DA U 8VAKOM 8LUAJU 20. 5uficit od 2(( miliona u platnom bilansu: VODI PORA8TU DEVIZNI REZERVI ZEMLJE 26. Prema alas85amjuelsonom efektu" produktivnost usluga: I8TA JE U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM ZEMLJAMA 27. Terminski ugovori su: "%ovo#i ,#i ko*ia s+ /#+!"/ak sas/avl*a!*a i #+ali(ai*+ "%ovo#a !+ ,okla,a*" kad se izracuna po formulu tk8pkBpk$2$1(( dobije se 6 i to je TP strane valuteW ali od tih ponudjenih odg nema ovaj vec da je tacan odg polugodisnja TP strane valute od ,WWW '. inflacija u 5< veca nego u 4@ &&U depresijacija M . preusmeravanje trgovine dovodi do: a) povecanja obima trgovine+razmene) izmedju zemalja clanica i povecanje zemalja koje nisu b) povecanje obima trgovine izmedju zemanja clanica i smanjenje izmedju zemalja koje nisu c) smanjenje obima razmene izmedju zemalja clanica i smanjenje z koje nisu d) smanjenje obima razmene izmedju zemalja clanica i povecava z koje nisu clanice 0. nesto vezano za liberalizaciju razvijenih i nerazvijenih zemalja 6. ako je stopa efek zastite g&% i ako je nom.carina sira&% kolika je carina na uvezen input: a)veca od % b), c) manja od % d) nista od navedenogWW posto je g&t &&U ti&t&% pa ce odg biti od d) WWW 7.5talni damping je.... 1(.?amata u Etaliji je 1% a u 4emackoj 0 stim sto su ulaganja u Etaliji rizicnija i premija na rizik je 6.
%(. Teorija carinskih unija je deo: TEORIJE DRUSOS NAJBOLJES REENJA %1.
%0. 5tvaranje - je dovelo do: s/va#a!*a /#%ovi!+ i!$"s/#i*ski ,#oi(vo$ia i ,#+"s+#ava!*a /#%ovi!+ ,ol*o,#iv#+$!i ,#oi(vo$ia %6.
) J+$i!s/v+!a i o!+/a#!a i iskal!a ,oli/ika $) 4ita od ponu/enih ,2. Prema alasa85emjuelsonovom efektu" cene nerazmenljivih dobara u razvijenim zemljama su... v++ !+%o " !+#a(vi*+!i (+l*aa ,%.
'%. ko traznja veca od ponude za devizama na deviznom trzistu" pri fiksnom kursu" a drzava je iscrpila devizne rezerve... $ola(i $o $+valvai*+ !aio!al+ val"/+ ',. Prilikom stvranja -: $ola(i $o s/v#a!*a v#+$!os/i " i!$"s/#.,#oi(vo$!*i a $o ,#+"s+#ava!*a " ,ol*o,#iv#+$!o* ''. ko su stope inflacije i u zemlji i u inostranstvu 2( domaca valuta treba da: os/a!+ !+,#o+!*+!a '.
P#o,/!o i /+#is!sko (.
'. ko je u 5rbiji inflacija '(" a u svitu 1(" valuta treba da +fiksni kurs): Doaa /#+'a $a $+,#+si#a a s/#a!a $a a,#+si#a . ko je u 5rbiji inflacija 2" a u svetu 1(" valuta treba da: Doaa $a a,#+si#a a s/#a!a $a $+,#+si#a 0. Prihodi od investicija se beleze:
/+k"+ 'ila!s". 6. spekulacija pod \normalnim uslovima\ je... s/a'ili("*"a 7. ko se domaci opsti nivo cena poveca za '("dok u inostranstvu ostane nepromenjen"teorija relativnog pariteta kupovne moci ukazuje na.. $+,#+si*ai*" $oa+ val"/+ (a 407 0(. inflatorni pritisak"pri varijabilnom kursu"dovodi do... $+,#+si*ai*+ val"/+ 01. Pprema modelu uravnotezenog portfolija"povecanje kamatne stope dovodi do... a,#+si*ai*+ val"/+ :#as/ kaa/+ sa!*"*+ ,o!"$" !ova a /o vo$i ka a,#+si*ai*i) 02.
d) nista od navedenog 06.
7(. - medunarodnom kretanju kapitala u zemlji koja prima kapital u goroj poziciji su: vlas!ii ka,i/ala 71. ako se dva puta povaca izvoz i dva puta poveca investiranje na turisticke aranzmane kakav ce to imati efekat na budzet: !+a $ovol*!o i!o#ai*a 72. 5topa inflacije u 5rbiji je 1'" a u - 2" kurs je 07din" koliko ce se povecati devizni kurs dinara: I(!osi+ H $i!a#a :1EUR& 102C5R8D&1.14 ,a i( /o%a sl+$i 1.02EURC0H4R8$ i $o'i*a s+ $a *+ 1EURC0.H491.02 /*. 1EURCHR8D ) 7%. 4CT donosi prednosti 5<8u tako sto: ,ov+ava ko!k"#+!i*" !a /#(is/ia ,#oi(vo$a i !a /#(is/ia ak/o#a 7,. 5rbija prodaje svoje inostrane obveznice i ulaze ih u 5rbiju to dovodi do: s"ii/a ,la/!o% 'ila!sa 7'. -koliko na trzistu postoji permanentni visak traznje za valutom pri fiJnom kursu docice do: D+valvai*+ val"/+ 7.
1(%. ko postoji permanentni visak traznje u odnosu na ponudu novca" a imamo varijabilan kurs" da bi doslo do izjednacenja ponude i traznje potrebno je: D+valvi#a/i $oa" val"/" 1(,. Trajni deficit dovodi do: $+valvai*+ 1('.
Lisina deviznog kursa neposredno utice na: Uvo(
1(. ko je promptni kurs 1.' a terminski 1.0( +, meseca) javlja se: /+#i!ska ,#+i*a o$ .1 7 1(0.ko su kursevi 1M&10( jena" 1M&1.% funti" 1.% funti&2(( jena +nisam bas sigurna da su ovo skroz tacni kursevi): ,#+i*a i(!osi 0.05 1(6. 2 tipa teotije pariteta kupovne moci: a,sol"/!a i #+la/iv!a 1(7.
?umulirani deficiti zahtevaju: D+valvai*" val"/+
11(. -koliko promptni kurs eura 1"7'dolara"a ocekuje se da ce za % meseca terminski kurs eura biti 2 dolara"postoji: a)Terminska premija dolara b)Terminski diskont dolara c)T+#i!ska ,#+i*a +"#a d)4ista od navedenog 111. ko drzava u trgovinskom platnom bilansu napravi minus 1(( milionaM" to ce je dovesti u deficit za taj iznos: Zavisi o$ os/ali #a"!a ,la/!o% 'ila!sa 112. ?ada iz inostranstva stigne kapitalni priliv na poklon"to pogadja: a)?apitalni bilans ')T+k"i 'ila!s c)4esto d)4esto 11%. ko je kamatna stopa u 5rbiji " a u 4emackoj 12" euro&7(rsd" koji je ravnotezni kurs eura: H42 *+ o$%ovo#
11,. ko vino u 4emackoj kosta 1(eura"a u Etaliji eura" porez na uvoz je 1((. ko ove dve zemlje formiraju carinsku uniju" da li ce doci do razmene: o+ 11'. -koliko je ponuda strane valute veca od traznje za stranom valutom" onda strana valuta: $+,#+si#a 11. Pri obavljanju transakcije odmah nakon sklapanja ugovora koristi se koji kurs> ,#o,/!i k"#s 110. ko se 2J poveca izvoz u odnosu na uvoz" E 2J poveca priliv na turisticke aranzmane u odnosu na odliv" kakav efekat to ima na budzet: N+ o(+ s+ o$#+$i/i 116. 1920
-koliko je 1]&1(M"i 1M&2chf" koliko se evra dobija za 1 chf>
117.
5ta treba uraditi u slucaju hronicnog deficit> $+valvai*"
12(. -koliko emofarm proda akcije iz Crancuske+ne znam tacno) za 1(((((]"i zatim investira u 4emackoj 1(((((]"pri kursu od 1]&1((rsd" kako ce to uticati> s/a!*+ s+ !++ ,#o+!i/i 121. ?ada se koristi terminski devizni kurs> ka$a s+ v#++!ski !+ ,okla,a*" v#++ sas/avl*a!*a "%ovo#a i #+ali(ai*+ 122. -zeli smo kredit od 1(((] E prodali robu u iznosu od 1'((] ali na odlozeno placanje. 5ta sad imamo> PROITIRAE AKO DOMAA VALUTA DEPRE8IRA 12%. -koliko je domaca infacija veca od inostrane odna je potrebno" pri fiksnom kursu: a) devalvirati valutu b) revalvirati valutu c) zaduziti se kod 3entralne anke d) ko#is/i/i $+vi(!+ #+s+#v+ 12,.
?ada se na deviznom trzistu vrsi kupoprodaja deviza izmedju dve zemlje i novac se odmah razmenjuje koristi se: ,#o,/!i k"#s
12'. Platnobilansni deficit pri fiksnom kursu dovodi do: a) o$liva $+vi(!i #+(+#vi b) depresijacije domace valute c) apresijacije domace valute d) priliva deviznih rezervi
12. [ta nije tacno: a) domacici izvoznici teze ka revalvaciji domace valute da bi povecali izvoz b) fleskibilni kurs je uvek bolji od fiksnog c) fiksni uvek bolji od fleksibilnog $) !is/a !i*+ /a!o 120. ko su strane investicije u nasu zemlju tri puta manje od domacih investicija u inostranstvo" a nasa placanja stranim bankama dva puta manja od placanja stranaca nasim bankama.... $+ii/ ,la/!vo% 'ila!sa. 126. ko spekulant kupi opciju po kojoj dobija pravo da proda stranu valutu po kursu 1 a P? za tri meseca bude 1"(1.... !++ isko#is/i/i o,i*" 127. 5Iap ukljucuje: a) samo jednu terminsku trans b) dve terminske c) dve promptne $) *+$!" ,#o,/!" i *+$!" /+#i!sk" /#a!saki*" 1%(. ko opsti nivo cena u nasoj zemlji poraste duplo" a u inostranstvu ostane isti" domaca valuta treba da: $+,#+si#a 1%1. Par pitanja su bila na fazon da se odgovore" ako znate ovo: Ms G M$ deficit platnog bilansa" odliv rezervi ako je fiskni kurs" ili domaca valuta depresira ako je fleksibilni kurs* M$ G Ms suficit platnog bilansa" priliv rezervi B apresijacija domace valute. 1%2. ako kamata u inostranstvu poraste vise nego domaca kamata... domaca valuta $+,#+si#a 1%%. ko je 1 eur&1( usd" a 1 usd&2 chf" koliko se chf dobije za 1 eur 20 1%,.
c)rasta @ d)rasta C 1%. Prema apsolutnoj teoriji PPP jedan kilogram necega u merici kosta 1( M" a u Lelikoj ritaniji ,( funti" koliko iznosi kurs> 1"!/aC0.24 1%0. 3entralna anka se na deviznom trzistu suocevljava sa: a)izvozno8uvoznim preduzecima b)stanovnistvom ),oslov!i 'a!kaa d)888 1%6. ko imamo ve#i izvoz nego uvoz robe" i ve#i priliv nego odliv po osnovu turizma" uz sve ostalo nepromenjeno" platni bilans: a) teži deficitu ') /+i s"ii/" c) neto u fazonu nema uticaj na njega d) ne može se odrediti
1%7. -koliko" u 2(1(. godini" emofarm izveze robu u vrednosti od 1.(((.((( D5<" uzme kredit u inostranstvu u vrednosti od '((.((( D5<" a njeni zaposleni prilikom nekog strucnog seminara u 4emackoj potrose na smestaj i hranu '.((( -D +uz kurs 1 -D&1(( D5<)" uz nepromenjene ostale faktore" kakav ce to efekat imati na platni bilans 5rbije: a) stanje se nece promeniti" b) vodice ka deficitu" ) vo$i+ ka s"ii/" d) ne moze se odrediti. 1,(.
!ova I kas!i*+ $o a,#+si*ai*+ sv+ $ok s+ 7 $+,#+si*ai*+ !+ i(*+$!ai sa #as/o 7 ,o!"$o !ova 1,2. ko je valuta precenjena dolazi do: a),ov+a!*a "vo(a b)povecanja izvoza c)veceg ulaganja u uvozni sektor d)uvecanog ulaganja u izvozni sektor 1,%. - situaciji eksternog soka koji od ponudjenih deviznih kurseva je najbolji: LEK8IBILNI 1,,. @onetarna politika pri fiksnom deviznom kursu da li je efikasan: NIKADA 1,'. [ta nije dinamicka korist od carinskih unija: Ema u knjizi" , koristi: 1) Pove#anje konkurencije +padaju trokovi proizvodnje" ve# dobrobit potroa!ima) 2) konomija obima 9 ve#a proizvodnja %) Podstrek za investicije ,) 5lobodno kretanje rada E kapitala 1,. Povecanje domace kamatne stope ce prouzrokovati. 8va/a !+/o ali +vo /a o+ 'i/i= ,a$ /#a!*+ (a !ov+ $+lai*" a,#+si*ai*" $o. Val"/+ $+,#+si*ai*" s/#a!+ val"/+ I sva/a !+/o 1,0. ko hemofarm proda japancima to vodi ka suficitu E to je u vezi sa kapitalnim bilansom. 1,6. Prema teoriji relativnih pariteta kupovne moci ako se opsti nivo cena u inostranstvu ne promeni"a opsti nivo cena kod kuce poraste za 1( i ako je divizni kurs predstavljen kao 2a&1b sada idevizni kurs iznosi: 1'C22a
1,7.
1'(.
1'1. 3arina na uvoz vina iz @akedonije je 2(" cena l vina u 5rbiji je %(" u rvatskoj %'" a u @akedoniji ,(" ako @akedonija sa 5rbijom stvori carinsku uniju docice do> Nas/avl*a vi!o $a s+ "vo(i i( 8#'i*+ ali " v+-+ i(!os" ,a *+ " ,i/a!*" QU ko*a s/va#a /#%ovi!" a o!a "v+k $ovo$i $o ,ov+-a!*a 'la%os/a!*a
1'2. -koliko promptni kurs eura 1"7'dolara"a ocekuje se da ce za % meseca terminski kurs eura biti 2dolara"postoji: a)Terminska premija dolara b)Terminski diskont dolara )T+#i!ska ,#+i*a +"#a :/+#i!ski $isko!/ $ola#a) – !+/o !i*+ "#+$" sa ,o!"+!i o$%ovo#ia *+# *+ /o i /+#i!ski $isko!/ $ola#a d)4ista od navedenog 1'%. 3arina na uvoz vina u @akedoniji iznosi 2(. - 5rbiji u proseku litar vina kosta %( -D" u rvatskoj %' -D a u @akedoniji ,( -D. -koliko @akedonija formira carinsku uniju sa rvatskom onda: a) o(+ $oi $o ,ov+a!*a 'la%os/a!*a b) nista se ne desava c) uvek dolazi do smanjenja blagostanja d) uvek dolazi do povecanja blagostanja 1',. ?urs %a&1b korektno ce se promeniti u ,a&1b ako su inflacije u zemljama i a) '( i 2' ') ?0 i 207 c) %( i 1( d) 1( i ,( 1''. alsa85amuelsenov efekat se odnosi na nerazenljiva dobra tako sto P#o$"k/iv!os/ !+#a(+!l*ivi $o'a#a *+ *+$!aka I " #a(vi*+!i I " !+#a(vi*+!i a v+-a *+ +!a !+#a(+!l*ivi $o'a#a " #a(vi*+! (+l*aa. N+ (!a !a /a s+ o$!osilo ,i/a!*+. 1'. 1euro &2"'M u 4emackoj*13C&(.'M u 5< i 1 evro& 3C u 5vajcarskoj. 5ta se desava sa 3f u 5vajcarsko a,#+si#a 1'0. i&12"i$&6" 1 evro&7( din. ?ako se menja vrednost> a) apresira b) depresira na 1(("6 ) $+,#+si#a !a FFF d) depresira na 70"nesto
@e/unarodna ekonomija EE kolokvijum 2(11 1. bila su mi 2 pitanja vezana za ono @" <" C pa kad sta raste8pada u jednom kad je fleJ kurs
a) da" ulagace se u francusku +nije greska" stvarno pise Crancuska :8) ) b)nijedan od odgovora nije tacan c)nepostoji osnova za arbitrazu d)da" ulagace se u 4emacku +tacan odgovor) 11. bilo je da se izracuna stopa efektivne zastite i pitanje sta ce se desiti ako ai poraste... +ne secam se brojki) 12. 3ena proizvoda je '(. ako se na njega nametne carina po vrednosti od 1( i kolicinska carina 2" koliki ce biti prihod drzave P; V
17. koliko ce se promenitii prihod drzave kada postoji uvozna kvota" a cena poraste +mislim sa ' na 0). odgovor je (. 2(. sta ce se desiti sa obimom razmene u zemlji koja ima neelasticne krive pornude i traznje" a uvede se carina. odgovor je da ce se obim razmene promeniti neznatno 21. kako ce se promeniti stopa efektivne zastite" ako se smanji carina na uvoz finalnog proizvoda" a sve ostalo ostane nepromenjeno +dato je t" ti" ai) ne mogu da se setim brojeva ali odgovor je da stopa sigurno pada. 22. kakve transakcije sadrzi valutni svop odgovor je jednu promptnu i jednu terminsku 2%. ako je inflacija u americi visa od inflacije u engleskoj prema toriji relativnog pariteta cena sta ce se desiti odogovor je da ce funta apresirati +dolar ce depresirati) 2,. hemofarm prodaje obveznice u inostranstvu" i investira u srb. kakav efekat ima na platni bilans odgovor je da tezi suficitu 2'. ako mala zemlja uvede carinu na uvoz" sta ce se desiti sa proizvodnjom i cenama ukoliko dodje do smanjenja traznje> a) smanjice se b) cene ce se smanjiti a prozivodnja porasti c) cene ce ostati iste a proizvodnja ce se smanjiti d) ostace iste i cena i proizvodnja$ 88na ovu istu foru bila su mi jos % pitanja" samo se pomerala ponuda a pitanja su se vrtela oko toga sta se desava sa potrosnjomBproizvodnjomBcenama 2. mala zemlja uvodi carinu. Ponuda je izrazito elasticna. ?akav to efekat ima na proizvodnju: a) povecace se za veci iznos nego u slucaju neelast$ b) povecace se za manji iznos nego u slucaju neelast. c) ostace ista d) smanjice se za veci iznos nego u slucaju neelas 20. isto kao 2. samo je traznja visoko elasticna... 26. ako je inflacija veca u 5< nego u L" to znaci da ce doci do: a) apresijacije funte$ b) depresijacije funte c) apresijacije dolara
d) ... 26. ako je domaca kamatna stopa porasla u manjem iznosu od inostrane" to dovodi do: a) depresijacije inostrane b) apersijacije inostrane valute$ c) apresijacije domace d) ... 27. prihodi od investicija beleze se na: a) kapitalnom racunu P b) tekucem racunu P$ c) racunu dugovBpotraz d)... %(.
%1. ako zemlja uvede kvotu za 2( jedinica nekog dobro" i pritom cena poraste sa 'M na 0M maksimalni dobitak od uvodjenja kvote koji drzava moze da ima je: a) 2(M b) ne moze se odrediti c) ,(M$ d) '(M %2. ako je cena ig @ek8a u 5rbiji ,e a u Etaliji 0e" to znaci da je: a) dinar potcenjen b) dinar precenjen c) ne moze se odrediti d) ni potcenjen ni precenjen %%. ako je domaca cena +u autarkiji) %M a svetska 2M" koliko bi morala da iznosi prohibitivna carina: a) manje od ,( b) vise od ,($ c) 1(( d) nista od navedenog %,. direktne strane investicije podrazumevaju transfer: a) tehnologije b) menadzmenta
c) kapitala d) svega navedenog$ %'.kamata u 4emackoj je 12 a u Etaliji je 6" u 4emackoj ima premija na rizik od ," da li ima uslova za arbitrazu... %. ko je 4emacka izvoznik olovaka i cena padne za 2(rsd po olovci" a 5rbija ima ad valorem carinu od 1(" kako ce to da se odrazi na drzavni prihod u 5rbiji" tako nesto... %0. 5rbija ima uvozne kvote na psenicu" ako je traznja za psenicom elasticna sta ce se desiti ako se poveca cena psenice: a.opada traznja " b.opada ponuda" c.smanjuje se prihod drzave i d. nesto tipa smanjuje se potrosacev visak... %6. ilo je nesto vezano za carinske unije" tipa koju osobinu one nemaju pa su bili dati ponudjeni odgovori: a.podsticu konkurenciju.. ostalih se stvarno ne secam" ako se setim napisacu... %7.
c) povecava se obim razmene d) nista se ne desava ,. ?ada je moguce razmena faktora izmedju dve zemlje govoimo o : a) carinskoj uniji b) zajednickom trzistu$ c) ekonomskoj uniji d) zoni slobodne trgovine ,0. -koliko je 1eur&1(usd"a 1chf&2 usd" koliko je chf potrebno za 1eur a) '$ b) c) , ,6. -koliko se povecava traznja za stranom valutom" docice do : a) apresijacije domace valute b) nista se ne menja c) depresijacije domace valute $ d) depesijacije strane ,7. Promena deviznog kursa neposredno utice na a) uvoz $ b) stanje kapitalnog bilansa c) stednju '(. ko domaca kamatna stopa raste manje od inostrane a) domaca valuta depresira $ b) domaca valuta apresira c) strana valuta depresira
'1.
rvatskoj %'" i @akedonija formira carinsku uniju sa 5rbijom" uvozice iz a) 5rbije$ b) rvatske c) sama ce proizvoditi d) nista nije tacno ',.ko zemlja ima prilicno elasticnu krivu ponude i ako uvede uvozne carine" docice do a) prilicnog povecanja proizvodnje$ b) malog povecanja proizvodnje c) do povecanja potrosnje ''. ko je efektivna stopa zastite %" a nominalna carinska stopa %" koliko iznosi nominalna carinska stopa na uvezeni input> a) vise od % b) manje od % c) % $ d) nema ponudjenih odgovora '. ko je opsti nivo cena zemlji % puta 4E^E nego u zemlji " onda je odgovarajuci devizni kurs : a) 1a&%b $ b) 1b&%a c) 1a&("%b d) nista od ponudjenih '0.
b)kapitalno obilna zemlja$ c)ne možemo nita zaklju!iti d)nita od navedenog 1.- medjunarodnom kretanju kapitala u zemlji koja prima kapital u goroj poziciji su: a)vlasnici kapitala$ b)vlasnici rada c)i vlasnici rada i kapitala d)... 2.ko je 1evro&1((din"a 1evro&1"1M"koliko dinara je 1 M: a)0 dinara b)6% dinara c)60 dinara d)71 dinar$ %. - situaciji kad se pove#ava domaca proizvodnja a smanjuje potrosnja radi se o: a) ukidanju izvoznih subvencija b) ....neto c) ukidanju carina d) uvodjenju kvota $ ,. kada mala zemlja uvede carinu" sta ce se desiti sa obimom proizvodnje '. kada ukine carinu sta se desava sa potrosnjom i i proizvodnjom . kada se uvede kvota sta je sa obimom razmene 0. ako se roba proda u 2(1(" a naplati 2(11. to se belezi u 8 ?PETO4;@ bilansu 2(11 6. nesto vezano za liberalizaciju8 uglavnom odgovor je da se brze razvijaju one zemlje koje primenjuju liberalizaciju 7.imala sam dva pitanja sa ona % kursa pa sad u jednom se kurs ne menja" jer nema uslova za arbitrazu" a u drugom sa ja odg da je dobit (.(0dolara... i ubedjena sam da je to bilo tacno" ali je tacan odg nista od ponudjenog 0(. imala sam zadark sa ukrstenim kursom dinBdolar i rez mi je bio 1 dolar & 71 din 01.ono pitanje sta se odnosi na fjucers i date su sve osobine koje nisu osobine fjucersa" tako da je od nista od navedenog 02.imala sam dva zadatka sa stopom zastite :) i to nisma uradula... uglavnom cini mi se da je vec bilo to u predhodnim pitanjima 0%. YDCE?: 3enu bez carine i cenu sa carinom 1(( 8 1'(" trebalo je izracunati gubitak blagstanja tj ona dva trougla... odg je bio %0'... a dole se ne secam kolicina... 0,. ko je carinsk stopa (. a zemlja ima obilje kapitala kako ce to uticati... ali se ne secam odgovora + niam ni odg na ovo pitanje) 0') sta je bolje carina ili kota > a) carina b) kvota
c) slobodna trgovina je najbolja$ 0) -krstanje kursa da se odredi u sluaju arbitraze gde ce se kupiti cini mi se jeni... 00) @5 U @< fleksiblni kurs... 4e secam se odg jer sam mao konflikt posto i je jedo pitaje bilo tacno a kmpjuter mi izbacio da je netacno pa sam se svadjo i na kraju obedio :< pa nisam mogao zapamtim one netacne jer sa imao 2 min da se raspravim sa asistentom ... 1. 3arine dovode do pada blagostanja 5EY-D4; kod a) male zemlje$ b) velike zemlje c) ne mora ni kod jedne ni druge 2. ko zemlja uvede dobrovoljna trgovinska ogranicenja to vodi a) smanjenju suficita$ %. ko poraste ponuda kod zemlje sa carinom" sta se desava sa proizvodnjom i potrosnjom> a) smanjuju se b) povecavaju se c) proiz se povecava a potrosnja je ista$ ,. ko je cena u 5rbiji %(" u @akedoniji %'" u 4em %' i ako @akedonija uvede carinu od 2( na uvoz" +5rbija i @akedonija su u car. uniji) a) uvek dovodi do rasta blagostanja$ b) ne mora da dovede do rasta blagostanja c) dovodi do pada blagostanja '. ko je ponuda znatno elasticna kod zemlje sa carinom a) proiz se znatno povecava$ b) proiz se neznatno povecava c) proiz se znatno smanjuje d) proiz se neznatno smanjuje .
1. @ala zemlja uvodi kvotu. ko su se povecali budzetski prihodi sta se desilo : a. povecala se ponuda b. smanjila se traznja c. nista od navedenog d. povecala se traznja $ 2. konomska unija podrazumeva : a. velike carine b. niske troskove c. sve je tacno d. ....... %. -koliko zemlja uvede izvoznu subvenciju na proizvod J sta ce se desti sa budzetskim prihodom a. 5manjice se b.ostace isti c. nista od navedeog d. povecace se $ Emala sam % pitanja sa planim bilansom" da li vodi suficitu" deficitu itd. 5tvarno se ne secam tacno pitanja. ,. @ala zemlja ima uvoznu carinu. -koliko dodje do smanjena traznje kako ce to uticati na cenu i potrosnju. a. povecace se i cena i potrosnja b. cena ce ostati ista" potrosnja ce se smanjiti $ c. cena ce ostati ista" potrosnja ce se povecati. d. nista se nece promeniti Emala sam jos 2 pitanja na tu foru kad se pomeri kriva ponude" kriva traHnje sta ce se desiti sa proizvodnjom" potrosnjom" uvozom... '. -koliko velika zemlja uvede uvoznu crarinu sta ce se desiti a. povecace se obim trgovine b. blagostanje ce se uve povecati c. poboljsace se odnosi razmene $ d. ..... . ko je u nekoj zemlji izvoz dva puta veci od uvoza" a odliv kapitala je dva puta veci od priliva" kako ce to uticati na P te zemlje. a. vodice ka deficitu b nista od navedenog c. vodice suficitu d. nista se nece promeniti $ 0.
1dolar&(.0funti u Oondonu 10(jena&1.% M u 4jujorku 1funta&2((jena u Tokiju - Oondonu$ 6. 3ena u autarakiji je % M" a na svetskom trzistu 2M. ?olika treba da bude prohibitivna carina. a. ( b. %' c. ,( d. '( $ 7. - dinamicke koristi od carinske unije ne spada a. podsticaj za investicije b. ekonomnija obima c. stvaranje trgovine $ d. povecana konkurencija ko u zemlji koja je radno obilna se uvede carina raste traznja za a. radom b. kapitalom c. radom i kapitalom $ d. nema raste traznje za faktorima 5ta je bolje za drustvo a. kvota jer je restriktivnija b. kvota jer je manje restrektivana c. i kvota i carina d. carina jer je manje restrektivna $ 1.ko zemlja nametne izvozne subvencije: a)Povecava se domaca cena$ b)povecava se i domaca i cena u inostranstvu c)povecava se cena samo u inostranstvu d)nista od navedenog 1. ko je 1vro&2M" 1M&2chf" koliko evra je potrebno za 1chf> a) 1B, ta!an odgovor b) 1B2( c) 2( d) E jo neto 2. Puno pitanja sa malo zemljom" tipa ta se deava sa prihodom kada mala zemlja ukine uvoznu carinu> E sa blagostanjem> %. [ta se deava sa proizvodnjom pri neelasti!noj krivi ponude" kada se tražnja smanji+grafik sa carinom)W> a) 4eznatno se pove#ava
b) Knatno se pove#ava c) Knatno se smanjuje d) 4eznatno se smanjuje8 ta!an odgovor
JUN 2014. 1.cime su odredjene cene pri kontantnim op troskovima. ,o!"$a 2. ako u dve zemlje isti ukusu: o(+ $oi $o #a(+!+ %. trojna arbitraza ,. ako italija proizvodi kapitalno intezivni proizvod i poveca se kolicna kapitala" sta se desava sa prihodima vlasnika kapitala> o,a$a*" ,. ako je efektivna carina % i jos nesto % koliko je nesto isto % ima u bazi F '. imaju podaci da se izracuna g" i ako se na uvoz gt poveca carina" sta se desava sa proizvodnjom i uvozom . ako je juznoj africi niza kamatna nego u americi sta se desava sa dolarom.. $ola# ,a$a 0. komparativen predosti da se izracunaju ko ima italija tv 0 torbe 2" usa 12 tv i 1' torbi" tv ce se razmenjiva za 1/vCF/o#'+ 6. u srbiji kamana stopa u fra 12 isti rizice" danas evro jednako 7( dinara a u buducem periodu se ocekuje 66. gde treba investirati tj u koju valutu 1. granica proizvodnje je prava linija jer> 8o,o#/ /#ok s+ !+ +!*a*" 2.dam 5mit i merkantilisti pa razlike tako nesto %. Prohibitivna carina pa se zaokruži ( ,.platnobilansni suficit moze nastati zbog> ,#iliva $+vi(!i #+(+#vi '. Yrafikon sa rel ponudama dve zemlje i cenom" pa da se oznaci koji deo na J osi predstavlja izvoznu ponudu . ko je kamatna stopa u 5rbiji % a u inostranstvu ..
2. ilo je i ono u vezi kvota" pa raste traznja sta se desava sa cenom" proizvodnjom i obimom razmene. %. ko zemlja manje trosi +ili preferira) zito od vina" gde ce biti njene krive indiferentnosti> Pa ponudjeno: 1) 'li(+ vi!" 2) blize zitu %) na polovini ,) blize zitu ako je zemlja kapitalno obilna ,. fekat redistributivne carine je: 1)tranfer dohotka od proizvodjaca ka drzava 2) /#a!s+# $oo/ka o$ ,o/#osaa ka ,#oi(vo$*aia %)transfer dohotka od potrosaca ka stranim proizvodjacima '.dam smit je osporavao kod merkantilista: ;dgovor je sve navedeno je tacno .Yrafik i J je vino" H zito" za zito je dato da je 1B nesto gde je nagib sa tackom @ je okrenut ka J osi" pitanje je bilo to je: o,o#/"!i/+!i /#osak (i/a 19? opor.trosak vina i neke gluposti 0.Crancuska je rBI niza od 5panije" onda je : 8,a!i*a *+ #a$!o o'il!a (+l*a 6. ko mala zemlja uvede carinu na uvozni proizvod i poveca se cena rada" mozemo zakljuciti da je ta zemlja kakva> Ka,i/al!o o'il!a 7.Cjucerse i opcije mogu koristiti: 1)samo spekulanti 2)samo hedzeri %)nista od navedenog ,)oba 1(.3arina u @aked je 2(" cena nekog proizvoda u 5rbiji je %(" a u rvatskoj i @akedoniji je ,(" da li dolazi do preusmeravanja ili stvaranja trgovine> 11.ile su Etalija" 5rbija i @akedonija i da se odredi koju ce trgovinu imati: 8#'i*a i I/ali*a i!/+#i!$"s/#i*sk" a 8#'i*a i Mak+$ i!/#ai!$"s/#i*sk" 11.Portfolio spada u : o'v+(!i+ 12. Crancuska ima %((B((( rBk" a Etalija 2((B2(((: I/ali*a *+ ka,i/al!o o'il!a (+l*a 1%.4esto 5rbija uzima kredit od 1(.(((.(((" a iste godine gastarbajteri u 5rbiju posalju '(.((( M +1M&6(din)" i 2.(((.((( dinara. 5ta ce biti sa deviznim rezervama> o$%ovo# *+ ,ov+a+ s+ (a ?.000.000 1,.Ede nesto trgovac iz 5rbije prodaje robu u iznosu od 1(((e i kupuje robu od 1'((e +1e&7(din) i to moze da dobije odmah ili za % meseca po kursu od 1e&67 din i kao ako odluci da se obracuna za % meseca onda: Ponudjeni odgovori : 1)ice u dobitku od '((e 2)- dobitku od 1'(( %)U %"'i/k" o$ 400+ ,)u gubitku od 1'(( 1'.ko su zemlji konstantni oportunitetni troskovi" cime su cene odredjene: 1) ponudom 2) traznjom
%)oba ,) krivom indiferentnosti i granicom proizvodne mogucnosti 1.-laganjem u direktne investicije se prenosi sta: 1)kapital 2)tehnologija %menadzment ,)sv+ !av+$+!o ko se u elgiji za 1h proizvede kompjutera" a u olandiji se za isto vreme proizvede % odela i u elgiji se za 1h proizvede , odela odrediti ko ima apsolutnu prednost u proizvodnji kompjutera. 8elgija 8ilandija 8nijedna o zemalja 8!+ o(+ s+ o$#+$i/i *+# !i*+ $a/o koliko s+ ko,*"/+#a o(+ !a,#avi/i " ola!$i*i& 2. ko se u 5vajcarskoj za 1h proizvede 1 mobilni telefon" dok se u 5vedskoj 1 mobilni telefon proizvede za 2h" a 2 odela za 1h +na primer" nisam bas sigurna da su odela)" 5vajcarska ima: 8apsolutnu prednost u proizvodnji odela 8a,sol"/!" ,#+$!os/ " ,#oi(vo$!*iv o'il!i /+l+o!a& 8komparativnu prednost u proizvodnji mob. telefona 8komparativnu prednost u proizvodnji odela %.
8> nesto nebitno 7. ko je inflacija u ngleskoj 6" a u Vapanu (" prema teoriju o relativnom paritetu funta ce: 8$+,#+si#a/i (a H7& 1(. - konomskoj uniji vazi: 8 *+$i!s/v+!a o!+/a#!a ,oli/ika& 8visoke carine 8sve navedeno 8posebno trziste za zemlje clanice 11. -vozne kvote 8su restriktivnije od carina 8su manje restriktivne od carina 8ista je restriktivnost i kvota i carina 8uvek donose drzavi prihod +Tacan odgovor nepoznat) 12. @edjunarodna trgovina se zasniva na razlicitoj: 8tehnologiji 8ukusima 8ak/o#sko* i!/+!(iv!os/i&3val*$a 8nista o navedenog +odg nepoznat) 1%. Tehnicki progres 5EY-D4; dovodi do: 8#as/a 'la%os/a!*a " alo* (+l*i& 8rasta opsteg blagostanja 8smanjenja blagostanja 8rasta blagostanja u velikoj zemlji 1,.5ta nije tacno: 1)interindustrijska trgovina se zasniva na razlikama u raspolozvosti faktora 2) 8EE8 na ekonomiji obima %) 8EE8 na diferencijalnim proizvodima 1.Oondon: 1&1.%2M" 4=: 1M&0%rub" @oskva: 1rub&(.(1 2. - Crancuskoj za proizvodnju 1 auta utrosi se 6? i 2D" a za motor %? i 1D pa da se zaokruzi sta je tacno na osnovu toga %. ko se u Crancuskoj 1 odelo proizvede za 2(h" a 1 kaput za ,(h" u ngleskoj (h za 1 odelo a 6(h za 1 kaput. Pa sad ima ponudjeno za komparativne i apsolutne prednosti da se zaokruzi tacan odgovor. ,. 3arina na automobil je 1(" ucesce inputa je '( a carina na inpute je '. ko se poveca ucesce inputa u proizvodnji koliko ce priblizno iznositi stopa efektivne zastite> Ponudjeni odgovori: 1" 1," 1' ili nista od navedenog '. ko dodje do slobodnog kretanja kapitala" u zemlji koja je neto investitor ko ce biti na dobitku . 3arina na uvoz u @akedoniji je 2(" cena u 5rbiji je %(" u rvatskoj %' a u @akedoniji ,(. ko @akedonija formira carinsku uniju sa rvatskom sta je to> 0.
desiti> 6. ko imamo carinu i smanji se traznja za tim proizvodom sta se desava Ta!o *+ +!a os/a*+ is/a sa!*"*+ s+ ,o/#os!*a 7.rbitraza: 1e& 1.%2M 1M&(.01 funta 1M& (.'1e Pitanje je nesto tipa ako se 1(( e razmunjuje" doci ce do: 1)%"'i/ka o$ 4.< 2)gubitka od '.16 i %) ,) su nekih dobitaka 1,. ko zemlja uvede uvoznu kvotu i ako je traznja izrazito elasticna" kakav ce uticaj imati na prihode drzave: 8smanjice prihode 8nece menjati prihode 8!+(!a/!o ,ov+a/i ,#io$+& 8znatno povecati prihode 1'. Kemlja ce izvoziti onaj proizvod: 8za koji ima komparativnu prednost 8za ciju proizvodnju treba vise faktora kojim ta zemlja obiluje 8koji proizvodi efikasnije 8sv+ *+ /a!o& 1. ko zemlja mnogo vise izvozi automobila nego sto uvozi" indeks intraindustrijske trgovine ce biti: 8veci od 1 8blizu 1 8blizu ( 8blizu 81 +odg nepoznat) 10. ko drzava uvede izvozne subvencije sta ce se desiti sa proizvodnjom i potrosnjom na domacem trzistu: 8oba ce se smanjiti 8oba ce se povecati 8smanjice se samo proizvodnja 8sa!*i+ s+ ,o/#os!*a a ,ov+a/i ,#oi(vo$!*a& 16. ko zemlja uvede uvoznu carinu" blagostanje ce se poboljsati ako : 1)s+ o$!osi #a(+!+ $ovol*!o ,o'ol*sa*" 2)ako se povecava prihod drzave od carine %)je rec o maloj zemlji" cesce nego da je rec o velikoj zemlji ,)carina dovodi do povecanja blagostanja trgovinskog partnera 17.kupovina traktora u inostranstvu se obracunava u: 8 obracunskom bilansu
8 tekucem bilansu 8 kapitalnom bilansu 8 nista od navedenog 1.ako je u hong kongu kamatna stopa ' a u 5< , a ong kong raspolaze sa ' miliona radne snage a 5< sa 6 miliona. )5< je radno obilna zemlja. .ong ?ong je radno obilna zemlja. 3.5< je kapitalno obilna zemlja. <. ong ?ong je kapitalno obilna 2. 1evro&2 dolara 1 dolar &%chf. ?oliko je evra potrebno za 1 chf. > %.koje transakcije nisu obostrane> D#(av!i ,oklo!i. 1.dam smit je u svojoj teoriji apsolutnih prednosti koristio koju teoriju vrednosti : /+o#i*" #a$!i v#+$!os/i 2.ko je rBI nize u francuskoj nego u 5paniji onda = #a!"ska *+ ka,i/al!o o'il!a (+l*a %.ko je IBr vise u francuskoj nego u spaniji onda : #a!"ska i(vo(i ka,i/al!o i!/+!(iv!i ,#oi(vo$ ,.?ina je radno obilna" japan kapitalno" dolazi do privrednog rasta" i nakon toga kina preferira kapitalno intenzivini proizvod a japan radno intenzivni " pod predpostavkom da se medju njima odvija trgovina pre i posle rasta" njihovi odnosi : s+ ,ov+ava*" '.-vodjenje carine smanju blagostanje 5EY-D4; : sao alo* (+l*i .ako mala zemlja uvede uvozne carine a ona je kapitalno obilna zemlja to : ko#is/i vlas!ia #a$a 0.Trojna arbitraza 6. pitanje sa relativnom cenom + ako je 1B izvoznog proizvoda " onda je uvozni ) 7.kako je funkcionisao zlatni standard pre prvog svetskog rata 1(. sta je glavni motiv osnivanja @4? 11.ako je kamatna stopa u srbiji u francuskoj 12 " danasnji kurs evra 1&7(din a ocekivani 1&66" treba ulagati : U Ev#+ 12. prema racunovodstvenim standardima platni bilans je u ravnotezi = $a " svako sl"a*" 81%model tehnoloskog jaza zasnovan je na : ii/ai*i 1)- Crancuskoj"za proizvodnju automobila se utrosi 6? i %D a za proizvodnju motora %k i 1D &o/o# *+ ka,i/al!o i!/+!(iva! 2..Kemlje u razvoju imaju fluktuirajuce cena zbog: !++las/i!+ i !+s/a'il!+ ,o!"$+ i /#a(!*+ %)ko se naoj zemlji o!ekuje via inflacija> &$i!a# + $+,#+si#a/i ,)C je slabijaBja!a od - zbog toga to _________ +slabija je sigurno tacno al nisam zapamtila zbog cega) ')ko je danas kurs 1e&7(din i izvoznik proda robu za 1(((e na odlozeno placanje na % meseca kanije on tu robu proda za 1'((e na odlozeno placanje % meseca al je sada kurs 1e&67din a)%"'i/ak ako *+ o/vo#+!a o,i*a 400+ :isli $a *+ ovo /a!o) b)gubitak" ako je otvorena opcija 1'((e v)dobitak" ako je otvorena opcija '((e g)dobitak ako je otvorena opcija 1'((e )ko je valita precenjana dolazi do &,ov+a!*a "vo(a 0)3arina na uvoz iz @akedonije je 2(" cena u u 5rbiji je %(din" - hrvatskoj %'" u @akedoniji
,(din" ako @akedonija stvori carinsku uniju sa rvatskom> &o(+ $a $o$*+ $o ,ov+a!*a 'la%os/a!*a 6)Terija radne vrednosti se moze menjati za> 7) ako se u zemlji povecava raspolozivost rada: a)raste cena rada b)raste cena kapitala v)pada cena rada Y)pada cena kapitala 1() ko se kod kvota poveca traznja: &,ov+ala s+ ,#oi(vo$a i +!a ukoliko velika zemlja uvede uvoznu carinu to ce teziti da 1.poboljsa njene odnose razmene" i poveca obim razmenI 2.pogorsa njene odnose razmene" i smanji obim razmene %.pogorsa njen odnos razmene i poveca obim razmene ,.poboljsa njene odnose razmene" i smanji obim trgovine nestabilne prihode od izvoza zemalja u razvoju treba pripisati: 1.cinjenici sa su ove zemlje izovozile samo nekoliko proizvoda 2.cinjenici da su ove zemlje izvozile u samo nekoliko zemalja %.sve navedeno je tacno ,.cinjenici da stabilnost prihoda od izvoza zavisi od tipa proizvoda koji se izovozi ko je danasnji kurs 1]&77rsd" domaci izvoznik je prodao robu na odlozeno na % meseca inostranom kupcu i odlucio da zakljuci opciju na 1]&76rsd. ko ce kurs za % meseca biti 1]&76rsd sta ce on uciniti> Ponudjeno= 'i+ i!$i+#+!/a! " ,o%l+$" isko#is+!*a o,i*+:/a!o)" iskoristice opciju i ostvarice dobitak" nece iskoristiti i ostvarice gubitak" odustace od opcije 1. q q q: w" w" q q" 2. x yq q: { | }" q }" q q " q ~q %. q q • : "q"q q" ,. q ,( 2( 2 " 1(. : 400 '. ~ q %" qq • : %. 1. Etalija proizvodi 2 TL i 7 torbi"a merika 2 TL i 0 torbi.
1.imao sam tabelu koja pokazuje koliko je minuta neophodno da se prouzvede jedna jedinica robe i uspostavlja se razmena jedan za jedan"da li je oba razmena pravedna> Eko!oi*a !+ ,o(!a!+ ,i/a!*+ ,#av+$!os/i 2.@ala zemlja ostvaruje vece dobitke od razmene jer... *+ #+la/iv!a +!a " #a(+!i 'li(a %s/ v+lik+ (+l*+ %.kod promena ponude i traznje u slucaju kvota prilagodjavanje se vrsi preko...+!a ,.?akvi su dobici od razmene u slucaju ravnotezne cene> Zavisi o$ +!a " a"/a#ki*i '.Yrafikon sa rel.krivama ponude i da se odredi koja je mala zemlja . ?ad je u pitanju deficit u platn bilansu"kako reguje drzava> 8a!*"*+ $+vi(+ " (+l*i 0.intraindrustrijska trgovina se ne zasniva na: oo%+!i ,#oi(vo$ia 6. ;bim razmene ce se sigurno povecati kada..kolii!+ o'il!i ak/o#a ,o#as/" " o'+ (+l*+ 7. ?ako je nafta uticala na meksiko> S"'ii " o'las/i ,ol*o,#iv#+$+ i $o'ii " o'las/i i $"s/#i*+ ,a *+ "k",a! ++ka/ 'io ,o(i/iva! 1(.- slucaju izvozne subvencije..#as/+ ,#oi(vo$!*a i ,a$a ,o/#os!*a 11. ?amatna stopa u srbiji je a u francuskoj 1(.;cekuje se da ce se sadasnji kurs od 1]&7( rsd promeni na 1]&66 rsd"gde se investira> U #a!"sk" 12. Ka jedan evro sada dobijamo 1"' dolara a kroz tri meseca za jedan evro dobijamo 1"0 dolara.- ovom slucaju imamo.../+#i!ski $isko!/ $ola#a 1. ?oja je relativna cena H u z2 i ima tabela z1 J % H i z2 J 2 H % /aa! o$% *+ 29F 2. Delativne ponude i cena koja nije ravnotezna N+ s+a s+ /a!o ,o!"$*+!i ali vo$i/i #a"!a ko*a (+l*a i(vo(i ko*i ,#oi(vo$. %. 1e je 1(M 1chf je 2M" koliko se dobija e za jedan chf o$% *+ 194 ,. Teorija relativnog pariteta infl u zemlji 1( u inostranstvu %( sta ce se desiti> a)povecace se ulaganje u inostranstvo ')#+valvai*a c)devalvacija d)povecace se carine '. - fracuskoj automobil k i 2r a motor %k i 1r a)automobil ima istu faktorsku intenzivnost b)motor je radno intenzivan c)motor je k intenzivan d)ne moze se odrediti .- 5vajcarskoj jedan casovnik za 1h" u 5vedskoj za 2h" a u 5vedskoj mobilni telefon za pola h a)svedska ima aps prednost u proizvodnji casovnika b)svajcarska ima apsolutno zaostajanje u proziv mobilnih c)svajcarska ima komparativnu prednost u proizvodnji mobilnih $)!+ o(+ s+ o$#+$i/i ko ia ,#+$!os/ " ,#oi(vo$!*i o'il!i3/aa! o$% 0.fekat ribcinjskog se javlja sigurno 3U alo* (+l*i 6.Kemlja ukida carine" ponuda elasticna" sta se desava sa proizvodnjom 3(!a/!o s+ sa!*"*+ 7. Ydp ne promenjem" i domaca komponenta novca" kurs je varijabilni" a brzina opticaja se smanjuje.
3s,+i*ali("*+ s+ (a ,#oi(vo$!*" *+$!o% ,#oi(vo$a 11. - slucaju rastucih prinosa na obim u k obilnoj zemlji udvostrucuje se kapital" sta se desava sa autputom )dolazi do povecanja k intenzivnog proizvoda )proizvodnja se udvostrucuje Q)$ola(i $o vis+ o$ $",lo% ,ov+a!*a ,#oi(vo$!*+ ako s+ i # "$vos/#"i3/aa! o$% <)duplirace se ako se i r udvostruci 12. - slucaju egzogenih i engogenih promena ponude i traznje u slucaju kvote prilagodjavanje se vrsi putem 3+!a 1%.- periodu izmedju dva rata bilo je> Predugacki odg" nisam ni citala sta je" samo znam da je prvo bilo zlatni standard 1,. Priliv kapitala u zemlju koja je obilna kapitalom dovodi do poboljsanja za 3vlas!ik+ #a$a i 2"% pitanja su mi bili iz studija slucaja" tako da ucite i to 1. 5ta podrazumeva retonvudski sistem> O$% *+ 'io sv+ !av+$+!o *+ /a!o 2.
1. [vajcarska može da proizvede 1 TL za sat vremena" dok je [vedskoj potrebno 2 sata. ko je [vedskoj potrebno pola sata za proizvodnju jednog mobilnog telefona. onda: a)[vedska proizbodi mobilne b) [vajcarska proizvodi mobilne ) !+a $ovol*!o ,o$a/aka :/a!o) d)niko ne proizvodi mobilne telefone 2. +11.lekcija) Ka zemlje u razvoju" najbitniji su odnosi razmene: a)dvofaktorski i !isti b)!isti i pojedina!ni ) $oo$ov!i i ,o*+$i!a!i :/a!o) d)dvofaktorski i dohodovni %. ko neka zemlja ima ve#u produktivnost u proizvodnji oba proizvoda" onda: a)specijalizova#e se za proizvodnju oba proizvoda ') o+ $o-i $o "(a*a!o ko#is!+ #a(+!+ :/a!o) c) ne#e do#i do razmene d) ne#e se uopte specijalizovati ,. io je grafik" na A osi je vino" na = žito. 4acrtana je granica proizvodnje" i na njoj jedna ta!aka @. ko je nagib u ta!ki @ 1B" to zna!i: a) oportunitetni troak žita je 1B b) oportunitetni troak vina je c)relativna cena žita je 1B $) #+la/iv!a +!a vi!a *+ 19?:/a!o) '. @e/unarodno kretanje rada smanji#e: /aa! o$%ovo# #a(lik+ " !a$!iaa " $v+ (+l*+ . Teroija ribcinskog vazi kod a)al+ (+l*+ b)velike zemlje c) kod obe d)nista nije tacno 1.-koliko dolazi do promene ukusa u korist uvoznog proizvoda zemlje" pa sta ce biti sa cenama. 2.-koliko zemlja uvede optimalnu carinu od '" onda je kod te zemlje uvek maJ blagostanje" pa su ponudjeni slucajevi kod velike i kod male zemlje. %. ;d presudnog utica na kretanje deviznog kursa u dugom roku imaju promene u: a)finansijskim tokovima b) realnim tokovima c) monetarnoj politici d)nista od ponudjenog ,. ko je rad jedini faktor proizvodnje i da su nadnice u 5rbiji 2(din po jednom casu" dok su nadnice u Dumuniji 1(din po casu. Troskovi proizvodnje ce biti nizi u 5rbiji u odnosu na Dumuniju: a) ako je produktivnost rada u 5rbiji %(din" a u Dumuniji 2(din. ne znam sta je jos bilo ponudjeno. '. - stanju autarkije uz rastuce prinose na obim" pa je bilo ponudjeno nesto za veliku i malu zemlju" neki troskovi" tako nesto. . CT je postigla relativno_____uspeh u odnosu na - iz razloga sto.... 0. 5rbija proizvodi ,kg cokolade za 1h" E ,kg za 2h. 5rbija %paketa sapuna za 1h" E 2paketa za 2h" do razmene cokolade za sapun doci ce ako se menja %paketa sapuna za: a) ,kg cokolade b) kg c) nista nije tacno d) 'kg 1) prema teoriji aposolutnih prednosti obe zemlje ostvaruju dobit 2) Paradoks Oenotijeva se vezuje za 8; model
%)
JUL 2014 1. ko poraste ocekivana inflacija u 5rbiji8dinar depresira 2. - americi veca kamatna stopa nego u ngleskoj8apresira funta F. rBI vece u Crancuskoj nego u 5paniji"Crancuska 43 izvoziti8kapitalno intezivan proizvod <. 4esto kao moguca je trgovina8pa odgovor je pri rastucim prinosima 4. Poveca ce se potrosacev visak8ukidanjem izvoznih subvrncija ?. 4esto precenjena valuta podstice8rast uvoza 5. vropska monetarna unija pa podzava ili tako nesto8monetarna unija H.
11.
1?) 4esto osnovno za merkantilizam 15)
2?. Ezvozne subvencije8 sta se desava sa proizvodnjom i potrosnjom8 proizvodnja raste potrosnja opada 25. ?o je spasio rikadovu teoriju komparativnih prednosti8 haberler 2H. Dedistriputivna carina 8 nista od navedenog je resenje 2. 4esto u vezi mladih grana8 resenje je kako efektivne carine zaustavljaju rast mladih grana F0. Dastuci prinosi na obim pa gpm je8 konveksna F1.
,. sve navedeno8ovo je ta!an odg)
8@ora kapital iz kapitalno obilne zemlje da pre/e u radno obilnu zemlju
4H. Platno bilansni suficit dovodi do: 8;dliva deviznih rezervi 8Priliva deviznih rezervi 4. @ala zemlja ukine uvoznu carinu ta se deava sa prihodima E proizvodnjom> ?0. EndeJ cena uvoza je 6(" indeJ cena izvoza 11(. [ta je ta!no> 8€isti odnosi razmene su 1%0 8€isti odnosi razmene su 0% 8
8apresira " 8depresira" 8 nece doci do promene deviznog kursa" 8nece doci do razmene +tacan odg je da ce depresirati) "
? .ukoliko mala zemlja ukine carinu doci ce do : 8 smanjenja drzavnog prihoda u prilog potrosacima" 8 smanjenja drzavnog prihoda u priliog proizvodjaca" 8 povecanja drzanvog prihoda i jos nesto 50. 3ena proizvoda je ,(" ad valorem je 1(" i specificn 2din. ?oliko iznosi sa kombinivanom carinom za 1( jedinica proizvoda> ja sam odg ,(" a tacan je '((. 51. 3ena jednog odela u americi je 2((( dolara a u Cr %(((e. 3ena parfema u u 5< V %( u CD je 2(.
5?. -koliko u 2(1(.srpska firma \