Dolazak Hrvata i Organizacija Drzave

DOLAZAK HRVATA

I ORGANIZACIJA DRŽAVE 

ETNOGENEZA HRVATA (PROBLEMI I GLEDIŠTA) -

Etnogeneza Hrvata je proces formiranja i razvoja hrvatskog naroda

-

Danas se ne može ponuditi definitivan odgovor o podrijetlu Hrvata i hrvatskog imena, ali se sažeti u nekoliko osnovnih Najstarija je slavenska teorija koju je prvi zastupao Franjo Rački, a prema njoj Hrvati su

sve teorije mogu -

slavenskog podrijetla -

Zastupnici te teorije misle da su se Hrvati naselili u jednom seobnom valu zajedno s drugim

Južnim Slavenima -

Ta teorija se zasniva u djelu 'O upravljanju carstvom' bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta

-

Teoriju o društvenom dualizmu zastupao je Vjekoslav Klaić

-

Prema toj teoriji, pleme Hrvata doselilo se na prostor današnje domovine i tu podčinilo otprije naseljene Slavene

-

Pri tom su poslali vladajući sloj, a Slaveni njihovi podložnici

-

Gotska teorija koji su zastupali neki povjesničari nadovezuje se na prethodnu i prema njoj su Hrvati gotskog podrijetla te su kao osvajači nametnuli svoju vlast Slavenima koje su zatekli

na tom području

-

Prema toj teoriji Hrvati bi trebali biti slavenizirani Goti

-

Osnovni izvor za tu teoriju je 'Povijest salonitanskih i splitskih biskupa' koju je u

XIII.stoljeću napisao splitski Toma Arhiđakon (on izričaj Goti koristi samo kao pogrdni nadimak za barbarske Slavene u dalmatinskom zaleđu) -

Prema iranskoj teoriji Hrvati su jedno od iranskih plemena koje je

zahvaćeno velikim

seobenim valom krenulo prema Europi te se usput slaveniziralo -

razmišljanje nalazi se u tzv. Tanaiskim pločama - to su dvije ploče pronađene na području ušća Dona u Azovsko more, na kojima su zapisana imena Osnovna potpora za takvo

Horoathos i Horuathos koja mogu biti povezani s hrvatskim narodnim imenom -

Ipak općeprihvaćeno mišljenje je da su Hrvati bili slavenskog podrijetl a ili barem da su na prostore današnjeg obitavanja došli već slavenizirani

SEOBE HRVATA U DANAŠNJU POSTOJBINU -

Tijekom seobe naroda Hrvata su se dijelili na nekoliko plemena

-

U djelu 'O upravljanju carstvom' spominju se petorica braće i dvije sestre pod čijim su vodstvom Hrvati, na poziv bizantskog cara Heraklija stigli na područje bivše antičke provincije Dalmacije

-

To doseljenje trajalo je više godina tako da govorimo o doseljenju Hrvata tijekom VII.stoljeća

-

Na novim prostorima zatekli su Avare i Slavene

-

Avari i Slaveni su živjeli u plemenskim savezima koji su priznavali vrhovnu avarsku vlast podčinjenu avarskom kaganu te otud dolazi naziv avarski kaganat

-

Dolaze Hrvati koji su nakon dugotrajnih borbi pobjedili Avare i zavladali njihovom zemljom

-

Na doseljenom

području su zatekli romske i ilirske starosjedioce s kojima su povremeno

ulazili u sukobe -

O tim sukobima svjedoče i ostaci nekih uništenih antičkih naselja – Nezakcij kraj današnje Pule, Salona kraj Splita i Narona u dolini rijeke Neretve

-

Stanovništvo izbjeglo u brda se bavilo stočarstvom i ponovno će se pojaviti u nizinama tek u XIV.stoljeću pod imenom Vlasi

SUSRET HRVATA SA ZAPADNOKRŠĆANSKOM ZAPADNOKRŠĆANSKOM KULTUROM -

Kad su došli u novu domovinu, Hrvati su bili mnogobošci

-

Štovali su poganske kultove svojih bogova po put drugih Slavena No, u dodiru s krštenim starosjediocima vjeroj atno je uskoro i dio Hrvata primio krščanstvo, prije negO što će ono postati vjerom svih Hrvata

-

O odnosu Hrvata prema krštenim starosjediocima svjedoči i misija opata Martina 641.godineMartina

je posalo tadašnji papa Ivan IV. u Dalmaciju i Istru da o tkupi zarobljene kršćane od

pogana -

Tada

su moći sv. Anastazija (Staša), sv. Mavra i sv. Venancija pohranjene u Lateranskoj

bazilici u Rimu

POKRŠTENJE HRVATA -

Novopridošli Hrvati su na početku bili mnogobošci, ali već tijekom VII.stoljeća su počeli

-

primati kršćanstvo - o tom svjedoči već spomenuto djelo Konstantina VII. Porfirogeneta Kršćanstvo se najviše širilo iz istočne obale Ja drana koja je bila pod bizantskom vlašću

-

Pokrštavanje Hrvata dobiva novi zamah u IX.stoljeću kada oni dolaze u dodir s Francima Otada na hrvatske prostore dolaze i franački misionari iza kojih ubrzo slijede i benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje

-

Najveće crkveno središte bila je nadbiskupija u Splitu pod bizanstkom vlašću Kad je došlo do sukoba između rimskog pape i carigradskog patrijarha splitki je nadbiskup stao uz carigradskog patrijarha

-

-

Tad je osnovana nova biskupija u Ninu, 60- ih

godina 9.stoljeća. Neretvanska kneževina je dugo vremena bila nepokrštena Ti su Hrvati upoznali kršćanstvo na slavenskom jeziku jer su na tom području pokrštavali Ćiril i Metod Tijekom pokrštavanja Hrvata i Franci i Bizant imali su iznimno važnu ulogu Pokrštavanje je trajalo od 7. do 9.stoljeća

HRVATSKA-NEOVISNA I PRIZNATA EUROPSKA

DRŽAVA PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE -

Na prostoru

između Drave i Jadranskog mora doseljeni Slaveni organizirali su nekoliko manjih državnih zajednica – sklavinija (zemlja Slavena)

-

U izvorima su sačuvana imena nekih od njih Sklavinija Hrvatska protezala se od današnjeg Labina do rijeke Cetine te potom u unutrašnjost do rijeke Kupe i porječja Vrbasa

-

Iako je izvori nazivaju Dalmacijom i Liburnijom, ponekad ponekad se naziva i Primorska Hrvatska

-

Na jugu od Cetine pa do Neretve bila je smještena sklavinija Paganija čije ime svjedoči da nekršćani Ta se sklavinija još naziva i Neretvanskom kneževinom su njezini stanovnici dugo bili pogani-

-

-

Još južnije nalazilo se Humsko kneštvo i Travunija U gornjem porječju Bosne nastala je sklavinija Bosna, a na sjeveru između Save i Drave Donja Panonija sa središtem u Sisku

-

Donja Panonija ponekad se nazivala i Panonskom ili Posavskom Hrvatskom, a kasnije će

-

biti nazvana Slavonijom -

Na čelu sklavinija od 9.stoljeća obično je bio knez

-

Te su sklavinije bile podjeljene na manje teritorijal ne

-

čelu stajao knežev službenik župan U sklaviniji Donjoj Panoniji koja se nalazila pod franačkim utjecajem vladao je knez

cjeline zvane županije na čijem je

-

Ljudevit Posavski čije je sjedište bilo u gradu Sisku On je priznao vlast franačkoga kralja i cara Međutim, nezadovoljan krutim postupanjem Franaka prema njegovim podložnicima,

-

Ljudevit se nekoliko puta žalio caru Ludoviku Pobožnom Budući da car nije reagirao na njegove pritužbe knez Ljudevit je 819.godine podigao

-

ustanak protiv Franaka -

Ljudevit je pokušao

stvoriti širok savez protiv Franaka pa je u pomoć pozvao obližnja

plemena -

Iako su se Gačani i Timočani odazvali pozivu, knez Borna je pristao uz Franke Franci su nekoliko puta neuspješno pokušali ugušiti Ljudevitov ustanak, no knez je vješto izbjegavao

-

glavni udar franačke vojske

Tada je i knez Borna napao Ljudevita- bitka kod rijeke Kupe završila

je Ljudevitovom

pobjedom -

-

Nakon te pobjede Ljudevit je provalio u zemlju kneza Borne, ali je bio potučen te se morao povući Uskoro su i Franci uspjeli pokoriti Ljudevitove saveznike te se i sam L judevit morao povući povući i pobjeći

-

Prvo se kako izvori navode sakrio 'kod Srba', očigledno u strahu za vlastiti život da će biti izdan, Ljudevit je na prevaru ubrzo ubio nekog od njihovih knezova te preuzeo vlast

-

Nakon nekog vremena obratio se Ljudemislu, ujaku kneza Borne, koji ga je prvo ugostio, a

823.godine izdajnički ubio

JAČANJE HRVATSKE U VRIJEME PRVIH TRPIMIROVIĆA -

Iako je Hrvatska i nakon na kon Ljudevitova ustanka ostala pod snažnim franačkim,a dalmatinska obala pod bizantskim utjecajem, hrvatski knezovi su malo-pomalo osamostaljivali svoju vlast

-

Uspon Hrvatske počeo

je već u vrijeme kneza Mislava u prvoj polovici 9.stoljeća kada se zajedno s neretvanskim knezom Družakom odlučio suprostaviti pretenzijama Venecije na

istočnu jadransku obalu -

Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime jer sam sebe u darovnici iz

-

852.godine naziva 'milošću božjom knez Hrvata' bio je Trpimir On je osnivač narodne dinastije Trpimirovića

-

Smatrao se samostalnim jer je samostalno poveo dva r ata:prvi protiv 'naroda Grka'(Bizanta) i drugi protiv Bugara

-

Brinuo se i za razvoj vjere u svojoj državi pa je u Rižinicama kraj Klisa podigao samostan u koji je doveo benediktince

-

To je bio prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj

-

U njegovo se

-

Trpimira je na vladarskom prijestolju naslijedio Domagoj koji nije bio njegov sin

-

Kao franački saveznik istaknuo se u kršćanskim borbama za Bari u Italiji koji su nešto

doba osniva i hrvatska biskupija sa sjedištem u Ninu

ranije osvojili Arapi -

Istodobno je

branio jadransku jadransku obalu od Mlečana pa su ga Mleci zvali 'najgorim knezom knezom

Slavena'. -

Nakon njegove smrti bizantski car Bazilije I. uspio je na hrvatsko prijestolje dovesti Zdeslava

-

Međutim,

Hrvati, nezadovoljni njegovom vladavinom uskoro dižu bunu i na pri jestolje  jestolje

dovode Branimira

KNEZ BRANIMIR I PAPA IVAN VIII. -

Došavši na hrvatsko prijestolje knez Branimir je o tome pismom obavijestio tadašnjeg rimskog papu Ivana 8.

-

Takvim je postupkom vješto iskoristio prilike slabljenja Franačke i Bizanta te se izravno obratio papi s ciljem sve većeg osamostavljivanja osamostavljivanja svoje vlasti od franačkog patrona U uzvratnom pismu 879.godine obavjestio je Branimira da je na Uzašašće iste godine u

-

crkvi Sv. Petra u Rimu blagoslovio njega, njegov narod i njegovu državu Time je papa priznao njegovu svjetovnu vlast i to je bilo prvo međunarodno priznanje

-

neovisnosti Hrvatske

-

U njegovo je vrijeme Hrvatska doživjela gospodarski procvat, što se očitovalo i u sve brojnijoj gradnji crkvenih zdanja

-

U suradnji s ninskim biskupom Teodezijem obnavljao je stare i davao graditi nove crkve

-

Iz njegova vremena sačuvano je pet kamenih natpisa s njegovim imenom Kameni ulomak iz Šopota kraj Benkovaca spominje Branimira kao 'kneza Hrvata' i to je

-

najstariji kameni zapis hrvatskog imena -

Naslijedio ga je Trpimirov sin Mutimir

-

Kao i njegovi prethodnici i on je održavao dobre odnose sa Crkvom Njegovo glavno središte bilo je u Biaćima blizu Trogira

-

U Uzdolju blizu Knina dao je podići crkvu od koje nam je danas ostao sačuvan kameni ulomak s uklesanim njegovim imenom i 895.godinom 895.godinom

-

U to vrijeme Hrvatska je bila već dovoljno jaka da se može uplesti u sukobe između Bizanta i Bugarske

-

U tom sukobu Hrvati su stali na stranu Bizanta, a taj se sukob nastavio i u vrijeme Mutimirova nasljednika Tomislava

OBRAMBENI RATOVI S VENECIJOM -

-

Venecija je nakon mirovnog ugovora u Aachenu dobila mogućnost gospodarskog uspona putem trgovačkog posredništva između istoka i zapada Trgovački put koji su Mlečani pri tome željeli kontrolirati vodio je uzduž istočne jadranske obale

-

neliko puta tijekom 9.stoljeća pokušali zauzeti tu obalu no svaki put su odbijeni Godine 887. pri jednom takvom takvom pokušaju kod Makarske Makarske poginuo je mletački dužd Petar

Mleci su se

Kandijano -

To je Veneciju primirilo da više od stotinu godina ne pokuša vojno zauzeti taj pomorski put, a istodobno je bila prisiljena plaćati hrvatskom vladaru danak za slobodnu plovidbu istočnom jadranskom obalom

HRVATSKO KRALJEVSTVO U 10 .

STOLJEĆU 

OBRAMBENI RATOVI I USPON HRVATSKE U DOBA TOMISLAVA -

Tomislav je od svojih prethodnika prethodnika

naslijedio vojno jaku zemlju, što mu je omoguć ilo da

proširi granice Hrvatske -

Pravu priliku za to pružili su mu nomadski Mađari koji su se od kraja 9 .stoljeća pojavili u Panonskoj nizini

-

Ubrzo su uništili sklaviniju Donju Panoniju i ubili njezina kneza, te su počeli s pljačkaškim pohodima na granicama Hrvatske

-

Međutim, Tomislav ih je dočekivao i vješto odbijao njihove napade, a na kraju ih je odbio prema sjeveru

-

Tomislav je dobio priliku da proširi granice na prostor bivše Donjopanonske kneževine, uključujući i grad Sisak

-

S druge strane od svog prethodnica naslijedio je i sukobe s Bugarima

-

Početkom 10. stoljeća bugarski vladar Simenon bio je najmoćniji na balkanskom prostoru

-

te je pokušavao osvojiti Balkan Pošto su i Srbi bili u istom položaju kao i mi, Tomislav je njihovom knezu dopustio da se sakrije pred bugarskom vojskom

-

To se nije svidilo bugarskom caru pa je on poslao vojsku na Hrvate

-

Tomislav je

taj napad uspješno odbio i porazio Bugare pod vodstvom Alogobotura

UJEDINJENJE HRVATSKIH ZEMALJA -

Zbog

pomoći tijekom bizantskih sukoba s Bugarima kad su oni bili pod zidinama Carigrada,

bizantski car Roman I. Lakapen dodjelio je Tomislavu titulu konzula i dopustio mu da upravlja Dalmacijom -

-

Taj dobitak još više je ojačao gospodarsku snagu hrvatskog vlada ra Tim dobitkom pod Tomislavovom vladavinom prvi put našle su se sjedinjene Hrvatska, Dalmacija i veći dio Slavonije Time je Tomislav postao prvi hrvatski vladar koji je vladao širokim područjem od jadranske obale do Panonske nizine duboko u unutrašnjost

HRVATSKA POSTAJE KRALJEVSTVO -

Ti vojni i politički uspjesi silno su podigli ugled kneza Tomislava Stoga je i sam rimski papa Ivan 10. upućuje Tomislavu 925.godine pismo u kojem ga naziva kraljem te zahtjeva da se brine za Crkvu u svojoj državi

-

Time je Tomislav postao prvim kraljem Hrvatskog kraljevstva, a i njegovu su nasljednici nosili istu titulu

-

Teriorijalno i političko jedinstvo Dalmacije i Hrvatske omogućilo je da se pokuša ostvariti i crkevno ujedinjenje unutar države

CRKVENI SABORI U SPLITU -

Otvaranjem pitanja stvaranja na jedinstvene crkvene organizacije unutar Hrvatskog

-

kraljevstva iskrsnuo je problem tko će biti glavni crkveni poglavar u Hrvatskom kraljevstvu Splitski nadbiskup smatrao je da pravo na tu titulu ima on jer je Split bio nasljednik antičk e

-

Salone koja je nekoć bila crkveno sjedište S druge strane i zadarski biskup se natjecao jer je Zadar bio sjedište bizantske Dalmacije pa je stoga imao neka prava

-

Osim njih, u to se uključio i ninski biskup Grgur jer je njegova biskupija bila prostorno na jveća

-

Da bi se to pitanje riješilo sazvani su 925. i 928.godine crkveni sabori u Splitu Crkveni sabor sazvat 925.godine trebao je riješit pitanje vrhovnog poglavara ujedinjene

-

hrvatsko-dalmatinske hrvatsko-dalmatinske crkve

-

Nakon rasprave odlučeno je da vrhovni poglavar treba postati splitski nadbiskup Ninski biskup Grgur nije bio zadovoljan tom odlukom te se žalio rimskom papi

-

Zbog toga je 928.godine sazvan drugi splitski crkveni sabor, no i na njemu je potvrđen

-

primat splitskog nadbiskupa nadbiskupa -

Štoviše, odlučeno je da se ukine ninska biskupija i da se njezino područje razdjeli između dalmatinskih biskupija

-

Ukidanjem ninske biskupije crkvena crkvena organizacija vraćena je na stanje kakvo je bilo prije kneza Trpimira

-

Osim o tome na tim crkvenim saborima raspravljalo se i o slavenskom bogoslužju

i

upotrebi glagoljice -

Papa nije razumio slavenskim jezik te se bojao da će se proširiti kakvo krivovjerje Stoga je na crkvenom saboru odlučeno da se ne smije zaređivati glagoljaško svećenstvo, ali su glagoljaši mogli održavati bogoslužje

HRVATSKA NAKON TOMISLAVA

-

U vrijeme Tomislavovih nasljednika Trpimira 2. i Krešimira 1. Hrvatska je i dalje bila jaka država Međutim uskoro dolazi do nesloge u kraljevskoj obitelji – kralja Miroslava zbacio je s

-

prijestolja Pribina (ban Like, Gacke i Krbave) i na če lo Hrvatske postavio Miroslavova brata Mihajla Krešimira 2. U tim sukobima Hrvatska je znatno oslabila što su Mlečani pokušali iskoristiti kako bi se

-

domogli hrvatske obale, ali u tome nisu uspjeli -

No za vladavine Krešimirova sina, Stjepana Držislava stanje se bitno popravilo Držislav je, poput Tomisalava, obnovio odnose s Bizantom pruživši im savez protiv tada ojačalog bugarsko – makedonskog vladara Samuila

-

Zbog toga je bizantski car Bazilije 2. i njemu dao Dalmaciju na upravljanje te mu posalo kraljevsku krunu

-

Time je Držislav postao prvi hrvatski okrunjeni kralj, a kao znak jedinstvenosti hrvatskih zemalja pod njegovom vlašću nosio je titulu 'kralj Hrvatske i Dalmacije'

-

Njegova majka

– kraljica Jelena dala je sagraditi crkve Sv. Marije i Sv. Stjepana u blizini

Solina -

Kasnije će u crkvi Sv. Marije biti pokopani hrvatski kraljevi

-

-

Stjepan Držislav imao je tri sina – Svetoslava Seronju , Krešimira 3. i Gojslava No, kako se njih trojica nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti između njih je izbio sukob Držislav je vlast ostavio samo najstarijem sinu Svetoslavu Seronji Seronji Njegova braća tim nisu bili zadovoljni te su ga svrgnuli s trona

-

Tim sukobima Hrvatska iznova gubi moć

-

NOVI OBRAMBENI RATOVI S VENECIJOM -

Takvo stanje rata i nesloge unutar vladarske kuće u Hrvatskoj je odmah iskoristio mletački dužd Petar 2. Orseolo te je 998.godine s velikom mornaricom zaplovio niz istočnu  jadransku obalu obalu

-

Cilj mu je bio osvojiti gradove na obali kako bi osigurao trgovački put prema istoku

-

Za taj pothvat trebao je privolu bizantskog cara, koji ju je i dao jer je Bizant tad bio u sukobu s Bugarima te se nije mogao mogao posvetiti dalmatinskoj dalmatinskoj obali

-

Bez potpore hrvatskog vladara dalmatinski su gradovi jedan po jedan predavani Veneciji koja je do 1000.godine uspjela osvojiti cijelu d almatinsku

-

obalu, uključujući i otoke

Krešimir i Gojslav su pokrenuli rat protiv Venecije, ali su uspjeli vratiti samo dio gradova Ostale gradove ponovo je osvojio Krešimirov sin Stjepan čime je propao mletački pokušaj da se učvrste na istočnoj jadranskoj obali

PROCVAT HRVATSKE U DOBA PETRA KREŠIMIRA  IV. I DMITRA ZVONIMIRA

PETAR KREŠIMIR IV. -GOSPODARSKI RAZVOJ I USMJERENOST PREMA MORU -

Stjepan je na vlast doveo svoga sina

Petra Krešimira IV. koji je smatrao da je jadranska

obala važna za gospodarski razvoj cijele države te je tijekom svoje vladavine poticao razvoj gradova uz more poput: Nina, Biograda i Šibenika -

U Biogradu je bio okrunjen i tu se nalazila njegova prijestolnica

-

Gospodarski razvitak gradova na obali ovisio je i o njihovoj povezanosti s hrvatskim

zaleđem pa je on težio da ih što više poveže s hrvatskom državom -

Uspio je postati pravim gospodarem Dalmacije te je u jednoj ispravi Jadran nazvao

'našim

dalmatinskim morem' -

Jačaju integrativni procesi između hrvatskog zaleđa i dalmatinske obale jer u dalmatinske gradove dolazi sve

više hrvatskog stanovništva

UJEDINJENA HRVATSKA -

Osim na Dalmaciju, vlast Petra Krešimira protezala se na srednjovjekovnu Slavoniju, o čemu svjedoči postojanje bana Dmitra Zvonimira koji je vladao između Save i Drave

-

Osim Zvonimira javlja se i ban koji upravlja Likom, Gackom i Krbavom – ban Gojko

-

Još tijekom svoje vladavine Hrvatskoj je pripojio i Neretvansku kneževinu te dio Bosne i time je pod svojom vlašću imao najveći dio hrvatskog etničkog p rostora u ranom srednjem vijeku

-

Zbog toga je on s ponosom mogao reći da je 'svemogući Bog proširio naše kraljevstvo na kopnu i moru'

NOVI CRKVENI SABORI -

– REFORMNI POKRETI U HRVATSKOJ

Petar Krešimir 4. kao i svi njegovi prethodnici jako se brinuo za širenje kršćansk e vjere i razvoj Crkve u Hrvata

-

Zbog toga je pomagao gradnju benediktinskih samostana te im darivao zemlju i posebne povlastice

-

Upravo u to vrijeme počeo je pokret za reformu Crkve k oji je Petar Krešimir podupirao

-

Stoga je 1060. godine sazvan crkveni sabor u Splitu na kojem se raspravljalo o uporabi glagoljice i slavenskog

jezika u Božjoj službi

-

Glavno uporište glagoljaša bili su otoci Krk i Cres odakle je utjecaj prešao na Istru i Primorje

-

Sabor je odlučio da se Božije služenje na narodnom jeziku mora ukinuti te da se svećenici bez znanja latinskog jezika ne smiju zarediti

-

Osim toga zabranjen je nikolaitizam ( praksa

ženidbe svećenika mimo crkvenih običaja) i

simonija (trgovanje crkvenim stva rima,

-

-

službama i funkcijama) Iako su se crkveni prelati složili s idejama reforme, tome se opiralo niže svećenstvo jer se veći dio njih koristio s lavenskim jezikom i glagoljicom Primjer je bio svećenik Vulfo i biskup Cededa. 60-ih godina 11. stoljeća svladan je otpor tim reformama

OBRAMBENI RATOVI S BIZANTOM I NORMANIMA -

Potkraj

-

1074. normanska je mornarica opsjela grad Rab

-

Razlog njihova upada bilo je uplitanje Petra Krešimira u bizantske političke prilike U to doba kneževina Duklja oslobađa se bizantske vlasti pod vodstvom svojih knezova

-

vladavine Petra Krešimira 4. hrvatsku su obalu ugrozili Normani iz južne Italije

Mihajla i Bodina, a Bizant ima problema i s u stankom -

na makedonskom području U to se upleo Petar Krešimir 4. pomažući protubizantsku stranu i zbog toga su Normani pod vodstvom vojvode Amika kao bizantski saveznici napali hrvatsku obalu

-

Tada je Hrvatski vladar krenuo pomoći Rabu ali kod Caske na Pagu ga je dočekala normanska zasjeda

-

Došlo je do velik e bitke i hrvatska mornarica je bila poraže na, a hrvatski vladar zarobljen