15

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek  Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti i maarskoga jezika i književnosti

!laudija "drava#

Ugarska u Prvome svjetskom ratu

Osijek$ %&'(.

Sadržaj

'. )vod**************************...*******+ %.)garska u Prvome svjetskom ratu******************.****.., '. )lazak -ustro)garske -ustro)garske u rat........................................... rat.................................................................. .............................................. ........................, ., %. Stvaranje /a#ionalnih država.................................... država........................................................... .............................................. ..............................0 .......0 +. Op1e nezadovoljstvo u vrijeme rata u -ustro)garskoj.................. -ustro)garskoj......................................... ..............................( .......( +. 2aključak**************************** 2aključak********************************3 ****3 '. 4aspad -ustro)garske................ -ustro)garske....................................... .............................................. ............................................... ...................................3 ...........3 ,.5iteratura********************************6

%

1. UVOD !raljevina !raljevina )garska je naziv naziv za mnogona# mnogona#ional ionalnu nu državu državu 7aara$ 7aara$ Slovaka$ Slovaka$ Sr8a$ Sr8a$ 9rvata$ 9rvata$ 4umunja i )krajina#a u Panonskoj nizini. -ustro)garska je naziv 9a8s8urške 7onarhije od -ustrougarske nagod8e '3(:. godine do raspada države '6'3. Stvaranje -ustro)garske -ustro)garske 8ilo  je posljedi#a dugo prisutne unutarnje krize u 7onarhiji i njezinih vanjskih poraza$ koji su je je  prisilili na dvojno ureenje državnog sustava. -ustro)garska -ustro)garska 7onarhija 8ila je temeljena na  prevlasti dvaju naj8rojnijih i ekonomski najmo1nijih naroda. ;znutra razdijeljena meun meuna#i a#iona onalni lnim m suprot suprotnos nostim tim$$ slomlj slomljena ena je unu unutar tarnji njim m revolu revolu#io #ionar narnim nim gi8an gi8anjim jimaa i  po8jedom zemalja -ntante u Prvome svjetskom ratu. 2ajedničko i mnogona#ionalno mnogona#ionalno  Archiregnum Hungaricum rijan <>rijanonsk onskii mir$ '6%&.= '6%&.= na jednome dijelu nekadašnje nekadašnje )garske )garske utemeljen utemeljenaa je na#ional na#ionalna na država 7aaradanašnja 7aarska. -ustro)garska -ustro)garska vojska za vrijeme Prvoga svjetskoga rata  8ila je kopnena sastavni#a oružanih snaga -ustro)garske. -ustro)garske. Od '3(:. godine do '6'3. godine vojska se sastojala od 2ajedničke vojske te tri domo8ranstva? a= kral kralje jevs vsko ko domo8 domo8ra rans nstv tvoo  8= kraljevskougarsko kraljevskougarsko domo8ranstvo #= hrvats hrvatsko kosla slavon vonsko sko domo8r domo8rans anstvo tvo

+

2. UGARSKA UGARSKA U PRVOME PRVOME SVJESKO SVJESKOM M RAU RAU '. )5-2)5-2-! ! -)S -)S>4O >4O)@ )@-4S -4S!A !A ) 4-> 4->

Franjo Josip$ apostolski kralj )garske potpisao je akt o ratu 8ez jasnih ratnih #iljeva. -ustrougarski vlastodrš#i$ koji su izazvali rat nisu znali što žele posti1i. 4azmatrane su 8rojne op#ije op# ijenp npr. r. pod podjel jelaa Sr8ije Sr8ije s Bug Bugars arskom kom i 4umunj 4umunjsko skom$ m$ priklj priključe učenje nje Sr8ije Sr8ije kao zavis zavisne ne kraljevine 9a8s8urškoj 7onarhiji. /asuprot takvim smušenim ratnim #iljevima$ maarski su vlastodrš#i prihvatili rat protiv Sr8ije pod uvjetom da -ustro)garska ne prisvoji nikakav srpski teritorij. /e vide1i Cdalje od nosaD$ vlastodrš#i nekada mo1nog #arstva gurnuli su u rat državu od 0' milijun ljudi$ slijepi na odnos snaga zara1enih sila. >ežnja za o8novom ugleda  posrnulog #arstva i reak#ije na uvredu z8og u8ojstva prijestolonasljednika prijestolonasljednika te sasvim pogrešna  pro#jena da 1e se ratna avantura završiti kaznenom ekspedi#ijom za nekoliko mjese#i$ završit 1e '6'3. slomom Earstva. ) političkim i vojnim krugovima Beča atentat na Franju Ferdinanda uglavnom je shva1en kao zlatna zlatna prilik prilikaa za izravn izravnava avanje nje računa računa sa Sr8ijo Sr8ijom m i pon ponovn ovnuu potvrd potvrduu ugleda ugleda 7onarh 7onarhije ije..  /jemački #ar ilim ilim ;;. i njegovi generali smatrali su da je neiz8ježni oružani suko8 izmeu Eentralnih sila i -ntante 8olje voditi prije nego što iščezne teško ostvarena njemačka premo1 u utr# utr#ii u naor naoruž užav avan anju ju.. Prit Pritis isnu nuli li su zaje zajedn dnič ičku ku vlad vladu$ u$ a pose pose8i 8i#e #e ;stv ;stvGGna >iszu >iszu.. >isza je 8io ugarski političar$ ministar i predsjednik )garske vlade od '6&+. do '6&0. godine$ te od '6'+. do '6':. /jegov drugi mandat na čelu )garske vlade o8ilježio je ulazak -ustro )garske u Prvi svjetski rat$ iako i ako je on sam 8io protivnik napada na !raljevinu Sr8iju. /a čelu lade 8io je do '6':. godine. /a grofa >iszu je izvršeno nekoliko atentata$ da 8i ga +'. listopada '6'3. u8io vojnik u njegovoj ku1i u Budimpešti. Po >iszinu mišljenju$ velika teritorijalna ekspanzija opet 8i okrenula na#ionalnu ravnotežu u korist manjina$ što 8i značilo riskirati po8jedu federalizma u -ustro)garskoj. On se zalagao za diplomatsko rješenje sve dok ga nisu uvjerili kako 4umunjska ne1e napasti i kako se u 7onarhiju više ne1e uključivati Slaveni. >ijekom dva tjedna nakon austrougarske o8jave rata Sr8iji <%3. srpnja '6',. godine= savezničke o8veze$ na#ionalistički i imperijalistički snovi uvukli su gotovo #ijeli europski kontinent u rat. ) )garskoj je$ kao i drugdje$ prva reak#ija na iz8ijanje rata 8ila provala domolju8nog oduševljenja. o oa opor8ene Stranke neovisnosti grof  7ihGl 7ihGlyy ! Grolyi predložio je da se o8ustave sve političke rasprave 8udu1i da se nadao kako 1e u zamjenu za podršku ratnim naporima do8iti demokratske ustupke. ) početku rata čak ni na#ionalne manjine nisu zadavale ve1e glavo8olje ratnoj vladiH njihovi su voe o8javljivali izjave vjernosti ili su$ nekoliko njih$ emigrirali. ojni#i su odlazili na 8ojište pra1eni veselim #eremonijama$ u nadi da 1e se vratiti kao po8jedni#i Ido vremena kada otpadne liš1eC$ kako je to govorio njemački #ar ilim. ilim. 7eutim$ ratni su se planovi Eentralnih sila izjalovili. /jemačka nije uspjela nanijeti odlučan  poraz Fran#uskoj u munjevitom ratu i nije mogla dovoljno rano pružiti dovoljnu potporu ,

-ustro)garskoj za zadržavanje ruskog napredovanja i slamanje Sr8ije. 28og neočekivano  8rze ruske mo8iliza#ije mo8iliza#ije snage 7onarhije 7onarhije nisu se mogle ravnopravno ravnopravno i istovremeno nositi s tim zada#ima. Početkom prosin#a '6',. godine zauzet je Beograd$ ruska je vojska izravno zaprijetila ugarskom teritoriju. >ijekom početne faze rata na 8ojištima u @ali#iji i Sr8iji  poginulo je$ ranjeno ili zaro8ljeno više od polovi#e austrougarskih vojnika$ kojih je na  početku 8ilo '$3 '$3 milijuna. o '6'0. godine razvila se vrsta ratovanja tipična za Prvi svjetski rat$ pozi#ijsko ratovanje$ koje se temeljilo na pješaštvu ukopanome u rovovima i naoružanom strojni#ama te na  8om8ardiranju teškom artiljerijom. @lavno o8ilježje pješaštva austrougarskih vojnika temeljilo se na nošenju lakšeg i spretnijeg oružja od o8ičnog linijskog pješaštva urska$ koja se nadala kako 1e se uspjeti osvetiti 4usiji za gu8itke koje  joj je ona nanijela u prethodnome stolje1u$ i Bugarska$ koja se željela proširiti na Balkanu$  pridružile su se Eentralnim silama u jesen '6',. godine$ tj. '6'0. godine što je konačno  pomoglo 7onarhiji 7onarhiji da pokori Sr8iju. -ustrougarska vojska donekle se oporavila od gu8itaka koje je pretrpjela na početku rata i mogla je$ uz njemačku pomo1$ ostvariti znatne do8itke protiv nekadašnjih saveznika saveznika koji su se sada uključili u rat na strani -ntante. Jedna od takvih zemalja 8ila je ;talija$ kojoj su tajnim sporazumom sklopljenim u 5ondonu u travnju '6'0. godine o8e1ani teritorijalni do8i#i u Južnom >irolu$ na Jadranu i u -fri#i$ pa je ona sljede1eg mjese#a o8javila rat Eentralnim silama. Sličan sporazum sklopljen u kolovozu '6'(. godine$ kao i snažno rusko napredovanje na istočnom 8ojištu u ljeto '6'(. godine$ potaknuli su 4umunjsku da napadne >ransilvaniju. ) krvavim 8itkama koje su se vodile na o8ron#ima -lpa i uz rijeku Soču snage 7onarhije  8orile su se s velikom srčanoš1u srčanoš1u i zadale odlučne odlučne udar#e >alijanima >alijanima kod kod !o8arida S>-4-/JA 4-/JA I/-E;O I/-E;O/-5/ /-5/;9C ;9C 4"4"- -

2apadni savezni#i su prihvatili na#ionalne od8ore političaraemigranata te poti#ali njihovu kampanju za raspad 7onarhije i stvaranje Ina#ionalnihC država. Jugoslavenski od8or$ koji su vodili 9rvati Frano Supilo i -nte >rum8i1$ osnovan je u 5ondonu '. svi8nja '6'0. godine$ s  programom ujedinjenja Sr8ije i južnih Slavena nastanjenih na teritoriju 7onarhije u  jedinstvenu federativnu državu omG >omGš 7asaryk i Aduard Beneš zalagali su se za stvaranje čehoslovačke države. 4umunji se pojavljuju relativno kasno i osnivaju Od8or rumunjskog na#ionalnog jedinstva u Parizu jedva nekoliko tjedana prije kraja rata. r ata.

0

Praktički tijekom #ijeloga rata$ podrška koju su sile -ntante davale takvih prenapuhanim zahtj zahtjevi evima ma na#ion na#ionaln alnih ih od8 od8ora ora 8ila je uglavn uglavnom om taktič taktička$ ka$ a do prolje prolje1a 1a '6'3. '6'3. god godine ine razmišljalo se o raznim mogu1nostima IuništenjaC -ustro)garske$ što su tražili 7asaryk i Beneš u svome široko poznatom pamfletu. -ustrijski parlament se sastao u svi8nju '6':. godine za federalni preustroj 7onarhije sa širokom autonomijom koja 8i se jamčila svim njezinim narodima. Sile -ntante su se uvjerile kako se od 7onarhije ne može u8udu1e očekivati da igra tradi#ionalnu ulogu protuteže u europskoj ravnoteži sila. >ek tada se deseta točka
+. OPMA /A2-OO5JS>O /A2-OO5JS>O ) 4;JA7A 4-> 4->- ) -)S>4O)@-4S!O -)S>4O)@-4S!OJJ

ojni#i su ku1ama slali sve ogorčenija pisma$ a od '6':. godine u vojs#i su započela napuštanja$ nepoštivanje zapovijedi$ čak i po8une. ;z pozadine su vojni#i do8ivali vijesti o  pomanjkanju hrane$ hrane$ infla#iji$ rekvizi#ijama$ ra#ionaliza#iji ra#ionaliza#iji hrane$ pro#vjetalom pro#vjetalom #rnom tržištu i op1im nemirima. /edostatak radne snage uzrokovan masovnim mo8iliza#ijama za 8ojište teško je moglo riješiti zapošlavanje žena i ratnih zaro8ljenika. ) op1em padu produktivnosti  proizvodnja krušnih žitari#a prepolovljena je do '6'3. godine. /edostatak hranitelja pogodio  je gotovo svaku o8itelj. Pose8no je teško 8ilo stanje onih koji su imali fiksne prihode ili pla1e čija je stvarna vrijednost pala izmeu polovi#e i dvije tre1ine prijeratnog iznosa. Sve ve1i 8roj ratnih udovi#a$ siročadi i vojnikainvalida jedva je preživljavao. So#ijalne su se napetosti još  pove1ale z8og činjeni#e da$ iako su humanitarne ini#ijative 8ogatih 8ile 8rojne$ oni nisu 8ili  prisiljeni mijenjati mnogo osim svojih navika odlaženja na godišnji odmor i kupovanja. Pohodi gladnih$ napadi na javne žitni#e i so#ijalistička agita#ija na selu postali su stvarnost ugarskog sela$ a članstvo sindikata pove1alo se šest puta. ) op1em je štrajku u lipnju '6'3. godine sudjelovalo pola milijuna ljudi u svim ve1im gradovima )garske. >radi#ionalna

(

sredstva poli#ije$ žandarmerije i #enzure 8ila su sve manje učinkovita u suz8ijanju rastu1eg  pa#ifističkog osje1aja osje1aja i zahtjeva za za društvenim i političkim političkim reformama. '6'(. godine počeli su puhati novi vjetrovi$ kada su zna#i ogorčenja na 8ojištima postali jasni. e1i dio vladaju1e stranke$ S >iszom u prvom redu$ inzistirao je na ostanku u ratu do konačne  po8jede z8og toga što je prilično jasno shvatio s kojim 1e se posljedi#ama )garska suočiti u slučaju poraza. )mjerena opor8a$ koju su vodili mlai -ndr G -ndr Gssy i -pponyi$ slagala se s time da je potre8no održavati ratne #iljeve i politiku savezništva no >iszina stranka je smatrala da  8i se nužna unutarnja konsolida#ija naj8olje osigurala do8ro osmišljenim reformama$ a ne represijom. Postojala je skupina koja se od#ijepila od Stranke neovisnosti$ a vodio ju je sve utje#ajniji ! Grolyi.

:

!. "AK AK#J #JU$ U$AK  AK  '. 4-SP 4-SP- -) -)S>4 S>4O O)@)@-4S! 4S!A A

) Kilsonovu se projektu mira$ 6. siječnja '6'3. godine$ od -ustro)garske traži samo to da svojim narodima osigura najširu autonomiju. ) to vrijeme i vlada elike Britanije izjavljuje da ras#ijep -ustro)garske nije #ilj njihova rata. ) takvoj situa#iji /ikola Paši1 izjavljuje da  8i 8io zadovoljan stvaranjem e elike Sr8ije. >akva >akva politika je izazvala Sile -ntante da u S- u %3. lipnja '6'3. godine izjave da se zalažu za samoopredjeljenje naroda 9a8s8urške 7onarhije$ što je značilo raspad -ustro)garske. -ustro)garske.  /a sjedni#i !runskog !runskog savjeta %%. listopada listopada '6'3. godine$ godine$ )garska vlada je pristala na spajanje spajanje 9rvatske i Bi9 u jednu j ednu državu$ ali pod maarskom krunom svetoga Stjepana$ dok je austrijski  premijer tražio da se svi jugoslaveni ujedine u nezavisnu državu pod krunom 9a8s8urga$ 9a8s8urga$ izvan )garske i -ustrije. -ustro)garska je %6. listopada '6'3. godine prihvatila sve što je vlad vladaa S- S-aa traž tražil ila$ a$ a to je znač značil iloo da naro narodi di 7ona 7onarh rhij ijee imaj imajuu punu punu slo8 slo8od oduu u samoopredjeljenju. ;stoga dana 9rvatski sa8or je raskinuo državnopravne veze s -ustro )garskom. ;sto su učinili i ostali slavenski narodi 7onarhije. +'. listopada '6'3.$ kralj je  ponudio svoje usluge za sporazum o suradnji izmeu nezavisnih država koje su 8ile u fazi formiranja rija rijano nons nski kim m sporazumom ,. lipnja '6%&. godine.

3

%. #&te #&tera ratu tura ra '. %. +. ,. 0.

5Gszl 5Gszl !ontle !ontler$ r$ Povij Povijest est 7a 7aars arske ke https?hr.Likipedia.orgLiki;stv https?hr.Likipedia.orgLiki;stvQE+Q-'nR>i QE+Q-'nR>isza sza https?hr.Likipedia.orgLiki4a https?hr.Likipedia.orgLiki4aspadR-ustro)ga spadR-ustro)garske rske https?hr.Likipedia.orgLiki9rva https?hr.Likipedia.orgLiki9rvatskaRuRPrvomR tskaRuRPrvomRsvjetskomRratu svjetskomRratu http?istra.lzmk.hr#lanak.aspTidU'+0

6