DAN-D
SADRŽAJ Uvod............................................................................2 Iskr Iskrca cava vanj njee save savezn znik ikaa u Norm Norman andi diji ji.................3 .3,4 ,4, ,
!i"jevi o#eracije.........................................................$ %or&e na #"a'ama ..........................................(,),*,+ rodor saveznika kroz rancusku..........++ %i/ka u Ardenima.......................................+2 Rezu"/a/i ra/a..........................................+3 0i/era/ura.....................................................+4
U1D U ovom seminarskom radu cu o#isa/i Dan-D,odnosno iskrcavanje saveznika u Normandiji,#rvo&i/ne /ak/ikezavaravanja,nain voenja &i/ke,mjes/o odr'avanja &i/ke,/e na#redak saveznika kroz rancusku i #o&jeda u Ardenima
5RA!IJA 15R0RD 6 IS7R!A1ANJ5 U NR8ANDIJI Bila je to najveća pomorska bitka u istoriji, kojim je otvoren drugi front u Drugom svjetskom ratu, u kojem je do tada najveći dio tereta borbe protiv nacističke Njemačke iznijela sovjetska Rusija.#eracija ver"ord (eng. Operation Overlord je bila !ifrovano ime za bitku u Normandiji, kojoj je pokrenuta saveznička invazija zapadne "vrope koju je okupirala Njemačka u Drugom svetskom ratu. Njemačka je bila zatečena vojnom operacijom saveznika u kojoj je učestvovalo vi!e od tri miliona vojnika. #ripreme za $Dan D%, operaciju $Neptun% ili $&verold%, počele su jo! ')*. godine. +merički predsjednik renklin D. Ruzvelt i britanski premijer -inston erčil obavezali su se da će ')*, a najkasnije ')/. godine, otvoriti $drugi front% u "vropi kako bi pomogli svom savezniku 000R1u u borbi protiv nacista. erčil je smatrao da invaziju treba početi sa juga "vrope, iskrcavanjem na 2adransku obalu, gdje bi pomogli jugoslovenski partizani, a odatle preko 3jubljane i Beča osvojiti Berlin. +merički planeri su, me4utim, rekli da će podr5ati jedino invaziju na lokaciji najbli5oj najsna5nijem savezničkom upori!tu.#rvobitno su sačinjena dva prijedloga operacija6 prvi prijedlog je bila &peracija 0led57emer, koja je predvi4ala invaziju u ')*. god., a drugi je bila &peracija Raundap, koja je predvi4ala invaziju u ')/. god. &d dva ponu4ena plana, izabrana je &peracija Raundap kojoj je promijenjeno ime u &peracija &verlord, a vrijeme njenog početka je pomjereno za ')). god. 8ato je operacija, koju je 0taljin suočen s jakom njemačkom ofanzivom na 000R pomjerena na ')/, a izvr!ena tek ')). #rije operacije Dan1D,saveznici su sproveli masivnu operaciju zavaravanja, pod nazivom #eracija %odi9ard (na eng. &peration Bod9guard 1 &peracija tijelo7ranitelj koja je imala za cilj da uvjeri Nijemce da će do iskrcavanja mo5da doći i u drugim dijelovima "vrope (npr. Balkan ili ju5na rancuska. Nekoliko nedelja prije početka iskrcavanja saveznici su sproveli jo! jednu veliku operaciju zavaravanja pod nazivom #eracija or/i/ud (na eng. &peration ortitude 1 &peracija 7rabrost kako bi uvjerili Njemce da će do iskrcavanja doći u reonu #a de :alea i da će u isto vreme doći do iskrcavanja u Norve!koj. &peracija ortitud 0jever imala je za cilj !irenje dezinformacija o la5nom iskrcavanju saveznika u Norve!koj, dok je mnogo značajnija &peracija ortitud 2ug imala za cilj da ubijedi Nijemce da će do iskrcavanja doći u reonu #a de :alea i da na taj način ve5e značajne njemačke snage dalje od planiranog mjesta iskrcavanja. ; tom cilju stvorena je la5na slika o formiranju američke '. armijske grupe pod navodnom komandom američkog generala DŽord'a S. a/ona, koja je bila stacionirana u jugoistočnoj "ngleskoj. #ored la5ni7 kampova i gumeni7 vozila na naduvavanje koja su iz daljine izgledala kao prava, la5na slika o postojanju ove armijske grupe potpomognuta je radom dvostruki7 agenata ali i la5nim radio1saobraćajem u kojem su učestovale nepostojeće jedinice iz sastava ove armijske grupe. Nijemci su imali veoma razvijenu !pijunsku mre5u na jugu "ngleske, ali su
; cilju podr!ke &peraciji ortitud sjever, u :ko/skoj je započeta #eracija Skju (na eng. &peration 0k9e 1 &peracija koja je putem la5nog radio saobraćaja trebala da uvjeri njemačke obavje!tajne analitičare da će invazija biti izvr!ena i u Norve!koj. &va operacija uspela je da stvori privid o planiranom savezničkom iskrcavanju u Norve!koj i da na taj način ve5e većinu nemački7 jedinica koje bi inače bile prebačene u rancusku. Druga, manja, ali uspje!na operacija zavaravanja, pod nazivom #eracija ;i/anik (na eng. &peration =itanic izvedena je od strane >. 0+0 komandoske jedinice. &ni su iznad rancuske izbacili oko *?? lutaka saveznički7 padobranaca koje su bile opremljene zvučnim i svetlosnim efektima kako bi se stvorila zabuna kod Nemaca i kako bi oni bili prinu4eni da !alju pojačanja u pravcima suprotnim od obale Normandije da bi se suprotstavili la5nim vazdu!nim desantima. 2edna od neuobičajeni7 saveznički7 aktivnosti u sklopu priprema za iskrcavanje, bila je modifikacija oklopni7 vozila kako bi se !to bolje prilagodila terenskim uslovima na francuskoj obali. Razvijena pod rukovodstvom general1majora #ersija @obarta, ova vozila, poznatija pod nazivom <@obartovi veseljaci< (na eng. @obartAs unnies obu7vatala su amfibijske tenkove erman opremljene sistemom Dupleks drajv, tenkove za či!ćenje mina, tenkove za polaganje mostova i za polaganje puteva. Najveći broj ovi7 vozila učestvovaće u iskrcavanju u sastavu manji7 timova američke C. oklopne divizije, pridodati7 različitim savezničkim jedinicama. 0avezničke snage su izvele nekoliko veliki7 vojni7 vje5bi na jugu "ngleske u sklopu koji7 su vr!eni amfibijski i vazdu!ni desanti. 8a vreme jedne od takvi7 vojni7 vje5bi amfibijskog iskrcavanja pod nazivom 1je'&a ;i9ar, koja je odr5ana *. aprila ')). god., poginulo je C) američki7 vojnika i mornara kada su konvoj koji je prevozio jedinice do mjesta iskrcavanja presreli njemački torpedni čamci. Nekoliko nedelja prije početka iskrcavanja primjećeno je da se u ukr!tenim riječima Britanskog Dejli =elegrafa (Britis7 Dail9 =elegrap7 pojavio iznena4ujuće veliki broj riječi koje su predstavljale kodne nazive vezane za invaziju. EF G je prvo pomislila da je u pitanju koincidencijaH me4utim kada se kao re!enje jedne od ukr!tenica pojavila riječ Ealberi, EF G je saslu!ao autora ukr!tenice, koji je bio učitelj u !koli, i uvjerio se u njegovu nevinost. :asnije je obznanjeno da su riječi za njegove ukr!tenice predlagali učenici koji su čuli kako i7 koriste vojnici koji su bili stacionirani nedaleko od !kole. Naravno, učenici nisu znali na !ta se ove riječi odnose. #laniranje je u martu ')/. godine započeo britanski general1pukovnik ser rederik F. Eorgan, koji je postavljen za načelnika Ieneral!taba vr7ovnog komandanta saveznički7 snaga. Njegov plan je u januaru ')). godine preradio vr7ovni !tab saveznički7 ekspedicioni7 snaga na čelu sa američkim generalom Dvajtom D. +jzen7auerom. 8a mjesto iskrcavanja odabran je manje utvr4en region Normandije, a njene pla5e nazvane su kodiranim imenima6 2uta, &ma7a, Iold, D5uno i 0vord. Jijele dvije godine trajala je obuka vojnika u veoma te!kim uslovima, ali i u potpunoj tajnosti, kako njemački !pijuni ne bi otkrili planove.#rije iskrcavanja bile su / veće operacije kao potpora invaziji kodni7 imena6 ;ltra, ortitude i Double Jross 09stem. U"/ra je bila saveznička operacija u kojoj su pomoću
or/i/ude je operacija u kojoj su saveznici napravili la5nu vojsku koja je trebala napasti Norve!ku kako bi Nijemci dio svoji7 snaga poslali tamo. Dou&"e !ross S
!i"j o#eracije bio je da se u prvi7 )? dana uspostavi čvrst mostobran koji bi se oslanjao na gradove Jaen i luku erbur, u koju su mogli da pristaju veliki transportni brodovi, proboj izvan mostobrana, osloba4anje Bretanje i njeni7 atlantski7 luka i napredovanje do linije na oko '? km jugozapadno od #ariza, preko 3K+vra i 3e Eana do =ura. ; roku od tri mjeseca od iskrcavanja trebalo je uspostaviti kontrolu nad teritorijom koja se prostirala na jugu do rijeke 3oare i na sjeveroistoku do rijeke 0ene.Do ')). @itlerova "uropa postala je gotovo neosvojiva tvr4ava, za!tićena sa zapada +tlantskim zidom. +tlantski zid je bio vjerojatno najveći sistem vojni7 utvrda u povijesti. 8id je bio napravljen u obliku rovova i upori!ta sa topovima i strojnicama. #la5e su tako4er bile te!ko utvr4ene, minirane te prekrivene bodljikavom 5icom. Do dana D Rommelove snage su ukupno postavile >.G milijuna mina. #olja u Normandiji Rommel je dao poplaviti i postaviti drvene stupove radi onemogućivanja slijetanja saveznički7 zrakoplova. ; Normandiji bio je njemački Fstočni bataljon kojeg je sačinjavalo do G?L zarobljeni7 ruski7 i poljski7 vojnika !to je saveznicima dalo malu prednost. Fstočni bataljon je bio nepokretan !to je omogućavalo saveznicima da s topovima s brodova točno poga4aju neprijateljske polo5aje. 0aveznicima je tako4er pomoglo !to su Nijemci napravili jako lo! zapovijedni lanac pa su bili neorganizirani i nisu mogli koristiti dio svoji7 snaga. Nijemci su znali da će do iskrcavanja doći samo nisu znali gdje tj. pretpostavljali su da će se iskrcavanje zbiti sjevernije gdje je kanal 3a Eanc7e u5i, oko luke 3e @avre.8bog toga je 0uprotno prijedlogu Rommela da se oklopljene jedinice po!alju bli5e samoj obali. 0am @itler je Rommelu dao na raspolaganje / jedinice koje je ovaj rasporedio uz obalu no kako se ispostavilo one nisu bile dovoljne. 0aveznički plan iskrcavanja se sastojao u * dijela. '. / padobranske jedinice (>. britanska, *. i '?'. američka se spuste u unutra!njost kako bi !titile lijevi i desni bok te sredinu *. glavna ofenziva koja će biti izvr!ena preko mora i to na G pla5a kodni7 imena ;ta7, &ma7a, 0Mord, Iold i 2uno. 0amo iskrcavanje se trebalo zbiti G. -F. ')). za vrijeme punog mjeseca. &no je zbog lo!eg vremena odgo4eno no kako se vrijeme nije pobolj!alo niti sljedećeg dana general Dvajt D. +jzen7auerom. je odlučio da se ne isplati čekati sljedeći puni mjesec te je dao znak za napad. =ačno u >./?. >. juna ')), vojnici američki7, britanski7, kanadski7 i francuski7 jedinica, ali i oni iz +ustralije, Belgije, e7oslovačke, Irčke, @olandije, Novog 8elanda, Norve!ke i #oljske, počeli su s iskrcavanjem. Fnvazionu flotu činilo je >./ brodova ('.*'/ ratni7,
).'*> transportni7 i '.>?? brodova za podr!ku, uključujući i trgovačke iz osam zemalja.-azdu!nu podr!ku pru5ala je flota od '*.??? aviona pod komandom vazdu7oplovnog mar!ala ser =raforda 3i1Eelorija dok je za vazdu!ni desant obezbije4eno oko '.??? transportni7 aviona. #lanirano je da se na njemačke polo5aje baci preko '?.??? bombi i da se izvr!i ').??? borbeni7 letova juri!ne avijacije sa zadatkom uni!tenja njemački7 zemaljski7 ciljeva. 8adatak ratni7 brodova bio je da !tite transporte trupa i opreme od mogućeg napada njemački7 povr!inski7 plovila, podmornica ili napada iz vazdu7a, kao i da pru5e podr!ku desantnim trupama tukući svojim topovima njemačke polo5aje na obali. ;kupna komanda nad savezničkim pomorskim ekspedicionim snagama, koja je trebalo da obezbedi blisku podr!ku i bombardovanje pla5a, povjerena je britanskom admiralu ser Bertramu Remzija.0avezničke pomorske ekspedicione snage bile su podeljene u dvije pomorske grupe6 8apadna (kojom je komandovao kontraadmiral +lan I. :irk i Fstočna (pod komandom kontraadmirala ser ilipa -iana.Do ')). @itlerova "uropa postala je gotovo neosvojiva tvr4ava, za!tićena sa zapada +tlantskim zidom. +tlantski zid je bio vjerojatno najveći sistem vojni7 utvrda u povijesti. 8id je bio napravljen u obliku rovova i upori!ta sa topovima i strojnicama. #la5e su tako4er bile te!ko utvr4ene, minirane te prekrivene bodljikavom 5icom. Do dana D Rommelove snage su ukupno postavile >.G milijuna mina. #olja u Normandiji Rommel je dao poplaviti i postaviti drvene stupove radi onemogućivanja slijetanja saveznički7 zrakoplova. ; Normandiji bio je njemački Fstočni bataljon kojeg je sačinjavalo do G?L zarobljeni7 ruski7 i poljski7 vojnika !to je saveznicima dalo malu prednost. Fstočni bataljon je bio nepokretan !to je omogućavalo saveznicima da s topovima s brodova točno poga4aju neprijateljske polo5aje. 0aveznicima je tako4er pomoglo !to su Nijemci napravili jako lo! zapovijedni lanac pa su bili neorganizirani i nisu mogli koristiti dio svoji7 snaga.
%R%5 NA 0AŽA8A "a'a ma=a, kasnije nazvana :rvava, koja je bila dodeljena *. diviziji američke vojske, bila je najbolje utvr4ena na čitavoj obali. 8bog nemirnog mora samo * od * tenkova stiglo je do obale na kojoj su se nalazila njemačka mitraljeska gnijezda, jer padobranci zbog dejstva njemačke Druge 00 divizije nisu uspjeli da se probiju do +tlantskog zida i uni!te bunkere. ; sati i 'G minuta mislili su prekinuti zauzimanje &ma7e i pre5ivjele poslati na druge pla5e. Rangeri su se uspjeli probiti kroz minska polja i zauzeti upori!ta na stijeni i omogućili iskrcavanje ostatka vojnika. Na #"a'i Ju/a, na kojoj se iskrcalo /?.??? američki7 vojnika i /.G?? vozila i dvije grupe tenkova koji su očistili put od mina i omogućili vojnicima da se popnu na stijenu, otpor Njemaca bio je slab. =reća kanadska divizija je jedina koja je prvog dana donekle postigla cilj, ali su izgubili veći broj desantni7 brodova, jer prilikom iskrcavanja na pla5u D5uno zbog plime nisu vidjeli mine. Na #"a'i Svord iskrcali su se vojnici /. britanske divizije koji su se probili do grada &uistre7ama, gde su se sukobili s njemačkom vojskom.0Mord je bila pla5a koja je najvi!e bombardovana Na #"a'u >o"d se iskrcala #edeseta britanska divizija i . oklopna brigada koje su poslije iskrcavanja trebali da zauzmu grad +roman! i u njemu naprave bazu. F nji7 su usporili nemirno more i nado!la plima, a od mina na obali stradao je veći broj vojnika i uni!teno je mnogo vozila.=o je bio puni pogodak po!to Nijemci nisu očekivali napad po tako lo!em vremenu pa se i sam Rommel vratio u Njemačku neposredno prije napada. ; početku su Nijemci mislili kako je riječ o varci no kad su s7vatili već je bilo prekasno. Britanske jedinice na pla5ama 0Mord i Iold su se brzo probile na kopno no primarni cilj da jedinice sa 0Morda osvoje Jaen do kraja prvog dana nije ostvaren. Na #"a'i Juno, :ana4ani su uz velike gubitke (prve linije su imale oko G?L gubitka u!li dublje na kopno i jedini ostvarili svoj primarni cilj prvog dana, dolazak do ceste Jaen1 Ba9eu. #roblem je bio !to je u moru bilo puno grebena pa su morali krenuti kad je do!la plima pa nisu vidjeli mine tako da je dosta desantni7 brodova na početku iskrcavanja uni!teno. Nijemci su pucali po vojnicima na pla5i, a kako su tenkovi kasnili nisu se mogli probiti do njemački7 polo5aja. :ako je dolazila plima morali su se pod svaku cijenu probiti !to su do večeri i uspjeli. :ana4ani su jedini tog dana donekle dostigli ciljeve koji su im postavljeni. Na #"a'i U/a= je pru5en najslabiji otpor +merikancima.Ilavni razlog tome je bilo to !to su njemačku obranu na tom djelu sačinjavali zarobljeni ruski i poljski vojnici. Najveći je otpor pru5an na pla5i &ma7a gdje se američka '. pje!adijska divizija sukobila sa /G*. njemačkom divizijom (jedna od najbolji7 njemački7 divizija. Nakon te!ki7 borbi uspjeli su se probiti uz gubitke veće od G?L. 8račni dio desanta je djelimično uspio. Britanska >. zračna divizija je uspje!no osvojila most #eagasus i ostale mostove na lijevom boku. *. i '?'. američka divizija nisu bili te sreće. Enogo nji7 je krivo sletjelo te su bili ra!trkani po cijeloj Normandiji. No djelomično slo5ena *. divizija je u zoru >. juna. osvojila gradić 0ainte1 Eere1"glise koji je bio prvi osvojeni grad u invaziji na Normandiju. Nakon prvotnog
iskrcavanja počelo je dopremanje zali7a i novi7 jedinica. Do ''. >. u Normandiju se iskrcalo oko /*> ??? vojnika. No ipak primarni cilj iskrcavanja nije izvr!en jer Jaen nije uspje!no osvojen. Njega je branila '*. 00 #anzer divizija <@itlerova mlade5<. Nakon nekoliko neuspje!ni7 napada od strane 0aveznika Jaen je napokon osvojen C. -FF. &d '. do *?. -FF. su britanske snage probile njemačku liniju koja je okru5ivala Normandiju tako da su 0aveznici mogli krenuti prema #arizu. Fstovremeno (*.-FF. se na jugu rancuske iskrcao general Ieorge J. #atton tako da su Nijemci na kraju C. mjeseca bili suočeni sa napadom sa tri strane O britanskog sa sjevera prema Belgiji, američkog kroz sredinu i s juga prema #arizu i Rajni. ;kupni gubici u invaziji su bili poprilični6 Njemci su izgubili )?? ??? ljudi (pola ubijenoPranjeno, pola zarobljeno, a 0aveznici /C ??? poginuli7 i 'C* ??? ranjeni7 ili nestali7
.
Iskrcavanje saveznika na kodirane plaže
RDR SA15?NI7A 7R? RAN!US7U D 7RAJA +*44.
Nakon izlaska 0aveznički7 snaga iz Normandije otvoreno je novo boji!te na zapadu "urope. Nijemcima to uopće nije i!lo u korist po!to je )PG nji7ovi7 snaga bilo na istočnom boji!tu gdje su poku!avali zaustaviti sovjetsku ofenzivu. 0ad su morali dio snaga prebaciti na zapad, a sa Ftalijom izvan rata, vojnika uopće nije bilo dosta. 0avezničke snage su brzo napredovale kroz rancusku. ; dogovoru sa 0aveznicima, rancuski pokret otpora je podigao ustanak u #arizu tako da je ovaj oslobo4en *G. -FFF. ')). Ee4u prvim 0avezničkim vojnicima koji su u!li u #ariz je bio i poznati američki knji5evnik "rnest @emigMa9. Fako je @itler naredio zapovjedniku obrane #ariza Dietric7u von J7oltiztu da brani #ariz pod svaku cijenu i da ga na kraju uni!ti ako bude trebao, ovaj potonji se oglu!io na u7rerovu zapovijed (kao i von #aulus u 0taljingradu i predao #ariz 0aveznicima bez borbi. 0ljedeći cilj koji su 0aveznici trebali ostvariti je bilo osloba4anje sjeverne rancuske i zemalja Benelua. =o je bilo veoma va5no iz dva razloga6 '. ; tom djelu rancuske su Nijemci postavili lansirne rampe za svoje -' i -* rakete koje su bile velika prijetnja za -eliku Britaniju, točnije 3ondon. *. #rilikom bje5anja Nijemci su uni!tili sve va5nije luke koje bi 0aveznici mogli iskoristiti za dopremanje zali7a 7rane i goriva. 8bog toga su 0aveznici bili primorani dopremati zali7e starom rutom preko mjesta iskrcavanja u Normandiji. =im je zali7ama trebalo jako dugo vremena da do4u to prvi7 linija jer su sami 0aveznici prije iskrcavanja u Normandiju te!ko o!tetili većinu 5eljeznički7 pruga u rancuskoj kako se Nijemci ne bi mogli dovesti nove jedinice u borbu. 0ad im se to osvećivalo. 8ato su 0aveznici kao svoj primarni cilj odredili osloba4anje nizozemske luke +ntMerpen kako bi se rije!ili logistički7 problema. Britanski feldmar!al Eontgomer9 je predlo5io 0avezničkom zapovjedni!tvu napad kojim bi osvojili svi7 sedam mostova preko Rajne u Nizozemskoj i tako se pribli5ili osvajanju +ntMerpena. #lan je bio da se padobranci iz "ngleske spuste na svaki od mostova i dr5e ga pod svojom kontrolom sve dok :anadske i Britanske snage ne probiju njemačku liniju i spoje se sa
padobrancima. > od C padobranski7 posada se uspjelo spojiti sa udarnim snagama, osim oni7 kod +rn7emskog mosta. Jijela britanska '. padobranska divizija je tako uni!tena, a Nijemcima je ostao jedan most pod nji7ovom kontrolom. Do početka rujna linija se stabilizirala na nekada!njoj 0igfriedovoj liniji ali +ntMerpen jo! uvijek nije bio osvojen, a 0aveznici su imali sve vi!e problema sa opskrbljivanjem prvi7 linija boji!nice. +ntMerpen je napokon osvojen ). FQ. od strane britanske ''. oklopne divizije. 0ljedeći na prodoru 0aveznika je bio grad +ac7en. Njega je bilo potrebno osvojiti jer je njegova vojska prijetila bokovima američke . armije. @itler je naredio obranu grada pod svaku cijenu. Rezultat je bila bitka za +ac7en koju su 0aveznici dobili sa oko G ??? gubitaka sa obje strane. 3inija boji!nice se tako nije mijenjala sve do početka zime kad su Nijemci poku!ali provofenzivu prema +ntMerpenu kroz +rdene.
Ulazak saveznika u Pariz
ARD5NS7A AN?I1A 6 S0J5DNJA NJ58A@7A AN?I1A NA ?AADU
Nakon otvaranja zapadnog fronta iskrcavanjem u Normandiji, njemačka je vojska podijeljena na dva dijela. #o!to su Nijemci te!ko odbijali sovjetsku armiju sa svim snagama na istočnom boji!tu, sad je stanje bilo jo! gore. @itler je s7vatio da situacija nije ba! najbolja
za Nijemce. Rat na dva fronta nije bio moguć i jedan od fronta je trebalo zatvoriti. Na istoku to jednostavno nije bilo moguće jer su 0ovjeti bili prejaki. &stao je zapadni front. @itler se odlučio za napad preko +rdena, akcija "Wacht am Rhein" (0tra5a na Rajni. Jilj akcije je bio napasti 0aveznike u +rdenima gdje je američka linija bila najslabija i brzim prodorom doći do +ntMerpena i osvojiti ga. =ime bi se 0avezničke snage podijelile na dva djela te bi onaj dio sjeverno od crte prodora bio opkoljen. =ako bi zbog lo!e situacije na boji!tu 0aveznici bili primorani potpisati sporazum koji bi i!ao na ruke Nijemcima. @itler je smatrao da napad treba biti proveden za vrijeme lo!eg vremena tako da onemogući savezničke zračne protunapade. #o!to su njemačke snage bile na njemačkoj zemlji 0aveznici nisu mogli saznati !to se doga4a. #rije u rancuskoj bi to saznali ili preko #okreta otpora ili de!ifrirajući poruke iz "nigme. 0ad se sve poruke i!le preko telefona. Nijemci su tako počeli dopremati naoru5anje i vojnike na prednje linije. 0aveznici u to vrijeme uopće nisu slutili da se priprema napad nego su mislili da se Nijemci pripremaju na obranu Rajne. Druga okolnost koju su Nijemci očekivali jest da 0aveznici pomisle da je riječ o varci, a ne o pravom napadu pa tako ne po!alju pojačanja. 8a napad je odre4eno ukupno /? divizija sa *?? ??? ljudi, >?? tenkova i ' ?? artiljerijski7 jedinica. 0 druge strane 0aveznici su raspolagali sa ? ??? ljudi, )?? tenkova i )?? artiljerijski7 jedinica. Napad je započeo '>. QFF. ')). u ?G6/? ujutro. #aralelno s napadom je započela velika snje5na mećava koja je, ba! kako se @itler nadao, ote5ala zračne napade 0aveznika. No suprotno očekivanju Nijemaca, "isen7oMeru nije trebalo dugo da s7vati da nije riječ o varci iako su svi oko njega mislili da jest tako da je na kraju prvog dana napada već poslao pojačanja. Na sredini boji!nice Nijemci su počeli probijati prema mjestu 0t. -it7 koji je uz Bastogne bio va5no cestovno kri5i!te i bilo ga je imperativ osvojiti. 0t. -it7 je branila američka C. oklopna divizija i dijelovi *. i '?>. pje!adijske i . oklopne divizije. Nakon dugotrajni7 borbi Nijemci su uspjeli osvojiti 0t. -it7 do *'. QFF. ali su se njegovi branitelji utvrdili na manjoj udaljenosti od grada gdje su se uspje!no branili do */. QFF. kad su i7 Nijemci razbili sa boka tako da su morali pobjeći preko rijeke 0alm na zapad. &ko '. QFF. general #atton je sa svojom /. armijom krenuo sa juga pomoći u obrani, točnije u pomoć braniteljima Bastognea. Bastogne je bio drugo va5no kri5i!te u +rdenima i njega je branila '?'. američka padobranska divizija koja je sudjelovala i u Normandiji. =ijekom vremena je '?'. postala jedna od najpoznatiji7 divizija u *. svjetskom ratu. Do *'. QFF. su Nijemci potpuno opkolili Bastogne. #onudili su zapovjedniku '?'., generalu +nt7on9 Ec+uliffeu, predaju koju je on sa zadovoljstvom odbio (poslao je papir Nijemcima na kojem je pisalo N;=0. */. QFF. su se vremenske prilike pobolj!ale tako da su +merikanci iz aviona izbacivali 7ranu, streljivo i medikamente braniteljima Bastognea. *). QFF. su se Nijemci zaustavili na rijeci Eeuse jer su ostali bez goriva i municije. 8a to vrijeme se #attonova /. armija pribli5avala Bastogneu. Nakon nekoliko dana borbe su probili njemački obruč oko grada te *>. QFF. u '>G? oslobodili Bastogne i '?'. diviziju. &stav!i bez goriva i opreme Nijemci su zaustavili napad do Nove godine. =ad su odlučili na +merikance poslati zadnje dijelove svoji7 zrakoplovni7 snaga jer je Luftwaffe u to vrijeme bila u potpunom rasulu. =a je akcija vjerojatno bila jedan od najveći7 proma!aja *. svjetskog rata. Nijemci su izgubili *CC aviona. 0ve bi dobro pro!lo da su i7 sru!ili američki avioni ali od ti *CC američki avioni su sru!ili samo >*. 'C* je bilo sru!eno zbog toga jer Nijemci nisu računali da 0aveznici imaju postavljenu protuzračnu obranu, a imali su kako bi mogli sru!iti moguće -' i -* rakete. &stali7 )/ su sru!ili sami Nijemci. Naime prednje njemačke snage nisu bile obavije!tene o zračnoj akciji tako da su mislili da je riječ o savezničkim avionima pa su i7 počeli ru!iti. #o!to su njemačke kopnene operacije stale, 0aveznici su odlučili poduzeti protuofenzivu. Napali su sa dvije strane. 0a sjevera je napao
feldmar!al Eontgomer9 sa svojim britanskim snagama te se kretao prema jugu, dok je s ju5ne strane #atton sa svojom /. armijom krenuo prema sjeveru. 0aveznici su napredovali iako veoma sporo, oko kilometar na dan. C. F. je @itler naredio povlačenje njemački7 snaga iz +rdena kako bi se bolje utvrdili na Rajni. Bitka za Bulge je tako zavr!ila 'G. F. ')G. kad su se dvije američke armije susrele. Iubitke u +rdenima vi!e ni!ta nije moglo nadoknaditi, !to su odma7 iskoristili 0ovjeti, probiv!i njemačke linije u #oljskoj i pribli5iv!i se samom Berlinu. martu su zapadni saveznici konačno pre!li Rajnu i počeli prodirati u samo srce Njemačke. .Njemačka je vojska nakon vi!e od pet godina do5ivjela potpuni slom pa su se mnoge jedinice, pogotovo na zapadu, počele predavati bez borbe, a na istoku boriti manje zato da zaustave 0ovjete, a vi!e zato da sebi daju priliku za predaju zapadnim saveznicima. *G. travnja sovjetske i američke trupe spojile su se kod =orgaua, presjekav!i tako Njemačku napola. ; isto vrijeme otpočela je berlinska bitka tijekom koje je @itler izvr!io samoubojstvo, a sam Berlin predao se *. svibnja.
Napredak savezničkih snaga
REZULTATI RATA Računica poslije bitke je bila takva da su Nijemci izgubili iako su imali manje gubitaka. Iubitci za Nijemce su bili > ??? ljudi (od čega 'C */> mrtvi7, '> ??? zarobljeni7 i /) )/ ranjeni7 i C?? tenkova. 0aveznici su imali gubitke od C ??? ljudi (od čega >?C mrtvi7, *' ')) zarobljeni7 i )C '/ ranjeni7 i C// tenkova. Nakon same ofenzive linije su ostale otprilike na istom mjestu gdje su bile prije tako da Nijemci napadom nisu postigli gotovo ni!ta osim !to su izgubili puno ljudi !to će se pokazati presudnim u danjim bitkama.
IS 0I;5RA;UR5 Knjiga !inston erčil#$rugi svetski rat !% http&&www'dsr'(loger'inde)'hr&post&invazija#na#normandiju&*+**,-.'asp) http&&akter'co'rs&weekl/&.0#(ez(ednost&-**-#iskrcavanje#u#normandijipo#etak#hitlerovog# kraja'html http&&www'scri(d'com&doc&12*344+,+&5itka#6a#Normandiju7scri(d http&&www'dw'de&dan#d#prekretnica#povijesti&a#2,-44.40 http&&www'slideshare'net&acatod&(itka#za#normandiju#212-01-3 http&&jna#sfrj'forum#aktiv'com&t2+02#iskrcavanje#u#normandiji#najveci#desant#u#istoriji