Alain de Benosit - "Komunizam i nacizam. 25 ogleda o totalitarizmu u XX. stoljeću". Prijevod: Ivana Barišić. Zagreb: naklada Zlatko Hasanbegović, 2005.
Odlično djelo jednoga od najvećih europskih umova današnjice.
OSVAJANJE VLASTI (1919–1934) I. ISTORIJA 1919–1923. 1. P!"#$ P!"#$!%# !%#"&! "&!'' %$'*" %$'*".. – Nemačka u junu 1919. godine 4 /una eseca 1919. godine defini definitiv tivno no je ugu uguCe Cena na revolu revolucij cijaa ko koja ja je za6oA za6oAela ela neCto neCto alo alo 6re 6riir 6riirja ja u nov noveb ebru ru 191 191D. D. godine. Svi radniAki i vojni sovjeti su se rasturili. ,drEana je ustavotvorna sku6Ctina" a narodni koesari" koji su do tada iali izvrCnu vlast" 6redali su vlast koalicionoj vladi" u kojoj nije bilo nijednog revolucionarnog socijaliste" a koju su saAinjavali 6ri6adnici socijaldeokratije" ?atoliAkog centra i !eokratske stranke. eliki 6roble deobilizacije je naizgled bio reCen. 7as6uCtene su jedinice koje su se vratile sa fronta. Pre nego Cto je ersajski ugovoro odreFen konaAni status vojske" 6rivreeno je organizovan 7ajGsver '7eicGsHeGr+. Uerena vlada nije Eelela da naoruEava narodne odrede koji su se s6ontano oforili. Stvorena je dobrovoljaAka vojska koju su vodili Ckolovani oficiri. 7ajGsver" ojaAan sa dvadeset i osa brigada" u junu 1919. godine brojao je oko trista Giljada ljudi i trebalo je da oku6i takozvane IdobrovoljaAke odredeJ. 2o su bile gru6e dobrovoljaca koje su od decebra 191D. godine" forirane naroAito na istoAni granicaa" radi su6rotstavljanja Poljacia i esia" kao i ruski boljCevicia.
MinGenu vodio je radnik koji se zvao !reksler '!reOler+. Posle rata" ?oitet 6ostaje jedna od nogiG 6artija koje su se tada 6ojavile. Uzeo je ie INeaA INe aAka ka radniA radniAka ka 6artija 6artijaJ. J. 8od 8odine ine 19* 19*1" 1" ona 6reras 6rerasta ta u INa INacio cional nalsoc socija ijalis listiA tiAku ku neaA neaAku ku radniAku radniAku 6artijuJ. Ni ie ni o6redeljen o6redeljenje je nisu bili neob neobiAni iAni.. !rekslerov !rekslerovaa 6artija 6artija nije bila nikakvo nikakvo Audo u NeaAkoj. U ;anoveru je 6ostojala ISocijalistiAka 6artija NeaAkeJ" u kojoj je aktivno uAestv uAestvova ovaoo /uliju /ulijuss :trajG :trajGer er '/uliu '/uliuss Streic StreicGer Ger+" +" drugde drugde"" INe INea aAka Aka socij socijaln alnaa 6artija 6artijaJ. J. /oC /oC 6od ilGel ilGelo o 33" jedna jedna od veliki velikiGG gru6a gru6a kon konzer zervat vativa ivaca ca i antise antiseit ita" a" gru6a gru6a #ridri #ridriGa Ga Nau Naua ana na '#ried '#riedric ricGG Nau Naua ann+ nn+"" uzela uzela je ie Iso Isocij cijaln alnaci aciona onalis listiA tiAkaJ kaJ"" kak kakoo bi se razlik razlikova ovala la od gru6e gru6e IsocijalniG GriCćanaJ. ISocijalizaJ oviG 6artija nije bio Aak ni 6rividanL one nisu Eelele da iG satraju leviAarski 6artijaaL na6rotiv" vrlo jasno su 6roklaovale svoje teEnje. NeaAka radniAka 6artija je u junu 1919. godine bila ala gru6a od svega Cezdesetak Alanova. U njoj su se istakle tri osobeK novinar !itriG 0kart '!ietricG 0ckart+" koji je Eeleo da osnuje Inea Ine aAku Aku burEo burEoask askuu alijan alijansuJ suJ"" inEenj inEenjer er 8otfrid 8otfrid #eder #eder '8ottfr '8ottfried ied #eder+ #eder+"" ko koji ji će 6os 6ostat tatii 6rvi 6rvi teoretiAar 6artije" ka6etan 0rnst 7e '0rnst 7oeG+" bivCi oficir" 6oalo sklon s6letkaa" koji je doCao iz dobrovoljaAkiG odreda fon 06a. U julu 1919. godine" na sku6u ove 6artije" jedan od uAesnika je energiAno istu6io 6rotiv bavarskog se6aratiza. Pozvan je u 6artiju i ubrzo 6ostao Alan U6ravnog odbora.
su6rotstavlja se savetia vojnika u MinGenu koji su" 6o njegovi reAia" naredili njegovo Ga6Cenje *$. a6rila 1919. godine. ?raj vladavine revolucionara u MinGenu doneo u je s6as" a neCto kasnije" on će se 6ojaviti kao svedok 6rotiv svojiG ne6rijatelja iz tog grada. 2akav stav oogućio u je da ostane u novoj vojsci. ProCao je" kao i ostali vojnici njegovog bataljona" kurs naknadnog obrazovanja. MeFu instruktoria na ovo kursu nalazio se i 8otfrid #eder" #eder" sa koji se ;itler tad 6rvi 6ut sreo. 2ako 2ako se 6ovezao sa INeaAko radniAko 6artijoJ. /ednog dana" na kursu koji je 6oGaFao u vojsci" izneo je antiseitski stav. I7ezultat je bioJ" 6iCe on" Ida su e nekoliko dana kasnije odredili za oficira za 6ro6agandu ' Bildungso$$izier + u jedno inGensko 6uku... 2rebalo je 6onovo us6ostaviti vojnu disci6linu i 6onovo tru6aa uliti nacionaln nacionalnaa i 6atriotska 6atriotska osećanjaJ. osećanjaJ. ;itler je na ovoj duEn duEnosti osti ostao u 7ajGsveru 7ajGsveru do 1. a6rila a6rila 19* 19*.. godine. +. %$'* ,' &"-''. 4 U julu 1919. ;itler je bio Alan jedne alo 6oznate bavarske 6artije. 8odine 19*5" 6oCto su ga sve organizacije ekstrene desnice 6riGvatile" on je 6okuCao da izvrCi drEavni udar kako bi 6reuzeo vlast. !ogaFaji su u iCli naruku" ali on je ueo i da brzo eliiniCe brojne rivale. %reme eme nemi nemira ra u Ne Nema mačk čkoj oj.. 4 7e6ubliku NeaAku 6ritiskao je straG od 6aravojniG organizacija" koji se uskoro 6okazao o6ravdani. ,d 19*. do 19*=. godine" niz s6letki i ubistava ko6roitovao je 6olitiAki Eivot i Aesto dovodio reEi u o6asnostK u artu 19*" 6uA koji su izvrCili ?a6 '?a66+ i itvic 'QttHitz+" koji se oslanjao na brigadu 6oorske 6eCadije ka6etana 0rGarta" naterao je vladu da 6obegne u 6rovinciju na nekoliko dana. 8odine 19*1. 6oAinje niz velikiG 6olitiAkiG atentata od kojiG su najznaAajniji oni koji su koCtali Eivota 6ot6isnika 6riirja 0rcber 0rcberger geraa '0rtzbe '0rtzberg rger+ er+ i" naredn narednee go godin dine" e" altera altera 7atena 7atenaua ua 'alt 'alter er 7atGen 7atGenau+ au+"" ugledn uglednog og ekonoistu" inistra inostraniG 6oslova. Priena ersajskog ugovora" koji je NeaAkoj ostavio vojsku od sao 1 Giljada ljudi" obavezao je civilnu odbranu i vojne organizacije da 6roene svoju 6rirodu. ,ne su do tada tolerisane" 6odrEavane" 6odrEavane" a 6onekad iG je i saa vlada koristila. Sada su 6ostale tajneL 6retvorile su se u terori teroristi stiAke Ake gru6e. gru6e. Pod 6ritis 6ritisko ko savez saveznik nika" a" jedni jedni zakono zakono od **. arta arta 19* 19**. *. god godine ine"" razoruEane su u 6rinci6u sve organizacije" a da 6rito nisu rasforirane. 2aj zakon je vrlo energiAno 6rienjivala 6ruska socijaldeokratska vlada" iako je u Pruskoj teroriza bio nogo anje izraEen nego drugde. lada 7ajGa je ovaj zakon 6rienjivala znatno slabije. Bavarska" gde je na vlasti" od arta 19*. do se6tebra 19*1. godine" bio fon ?ar 'von ?aGr+" odluAila je da ga ne 6oCtuje. #on ?ar je izjavio da sao te IAisto civilneJ organizacije ogu sao da zaCtite zelju od IruCilaAkog talasa boljCevizaJ. ,d tada je Bavarska 6ostala neaAki arsenalK 6aravojne foracije brojale su najanje tri stotine Giljada ljudi. /edna od glavniG se" 6o svo osnivaAu" zvala 0CeriCova ,rganizacija ',rganisation 0scGeriscG+ ili &rge' '&rges(h+. Brigada 0rGart" rasforirana u Pruskoj" reorganizuje se u Bavarskoj" gde 6ostaje slavna I,?J ',rganizacija ?onzul+. !obrovoljci koji su se borili u 8ornjoj :leziji 19*1. godine" takoFe su naCli utoAiCte u Bavarskoj. 2akva je sredina u kojoj se razvija NeaAka radniAka 6artija. ;itler će se uzdizati boreći se 6rotiv bavarskog se6aratiza. se6aratiza. S druge druge strane" ;itler je 6ostojao 6ostojao u6ravo zaGvaljujući zaGvaljujući njeu. Naglo 'irenje )adničke artije. 4 7adniAka 6artija je 1919. godine iala Cezdesetak Alanova. Naredne godine" brojala je tri Giljade ljudi. 8odine 19**" tiraE njeniG novina raste na dvadeset Giljada 6rieraka. Partija Partija se u 6oA 6oAetk etkuu zadovo zadovolja ljava vala la organ organizo izovan vanje je aliG aliG deb debata ata i 6ov 6oveć ećava avanje nje broja broja 6ro6agandniG sku6ova. sku6ova. 2rećeg 2rećeg februara 19*1. 19*1. godine" ;itler oku6lja viCe viCe Giljada sluCalaca sluCalaca u cirkusu ?rone. etvrtog novebra iste godine" u 6ivnici ;ofbroj ';ofbrRu+" doClo je do borbe izeFu InacistaJ i socijaldeokrata. U isto vree" osnivaju se ogranci Partije u razni gradovia u unutraCnjosti" naroAito u juEnoj NeaAkoj. Prvi kongres odrEan je u januaru 19**. godine u Beo+a(hter, koje su u 6oAetku MinGenu. ,d decebra 19*" Partija ia svoje novine" %*lkis(her Beo+a(hter, izlazile jedno nedeljno" a zati" od 19*5" svakog dana. MeFuti" najvaEniji dogaFaj toko tog 6erioda bilo je osnivanje /uriCniG odreda. Partija je od %
saog 6oAetka iala svoju SluEbu bezbednosti" &rdnertruen. MeFuti" 5. avgusta 19*1. godine" ona osniva IginastiAko i s6ortsko druCtvoJ" koje treba da I6odrEava vojniAki ideal jednog slobodnog narodaJ. 2o osnivanje je usledilo Aetiri eseca 6osle dekreta koji su ras6uCtene sve jedinice civilne odbrane. Partija je nasledila Alanove sviG oviG rasforiraniG foracija. Uskoro" skinuvCi asku" s6ortsko druCtvo enja nazivu I/uriCni odredJ 'S+. 2oko oko tiG god godina ina u Partiju Partiju se uAlan uAlanjuje juje većina većina njeniG njeniG bud buduć ućiG iG voF voFa. a. ;eran ;eran 8ering 8ering ';erann 8oering+" jedan od IasovaJ avijacije za vree rata" 6ostaje voFa S. 2ada se 6ojavljuju i ;iler" nastojnik 6oljo6rivredniG dobara i 7udolf ;es '7udolf ;ess+. ;itler stu6a u kontakt sa ,to ',tto+ i 8regoro :traser 'Strasser+" koji su takoFe bili nacionalisti sa socijalistiAki naglasko. Braća :traser su naginjala 6olitici slaganja sa 7usijo. Na su6rotnoj strani se nalazio lfred 7ozenberg 'lfred 7osenberg+" 6oreklo sa Baltika" koji će 6ostati jedan od IozgovaJ Partije" a koji je bio izrazito ne6rijateljski ras6oloEen 6rea SSS7-u. SSS7-u. Partija je" eFuti" naCla oslonac van zelje. Preko 7ozenberga se 6ovezuje sa Ibeli 7usiaJ i ataano Skoro6adski" bivCi vladare Ukrajine. Preko #rika '#rick+" visokog sluEbe sluEbenik nikaa u MinGe MinGenu" nu" ona dob dobija ija blagon blagonakl aklon onost ost bav bavars arske ke 6olici 6olicije. je. Preko Preko 7ea 7ea '7oeG '7oeG+" +" ostvaruje tesnu vezu sa fon 06o i konzervativcia 7ajGsvera. 8regor :traser 6ovezuje ;itlera sa ude udend ndor orfo fo 'ud 'uden endo dorf rff+. f+. ;itl ;itler er se 6o 6ove vezu zuje je isto istovr vre een enoo i sa veli veliki ki anti antise sei its tski ki organizacijaa u severnoj NeaAkoj i sa fon Borzigo 'von Borsig+" 6redsedniko sindikata vlasnika. U svi sredinaa nalazi nove Alanove" a 6osebno zajodavce. MeFuti" ovo Cirenje Partije nije bilo bezo6asnoK rizikovala je da je neke druge" veće i uticajnije 6artije 6rikljuAe sebi.
7u6reGt '7u66recGt+. oFa ove 6artije bio je fon ?ar" koji je u se6tebru 6ostavljen za u6ravnika 6rovincije" u zvanju drEavnog koesara. !ruga 6artija" koju je vodio ;itler" bila je ne6rijateljski ras6oloEena 6rea bilo kakvo vidu se6aratizaK se6aratizaK njen cilj je bio da obori vladu u Berlinu. 3ala je 6odrCku udendorfa" udendorfa" koji je" kako je 6lanirano" trebalo da da 6ostane koandant koandant vojske. ;itler je već bio u sukobu sa bavarsko adinistracijo. 8odine 19**" 6roveo je esec dana u zatvor zatvoruu zbog zbog ograni ograniAa Aavan vanja ja slobod slobodee oku oku6lj 6ljan anja. ja. Posle Posle 6o 6okuC kuCaja aja da se oruEje oruEje su6 su6rot rotsta stavi vi socijalistiAko sku6u" 1. aja 19*5. godine" bezalo su ga 6rognali iz Bavarske. ,dluAio je da reaguje D. novebra. Svoji tru6aa je o6kolio sku6 koji je drEao fon ?ar u 6ivnici Birgerbroj 'BQrgerbrRu+. U6ao je u salu i" 6od 6retnjo izdejstvovao da fon ?ar 6ristane da se udruEi sa nji. U MinGenu je 6roglaCena 6rivreena vlada i organizovan je arC na Berlin. MeFuti" sutradan" 9. novebra" ?ar se 6ribraoK naredio je da se otvori vatra na 6ovorku" na Aije Aelu su bili udendorf i ;itler. Partija je iala Cesnaest ubijeniG" koji su 6ostali IuAeniciJ ovog 6okreta. Berlin" u6ozoren" odluAuje da objavi vanredno stanje. ;itler je bio u bekstvu" ali je dva dana kasnije već bio uGa6Cen" kao i 7e" 8regor :traser" #rik" !itriG 0kart i joC neki. 8ering je 6rebegao u 3taliju. udendorf udendorf je 6uCten na uslovnu slobodu. slobodu. ;itler je 6ro6ustio 6riliku. Biće u 6otrebno skoro deset godina da se o6oravi od ovog 6oraza.
1923–1929. 1. N'-"" ,' /-%*/!'. 4 ,viG Cest godina 6redstavljaju u ;itlerovo Eivotu jednu veliku zagradu. 8odine 19*5. ogao je isliti da je nadoak us6eGa" ali će dugi niz godina biti sao zaneareni 6olitiAar. Na izboria u aju 19*%. godine" 6osle 6atriotske groznice koju je izazvala oku6acija 7ura" rasisti su joC uvek iali 5* 6oslaniAka esta 'Cto je &"&T glasova+. 8odine 19*D. Gitlerovci su dobili svega 5"=T glasova. inilo se da je ajarska 7e6ublika stala na noge i da je o6asnost od cezariza uklonjena. 2o je trenutak 4 jedini 4 kada je 6arlaentarni siste" koji se oslanjao na sigurnu većinu centra" funkcionisao noralno. Marka je stabilizovana kraje 19*5. godine. U s6oljnoj 6olitici NeaAka 6oste6eno 6reuzia esto koje joj 6ri6ada u 0vro6iK 19*=. godine 6ot6isuje okarnski 6akt" 19*&. 6ostaje 6ostaje Alan !ruCtva naroda" naroda" 19*D. 6rikljuAuje se 6aktu 6rotiv objave rata. rata. 7ur je kraje 19*=. godine evakuisanL savezniAke tru6e 6oste6eno na6uCtaju 7ajnsku oblast. Naj6re !ejvsov 6lan '!aHes+" a zati i /angov 'oung+" 6redviFaju 6oste6enu is6latu ratne odCtete. Posle niza godina siroa siroaCtv Ctva" a" neaA neaAka ka ekono ekonoija ija se o6 o6ora oravlja vlja.. 3stina 3stina je da je desni desnica ca"" 6o 6osle sle srti srti 0bert 0berta" a" u 6redsedniCtvo 7ajGa izabrala arCala fon ;indenburga. MeFuti" izuzev 6oslednjiG godina Eivota" stari onarGista je iskreno 6riGvatao ulogu 6arlaenta. 2aAno je takoFe i to da je zbog 6oena Icrnog 7ajGsveraJ u Parlaentu" 19*&. godine" general fon
nije bilo. 8regor :traser je 6ostao vaEna liAnost. ,n je na Aelu Partije severne NeaAke" a sever i Beo+a(hter, koji izlazi u jug razdvaja jedva 6rikriveno ne6rijateljstvo. ;itlerovo listu %*lkis(her Beo+a(hter, 2r+eiterzeitung braće :traser. MinGenu" MinGenu" su6rotstavlj su6rotstavljaa se berlinski berlinski list 2r+eiterzeitung :traser. 2ada se 6ojavljuje i /ozef 8ebels '/ose6G 8oebbels+" 8oebbels+" iz 7ajnske oblasti" koji je u 6oAetku bio 6ovezan sa :trasero" a zati je 6riCao ;itleru. Sukob izeFu dve NeaAke izbio je 19*&. godine na ?ongresu u Babergu i 1 9*$. godine na ?ongresu u Nirnbergu. ;itler i :traser su se sukobili zbog taktike" a ne zbog doktrine. :traser je naginjao savezu sa 7usijo i stavljao akcenat na socijalne 6roblee" dok je ;itler sve viCe naginjao 3taliji. MeFuti" dok :traser 6redstavlja IaktivistiAkoJ krilo Partije" ;itler toko sviG godina krize vrlo veCto vodi o6reznu 6olitiku" koja je iala za cilj da u NeaAkoj uiri tradicionalnu desnicu" a van zelje" anglo-saksonsko njenje. 8odine 19*&419*$" on obilazi industrijske oblasti 7ura" insistirajući na 6oCtovanju 6rivatne svojine. ,n otvoreno osuFuje udendorfov IgeranskiJ 6aganiza i ublaEuje antiklerikalni stav Partije. ?ada je" 19*&. godine" jedan 6okret ustao 6rotiv nadoknade koja je is6laćena neaAki 6rinAevia liCeni vlasniCtva" ;itler je stao na stranu 6rinAeva. U isto vree on reorganizuje Partiju" dajući joj viCe centralistiAko ureFenje. ,dluAuje da se 6rovincijski 6oglavari '3auleiter + neće neće viCe viCe bira birati" ti" već već da će iG on 6o 6ost stav avlja ljati tiLL za gaul gaulaj ajte tera ra najosetljivije oblasti" Berlina" 6ostavlja 8ebelsa. 7eforiCe i S tru6e" koje 19*$. godine 6onovo dostiEu broj od dvadeset Giljada ljudi. Pored njiG" kako bi se obezbedio od bilo kakvog iznenaFenja" iznenaFenja" osni osniva va SS tru6 tru6e. e. ,n je joC joC 19 19*5 *5.. go godi dine ne"" 6o 6odd ien ieno o I; I;itl itler erov ov juri juriCn Cnii od odre redJ dJ"" osno osnova vaoo 6retorijansku falangu za liAnu bezbednost. ,d te foracije 6otiAu SS tru6e. ,na će 19*$. godine 6reći 6od ;ilerovu koandu. U to 6eriodu nastaju noge vrste 6ooćniG organizacija" kao Cto su ;itlerova oladina" savezi 6ravnika" uAitelja" studenata nacionalsocijalista. S druge strane" 8ering se vraća iz izgnanstvaL u 7ajGstag '7eicGstag+ je izabran 19*D. godineL ;itler je iskoristio njegove dobre odnose sa industrijalcia 7ajnske oblasti. ,ko 19*9. godine ;itler joC uvek nije iao velikog znaAaja u NeaAkoj. MeFuti" 6ovratio je Avrsto ureFenje svoje Partije" a naruku naruku su u iCle i neoAekivane neoAekivane okolnosti. okolnosti.
1929–1933. Prvi Prvi znaci znaci o6a o6asno snosti sti od Gitler Gitleriz izaa 6o 6ojav javili ili su se istovr istovree eeno no sa inflac inflacijo ijo. . ;itler ;itlerovo ovo 6ovlaAenje 6oklo6ilo se sa godinaa 6ros6eriteta. Njegov 6ovratak vreenski se 6odudarao sa ekonosko krizo 19*9. godine. ,va kriza je bila nagoveCtavana 19*$. godine 6ado kursa. ,d tada su se neus6esi sao unoEavali. Broj neza6osleniG je rastao vrtoglavo brzinoK ilion i 6etsto Giljada 19*9" & iliona 195*. godine. !vadeset i Aetvrtog oktobra 19*9. nastao je veliki kraG berze u Njujorku. NeaAka industrija" zavisna od aeriAkog aeriAkog ka6itala" odaG je osetila 6osledice.
siste je 6restao da bude 6arlaentaran. 2ri vladeK Bruningova" Pa6enova 'von Pa6en+" :lajGerova 'ScGleicGer+" nazivane su I6redsedniAkiJ" jer su 6oAivale jedino na 6overenju koje kancelaru ukazuje 6redsednik ;indenburg. 7ajGstag se sve reFe oku6lja. 2akav reEi" koji je ogao da se osloni sao na vojsku 'koja je i saa bila nagriEena Gitlerovsko 6ro6agando+ oAigledno je bio nestabilan. PoCto je 6arlaentariza 6ostao neoguć" bilo je gotovo neizbeEno da najdinaiAniji i najradikalniji 6okret 6revagne nad ostalia. 7ajGsver" koji je u to trenutku bio jedini stabilni eleent u zelji" utiAe direktno na vladu. /edan /edan visoki visoki funkcioner funkcioner u inistarst inistarstvu vu za rat" general general :lajGer :lajGer"" Aiji je uticaj uticaj na starog starog 6redsedni 6redsednika ka 7ajGa bio veliki" izdejstvovao je da se Bruning dovede na vlast. Hitler se ri+li4a!a !lasti. !lasti. 4 ;itler nastavlja o6reznu o6reznu 6olitiku koju vodi od 19*=. godine. godine. 2ako 2ako je 195. godine" za vree jednog suFenja dvojici oficira o6tuEeniG da su u vojsci obrazovali nacionalsocijalistiAke ćelije" ;itler" koji je 6ozvan da svedoAi" naglasio da on odbacuje bilo kakvu ilegalnu akciju i jasno je istakao da je revolucija koju on 6ri6rea sasvi IduGovnaJ. 3stu taktiku su unutar Partije iskoristili 6rotiv njega. ,to :traser se otce6io i osnovao rivalsko udruEenje Irni frontJ" koje treba da bude" kako on kaEe" ICkola oficira i 6odoficira neaAke 7evolucijeJ. ,vaj 6okret se 6oziva na verske 6rinci6e" a Alanove je regrutovao iz redova bivCiG boraca eliAniG Cleova. Cleova. ,to :traser je izazivao izazivao 6obune unutar unutar S tru6a. tru6a. Prva je bila 195. godineL kako bi 6onovo iao svoje tru6e u rukaa" ;itler iG je stavio 6od za6ovedniCtvo 7ea" koji se u6ravo vratio iz Bolivije" gde je nakratko bio angaEovan. !ruga 6obuna" 6od voFstvo ka6etana Stenesa 'Stennes+" bila je 1. a6rila 1951. godine. MeFuti" u6rkos ovi unutraCnji teCkoćaa" ;itler je zadobio 6overenje ItradicionalneJ desnice. ,d 19*D. godine na njeno Aelu je bio ;ugenberg ';ugenberg+" industrijski agnat i jedan od glavniG akcionara filskog druCtva U. #. #. . ,d 19*D. godine izeFu ;itlera" ;ugenberga i koandanta eliAniG Cleova"
;ugenberg navele su Bruninga da 51. aja da ostavku. ,voga 6uta e6ilog neće izostati. +. K":%&'% P"0'&" % ;$"!<'*" (!/& 193+ – !"&/"* 1933). 4 ,ba kabineta" Aije kratkotrajno 6ostojanje oznaAava kraj NeaAke 7e6ublike" 6okuCavala su da 6rotiv ;itlera 6riene dve jedino oguće 6olitikeK Pa6en je 6okuCao sa 6olitiko 6oirenja" :lajGer u je objavio rat. ?abinet fon Pa6ena je brojao seda aristokrata i Cest Alanova iz burEoaske sredineL nije iao oslonca ni u 6arlaentu" ni u svojoj zelji '1*. se6tebra 195*" vlada je nadglasana sa =15 glasova nas6ra 5*V+. i je forirao kabinet" ;indenburg je 6riio ;itlera" 7ea i ;erana 8eringa" koji je tada bio 6redsednik 7ajGstaga. Molio iG je da 6restanu sa ot6oro 6rea vladi. ;itlerovci su 6ostavili svoje usloveK da se ras6usti 7ajGstag i da se ras6iCu novi izbori" da se 6onovo organizuju juriCni odredi i da Partija dobije eisije na radiju. #on Pa6en i je is6unio ova tri zaGteva. ,si toga" on je sus6endovao 6rusku socijaldeokratsku vladu. 3 već je 6ri6reao osnivanje SluEbe rada. /asno je da su ovi ustu6ci sao 6ojaAali a6etit nacista. 3zbori od 51. jula 195*. godine doneli su i 5$"*T glasova. Sada su bez ustu6aka zaGtevali vlast sao za sebe. Prea toe" Pa6enova 6olitika 6oirenja nije dala rezultata. 7ajGstag je 6onovo ras6uCten. ,vog 6uta nacisti su zabeleEili veliki 6adK izgubili su dva iliona glasova i trideset i Aetiri andata. ,vaj sticaj okolnosti će :lajGer" koji je *. decebra 195*. godine 6ostao kancelar" kancelar" 6okuCati da iskoristi 6rotiv ;itlera. PokuCao je naj6re da 6oce6a Partiju" 6onudivCi 8regoru :traseru 6ortfelj. ,n je bio s6rean da ga 6riGvati" ali su ga 8ebelsove 6retnje s6reAile u 6oslednje trenutku. :lajGer se tada u6uCta u jednu selu akcijuK Eeleo je da zabrani rad i ;itlerovoj i ?ounistiAkoj 6artiji" da sus6enduje sine die 7ajGstag i da" ins6irisan italijanski faCizo" zavede kor6orativni reEi" neku vrstu vojne diktature" koja bi se oslanjala na jedinstveni sindikat. Potez je bio riskantan" na6rosto zato Cto je bio nezakonitK ogao je da dovede do otvorene borbe sa ;itlerovi tru6aa i rizikovao je da 6reraste u graFanski rat sa neizvesni kraje. :lajGer je za sebe 6ridobio većinu u 7ajG 7ajGsv sver eru" u" ali ali su neki neki ofic oficiri iri"" ko koji ji su bili bili na ;itl ;itler erov ovoj oj stra strani ni"" kao kao gene genera rall fon fon Blo Blobe berg rg 'Bloberg+" s6letkarili 6rotiv njega. ,si toga" ;indenburg" koe je bilo iznad svega stalo do zakonitosti" straGovao je od takvog 6oduGvata u NeaAkoj" u kojoj je druCtveno ureFenje već bilo naruCeno. Najzad" Pa6en vodi tajne 6regovore 6rotiv :lajGera" koga je rzeo jer ga je ovaj 6ooću s6letke istisnuo s vlastiL sreo se sa ;itlero u ?elnu kod bankara :redera. ;itler je ocenio da je korisno da 6rivreeno obuzda svoje a6etite i neko vree deli vlast sa IneaAki nacionalistiaJ. ;itl ;itler er 5 5.. janu januar araa do dobi bija ja and andat at da ofor ofori i vlad vladu. u. /avn /avnoo nje njenj nje" e" i u Ne Nea aAk Akoj oj i u inostranstvu" nije bilo 6osebno zainteresovano za taj dogaFaj" jer se islilo da će se Gitlerovci brzo istroCiti na vlasti. U toj vladi su" osi ;itlera" bila joC sao dvojica nacistaK #rik u inistarstvu unutraCnjiG 6oslova i 8ering u inistarstvu vazduGo6lovstva. 2o je bio sao 6rvi korak. ;itler će ubrzo skloniti s vlasti sve one koji su ga na vlast doveli.
1933–1934. 1. P*#% -','6% -','6% #$""# #$""#%&' %&'.. 4 3ako je tek bio 6ostavljen" ;itler je delovao neobiAno brzo i veCto. Svoje 6odozrive saveznike uirivao je s6ektakularni gestovia. MeFuti" istovreeno je uAvrCćivao svoju diktaturuK svi dekreti od 6resudnog znaAaja doneti su toko 6rviG Cest eseci njegove vladavine. Nadajući se da će na novi izboria njegova Partija dobiti a6solutnu većinu i da će se tako osloboditi saveznika koji su u setali" ;itler naj6re us6eva da navede ;indenburga da ras6usti 7ajGstag" koji je bio izabran anje od tri eseca ranije. Njegova 6redizborna ka6anja je finansirana sa tri iliona araka" koje je 6osredstvo :aGta dobio od industrijalaca '?ru6a" :niclera" #eglera+. Posle 6redizborne ka6anje koju su 6reokrenuli u svoju korist teroro" koji su već već zavo zavodil dilee S tru6e tru6e"" izbo izbori ri su od odrE rEan anii =. arta arta 19 1955 55.. go godi dine ne.. ;itle ;itlero rove ve nade nade osta ostale le su neostvareneK broj glasova koje su Gitlerovci dobili u novebru 195*. godine" skoAio je sa 55T na %%T" ali nisu dobili a6solutnu a6solutnu većinu. većinu. 36ak" vladina vladina koalicija je u 6arlaentu 6arlaentu dobila tri stotine stotine Aetrdeset i jedno od Cest stotina Aetrdeset i seda esta. 9
;indenburg i ;itler su se *1. arta 1955. godine 6ojavili zajedno na sveAano sku6u u Potsdau" nad grobo #ridriGa 33 elikog. ?ancelar se zakleo da će braniti ir u svetu i da će nastav nastaviti iti 6rusku 6rusku tradic tradiciju iju.. MeFuti MeFuti" " dva dan danaa kasnij kasnijee uAinić uAinićee da 7ajGsv 7ajGsver er izglas izglasaa zakon zakon o neogra neo graniA niAeno eno 6un 6unoo ooćju ćju kan kancel celara ara"" koji koji u ooguć oogućava ava da don donos osii zakone zakone bez saglasn saglasnost ostii ;indenburga. Prvog aja 1955. godine u Berlinu je organizovana 6rva 6roslava Praznika rada. 2o 6riliko se ;itler 6ostavio toboEe kao branitelj radnika. eć sutradan" *. aja" sindikati su ras6uCteni" a njiGova iovina i ovina konfiskovana. !ana *. jula 1955. godine ;itler je 6ot6isao ?onkordat sa 6a6o. MeFuti" istog trena 6okreće borbu 6rotiv 6rotiv katoliAke crkve. crkve. Sedanaestog aja 1955. godine ;itler objavljuje da 6riGvata Mekdonaldov 'Macdonald+ 6lan o razoruEanju" 6o koe NeaAka ostaje u 6odreFeno 6oloEaju. MeFuti" 19. oktobra iste godine" on na6uCta !ruCtvo Naroda i oslobaFa se obaveza koje Alanstvo u !ruCtvu 6odrazueva. PoCto je" odaG 6o dolasku na vlast" dekreto 6ro6isao 6onovno ras6uCtanje 7ajGstaga" ;itler je obećao da" bez obzira na rezultate glasanja" neće enjati sastav vlade. 36ak" već u se6tebru iste godine" devet od Cesnaest Alanova inistarskog saveta bili su Gitlerovci. ,d noviG Alanova vlade" !are '!arrW+ je 6ostao inistar za 6oljo6rivredu" 8ebels inistar za 6ro6agandu" a 7e i ;es inistri bez 6ortfelja. ;ugenberg" koji je viCe od sviG ostaliG do6rineo da ;itler doFe na vlast" na6ustio je vladu avgusta 1955. godine.
otvoreno oslanjao na svoje borbene tru6eK S tru6e 6ostale su 6ooćna 6olicija. Pred kraj 1955. godine iale su oko ilion ljudiL 6riale su eseAnu 6ooć od 5.. araka. 2o je bila Girovita foracija bez Avrste kontrole" Aiji su is6adi urljali krvlju 6rve esece reEia. ;itler je u 6oAetku uziao u zaCtitu iliciju" i liciju" 6rekidajući istrage koje su 6okretane 6rotiv njiG. li već u leto 1955. godine 8ering" inistar unutraCnjiG 6oslova Pruske" orao je da S tru6aa oduze 6olicijska ovlaCćenja ovlaCćenja u 6rovinciji kojo je u6ravljao. Povodo neira u S tru6aa" koje su teCko 6odnosile stabilizaciju stabilizaciju i 6riEeljkivale" kako su njiGovi 6ri6adnici govorili" govorili" Idrugu revolucijuJ" ;itler je u dva aGa" 1. i &. jula 1955" izjavio da je Irevolucija zavrCenaJ. Ubrzo zati" on je verovatno 6oAeo da straGuje straGuje da bi i sa ogao ogao 6ostati zarobljenik zarobljenik so6stvene 6retorijanske garde. 7e i njegove tru6e su Aak i u Partiji iali dva oćna 6rotivnikaK 8eringa" koji je bio Avrsto vezan za konzervativce i koga je 7eova ilicija zabrinjavalaL ;ilera" koji je bio koandant SS tru6a" te 6rea toe 6odreFen 7eu" Aiju je vlast teCko 6odnosio. an Partije" S tru6e su orale straGovati od ne6rijateljstva konzervativaca" 6o6ut fon Pa6ena" i regularne r egularne vojske" koja je oAigledno zazirala od oviG anarGiAniG rivala. ?ada kaEeo da je S tru6aa bila 6otrebna neka vrsta 6eranentne revolucije" a da je ;itler Eeleo da uAvrsti svoj reEi" to ne 6odrazueva nikakvo razilaEenje u 6rograu i doktrini. S tru6e nisu bile ni Ina6rednijeJ niti viCe IsocijalistiAki orijentisaneJ od ;itlera. 2o je bila sao 6obunjeniAka gru6a" koja je ljuboorno Auvala svoju nezavisnost" ilicija koja je 6od svojo kontrolo Eelela da zadrEi civilnu vlast. ?onflikt" koji je 6ritajeno 6ostojao od kraja 1955" otvoreno je izbio kada je 7e" tada drEavni inistar" u 6roleće 195%. godine" zatraEio da se S tru6e 6ri6oje regularnoj vojsci. MarCal fon Bloberg i general fon 7ajGenau '7eicGenau+ su se toe Eivo us6rotivili 6red #irero" koji je" kraje arta 195%" oCtro ukorio 7ea i njegove 6ooćnike. MeFuti" ;itleru to nije bila jedina o6ozicija u 7ajGu. Bilo je o6ozicije i eFu nacistia. 8regor :traser" na 6rier" 6oCto je 6ostao obiAan vojnik bez funkcije" sanjao je da se osveti ;itleru.
5. juna naredio je da se ubiju neki od njegoviG 6rotivnika iz 19*5. godine" Cto se 6osebno odnosilo na fon ?ara. Ubistvo fon :lajGera izazvalo je u 7ajGsveru kratkotrajnu uzbunu. #on Bloberg je izvojevao 6obeduK S tru6e su eliinisane. MeFuti" tako je sao odloEen 6roble. Nekoliko godina kasnije" SS tru6e" koje su 5. juna definitivno uAvrstile svoju oć" 6okuCaće" ovoga 6uta sa us6eGo" da se doAe6aju vojske. ;itler je 6riznao sedadeset Ertava. Bilo iG je oko tri stotine. MeFuti" #irer je ueo vrlo veCto da konsoliduje svoju vlast. 8ru6a koja je odnela 6obedu 5. juna u6ravljala je reEio do saog kraja. -mrt Hinden+ur Hinden+urga. ga. 4 MarCal ;indenburg je u 6oAetku nerado 6riGvatao ;itlera. MeFuti" #irer je znao kako da brzo zadobije 6overenje starog 6redsednika. Posle krvo6rolića 5. juna" ;indenburg je ;itleru u6utio telegrafsku Aestitku. ,vo oEe zaAuditi zaAuditi sao one koji zaboravljaju da je asakr 5. juna znaAio 6obedu vojske nad S tru6aa. NeCto kasnije" zdravlje arCala se naglo 6ogorCalo. Uro je *. avgusta 195%. godine. ,stavio je testaent" za koji se dugo islilo da je a6okrif" eFuti danas se u njegovu autentiAnost viCe ne sunja. U to testaentu" izrazio je 6overenje i zaGvalnost ;itleru. U jedno drugo dokuentu 6re6oruAivao je #ireru #ireru da obnovi onarGiju onarGiju Ai u okolnosti okolnosti to dozvole. ;itler je taj drugi dokuent uniCtio" ali je 6rvi objavio. ,daG 6osle srti ;indenburga" vlada je" na osnovu svog 6unooćja" 6roenila svoj sastav i u liAnosti dolfa ;itlera s6ojila funkcije funkcije i kancelara kancelara i 6redsedn 6redsednika ika 7ajGa. ,ve odluke odluke su 6riGvaćene 6riGvaćene veliko veliko većino većino glasova na referenduu 19. avgusta. ,ficiri i sluEbenici orali su da 6oloEe zakletvu #ireru. !akle" Gitlerovski reEi je us6ostavljen. li niko nije ogao ni na trenutak 6oisliti da će tie za6oAeti doba ira. ustrijski kancelar !olfus '!ollfuss+" ubijen je *. jula 195%. godine. 7eEi 7eEi u u ustr striji iji i6ak i6ak nije nije 6roe 6roenje njenn zaGva zaGvalju ljujuć jućii :uCni :uCnigov govoj oj 'ScGus 'ScGuscGn cGnigg igg++ ener energiA giAnos nosti ti i Musolinijevoj Avrstini. SuoAen sa ovi 6orazo" ;itler je 6oricao svoje uAeCće u to dogaFaju. MeFuti" sao Cto su nacionalsocijalisti doCli na vlast" za6oAela je duga serija atentata.
Kako objasniti Hitlerov uspon? ;itler je bio sao jedan od nogiG 6rotivnika ajarskog reEia. Sudeći 6o njegovo nisko 6oreklu i nedostatku 6olitiAkog obrazovanja" on nikako nije ogao da doFe na vlast. eć so 6rikazali s6let okolnosti koji je iCao naruku njegovoj karijeri. MeFuti" takoFe so ogli da vidio da je on ne6restano is6oljavao veliku veCtinu. 8ovoriti o Ius6onuJ ili o IfascinacijiJ" znaAilo bi uneti u ;itlerov us6eG iracionalne i Audesne eleente. Sa njegov govorniAki dar" koji nije za 6otcenjivanje" takoFe ne objaCnjava jedan tako neverovatan us6eG. Mnogo je verovatnije da su ga u6ravo 6olitiAki kvaliteti doveli na vlastK eCavina fanatiza i lukavstva" koja ga je uAinila su6eriorniji od 7ea" koji je iznad svega bio nasilan" i Pa6ena" koji je sao bio lukav. ;itler je ueo da str6ljivo saAeka trenutak u koe bi zavarao 6aEnju svojiG 6rotivnika. MeFuti" kad bi 6ronaCao 6ogodnu 6riliku" delovao bi do te ere brzo i snaEno" da bi svakog iznenadio. 3za aGnitosti i na6ada besa" kojia se ueo sluEiti kao oruEje" krilo se realno raziCljanje" koje je oderavalo ogućnosti i iznalazilo sredstva. Njegov 6olitiAki instinkt" koji se Gvalisao kao boEanski daro" nije bio iziCljen. PosluEio u je kasnije u ratni 6oduGvatia i doneo u nogo us6eGa. MeFuti" 6ostavlja se drugo" vaEnije 6itanje. /asno na je zaCto se ;itler izdigao iznad drugiG voFa gru6e. MeFuti" kako je voFa jedne gru6e ogao da 6ostane kancelar 7ajGa) 7azlozi su brojni. 3a iCljenja da su stvaranje saveza sa najreakcionarniji eleentia u NeaAkoj" a 6rotiv leviG revolucionara" socijaldeokrati od 191D" Cto znaAi od osnivanja ajarske ajarske 7e6ublike" odredili sudbinu reEia u budućnosti. 2o 2o je oguće. 36ak" orao 6riznati da je njiGov zadatak bio teEakK orali su da se brane i od desnice i od levice u isto vree. MoEeo li 6oisliti da bi 1*
saveznici" koji su u to vree nastojali da na svaki naAin suzbiju boljCeviza" tolerisali NeaAku blisku kounizu) 2aAno je takoFe i to da su 6osle revolucije 191D. godine u adinistraciji" 6ravosuFu" obrazovanju ostali kadrovi koji su bili ne6rijateljski ras6oloEeni 6rea reEiu.
II. PRO=RA> Značaj nacionalsocijalističko prorama Nacionalsocijaliza Nacionalsocijaliza je ogao da oku6i tako veliki broj 6ristalica sao na osnovu nekiG obećanja" odnosno" na osnovu nekog 6rograa. Bilo bi" eFuti" sasvi 6ogreCno 6ridavati suviCe vaEnosti to 6rograu. ;itleriza nije doktrinaK to je 6okret. ,n je od ideologije uzeo sao nekoliko IsloganaJ" 15
kako bi ogao da useri svoju 6ro6agandu. U suCtini" delovanje ovog 6okreta je u svako trenutku odreFivao sticaj okolnosti. 2a 2a 6olitika" za koju se oglo verovati da je sisteatiAna" bila je" u stvari" ne6restano o6ortunistiAka. /edina nedodirljiva taAka" jedina doga" bio je rasiza. 7asiza 6odrEava i o6ravdava nacionalistiAku 6olitiku i i6erijalistiAke 6lanove ovog 6okreta. 6okreta. Sasvi je izvesno da je rasiza" za većinu GitlerovskiG voFa" bio ubeFenje" a ne sao obiAan naAin vladanja. ,ni su Avrsto verovali u is6ravnost rasiza" bez obzira na njegovu nerazunost i nedokazivost. 2o strasno ubeFenje donelo je Gitlerizu 6osebno esto eFu svi cezarizia i svi diktaturaa u istoriji. ,no seCta ;itlera bliEe ?rovelu nego Musoliniju. #anatiza i 6reterivanja u Gitlerizu kao 6okretu" ogu se 6siGoloCki objasniti sao ako se 6riGvati da je on od 6oAetka nadaGnut jedni ne6okolebljivi ubeFenje. /edan Aovek kao ;itler" a koliko bio lukav" nije sao abiciozni voFaK on je o6sednut. Njegove obane ogle su tako dugo da zavaravaju njegove 6rotivnike sao zato Cto se on" kao neki iiAar" sasvi iskreno uEivljavao u uloge koje je birao da igra. Njegovo lukavstvo nije lukavstvo di6loate" već intuitivna doiCljatost fanatika" koji u svako trenutku nalazi 6ravo esto za udarac i koga niCta ne oEe zadrEati u njegovoj akciji. U Gitlerizu Gitlerizu ne 6ostoji 6ostoji niCta izuzev te nacionalis nacionalistiAke tiAke vere. PolitiAki" PolitiAki" socijalni socijalni i ekon ekonosk oskii 6rinci6i u njegovo 6rograu 6rograu sao su sredstva sredstva u sluEbi krajnjeg krajnjeg cilja. ,ni su se" 6rea 6otrebaa" 6otrebaa" enjali ili 6oricali. 7asiza 6odstiAe 6olitiku oći. Njegov jedini cilj je da oEivi vrline geranske rase. !rugiG ciljeva on neaL svodi se na 6okret radi 6okreta. Progra je sastavljen tako nejasni terinia da je bilo neoguće da se on ikada ostvari. /edna od karakteristika nacionalsocijaliza je da je nezasitK budući da je njegov cilj Cirenje" ogao je da Eivi sao u 6okretu te će on sebi ne6restano stvarati nove 6rotivnike. Nasilje će na kraju naći o6ravdanje u sao sebi. 2o 2o je ono Cto je ;eran 7auCning ';erann 7auscGning+" naj6re nacionalsocijalistiAki nacionalsocijalistiAki 6redsednik Senata u !ancigu '8danjsku+" a zati ne6oirljivi ;itlerov ne6rijatelj" nazvao Irevolucijo niGilizaJ.
!va"eset i pet tačaka Prog Progra ra Part Partij ijee je 6ivi 6ivi 6ut 6ut 6red 6redlo loEe Eenn *=. *=. febr februa uara ra 19* 19*.. godi godine ne u ;o ;ofb fbro rojG jGau ausu su ';ofbrRuGaus+ u MinGenu. 3ao je dvadeset i 6et taAaka u Aijoj osnovi su bile ideje 8odfrida #edera #edera.. ;itler ;itler je ova ovajj 6rogra 6rogra 6riGva 6riGvatio tio u knjizi knjizi "ein #am$ stavljajući akcenat na 6roblee taktike. Progra je objavljen 19*$. godine sa #ederovi koentaria i alo 6oalo se" toko sto osadeset i jednog izdanja" koliko iG je doEiveo" 6ovećavao i obogaćivao novi taAkaa" koje su se 6re svega odnosile na agrarna 6itanja. ,d 19*. do 195. godine" ne6restani 6roCirivanje" 6rogra je alo 6oalo 6roenio svrGu. 8odine 19*" tek 6oCto se sirila revolucionarna groznica" on je bio naklonjen socijalizu. ?ada je ;itler na6isao "ein #am$ 6osle oku6acije 7ura" 6itanja 6itanja Cirenja i i6erijaliza nadvladala su nad ostali 6itanjia. PoAev od 19*$. godine" IsocijalizaJ 6rograa je sve viCe slabio. 7azvojni 6ut ovog 6rograa će na 6ostati jasniji ako detaljno is6itao taAke koje se ogu 6odeliti u 6et gru6aK 1. R",%5"-. 4 NeaAki graFanino graFanino se oEe satrati sao ona osoba koja je neaAke neaAke krvi. /evreji će 6red zakono biti tretirani kao stranci. Neće oći da rade ni u jednoj drEavnoj sluEbiL neće oći da 6oseduju zelju. U 6rograu se 6recizira da će Ine-NeciJ" koji su u NeaAku uCli 6osle *. avgusta 191%. godine" biti 6riorani da na6uste 7ajG. ,stali će oći da ostanu" ukoliko ne budu 6redstavljali 6roble za isGranu 7ajGa. Progra izbegava da govori o sisteatsko istrebljenju /evreja. U jednoj naknadnoj beleCci" 8otfrid #eder 6redviFa Irasnu GigijenuJ" bioloCku selekciju" koja bi" 6o njegovi reAia" iala za cilj InordizacijuJ zelje. +. S0$!&" 0$%%". 4 ,na je osnovna 6reoku6acija 6reoku6acija ovog 6rograa. ersajski ersajski i SenEerenski SenEerenski ugovori oraju da se 6oniCte" a NeaAka ora biti satrana ravno6ravno sa ostali nacijaa. U skladu sa 6ravo naroda da sai odluAuju o svojoj sudbini" Isvi NeciJ oraju Eiveti u jednoj Ielikoj NeaAkojJ. 8odine 19*" u trenutku kada su Eivo 6okrenuta 6itanja 6risajedinjenja 1%
'nscGluss+ ustrije i 8ornje :lezije" taj zaGtev je joC uvek ogao da se tuaAi u dosta uski granicaa. MeFuti" koentar koji je 8. #eder dao 19*$. godine bio je eks6licitnijiK sve narode geranskog I6oreklaJ treba sestiti unutar istiG granica" odnosno" etniAke anjine u !anskoj ':lez ':lezvig vig+" +" Poljsk Poljskoj oj 'Pozna 'Poznanj" nj" 8ornja 8ornja :lezij :lezija+" a+" eGosl eGoslova ovaAko Akojj 'Sudet 'Sudeti+" i+" 3taliji 3taliji 'juEni 'juEni 2irol+" irol+" #rancuskoj 'lzas" orena+. #eder naglaCava da se 6ovezivanje oviG naroda ora izvrCiti bez nasilja 'odnos 'odnosno" no" 6ute 6ute refere referendu ndua a+L +L u eFuv eFuvre reen enu" u" NeaAk NeaAkaa ora ora zaGte zaGtevat vatii da se 6resta 6restane ne sa ugnjetavanje oviG anjina. ,si toga" ona ora u celo svetu da Ctiti interese neaAkiG eig eigra rana nata ta.. ,v ,vee teor teorij ijsk skee 6ret 6ret6o 6osta stavk vkee su" su" eFu eFuti ti"" od sao saogg 6o 6oAe Aetk tkaa og ogra rani niAa Aava vane ne o6ortunistiAki sGvatanjia. 2ako da je ;itler joC u knjizi "ein #am$ tirolske Nece 6re6ustio 3talijiK tada je 6rea Musoliniju izraEavao Eivo divljenje" a istovreeno u nije setalo da na6akosti ustrijancia" ustrijancia" na koje je bio kivan. 8odine 19*" kada je" ersajski ugovoro" NeaAka bila liCena kolonijalnog carstva" 6rogra nacionalsocijalista nacionalsocijalista je zaGtevao akviziciju kolonija radi eks6loatacije i naseljavanja. MeFuti" 19*=. godine" ;itler" trudeći se da ia obzira 6rea 0ngleskoj" odustaje od oviG zaGteva. NeaAka treba da se Ciri 6o saoj 0vro6i" 6rea bogati krajevia Poljske i Ukrajine. IMalo )andkolonien+" Aiji stanovni 6oalo treba stvoriti 6ograniAne kolonije ' )andkolonien stanovnici ci oraju oraju biti iskljuAivo iskljuAivo 6ri6adnici najAistije raseJ. Stvaranje IEivotnog 6rostoraJ je jedna od kljuAniG tea knjige "ein #am$. IS6oljna 6olitika ora da osigura 6ostojanje rase" organizovane u drEavu" stvarajući zdravu" trajnu i 6rirodnu ravnoteEu izeFu brojne vrednosti stanovniCtva" njiGove ras6rostranjenosti i kvaliteta teritorije na kojoj Eive.J ,si ,si ovo ovogg o6 o6Cte Ctegg 6rinc 6rinci6a i6a"" u kn knjiz jizii "ein #am$ skicirani su i osnovi taktike. MeFuti" na6ravili biso veliku greCku ako biso satrali da je s6oljna 6olitika" koju će ;itler voditi kada bude bio na vlasti" is6unjavanje is6unjavanje nekakvog nekakvog 6retGodno zacrtanog zacrtanog 6lana. 2a 2a 6olitika se raFala iz dana dana u dan i razvijala se linijaa najanjeg ot6ora" onako kako su se one 6ojavljivale u 0vro6i. 2aktika o6isan o6isanaa u knjizi knjizi "ein #am$ 19*=419*&. godine tek izbliza odgovara toj 6olitici. ,na je bila 6odstaknuta 6olitiAki sticaje okolnosti iz 19*=. godine. #aCiza se u6ravo 6ojavio u 3taliji i ;itler nastoji nastoji da se osloni na taj reEi" koji je tada 6recenjiva 6recenjivao. o. S druge strane" strane" ;itler nije ogao naći boljeg saveznika 6rotiv #rancuske" od njenog tradicionalnog ne6rijatelja" 0ngleske. U skladu s ti" razatrao je ogućnost skla6anja novog 2rojnog 6akta" aCtao je o s6orazuu izeFu 0ngleske" 3talije i NeaAke" 6ri Aeu bi se NeaAka Cirila 6rea istoku" 3talija bi vladala Sredozelje" a 0nglesko arstvo bi kontrolisalo ostatak sveta. 2o je sao aCtaL ;itler je 6rekrojio kartu sveta kao neki strateg aater. aater. Poslednje stranice "ein #am$ -a -a otkrivaju a6surdnost geransko-ruskog saveza 6rotiv
velikiG banakaL 19*$. godine #eder 6redviFa joC sao nacionalizaciju eisioniG banaka. U 6oAetku su svi trustovi orali da nestanu. Ubrzo zati" #eder izraEava 6oCtovanje 6oCtovanje Iveliki tvorcia neaAke industrijeJ" navodeći 6oience vlasnike to6ionica '?ru6a" 2isena+" ?irdofa 'iz sindikata rurskiG rudnika+" velike 6roizvoFaAe elektriAne o6ree 'BoCa" Siensa+" itd. U buduće će ora orati ti da bu budu du naci nacion onal aliz izov ovan anaa sao sao akci akcion onar arsk skaa druC druCtv tvaa ili ili druC druCtv tvaa sa og ogra rani niAe Aeno no odgovornoCću" odnosno" 6reduzeća koja su već IanoninaJ i Ibez liAnostiJ. ,Aigledno je da ovakvo razgraniAavanje nea nikakvog sislaK ono sao 6okazuje Eelju da se 6rvobitni 6rogra ublaEi. UAeCće u dobiti" objaCnjava zati #eder" sao je 6revaraK 6ravedno bi bilo da se to 6rotegne i na uAeCće u 6odeli gubitka" Cto nijedan radnik neće 6riGvatiti. Naie" najbolje uAeCće u zaradi jeste sanjenje 6rodajniG cena" Aie će se 6ovećati ku6ovna oć. Najinteresantnija evolucija odnosi se na agrarnu 6olitiku. Progra iz 19*. godine i6licitno je ugroEavao velike 6osede u istoAnoj NeaAkoj. U jednoj beleCci iz 19*D. godine" ;itler suEava 6olje na koje se odnosi taAka 1$" do te ere da je ona izgubila svaki sisaoK IBudući da NS!P 6oAiva na 6rinci6u 6rivatne svojine" oAigledno je j e da se oduzianje zelje bez nadoknade odnosi sao na ne6okretnu iovinu steAenu nelegalni 6ute..." dakle" 6re svega na jevrejska druCtva za trgovinu nekretninaa.J Partija i zvaniAno 6recizira" &. arta 195. godine" da Inikakva Ceatska uredba ne oEe da se 6rieni na velike 6oljo6rivredne 6osede. Postojanje velikog broja sitniG i srednjiG 6oseda je vaEno kada je u 6itanju 6olitika naseljavanja. MeFuti" i veliki 6osedi takoFe iaju svoju uloguL oni treba da 6ostoje u odgovarajućoj srazeri" o6ravdano je 6ored sitniG i sred srednj njiG iG 6o 6ose seda daJ. J. 8. #ede #ederr isti istiAe Ae da kru6 kru6ne ne 6o 6ose sede de na seve severu ru i isto istoku ku treb trebaa raci racion onal alni nije je eks6loatisati" a 6ostojanje sitniG 6arcela 6redviFa sao u blizini agloeracija. !akle" ekonoski 6lanovi nacionalsocijaliza enjali su se brzo i u skladu sa 6olitiAki 6rilikaa. Slabljenje socijalistiAkog karaktera 6rograa odgovara trenutku kada se ;itler" oko 19 19**&4 &419 19*$ *$.. go godi dinne" 6rib 6ribli liEEio ind industri strijs jskki i fin finansi ansijs jskki kru krugo govi vi a. U 6o 6oAe Aetk tkuu nacionalsocijaliza je bio 6okret sitne burEoazijeK od Cesnaest Ertava oruEanog sukoba u MinGenu" 19*5. godine" trojica su bili bankarski sluEbenici" 6etorica trgovci" jedan kafedEija" jedan 6osluEitelj" jedan bravar" jedan student" jedan oficirL trojica su bili aristokrate. Progra iz 19*" istiAe odbranu srednjeg staleEa" a to znaAi da velike trgovine" koje su naj6re bile stavljene na ras6olaganje o6Ctinaa" treba zati dati na koriCćenje ali zaku6ciaL drEava i o6Ctine 6riliko licitacije oraju da vode raAuna o interesia aliG 6reduzeća 'X1&+. 8otfrid #eder Eeli da" nasu6rot ka6italizu i arksizu" obezbedi ICto veći broj slobodniG i nezavisniG radniG esta...L sto Giljada nezavisniG obućara" ekonoski i 6olitiAki 6osatrano" vredi viCe nego 6et gigantskiG fabrika obućeJ. MeFuti" nacionalsocijaliza će toko svoje neizbeEne evolucije" do6rineti uniCtenju ugroEene srednje klase" Aiji je bio u 6oAetku izraz i Aije je interese naj6re Gteo da zaCtiti. Bez industrijalaca i velikiG zeljo6osednika" ;itler ne bi ni doCao na vlast. Njegov 6rogra će uskoro 6restati da daje 6rednost srednji 6reduzećia nad trustovia i sitno seljaCtvu nad kru6ni zel zeljo jo6o 6ose sedn dnic ici ia. a. U kn knji jizi zi "ein #am$, burEoazija se satra odgovorno za nestajanje nacionalnog duGaK ISGvatio saJ" 6iCe ;iller" Ida je neaAka burEoazija na kraju svog 6uta i da se od nje ne oEe oAekivati da is6uni bilo kakav novi zadatakJ. Socijalni 6roblei su zauziali znaAajno esto u 6rograu iz 19*. godine. Ubrzo zali" 8otfrid #eder će 6oAeti da satra da svako socijalno 6itanje treba reCavati 6o taAki 1=" koja 6redviFa 6ooć stari licia. 4. R'?*-' 0*"#"@ :*"5#"&!"@ %. 4 ,vaj deo 6rograa 'XX19 do *%+ zadrEava se na o6Cti 6ogledia. ,tuda je jedina refora koja se 6redviFa u oblasti Cta6e zabrana /evrejia da saraFuju u neaAki novinaa. 7isko 6ravo 'odnosno" Na6oleonov kodeks+" treba da bude zaenjeno neaAki 6ravo" koje će anje robovati aterijalizu. !rEava ora da se brine o zdravlju naroda i da 6risili lade na ginastiku i druge s6ortove. Prea 6rograu" Ckola bi 6re svega orala da 6ri6rei lade za 6raktiAan EivotL ona osi toga" treba od saog 6oAetka da sadrEi lekcije graFanskog obrazovanja. ;itler se neCto detaljnije bavi 1&
6robleo obrazovanja u knjizi "ein #am$. 3 on stavlja akcenat na fiziAki razvoj i izgradnju karakt karaktera era.. ISa ISa taAke taAke glediC glediCta ta jedne jedne raseJ" raseJ" 6iCe 6iCe on" Ikruna Ikruna obraz obrazova ovanja nja je u vojno vojnojj sluEbi sluEbiJ. J. ,brazovanje treba osloboditi sve te goile beskorisniG 6odataka koji se odaG zaboraveK INa 6rier" nesGvatljivo je zaCto ilioni ljudi uAe 6o dva i tri strana jezika" koje kasnije u Eivotu skoro uo6Cte ne koriste.J I7asistiAka drEava će o6Cte 6oznavanje nauka svesti na najvaEnije.J ree ree koje se tako uCtedi biće iskoriCćeno za teGniAko obrazovanje i razvijanje karaktera. Na sledećoj strani" eFuti eFuti"" ;itler ;itler straG straGuje uje da jedan jedan 6rogra 6rogra suv suviCe iCe teGniA teGniAkog kog obraz obrazova ovanja nja ne bud budee u sluEbi sluEbi aterijalistiAkiG teEnji naCeg vreenaL otuda je reCen da brani Io6Ctu kulturuJ i IGelenski idealJ" a ne teGniAko usavrCavanje Iu sluEbi MaonaJ. !akle" najveći nesklad vlada u 6lanovia za Ckolstvo. MeFuti" videćeo da se i na to 6olju ;itler alo 6oalo vratio tradiciji i na6ustio IaterijalistiAkiJ ser svog 6rvog 6rograa. U X *% 6rograa iz 19*. godine 6roklauje se sloboda verois6ovesti Iukoliko verois6ovest nije nije u su6 su6rot rotnos nosti ti sa oraln oralni i oseća osećanje nje gera geransk nskee raseJ. raseJ. 36ak" 36ak" Partija Partija Ibrani Ibrani stanov stanoviCt iCtee 6ozitivnog GriCćanstvaJ. U 6rograu se ne kaEe Cta treba 6odrazuevati 6odrazuevati 6od reAju I6ozitivnoJ" koja se oEe razliAito tuaAiti. . O:$% *2"#'. *2"#'. 4 NeaAka ora iati jaku centralnu vlast. U svo koentaru iz 19*$" u vree saveza sa neaAki nacionalistia" 8. #eder istiAe da će se kasnije doneti odluka o toe da li će drEava biti onarGija ili re6ublika. Progra iz 19*. 6redviFa centralni Parlaent. MeFuti" bez obzira na to on 6roklauje 'X &+ da treba odustati od 6arlaentarnog 6artijskog reEia. ,va 6rotivureAnost razreCena je u knjizi "ein #am$. Parlaenti su savetodavni organi" Ikoji nikada ne treba da 6rienjuju glasanjeJ 7si(8. I2o I2o su radn radnaa tela tela"" a ne glas glasaA aAke ke aCi aCine ne.J .J ;itl ;itler er 6red 6redvi viFa Fa dv dvaa veća većaKK 6o 6oli liti tiAk Akoo veće veće i veće veće kor6oracija i struka. Saradnju oba veća osigurava Senat" koji 6okriva obe Sku6Ctine. MeFuti" nosilac odgovornosti na svi nivoia je jedan jedini Aovek" a drEava je strogo GijerarGijski ureFena. :hrerrinzi+. 2o je I6rinci6 voFeJ ' :hrerrinzi Progra iz 19*. 6redviFa federativnu drEavu sa 6o jedni 6arlaento u svakoj od drEava 7ajGa. 8. #eder centralnoj vlasti ostavlja sao di6loatiju" carinu" vojsku i ornaricu 'ne govori niCta o onetaa niti o finansijaa+. ;itler" u knjizi "ein #am$ govori nogo konfuznijeK s jedne strane" nastoji da odbrani autonoiju drEava u federacijiL s druge strane" eFuti" tvrdi da nezadrEiva revolucija vodi I6oste6eno ukidanju sviG 6rava na suverenitet drEava u federaciji" s cilje da se u njia uguCe EariCta EariCta ot6oraJ. IU budućnosti budućnosti će ove drEave drEave izgubiti izgubiti znaAaj na 6lanu 6lanu 6olitike" ali će ga dobiti dobiti na 6lanu kulture i regionalniG tradicija.J ?onzervativni ?onzervativni regionaliza regionaliza teEi da zauze esto federaliza.
III. PRETEBE I ISTO>I;LJENICI #acionalsocijalizam i nemačka istorija ,Aigledno je da nacionalsocijaliza nije sao obiAan iskorak iz osnovnog toka u razvoju NeaAke. Njegova Nj egova 6olitika osvajanja nastavlja i ostvaruje ideje 6angeraniza s kraja 19. veka. ;itler nije tvorac rasiza u NeaAkoj. !akle" duEnost istoriAara je da istraEi intelektualnu tradiciju na koju je Gitleriza ogao da se 6ozove. MeFuti" u to istraEivanju treba biti veoa o6rezan. eliko je iskuCenje u svako isliocu otkriti tajnog saveznika naciza i skrivene Io6asnostiJ u svakoj ideji" koje tok istorije alo 6oalo razotkriva i koji najzad sa ;itlero izlaze na svetlost dana. 2akva 2akva sisteatska sunja navodi nas da naciza 6redstavio kao neizbeEni rezultat celoku6nog duGovnog razvoja NeaAke. 2o stanoviCte stanoviCte je 6arcijalno 6arcijalno i 6ogreCno 6ogreCno isto koliko koliko i njeu njeu su6rotno" su6rotno" koje Gitleriza 6osatra 6osatra kao iskorak iz neaAke istorije. Pre Pre nego nego Cto Cto 6ris 6ristu tu6i 6io o to to is6i is6iti tiva vanj nju" u" 6o 6otr treb ebno no je da 6rec 6reciz izni nije je od odre redi dio o naCu naCu 6ret6ostavku. !a je neka diktatura" analogna nacionalsocijalizu" koji sluAaje us6ostavljena u 1$
#rancuskoj" ogli biso" dosta lako" 6ronaći i njeno duGovno 6oreklo u nacionalizu Baresa ili Morasa" u rasizu 8obinoa" antiseitizu !riona" 6a Aak i Prudona" u doktrini nasilja @orEa Sorela. Uostalo" 8obino i Sorel su teoretiAaria nacionalsocijaliza 6ozajili ne ali broj ideja" koji su" s druge strane" osnovne teze svog rasiza 6ozajili takoFe od jednog stranca" ;justona Stjuarta eberlena ';ouston SteHart Gaberlain+. 3 obrnuto" u NeaAkoj" osi nacionalistiAke struje i iena koje ćeo navesti" 6ostoji i druga tradicija" liberalna i koso6olitska. koso6olitska. S druge strane" eFu I6reciaJ I6reciaJ naciza" naciza" naveCće naveCćeoo islioce islioce najrazliAit najrazliAitijiG ijiG sGvatanja sGvatanja.. NjiGova doktrina uo6Cte nije jedinstvena. Unutar onoga Cto se" dosta nes6retno" naziva roantiAarsko 6olitiko" eCaju se liberali kao #iGte i konzervativni seoski 6leići" kao Cto su rni ili ?lajst. ;egel uAvrCćuje doktrinu drEave" dok za NiAea ili agnera ona 6redstavlja onstrua koji guCi svaku slobodnu isao. ;egel" osi toga" iskazuje iskreno divljenje 6rea Na6oleonu" koga se #iGte ili ?lajst uEasavaju. 2rajAke '2reitscGke+ '2reitscGke+ je 6ort6arol bizarkovske 6olitike" dok je Pol dagard njen ogorAeni 6rotivnik.
$reteče 1. N"6%&"$%5"-. 4 angermanizam. angermanizam. 4 U NeaAkoj" NeaAkoj" kao i drugde" kraje kraje 1D. veka 6oAinje 6oAinje da se 6ridaje viCe znaAaja individualnosti svake nacije i da se slave nacionalne osobenosti. MeFuti" na6oleonski ratovi su taj razvoj ubrzali. 3o!ori nemačkoj Na(iji, koje je #iGte odrEao 1D$" a koji su zati objavljeni 1DD. godine" 6redstavljaju 6rvi anifest neaAkog nacionaliza. an an svake sunje je da je #iGte jedni delo i6ak ostao veran koso6olitsko idealu 1D. vekaK oAekivao je da će revolucionarna #rancuska raCiriti svoje 6rogresivne ideje na Aitavu 0vro6u" a Na6oleon ga je razoAarao. U buduće će NeaAka orati da bude 6okretaA AoveAanstva" 6oCto #rancuska to nije uela da bude. #rancusku je za6ravo 6okvarila civilizacija" zlou6otreba logike i druCtveni ugovoriL nasu6rot toe" NeaAka je 6riarne osobine saAuvala netaknuteL to je Iizvorni narodJ ' ;r!olk +. +. #iGte na Audan naAin 6otkre6ljuje ovo ubeFenje dokazia iz oblasti filologijeK #rancuzi 1D
govore jeziko koji je nastao od latinskog" Irtvog i nerazuljivog jezikaJ" stvorenog da bi 6rikrio istinuL Neci govore ladi jeziko" koji se nikada nije odvajao od svojiG korena. ingvi ingvisti stiAki Aki dok dokazi azi"" ada ada anje anje 6roizv 6roizvoljn oljni" i" nav naveCć eCćee 1D% 1D%D. D. god godine ine /akoba /akoba 8ria" 8ria" slavno slavnogg graatiAara" na ideju da treba ujediniti sve narode koji govore neaAki" narode lzasa" :vajcarske" Belgije" ;olandije" i da utvrFene granice ne ogu biti ne6roenljive. #iGte je joC ranije francuskoj ideji o 6rirodni granicaa 6ret6ostavio ideju o lingvistiAkoj granici" a u jedno s6isu iz 1D. godine" 6re6oruAuje razenu stanovniCtva. rnt 'rndt+ i 8eres '8oerres+ 4 za koje su #rancuzi njiGovi vekovni ne6rijatelji 4 zastu6aju iste ideje. rnt to Aini 6odbunjujući narod" koji je zavree oslobodilaAkiG ratova okreće 6rotiv #rancuza" Ikoji razaraju naCu energiju" razdraEuju naC karakter i oćJ. U naslovu jednog svog 6afleta" na6isao je sledećeK I7ajna" neaAka reka" a ne granica NeaAke.J /edan narod treba da bude zatvoren za sve s6oljaCnje uticaje i da se ukorenjuje u svojoj otadEbini. Postoji sao nacionalna istinaL zadatak uAenog Aoveka nije da Ciri objektivno znanje" već da 6rivuAe aseK I2reba 6renositi sao jednu istinu" istinu" sao jedno stanje stanje duGa" jedan karakter.J ,si #iGtea i 0. M. rnta" 6roslavio se i jedan daleko siroviji duG" viCe zbog svojiG 6ostu6aka nego zbog svoje teorijeK to je Aovek koga su nazvali Iotac /anJ" organizator ginastiAkiG druCtava i sku6ova studenata Burs(hens(ha$ten+. @eleo ' Burs(hens(ha$ten @eleo je da bude uAitelj uAitelj ujedinjen ujedinjenee NeaAke" NeaAke" zaCtićene zaCtićene od svakog svakog s6oljnog s6oljnog kvarenja" u kojoj bi knjiEevnost" strogo cenzurisana i 6roAiCćena na 6laenu loaAa" obraFivala sao nacionalne tee. ,vi islioci 6ri6adali su liberalnoj struji. BurCenCaft i /anove 6ristalice 6ostali su Ertve konzervativne Svete-lijanse. ?ada je 1D%D. godine u #rankfurtu otvoren neaAki Parlaent" koji je 6okuCao da ostvari san o jedinstvu i oslobaFanju liberala" 6rvo Cto je uradio bilo je u6ućivanje 6oruke staro rntu. Socijalista asal 'assalle+ je joC oko 1D&. godine izrazio najiskrenije divljenje 6rea #iGteovi 3o!orima. Nije Audo Cto su ovi liberali svu svoju nadu nadu 6olagali u 6rusku vojsku vojsku"" jer je refor reforisa isana na Pruska Pruska od 1D1 1D15. 5. god godine ine branil branilaa Ina Ina6re 6redne dneJJ ideje ideje od katol katoliAk iAkee i konzervativne ustrije. MeFuti" nacionalistiAka ideologija je vrlo brzo zati uguCila liberalne teEnje. eć eć na jedno ?ongresu 1D%&. godine 8ri 6redlaEe da se Necia u inostranstvu 6ruEi 6odrCka i da se njiGova 6reduzeća i ustanove sGvate kao zaAetak budućiG kolonija. ?ada se 6okazalo da će Bizarkova Pruska ostvariti neaAko jedinstvo. liberali su 6restali da se su6rotstavljaju autokratiji Berlina. ak je i asal odrEavao odrEavao najsrdaAnije odnose odnose sa Bizarko. Bizarko. 3staknuti istoriAari" a 6osebno 2rajAke" 6ostaju 6osluCni 6ro6agandistiK I;orizont neaAke 6olitikeJ" 6iCe on. Iiz godine u godinu 6ostaje slobodniji i CiriL onog dana kada ova zelja bude sGvatila da vitalni interesi neaAke drEave leEe u oblasti slovenskiG" skandinavskiG i latinskiG zealja" naći ćeo se u najvećoj revoluciji ovoga vekaJ. 36erijaliza je doCao na esto strogog nacionaliza" koji je sao naeravao da oku6i Nece. Uesto visokiG duGovniG #iGteoviG ciljeva" 2rajAke sada 6iCe sledećeK I/uriCnik koji kundako udara 6o glavi jednog ;rvata Aini nogo viCe za NeaAku nego Cto će ikada oći da uAini 6ero najboljeg 6olitiAkog 6isca.J 3 dodajeK ISlabost u 6olitici je greG 6rotiv duGa.J Posle 1D9" za vladavine ilGela 33" 6angeraniza 6ostaje zvaniAna doktrina. U to vree osnivaju se Poorsko druCtvo" ?olonijalno druCtvo 'koje je brojalo & Giljada Alanova+ i 6osebno Pangeransko druCtvo" eFu Aiji osnivaAia se nalazi ie lfreda ;ugenberga. ist ovog druCtva je 1D99. godine objavio kartu 0vro6e" kakva će biti 19=" a na kojoj NeaAka obuGvata lza lzas" s" ore orenu nu"" !e !enk nker erk" k" #lan #landr driju iju"" ;o ;ola land ndij iju" u" juEn juEnuu !a !ans nsku ku"" nea neaAk Akii deo deo :vaj :vajca cars rske ke"" severoisto severoistoAnu Anu 3taliju sa 2rsto" 2rsto" MaFarsku" MaFarsku" eCku" SlovaAku" SlovaAku" najveći najveći deo itvanije i Poljske. Poljske. Stavovi tadaCnjiG nacionalista ogli bi se beskonaAno navoditi. Sve je to daleko od roantiAarskog idealiza" ali" u to trenutku već sasvi blizu ;itlera. 3ermansko ra!o i germanska !era. 4 3deologija nacionalnog nacionalnog zatvaranja anifestuje se skoro skoro od saog nastanka neaAkog nacionaliza i u doenu 6rava i vere.
neaAko duGu. ,va ideja" sao u nagoveCtaju kod rnta i /ana" jasno je forulisana kod 6ravnika roantiAarske roantiAarske e6oGe. ,na će se 6ola veka veka kasnije 6onovo 6onovo 6ojaviti kod ;. S. S. eberlena. MeFuti" najveći strani uticaj odigrao se" 6o iCljenju nacionalista" u doenu religije. NeaAka je i suviCe dugo bila 6odvrgnula uticaju riskog katoliciza" koji joj nije odgovarao. uterova reforacija 6redstavlja 6rvi akt oslobaFanja. !ok su konzervativci katolici" najveći deo liberala nacionalista je 6rotestantske verois6ovesti. MeFuti" i sao luteranstvo je ubrzo dovedeno u 6itanje. eć #iGte zaera uteru Cto je suviCe vaEnosti dao sv. Pavlu koji je IjudaizovaoJ GriCćanstvo. ,d njega seliji rnt o6tuEuje sao GriCćanstvo da je odvratilo
dolfa :tekera 'dolf StYcker+" osnivaAa ;riCćansko-socijalne 6artije" antiseitiza je bio kljuAni deo 6ro6agande. Na univerzitetu u Berlinu antiseitiza je bio glavna tea 6redavanja 0ugena !iringa !iringa '!QGring+. U svo delu itanje reue+" a ne na a6straktni i bezliAni vezaa zakona. ,ve ideje rodile su se u drugoj 6olovini 1D. veka" sa ;erdero i /ustuso Mezero 'MYser+" koji kritikuju I6rosvećeni des6otizaJ" gde je vladar sao najviCi drEavni funkcioner i su6rotstavljaju u stari des6otiza" feudalnog oblika. MeFuti" individualiza 1D. veka" 6o koe je drEava sao nuEno zlo" o6staće joC dugo. 36ak" nacionalno zatvaranje i 6lanovi za autarGiju su6rotstaviće" alo 6oalo" interes 6ojedinca drEavno interesu i dovesti do sGvatanja da je drEava oruFe s6asa. Uskoro se granica izeFu liberala struje #iGte 4 rnt i konzervativaca kao Cto su . Miler i ;egel" neće ni 6riećivati. ?ada nacionalna drEava bude ostvarena" satra da Miler" graFani će orati da joj se 6ot6uno 6redaju" na6uCtajući svoj 6rivatni Eivot" 6a Aak i brigu o svojoj veri.
idejeJ" Ijedini uslov koji 6ojedincu do6uCta da ostvari svoj cilj i dosegne svoje dobroJL drEava je u 6ravo sislu IboEanska IboEanska voljaJ. voljaJ. ,datle 6roizlazi" s jedne strane" da vlada" kao eanacija drEave" ora da ia a6solutnu vlast" i da" s druge strane" drEava kao viCa instanca" ne 6riznaje nijedno oralno naAelo iznad sebe" da je ona saa jedini izvor orala" jedini vaEeći oslonac. 2ako je zasnovana i o6ravdana IrealistiAkaJ 6olitika" voFena jedino jedino drEavni intereso. intereso. )at. – PoCto je oć 6ostala najveća vrednost" nasilje i rat viCe nisu ogli da se osude. U 1D. veku osuFivani su svi oblici ratova. 3ajući u vidu Na6oleonove 6oGode" #iGte 6ravi razliku izeFu dinastiAkiG" sterilniG ratova koji su za osudu i I6ravedniG ratovaJ" odnosno odbrabeniG" u kojia jedna nacija 6otvrFuje svoje 6ravo na 6ostojanje. rnt ide joC dalje. Po njegovo iCljenju" rat u sebi nosi oralnu vrednostK I7at je 6otreban kako bi se razdrala lenjostL veAni ir nad zeljo... bio bi najveće zlo za AoveAanstvoK takav ir bi doveo do ras6adanja koje bi izazvalo Ctetu" veću od ratniG ratniG razara razaranja nja.J .J
%stomi&ljenici Pre 1955" nacionalsocijalistiAka literatura u uEe sislu bila je veoa alobrojnaL osi kn knjig jigee "ein #am$ koja je viCe istorijska i viCe 6olitiAki 6aflet nego teorijsko delo" oEeo navesti sao joC "it 06. !eka lfreda 7ozenberga '1951+" gde je dat rezie ideologija Partije. ,vaa kn ,v knji jiga ga"" ko koja ja je Cta Cta6a 6ana na u viCe viCe od ilio ilionn 6ri 6rier erak aka" a" nast nastav avak ak je isto istori rijs jski kiG" G" IfilozofskiGJ" itoloCkiG zastranjivanja" koja otvoreno nastavljaju isao ;. S. eberlena" ada **