Istraživanje o dojenju u Srbiji Srbija je među zemljama sa najnižom stopom dojenja u Istočnoj Evropi, pokazuje nedavno sprovedeno istraživanje mreže SteadyHealth na uzorku od 200 majki u Srbiji, kako iz urbanih područja tako i iz okolnih ruralnih sredina !e"ina majki u Srbiji #$ od %0& !e"ina %0 & započne dojenje svojih beba, ali i pored ovako visoke stope rano' dojenja, sve'a %()* majki isključivo doji svoje bebe tokom prvih +est mesei njihovo' života Isključivo dojenje u prvih +est mesei ima brojne koristi i za majku i za dete - umanjuje +anse za respiratorne in.ekije i dijareju, utiče na razvoj inteli'enije kod beba, značajno doprinosi oporavku majke nakon porođaja i umanjuje rizik za pojavu raka kod majki
/kupno $2* ispitania je izjavilo da je dojilo svoje bebe neko vreme eđu njima, 1$* je dojilo jedno dete kra"e od mesei, 23* je dojilo vi+e od jedno' deteta kra"e od mesei, i %4* je isključivo dojilo makar jedno od dee tokom prvih +est mesei života 5ko 3* ispitania je izjavilo da nikad nije dojilo svoje bebe 6a pitanje iz kojih razlo'a su se odlučile za hranjenje beba .ormulom, od'ovarale su i mame koje su dojile bebe kratko vreme kao i one koje nisu dojile uop+te 7ok su neke mame od'ovorile da su izabrale .ormule iz ličnih razlo'a, poput uverenja da je hranjenje iz .la+ie praktičnije, da žele vi+e vremena za sebe, ili su verovale da dojenje ne nudi značajne koristi za zdravlje, dru'e mame su imale kompleksnije soiolo+ke razlo'e za kori+"enje .ormula8 •
•
%0* navodi da je jedan od 'lavnih razlo'a za hranjenje bebe .ormulom njihovo dru+tveno okruženje koje nije podržavalo dojenje9 2* kaže da su se na taj korak odlučile jer :ne znaju ni+ta o dojenju;, 'de kao razlo'e navode i nedostatak znanja pružalaa zdravstvenih uslu'a sa kojima su se susretale tokom
•
trudno"e i u porodili+tima, koji oči'ledno nisu uspeli da im pomo'nu da prevaziđu ovaj problem9 Interesantno je da značajan broj majki, njih 2)* navodi da ili nisu imale mleka uop+te ili nisu imale dovoljno mleka da doje svoje bebe #S dru'e strane, od'ovaju"i na pitanje da li veruju da je ve"ina žena .izički sposobna za dojenje, ))* njih je od'ovorilo a.irmativno, dok je (0* smatralo da mno'e majke nemaju dovoljno mleka&
Sa 23* ispitania koje su čule za ideju da :majčino mleko može iznenada da nestane; od svo' okruženja, dok se dru'a petina susrela sa idejom da :majčino mleko može da se ukiseli;, kulturološki uslovljena verovanja o nedostatku mleka kod majki ispostavila su se kao jedan od glavnih razloga za niske stope dojenja u Srbiji.
Imaju"i u vidu da, prema podaima, samo oko 4* žena zaista ne može da doji zbo' određenih .izičkih
edan od od'ovora leži i unutar zdravstveno' sistema Samo 3* majki je mo'lo da doji svoje bebe u toku prvog sata života, +to se smatra izuzetno značajnim, imaju"i u vidu da se ranim početkom dojenja prenose značajna antitela detetu i da se na taj način utiče na preveniju obilno' krvarenja nakon porođaja kod majki ?atim, %)* ispitania je navelo da su njihove bebe hranjene formulama u porodilištu bez saglasnosti majke, dok %(* majki nije moglo da doji bebe na zahtev jer su bile odvojene u okviru porodilišta @@@ Aazmi+ljaju"i o ovoj temi, oči'ledno je da splet različitih .aktora - .izičkih, psiholo+kih i soiolo+kih, utiče na odluku majke da #ne& doji svoju bebu !ideli smo da su .izički činioi presudni samo u jako malom proentu, kod žena koje zaista ne mo'u da doje 6a psiholo+kom nivou, promene koje se de+avaju sa rođenjem deteta predstavljaju veliki diskontinuitet u životu, i označavaju posebnu .azu razvoja u kojoj čovek, u'lavnom prvi put u životu, snosi od'ovornost za tuđi život, život bebe koja je potpuno bespomo"na i zavisi od bri'e odraslih da bi preživela / zavisnosti #između ostalo'& od psiholo+ko' tipa ličnosti i stepena posve"enosti, ona "e proeniti u kojoj meri "e se :žrtvovati; za dete, prioritizuju"i potrebe deteta ispred svojih, odnosno koliko "e odbijati od'ovornost, i dalje ostajati u ulozi :stare sebe; koja je sklonija da brine o sebi, a da oslona za bri'u o detetu u ve"oj meri prepusti dru'ima u svojoj okolini #ovime se može delimično objasniti set od'ovora o ličnim razlozima zbo' kojih se odlučuju za .ormule poput8 htela sam vi+e vremena za sebe, hranjenje iz .la+ie je praktičnije, verovanje da dojenje ne nudi značajne koristi za zdravlje i sl&
7ok su neke mame u velikoj meri okrenute sebi, i te+ko preuzimaju na sebe od'ovornost koju sa sobom nosi novi život, neke dru'e mame imaju problem da preuzmu od'ovornost za svoj život, odnosno da vode bri'u o sebi Bo podrazumeva poznavanje, prihvatanje i izražavanje sebe, svesno dono+enje odluka i prihvatanje njihovih posledia, kao i od'ovornost za svoje .izičko i psihičko zdravlje 6ije od koristi #za majku, dete i porodiu kao elinu& bilo koja od te dve krajnosti - niti potpuno odsustvo bri'e o sebi i isključivo prepu+tanje potrebama bebe, niti preterano insistiranje na svojim potrebama i oslanjanje na dru'e osobe u od'ajanju deteta ?latna sredina između svojih i potreba bebe, je ključna za optimalno .unkionisanje u ovom novom ambijentu, stvaranju porodie, i dojenje se u nju apsolutno uklapa 5dnosno, i mame koje doje mo'u na"i zlatnu sredinu između po+tovanja svojih potreba, vremena za sebe, i divne bri'e o detetu pružaju"i mu
Soiolo+ki i kulturolo+ki 'ledano, dojenje je, kao i vaspitanje dee, dru+tveni .enomen 7ok "e evropske mame razmi+ljati da li da doje svoje bebe, proenjivati koliko "e im to promeniti životni stil i da li "e mo"i da 'a uklope sa poslom, majke iz Cameruna ili Indije, podrazumevaju da "e dojiti svoje bebe jer je za njih to najzdravija opija 7ok "e mama u nekoj od američkih ili evropskih zemalja dojiti bebu do +est mesei, +to je preporuka Svetske zdravstvene or'anizaije ali i Dmeričke akademije za pedijatriju, majke u D.rii "e dojiti bebe i do njihove 14 'odine i tamo "e se to smatrati sasvim normalnim 7ok se, na primer u Fritaniji podrazumeva da bebe plaču, u Ceniji se veruje da ne+to nije u redu ukoliko beba zaplače / nekim dru+tvima se smatra da "e se beba razmaziti ako se uzme u ruke i nosi, dok se u dru'im podrazumeva da je beba stalno u nosilji, ili rukama Cultura jedno' dru+tva određuje u kojoj meri se dojenje smatra značajnim i da li se preporučuje, do ko' uzrasta deteta je tipično dojiti, nakon če'a se može očekivati neodobravanje sredine, koje "e se opet razlikovati od jedne sredine do dru'e, kao i odnos prema dojenju u javnosti i slična pitanja u vezi sa tim 7ru+tvenokulturni obrasi se replikuju i na nivou pojedinaa koji ih prihvataju vremenom kao svoje lične stavove #prelamanje dru+tveno' u pojedinačnom kroz soijalizaiju&, tako da "e na odluku o dojenju utiati kako op+ti stavovi, tako i stavovi neposredno' okruženja - tate, svojih roditelja, prijatelja, poznanikaG
?dravstveni sistem u Srbiji, u kontekstu rađanja i dojenja, koji se sastoji od zdravstvenih ustanova, lekara i zdravstvenih radnika, bolnia, porodili+ta, kao i ele in.rastrukture, odraz je dru+tvenih stavova prema dojenju, ženama, očevima i porodii u elini 5d ambijenta prostorija u kojima se žene porađaju, do položaja koji zauzimaju kada krene porođaj, samostalnosti koju imaju, odluke da li ota može prisustvovati porođaju, odluke osoblja o :dohrani; beba bez sa'lasnosti majke, 'eneralno' tretmana ženeG u svemu tome o'leda se odnos sistema prema ženi, ou, detetu, porodii a kakvu to poruku zdravstveni sistem u Srbiji +alje= ame nisu samostalne da odlučuju o svom telu, ono im ne pripada vi+e po dolasku u porodili+te kada postaju :paijenti;, trudno"a nije normalno prirodno stanje, ve" pre liči na bolest pa se kao takva i tretira kroz niz #često nepotrebnih& mediinskih intervenija Fudu"i da se žene smatraju nesposobnima da donose odluke, one se donose u njihovo ime, poput odluke o dojenju bebe ivot je nasilan, kao i porođaj, sam
jaka svetla prže oči navikle na tamu i toplotu Jla+ia umesto maminih toplih 'rudi - uobičajena slika porodili+ta u Srbiji Cao i u svakom sistemu, promene se odvijaju sporo, tako da sada postoje porodili+ta koja počinju polako da menjaju praksu, i omo'u"avaju uključivanje oa u porođaj, dojenje na zahtev i mo'u"nost da bebe budu stalno pored majke, u nekim porodili+tima postoje kade 'de se može provesti deo .aze kontrakija uz bla'otvorno dejstvo vode, a tu su i dru'e slične prakse koje humanizuju čin porađanja i odnos prema budu"im majkama Combinaija psiholo+kih i soiolo+kih činilaa ima"e presudan utiaj na odluku majke da li da doji bebu ili ne ože se pretpostaviti slede"e8 •
•
•
/koliko je okruženje nepodržavaju"e prema dojenju, a majka ima oslona u sebi i svojim znanjima, najverovatnije je da "e odlučiti da doji, onoliko koliko njoj i bebi od'ovara Cada okruženje ne podržava dojenje, a majka je sklona da trpi utiaje sredine, najverovatnije je da "e odlučiti da ne doji bebu /koliko okruženje daje podstiaj dojenju, bilo da ima sklonost da nalazi oslona u sebi ili da trpi utiaje, majka "e se najverovatnije odlučiti da doji Coliko du'o, zavisi od različitih životnih okolnosti u prvom, odnosno podr+ke okruženja u dru'om slučaju
7akle , da bi se pružio podstiaj dojenju u Srbiji, potrebno je promeniti dru+tvene i kulturne obrase, podi"i nivo op+te in.ormisanosti o značaju dojenja, čime "e se eliminisati rasprostranjeni mitovi poput ono' da majke nemaju #dovoljno& mleka, +to "e bitno utiati na promenu stavova i vrednosti, i time se kroz sistemsku podr+ku žene osnažiti za dojenje 7obra vest je da su neke iniijative u ovom smislu ve" pokrenute od strane različitih udruženja 'rađana koja se bave temama roditeljstva i podr+kom mamama, i pružaju novi, humaniji po'led na rađanje i porodili+ta u Srbiji, kao i samo dojenje I na kraju, po'ledajte interesantan dokumentarni .ilm o prvoj 'odini života bebe u različitim sredinama +irom sveta, od on'olije do 6amibije, od San Jraniska do Bokija - Fabies #20%0& https8<
Bekst objavljen na blo'u KKKosnazenaor' %(%220%