BIOLOGIJA 4 RAZRED: 16. Osnovne ekološke ekološke karakteristike ljuske !o!ula"ije Ljudi su povezani odnosima međudjelovanja i međuzavisnosti, čineći prirodni sistem kojeg nazivamo ljudskom populacijom a on predstavlja novi, viši nivo organizacije. Na tom se nivou javljaju nova svojstva koja smatramo karakterističnim svojstvima populacije. Brojnost i raspodjela su karakteristike vezane samo za grupe individua. Proučavanje tih grupnih svojstava populacija određenih vrsta je osnovni cilj i zadatak ekologije kao nauke. 64. RA#$ LJ%D#&E 'O'%LA(IJE )eli*ina je )eli*ina je jedan od najvanijih atri!uta atri!uta populacije, populacije, jer od veličine u najvećoj najvećoj mjeri zavisi zavisi njena uloga i značaj. Prva populacija ljudi na "emlji datira od prije #$% miliona godina. &d tada se ljudska populacija povećala na oko ' milijardi i '(( miliona. )eličina populacije stalno raste i !rzina rasta se stalno povećava. )eličina populacije je rezultat dodavanja i oduzimanja koji se realizuje kroz rađanje i umiranje. Brzina rađanja se izraava stopom nataliteta a !rzina umiranja stopom mortaliteta. *azlika između nataliteta i mortaliteta označava prirast ili smanjenje populacije.Pod minimalnom veličinom podrazumjevamo veličinu koja o!ez!jeđuje prostu reprodukciju tj. odrava se ista veličina populacije. Pod optimalnom se podrazumjeva veličina koja je usklađena sa potencijalnim kapacitetom sredine koji o!ez!jeđuje zadovoljavajući standard ljudi. +aimalna je veličina iznad koje !i svako daljnje povećanje predstavljalo oz!iljnu opasnost za narušavanje ravnotee u ivotnoj sredini i negativne posljedice za kvalitet ivljenja i egzistencije -preveliko zagađnje, nedovoljnu ishranjenost is l. 6+. #$R%&$%RA LJ%D#&E 'O'%LA(IJE$stanovništvo 'O'%LA(IJE $stanovništvo je speci/čan skup pojedinaca u kojem svaki od njih učestvuje sa nizom speci/čnih karakteristika. *azlikuje se više tipova struktura0 !iološka -polna i starosna struktura, socijalno$ekonomska struktura -prema zanimanju, ekonomskoj aktivnosti i sl., o!razovna struktura itd. Polna struktura izraava odnos !roja polova u populaciji. 1tarosna struktura izraava odnos određenih starosnih skupina u populaciji -prereproduktivna, reproduktivna i postreproduktivna. DI#$RIB%(IJA 'O'%LA(IJE$kada 'O'%LA(IJE$kada se razmatra stanje distri!ucije stanovništva u svijetu ili u okviru pojedinih drava, zapaa se neravnomjernost, sa većim ili manjim grupiranjem u određenim dijelovima. &sim prirodnih uslova -klimatski, orogra2ski, pedološki, resursni na distri!uciju stanovništva utiču u izvjesnoj mjeri i društveni 2aktori -komunikacija, mogućnost zaposlenja, zdravstvo, o!razovanje, kultura i sl. ,-. IGRA(IJE su manje ili više masovno kretanje ljudi sa jednog prostora u drugi. &ni su značajan 2aktor dinamike stanovništva. &ne su stalni pratilac razvoja civilizacije i ukoliko je riječ o iseljavanju ljudi sa određenog prostora govorimo o emigracijama, a kada je riječ o useljavanju ljudi u određeni prostor onda govorimo o imigracijama. Postoji više različitih tipova0 osvajačke, migracije kao posljedica prirodnih nepogoda, migracije sa ciljem nacionalne homogenizacije, političke migracije, ekonomske migracije itd. 1-. Ekološka valen"a *ovjeka u onosu na osnovne ekološke /aktore 3kološka valenca je širina variranja nekog ekološkog 2aktora u čijim granicama je moguć opstanak. 4edan od osnovnih parametara za iskazivanje ekoloških karakteristika karakteristika vrste uključujući i čovjeka je ekološka valenca u odnosu na osnovne ekološke 2aktore, kao što su kiseonik, toplota, toplota, voda, hrana itd. "a čovjeka čovjeka je vano da ima dovoljno dovoljno kiseonika jer !ez !ez kiseonika moe ivjeti najdue 5 min. )eliki značaj ima i ozon koji je rasprostranjen na visini od %($6(km u atmos2eri i apsor!uje ultravioletne zrake sunca štiteći kou i vid. 7oplota je značajna ali kad tjelesna temperatura čovjeka dostigne vrijednost iznad 6% o8 nastupa hipertermija i smrt. 9uim izlaganjem niskim temperaturama dolazi do pada tjelesne tepm.
na 5($%' stepeni pri čemu nastaje hipotermija i smrt. )oda je sastavni dio čovjekovog organizma organizma i čovjek teško podnosi podnosi veći gu!itak vode. :u!itak vode veći od #(; tjelesne mase moe izazvati smrt. Bez hrane čovjek ne moe dugo preivjeti preivjeti jer je neophodna za ivot i razvoj. ,0. &I#EOI& &AO E&OLO2&I 3A&$OR ovjek ne moe izdrati više od 5 min. !ez kiseonika. ovjek ima sposo!nost da se postepeno prilagođava !oravku u sredini sa niskim pritiskom i to se postie povećanjem plućne ventilacije, povećanjem količine hemoglo!ina u krvi i povećanjem !roja i veličine kapilara. 7akođe sa povećanjem du!ine vode pritisak se povećava, na svakih #( m za oko # !ar. ,. $O'LO$A &AO E&OLO2&I 3A&$OR 7oplota 7oplota je osnovni osnovni uslov postojanja postojanja ivih organizama. organizama. 7emperatura 7emperatura tijela čovjeka je relativno relativno stalna između 5 i 5A 8 i ne mjenja se više od (,' 8 u toku dana. ovjek aktivno utiče na odravanje toplotne ravnotee u svom tijelu na taj način što u slučaju kada se pretjerano zagrije poveća odavanje toplote a u slučaju pada temperature tijela ispod normalne pojačava proizvodnju toplote i smanjuje odavanje toplote iz tijela. 1a povećanjem spoljašnje temperature iznad ( 8 termoregulacioni mehanizmi sla!e i temperatura tijela počinje da raste.
podrazumjeva sastav koji daje energiju, o!ez!jeđivanje konstitucionih materijala, te materija neophodnih za 2unkcionisanje osnovnih !iohemijskih procesa0 enzimi, vitamin, hormoni. ovjek je istovremeno psihičko !iće, sa psihičkim svojstvima i veliki značaj u !iopsihičkom razvoju je imala njegova radna aktivnost. . Ekološke osnove !rostorno7 !laniranja =sklađivanje odnosa između ljudskog društva i prirode kao i usklađivanje odnosa unutar ljudskog društva je predmet ekološkog planiranja. 3kološke osnove planiranja podrazumjevaju naučni pristup koji polazi od univerzalnih svojstava materije, preko ivotne sredine i zakona njene evolucije, do svakog konkretnog lokalnog ekosistema i njegovih komponenti. "a egzistenciju populacije ili ivotne zajednice najveći značaj imaju zakonitosti njene sopstvene strukture, dinamike i produkcije i dinamika, struktura i produkcija ostalih individual i populacija u !iocenozi. "!og velike sloenosti ekosistema tim ekologa planera
mora !iti sloen0 ekolozi, antropolozi, psiholozi, sociolozi, ur!anisti, tehnolozi itd. Neophodno je usaglasiti metode i tehnike istraivanja i sinteze in2ormacija. GLOBALO? GLOBALO? REGIOALO I LO&ALO 'LAIRAJE Pod ekološkim planiranjem na glo!alnom nnivou se podrazumjeva planiranje na nivou planete "emlje u cjelini. 1tvorene su elementarne organizacione pretpostavke za provođenje glo!alnog ekološkog planiranja, ali veoma različiti politički i ekonomski interesi nam ne pruaju uslove za glo!alne ekološke planerske poduhvate na niim nivoima$ kontinentalnim, regionalnim i lokalnim. Pod regionalnim planiranjem se podrazumjeva planiranje u okviru ekoloških regija, tj. zonalnih ekosistema, odgovarajućih pojasnih ekosistema na velikim planinskim masivima. 1 o!zirom da zonalni ekosistemi zahvataju široki prostor čak i različitih kontinenata, regionalno planiranje je multinacionalnog karaktera. Pod lokalnim planiranjem podrazumjevamo planiranje koje se odvija u okviru nekog lokalnog ekosistema koji moe pripadati nekom zonalnom ili pojasnom ekosistemu. +0. Gloalni !ro"es e7rairanja @ivotne sreine Pod procesom degradacije podrazumjevamo kontinuirano uništavanje prirodnih$ klimatogenih ekosistema na nekom prostoru i u nekom vremenu. Progradacija je suprotan proces degradaciji i podrazumjeva prestanak negativnih uticaja na neki ekosistem i o!navljanje degradiranih komponenti i elemenata ekosistema. 9egradacija prirodnih klimatskih ekosistema se vrši od strane čovjeka na različite načine a najčešći su0 degradacija poarom, degradacija sječom, košenjem ili pretjeranom ispašom, degradacija gaenjem, okopavanjem i đu!renjem, degradacija as2altiranjem, !etoniranjem, popločavanjem radi izgradnje o!jekata, degradacija zagađivanjem vazduha, vode, tla i !iocenoze neprirodnim komponentama za dati ekosistem itd. 66. DEGRADA(IJA I ZA2$I$A )AZD%5A )azduh nije samo smjesa različitih gasova već i ivotna sredina !rojnih populacija ivih !ića. Pored kiseonika i ugljičnog dioksida za egzistenciju ivih sistema od izuzetnog su značaja svjetlo, toplota i voda, odnosno vlanost atmo2ere, tj. količina količina vodene pare. Bez odgovarajuće količine količine i kvaliteta svjetla, !ez odgovarajuće toplote i vodene pare, nema ni procesa 2otosinteze, pa samim tim ni drugih ivih sistema koji koriste njihovu energiju -heterotro2nih. 7oplota je jedan od naj!itnijih ograničavajućih 2aktora za širenje ivota na planeti. Eivot je ograničen između $#( 8 i '( 8 kada je u pitanju osnovni ivotni proces proces tj. 2otosinteza. @ voda je značajan ograničavajući 2aktor za širenje ivota jer najšire ekološke valence imaju najprimitivniji !iološki sistemi, pa je npr. aeroplanktonu dovoljna minimalna količina vode za egzistenciju, egzistenci ju, a vrstama dungli kontinuirana vlanost od ?'$#(( posto. Cli za sve zagađujuće materije u atmos2eri nije kriv samo čovjek i njegove aktivnosti. )ulkani zagađuju atmos2eru u najvećoj mjeri, zatim velike koliine azotnih jedinjenja z!og djelovanja zemljišnih !akterija, 2otodisocijacijom, 2otodisocijacijom, z!og raspadanja organskih materija. >ovjek jedino moe smanjiti zagađivanje ivotne sredine do onih koncentracija koje ne djeluju drastično na ljudsko zdravlje. Najveći zagađivači atmos2ere su termoelektrane, 2a!rike !ez /ltera, rudnici itd. 6. DEGRADA(IJA I ZA2$I$A ZELJI2$A 7lo ili zemljište zemljište je mor2ološko mor2ološko,, strukturno, strukturno, dinamičko dinamičko i produkciono produkciono jedinstvo jedinstvo neivih i ivih sistema na određenom prostoru i u određenom vremenu planete. 1vako razvijeno tlo ili zemljište je srce ekosistema. = njegov sastav pored populacija i vrsta koje ive u njegovim različitim horizontima, ulaze i mnoge !iljne vrste koje su samo korijenom prisutne u tlu /zički. Dumus je vrlo značajna komponenta tla. "emljište "emljište se vrlo sporo razvija a to je značajno onim stručnjacima koji odlučuju o načinu korišćenja i zaštiti tla. 1tepen sloenosti
tla je u direktnoj korelaciji sa stepenom sloenosti ivotne sredine i ekoklime ekosistema pa je i !ioprodukcija, !ioprodukcija, produkcija produkcija kiseonika kiseonika i čiste čiste vode u direktnoj direktnoj zavisnosti zavisnosti od razvijenosti razvijenosti tla. 9egradacija tla od strane ljudske populacije moe !iti0 /zičko uništavanje -prekopavanjem, prekrivanjem pijeskom, šljunkom, !etonom, as2altom, itd. koji ga onemogućavaju da diše, hemijsko uništavanje tla -zagađivanjem raznim hemijskim jedinjenjima kao što su jake kiseline, jake !aze, visoke koncentracije nitrata, sul2ata, 2os2ata, pesticida itd., ozračavanje tla radiokativnim elementima, ur!anizacijom tj. izgradnjom naselja, industrijskih postrojenja, sao!raćajnica i sl. -1. DEGRADA(IJA I ZA2$I$A E&O#I#$EA ORA I O&EAA @zvori zagađenosti mora i okeana su !rojni i različiti. 1veukupnost otpadnih voda na kopnu, kao i zagađujuće materije iz zemljišta i atmos2ere, završavaju u morima i okeanima. 3rozija svake godine odnosi velike količine 2os2ora, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, mulja, kisele kiše donose u more velike količine zagađujućih materija, pomorski sao!raćaj naročito transport na2te, !rodogradnja, vještačka radioaktivnost, skladištenje nuklearnog otpada itd. 1vi ovi o!lici zagađenosti djeluju direktno ili indirektno na organizme. 9irektni e2ekti se ispoljavaju u toksičnom djelovanju na ive organizme koji imaju sposo!nost akumuliranja otrovnih supstanci u tkivima koje prenose narednim članovima u lancu ishrane. @ndirektni e2ekti otpadnih voda su različiti jer suspendovane suspendovane čestice otpadnih materija smanjuju providnost vode, mjenjajući svjetlosni i toplotni reim vode koji su od velikog značaja za 2otosintezu, zatim mjenjaju PD vrijednost vode, utiču na količine rastvorenih gasova, najprije količine rastvorenog kiseonika, ugljičnog dioksida, amonijaka itd. 64. DEGRADA(IJA I ZA2$I$A ZA2$I$A E&O#I#$EA &O'EI5 &O'EI5 )ODA
Boja nezagađenih Boja nezagađenih voda je prirodna, plavozelena, a u slučaju zagađenosti se !oja mjenja. iris se iris se javlja kod zagađenih zagađenih voda a nezagađene vode su !ez !ez mirisa.'< mirisa.'< vrijenost voe je povećan ili smanjen kod kod zagađenih zagađenih voda, ispod ' ili veći od ?. ?.
etaolia= je etaolia= je sveukupnost sveukupnost !iohemijskih !iohemijskih i /zičkih /zičkih procesa procesa koji osiguravaju odravanje, rast i razvoj ivih !ića. +eta!olizam jednoćelijskih organizama se svodi na meta!olizam ćelije, a meta!olizam višećelijskih organizama je usklađena cjelina koja se odvijaju u cjelom organizmu.Biohemijsko$/zički procesi tokom kojih se iz prostijih vrši sinteza sloenijih anaolia=, u njima se troši energija. Biohemijski procesi u kojima se spojeva naziva se anaolia=, razgradnjom sloenih komponenti ivih sistema stvaraju prostije materije se naziva kataolia=? u njima se oslo!ađa energija. Cna!olizam i kata!olizam su % međuso!no povezane cjeline jednog procesa. Najznačajniji Najznačajniji ana!olički proces je 2otosinteza, kada se iz jednostavnih anorganskih anorganskih komponenti komponenti i sunčeve sunčeve energije energije stvara sloena sloena organska organska tvar. tvar. "načajan kata!olički proces je varenje hrane kada se sloene supstance razlau na prostije. Brzina hemijskih reakcija u organizmu je vrlo velika i to zahvaljujući iološki= kataliatori=a tj. eni=i=a. eni=i=a . 3nzimi su katalizatori !iološkog porijekla, proste ili sloene !jelančevine speci/čne !iološke aktivnosti. Biokatalizatori u!rzavaju hemijske procese ne utičući na njihov krajnji ishod a pritom oni sami ne trpe nikakve promjene. Eni=i su !jelančevine koje imaju pose!nu strukturu koja se sastoji od tzv. aktivnog centra$apoenzim i aktivne grupe ili koenzim koji zajedno čine puni sklop enzima tj. holoenzim. Na enzimsku aktivnost znatno utiču temperature, promjene kiselosti tj. !aznosti sredine. @ma preko 6((( različitih enzima ali se svi svrstavaju u kategorija0 #. oksidoreduktaze, oksidoreduktaze, %. trans2eraze, 5. hidrolaze, 6. liaze, '. izomeraze, . ligaze. +>. 8ivotni "iklus ;elijeC =itoa i a=itoa I$OZA je I$OZA je indirektna dio!a tjelesnih tj. somatskih ćelija. Pomoću nje nastaju nove ćelije koje su potpuno jednake ćeliji od koje su nastale. Pomoću ove dio!e organizam raste i razvija se. 1kup svih promjena koje se dešavaju od jedne do slijedeće dio!e u o!razovanju % "iklus i sastoji se od inter2aze i mitoze. +itoza kratko traje a nove ćelije naziva se ;elijski "iklus i inter2aza traje dugo. = inter2azi, hromatidi se udvostručuju i poslije toga svaki hromozom ima % hromatide. = inter2azi se razlikuju 5 perioda0 presintetički, sintetički u toku kojeg se /aa: pro2aza, dešava replikacija 9N< i postsintetički period. itoa i=a više /aa: pro2aza, prometa2aza, prometa2aza, meta2aza, ana2aza i telo2aza. 1ve ćelije nastale mitozom imaju diploidan !roj hromozoma, tj. 6 hromozoma jer nastaju od zigota. "igot nastaje spajanjem % gamete a gamete imaju haploidan !roj hromozoma -polovina od diploidnog !roja. = svakom paru, # hromozom je iz spermatozoida a drugi je iz jajne ćelije. Dromozomi koji pripadaju istom paru nose iste gene i to su homologni hromozomi. AI$OZA je AI$OZA je direktna direktna dio!a jedra koja se se dešava u inter2azi. inter2azi. Dromozomi Dromozomi se pritom pritom despiralizuju, despiralizuju, a jedro se jednostavno dijeli na % ili više dijelova. 9io!u jedra ne prati dio!a citoplazme pa se tako o!razuju dvojedarne ili višejedarne ćelije.
. 'ro=jenjivost *ovjeka u vre=enu i !rostoru i 40. 2$A 2$A JE 'ROJELJI)O#$ 'ro=jenjivost je 'ro=jenjivost je jedna od univerzalnih pojava u ivom svijetu i osnovna je karakteristika svih vrsta ivih !ića sa !iparentalnim -dvoroditeljskim polnim razmnoavanjem. 1la!ije izraena kod samoplodnih organizama. @spoljavanje promjenjivosti unutar ljudske vrste ima naglašene prostorne i vremenske dimenzije. = istom vremenskom trenutku posmatranja, različiti ivi sistemi, ljudske jedinke i grupe, međuso!no su !iološki nejednaki po nizu !ro=jenjivost . 1 o!zirom da je svojstava i to je sin. ivoi !ro=jenjivosti @ndividue su osnovne jedinice promjenjivosti a populacije kao o!lici njihovog postojanja su cjeline evolucijskih promjena svih vrsta ivih !ića. Iniviualna !ro=jenjivost počiva !ro=jenjivost počiva na variranju velikog !roja kvalitativnih i kvantitativnih svojstava i neograničenim mogućnostima kom!inovanja njihovih varijanti. >ak i u manjim grupama često ćemo naći % oso!e koje imaju istovjetnu varijantu samo jednog svojstva, npr. istu krvnu grupu, manje ih je koje su podudarne na osnovu % oso!ine a vrlo su rijetke one koje imaju istu kom!inaciju 5 svojstva. +alo vjerovatno da su % oso!e ikada imale i da mogu imati apsolutno podudarnu kom!inaciju svih svojstava. "ato svako od nas predstavlja !iološki jedinstvenu i neponovljivu prirodnu pojavu. Gru!na !ro=jenjivost je !ro=jenjivost je organizaciono viši nivo. :rupnospeci/čna svojstva uvijek imaju mjerne pokazatelje. @ndividue se međuso!no razlikuju po varijantama i kategorijama kvalitativnih i kvantitativnih o!iljeja a međugrupne razlike su redovno određene kvantitetom svojstava i njihovih varijanti. 9vije oso!e se npr.mogu razlikovati po *h 2aktorima. 9vije grupe se po ovom svojstvu razlikuju tako što se u jednoj od njih javlja F' posto oso!a *hK i #' posto oso!a *h$, dok za drugu grupu moe !iti karakterističan !ilo koji drugi omjer njihove učestalosti -npr.($6( posto. 9akle, indentični kvaliteti se pojavljuju u o!je grupe ali u nejednakim količinama. 9vije !itne di2erencijalne odrednice0 individualna svojstva se uočavaju direktno a grupna svojstva uvijek se utvrđuju indirektno. Pošto je vrlo mala vjerovatnoća pojava % !iološki identične oso!e u cjelokupnom čovječanstvu svih vremena, nemoguća je i pojava % !iološki apsolutno jednake ljudske grupe. 4. 3A&$ORI 'ROJELJI)O#$I 6,.A#LJEDI 3A&$ORI 'ROJ. 6-. EA#LJEDI 3A&$ORI 'ROJ. 1veukupne promjenjivosti jedinki i grupa ima % osnovna izvora0 nasljenost ili
&so!ine koje su određene isključivo nasljednim ili samo sredinskim 2aktorima toliko su rijetke da se mogu smatrati izuzecima. 7ako je npr. krvna grupa ili *h 2aktor isključivo pod kontrolom genetskih 2aktora. Poznavanje jezika, elementi kulture, naučeni o!lici društvenog ponašanja su npr. određeni isključivo 2aktorima sredine. Promjenjivost ogromnog !roja ostalih oso!ina je posljedica sadejstva genetičkih i spoljnih uticaja. 9io ukupne individualne raznolikosti koji je određen određen gentskim 2aktorima se označava kao herita!ilnost. Procjenjuje se na osnovu stepena sličnosti sličnosti između dvojajčanih dvojajčanih i jednojajčanih !lizanaca. !lizanaca. 9vojajčani !lizanci nastaju istovremenom oplodnjom % jajne ćelije sa % pose!na spermija. 9akle, njihova genetska sličnost je kao kod !raće i sestara koji nisu !lizanci. 4ednojajčani !lizanci nastaju od iste jajne ćelije nakon njene oplodnje istim spermijem, zigot se podijeli i oni imaju identične genetske kodove. 7ako da se sve 2enotipske razlike koje se među njima sreine. pojave mogu pripisati /aktori=a sreine. 1.asljeena i nenasljeena !ro=jenjivost 'ro=jenjivost ili varijailnost je varijailnost je postojanje postojanje razlika među među jedinkama jedinkama ili grupama grupama jedinki. jedinki. Nasljedna promjenjivost rezultat je mutacija i rekom!inacija. +utacije mogu !iti sitne koje su nekad neuočljive i krupne koje su štetne i izazivanju ugi!anje organizma. *ekom!inacije nastaju usljed nezavisnog raspoređivanja hromozoma za vrijeme mejoze. asljena !ro=jenjivost moe !iti individualna$rezultat je razlika među genotipovima, i grupna$ rezultat genetičkih i negenetičkih 2aktora. enasljena !ro=jenjivost zasniva !ro=jenjivost zasniva se na mogućnosti spoljašnje sredine da djeluje na 2ormiranje genotipa. :enotip određuje kakve se oso!ine mogu razviti ali kakve će se oso!ine razviti zavisi od spoljašnje sredine. Nenasljedne razlike među organizmima su modi/kacije. . Onto7enetska !ro=jenjivost O$OGEEZA Biološki vijek čovjeka počinje začećem a završava se smrću a između ta % događja teče Onto7eneu tre!a razlikovati od ivotnog ciklusa, koji traje od proces ontogeneze$razvoja. Onto7eneu tre!a začeća do sazrijevanja prvih oplodno sposo!nih gameta nove jedinke. >inom rođenja o!a ova procesa su podjeljena na prenatalni i postnatalni period. Onto7enetski ravoj o!uhvata ravoj o!uhvata jedinstven niz stupnjevitih kvalitativnih i kvantitativnih promjena organizma, označenih kao rast, di2erencijacija -stvaranje razlika i mor2ogeneza -o!likovanje. Rast je Rast je povećanje određene određene tjelesne mjere. +eđutim, +eđutim, svaki rast moe !iti !iti pozitivan i negativan. *ast je zapravo proces mjenjanja proučavane tjelesne mjere i izraz je količinskih razlika između pozitivnog i negativnog prirasta. *ast se ostvaruje i mjeri količinskim promjenama ćelija i međućelijske mase. 1uština procesa rasta je u duplikaciji genetičkog materijala -9N< i unutarćelijskom prometu materije i energije, tj. meta!olizmu. Di/eren"ija"ija je Di/eren"ija"ija je proces povećanja sloenosti i raznolikosti praćen organizacionim uslonjavanjem organizma u pravcu 2ormiranja jedinke. = ovom procesu mor2ogeneza o!uhvata razvoj individualnog o!likovanja u koji je uključeno i 2ormiranje pojedinih organa i tjelesnih regiona. 9i2erencijacija i mor2ogeneza se odvijaju u izuzetno sloenim procesima sopstvene i međuso!ne determinacije, indukcije, interakcije, regulacije, organizacije aktiviranja i kontrole u vremenu i prostoru. +. 'renatalni !erio rasta i ravoja Fonto7enee Prenatalni ili unutarmaterični razvoj prosječno traje oko #( lunarnih mjeseci tj. %F( dana ili 6( sedmica. &vo razdo!lje ontogeneze prolazi kroz germinalnu, em!rionalnu i 2etalnu 2azu. 6+. CGer=inalna /aa traje /aa traje prve dvije nedelje, od koncepcije koncepcije do vezivanja vezivanja ploda za zid materice i karakteriše se u!rzanim rastom !roja ćelija i neprimjetnim porastom ukupne mase. 7okom prvih sati nakon oplodnje završi se prva dio!a zigota na % gotovo identične ćelije, slijedeća ćelijska dio!a sa završava tek krajem drugog dana, a četvrtog dana nakon oplodnje novi organizam ima ukupno oko ($A( ćelija. 9o kraja prve sedmice se završava
grupisanje zametnih ćelija po !udućim 2unkcionalnim cjelinama i plod se usađuje u zid materice. 6>. EBRIOALA 3AZA RA#$A$Narednih RA#$A $Narednih sedam sedmica traje e=rionalna /aa ravoja k ravoja koja oja traje do kraja F sedmice, tj.pojave uočljivih znakova regionalizacije regionalizacij e i organogeneze tj. do onog stupnja kada proces di2erencijacije i mor2ogeneze dospije do jasne prepoznatljivos prepoznatljivosti ti glavnih tjelesnih tjelesnih regiona regiona i organa. organa. &va razvojna razvojna 2aza o!ično o!ično završava krajem F sedmice. = em!rionalnom stadijumu se javljaju miogeni i neurogeni pokreti koji nisu o!lici ponašanja. -+. 3E$ALA 3AZA RA#$A$"ato RA#$A$"ato se početak trećeg mjeseca trudnoće uzima i kao početak /etalne /ae prenatalnog /ae prenatalnog ivota koja traje sve do rođenja. = tom periodu dolazi do u!razanog rasta 2etusa i 2ormiranja tkiva i organa. &d ? sedmice do rođenja. &dlikuje ga razvoj mor2oloških pojedinosti i detalja. = 2etalnom stadijumu se javljaju prvi o!lici ponašanja, koji predstavljau motorni odgovor na spoljašnje drai. 1a #6 nedelja 2etus poseduje sve reHekse koji su prisutni kod novorođenčeta. >as rođenja razgraničava prenatalni i postnatalni period u ivotu svakog organizma. 4. 'ostnatalni !erio rasta i ravoja Postnatalni period karakteriše rast i razvoj. Nakon perioda od najmanje #( godina dosta ujednačenog prirasta ukupne tjelesne visine i mase slijedi nagli mladalački zamah rasta svih mjera organizma. 7aj skok je karakterističan za normalan razvoj. Postnatalni ivot se dijeli na 5 razdo!lja0 predadolescentno, adolescentno i postadolescentno do!a. -6.C 'reaoles"entni rast i ravoj ispoljava ravoj ispoljava velike individualne razlike i o!uhvata period od rođenja do kraja desete godine. = tom periodu niu se uzrasne kategorije0 novorođenče,dojenče i dijete. Period novorođenčeta traje od rođenja do kraja četvrte sedmice ivota. Period dojenčeta od početka pete sedmice do kraja prve godine. Nakon toga je period djeteta. &dmah nakon rođenja, rast ukupne tjelesne duine -visine i mase nešto je usporen u odnosu na prenatalni period. 7a odstupanja uzrokuje i prilagođavanje novorođenčeta novorođenčeta na uvjete nove ivotne sredine. "atim, sve do pu!erteta, ukupna tjelesna visina i masa rastu. = tom periodu, djete uči kontrolisati rad s/nktera i o!avljanje /zioloških potre!a$stolice i mokrenja, usavršava govor, socijalizuje se, osamostaljuje se itd. @ taj period traje sve dok ne dođe do hormonskih promjena koje su uvod u adolescenciju. ,. Aoles"en"ija C =laalaštvo +ladalačko do!a počinje pojavom prvih naznaka sazrijevanja polnih organa i pojavom sekundarnih polnih o!iljeja, a završava dostizanjem pune spolne zrelosti i prestankom rasta, tj. dostizanjem odraslog stupnja ontogeneze.
pojave prve menstruacije$menarhe, pojave pu!ične i pazušne maljavosti, proširenje i razvoj karlice,rasta i razvoja reproduktivnih organa itd. -. 'O#$ADOLE#(E$O DOBA Postadolescentni rast počinje na isteku mladalačkog razvojnog perioda i odvija se u toku ontogenetskih perioda koji se označavaju kao =laost? relost i starost odrasle oso!e. @zmeđu %(. i 5(. godine dolazi do rasta visine trupa. Nakon toga, do 6'. -pa i '(. ova mjera stagnira, a zatim počinje opadati. &snovni 2aktor pomenutog porasta je IslaganjeJ hrskavičavog i koštanog koštanog tkiva kičmenih pršljenova. *ast kod kod ena prestaje praktično početkom #A. a kod muškaraca krajem #F. godine to, međutim, individualno varira za oko M % godine. )ećina mjera glave -pose!no lica polagano raste sve do oko (. godine ivota. = tom periodu dolazi do promjena u organizmu. Najprije, većina mladih i zrelih oso!a se ostvare na pro2esionalnom i porodičnom planu, pa sa pojavom trudnoće dešavaju se i druge promjene u organizmu ena. @zmeđu 6'$'' godine, dolazi do pojave predklimakterija i klimakterija $menopauze, gdje se gasi reproduktivna 2unkcija polnih organa. = starosti, tijelo se mjenja, sla!i, sporije ili se nikako ne o!navlja. 1. Oli"i i /aktori rasta Oli"i rasta: individualna rasta: individualna promjenjivost tokom ontogeneze se zasniva na o!licima rasta ćelija, tkiva, organa i organizma u cjelini. Prema tome da li se odvija neprekidno ili sa povremenim zastojima, rast moe !iti kontinuirani ili diskontinuirani, a na osnovu relativne !rzine prirasta razlikujemo eksponencijalni i linearni rast. &ontinuirani rast u rast u pozitivnom smjeru, pose!no je karakterističan za prenatalni i postnatalni period do kraja adolescencije oko četvrte decenije ivota rast visine izvjesno vrijeme stagnira, a nakon toga, poprima negativni smisao. &n se zasniva na isprekidanim procesima autoreprodukcije 9N< i ćelijskih dio!a. Inter=itentni rast je rast je pose!an o!lik diskontinuiranog rasta. 7o je rastenje Ina mahoveJ, sa duim ili kraćim razdo!ljima stagnacije. 9olazi do umnoavanja !roja ćelija i rasta njihovih dimenzija, zastupljen je kod germinalnog stupnja prenatalnog razvoja. Eks!onen"ijalni rast je rast je mijenjanje određene tjelesne mjere u kojem je svaka naredna veličina u nizu istovjetnih vremenskih intervala jednaka umnošku prethodnog iznosa i odgovarajućeg stalnog 2aktora -!rojnog izraza. Linearni rast odlikuje rast odlikuje se konstantnim dodavanjem jednakog prirasta proučavanih mjera po jedinici vremena vremena u posmatranom posmatranom periodu. periodu. = određenim određenim 2azama 2azama kontinuiranog kontinuiranog ili ili intermitentnog rasta linearno se mijenjaju različite mjere duine i mase. Alo=etrijski rast je rast je pojam koji opisuje pojave i o!like prostorno i vremenski nejednakog rasta pojedinih tjelesnih mjera, organa i regiona. *ast različitih tkiva, organa i dijelova tijela ne počinje i ne završava u isto vrijeme, a u različitim 2azama mogu !iti različite !rzine i o!lika. 7ako npr., noge, ruke i vilice, linearno rastu, dok glava i mozak -iako rastu tokom ontogeneze postaju proporcionalno sve manji što je organizam veći. Ak"elera"ija ravoja i rasta je rasta je određena sloenim promjenama njihovih unutrašnjih i vanjskih činilaca. Najznačajniji Najznačajniji 2aktori ove su po!oljšanje opštih uslova ivota i povećanje mogućnosti novog kom!inovanja gena uslijed pojačanih migracija stanovništva.
C3aktori C3aktori rasta
&ntogenetska promjenljivost i rast, predstavlja rezultat trajnog i sloenog međudejstva unutrašnjih unutrašnjih i spoljašnjih 2aktora. +ogu se uočiti % nivoa njihovog djelovanja0 ćelijski i individualni. 3aktori 3aktori ;elijsko7 Ftkivno7 rasta određuju rast organskih tvari, 9N< i gradivnih !jelančevina od kojih zavisi količinsko mjenjanje ćelijske i međućelijske mase. = genetičkoj poruci je pored instrukcija za sintezu enzima i gradivnih !jelančevina, sadrana i in2ormacija za sopstvenu reprodukciju tj.autoreprodukciju 9N<. &snovni unutrašnji 2aktor rasta je
dio!ena stopa 9N< tj. !rzina umnoavanja njenih molekula koja zavisi od unutrašnjih i spoljnih 2aktora na ćelijskom nivou, tj. nasljednom prirodom i uslovima ćelijske mikrosredine. CEno7eni Funutrašnji /aktori čine cjelovit sistem međuso!no povezanih, isprepletenih uticaja i puteva kontrole, podešavanja i usaglašavanja harmoničnog rasta. &ni potiču iz tri osnovne skupine0genetički -nasljedni,hormonski -endokrini i nervni. Geneti*ki /aktori omogućuju /aktori omogućuju da pri istovjetnim uvjetima sredine svaka vrsta ivih !ića ima karakterističnu !rzinu i krajnji ishod umnoavanja ćelijske i međućelijske mase. +noge tjelesne mjere odrasle oso!e uveliko zavise od njenog genotipa. Polna pripadnost je isključivo genetički određena i javlja se kao jedan od primarnih 2aktora polno speci/čnog razvoja.:enetička kontrola rasta je prisutna tokom cijelog razvića. 5or=onski /aktori imaju /aktori imaju značajnu !iološku ulogu u rastu i razvoju i u samoodravanju organizma u cjelini. Ljudski organizam ima šezdesetak lijezda sa unutrašnjim lučenjem -endokrine lijezde, a hormoni hormoni -izlučevine nekih od njih, manje ili više, utiču na rast i razvoj organizma. = tom pogledu pose!no je značajno djelovanje hipo/ze, nad!u!rene i štitne lijezde. Lučenje nekih hormona počinje još tokom em!rioskog razvoja. Poslije rođenja snano djeluje jedan od najznačajnijih regulatora rasta uopće G hormon rasta, koji vrlo se vrlo intenzivno luči i tokom adolescencije. titna lijezda je značajna u regulaciji postnatalnog razvoja i rasta, utiče na intenzitet ćelijskog ćelijskog meta!olizma, osla!ljena 2unkcija ove lijezde -hipotireoza usporava rast i razvoj. = toku adolescencije adolescencije aktivira se rad polnih lijezda, kod dječaka su to testosteron, a kod djevojačica estrogen i progesteron. ervni /aktori rasta /aktori rasta svoje uticaje ostvaruju u cjelovitom i usaglašenom sudjelovanju sa genetičkim i hormonskim činiocima. @maju izuzetno značajnu ulogu u koordinaciji, samoodravanju samoodravanju i samopodešavanju samopodešavanju 2unkcija organizma. :lavni centri regulacije ostalih unutrašnjih unutrašnjih 2aktora rasta nalaze se u hipotalamusu hipotalamusu i u području hipo/ze. -,. #'OLJA2JI 3A&$ORI RA#$A #!oljašnji Ce7o7eni /aktori iniviualno7 rasta o!uhvataju sloenu skupinu raznorodnih, ali međuso!no povezanih uticaja tokom ontogeneze. Najčešće se svrstavaju u0klimatske, nutricione, zdravstvenoGhigijenske, zdravstven oGhigijenske, psihološke i socioGekonomske 2aktore. &li=atski /aktori utiču /aktori utiču na rast u svim 2azama razvoja. +nogi pokazatelji rasta mogu !iti slični u stanovništvu drastično različitih klima, a da se u istoj klimatskoj zoni mogu javiti značajnije međupopulacijske razlike. utri"ioni /aktori -ishrana /aktori -ishrana su jedan od najznačajnijih vanjskih činilaca rasta organizma. =z kvalitet i količinu,vana je i opća kultura prehrane. Najizraeniji uticaj je u ekstremno teškim i dugim periodima i uvjetima oskudice ili poremećaja normalnog reima ishrane. Zravstveno
CBiološka osnova =eu7ru!ni< ralika počiva ralika počiva na nejednakoj učestalosti mogućih 2enotipova kvalitativnih i kvantitativnih svojstava. @dentične genetske genetske ši2re se javljaju u većini ljudskih populacija, ali po pravilu u svakoj od njih u različitoj 2rekvenciji. Clelogen koji kontoliše produkciju 2enotipa B npr. u sistemu krvnih grupa ima identičan hemijski sastav u stanovništvu naših krajeva i stanovništvu dalekog istoka. +eđutim, u B@D ga ima oko ## posto dok se u nekim mongoloidnim populacijama javlja kod gotovo svih pripadnika i do #(( posto. 7o isto vai i za međupopulacijske razlike po tjelesnoj visini, produkciju pigmenta melanina itd. 9akle, međupopulacijske razlike počivaju na na karakterističnoj učestalosti istovjetnih gena. "a razliku od individualnih koje mogu !iti i kvalitativne i kvantitativne, međupopulacijske razlike uvijek su kvantitativne prirode. :enetičke oso!enosti populacija mogu počivati na0 prisustvu jednog ili više alelogena kojih kod drugih uopšte nema, na potpunom odsustvu alela koji se kod ostalih populacija javljaju, na o!je ove pojave ili postoji opšte prisustvo ali različita 2rekvencija alelogena u svim populacijama. Ljuske rase su rase su sistemi srodnih populacija oso!ene genetičke strukture, po kojoj se prepoznatljivo razlikuju od drugih istovjetno određenih ljudskih skupina. Najkarakterističnija spoljna rasna o!iljeja kao što su !oja koe, kose i očiju, 2orma dlake, stas, konstitucija i opšti spoljni izgled$ha!itus, izgled$ha!itus, o!lik lica i lo!anje, o!lik očnih duplji, nosa i drugih djelova lica imaju naglašen prilagod!eni značaj u odnosu na vanjske uslove poput različitih uslova sunčevog zračenja, temperature, temperature, vlage, ishrane itd. "apaa se da tamna put predstavlja prilagod!u na intenzivnu osunčanost a svjetlija ima adaptivnu prednost u o!lastima hladnije Glo7erovo pravilo prema kojem su organizmi iz tropskih klime, tako da se tu potvrđuje tzv. tzv . Glo7erovo pravilo o!lasti intenzivnije pigmentirani pigmentirani od onih iz hladnijih o!lasti, iste vrste. ,-. i ,. BERGAO)O I ALEO)O 'RA)ILO$)eličina 'RA)ILO $)eličina i o!lik tijela su određeni mjerama tjelesne visine, širine, o!ima i mase. Prema tzv. Ber7=anovo= pravilu iste jedinke iz populacija hladnijih o!lasti o!ično su krupnije od jedinki iz populacija toplijih krajeva. 7zv. Alenovo prailo se odnosi na pojavu da su iz!očeni i izloeni dijelovi tijela kao što su udovi, uši, rep itd.u hladnijim o!lastima o!ično kraći i manji nego kod onih u vrelijim. &!je su pojave u 2unkciji čuvanja tjelesne toplote jer krupnije tijelo sa manje istaknutim organima organima ima manju površinu odavanja toplote. "ato je opšta tjelesna konstitucija u ljudskim populacijama vrelih o!lasti prilagođena olakšanom odavanju tjelesne toplote a u hladnim zonama omogućava ekonomičnije čuvanje toplote. $&stale adaptacije koje se smatraju karakterističnim za rase kao što su količina potkonog masnog tkiva, dlakavost i 2orma dlake imaju istu ili sličnu 2unkciju. &no što nije određeno rasno ni populacijski su razum i inteligencija. ,>. RA#IZA I GEO(ID Rasia= je Rasia= je nenaučna teorija teorija vrijednosne vrijednosne podjele ukupnog ukupnog čovječanstva ili ili njegovih cjelina cjelina na neravnopravne grupe0 superiorne i in2eriorne, više i nie, ali u suštini redovno povlaštene i o!espravljene rase. 7o je segragacija tj. podjela na nejednake skupine koja se zloupotre!ljava kao osnov za diskriminaciju tj. kao izvor pravne i svake druge nejednakosti određenih društvenih grupa. 1voja opravdanja rasizam trai u pogrešnim tumačenjima !ioloških i kulturnih međugrupnih razlika. =zroci rasne diskriminacije su društvene i ekonomske prirode a ciljevi su u eksploataciji potlačenih grupa. Geno"i je Geno"i je najekstremniji najekstremniji i najdrastičniji najdrastičniji i sa daleko daleko najvećim posljedicama, posljedicama, najokrutniji o!lik rasne diskriminacije. 7o je najtei zločin protiv čovječnosti, usmjeren na uništenje rasnih, etničkih, nacionalnih, vjerskih i drugih ljudskih grupa. =poredo sa /zičkim iskorjenjivanjem grupnih rtava, !rišu se i prepoznatljivi tragovi njene materijalne i duhovne kulture tzv. kulturni genocid. 60. I$ELIGE(IJA @nteligencija je sloeno kvantitativno individualno svojstvo koje o!uhvata kompleks sposo!nosti sposo!nosti adaptacije, tj. svrsishodnog snalaenja u novonastalim ivotnim situacijama.
1matra se das u u tom procesu prilagođavanja vani razumjevanje, invencija ili stvaralačka domišljatost, prilagođavanje i cenzura ili procjena. Predstavlja sloen skup svojstava i sposo!nosti među kojima je vana i !rzina rasuđivanja, učenja i pamćenja, sluh za jezik i matematičke operacije, uočavanje o!lika i odnosa, osjećanje prostora i vremena, intuicija itd. Nivo individualne individualne inteligencije je rezultat djelovanja genetičkih i sredinskih uticaja jer veliki procenat zavisi od nasljeđa, koji se razvija pod spoljnim uslovima. +jeri se na osnovu testova i izrava se tzv. koe/cijentom inteligencije @O. Prosječna int.$?($##(, natprosječna int.$###$#%(, vrlo visoka int.$#%($#6(, visoko natprosječna int.$iznad #6( i oni su potencijalni geniji. &so!e koje imaju @O iznad #6F mogu postati članovi +ense. 9ok je stanje usporenog ili nepotpunog razvoja uma označeno kao mentalna retardacija,, koja moe !iti laka$de!ilnost od '($F( @O, umjerena mentalna retardacija$im!ecilnost od %($'( @O i teška mentalna retardacija$idiopatija od ($%( @O. ,4. BIOREA&$ORI Biotehnološki proizvodni uređaj se naziva !ioreaktor ili 2ermenter. 7o je vještačka ivotna sredina, podešena za određenu mikro!iološku kulturu. 1astoji se od osnovne posude gdje je smještena kultura mikroorganizama i mnogo!rojnih dodataka pomoću kojih se dre pod stalnom kontrolom uslovi za ivotnu i !iohemijsku aktivnost mikroorganizama. Najčešći o!lik je cilindar sa pose!no 2ormiranim dnom koje je podešeno za lakše pranjenje. Posuda ima niz otvora koji slue za dodavanje supstrata, odnošenje proizvoda i za uvođenje mjernih i kontrolnih instrumenata. = velike industrijske !ioreaktore ugrađuje se aparatura za čišćenje i sterilizaciju. 1istemom instrumenata za mjerenje stalno se prate temperature, kiselost, pritisak, količina kiseonika ukoliko se gaje aero!ni mikro!i i ostali parametri unutrašnje sredine da !i se po potre!i mjenjali. 4,. EZII su katalizatori !iološkog porijekla, visokomolekularni hemijski spojevi, proste ili sloene !jelančevine speci/čne !iološke aktivnosti. Biokatalizatori u!rzavaju hemijske procese ne utičući na njihov krajnji ishod a pritom oni sami ne trpe nikakve promjene.Eni=i promjene.Eni=i su !jelančevine koje imaju pose!nu strukturu koja se sastoji od tzv. aktivnog centra$apoenzim i aktivne grupe ili koenzim koji zajedno čine puni sklop enzima tj. holoenzim. Na enzimsku aktivnost znatno utiču temperatura, promjene kiselosti tj. !aznosti sredine. @ma preko 6((( različitih enzima ali se svi svrstavaju u kategorija0 #. oksidoreduktaze, oksidoreduktaze, %. trans2eraze, 5. hidrolaze, 6. liaze, '. izomeraze, . ligaze. Biohemijske reakcije !rzo i uspješno teku samo u prisustvu !iokatalizatora tj. enzima. Neposredni aktivni 2aktor tj. agens prerade u !iotehnološkoj proizvodnji uvijek je enzim, tj. ivi sistem koji ga sadri. = novije vrijeme su razvijene metode koji omogućavaju da enzimi djeluju i izvan ivih !ića u kojima su nastali. 9anas postoje različite tehnike manipulisanja enzimima. 3nzimsko ininjerstvo je vana o!last !iotehnologije koja pripada !iohemijskom ininjerstvu. GEO#&O I8IJER#$)O 9irektno manipulisanje hromosomskim garniturama, kompletnim genetičkim materijalom in@injerstvo. Prvi uspjesi genomskog ininjerstva su ostvareni ćelija se naziva 7eno=sko in@injerstvo. 7eno=a , tj. uzgoj potpunih !iljaka pomoću tehnike koja se zove kloniranje so=atski< 7eno=a, mrkve do!ijenih od pose!no tretiranih tjelesnih ćelija.
7eno=a , tj. metode 9rugi vaan sektor genomskog inenjerstva je kloniranje . 5iriiranje ;elija =onoklonski< antitjela 1pontano stapanje$ 2uzija somatskih ćelija i njihovih genoma je prisutno u slučajevima virusnih invazija. esti vektori su npr.!akterijski plazmidi. )aan postupak je i kloniranje čestica nasljedne tvari. . 5ro=oso=sko in@enjerstvo