FORENZIČKA DAKTILOSKOPIJA DAKTILOSKOPIJA I IDENTIFIKACIJA Uvod i svrha modula: Naučno-tehnološki razvoj uslovio je razvoj metoda kriminalističke registracije i identifkacije. U kriminalističkoj praksi je sve prisutnija upotreba savremene kompjuterske opreme za signaletičku obradu lica, kao i upotreba dostignuda drugih prirodnih i tehničkih nauka u kriminaliastičke potrebe. Stoga, svrha ovog modula je da se studenti upoznaju sa savremenim tehnologijama registracije i identifkacije u kriminalističkim naukama. odatno i detaljnije studenti de se upoznati sa značajem daktiloskopije u sistemu identifkacije i registracije lica.
Cil!vi modula: !" obučiti studente za uspješan praktičan rad na poslovima i zadacima koji zahtijevaju upotrebu savremenih kriminalističkih tehnika# $" obučiti studente za prepoznavanje situacija u kriminalističkoj kriminali stičkoj praksiu kojima se mogu koristiti pojedine savremene kriminalističke tehnike# %" upoznati studente sa novim tehnologijama u sistemu identifkacije i registracije lica.
O"!#iva$i r!%ul&a&i $as&av$o' (ro)!sa: Nakon odslušanog modula student de biti osposobljen za kvalifkovano učešde u odre&enim poslovima na polju suzbijanja i otkrivanja kriminaliteta# sa znanjima koje ved posjeduje iz kriminalističke taktike i kriminalističkih ekspertiza, student de modi samostalno da primjenjuje svoje znanje i specijalizira se za kriminalističku obradu pojedinih grupa krivičnih djela prema kriminalističkim metodikama# osnovna korist ovog predmeta je da student spozna mogudnosti
pojedinih tehnika koje se primjenjuju u kriminalistici, kako bi u kriminalističkoj kr iminalističkoj praksi mogao koristiti postojede tehnologiju i metode, odnosno bolje razumijevao rezultatedaktiloskopskih rezultatedaktiloskopskih vještačenja i upotrebe novih tehnologija. 'zvod iz silabusa( !" )etode )etode identifkacij identifkacije e koje se se temelje na učenju učenju o ličnom ličnom opisu# opisu# $" *ompjuterska ompjuterska rekon rekonstrukc strukcija ija lica i modeliranje modeliranje pomo+u pomo+u gline# %" iometrijsk iometrijske e metode identifkac identifkacije ije lica# ojam ojam i osnovne karakteristi karakteristike ke biometrijskih sistema i identifkacije lica# iometrijska verifkacija i identifkacija lica na osnovu otisaka prstiju, geometrije šake i obiljeja oka# /" 'dentifka 'dentifkacija cija i registracija registracija na osnovu osnovu glasa# identifka identifkacija cija i registracija registracija na osnovu mirisa# 0" 1ragovi papilarnih papilarnih linija# linija# )etode otkrivanja otkrivanja tragova papilarnih papilarnih linija# ostupak sa otkrivenim tragovima papilarnih linija# kriminalističkokriminali stičkooperativni značaj tragova papilarnih linija i njihova dokazna vrijednost# 2" 3izičke izičke metode izaziva izazivanja nja latentnih latentnih tragova# tragova# 4" 5emijske 5emijske metode metode izaziva izazivanja nja latentni latentnih h tragova# tragova# 6" aktilosk aktiloskopija opija 7 pojam i značaj# značaj# aktilosk aktiloskopija opija 7 istorijski istorijski razvoj# razvoj# aktiloskopiranje lica# 8" aktilosk aktiloskopsk opske e evidencije# evidencije# aktiloskopsk aktiloskopsko o vještačenje# vještačenje# !9" !9" )ini )inima maln lnii bro broj ind individ ividua ualn lnih ih karak arakte teri risstik tika neo neop phodn hodnih ih za identifkaciju lica# Starost tragova:otisaka papilarnih linija# !!" !!" Sist Sistem emii aut autom omat atsk ske e iden identi tifk fkac acij ije e i reg regis istr trac acij ije e po otis otisci cima ma papi papila larrnih nih linija ;<3'S" !$" !$" 'den 'denti tifk fkac acij ija a na na osn osnov ovu u utvr utvr&i &iva vanj nja a N* N* prof profla la## 'de 'dent ntif ifka kaci cija ja na osnovu rukopisa# identifkacija na osnovu tragova ušne školjke, usana i ugriza# !%" !%" *rim *rimin inal alis isti tičk čka a 7 =or =orenzi enzičk čka a =oto =otogr graf afja ja## 1ehni ehnik ke i me meto tode de kriminalističke =otografje# !/"
5ejr ejroskopija ija, pedoskopija ija, poroskopija#
!0" !0" >epet epetit itor orij ijum um os osno novn vnih ih pojm pojmov ova a =or =orenzi enzičk čke e dakt daktil ilos osk kopij opije ei identifkacije#
*ETODE IDENTIFIKACIJE KOJE KOJE SE TE*ELJE NA UČENJU O LIČNO* OPISU
pojedinih tehnika koje se primjenjuju u kriminalistici, kako bi u kriminalističkoj kr iminalističkoj praksi mogao koristiti postojede tehnologiju i metode, odnosno bolje razumijevao rezultatedaktiloskopskih rezultatedaktiloskopskih vještačenja i upotrebe novih tehnologija. 'zvod iz silabusa( !" )etode )etode identifkacij identifkacije e koje se se temelje na učenju učenju o ličnom ličnom opisu# opisu# $" *ompjuterska ompjuterska rekon rekonstrukc strukcija ija lica i modeliranje modeliranje pomo+u pomo+u gline# %" iometrijsk iometrijske e metode identifkac identifkacije ije lica# ojam ojam i osnovne karakteristi karakteristike ke biometrijskih sistema i identifkacije lica# iometrijska verifkacija i identifkacija lica na osnovu otisaka prstiju, geometrije šake i obiljeja oka# /" 'dentifka 'dentifkacija cija i registracija registracija na osnovu osnovu glasa# identifka identifkacija cija i registracija registracija na osnovu mirisa# 0" 1ragovi papilarnih papilarnih linija# linija# )etode otkrivanja otkrivanja tragova papilarnih papilarnih linija# ostupak sa otkrivenim tragovima papilarnih linija# kriminalističkokriminali stičkooperativni značaj tragova papilarnih linija i njihova dokazna vrijednost# 2" 3izičke izičke metode izaziva izazivanja nja latentnih latentnih tragova# tragova# 4" 5emijske 5emijske metode metode izaziva izazivanja nja latentni latentnih h tragova# tragova# 6" aktilosk aktiloskopija opija 7 pojam i značaj# značaj# aktilosk aktiloskopija opija 7 istorijski istorijski razvoj# razvoj# aktiloskopiranje lica# 8" aktilosk aktiloskopsk opske e evidencije# evidencije# aktiloskopsk aktiloskopsko o vještačenje# vještačenje# !9" !9" )ini )inima maln lnii bro broj ind individ ividua ualn lnih ih karak arakte teri risstik tika neo neop phodn hodnih ih za identifkaciju lica# Starost tragova:otisaka papilarnih linija# !!" !!" Sist Sistem emii aut autom omat atsk ske e iden identi tifk fkac acij ije e i reg regis istr trac acij ije e po otis otisci cima ma papi papila larrnih nih linija ;<3'S" !$" !$" 'den 'denti tifk fkac acij ija a na na osn osnov ovu u utvr utvr&i &iva vanj nja a N* N* prof profla la## 'de 'dent ntif ifka kaci cija ja na osnovu rukopisa# identifkacija na osnovu tragova ušne školjke, usana i ugriza# !%" !%" *rim *rimin inal alis isti tičk čka a 7 =or =orenzi enzičk čka a =oto =otogr graf afja ja## 1ehni ehnik ke i me meto tode de kriminalističke =otografje# !/"
5ejr ejroskopija ija, pedoskopija ija, poroskopija#
!0" !0" >epet epetit itor orij ijum um os osno novn vnih ih pojm pojmov ova a =or =orenzi enzičk čke e dakt daktil ilos osk kopij opije ei identifkacije#
*ETODE IDENTIFIKACIJE KOJE KOJE SE TE*ELJE NA UČENJU O LIČNO* OPISU
IDENTIFIKACIJA ČOVJEKA PO VANJSKIM OBILJEŽJIMA -Lični opis?pisna slika riječima nekog lica ;portrait parlee" koja ima svoju statičku i dinamičku dimenziju. inamička dimenzija( gestikulacija, mimika, pantomimika, tikovi, manirizmi, =acijalna ekspresija, stav, hod, govor i sl. Statička dimenzija( lice u mirovanju, lični opis kao kompleks vanjskih anatomskomor=oloških obiljeja čovjekovog vanjskog izgleda. ?biljeja koja karakterišu anatomsku gra&u čovjeka nazivaju se a$a&oms#a +,%i"#a- o.il!/a . ?biljeja koja su zasnovana na fziološkoj osnovi i koja se javljaju kao uslovno 7 re@eksni procesi pra+eni pojavom dinamičkog stereotipa kretanja nazivaju se 0u$#)io$al$a ili di$ami"#a o.il!/a .
Pos!.$a o.il!/a 7 obiljeja koja čine imaju ne samo normalne varijacije vanjskih obiljeja. Ae+ imaju i patološke oblike. )ogu biti( Uro&ena i stečena, ozljede, tetovae. U(ad$a o.il!/a 7 relativno rijetka, jako izraena, lako se uočavaju i pamte. ri opisivanju potrebno je da budu zadovoljeni sljede+i uslovi( *od mjerenja visine lice treba da bude boso i u stoje+em stavu. Uveče je čovjek *od nii za oko ! cm nego ujutru. *od ocjena razvijenosti cijeni se razvijenost miši+a i kostura, a ne debljina. *od deblji na. Ba ovu vrstu ocjenjivanja potrebno je da lice bude udaljeno oko / metra. ri opisu glave lice treba da je okrenuto naprijed, bez kape i udaljeno oko $ metra. Ba procjenu boje kose i očiju potrebna je prirodna svjetlost. ?pis profla čela, nosa, podpratka i ušiju vrši se iz i z desnog profla, a ostalo an =ace. *od osobenih znakova treba opisati njihov poloaj, oblik, veličinu, boju, detalje i *od eventualni sadraj.
Anatomska oi!"#$"a oi!"#$"a ol i starost, uz ovu kategoriju mogu+e je dodati i rasnu pripadnost. Aisina 7 izraava se u cm ili trostepenom gradijacijom( niski ;m 7 !29 cm# -!00#" srednji ;m 7 !29 7 !40 cm# !29 7 !20 cm#" visoki ;m 7 preko !40# 7 !20#"
Stas ;razvijenost" 7 jaka, srednja, slaba# o stepenu uhranjesti( mršavi, normalni, debeli# ostoje / kategorije stasa( krupan, zdepast, vitak, slab. Clava 7 opisju se veličina glave u odnosu na tijelo i oblik tjemena ;ravno, izdueno i ispupčeno". Dice 7 opisje se opšti oblik lica s prijeda( ?A
UCD?, NES')E1>'FN?, NES')E1> 'FN?, *D'N<)?'N?, '><)'N?, FE1AE>?UCD
Kosa 7 fksiraju se sljede+a obiljeja( boja, oblik, gusto+a, sastav i čelavost. ?blik kose ( ravna, valovita, kovrdava, kudrava Feoni rub kose ( valovit, lučan, pravougaoni
1!lavos& ( čeona, tjemena, potiljačna, potpuna ?sobitosti kose( pramen svijetle kose
Č!lo 7 karakteriše se iz profla po visini, po poloaju, nagibu", obliku. S prijeda se opisju oblik i boja. oloaj čela ( koso, uspravno i izbočeno ?blik čela( valovito i lučno
O"i 7 opsuju se po boji, isaknutosti očnih jabučica, razmak. *ao obiljeja opisju se( raznobojnost, kosookost, kosookost, stalno treptanje, upaljenost, škiljavost, veličina, prisustvo pjega i sl. Elementi očiju koji odre&uju boju( zjenica, šarenica i bjeloočnica ?či po veličini( male i velike
O.rv! 7 boja se ne opisju osim ako se razlikuje od boje kose. ?pisjue se oblik, duina, širina, osobenosti. ?brve po poloaju 7 udaljenosti od očnih jabučica ( visoke i niske ?brve po poloaju razmak izme&u obrva( sastavljene, pribliene i rastavljene ?brve po obliku( lučne, prave i talasaste ?brve po širini( uske i široke ?brve po duini ( kratke kr atke i dugačke ?brve po pravcu( koso 7 spljoštene i koso- unutrašnje rilikom opisivanja posmatra se iz Nos 7 zauzima !:% lica. Aeoma istaknut dio. rilikom profla i an =ace. ?pisju se veličina, oblik i le&a nosa.
N?S )?GE '1' ( veliki, srednji i mali De&a nosa( udubljena, prava, ispupčena, izlomljena i talasasta *orjen *o rjen nosa( širok, uzak i dubok aza nosa( uzdignuta, horizontalna i spuštena Nozdrve nosa( tanke i debele
U2i 7 odlično sredstvo za identifkaciju. *arakteristike uha ostaju iste čitav ivot. rilikom opisivanja se iz profla opisuje( veličina, oblik, poloaj, osobine resice, ušni rub, arHinov produetak, nagib, dlake itd. ?blik ušiju( trouglaste, pravougaone, ovalne i okrugle >esica uha( sraš+ena, delimično rastavljena i potpuno razdvojena
Us&a 7 opisjue se veličina i oblik. Usne se razlikuju po obliku, istaknutosti, debljini i po osobitosti. Usta po pravcu( spušteni uglovi, uzdignuti uglovi, kosa, spuštena na desno, kosa, spuštena na levo Usta po veličini ( mala, srednja i velika Usne po debljini ( debele i tanke Usne po osobenostima ( gornja usna isturena, donja usna isturena, uzdignuta gornja i opuštena donja usna rada i podbradak po pravcu( povučen po obliku luka, povučen u obliku prave linije, uspravan, isturen u obliku luka, isturen u obliku prave linije.
Zu.i 7 opisuju se pojedinačno. ?biljeavaju se brojevima od ! 7 6. vilici sa dijeli na gornju i donju i obiljeava se sa velikim slovima ICJ ICJ i IJ, te se dijeli na lijevu i desnu i obiljeava se malim slovima IlJ i IdJ. Ba svaki zub koji ima neku karakteristiku unose se odre&eni podaci.
Pod.rada# i .rada 7 opisuju se iz profla. *od brade se opisju veličina, poloaj u odnosu na normalu profla lica, po obliku. odbradak iz profla moe biti prav, udubljen i isturen, opisju se rastojanje od ivice usne do vrha podbratka, nagib nieg kraja podbratka. S prijeda se opisjue širina i oblik nieg kraja. ?blik podbradka( !. S prijeda ( ovalan, šiljat, četvrtast $. 'z profla ravan, uvrnut oloaj podbratka( isturen, uspravan, uvucen
3or! 4 ako se nalaze u ve+em obimu i izraajnije kod mladih ljudi tada dobijaju na identifkacionom značaju. ijele se po lokaciji na čeone, me&uobrvne, slijepoočne, oko ušiju, na obrazima, bore na vratu. )ogu biti horizontalne ;ravne, lučne i valovite" i vertikalne ;crtice ili trouglovi".
5ra& 4 razlikuju se po visini i debljini, a od osobenih znakova najizraajnija je adamova jabučica, zakrivljenost, gušavost, dlakavaost ispod linije ovratnika. Ram!$a 4 opisju se po širini i nagibu.
6rudi 4 karakterišu se po širini, isturenosti i stepenu zategnutosti grudnih miši+a. *od ena je korisno navesti stanje i oblik grudi. L!7a 4 prava, sa malim nagibom u oblasti vrata, grudi i pojasa i sa iskrivljenoš+u u oblasti vratnih pršljenova. Tr.uh 4 veliki i upao. E#s&r!mi&!&i 4 karaterišu se po veličini i tj. po duini i debljini.
Fu$#)io$al$a +di$ami"#a- o.il!/a S&av 4 uobičajeno dranje čovjeka, poloaj glave, tijela, ruku. )oe biti različit. 8od 4 izraene karakteristike uobičajenog kretanja čovjeka ;brz, lagan, spor, teak, tvrd, gegaju+i, njihaju+i i sl. 6!s&i#ula)ia 4 pokreti koji prate govor. *imimi#a 4 uobičajeno kretanje miši+a. 6las +'ovor- 4 normalan, vidok, dubok, piskav, tepav, zamuckuju+i. Navi#! 4 maniri pomo+u kojih se moemo sjetiti pojedinih lica. osebna obiljeja i upadne karakteristike
>iječ je o različitim anatomskim i =unkcionalnim anomalijama koje se odlikuju rijetkim pojavljivanjem i visokom postojanoš+u
•
Uro&ene i stečene bez neposrednog vanjskog uticaja#
•
?zljede ;povrede"#
•
1etovae#
?biljeja nastala kao posljedica povre&ivanja čovjeka( Nastale nezgodom# >atne# Nastale pri porodu# 5irurške# ro=esionalne#
T!&ova/! 4 obiljeja u vidu crtea ili tekstova na koi. anas naročito u modi kod mla&e populacije# ostoje različiti obrazci za predovačavanje ličnog opisa, ali najčeš+e se u kriminalističkoj praksi susre+emo sa *1? $ obrzacem.
Fo&or!'is&ra)ia i id!$&i,#a)ia
Naučna iskustva =otografje i antropometrije# Signaletička =otografja( !" >azmjer !(!9# $" 1ri poze( an =ace, desni profl, lijevi poluprofl# %" 3otografsanje se vrši pod vještačkim svjetlom 7 dva re@ektora za osvjetljenje lica, a jedan za osvjetljenje pozadine# /" Dice pri =otografsanju za prve dvije =otografje mora biti oslobo&eno različitih ukrasa# 1ropozna =otografja koristi se za album kriminalaca#
Id!$&i,#a)ia (omo9u 0o&o'ra,!: N
$" )etoda lienarnih i ugaonih mjerenja 7 na jednako srazmjernim =otografjama odre&uju se rastojanja i uglovi izme&u pojednih tačaka na licu# %" Crafčka metoda 7 projiciraju se pojedine tačke u grafčki koordinatni sistem( /" )etoda koordinatne mree 7 primjenjuje se koordinatna mrea napravljena na prozirnoj plastici ili na staklu. )e&utim, kombinacija grafčke i ove metode danas se radi u kompjuterskoj tehnici. 0" )etoda preklapanaj =otografja 7 sa jedne se =otografje isjeca odre&eni dio i ume+e se u drugu =otografju. 2" )etoda preklapanja dijapozitiva 7 superpozicija 7 sastoji se u tome da se dijapozitivi upore&ivanih likova stavljaju jedan preko drugog, projiciraju i porede. 4" )etoda identifkacije na osnovu materijala snimljenih video nadzorom 7 istom se kamerom snimaju komparativni uzorci, pod istim uslovima i u istom poloaju. ?bra+a se panja na profl počinioca, ušnu školjku ili druge karakteristike od značaja. 1ako&er, primjenjuje se i metoda koja se zasniva na antropološkoj metodi u kombinaciji sa usavršenim antropološkim mjerenjima i utvr&ivanjem proporcija pojednih snimljenih regiona lica, glave i tijela. 6" 'dentifkacija maskiranih počinilaca snimljenih kamerama u okviru video nadzora 7 razvija se metoda identifkacine na osnovu odje+e i obu+e koju je počinilac nosio u vrijeme napada. Uočavaju se i porede ošte+enja na pantalonama, pojedine popravke, ali i na drugim vrstama odje+e. 'dentifkacija maskiranog razbojnika na osnovu =armerki. Na slici je prikazan maskirani razubojnik koji je snimljen prilikom ulaska u banku. *riminalistički identifkacioni proces s obzirom na snimak, mogao se =okusirati jednio na =armerke, gdje su korištene individualne karakteristike =armerki i antropološke karakteristike potkoljenice. Sa flma sa kojeg je snimljeno razbojništvo izvučena je i uve+ana =otografja =armerki. *ada je prona&en osumnjičeni, napravljene su probne =otografje sa njegovih =armerki. *omparacijom =otografje dokaza i probno načinjene =otografje utvr&en je identitet kao što se vidi na prilienoj slici. Kournal o= 3orensic Sciences, No. %:!888, s. 2!% 7 2$$. 'dentifkacija maskiranog razbojnika na osnovu @eke na pantalonama. U primjeru na slici, maskirani razbojnik identifkovan je na osnovu @eke koju je imao na pantalonama. Slika lijeva snimljena je u okviru videonadzora prilikom izvršenja razbojništva.Na slici desno prikazane su =armerke oduzete od osumnjičenog.
Prim!$a 0o&oro.o&a i sli"$ih m!&oda %a id!$&i,#a)iu
U svijetu se primjenjuju tzv. =oto-roboti, robot-crtei, ili identi-kitovi.
U principu sadre komplete od 0 ili 2 dijelova lica ;an =ace, a ponekad i profl". 1i dijelovi su( kosa sa čelom, oči sa obrvama, nos, usta, podbradak. U kompeltu se obično nalaze dodaci kao što su kape, naočale, brkovi, brada, itd. ijelovi mogu biti u vidu crtea, =otografja, dijapozitiva, snimaka na flmu. 'zrada( prvo svjedok opiše lice i detalje na licu, zatim mu se predočavaju pojedini dijelovi lica dok neodabere najsličnije, kad svjedok odabere sve dijelove, kompletira se cijeli portret uz manja pomijeranja i dorade dok svjedok ne kae Ie stani to je toLJ takav portret se zatim =otografše. anas se =otorobot uglavnom radi pomo+u M-a kroz takozvane 'denti-kitove, ali i ručno kroz kompozitne sisteme.
Id!$&i,#a)ia (o 'lasu Naučne postavke koje omogu+avaju identifkaciju po glasu( !" Clas ostaje postojan kroz ivotni vijek od puberteta sve do staračke dobi# $" 'zme&u osoba postoje razlike u anatomskoj gra&i respiratornog sistema, grkljana, drijela i obrazno nosne šupljine, što daje specifčna obiljeja zvuku kojeg proizvode. %" 'zgovor nastaje uticajem različitih =akotora kao što su pritisak vazduha u grkljanu prilikom izdisaja, način nastajanja i prestajanja zvuka, način izgovora rijč itd. /" romjena glasa u sračkoj dobi predstavlja dodatno obiljeje za identifkaiju# 0" Eksperimentalno je utvr&eno da izvjesne promjene koje nastaju u glasu za di vremenski period nemaju bitan uticaj na identifkaciju. vije su osnovne metode za identifkaciju glasa( ?ralna metoda 7 sposobnost memorisanja i upore&ivanja glasovaehnička ;vizuelna" metoda - koristi se snimanjem glasova.'nstrument pomo+u kojeg se vrši snimanje i analiziranje gla naziva se spektorgra= zvuk, ali danas imamo i analizator stresa glasa. >eprodukuju se kratki =ragmenti snimljenog govora, a dobijeni impulsi se propuštaju kroz flter odre&ene =rekvencije. *asnije se =ormira dijagram odnosno grafkon na ovu kojeg se čita vrsta i stanje glasa.
Id!$&,#a)ia (o lo.a$ama )etoda super pozicije# detaljnije u medicinskoj kriminalistici.
Id!$&i,#a)ia (o mirisu
Ba sada se identifkacija ljudi po mirisu vrši pomo+u pasa. Ba to su potrebne posebne vrste pasa koji prolaze odre&enu obuku u trajanju od !$ do !6 mjeseci.
Id!$&i,#a)ia $!(o%$a&ih li)a i l!2!va *ada se vrši identifkacija lica( -*ada postoje osnovi sumnje da je lice izvršilo krivično djelo# -ako lice uskra+uje davanje podataka o sebi, ako postoji sumnja da je dokument kojim se dokazuje istovjetnost =alsifkovan ili ako postoji sumnja da lice o sebi daje lane podatke# -ako lice zbog svojih fzičkih ili psihičkih nedostataka nije u stanju da o sebi prui podatke# -u svim slučajevima kada se prona&e neposznati leš.
Pos&u(a# id!$&i,#a)ia li)a uzimanje ličnog opisa uključuju+i tjelesni pregled# -=otografsanje, pore&enje =otografje sa ve+ postoje+im =otografjama# -uzimanje otisaka prstiju i pore&enje kroz ve+ postoje+e daktiloskopske zbirke# -prepoznavanje lica suočavanjem ili po =otografji koja se pokazuje roditeljima, ro&acima ili drugim licima koja to lice lično poznaju# -provjera podataka koje je lice dalo o sebi preko ro&aka, roditelja i drugih lica koja to lice ličo poznaju# -uvid u matične knjige i druge slubene evidencije.
Pos&u(a# id!$&i,#a)i! l!2!va Deš se =otografše u zatečenom stanju, a zatim se u toku rada vrši =otografsanje pojedinih detalja# -detaljan vanjski i unutrašnji pregled# -prije ili poslije spoljašnjeg pregleda sa njega se uzimaju otisci prstiju# -prvo se pregleda odje+a prema redoslijedu njenog nošenja, ukratko se opisuje te se utvr&uje eventualno prisustvo ošte+enja i njihova podudarnost sa povredama# -opisivanje vanjskog izgleda# -unutrašnji pregled u prosekturi# -rikupljena odje+a se čisti i detaljno opisuje#
-kod NN leševa odje+a se čuva dok se ne izvrši identifkacija# -na lešu se dešavaju odre&ene promjene koje oteavaju identifkaciju#
Od!9a i i%'l!d #ao id!$&i,#a)io$a o.il!/a Arsta odijela, pregibi, habanje, način kroja, dugmad, odre&enastruka, način sjedanja uslovanjava de=ormacije na pantalonama i sl. ?pšti izgled lica zavisi i od zdravstvenog stanja, struke i pro=esije kojom se lice bavi. ojedinci za kojima se traga namjerno nastoje sakriti identitet.
Id!$&i,#a)ia s&vari 'dentifkacija se sprovodi na isti način kao i kod lica pore&enjem datog predmeta sa likom ili dva lika te svri porede+i njihova fzička obiljeja. ?biljeja predmeta mogu sse svrstati u sljede+e grupe( -?biljeja nastala namjerno u toku izrade predmeta# -obiljeja nastala ne namjerno u procesu izrade# -obiljeja nartala namjerno u toku upotrebe# ?biljeja nastala tokom upotrebe koaj se javljaju kao posljedica dejstva sila na predmet i imaju značajne identifkacione vrijednosti.
; KO*PJUTERSKA REKONSTRUKCIJA I *ODELIANJE PO*O1U 6LINE For!$%i"#a a$&ro(olo'ia
om+ prilikom identifkacije u uslovima pronalaska kostiju ili dijelova kostiju#
Utvr&ivanje porijekla kostiju#
Utvr&ivanje starosti#
Utvr&ivanje spola#
Utvr&ivanje rasne pripadnosti#
Utvr&ivanje visine#
Utvr&ivanje starosti 7 vrši se na osnovu izgleda i stanja, te srastanja ili raspadanja odre&enih kostiju.
Srastanje epifza ili degenrativne promjene kod starijih, bolesti, artritis i sl.
U&vr7iva$! s(ola
Notorne oznake spola(
!" Na lobanji# $" Na kukovima •
Na lobanji tri tačke upu+uju na spol(
!" 5rbat iznad očiju# $" *ost ispod uha# %" ?kciput 7 potiljačna kost# *od muškaraca sve tri tačke su jače izraene, a na poslednje dvije se pričvrš+uju miši+i#
5isi$a oso.!
*ompletiranje kostura 7 najjednostavniji način ;me&u tkivo ili vezivno tkivo se nadomješta dodavanjme !9 7 !! cm"#
Nepotpun kostur 7 pomo+u duine bedrene kosti 7 duina se pomonoi sa =aktorom $,22.
Odr!7iva$! ras! Arši se pomo+u lobanje
Kom(u&!rs#a r!#o$s&ru#)ia li)a i mod!lira$! li)a (omo9u 'li$!
?va metoda primjenjuje se uglavnom radi izrade lice, kada se posjeduje samo lobanja nepoznate rtve.
>adi se u apstraktnom mediju#
'ndirektno se mijenjaju podaci i detalji#
Stvara se uvjerljiva sličnost#
S#!$ira$! lo.a$!
očetni podaci 7 % skeniranje lobanje#
Daserskim skenerom se skenira lobanja koja se rotira, a slika se re@ektuje ogledalima na suprotnim stranama#
Stvara se digitalni model lobanje#
odaci se pohranjuju na hard disk i u centralu bazu podataka#
Od lo.a$! do li)a
Ba dodavanje tkiva na lobanju koriste se podaci dobijeni skeniranjem ivih ljudi pomo+u kompjuterske tomografje ;M1"#
M1 snimke pokazuju i tvrde i meke dijelove ;kosti i tkivo" u %#
Ba odabir odgovaraju+e M1 snimke, potrebno je na osnovu lobanje odrediti dob i rasu dotične osobe#
Dodava$! #lu"$ih &a"a#a ključne tačke za modeliranje lica ugrubo se nanose na lobanju, a =orenzičar, onda pomno prilago&ava njihov poloaj# Pr!#la(a$! CT s$im#a sa lo.a$om preklapanje M1 snimka ;plava boja" i snimka lobanje ;crvena boja" pokazuje koliko +e M1 snimak trebati izobličiti kako bi tačno odgovarao lobanju#
Bbog toga što se što se M1 snimkom prodire u ljudsko tkivo, ne ostaju zabiljeeni ljudski detalji.
)odel liči gipsanom odljevku rtvine glave.
potrebno je dodati kosu, oči i kou odgovaraju+eg izgleda i boje.
1ehničari posu&uju izgled ive osobe i digitalno ga prenose na model. a bi se dobila trodimenzionalna slika, potrebni su podaci o boji na čitavoj glavi.
Prila'o7ava$! CT s$im#a moda +e biti potrebno više pokušaja za potpuno prilago&enje M1 snimka sa odgovaraju+im mekim tkivom na snimci lobanje# potpuno obojena područja gdje prilago&eni M1 snimak potpuno odgovara lobanji# U&vr7iva$! i (od!2ava$! d!.li$! &#iva kada je M1 snimak uspješno prilago&en, dodaje se meko tkivo. ?vdje koa ;plava boja" tačno prekriva lobanju rtve# R!#o$s&ru#)ia 'lav! u ovoj =azi kompjuterski prikaz glave bez prirodne boje i strukture koe sliči klasično izra&enom modelu od plave gline# Dodava$! li)a =otografsanjem lica ive osobe pod vodoravno usmjerenim svjetljenjem dobijaju
se detalji koe kojima se omotava model. rogramski se dodaju osvjetljena i zatamljena mjesta#
Zavr2$o do&!riva$! oči dodane iz kompjuterske memorije imaju ivotni sjaj. *osa se prikazuje kao neupasljiva, ako neam podataka o tome kakvu je =rizuru rtva nosila#
>ezultat se moe posmatrati i okretati na ekranu monitora, a moe se distribuirati u nekoliko standardnih =ormata za prikaz slika.
)ora se imati na umu da obje metode imaju ista ograničenja. ?ne se odnose na izgled i oblik nosa, usta ušiju i očiju.
*od!lira$! li)a (omo9u 'li$!
a bi se od gole lobanje nepoznate rtve zločina dobilo lice koje +e neko prepoznati, potrebno je primijeniti specifčnu kombinaciju raznih vještina. obiveni lik mora biti vjerna kopija, pa oni koji ga izra&uju trebaju posjedovati objektivnost =orenzičkih antropologa. No postizanje sličnosti sa ivim licem zahtjeva i dozu umjetničke imaginacije.
)ikhail Cerasimov 7 tvorac =orenzičke rekonstrukcije lica#
rvi put njegova metoda upotrijebljena je u rješavanju ubistva u >usiji, u blizini Denjingrada !8%8. godine
<&a(i9i i &ra#!
Najčeš+a metoda modeliranja lica temelji se na poznavanju debiljine tkiva i miši+a, koji prekrivaju s vaki dio lobanje.
?va metoda zove se mor=ometrija#
>azvijena u US<#
Nekada 7 mjerenja seciranjem mrtvih#
anas 7 skeniranje lica pomo+u ultrazvuka#
1rae se podaci o debljini tkiva na $9 7 %0 tačaka#
1e tačke najguš+e su raspore&ene oko usta i izme&u očiju#
odaci se prikupljaju mjerinjima spolova i raznih rasa, debelih i mršavih lica#
)odeliranje počinje indikatorima debljine 7 štapi+ima#
izme&u štapi+a nanose se trake od gline#
glinom se puni prostor izme&u njih, te počinje rad na očima, nosu, ustima, ušima, bradi, čeljusti.
Du/i$a $osa
irina nosa priblino je jednaka udaljenosti unutrašnih uglova očiju.
*rajevi usta lee tačno ispod unutrašnjih rubova šarenice i pokrivaju stranje krajeve očnjaka.
uina ušiju priblino odgovara duini nosa.
*ada su završeni ti dijelovi lica, izvrše se potrebna dotjerivanja.
obijeni odljevak, se =arbat kako bi nalikovao licu rtve i olakšao identifkaciju.
I%rada mi2i9a
ruga metoda 7 mor=oskopska#
?dje je bitan oblik lobanje#
?blik i veličina tih kostiju direktno utiče na oblik miši+a koji su na njih pričvrš+eni#
)ogu+e je rekonstruisati jedan po jedan miši+ lica.
Badnji je korak pokrivanje Omiši+aO koom od gline.
rednosti metoda
)or=ometrijska - temelji se na prosječnim vrijednostima debljine tkiva, te zastupnici ove metode tvrde da je objektivnija i naučno jače utemeljena.
)or=oskopska - prosječna mjere ne mogu biti dobra polazišna osnova, jer izgled lica zavisi o detaljima koji odskaču od prosjeka, poput velikog nosa ili ušiju koje strče.
Pri.li/$a sli"$os&
postoje ograničenja u odnosu na tačnost rekonstrukcije lica.
kipari mogu samo naga&ati o vrsti =rizure i ne mogu reprodukocati izraze koji lice čini ivim.
Savršena sličnost me&utim nije uvijek ni potrebna
Di!lovi lo.a$! ( 3orenzički kipari nemaju uvijek cijelu lobanju. Nekad je moraju graditi od =ragmenata, kao u trodimenzionalnoj slagalici.
Formira$! lo.a$!(
<&a(i9i %a odr!7iva$! du.i$!: $9 7 %0 ključnih je anatomskih tačaka na kojima se mjeri debljina tkiva. ostoje izmjerene debljine za različite spolove, dobi i rase. tapi+i su pričvrš+eni na svaku ključnu tačku i pokazuju prosječnu debljinu tkiva. ?nda se iz,e&u štapi+a nanose trake od gline, različitih debljina koje odgovoraju debljini tkiva *ako bi pomogao u identifkaciji mlade djevojke čiji je kostrur iskopan u Palesu !868. godine, medicinski ilustrator počinje modeliranje postavljanjem drvenih štapi+a na odljev glave.
*i2i9i "!lus&i: Batim se dodaju Imiši+iJ od gline na glavu i vrat, koriste+i štapi+e kao mjeru za debljinu u svakoj ključnoj tački.
Či&avo li)!: Dice je kompletirano i štapi+i se više ne vide. reostaje samo modelu dati izgled kakav ima koa mlade ene.
Sli"$os&: Dice je bilo tako dobro pogo&eno da je socijalna radnica u njemu prepoznala *aren rice, djevojku o kojoj se brinula. *asnije su dvojica muškaraca optuena za njeno ubistvo. *ipari mogu samo naga&ati o vrsti =rizure i ne mogu reprodukovati izraze koji lice čine ivim.
IDENTIFIKACIJA I RE6ISTRACIJA NA OSNO5U: 6LASA= *IRISA I U
>espiratorni sistem jedinstven za svaku osobu#
' na osnovu glasa naziva se =onoskopija#
3rekQ. ljudskog glasa izme&u !99 i 4999 5z#
>aspon čujnosti ljudskog uha je izme&u $9 i $9 999 5z.
5armoni 7 sastavni dijelovi koji sačinjavaju ljudski zvuk#
'ndividualne karakteristike zvuka ostaju nepromjenjive tokom ivota#
Na individualnost utiče i izgovor#
'dentifkacija ljudskog glasa moe se svrstati u dvije gupe(
;!" subjektivnu# ;$" ?bjektivnu# •
U =orenzici 7 analiza glasa samo na osnovu snimljenog materijala#
•
Spektorgrf zvuka#
IDENTIFIKACIJA NA OSNOV% T'A&OVA MI'ISA ?dorologija 7 naučna disciplina o mirisima# O?dorologijaO je nastala prije petnaestak godina u istočnoj Evropi, tačnije u )a&arskoj, gdje vrhovni sud prihva+a ovaj postupak kao dokazni materijal.
Ol0a#&or$a o.il!/a koja se mogu otkriti pojedinačno, ili u sklopu drugih obiljeja, odmah ili nakon deset godina, jesu molekule koje svatko ostavlja na mjestu kojim je prošao, kae dunosnik =rancuske policije. OSvako ljudsko bi+e ima osobit miris koji je vlastiti samo njemuO.
29R ljudskog mirisa je uvijek konstantan#
/9R ljudskog mirisa je promjenjiv#
)irs predstavlja skup izlučevina specifčnih za svaku osobu.
Djudsko tijelo u okolinu ispušta oko %99 mirsnih elementata koji su s sastavnice mirsa.
' ljudi 7 zahvaljuju+i molekulima koji su nosioci mirisa#
Na mjestu krivičnog djela pomo+u vrpca izra&enih od specijalne tkanine prikupljaju se mirisni tragovi na mjestima na kojima ih je počinitelj mogao ostaviti#
)oe se vršiti pore&enje odmah ili nakon 0 do !9 godina#
)irisi se prikupljaju posebnim specijalnim tkaninama#
'dentifkacija pomo+u posebno dresiranih pasa#
otonji, nakon privo&enja, mora deset do petnaest minuta drati drugu vrpcu od iste tkanine koja se prema istom, točno odre&enom i vrlo strogom protokolu
stavlja u sterilnu staklenku. osebno dresirani psi moraju zatim izme&u nekoliko vrpci prepoznati onu čiji miris eventualno odgovara mirisu uzetom s mjesta zločina.
?sim upotrebe pasa u identifkacione svrhe, razvijene su i pojedine instrumentalne metode za izolaciju mirsnih elemenata. >iječ je o gasnoj hromatografji ;CM" i masenoj spektrometriji ;)S"
IDENTIFIKACIJA NA OSNOV% T'A&OVA %(NE (KOLJKE )nača" *+n# +ko!"k# ,a i#nti.ka/i"* osoa
ertillonovo učenje#
Elementi koji ukazuju na individualnost ušne škooljke su(
;!" nepormjenjivost# ;$" 'ndividualnost# ;%" Uočljivost i prenosivost individualnih karakteristika# ;/" )ogu+ost klasifkacije i pore&enja# •
•
'dentifkacija lica vrši se pomo+u =otografje i na osnovu traga# očeci ' na osnovu ušne školjke preko =otografje 7 uvo&enjem signaletičke =otografje#
•
Bačaj 7 snimci sačinjeni na video nadzoru#
•
'dentifkacija lica na osnovu tragova usne školjke(
•
Nastanak tragova pri izvršenju krivičnog djela#
•
*orištenje tragova ušne školjke u krim praksi pojedinih zemalja
!" vicarska 7 od !849. $" 5olandija 7 od !860. %" Aelika ritanija 7 idantičan status kao i tragovi papilarnih linija# /" US< 7 najkritičniji stav prema ovome#
Utvr&ivanje orjentacione visine(
a" ! 7 6 cm postavlja se neie uho prilikom prisluškivanja na vrata#
b" !%,4 cm rastojanje od tjemena do sredine# c" rosječan nagib glave pri naslanjanju uha na vrata je % cm#
ronalaenje i fksiranje otiska ušne školjke na licu mjesta 7 kao i latnetni tragovi prstiju#
ribavljanje nespornih uzoraka#
a" 3otografsanje iz oba profla !(!# b" Uzimanje komparativnih uzoraka oba uha na staklene ploče#
Aještačenje tragova ušne školjke(
a" uina i širina ušne školjke# b" )aksimalna i minimalna širina heliksa# c" )aksimalna i minimalna širina antiheliksa# •
)etode vještačenja(
a" vizuelna# b" Superpozicija# c" razvijen biometrijski sistme ' preko video nadzora# d" *arakteristike uha ostaju iste čitav ivot. rilikom opisivanja se iz profla opisuje( veličina, oblik, poloaj, osobine resice, ušni rub, arHinov produetak, nagib, dlake itd. >ES'M< U5<( S><TEN<, ED')'FN? >
I#nti.ka/i"a na osno0* t1a2o0a *sana
Nije čest oblik identifkacije#
orijeklo od počinioca i od rtve#
>elje=ni, površinski i latentni#
Najbolji trgovi ostaju na staklu, a najlošiji na porculanu i keramici#
1rag usana ne odraava čitavu površinu usana# Sadri grupna i individualna obiljeja#
>azlika( trgovi nastali čvrstim i direktnim kontaktom i tragovi nastali laganim i ovlaš dodirom# 'ndividualne karakteristike 7 kose i vertigalne brazde 7 nepromjenjiv karakter#
?tkrivanje i fksiranje 7 poput tragova papilarnih linija#
Aještačenje 7 komparativnom metodom#
ljuvačka sa usana 7 mogu+a N* analiza#
okazni značaj 7 indicija prisustva na licu mjesta#
'EN1'3'*
0.TRA6O5I PAPILARNI8 LINIJA *!&od! o&#riva$a &ra'ova (a(ilar$ih li$ia Pos&u(a# sa o&#riv!$im &ra'ovima Krimi$alis&i"#o>o(!ra&iv$i %$a"a &ra'ova (a(ilar$ih li$ia i $ihova do#a%$a vri!d$os&
Tra'ovi (a(ilar$ih li$ia
Cra&a koe#
irina papilarnih linija 7 9,$ do 9,0 čak i do 9,4 mm#
Aisina papilarnih linija 7 9,! do 9,/ čak i do 9,0mm#
)alpiggi 7 !22/ 7 otkrio
papile#
Bnoj 7 86R voda 7 ;rastvor ili prenosilac organskih supstanic 7 lipidi, bjelančevine, masne kiseline, holesterol"#
88 7 88,0R znoj je tečnost#
9,0 7 9,!R otpada na čvrste materije#
04R masnih kiselina#
%% vrste lojnih supstanci#
Nezasi+ene masne kiseline
apile 7 nadovezuju se u jedan niz tako da podsje+aju na brazde#
)ala površina koe gdje se nalaze papile#
Bakrivljene su#
Aeliki broj detalja ili likova#
?snovne karakteristike( neponovljivost i postojanost#
1eorija vjerovatno+e 7 Calton 7 20 milijardi kombinacija do ponovljanja L ?snovne karakteristike papilarnih linija(
!" neponovljivost# $" ostojanost# %" )ogu+nost preslikavanja ;odraavanja"# /" Crupisanje# 0" Nasljednost 7 nije dokazana# 'storijski razvoj(
reistorijski#
Empirijski#
Naučni#
1ragovi papilarnih linija
Aelika uloga u rasvjetljavanju krivičnih djela#
Negativno(
-
Festo se samo trae tragovi papliarnih linija#
-
)ogu+nost da se izbjegne ostavljanje tragoa papilarnih linija 7 rukavice#
Arste i način nastanka tragova papilarnih linija vije su osnovne grupe(
vidljivi#
nevidljivi ;latentni"#
Aidljivi 7 relje=ni ;utisci" i obojeni ;nanošenje i odnošenje"#
Datentni 7 čine najve+u grupu tragova#
1ragovi papilarnih linija prema stepenu vidljivosti(
Aidljivi ;oko $9R"#
Nevidljivi ;oko 69R"#
U praksi 7 više od 89R su =ragmentarni tragovi#
Slično je i sa nespornim ;doma+im" tragovima 7 gotovo nemogu+e prona+i cjeloviti trag#
rema karakteru kontakta(
-
Statički i
-
inamički#
Najidealnije površine za ostavljanej tragova su glatke površine# Na ravnim, ali hrapavim površinama trag +e se =orimrati brzo kao i na glatkim, ali +e njegov kvalitet biti dosta lošiji#
Ukoliko je riječ o površini gdje je udubljenje ve+e od ispupčenja, trag +e se =ormirati samo na ispupčenjima, jer koa ne+e kompletna mo+i dodirnuti i dno površine#
Na vlaknastim površinama 7 paipr ili tkanine npr., latentni tragovi papilarnih linija =ormiraju se nešto drugačije. *ratak dodir 7 nejasan trag#
Na površinama koje apsorbuju znoj, kreda, gips, i sl, tragovi papilarnih linija se praktično ne mogu na+i.
1rajnost tragova papilarnih liinja zavisi od prirode materijala na kome su nastali i od uslova na kojim egzistiraju#
>elje=ni tragovi 7 trajnost zavisi od uslova pod kojima egzistira podloga.
*od naslojenih i odslojenih tragova, trajnost zavisi od kvalitete i osobina supstanci od koje je trag nastao i od vrste podloge.
Datentni tragovi 7 lako mehaničko uništenje#
Na podlogama koje upijaju znoj, trajnost zavisi od gustine podloge i zasi+enosti zraka vodenom parom ;guš+e 7 due"#
*!&od! o&#riva$a &ra'ova (a(ilar$ih li$ia
rvi dio uvi&aja obavja se metodom ruke u depove#
Aidljivi tragovi 7 uočavanje
vizuelno# •
>elje=ni 7 mogu+nost
uništenja na termoplastičnim
površinama# •
Statička i dinamička =aza#
•
Datentni tragovi - misaona rekonstrukcija#
•
osebni uslovi i posebna oprema#
•
*oso svjetlo(
•
•
•
•
ogodne površine za ovaj način otkrivanja su( ravne i glatke površine stolova, stakala na prozorima ivitrinama, ogledalima, kao i glatke površine raznih predmeta od glatkog stakla kao i porculana, keramike i sl. Na hrapavim površinama nije mogu+e otkrivanje kosim svjetlom# ri otkrivanju - analizira se pozicija i kretanje počinioca, odnosno osoba koje su mogle ostaviti tragove# Najnovije metode zahjtevaju upotrebu alternativnih svjtlosnih izvora, UA zraka i laserskih zraka#
Pos&u(a# sa o&#riv!$im &ra'ovima
1ragovi postoje 7 ali se ne vide#
1ragovi postoje 7 pretpostavlja se mjesto njihvog postojanja#
Aizuelizacija 7 vide se tek kada se izazovu#
*rajnji cilj obrade je da se tragovi dovedu u takvo stanje da se moe vrišiti pore&enje sa zbirkama i nespornim uzorcima#
?brada tragova prema podjeli na vidljive i ne vidljive je sljede+a(
!" postpak sa vidljivim tragovima papilarnih linija# $" postupak sa nevidljivim tragovima papilarnih linija# %" ostupak sa vidljivim tragovima papilarnih linija( - uočavanje ili prnalaenje# - obiljeavanje# - =otografsanje# - zapisnička obrada# - eventualno mulairanje# - skiciranje# - slanje na vještačenje prema proceduri vezanoj za lanac kretanja dokaza#
ostupak se moe razloiti na tragove koji su nastali odnošenjem 7 odnosno odslojavanjem i na tragove koji su nastali sa druge strane nanošenjem 7 odnosno naslojavanjem i relje=ne tragove#
Procesno-pravno oformljenje tragova nastalih odnošenjem (odslojavanjem)
prašina, boja i krv 7 dodir na taj materijal golim prstima - ljepljenja materijala za papilarne linije i odnošenja sa tog mjesta,
rvi dio obrade, donosno procesno-pravnog o=ormljenja identičan je sa ostalim tragovima(
- obiljeavanje# - unošenje u zapisnik# - =otografsanje 7 ono se vrši isključivo radi fksiranja mjesta na kojem su tna&eni ali ne i radi identifkacije tragova#
3ikisranje 7 daktiloskpska =olija ;za prašinu" i =otografsanje !(!#
ostupak rada sa =olijom#
Fiksiranje reljefnih tragova papilarnih linija
ritisak u neku mekanu, plastičnu materiju ostavlja relje=ni trag#
>elje=ni trag je negativ papilarnih linija#
Daboratorijsko fksiranje i terensko fksiranje#
rva =aza opbrade je idnetična kao za sve tragove#
ruga =aza obuhvata mulairanje ;moulage"#
)ulairanje 7 silikonske paste ili alabaster gips#
)ula predstavlja pozitiv#
ravljenej otiska mulaa pomo+u boje na papiru#
Postupak sa latentnim (skirvenim) tragovima papilarnih linija
rva =aza obrade - pretpostaviti mjesto gdje se nalez tragovi#
ruga =aza obrade - učiniti tragove vidljivim#
1re+a =aza - primjena procedura procesnoVpravnog o=ormljenja tragova#
Ba vizuelizaciju u praksi se koriste tri različite metode(
-
fzičke metode vizuelizacije latentnih tragova#
-
hemijske metode vizuelizacije latentnih tragova#
-
kombinacija fzičkih i hemijskih metoda za vizeuelizaciju latentnih tragova#
-
Cdje se mogu na+i tragovi papilarnih linija
-
1ragovi slue za obezbje&šenje dokaza, utvr&ivanje rasvjetljavanje doga&aja i utvr&ivanje materijane istine#
-
rimjeniti uvijek odgovaraju+i metod#
-
Bnačajno pitanje 7 vrijeme nastanka tragovaL
Arijeme trajanja tragova 7 zavisi od vanjskih i unutrašnjih uslova#
činjenica,
Batvoreni prostor(
Bnoj na staklenoj površini nestane za oko šest mjeseci, a na metalu i sintetici za oko šetiri mjeseca#
Bnoj i masno+a ostaju due na staklenoj površini čak i do dvije godine#
>ezultati istraivanja na otvorenom prostoru(
Aremenski kra+e traju#
Na staklenoj podlozi traju 0 7 6 dana, a znoj i masno+a na istoj podlozi traju $0 7 $6 dana#
Utvrditi tačno koliko je vremena prošlo#
Uzajamno jedinstveno djelovanje( taktike 7 tehnike ;=orenzike" 7 metodike#
3izičke metode(
UA zračenje,
laserske tehnologije,
prahovi,
naparavnje,
jodne pare, ča& sagorjevanja organskih rastvarača#
5emijske metode(
srebro-nitrat,
ninhidrin,
cijano-akrilatne pare,
osmijum tetroksida,
rutenijum tetroksid i dr.
Krimi$alis&i"#o>o(!ra&iv$i %$a"a &ra'ova (a(ilar$ih li$ia i $ihova do#a%$a vri!d$os&
?snovno saznanje 7 da li je radio u rukavicama ili neL
Uporno traenje tragova#
)ogu+nost skidanja rukavica jer smetaju za pojednie aktivnosti#
Festo se ne uspjeva obrisati sve tragove#
ogrešno je ad hoc odustajanej od traganja za tragovima#
osebna panja mora se posvetiti taktici i tehnici traganja#
Sama obrada podrazumjeva(
- tehniku traganja a licu mjesta# - taktiku traganja na licu mjesta# - tehniku obezbje&enja ;aserviranja" tragova# - taktiku obezbje&enja tragova uvi&ajem na licu mjesta i kasnijim radnjama dokazivanja, i - tumačenje tragova#
ovakakv koncept ukazuje na primjenu dinamičke =aze uvi&aja i shvatanje ove radnje dokazivanja kao jedinstvenog procesa#
ukazuju na razlike u primjeni odre&enih metoda za vizuelizaciju
ističe se značaj jedinstve taktike i tehnike
dosljedna primjena ovog pravila garantuje uspjeh, to je potvrdila praksa#
?snovna bit fksiranih tragova papilarnih linija je da slue za kriminalističku identifkaciju#
Nuno je utvrditi od kojeg dijela ruke ili noge trag potiče, odnosno da li je od prsta dlana ili čak stopala#
Eliminacija tzv. Idoma+ihJ lica#
Nakon eliminacije 7 utvr&ivanje lica kome tragovi pripadaju#
Utvr&ivanje uzročno-posljedične veze#
Creške iz prakse( in=o-razgovor bez znanja tehničara:=orenzičara#
okazna vrijednost tragova papilarnih linija
Koš nema konsenzusa o dokaznoj vrijednosti tragova papilarnih linija# odudarnost prema Docardu(
- podudarnost 7 !$ i više karakteristika 7 nesporni identitet# - podudarnost u rapsonu 6 7 !$ karakteristika 7 zavisni identitet# - podudarnost u 4 i manje karakteristika 7 vjeovatni ili mogu+i identitet#
1rag jš nije i dokaz#
1ehničar 7 utvrditi tragove#
Utvrditi identitet lica#
'dentifkacija 7 komparativnom metodom#
aza podataka prethodno registrovanih licia#
rivo&enje osumnjičenih i komparacija#
rimjena postulata kriminalističke metodike#
a bi trag postao dokaz treba utvrditi da je nastao u vrijeme izvršenja krivičnog djela#
rovjera alibija#
aktiloskopski dokaz je kompleksan, sloen dokaz koji se po svojoj prirodi sastoji od četiri pojedinačna dokaza(
?; do#a% je da fksirani trag papilarnih linija na licu mjesta nije podmetnut niti krivotvoren. 1zv. Negativni dokaz.
; do#a% je da je na licu mjesta fksiran trag papilarnih linija koji potiče zaista od osumnjičenog.
@; do#a% je da je na licu mjesta fksiran trag papilarnih linja koji nastau upravo za vrijeme izvršenja krivičnog djela 7 indicija#
; do#a% da je na licu mjesta fkisrani trag papilarnih linija nastao ne samo u vrijeme izvršenja krivičnog djela, ve+ upravo prilikom izvršenja krivičnog djela#
?vo su tzv. osredni dokazi#
Neposredni daktiloskopski dokazi(
Ba takav dokaz treba utvrditi da je trag papilarnih linija(
- istinit#
- da ga niko nije dirao ni pomjerao# - da je na&en na mjestu gdje i sotali tragovi# -
da je mogao poticati samo od počinioca krivičnog djela#
?vi dokazi imaju najjaču dokaznu vrijednost#
FIZIČKE *ETODE IZAZI5ANJA LATENTI8 TRA6O5A
U fzičke metode spadaju(
-
)etode zaprašivanja#
-
)etode naparavanja#
*!&od! %a(ra2iva$a
Upotrebom prašaka#
>azlozi upotrebe prašaka(
!" Učiniti tragove vidljivim# $" 'zazvati njihov jači kontrast u odnosu na podlogu radi =otografsanja# %" Baprašiti ih radi podizanja na adekvatnu =oliju i njihovog čuvanja#
?prema za primjenu metode zaprašivanja(
Fetkice za zaprašivanje# >aspršivač za zaprašivanje# )agnetne četkice# ?bični prašci# Specijalni prašci# )agnetni prašci# rašci u spreju# 3luorescentni prašci# ostupak zavisi od eljenog cilja i od prirode površine na kojoj se trag nalazi# rije izazivanja praškom, napraviti probni trag radi testa# reporučuje se upotreba četkica duine % 7 0 cm#
U neseseru da bude više četkica za više vrsta prašaka i površina, te četkice sa najmanje dvije veličine#
Arste četkica(
!" Sintetička ;zefr"# $" ?d dalke sibirske vjeverice, %" ?d dlake a=ričke ptice marabu# /" ?d kamilje dlake#
Ras(r2iva" %a %a(ra2iva$!
*lasični#
Sa četkicom#
-
*lasični 7 ručni sa gumenom kruškolikom pumpicom za zaprašivanje#
-
itrektno zaprašivanje i izbacivanje oblaka praha#
-
omo+u pumpice se napraši površina, a četkicom se skida višak praha#
>ad sa prašcima(
rašci se nanose laganim zaprašivanjem sa četkicom ili raspršivačem#
Fetkica se vuče samo u jednom pravcu du toka papilarnih linija#
nekada je potrebno tokom rada pojačavati papilarne linije#
Aišak praška se lagano oduva ili paljivo istrese#
Stari tragovi 7 gube adhezivna svojstva#
reporuka( prekriti trag debljim slojem praška#
Stranom četkice ;ne vrhom" blago nabiti prašak#
Dagano ga četkati i otresti#
eblji sloj sprečava da trag oštete dlake četkice#
?vakve tragove ponekad navlaiti dahom#
'zazivanje na papiru 7 upotrebom četkice djelimično ošte+enje slike#
Najbolji rezultati 7 klizanje izvjesne količine praha bez pokušaja čiš+enja viška#
Ae+ jednom izazvani tragovi praškom i dignuti =olijom, mogu se ponovo obraditi i to do četiri puta#
*asnije zazvani tragovi su u pravilu blije&i, ali ponekad i kvalitetniji#
Bahtjevi prema tehničaru za izazivanje tragova(
!" urednost# $" paljivost# %" sistematičnost# /" ekonomičnost# ?bični prašci(
va osnovna tipa( a" ugljeni prašak# b" aluminijski prašak#
1amni prašak 7 svijetle površine#
Svijetli prašak 7 tamne površine#
Specijalni prašci(
vije vrste čestica ;krupne i sitne"#
Najve+i dio praha hvata se za papilarne linije, a me&uprostor bude neobojen ili slabo obojen#
>azni tipovi argentorata#
Specijalne IzlatneJ bronze#
Craftni prašak#
ijeli prašak#
Specijalni praškovi su mešavine koje pokazuju bolje karakteristike nego koncentrovani praškovi.
nema suvišne masno+e
izbegnute su grudvice
otisci daju bolji kontrast
manje problema sa predoziranjem ;mrljanje otisaka"
Aremenom se razvijanje latentnih otisaka radi mnogo bre, sa manje rizika i sa boljim rezultatima.
)agnetni prašci(
vokomponentni prašci#
!. komponenta 7 sitni prah#
$. komponenta 7 krupnije čestice sa =eromagnetnim sposobnostima#
rave se u nijansama( crne, sive i svijetlo sive boje#
rašci u spreju(
?bični i specijalni prašci u komercijalne potrebe mogu se nabaviti i u spreju#
rednost 7 ekonomičnost# - korištenje na ve+im površinama#
)ana 7 mogu+nost da pritisak iz spreja
uništi trag#
3luorescentni prašci(
Upotreba na površinama sa više boja#
Cotovo su nevidljivi pa se korioste UA lampe#
Aizuelizirani tragovi su veoma kvalitetni#
1ehnike rada sa prašcima i četkicama
'zbor adekvatne četkice#
'zbor praha za rad#
1ehnika rada sa klasičnom četkicom#
1ehnika rada sa magnetnom četkicom#
1ehnika rada pomo+u raspršivača#
1ehnika rada pomo+u prašaka u spreju#
1ehnika rada pomo+u @uorescentnih prašaka#
'zbor četkice za rad(
!" Arsta površine( -
glatke površine 7 sve četkice#
-
hrapave površine 7 meknanije;fnije" četkice#
$" Aeličina površine(
-
male površine 7 male okrugle i uske pljosnate četkice#
-
ve+e površine 7 ve+e okrugle i ve+e pljosnate četkice#
'zbor praška za rad(
-
Bavisi od boje površine#
-
Bavisi od vrste podloge(
a" glatka podloga 7 sve vrste praha# b" koa 7 specijalni zlatni prašak# magnetni prašak# c" glatki papir 7 magnetni prašak# Svaki proizvo&ač daje preporuku na kojoj se površini moe koristiti koji prah#
1ehnika rada sa klasičnom četkicom#
Neki autori preporučuju da se četkica uvuče u bočicu 7 to je pogrešnoL ;ve+ o tome bilo riječi"#
rah se nanosi i skida sa četkicom uvijek u istom pravcu#
omjeranjem četkice u svim pravcima dolazi do ošte+enja traga#
Aišak praha sa čektice se ne vra+a, ve+ se odbcuje#
1ehnika rada sa magnetnom četkicom(
'strese se malo praha na papir#
Uroni se četkica u prah i spusti se magnet#
Nakupljeni prah oko magneta oblikuje četkicu#
ovlačenje preko površine isto kao i kod običnog praška i četkice#
rah se vrati u bočicu jednostavnim otpuštanjem štapa magneta#
Aišak praha se ukloni ponovnim vra+anjem četikice u aktivni poloaj#
)agneti specijalnih oblika koji korištenjem magnetnog praška postaju specifčna vrsta četkice#
-
1ehnika rada pomo+u raspršivača( Naprašivanje se vrši stvaranjem potpritiska i potiskivanjem praha od strane zraka#
-
Fetkicom se skida višak praha#
-
)ogu+e koristiti običnu četkicu ili ugra&enu#
-
Naprašivanje 7 bez fzičkog kontakta sa četkicom#
-
aljina se eksperimentalno odredi#
1ehnika rada pomo+u praška u spreju
-
'sto kao sa raspršivačem#
-
)nogo jednostavnije#
-
)ogu+nost uništavanja traga zbog pritiska 7 treba biti oprezan i dovoljno udaljiti sprej#
-
?rijentaciono 7 %9 cm za horizontalne površine#
-
?rijentaciono 7 !9 7 !0 cm za vertikalne površine#
1ehnika izazivanja latentih tragova pomo+u @uorescentnih prašaka
-
od dejstvom UA zraka, prašak @uorescira#
-
3luorescencija u raznim bojama 7 zavisi od boje praška#
-
ostupak isti kao kod klasičnih četkcia i prašaka#
-
3iksiranje 7 razmjernom =otografjom !(!#
3iksiranje tragova vizueliziranih prašcima
3otogra=ski i pomo+u =olija#
METOE !"#$E%"#&'"E &P&*&!&EM (
)etoda naparavanja sagorjevanjem organskih rastvarača#
)etoda vizuelizacije pomo+u jodnih para#
)etoda naparavanja sagorjevanjem organskih rastvarača(
*am=or, benzol ...
Cust ča&av dim#
Fa& se vee za latentne tragove #
Aišak ča&i uklanja se četkicom#
*oristi se jedino na svijetlim površinama#
)etoda izazivanja latentnih tragova pomo+u jodnih para
Supstanca direktno iz čvrstog prelazi u gasovito stanje ;sublimacija"#
)olekuli joda se mnogo jače vezuju za znoj nego, za me&upapilarni prostor#
Ba ovu metodu neophodna pomagala(
a" ure&aji za direktno naparavanje# b" naparavanje u staklenoj komori# c" nparavanje pomo+u jodo=ula# )etode fksiranja vizueliziranih tragova papilarnih linija
Aizuelizirati#
?značiti ;obiljeiti"#
3otografsati ;razmjera !(!"#
Bapisnički opisati#
'zuzeti, upakovati i poslati na vještačenjeL
)etode fksiranja vizueliziranih tragova papilarnih linija
3iksiranje pomo+u daktiloskopskih =olijaL
ri izboru =olije voditi računa o kontrastu#
3otogra=sko fkisranje vizueliziranih tragova
ez obzira na metodu 7 trag je potrebno vizuelizirati =otogra=ski, kako bi se mogao komparirati i ugraditi u zbirku#
Uvijek razmjer !(!#
Kednako tamne papilarne linije i jednako svjetao me&upapilarni prostor#
>azmjera !(! postie se izvlakom aparata na dvostruku inu daljinu objektiva i =otografsanjem pomo+u razmjernika iz relativne blizine#
Udaljenost dvije ine daljine objektiva 7 ista veličina traga na =otografji kao i u prirodi#
>e@eksni =otoaparati i =otoaparati srednjeg =ormata#
)akroobjektiv, ili produni prstenovi,
3otografsanje pomo+u razmjenrika 7 prilikom izrade =otografje dovede se razmjera u potrebnu veličinu kao u prirodi##
?sim razmjere !(!, potrebno je napraviti i razmjeru /(!#
?va razmjera postie se projekcijom#
3otorepordukcija vizuelizovanih tragova
Bavisi od načina vizuelizacije#
!" 3oto-obrada vizuelizovanih tragova svijetlim praškom na crnoj =oliji# $" 3oto-obrada vizuelizovanih tragova tamnim praškom na svijetloj =oliji# %" 3oto-obrada vizuelizovanih tragova na transparentnoj =oliji# 3oto-obrada vizuelizovanih tragova svijetlim praškom na crnoj =oliji#
ostoje dvije metode(
!" direktna# $" 'ndirektna#
irektna metoda(
!" U =otaparat umjesto negativa postavlja se pozitivski materijal# $" 1rag se direktno eksponira na =otopapiru# %" 1ime se dobija =otoreprodukcija traga sa crnim linijama i svijetlim me&upapilarnim prostorom# /" ri tom, neophodno je podesiti dvostruku inu daljinu jern ema naknadnog podešavanja#
'ndirektna metoda(
!" 3otografsanje na negativ# $" Aodoti računa o udaljenosti i razmjeri# %" Na negativu trag ima crne linije i pravilno je orijentisan# /" roblem je kod prelaska na =oto papir# 0" 'z negativa uraditi dija pozitv# 2" Sa dijapozitiva kontaktnim kopiranjem ;skeniranjem" dobiti pozitiv# 3otogr=ska obrada vizueliziranih tragova papialrnih linija na bijeloj =oliji i tamnim praškom# !" ?brnuto je orijentisan trag sa tamnim linijama, a svijetlim me&upapilarnim prostorom# $" 3otografsanje na potpuno crnom negativu, da se dobiju bijele linije i crni me&u prostor# %" >epordukcija se vrši potom skeniranjem#
/" ruga varijanta je da se negtiv u apartu okrene naopako# 3otogra=ska obrada tragova papilarnih linija izazvanih prašcima u fksiranih transparentnim =olijama
1amne papilarne linije i svijetli me&uprostor(
?brnuto orijentisan#
ostupak jednostavan( samo okrenuti =oliju na deblju stranu, a ne na zaštitini sloj#
3otogra=ska obrada vizueliziranih tragova @uorescentnim prašcima
3otografsanje se vrši u potpunom mraku#
UA lampom osvjetliti trag#
>azmjera !(!#
Napraviti dijapozitiv#
?brnuti emulziju dijapozitiva i izvršiti =otorepodukciju skeniranjem#
3otogra=ska obrada vizueliziranih tragova jodnim parama
1rag ima pravilno orijentisane i uto-narandaste papilarne linije#
3otografsanej na negativu pomo+u kosog svjetla#
ojačanje kontrasta 7 upotreba panhromatske emulzije#
Snimanje pomo+u plavog ili ljubičastog fltera#
Upotreba ortohromatske emulzije 7 snimanje pomo+u utog fltera#
Sa negativa se vrši eksponiranje u odnosu !(!#
8E*IJSKE *ETODE IZAZI5ANJA LATENTI8 TRA6O5A 8!mis#! m!&od! vi%u!li%a)i! la&!$&$ih &ra'ova (a(ilar$ih li$ia
)etode koje pomo+u hemijske reakcije latentne tragove prevode u vidljive#
vije =aze(
!" 'zbor hemijske metode# $" 3iksiranje latentnih tragova#
Arste hemijskih metoda(
a" Upotrebom srebro-nitrata# b" Upotrebom ninhidrina# c" Upotrebom cijanoakrilatnih estera# d" Upotrebom osmium-tetroksida# e" Upotrebom radioaktivnih metoda# Aizueliziranje upotrebom srebro-nitrata(
Natrijum-hlorid 7 sastojak znojaL
Srebro-5lorid pod dejstvom svjetla raspada se na elementarno srebro i gasoviti hlor#
Elementarno srebro 7 mrkocrna baoja#
Najčeš+e na predmetima i dokumentima od papira#
Bbog poroznosti papira ova metoda ima ograničenje#
U pojedinoj literaturi podatak da se mogu izazvti samo svjei tragovi#
ostupak(
-
ripremiti vodeni rastvor srebro-nitrata u koncentraciji $R do !9R#
-
Nanijeti rastvor na latentne tragove na dva načina(
rvi način !" U posudu nasuti rastvor, $" Uroniti papir u rastvor# %" Natopljen papir vadi se iz rastvora# /" Nanosi se na čist bijeli papir# 0" Nikada ne nanosti na radni sto, da se ne bi kontaminirao srebrom# rugi način
!" >astvor se nanosi pomo+u staklenog štapa i tampona vate# $" Na površinu stola staviti nekoliko slojeva čistog papira# %" Na papir poredati uzorke# /" 1amponom vate se polako i paljivo prevlači ;kotrlja" preko uzoraka# 0" Uzorci se izlau jakom dnevnom svjetlu# 2" >eakcija se javlja tek nakon !9 7 !0 minuta# 4" Ba ubrzanje reakcije mogu+a je redukcija srebro-hlorida hemijskim putem# 6" >edukcija - ispiranje uzoraka tretiranih srebronitratom pomo+u destilovane vode sa dodatkom %0R =ormalina i !:!9 $R dijela natrijum-hidroksida# 8" >eakcija započinje odmah# !9"
Način fksiranja(
3otografja !(!# 3otografsati odmah 7 jer +e cijeli uzorak vrlo brzo potamniti# orces se zasniva na principu izrade =otografje#
?bjekat se namoči rastvorom srebro-nitrata#
olazi do reakcije natrijum-hlorida iz znoja i srebro nitrata#
apilarne linije postaju vidlive#
'zlaganje svjetlosti#
)ogu+e izazvati tragovce stare i do tri mjeseca#
Najčeš+e se koristi na materijalima od celuloze#
Aizueliziranje upotrebom ninhidrina(
>eagens za amino-kiseline#
>eakcija( intenzivno ljubičasta boja#
Najčeš+e se koristi na materijalima od celuloze#
Umakanje ili prskanje sprejom#
>elativno spora reakcija 7 sušenje, zagrijavanje#
>uke se lako kontaminiraju#
Kedan molekul ninhidrina reaguje sa jednim molekulom amino kiselina#
obijeni me&uprodukt reaguje me&usobno i osloba&anjem molekula amonijaka ponovo reaguje daju+i obojenje#
?bojenje je intenzivno ljubičaste boje#
riprema( -
-
U praksi najbolji rezultati su sa 9,6R ninhidirna#
-
)ogu+nosti nanošenja(
a" potapanje# b" nanošenjevatom# c" prskanje# d" >eakcija je relativno spora( $h do $/h# e" Ubrzanje reakcije 7 stavljanje u sušilicu i zagrijavanje do temperature od !99YM. =" Ubrzanje reakcije ''( hemijskim putem g" Aizuelizirani tragovi veoma su trajni# h" Dako moe do+i do kontaminacije# i" raZa( razlivanje zbog alkohola i acetona kroz papir# j" )etodu raditi u zašti+enom prostoru 7 zaštititi nos, usta i ruke#
5emijsko pojačanje vidljivih tragova nastalih otiskivanjem krvavih papilarnih linija
Svrha 7 veoma slabo vidljivi za =otografsanje#
otrebno izvršiti hemijsko pojačanje#
Kedna od mogu+nosti je da se izvrši pojačanej benzidinom ;metoda ista kao kod preliminarnog testiranja"#
ruga metoda je je leukomalahit zeleno ;istovjetno preliminarnom testiranju"#
ojačani tragovi moraju se odmah =otogafsati jer je boja podlona promjeni#
3otogafsanje u razmjeri !(!#
Aizuelizacija pomo+u laserske @uorescencije
Ba izazivanje tragova sa nepodesnih površina ;karotnske kutije, koa, grube drvene površine, neke vrste plastike itd"#
ojačanje hemikalijama( denzil-hloridom i 8-metil-antracen
enzil-hlorid
-
9,0R acetonski rastvor#
-
>apsoršivačem se nanese na trag#
-
>eaguje sa amino-kiselinama#
-
Aizuleizacija pomo+u dugotalsnih UA zraka ;%29nm"#
-
3luorescencija u oblasti vidljivog spektra oko /40 nm#
8-metil-antracen
-
Dako isparljiv#
-
Naparavanje se vrši u komorama#
-
Naparavati %9 minuta#
-
Aizuelizacija nakon $ sata#
-
3luorescira u plavoh svjetlosti slabog intenziteta#
-
Kača @uorescencija pod dejstvom argonskog lasera#
Aizueliziranje upotrebom cijanoakrilatnih estera
?snovna komponenta super ljepila#
*ombinacija fzičkih i hemijskih metoda#
Specijalna komora sa 69R vlage 7 grije se#
Sipanje cijanoakrilata u posebnu posudu#
ijelo isparenje 7 hvata se na površine u komori#
Na tragovima papilarnih linija više se nahvata nego na ostalim površinama#
1eško se moe uništiti#
Aizueliziranje upotrebom osmijum-tetroksida(
rimjena ove metode je veoma rijetka#
5emikalija se teško nalazi na trištu#
5emikalija je veoma otrovna#
'zaziva opekotine na očima, u nosu, grlu itd.
Aizuelizacija se vrši direktnim naparavanjem#
3iksiranje vizueliziranih tragova hemijskim metodama
Kedini način fksiranja latentnih tragova hemijskim putem# 3iksiranje(
a" razmjernom =otografjom# b" specijalnim =otogra=skim metodama#
DAKTILOSKOPIJA •
'dentifkacija i registracija na osnovu crtea papilarnih linija#
*ETODA KRI*INALISTIČKE IDENTIFIKACIJE I RE6ISTRACIJE NA OSNO5U PROUČA5ANJA I POREBENJA CRTEA PAPILARNI8 LINIJA NA KOI ČO5JEČIJI8 PRSTIJU= DLANO5A I STOPALA
?snovna prednost( individualizacija i mogu+nost klasifkovanja#
PERIODI RAZ5OJA DAKTILOSKOPIJE:
PRED8ISTORIJSKI
E*PIRIJSKI
NAUČNI
'storijski razvoj daktiloskopije(
Slike sa uzorcima papilarnih linija otkrivene su u Novoj kotskoj#
U drevnom abilonu koristili su se na glinenim pločama za poslovne transakcije#
U antičkoj *ini otisci placa prona&eni su glinenim pečatima#
U upotrebi su bili kao sredstvo ovjere u ersiji, te je u !/. vijeku jedan ljekar primjetio da nijedan otisak nije isti#
*ar)!llo *al(i'hi ;!2$6. 7 !28/."
postojanje različitih crtea na papilarnim linijama#
Nije razmatrao mogu+nost korištenja u identifkaciji# Uočio kvrice ;papile"#
Ja$ Eva$'!lis&a Pur#$ ;!464-!628", ;Mze", objavljuje !6$%. rad o anatomskoj analizi papilarnih linija. 'zvršio je klasifkaciju
papilarnih linija na devet vrsta, sa anatomskog aspekta.
' to je bilo sve od ovog Feha iz ove oblasti.
Njegov rad inspirisao je 3rancisa Caltona.
r 5enr[ 3aulds, !6/% 7!8%9#
kotski naučnik
Svoje prve radove vezane za otiske
prstiju objavio i prezentovao u Kapanu
!669. objavio je rad u naučnom časopisu INatureJ
>aspravljao je o mogu+nosti upotrebe otisaka prstiju u svrhu identifkacije i korištenja tinte za dobijanje takvih otisaka#
'zevo je uspješno identifkaciju otiska sa staklene boce
5illiam 8!rs)h!l ;!6%% 7 !8!4.", zasluan za nagli razvoj daktiloskopije.
Umjesto potpisa uzimao otiske
prstiju u 'ndiji#
Utvrdio individualnost !644.#
Nakon što je !669. pročitao
članak 5enr[ja 3uldsa, objavio je odmah svoje radove#
redloio je da se odmah u 'ndijskim zatvorima vrši registracija zatvorenika na osnovu karakteristika papilarnih linija#
3rancis Calton ;!6$$. 7 !8!!." ;C>"
Bapočeo istraivanja na osnovu radova 5erschela#
rvi je naučno obradio otiske papilarnih linija#
Svoje radove objavio je !68!. i !68$. godine#
Nije u potpunosti razradio sistem klasifkacije#
ostavio je temelje moderne daktiloskpije#
EdHard 5enr[ ;!609. 7 !8%!." - svoja istraivanja zasnovao na rezultatima 5erschela - !899. godine objavio svoj sistem klasifkacije
?vaj sistem nazvan je Calton 7 5enr[jev#
)etoda( identi+kacija otisaka prstiju#
?d !89!. primjenjuje se u Engleskoj#
rimjena u drugim zemljama(
'van Aučeti+ ;Kuan Aucetich" ;!606. 7 !8$0." ;<-U:Mro 7
odstaknut Caltonovim radovima, započeo je sam da razvija metode uzimanja otisaka, klasifkacije i stvaranja zbirki# azirao se na četiri osnovna tipa crtea papilarnih linija#
ove+anjem zbirke uvodi sistem podklasifkacije#
rvu identifkaciju izvršio je !68$.
!68/. metoda priznata i uvedena u
)odifkovani Aučeti+ev sistem klasifkacije je u upotrebi u zemljama Kune
U anglosaksonskim zemljama u upotrebi je Calton 7 5enr[jev sistem#
ore 7 otvor na vrhu papile#
apila 7 izdignuta iznad koe oko 9,! do 9,$0 mm#
apila 7 široka 9,$ do 90 mm#
Najguš+e su na prstima, a najmanje ih ima u le&nom dijelu koe#
Naslanjaju se jedna na drugu stvaraju+i papilarne linije#
Svaki čovjek ima karakterističan crte papilarnih linija#
Bnoj X voda W mineralni tragovi organskih supstanci#
Bnoj 7 88 do 88,0R voda W 9,0 do !R čvrste suspstance#
Na površini koe 04 masnih kiselina W %% vste lojnih supstanci#
risustvo nezasi+enih masnih kiselina 7 vano za trajnost otiska#
KARAKTERISTIKE CRTEA PAPILARNI8 LINIJA
Nepromjenjivost#
'ndividualnost#
Crupisanje#
renosivost#
odjela daktiloskopije(
?- Da#&ilos#o(ia - 8!ros#o(ia @- P!dos#o(ia Pomo9$! 'ra$! da#&ilos#o(i!: - (oros#o(ia G- .oros#o(ia H- #r!&os#o(ia PODJELA DAKTILOSKOPIJE
ekadaktiloskopija# >egistraciona daktiloskpija
)onodaktiloskopija# >egistraciona daktiloskpija
<3'S tehnologija#
>egistraciona daktiloskopija !" ekadaktiloskopska ;opšta" evidencija# $" )onodaktiloskopska evidencija# ekadaktiloskopska evidencija ;zbirka" slui za registraciju i identifkaciju lica#
)onodaktiloskopska evidencija ;zbirka" slui za identifkaciju nepoznatih počinilaca krivičnih djela, na osnovu tragova otisaka prstiju prona&enih na mjestu doga&aja ili predmetu koji je u vezi sa krivičnim djelom# Bbirke se vode na nivou entitetskih i kantonalnih )U-ova, te MK u >S.
Da#&ilos#o(ira$! +&!h$i#a u%ima$a o&isa#a-:
riprema lica za daktiloskopiranje#
'zbor i priprema pribora za daktiloskopiranje#
aktiloskopiranje lica#
Priprema lica ,a daktiloskopiranje
aktiloskopiranje vrši kriminalistički tehničar ;=orenzičar"#
rsti moraju biti besprijekorno čisti i nepovrije&eni#
rljavi prsti 7 izvršiti pranje#
'zvršiti pregled svakog prsta ponaosob#
Namjerno uništavanje papilarnih linija#
Nenamjerno uništenje papilarnih linija#
",or i priprema priora ,a daktiloskopiranje
1erenski i laboratorijski pribor# ?snovni pribor 7 sadraj(
!" daktiloskopska ili štamparska boja ili porelon ploča# $" glatke metalne ili staklene ploče dimenzija !$ \%9 cm# %" gumeni valjak# /" daktiloskopski fševi ;kartoni"# 0" drači fševa, specijalni stol# 2" sredstva za čiš+enje# >egistracija lica obavlja se na dva ili tri kartona( ekadaktiloskopski fš, *ontrolnik# <EMEN' indeks# aktiloskopski sto, rač fševa Postupak daktiloskopiranja (
'stiskanje boje na ploču 7 od 9,% do 90 cm %#
Sloj na ploči 7 priblino 9,9! mm debljine#
anas se uglavnom koriste porelon ploče#
1ehnika daktiloskopiranja zavisi od uslova mjesta gdje se vrši#
NAJČE<1E NEISPRA5NOSTI KOD DAKTILOSKOPIRANJA
Uzeti otisci su nepotpuno obojeni, detalji blijedi ili prekriveni bojom ili šarama drugih papilarnih linija#
Bbog nepaljivog uzimanja otisaka, otisak se nalazi visoko ili nisko na predvi&enom prostoru, otisak nije cjelovit#
1ehničar svojim prstima nanosi dijelove svog prsta na fš# prst jače pritisnut#
Ne+isto+a ruke ili pretjerano znojenje#
Ba daktiloskopiranje na terenu koriste se univerzalni neseseri ili specijalistički daktiloskopski neseseri#
O(2&a da#&ilos#o(ia +d!#ada#&ilos#o(ia- (
>egistracija i identifkacija lica#
'dentifkacija ve+ registrovanih lica#
Dica koja se mogu registrovati(
a" pritvorenici, osu&enici na izdravanju kazne i mla&a punoljetna lica u A# b" maloljetna lica u A na izdravanju kazne# c" lica 7 osnovano sumnjiva za izvršenje *# d" lica koja nisu u stanju dati podatke o sebi#
?brazci za opštu daktiloskopsku ;dekadaktiloskposku zbirku"(
!" daktiloskopski fš# $" kontrolnik ;*1? $ obrazac"# %" ?brazac abecednog indeksa# /" )e&unarodni obrazac za <3'S
> 3iš se ulae u zbirku prema daktiloskopskoj =ormuli, dok se kontrolnik ulae u zbirku pre-ma abecednom redu# - Bbirka se sre&uje na osnovu =ormule# - *od nas je u upotrebi modifkovani Aučeti+-ev sistem klasifkacije#
Opšta dekadaktiloskopska klasi+kacija
?snovna klasifkacija(
DU*, D'KEA< E1DK<, ESN< E1DK< ' *>UC U brojnik se unose podaci za desnu, a u nazivnik za lijevu ruku. U zagradi je podklasifkaciona pomo+na =ormula. Usamljeni broj označava broj linija petljanog uzorka kod malog prsta desne ruke. Podklasi+kacija po sistemu rojanja pap. linija/
*oristiti daktiloskopsku lupu#
ovezivanje terminusa#
rojanje papilarnih linija koje sjeku crtu na lupi koja povezuje dva terminusa#
odjela u četiri grupe(
otklasifkacija po sistemu pra+enja pap. linija#
?buhvata samo krune uzorke#
rati se donji krak lijeve u odnosu na donji krak desne delte#
da bi se smatralo da je donji krak lijeve delte iznad ili ispod donjeg kraka desne delte, potrebno je da se izme&u njih nalazi više od tri papilarne linije#
onji krak lijeve delte je ispod donjeg kraka desne delte, ako se izme&u njega i desne delte po vertikali spuštenoj iz desne delte, izbroji više od tri papilarne linije#
U svim ostalim slučajevima kada se izbroje tri i manje papilarne linije smatra se da su u istom nivou#
5enr[jev sistem klasifkacije
>azvijen !688. godine#
oznaje 6 različitih likova koji nisu brojčano odre&eni i to(
DU* ' ?1>' DU*, UD'N<>N< E1DK<, ><'KU*' E1DKUC, NEKUC
Ba =ormulu u 5enr[jevom sistemu, svi prsti dijele se u parove i svakom paru pripada odgovaraju+i broj#
alac i kaiprst desne ruke označeni su sa brojem !2#
Srednji i domali prst desne ruke i palac lijeve ruke označeni su sa brojem /#
*aiprst i srednji prst lijeve ruke sa brojem $#
omali i mali prst lijeve ruke sa brojem !#
3ormula se izraava razlomkom#
odaci se unose samo za krune uzorke#
?snovnu =ormulu čini pet razlomaka koji se sabiraju(
*o$oda#&ilos#o(ia
Slui za identifkaciju nepoznatih počinilaca krivičnih djela na osnovu otisaka prstiju i tragova prona&enih na licu mjesta ili na predmetima u vezi sa krivičnim djelom#
odjela(
a" zbirke uzetih otisaka# b" zbirke tragova sa lica mjesta NN počinilaca#
*arton za vo&enje zbirke ;!9 komada"#
*ontrolnik ;monodaktiloskopski"#
Bbirku čine pojedinačni otisci uzetih sa svih deset prstiju na posebnim kartonima#
*ompleks se sastoji od !9 kartona veličine ! \ !9 cm#
?buhvata u prvom stepenu klasifkaciju osnovnih tipova prstiju ;lučni, lijevi i desni petljani i kruni" označeni rimskim brojevima od ' do 'A#
etu grupu čine ošte+eni i označavaju se sa A#
rugi stepen klasifkacije zasniva se na kvalitativnoj ocjeni centra otiska(
-
Dučni uzorci se dijele na šest podgrupa#
-
etljani uzorci se dijele na tri podgrupe#
-
*runi uzorci se dijele na !0 podgrupa#
aktiloskpiranje leševa
Nepromjenjivost papilarnih linija 7 sve do procesa raspadanja# 1ehnika daktiloskopiranja je drugačija i zavisi od stanja leša#
