Berlinski kongres, početak bošnjačke drame S Berlinskim kongresom nastupa nadramatičniji period u historiji Bošnjaka. Iz muslimanskog ambijenta, iz orijentalno-islamskog kulturno-civilizacijskog kruga, Bošnjaci ulaze u zapadnoevropsku kulturnu zonu i potpuno drugačiji svjetonazor. S Berlinskim kongresom dolazi do odvajanja Sandžaka od Bosne, uvrštavanje i ercegovine, južnog dijela Bosne, u naziv države, zatim velike bošnjačke hidžre i samoizolacije, te pokretanja važnih procesa, projekata, institucija, koji !e obilježiti savremenu bošnjačku zbilju. "ovoriti o doga#ajima i postupcima pojedinaca i naroda koji su se desili prije sto i više godina god ina u izuzetno dramatičnom periodu kako je bilo vrijeme neposredno nakon Berlinskog kongresa krajnje je nezahvalno i teško. $isati post %estum, tj. biti pametan nakon bitke, posebno što se iz današnje perspektive imaju u vidu svi doga#aji do ga#aji koji slijede, zatim posmatrati odre#ene procese i postupke iz današnjih političkih, nacionalnih, vjerskih, kulturnih i svih drugih segmenata, te jedne veličati a druge pak stavljati na zid srama, u odre#enom pogledu krajnje je nekorektno.
Bosnia, erzegovina i &ovopazarski Sandzak S druge strane nemogu!e je govoriti o važnim procesima za Bošnjake, o počecima i podizanju važnih institucija, političkim, nacionalnim i kulturnim organiziranjima a da se ostaje površan i nekritičan. $eriod austrougarske okupacije Bosne i ercegovine izuzetno je važan kad je riječ o
modernoj historiji Bošnjaka. ' ovom periodu Bošnjaci dobivaju nacionalnu Islamsku zajednicu. (dvajanje Bošnjaka od Istanbula bio je cilj austrougarske vlasti, te je stoga %ormiranje Islamske zajednice u Bosni i ercegovini bilo prvorazredno političko pitanje. Bošnjaci su u početku iskazivali neslaganje što im okupaciona vlast organizira vjerski život i što ih odvaja od vaja od Istanbula i muslimanskog svijeta, me#utim nakon početnog šoka ili muka, kako )uhsin *izvi! naziva prvih nekoliko godina nakon okupacije, Bošnjaci se otvaraju i prihvataju Islamsku zajednicu i svu svoju energiju usmjeravaju u borbu za ve!u autonomiju zajednice, prvenstveno kad je riječ o izboru reisu-l-uleme, upravljanju vaku%om i prosvjetnim institucijama. $okret Bošnjaka za vaku%sko-meari%sku autonomiju izrodit !e prvu Bošnjačku političku partiju +)uslimansku narodnu organizaciju. a bi ostvarili svoje zacrtane ciljeve, vaku%sku i prosvjetnu autonomiju, čelnici pokreta shvatili su da moraju pokrenuti političku partiju, te te se na taj način aktivno uključiti u vlast. )e#utim, ciljevi ovog pokreta i prve bošnjačke političke po litičke partije usmjereni su prema vjeri, vjerskim slobodama, slobodama, izboru reisu-l-uleme, borbi za samostalnim upravljanjem vaku%om i obrazovnim institucijama. 'mjesto da se izbore za ve!u političku samostalnost, da postanu politička činjenica, Bošnjaci svu svoju energiju usmjeravaju na rad za ostvarenje ve!e slobode vjerskog organiziranja. *edosljed prioriteta ovaj put nisu poredali, jer vjerske slobode nema bez političke.
(tomanska karikatura aneksije Bosne, sa natpisom /&apredovanje civilizacije u Bosni i ercegovini0 1ako#er, 1ako#er, u Islamskoj zajednici Bošnjaci su vidjeli svoju jedinu sugurnost i utočište. 2bog takve svijesti u ovom periodu svaka nacionalna organiziranost bila je osu#ena na neuspjeh. 1aj pristup i shvatanje doveli su do nacionalnog lutanja istaknutih Bošnjaka od velikohrvatskog do velikosrpskog nacionalnog korpusa, dok je obični narod jedino kroz vjeru javno iskazivao zajedničku pripadnost. &ajbolja potvrda dostatnosti vjerskog identiteta jeste velika buna Bošnjaka zbog pokrštavanja maloljetnih muslimanki, zatim kod izbora reisu-l-uleme, te u raspravama o zaru i %eredži, dok se njihovi glasovi gotovo ne čuju kada se ukida bosanski jezik 3456. godine, koji je uz vjeru i kulturu temelj i osnovna odrednica Bošnjaka kao naroda.
&acija kao najrazvijeniji i najorganiziraniji vid zajednice nastaje u 7vropi kao rezultat 8rancuske buržoaske revolucije, 3694. godine. Stoga, %ormiranje nacionalnih država prvo kre!e od 8rancuske, zatim u 34. stolje!u i &jemačke i Italije, a ubrzo i na ostatku kontinenta. $ošto je nacija evropsko čedo, 7vropa kao takva prepoznaje, priznaje i razumijeva naciju. $rema nacijama pokazuje poštivanje a sve ostalo je u drugom planu. Biti u 7vropi bez nacije znači i nepostojati. )e#utim, ovu lekciju Bošnjaci nisu shvatili. :injenica je da su Bošnjaci u više navrata pokazali da su samostalan narod u (smanskom carstvu, što se posebno vidi u Boju pod Banja ;ukom 36<6. godine, me#utim, u vrijeme austrougarske okupacije kada se su se svi narodi na Balkanu nacionalno izrazili i oganizirali, og anizirali, Bošnjaci se zadovoljavaju Islamskom zajednicom i samo u islamu vide zajednički identitet i različitost od susjeda. =od Bošnjaka u prvoj polovini >5. >5 . stolje!a primjetan je i veliki žal za (smanskim carstvom. &aime, stolje!ima su Bošnjaci ginuli za veliku muslimansku državu, od $erzije, (zije, )ohača, itd., dugi niz godina bili su najisturenija na jisturenija pokrajnina (smanskog carstva, te stoga nosili epitet zid islama. I nakon Berlinskog kongresa Bošnjaci su veliki zagovarači zag ovarači ideje panislamizma. &a stranicama brojnih časopisa od Behara, Bisera, pa do 1arika, 1arika, )uallima i )isbaha objavljuju se članci o panislamizmu. 1ako#er gotovo da nema broja svih tih časopisa, a da se ne tretira stanje i položaj muslimana širom muslimanskog svijeta. svijeta. $onekad se stječe dojam da se više interesuju za dešavanja u ?emenu, 1unisu ili 1urskoj, 1urskoj, nego u $rijedoru, Stocu ili 8oči. 2animljivo je da su Bošnjaci i nakon gašenja institucije hali%e 34>@. godine, zagovarači ponovnog %ormiranja te istitucije. S druge strane ne oglašavaju se niti podižu glas o važnosti izgradnje Bosne i ercegovine, ne vidimo ih u borbi za ve!u političku autonomiju i ekonomsku neovisnost. &ema dileme da je %ormiranje Islamske zajednice jedan od najvažnijih doga#aja kada je riječ o modernoj historiji Bošnjaka. Islamska zajednica je tokom posljednjih sto trideset godina bila jedina institucija Bošnjaka koja je imala kontinuitet, koja nije ukidana i gašena. a su Bošnjaci dočekali $rvi svjetski rat i ušli u zajednicu balkanskih država bez Islamske zajednice, prema brojnim pokazateljima, doživjeli li bi sličnu sudbinu muslimana muslimana *umunije ili pak Srbije. Stoga je %ormiranje Islamske zajednice presudan doga#aja za opstanak Bošnjaka. $rema izvještaju Britanske ambasade od ruske vojske u *umuniji *u muniji i Bugarskoj ubijeno je <55 hiljada muslimana, dok ih je milion protjerano. Ista sudbina zadesila zade sila je i muslimane Srbije. Beograd je ne tako davno imao >6< džamije. Bosanski muslimani su opstali i održali se jer su bili, koliko toliko, organizirani. Iz krila Islamske zajednice izrasle su brojne bošnjačke kulturne, humanitarne, nacionalne, političke organizacije. &ažalost one su tokom dvadesetog stolje!a imale prekide, posebno nakon rugog svjetskog rata, kada komunističke vlasti ukidaju sve organizacije Bošnjaka. ?edino je Islamska zajednica zbog jakog vjerskog identiteta Bošnjaka opstala i bila jedina institucija koja je ostavila Bošnjake u životu u izuzetno teškim okolnostima i neprijateljskom okruženju.
Rušenje Berlinskog zida, skupo plaćena politička sloboda =ako smo ve! istakli, 7vropa prepoznaje i razumijeva naciju. Stoga, na političku mapu 7vrope Bošnjaci ulaze početkom devedesetih godina prošlog stolje!a. ' 7vropi se prepoznaju tek kada glasno kažu da su Bošnjaci, da im je zemlja Bosna, a jezik bosanski. 1ada ih 7vropa prepoznaje i priznaje. =ada su govorili da su muslimaniA)uslimani, muslimaniA)uslimani, da žive u Bosni i da im jezik srpskohrvatski za 7vropu su bili nejasni. 1retirani su kao vjerska skupina, manjina ili statistički
podatak. =ada su se nacionalno organizirali, kada su jasno i glasno rekli ko su, tek tada postaju ravnopravan evropski narod koji ima pravo na svoj jezik, kulturu, teritoriju. &akon rušenja Berlinskog zida, 3494. godine, i pada i ove čelične zavjese, koja je modernu 7vropu dijelila na dva dijela, Bošnjaci šalju dva jasna signala 7vropi potvr#uju!i svoju opredjeljenost i smjer kretanja. $rvi je okretanje od komunizma i prihvatanje višepartijskog sistema, a drugi je izlazak na re%erendum i izdvajanje iz ?ugoslavije, što je bila potvrda odlučnosti i prihvatanja evropskih obrazaca i standarda. &eki !e kazati da Bošnjake 7vropa nije razumjela, te je stoga bila slijepa na agresiju i genocid. utnju 7vrope na genocid nad golorukim Bošnjacima i uvo#enje embarga na uvoz oružja sudit !e historija i budu!e generacije, genera cije, me#utim, narod kojem su mnogi predvi#ali nestanak, koji je izrodio Crmiju sa >D5 hiljada vojnika, Crmiju koja je zaustavila agresiju i sačuvala Bosnu i ercegovinu i sve njezine vrijednosti, 7vropa ovaj o vaj put mora poštovati. &e mora iskazivati neke emocije, ali mora imati respekta i poštovanja.
Sudbina malih naroda je slična, ali ne identična. Svaki mali narod na svoj način prolazi kroz iskušenja, tako#er i opasnosti su različite, te je stoga i borba za očuvanje kolektivnog identiteta uslovljena različitim okolnostima. =ao mali evropski narod i Bošnjaci najmanji potres u 7vropi i svijetu osjete na svojoj koži. *ušenje Berlinskog zida bio je jedan od značajnijih doga#aja u 7vropi, me#utim Bošnjaci su rušenje Berlinskog zida i borbu za svoju političku slobodu u 7vropi najskuplje platili. =ao narod speci%ičnog identiteta, različitog od okruženja u kojem žive, Bošnjaci su posljednji narod u 7vropi koji ima pravo p ravo misliti da se nalazi pod staklenim zvonom i da su dešavanja u 7vropi i svijetu za njih nebitna. oga#aji u 7vropi s kraja >5. stolje!a utjecat !e da se Bošnjaci napokon okrenu sebi, svom topraku i svojoj domovini. *ijetke su države u 7vropi koje se mogu pohvaliti po hvaliti komapktnoš!u svoje teritorije i stanovištva, prirodnim granicama, dugom i bogatom historijom kao Bosna. Bosna je sama po sebi prirodna zemlja i kao takva devedesetih godina prošlog stolje!a vra!a svoju državnost. 2bog te svoje prirodnosti i državnosti Bosna je i zemlja i država. $osljednja tri stolje!a srednjeg vijeka, tj. od perioda kada je Bizantijski car )anuel I =omnen predao =ulinu Banu vlast nad Bosnom +3395-3@E< srednjovjekovna Bosna bit !e najve!a samostalna zemlja na Balkanu, te !e stoga nositi posebnu ulogu i značaj. $rema povelji p ovelji =ulina Bana, najstarijim
očuvanim bosanskim državnim dokumentom iz 3394. godine, stanovnici Bosne nazivaju se Bošnjani. Bosna je me#u prvim zemljama u 7vropi čiji su stanovnici javno iskazali neslaganje s učenjima Fatikana Fatikana i njihovim razumijevanjem vjere u ?ednog Boga. 'pravo zbog zb og činjenice što je u Bosni nerijetko bilo sukoba zbog +nerazumijevanja vjerskih učenja, )ehmed 8atih, osmanlijski sultan, nakon zauzimanja Bosne, odabire je za prezentiranje povelje o slobodi vjera, gradnji vjerskih objekata i njihovom čuvanju. Iako je povelja uručena bosanskim %ranjevcima oslikavala je prilike i odnose unutar (smanskog carstva. Sudbina Bosne i Bošnjaka, tokom cijele historije, obilježena je stalnim razme#ima, susretima, granicama i dodirima različitih svjetova. Bosanske rijeke bile su razdjelnice brojnih carstava, državnih sistema, društvnih ure#enja i religijskih shvatanja, ali Bosna nikada nije gubila svoju cjelovitost i kompaktnost. ko mpaktnost. I s dolaskom (smanlija Bosna dugo vremena bijaše granica ili bedem bed em velike muslimanske države. &akon Berlinskog kongresa rijeka rina, po ko zna z na koji put, postaje razdjelnica ili greben na kojem se lome svi evropski i svjetski talasi. Stoga i nije čudo da $rvi svjetski rat počinje u Sarajevu, kada zbog ubistva prijestolonasljednika Custro-'garska objavljuje rat Srbiji. &akon strašnog genocida i agresije +344>-344D. nerijetko se Bošnjaci žale i jadaju 7vropi kako su ubijani zbog islamskog identiteta. )e#utim, kao i nebrojeno n ebrojeno puta ranije tako i ovaj put, 7vropa ne razumije pa i ne čuje Bošnjake. &ema dileme da su Bošnjaci ubijani zbog toga što su muslimani, me#utim jedan od ciljeva velikodržavne agresije je i +oduzimanje teritorije i zemlje. =ao rezultat takve politike jeste svo#enje Bošnjaka, najbrojnijeg i ve!inskog naroda Bosne, na <5 G teritorije. 7vropa !e čuti i razumjeti razu mjeti Bošnjake ako se naglasi ova dimenzija agresije na Bosnu, tj. +oduzimanje zemlje i velikodržavni plan ukidanja prava Bošnjacima na vlastitu teritoriju. *edosljed prioriteta kod Bošnjaka nakon Berlinskog kongresa, a ta svijest primjetna je i danas, kretao se od vjere, što je i razumljivo shodno =urHanskoj poruci, zatim preko države, pa tek onda do nacije. ugi niz godina Bošnjacima je vjera i vjerski identitet bio dostatan i jedini mehanizam zaštite i razlike. (no što je neshavtljivo kod Bošnjaka jeste nedovoljna svijest o važnosti vlastite države. =ako smo istakli, i nakon gašenja institucije hali%e 34>@. godine, Bošnjaci zagovarju ideju panislamizma, što je razlog da svijest o važnosti važno sti izgradnje države Bosne i ercegovine dolazi s velikim zakašnjenjem. &akon rugog svjetskog rata Bošnjaci sve svoje kapacitete polažu u ?ugoslaviju, iako se ona prema njima ma!ehinski odnosila. 1ek 1ek sedamdesetih godina prošlog stolje!a dolazi do nacionalnog preporoda Bošnjaka, a politički početkom posljednje decenije prošlog stolje!a. S političkom slobodom dolazi i do otkopavanja vjerskih, nacionalnih, kulturnih, tradicijskih i svih drugih bošnjačkih vrela, koji su više od sto godina zakopavani i brisani iz sje!anja. I u 7vropi je vjera tako#er važna, va žna, me#utim, redosljed prioriteta u modernoj 7vropi kre!e od nacije i države. 1o se vidjelo i na nedavnom re%erendumu za 'stav 7', kada su zbog straha od gubljenja nacionalnog identiteta i važnosti nacionalne države, gra#ani 8rancuske i olandije glasali protiv 'stava, te na taj način produžili povjerenje po vjerenje nacionalnim državama, u koje imaju jedino povjerenje da !e štititi njihova politička i socijalna prava. Cutor Cbdulga%ar Feli! Izvor $reporod