REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 2. DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (1990.-1991.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 2. BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 1. Nakladnik Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb Hrvatski institut za povijest – Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod Za nakladnika: Dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Mato Artukovi} Urednik: Mate Rupi}, prof. Recenzenti: Prof. dr. sc. Ozren @unec Dr. sc. Zdenko Radeli} Suradnici: Julija Barun~i}, prof. Ivan Brigovi}, prof. Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc. @eljka Kri`e, prof. An|ela Ljubas, mr. sc. Josipa Maras Kraljevi}, prof. Natko Martini} Jer~i}, prof. Ivan Rado{, prof. Slaven Ru`i}, prof. Janja Sekula, prof. Domagoj [tefan~i}, prof. Ilija Vu~ur, prof. Lektorica: Julija Barun~i}, prof. Izrada kazala: Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc. Prijepis: Indira Alpeza Priprema za tisak: Kolumna d.o.o. Tisak Tiskara Rim Naklada 500 primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 2.
DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (1990.-1991.)
Zagreb – Slavonski Brod 2007.
SADR@AJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 1. 1990., sije~anj 27., Donji Lapac – Govor Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika Srpske demokratske stranke, nad jamom “Kuk” u Donjem Lapcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 2. 1990., velja~a 17., Knin – Programski ciljevi Srpske demokratske stranke i rezolucija o Kosovu, usvojeni na osniva~kom skupu u Kninu 17. velja~e 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 3. 1990., velja~a 20., [ibenik – Pismo Jovana Ra{kovi}a, predsjednika SDS-a, Franji Tu|manu, predsjedniku HDZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 4. 1990., velja~a 28., Knin – Protest Op}inskog vije}a Saveza sindikata Hrvatske na zaklju~ke Sabora HDZ-a u kojima vidi zahtjeve za zamjenu SR Hrvatske novom Nezavisnom Dr`avom Hrvatskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 5. 1990., travanj 10., Plavno – Program Srpske demokratske stranke za gospodarski razvoj Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 6. 1990., travanj 14., Knin – Govor Jovana Opa~i}a na predizbornom mitingu SDS-a u Kninu 14. travnja 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 7. 1990., svibanj 23., Knin – Izvod iz zapisnika s 1. zajedni~ke sjednice vije}a Skup{tine op}ine Knin na kojoj je dr. Milan Babi} izabran za predsjednika Skup{tine op}ine . . . . . . . . . 23 8. 1990., lipanj 6., Knin – Rje{enje o izboru predsjednika i ~lanova Savjeta za narodnu odbranu Skup{tine op}ine Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 9. 1990., lipanj 16., Smokovi} – Iz govora predstavnika Srpske demokratske stranke na osniva~kom skupu Mjesnog odbora u Smokovi}u kod Zadra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 10. 1990., lipanj 23., Kula Atlagi} – Govori predstavnika Srpske demokratske stranke na osnivanju Mjesnog odbora stranke u Kuli Atlagi} kod Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 11. 1990., srpanj 1., Kosovo (kod Knina) – Stenogrami govora srpskih ~elnika na proslavi kod crkve Lazarica u Kosovu, gdje je progla{eno osnivanje Zajednice op}ina Sjeverna Dalmacija i Lika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 12. 1990., srpanj 3., Knin – Zapisnik 1. sjednice Privremenog predsjedni{tva Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 13. Š1991., srpanj 6.š, ŠKninš – Stenogram govora dr. Milana Babi}a, Du{ana Zelembabe i Jovana Ra{kovi}a prilikom rasprave o amandmanima na Ustav Republike Hrvatske . . . . . . . . 36 14. 1990., srpanj 17., Dvor – Odluka o pristupanju op}ine Dvor Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 15. 1990., srpanj 25., Srb – Zapisnik osniva~kog zasjedanja Srpskog sabora u Srbu . . . . . . . . . . . 39 16. Š1990., srpanj 25.š, ŠSrbš – Izjave vodstva krajinskih Srba nakon skupa u Srbu i dono{enja Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 V
17. Š1991., srpanj 26.š, ŠKninš – Stenogram izjava vodstva pobunjenih Srba nakon dono{enja Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 18. 1991., srpanj 31., Knin – Zapisnik 1. sjednice Srpskog nacionalnog vije}a . . . . . . . . . . . . . . . 47 19. 1990., kolovoz 18., Knin – Zapisnik 3. izvanredne sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin na kojoj je razmatrana dru{tveno-politi~ka situacija vezana uz po~etak “balvan revolucije” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 20. 1990., kolovoz 28., Slunj – Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji na podru~ju op}ine Slunj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 21. 1990., rujan 2., Ba~ki Gra~ac – Zapisnik Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Ba~kom Gra~acu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 22. 1990., rujan 2., Gra~ac – Prilog izvje{}u Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Gra~ac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 23. 1990., rujan 3., Karlovac – Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Karlovac, te zapisnik na glasa~kom mjestu Karlovac . . . . . . . . . . . . . . . . 61 24. 1990., rujan 3., Vojni} – Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Vojni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 25. 1990., rujan 8., Bjelovar – Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o kulturnoj autonomiji Srba u Hrvatskoj na podru~ju op}ine Bjelovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 26. 1990., rujan 10., Donji Lapac – Stenogram izvje{}a dopisnika RTB-a o pregovorima hrvatskih predstavnika i vodstva pobunjenih Srba u Donjem Lapcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 27. 1990., rujan 12., Bolman – Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Beli Manastir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 28. 1990., rujan 14., Novi Sad – Zapisnik i izvje{}e Organizacionog odbora za izja{njavanje gra|ana Novog Sada o autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 29. 1990., rujan 24. – Mi{ljenje Pravne komisije Srpskog nacionalnog vije}a u svezi nacrta Ustava Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 30. 1990., rujan 26., ŠZagrebš – Izlaganje dr. sc. Vase Predojevi}a o aktualnim problemima djelovanja komunista i OSK u 5. vojnoj oblasti na sjednici Predsjedni{tva Komiteta SKJ u JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 31. 1990., rujan 30., Srb – Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 32. 1990., rujan 30., Srb – Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja u Jugoslaviji o autonomiji srpskog naroda u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 33. 1990., rujan 30., Srb – Zaklju~ak Srpskog nacionalnog vije}a o usvajanju izvje{}a Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 34. 1990., rujan 30., Srb – Srpsko nacionalno vije}e progla{ava autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 35. 1990., rujan 30., Srb – Poziv Srpskog nacionalnog vije}a srpskom narodu da se odupre hrvatskoj vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 36. 1990., listopad 2., Sila{ – Pismo mjesnih odbora SDS-a u isto~noj Slavoniji vodstvu Jugoslavije i Srbije “o teroru” nad Srbima u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 37. 1990., listopad 5., Knin – Obavijest Predsjedni{tva SO Knin Saboru, Vladi i MUP-u Republike Hrvatske da nisu spremni primiti niti jednog predstavnika iz Hrvatske u delegaciju SFRJ koja }e obi}i krizna podru~ja u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 VI
38. 1990., listopad 9., Knin – Stavovi i ocjene Izvr{nog vije}a SO Knin o politi~koj situaciji u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 39. 1990., listopad 26., Zagreb – Tu`ba Jugoslavenske samostalne demokratske stranke protiv Hrvatske upu}ena Raselovom sudu zbog “teku}e genocidne prakse i pripreme genocida velikih razmjera nad srpskim narodom u Hrvatskoj” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 40. 1990., studeni 7., Knin – Zahtjev SO Knin Vladi Republike Hrvatske za suglasnost pri osnivanju Op}inskog sekretarijata za unutarnje poslove Knin “radi poljuljanog povjerenja srpskog naroda u namjere hrvatske vlasti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 41. 1990., studeni 12., Gra~ac – Izvje{}e [umskog gospodarstva “Lika” OOUR Gra~ac SO Gra~ac o barikadama koje su postavili Srbi iz Mazina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 42. 1990., studeni 15., Knin – Poziv Op}inskog sindikalnog vije}a Knin radni~koj klasi Hrvatske da ne prihvati “bezumnu odluku” Vlade RH da 29. i 30. studeni 1990. budu radni dani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 43. 1990., studeni 16., Vrhovine – Odluka o raspisivanju referenduma MZ Vrhovine za izdvajanje MZ iz op}ine Oto~ac i priklju~enje op}ini Titova Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 44. 1990., prosinac 3., Gra~ac – Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Gra~ac Srpskom nacionalnom vije}u da osnuje poduze}e “Srpske {ume” radi raspolaganja i upravljanja {umskim bogatstvom na podru~ju gdje `ivi ve}insko srpsko stanovni{tvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 45. 1990., prosinac 9., Vrhovine – Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma o izdvajanju MZ Vrhovine iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Titova Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 46. 1990., prosinac 13., Knin – Nacrt Statuta Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . 110 47. 1990., prosinac 14., Vrhovine – Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma o izdvajanju 16 mjesnih zajednica iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Korenica . . . . . . . . . 113 48. 1990., prosinac 19., Kostajnica – Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 49. 1990., prosinac 19., Knin – Prijedlog odluke Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tina Sjeverna Dalmacija i Lika o provo|enju Statuta “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 50. 1990., prosinac 20., Gra~ac – Zaklju~ak SO Gra~ac kojim se daje suglasnost za izdvajanje 15 mjesnih zajednica iz op}ine Gospi} i pripajanje istih op}ini Gra~ac . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 51. 1990., prosinac 20., Velika Gradusa – Zapisnik o glasovanju i odluci o izdvajanju MZ Velika Gradusa iz op}ine Sisak i pripajanju op}ini Petrinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 52. 1990., prosinac 21., Knin – Statut “Srpske autonomne oblasti Krajina” . . . . . . . . . . . . . . . . 120 53. 1990., prosinac 27., Donji Lapac – Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Donji Lapac Izvr{nom vije}u “SAO Krajine” za osnivanje javnog poduze}a za gospodarenje {umama na srpskom etni~kom podru~ju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 54. 1991., sije~anj 13., Oku~ani – Odluka Mjesne zajednice Oku~ani o raspisivanju referenduma za odcjepljenje od op}ine Nova Gradi{ka i priklju~enje op}ini Pakrac . . . . . . . 125 55. 1991., sije~anj 21., Knin – Zamolba Srpskog nacionalnog vije}a Slobodanu Milo{evi}u da u svezi s razmjenom mi{ljenja oko novog ure|enja odnosa me|u jugoslavenskim narodima primi delegaciju Vije}a koja }e mu iznijeti zahtjeve srpskog naroda koji `ivi na podru~ju Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 56. 1991., sije~anj 29., [ibenik – Poziv na sastanak Glavnog odbora Srpske demokratske stranke na kojemu }e se raspravljati o aktualnim politi~kim prilikama u Hrvatskoj i VII
Jugoslaviji, mogu}em raspletu krize i na~inu organiziranja srpskog naroda u Hrvatskoj, te organizacijska pitanja SDS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 57. 1991., velja~a 3., Lipik – Program rada Srpske demokratske stranke Slavonije i Baranje . . . . 132 58. 1991., velja~a 15., Titova Korenica – Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Titova Korenica saveznim, vojnim i republi~kim vlastima za povla~enje jedinica MUP-a Hrvatske s podru~ja op}ine, a ukoliko se zahtjev ne ostvari prijete oru`anim sukobom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 59. 1991., velja~a 22., Pakrac – Odluka SO Pakrac o pristupanju op}ine Pakrac “SAO Krajini” 136 60. 1991., velja~a 22., Pakrac – Zaklju~ak SO Pakrac o preimenovanju PU Pakrac u OSUP Pakrac i stavljanje istog pod neposrednu upravu SUP-a “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . 137 61. 1991., velja~a 24., Orolik – Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma MZ Orolik o rezultatima glasovanja za izdvajanje MZ Orolik iz op}ine Vinkovci i priklju~enje op}ini Vukovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 62. 1991., velja~a 26. – Deklaracija Nacionalnog vije}a o suverenoj autonomiji srpskog naroda Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 63. 1991., velja~a 28., Knin – Rezolucija Srpskog nacionalnog vije}a i Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” o razdru`ivanju Republike Hrvatske i “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 64. 1991., velja~a 28., Knin – Nacrt Odluke SO Knin o prekidu uplata poreza na promet proizvoda i usluga prema ra~unima Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 65. 1991., o`ujak 2., Gra~ac – Zahtjev Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” Vladi i MUP-u Republike Hrvatske za povla~enje snaga MUP-a s podru~ja op}ine Pakrac . . . . . . . . . . . . . . 143 66. 1991., o`ujak 10., Ivanica – Stenogram govora na osniva~kom skupu ogranka Srpske demokratske stranke za Dubrovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 67. 1991., o`ujak 18., Knin – Statutarna odluka Skup{tine “SAO Krajine” kojom se “SAO Krajina” progla{ava autonomnom oblasti u sastavu SFRJ, a iz Statuta se bri{u sve rije~i u svezi s Republikom Hrvatskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151 68. 1991., o`ujak 18., Knin – Odluka Skup{tine “SAO Krajine” kojom se na podru~ju “SAO Krajine” primjenjuju savezni propisi i propisi “SAO Krajine”, a propisi Republike Hrvatske primjenjuju se samo kao pravna pravila i to ako nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i Statutom “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 69. 1991., o`ujak 18., Knin – Odluka SO Knin o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju “SAO Krajine” kao jedinstvene slu`be sa sjedi{tem u Kninu . . . . 153 70. 1991., o`ujak 21., [ibenik – Zapisnik sastanka Regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju i Baranju na kojemu je razmatrano izvje{}e o sastanku delegacije SDS-a s predsjednikom RH dr. Franjom Tu|manom, politi~koj situaciji te daljnjim pregovorima s predstavnicima Vlade RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 71. 1991., o`ujak 31., Kostajnica – Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156 72. 1991., travanj 1., Vrginmost – Odluka SO Vrginmost o odvajanju od Republike Hrvatske . 157 73. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Zapovijed Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” za mobilizaciju TO radi za{tite teritorijalnog integriteta, te zahtjev Vladi Republike Srbije da snage MUP-a Srbije pru`e pomo} SUP-u Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 74. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Zahtjev Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” saveznim organima da se izvr{i odluka Predsjedni{tva SFRJ o povla~enju snaga MUP-a “tzv. VIII
Republike Hrvatske” s teritorija “SAO Krajine” te oslobode svi njeni pripadnici zarobljeni u akciji MUP-a RH na Plitvicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159 75. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Odluka Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” o “prisajedinjenju SAO Krajine” Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 76. 1991., travanj 2., Knin – Ocjene i zaklju~ci Izvr{nog vije}a SO Knin o trenutnoj politi~kosigurnosnoj situaciji; daje se puna potpora Odluci o “prisajedinjenju Krajine Republici Srbiji” te tra`i od saveznih organa za{tita i garancija za sigurnost srpskog naroda u Krajini i Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 77. 1991., travanj 9., Beograd – Deklaracija Srpskog nacionalnog saveta o srpskom nacionalnom jedinstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162 78. 1991., travanj 17., Knin – Odluka SO Knin o izmjeni Statuta “SAO Krajine” u svezi konstituiranja Skup{tine “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 79. 1991., travanj 30., Knin – Odluka Skup{tine “SAO Krajine” o raspisivanju referenduma za “prisajedinjenje Krajine Republici Srbiji” i ostanak u Jugoslaviji s onima koji je `ele o~uvati 166 80. 1991., travanj 30. – Rje{enje Skup{tine “SAO Krajine” o imenovanju Centralne komisije za provo|enje referenduma o “prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 81. 1991., svibanj po~etak, Gra~ac – Proglas Komisije za provo|enje referenduma op}ine Gra~ac o “prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168 82. 1991., svibanj 5., Knin – Rje{enje Centralne komisije za provo|enje referenduma o imenovanju op}inskih komisija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169 83. 1991., svibanj 14., Knin – Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma “SAO Krajine” o rezultatima referenduma za priklju~enje “SAO Krajine” Republici Srbiji i ostanak u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172 84. 1991., svibanj 21., Kostajnica – Proglas SO Kostajnica da 30. svibanj ne prihva}a kao praznik i dan hrvatske dr`avnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178 85. 1991., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine “SAO Krajine” o progla{enju Statuta “SAO Krajine” ustavnim zakonom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178 86. 1991., svibanj 29., Knin – Ukaz o progla{enju Zakona o izmjeni i dopuni ustavnog zakona “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179 87. 1991., lipanj 24., Banja Luka – Ugovor o suradnji “SAO Krajine” i Zajednice op{tina Bosanske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 88. 1991., lipanj 24., Dvor – Ultimatum Izvr{nog vije}a SO Dvor na Uni MUP-u Republike Hrvatske da povu~e policijsku postaju iz Kozibroda jer }e ju ina~e ukloniti “samoorganizovani” narod oru`anom akcijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 89. 1991., lipanj 25., Borovo Selo – Odluka Velike narodne skup{tine Srba iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema o polo`aju srpskog naroda u jugoslavenskoj dr`avnoj zajednici . . 184 90. 1991., lipanj 27., Bosansko Grahovo – Zapisnik 1. zajedni~ke sjednice Skup{tine “SAO Krajine” i Zajednice op{tina Bosanske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 91. 1991., srpanj 1., Knin – Zapisnik 1. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192 92. 1991., srpanj 1., Glina – Odluka Ratnog predsjedni{tva SO Glina o progla{enju ratnog stanja na podru~ju op}ine Glina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 IX
93. 1991., srpanj 30., Vojni} – Odluka Predsjedni{tva SO Vojni} o preimenovanju Policijske stanice Vojni} u Stanicu javne bezbednosti Vojni} i ulasku iste u sastav SUP-a “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196 94. 1991., kolovoz 1., Knin – Zapisnik 2. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 95. 1991., kolovoz 9., Knin – Zapisnik 3. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203 96. 1991., kolovoz 20. – Zapisnik 4. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205 97. 1991., kolovoz 22., Knin – Odluka Predsjedni{tva SO Knin o izmjeni i dopuni Odluke o pripajanju op}ini Knin mjesnih zajednica s podru~ja op}ina Drni{, Sinj i [ibenik . . . . . . . 208 98. 1991., kolovoz 24., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke kojim se novo vodstvo obra~unava s Jovanom Ra{kovi}em i njegovim istomi{ljenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 99. 1991., rujan 1., Beli Manastir – Odluka Izvr{nog saveta SO Beli Manastir o prestanku radnog odnosa i zabrani povratka i ostanka u Baranji svima onima koji su se nalazili u Oru`anim snagama Republike Hrvatske i onima koji su im pomagali, kao i ~lanovima njihove u`e obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210 100. 1991., rujan 5., Knin – Zapisnik 5. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211 101. 1991., rujan 5., Bribirske Mostine – Zaklju~ci sa sastanka mjesnih zajednica skradinskog zale|a o prekidu neprijateljstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220 102. 1991., rujan 18., Knin – Zapisnik 6. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 103. 1991., rujan 25., Beli Manastir – Ustavni zakon “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225 104. 1991., listopad 2., Dalj – Odluka Vlade “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” o privremenom prelasku imovine Republike Hrvatske i dru{tvene imovine u imovinu “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229 105. 1991., listopad 2., Oku~ani – Odluka Srpskog nacionalnog vije}a “SAO Zapadna Slavonija” da se ne smije dirati imovina Jose Dumen~i}a i Kate Smol~i} iz Gornjih Bogi}evaca . . . . . . 230 106. 1991., listopad 7., Knin – Zapisnik 7. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 107. 1991., listopad 16., Knin – Zapisnik 8. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . 233 108. 1991., listopad 18. – Tekst izlaganja potpredsjednika SFRJ Branka Kosti}a na konferenciji o Jugoslaviji u Haagu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 109. 1991., listopad 19., Glina – Priop}enje za javnost sa sastanka Kluba poslanika Banije i Korduna u Skup{tini “SAO Krajine” povodom sukoba u Srpskoj demokratskoj stranci i vodstvu krajinskih Srba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244 110. 1991., listopad 22., Beograd – Stavovi Predsjedni{tva SFRJ za razrje{enje dr`avno-politi~ke krize u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246 111. 1991., listopad 26., Knin – Zapisnik 9. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . 248 112. 1991., listopad 29., Knin – Zapisnik 10. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . 255 113. 1991., studeni 1., Knin – Zapisnik 11. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . 256 114. 1991., studeni 6., Knin – Zapisnik 12. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . 258 115. 1991., studeni 8., Knin – Zapisnik 13. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . 264 116. 1991., studeni 9., Korenica – Zahtjev Ratnog predsjedni{tva SO Korenica Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu da se Vlado Trifunovi} proglasi zlo~incem zbog predaje garnizona u Vara`dinu bez borbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 X
117. 1991., studeni 12., Vrhovine – Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva Zajednice mjesnih zajednica Vrhovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268 118. 1991., studeni 13., Pla{ki – Pismo predsjednika SO Pla{ki Rudolfu [peharu, na~elniku op}ine Ogulin, nakon {to su Srbi iz Pla{kog okupirali Saborsko te dio Hrvata pobili, a dio protjerali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270 119. 1991., studeni 14., Benkovac – Ovla{tenje SO Benkovac UTP-u “Kotarac” da u suradnji s JNA demontiraju i odvezu ugostiteljsku opremu motela “Maslenica” . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270 120. 1991., studeni 18., Knin – Zapisnik 14. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . 272 121. 1991., studeni 23., Benkovac – Izvod iz razgovora Vojislava [e{elja s vojnim vodstvom pobunjenih Srba u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275 122. 1991., studeni 25., Petrinja – Odobrenje SO Petrinja jedinici @eljka Ra`njatovi}a – Arkana da sudjeluje u borbama u Petrinji pod komandom 2. mtb JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279 123. 1991., studeni 30., Knin – Zapisnik 15. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . 280 124. 1991., studeni, Knin – Izvje{}e o radu Vlade “SAO Krajine” od srpnja do studenoga 1991. 286 125. 1991., prosinac 7., Knin – Zapisnik 16. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . 290 126. 1991., prosinac 8., Oku~ani – Zapis episkopa banatskog Atanasija i slavonskog Lukijana prilikom posjeta Oku~anima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295 127. 1991., prosinac 9., Beograd – Iz stenograma sastanka ~lanova “krnjeg” Predsjedni{tva SFRJ s predstavnicima Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine na kojemu se raspravljalo o dolasku snaga UN-a na ratom okupirano podru~je Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . 296 128. 1991., prosinac 12., Knin – Zapisnik 17. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . 351 129. 1991., prosinac 18., Knin – Zapisnik 18. sjednice Vlade “SAO Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . 354 130. 1991., prosinac 19. – Odluka Skup{tine “SAO Krajine”, Velike narodne skup{tine “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” i Skup{tine “SAO Zapadna Slavonija” o progla{enju Ustava “Republike Srpske Krajine” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356 131. 1991., prosinac 19. – Odluka Skup{tine “SAO Krajine”, Velike narodne skup{tine “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” i Skup{tine “SAO Zapadna Slavonija” o progla{enju ustavnog zakona za provo|enje Ustava “Republike Srpske Krajine” . . . . . . . . . . 376 132. 1991., prosinac 24. – Odluka Narodne skup{tine “SAO Zapadna Slavonija” o pripajanju “SAO Zapadna Slavonija” “Republici Srpskoj Krajini” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378 133. 1991., prosinac 24., Mogori} – Odluka MZ Mogori} o prihva}anju inicijative za osnivanje op}ine Medak – Isto~ni Gospi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379 134. 1991., prosinac 31., Knin – Zapisnik 19. sjednice Vlade “Republike Srpske Krajine” . . . . . 380 Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385 Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394
XI
PREDGOVOR
njiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (1990.-1991.) druga je knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti po~eo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). Za razliku od prve knjige iz serije (Oru`ana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija Oru`anih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku 1990.-1991.), u kojoj su predstavljeni dokumenti vojne provenijencije, u ovoj knjizi uglavnom su predstavljeni dokumenti paradr`avnih i politi~kih ustanova pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj iz 1990. i 1991. – njihove Skup{tine, Vlade, dokumenti pojedinih ministarstava, pravosudnih tijela, upravnih tijela na lokalnoj razini te politi~kih stranaka i udruga. Predstavljeni dokumenti ve}im dijelom pripadaju djelomi~no prikupljenom i sre|enom arhivskom gradivu tzv. Republike Srpske Krajine (“SAO Krajine”), koje se ~uva u Centru (gradivo preuzeto krajem 2005. od Hrvatskog dr`avnog arhiva u Zagrebu) i u drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Sadr`aj navedenih dokumenata trebao bi povjesni~arima i svima zainteresiranima pomo}i u razumijevanju tijeka povijesnog procesa u Hrvatskoj po~etkom 90-ih godina pro{loga stolje}a. To je razdoblje u kojemu je politi~ko vodstvo Srba u Hrvatskoj, uzdaju}i se u potporu srbijanskih politi~ara i u snagu prosrpske, komunisti~ke Jugoslavenske narodne armije, potaknulo svoje sunarodnjake na pobunu protiv demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj, prouzro~iv{i tako stradanje i patnju brojnih gra|ana Hrvatske. Ova knjiga tiskana je u suradnji sa Hrvatskim institutom za povijest – Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda, a obuhva}a razdoblje od 27. sije~nja 1990. do 31. prosinca 1991. godine. Zapo~inje govorom Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika Srpske demokratske stranke, nad jamom “Kuk” u Donjem Lapcu 27. sije~nja 1990. godine, a zavr{ava “Zapisnikom s 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine”, odr`ane 31. prosinca 1991. godine. Dokumenti su objavljeni vremenskim slijedom u izvornom obliku sa svim jezi~nim, stilskim i gramati~kim obilje`jima, a u pravilu su objavljeni u cijelosti. Ako je koji dio dokumenta izostavljen ili je izvornik o{te}en, to je posebno nagla{eno u bilje{kama. Radi boljega razumijevanja, uz pojedine dokumente nalaze se bilje{ke koje poja{njavaju nejasna imena ili prezimena sudionika doga|aja ili upu}uju na neke dokumente o istom doga|aju koji se spominje u drugim dokumentima u knjizi. Dakako, dokumenti pokazuju stajali{te njihovih stvaratelja, odnosno autora, a za upozoriti na sve neobjektivne i neto~ne navode u predstavljenim dokumentima trebalo bi napisati posebnu knjigu komentara. No, objektivan prikaz i interpretacija navedenih dokumenata zadatak je povjesni~ara i drugih znanstvenika koji se bave problematikom Domovinskog rata. Politi~ka kriza u Jugoslaviji je krajem 80-ih godina 20. stolje}a u{la u zavr{nu fazu. U tada{njoj Socijalisti~koj Republici Hrvatskoj javljaju se novi politi~ki pokreti, skupine i stranke, a Savez komunista Jugoslavije nepovratno se raspada na 14. izvanrednom kongresu,
K
1
22. sije~nja 1990. godine. Srpski nacionalizam, probu|en sredinom 80-ih godina, nakon Srbije, odnosno autonomnih pokrajina Kosova i Vojvodine, te Crne Gore, po~eo se {iriti i na politi~ku scenu u Hrvatskoj. Ve} u velja~i 1989., sukladno oprobanoj mitinga{koj taktici, u Kninu je odr`an protestni skup “upozorenja” na kojemu su kasniji nosioci pobune Srba u Hrvatskoj optu`ili hrvatsko vodstvo da, zajedno sa slovenskim, “sura|uje s albanskim separatistima”. To je bio po~etak niza srpskih mitinga u Hrvatskoj na kojima su predstavnici Srba iz Hrvatske, ali i politi~ari iz Srbije, otvoreno prijetili Hrvatima i njihovim politi~kim vo|ama (Franji Tu|manu i drugima, ~ak i Ivici Ra~anu i Stipi [uvaru), te jasno dali do znanja da oni dijelove Hrvatske (otprilike do linije Virovitica – Pakrac – Karlovac – Ogulin – Karlobag) dr`e srpskom zemljom, koju su spremni zadr`ati i ratom. Nakon demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj, odr`anih u travnju i svibnju 1990., politi~ko vodstvo Srba u Hrvatskoj je inscenirani poku{aj ubojstva jednoga od svojih aktivista u Benkovcu iskoristilo za prekid politi~kog dijaloga, objaviv{i da Srpska demokratska stranka, najutjecajnija stranka me|u Srbima u Hrvatskoj, do daljnjega prekida sve odnose s novim Saborom SR Hrvatske. Gotovo istodobno, Jugoslavenska narodna armija (JNA) razoru`ala je teritorijalnu obranu RH (vidi Dokumenti – knjiga 1.), pa se daljnji slijed doga|aja u Hrvatskoj mogao predvidjeti. S obzirom na stav politi~koga vodstva Srbije i govore ve}ine politi~kih predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji nisu htjeli prihvatiti demokratske promjene u Hrvatskoj i Sloveniji, niti ponudu konfederalnog preustroja jugoslavenske federacije, postalo je jasno da se rat za koji su se pripremali JNA, te vodstva Srbije i pobunjenih Srba u Hrvatskoj, mogao izbje}i samo prihva}anjem njihovih teritorijalnih pretenzija i nerealnih politi~kih zahtjeva. Dakako, budu}i da Hrvatska nije mogla pristati na amputaciju svoga teritorija u korist stvaranja jedinstvene srpske dr`ave (sukladno ideji srpskih nacionalista iz 19. stolje}a o stvaranju tzv. Velike Srbije), Srbi u Hrvatskoj po~eli su s teroristi~kim akcijama, a potom i s oru`anom pobunom protiv demokratski izabrane vlasti Republike Hrvatske (ve} 17. kolovoza 1990. naoru`ani srpski pobunjenici i teroristi zaprije~ili su prilaze Kninu i proglasili taj doga|aj “danom po~etka rata u RSK”). Pobuna je u srpnju i kolovozu 1991. prerasla u otvorenu agresiju jugoslavenskih oru`anih snaga (JNA i Teritorijalnih obrana Srbije, Crne Gore i BiH) i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku. Istodobno, politi~ko vodstvo pobunjenih Srba pokrenulo je proces odcjepljenja od Hrvatske: “Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj” (25. srpnja 1990.), referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj (kolovoz – rujan 1990.), progla{avanje “srpske autonomije na etni~kim i istorijskim teritorijama” (30. rujna 1990.), “Odluka o osnivanju Srpske autonomne oblasti Krajina” i dono{enje njezina “Statuta” (21. prosinca 1990.), “Rezolucija o razdru`ivanju R. Hrvatske i SAO Krajine” (28. velja~e 1991.), “Odluka o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i o ostanku u Jugoslaviji” (1. travnja 1991.), referendum za prisajedinjenje Srbiji (12. svibnja 1991.), “Odluka o priklju~enju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji” (16. svibnja 1991.), “Odluka o progla{enju Republike Srpske Krajine” (19. prosinca 1991.) u koju su do kraja prosinca u{le i ostale dvije paradr`avne (SAO) tvorevine u Hrvatskoj, i druge odluke. O provedbi toga procesa govore dokumenti predstavljeni u ovoj knjizi. Urednik knjige: Mate Rupi}
2
KRATICE AVL – aktivno vojno lice AVNOJ – Antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|enja Jugoslavije b/g – borbena gotovost BiH – Bosna i Hercegovina DAZ – Dr`avni arhiv u Zadru GL – gra|ansko lice HDZ – Hrvatska demokratska zajednica HE – hidroelektrana HKDS – Hrvatska kr{}anska demokratska stranka HR-HMDCDR – Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata HSP – Hrvatska stranka prava HTV – Hrvatska televizija IV – izvr{no vije}e JDSP – Jugoslavenska demokratska socijalisti~ka partija JNA – Jugoslavenska narodna armija JNIGP – javno novinsko, izdava~ko i grafi~ko poduze}e JP – javno poduze}e JSDS – Jugoslavenske samostalne demokratske stranke JSL – Jugoslavenska socijalisti~ka ljevica KEBS – Organizacija za europsku sigurnost i suradnju KOSK – Komiteta organizacije Saveza komunista KPH – Komunisti~ka partija Hrvatske Kut. – kutija LD – li~ni dohodak M.P. – mjesto pe~ata MPS – moralno politi~ka stabilnost MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova MZ – mjesna zajednica NCS – Narodni crkveni sabor NDH – Nezavisna Dr`ava Hrvatska NOB – narodno oslobodila~ka borba NOV – narodno oslobodila~ka vojska ONO – op}e narodna obrana OOSK – osnovna organizacija Saveza komunista OOUR – osnovna organizacija udru`enog rada
OS – oru`ane snage OSK – organizacija Saveza komunista OSUP – op}inski Sekretarijat za unutarnje poslove OUN – Organizacija ujedinjenih naroda OV – op}insko vije}e PVL – profesinalno vojno lice RSK – Republika Srpska Krajina RSUP – Republi~ki sekretarijat za unutarnje poslove RTB – Radio televizija Beograd RTV – radio televizija SAD – Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave SAO – srpska autonomna oblast SDK – slu`ba dru{tvenog knjigovodstva SDP – Stranka demokratskih promjena SDS – Srpska demokratska stranka SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslavija SIV – Savezno izvr{no vije}e SIZ – samoupravna interesna zajednica SJB – stanica javne bezbjednosti SJS – stanica javne sigurnosti SK – Savez komunista SKD – Srpsko kulturno dru{tvo SKH – Savez komunista Hrvatske SKJ – Savez komunista Jugoslavije SNV – Srpsko nacionalno vije}e SO – skup{tina op}ine SPC – Srpska pravoslavna crkva SPO – Srpski pokret obnove SR – socijalisti~ka republika SRH – Socijalisti~ka Republika Hrvatska SSH – Saveza sindikata Hrvatske SSIP – Savezni sekretarijat za vanjske poslove SSNO – Savezni sekretarijat za narodnu obranu SSUP – Savezni sekretarijat za unutarnje poslove TO – Teritorijalna obrana UN – Ujedinjeni narodi UTP – ugostiteljsko trgova~ko poduze}e V.E.S. – vojno evidenciona specijalnost VO – vojna oblast 3
ZAVNOH-a – Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|enja Hrvatske
4
ZO – zajednica op}ina @TP – `eljezni~ko transportno poduze}e
1 1990., sije~anj 27. Donji Lapac Govor Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika Srpske demokratske stranke, nad jamom “Kuk” u Donjem Lapcu
GOVOR NA KOMEMORATIVNOM SKUPU KOD JAME “KUK” U DONJEM LAPCU 27. januara 1990. Draga bra}o i drage sestre, dame i gospodo, Dragi narode,1 Od organizatora ove na{e tu`ne sve~anosti zamoljen sam da danas, na ovom svetom mjestu i na ovom krvavom razboji{tu, svojim nedostojnim glasom naru{im ovaj uzvi{eni mir i zatalasam ovu metafizi~ku ti{inu, {to skriva daleke akorde i daleke svjetlosti Posljednje nade i Posljednjeg jauka... Iznad ovog mra~nog i krvavog ponora, kao i niza drugih na ovom podru~ju, pod djevoja~ki nasmijanim nebom rodne i juna~ke Like, i u danima kada je trebalo kositi livade i pjevati pjesme, poko{en je, takore}i, cijeli jedan narod, i to u ime jedne monstruozne ideologije, koja je stupila na kulturnu i politi~ku scenu Evrope najprije sa mitom o Nad~ovjeku i parolom “Bog je mrtav”, da bi svoj krvavi trijumf do`ivjela u nacisti~kom bezumlju genocida i masovnim fabrikama smrti. Do{li smo, danas, ovdje – na dan Svetoga Save, utemeljitelja srpske kulture i Srpske pravoslavne crkve i rodona~elnika na{e hri{}anske duhovnosti – da se duboko i smjerno poklonimo svetim sjenima na{ih dragih o~eva i majki, na{e mile bra}e i sestrica, i da u andjeoskom vapaju na{e nevine i nedu`ne dje~ice – vapaju pred Bogom i pred d`elatom! – potra`imo nove historijske puteve na{eg kolektivnog smisla, kao i nove mogu}nosti Nade. Do{li smo da pustimo suzu nad ovim nepojamnim grobom, da opla~emo pjesmu koja nije dopjevana, da umjesto zaklane majke zapla~emo nad koljev~icom njenog, malog Jove i ikonicom Svetog Djurdja, kao {to re~e pjesnik. Do{li smo da se duhovno pro~istimo i uzdignemo do neke nove Nade, do nekog novog Smisla, do neke nove snage i svjetlosti `ivljenja. No do{li smo i da se zapitamo: {ta je to u na{oj nacionalnoj kulturi i u na{oj kolektivnoj svijesti, {to – na odredjeni na~in – omogu}uje na{a ~esta i masovna stradanja u historiji – po~ev{i od Kosova 1389. do dana{njeg Kosova, od albanske Golgote, u Prvom svjetskom ratu, do Jasenovca i Jadovna... Odgovaraju}i na ovo kompleksno kulturnoistorijsko i sociolo{ko pitanje, ~ini mi se da su sve ove na{e tragedije bile mogu}e samo zbog nedovoljnog prisustva racionalne komponente u duhovnom poimanju historijskog toka i historijskog gibanja globalne ljudske zajednice, odnosno u na{oj nedovoljnoj prijem~ivosti za princip tzv. “lukavstva uma” – na kojem se danas, manje-vi{e, temelji i cjelokupno civilizacijsko iskustvo tehni~ki i ekonomski najrazvijenijih dru{tava modernog vremena. Prema tome, bez obzira na visoku ontolo{ku i eti~ku vrijednost pravoslavne kulture, koja se odlikuje beskrajnom ljubavlju prema ~ovjeku i beskrajnom {irinom ljudske du{e, mora se 1
Dopisano rukom.
5
ista}i da te vrijednosti nisu dovoljne za miran i spokojan `ivot u jednom svijetu ~istog racionalizma i utilitarizma, odnosno u svijetu koji se zasniva na “lukavstvu uma” i mr`nji, kao njegovom naj~e{}em “moralnom” derivatu. Zahvaljuju}i ovoj bezdu{noj i hladnoj racionalisti~koj ideji, koja je filozofski ~vrsto utemeljena za zemlju, i koja nikada ne}e mo}i da dodirne Nebo i Vje~nost, – bila je i mogu}a takva stravi~na instrumentalizacija ljudske li~nosti, koja je ~ovjeka pretvorila u najobi~niju ma{inu, a, vrlo ~esto, i u ma{inu za ubijanje. ^ini mi se da ove ~injenice moramo biti svjesni danas, vi{e nego ikada ranije, jer bi svako njeno ignorisanje moglo da bude veoma fatalno za na{u li~nu i kolektivnu sudbinu. @ive}i, dakle, u jednom realnom historijskom vremenu, mi smo obavezni respektovati kako zakone Neba i zakone Vje~nosti, tako isto i zakone Zemlje, za koju smo ~vrsto vezani svojim `ivotima, svojim pjesmama, ljubavima i svojim nadanjima. Drugim rije~ima, i parafraziraju}i Dostojevskog, `elim da ka`em da ni jedan visoki ljudski ideal nije vrijedan ni samo jedne jedine suzice nevinog djeteta! A koliko li je, tek, nevinih dje~jih suzica kanulo pred ovim mra~nim ponorom mr`nje i zla, u zlokobnoj sjenci usta{kog no`a – te posljednje svjetlosti prije stra{ne no}i... Stravi~ni vrisak ^ovjeka pred crnim grotlom bezdanih jama jeste, uistinu, smaknu}e Ljepote i smaknu}e Smisla, jeste velika i stra{na Opomena, koja se nikada ne smije zaboraviti! Zbog toga, u~inimo sve da mra~na utroba tih bezdanih jama, sa svetim prahom na{e patnje i na{ega bola, postane na{a najve}a, najljep{a i najbolnija svjetlost, a same te jame da postanu na{a najve}a svetili{ta i hramovi za na{e najusrdnije molitve upu}ene Bogu. I, danas, dok u ovom mutnom, ki{nom popodnevu, sa bolnim gr~em u du{i, stojimo u ovom nijemom stroju ljubavi i tuge, oslu{kuju}i kako zavi~ajne ki{e jecaju vje~nu uspavanku svojoj neumrloj djeci sa ove vite{ke i ponosne krajine, poklonimo se smjerno njihovim svjetlim sjenima, a, zatim, u ti{ini, kakva i dolikuje ovoj tu`noj sve~anosti, pro{apu}imo rije~i na{e iskrene molitve: Gospode, neka se ovakav zlo~in nikada, i nigdje, vi{e ne dogodi! Gospode, daj nam ljubavi, ali i sloge i mudrosti – da se ovakva strati{ta vi{e nikada ne ponove! A Vama, mu~enici na{i i svetitelji na{i, dajemo zavjet da }emo stalno obnavljati sje}anje na Vas, jer Va{e vje~no boravi{te nije grob, ve} na{ najve}i molitveni hram. Spavajte mirno u njedrima ove herojske zemlje, jer se njenim obzorjima ponovo ori pjesma, pjesma u koju ste se Vi preselili, a koju pjevaju Va{i sinovi, unuci i praunuci; pjesma sna`na, juna~ka i lirska, pjesma li~ka, kraji{ka i hajdu~ka – od Senkovi}a Djurdja i Mandu{i}a Vuka, do Stojana Mati}a i Opsenice Stanka... Neka Vam je laka crna zemlja, i neka Vam je vje~na slava! J.2 Opa~i} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 442.
2
Jovan.
6
2 1990., velja~a 17. Knin Programski ciljevi Srpske demokratske stranke i rezolucija o Kosovu, usvojeni na osniva~kom skupu u Kninu 17. velja~e 1990.
PROGRAMSKI CILJEVI SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE Knin, 17. februara 1990.g. SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA – KNIN Akademik prof. dr. JOVAN RA[KOVI] JAVNOSTI Srpska demokratska stranka smatra da se interesi srpskog naroda u Hrvatskoj mogu najbolje braniti i uspostavljati najprije op}om demokratizacijom zemlje. Zato su prihva}ena ona promi{ljanja koja osnovne uvjete valjanog dru{tvenog razvoja, kao i razvoja na{eg dru{tva vide u uvjerenju da je svaka vlada odgovorna narodu i samo njemu. Jugoslavija kre}e jednim novim i boljim putem. Istina, ona se na{la u visokim kriznim te{ko}ama. Bez radikalnih reformi u dru{tvenom `ivotu i privrednom sistemu izlaza ne mo`e biti. Novi privredni sistem je sasvim dobro, barem {to se projekata ti~e, ustrojen. Reforma se mora uputiti ka privrednom sistemu prave konkurencije i izgra|enog modernog tr`i{ta, jasne definicije vlasni{tva i poduzetni{tva. ^ini se da je mnogo va`nije, barem u ovom trenutku, uspostavljanje politi~kog poretka slobodnih izbora i pluralisti~ke, vi{estrana~ke demokracije. Postoje}i politi~ki sistem u Jugoslaviji izgra|ivan je na dominaciji jedne partije, komunisti~ke stranke. Komunisti~ki pokret u svijetu, pa i kod nas pokazao je sve svoje slabosti. U tom procesu se jasno izdvaja distinkcija izme|u politi~kog uspjeha i historijskog rezultata. Na dru{tvenom i politi~kom planu, komunisti~ki pokret imao je i odre|ene uspjehe. No, bez obzira na, ponekad i vrlo visoku uspje{nost, ovaj pokret je do`ivio historijski krah. Ta distinkcija izme|u politi~kog uspjeha i historijskog poraza, mislimo – predstavlja osnovnu karakteristiku i jugoslovenskog komunisti~kog pokreta. Taj pokret postaje glavna prepreka za uspostavljanje politi~ke demokratizacije u ovoj zemlji. Izlazak iz krize, koja je ne samo ekonomska i politi~ka, ve} i eti~ka vidimo u stvaranju novih partija i novih pokreta. Odlu~ili smo se da svim gra|anima koji dijele ovo mi{ljenje i uvjerenje predlo`imo osnivanje SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE Na{a stranka }e se pod jednakim uvjetima i u regularnom zakonskom nadmetanju sa drugim politi~kim strankama, savezima i udru`enjima, boriti za ostvarivanje svog programa, samo i isklju~ivo, {irenjem demokratskih ideja, pridobivanjem bira~kog tijela, u~e{}em na izborima. U slu~aju uspjeha na izborima u~estvovat }emo u radu predstavni~kih tijela pa i u vr{enju dr`avne vlasti. Stranku osnivamo nezavisno od na{ih izgleda na uspjeh.
7
Spremni smo sara|ivati sa svim strankama koje tra`e demokratski izlaz iz ove situacije. Mi jesmo opoziciona stranka prirodno upu}ena na druge stranke opozicije, ali ne}emo prihva}ati saradnju sa agresivnim i represivnim strankama, ne pogotovo s onima koje propovjedaju nacionalni egocentrizam, mr`nju ili etni~ku paranoju. Pri tome nas ne zanosi ime stranke, barem se ona i legitimirala demokracijom. Spremni smo svakoj stranci priznati slobodu uvjerenja, slobodu nastupa i slobodu programa. U isto vrijeme smo pripravili da iska`emo svoje neslaganje i svoje mi{ljenje o bilo ~ijoj strana~koj orjentaciji. ^ini nam se da je to najbolji put da se uspostavi odgovorna i u principu uvijek i u svakom trenutku smjenjiva vlada. Uvjereni smo da }e ova na{a nastojanja doprinijeti uspostavljanju i usavr{avanju demokratskog vi{estrana~kog sistema. Vlast nije najbitniji poticaj stvaranja na{e stranke. U prvom redu `elimo osigurati slobodu i prava gra|ana, {to u isto vrijeme omogu}uje da cjelokupni dr`avni i politi~ki poredak bude zasnovan na na~elu isklju~ivog slobodnog suvereniteta. Politi~ke slobode u zemlji jo{ uvijek nisu uspostavljene. Stvarni utjecaj u vlasti, privredi, sudstvu, dr`avnoj upravi i informacijama ~vrsto dr`e ~lanovi vladaju}e stranke. DPe a prije svega Socijalisti~ki savez i Sindikat tek su na po~etku formalne inovacije. Komunisti iskazuju kako napu{taju raniju praksu izbora sa jednim kandidatom ali su svi kandidati pod strogom kontrolom vladaju}e partije. Izbori jo{ uvijek nemaju privla~nost nesigurnog ishoda. Svi su trka~i iz iste ergele. Nema vi{e, istina, trke jednog konja. U privredi su nazna~ene, ali jo{ uvijek ne i uspostavljene privatne inicijative. Vladaju}a stranka nametljivo potvr|uje privr`enost privatnoj inicijativi, ali se uporno iskazuje nu`da i vrijednost dru{tvene svojine. Dogma dru{tvene svojine koja je vladala ovom zemljom zaostaje u tvrdnji da }e tek budu}nost pokazati da li }e dru{tvena svojina izdr`ati konkurenciju privatnog poduzetni{tva. Ne moramo pokazivati da je dru{tvena svojina ispoljila nedvojbenu slabost, da je bila i ostala neefikasna, da je uvijek i jednako imala istog vlasnika, vladaju}u partiju. Savez komunista i dalje robuje svojoj idolatriji uzdizanja pojedinaca na razinu neprikosnovenog dr`avnog principa. Ne mo`e napustiti ni neke druge dogme ma koliko se trudio da se iska`e kao borac protiv dogmi koje je sam stvarao. Jedna takva dogma je vezana za na{u vanjsku politiku. ^vrsta i neprikosnovena orjentacija politici nesvrstanosti, koja uspostavlja ~ak savezni~ke odnose, pretvara se u neeti~ko podr`avanje niza totalitarnih sistema i re`ima preplavljenih vjerskim fanatizmom i autoritarnim vo|ama. Ova dogma mora do`ivjeti duboke promjene, pa sve na{e orjentacije treba da se upu}uju prema dr`avama provjerenih demokratskih re`ima i parlamentarnih sloboda. Sve ove slabosti le`e u institucijama jednopartijskog monopola. Jedini pravi na~in ukidanja ovog monopola mogu} je uvo|enjem vi{epartijskog politi~kog ure|enja. Historija ne zna za drugi i bolji na~in. Zbog toga }e se Srpska demokratska stranka zalagati svim silama i demokratskim sredstvima za prodor vi{epartijskog politi~kog sistema i za ukidanje monopola vladaju}e partije. Instrumenti efikasne borbe i mogu}nost pravog zalaganja Srpske demokratske stranke le`i u njenom programu, pa i u samom nazivu koji je na to obavezuje. Kriti~ka svijest javnosti omogu}ila je {irenje razli~itih demokratskih inicijativa u zadnjih 10 godina. Srpska demokratska stranka smatra da i pored svega toga temelj monisti~kog poretka nije izmjenjen. Su{tinske politi~ke slobode i bitna prava: sloboda misli i izra`avanja, sloboda {tampe mnogo vi{e su iznu|ene i isforsirane nego utemeljene. Demokratska stranka sasvim druk~ije shva}a ljudska prava. Ljudska prava nisu samo u demokratskoj politi~koj tradiciji. To su prirodna prava i pripadaju po ro|enju. Ne mogu se dozirati davanjem ili oduzimanjem, pro{irivanjem ili su`avanjem. Ona imaju samo jedno 8
izvorno zna~enje. Postoji samo jedno ograni~enje slobode u slu~aju kada vlastita sloboda ograni~ava slobodu drugoga. Sloboda nije kulturalni fenomen. Srpska demokratska stranka prihva}a slobodu kao bitnu ontolo{ku potrebu ljudskog bi}a. Osobno zna~enje prava ima obilje`je op}ih i ne uklju~uje njegov odnos prema nosiocima vlasti i vladaju}im dru{tvenim vrijednostima. Osnovna politi~ka prava po~ivaju na pravnim i sudskim garancijama. Pravo ne mo`e biti podvrgnuto nikakvoj preventivnoj mjeri. Kada je o informaciji rije~, ona ne smije biti ograni~ena cenzurom, administrativnim dozvolama ili bilo kakvom drugom kaucijom. Zato informacija, pogotovo ona javna, pa i cjelokupna {tampa, ne smije biti podlo`na prethodnoj provjeri i odobrenju dr`avne ili samoupravne vlasti. Sve te radnje treba `igosati kao protupravne. Nema {tampe ili javne informacije koja se ne mo`e smatrati slobodnom ako je na bilo koji na~in kontrolirana. Srpska demokratska stranka se zala`e za nove zakonske propise o {tampi kojima bi se gra|anima garantiralo pokretanje listova, otvaranje radio stanica, uvo|enje TV programa, bez prethodnih dozvola. Sve ono {to ima publiku i slu{aoce mora postojati bez ograni~enja. Smatramo da ovo pravo nije potrebno samo pojedincima, ve} politi~kim i vjerskim zajednicama. Isti kriteriji se moraju primjeniti i na slobodu udru`ivanja i okupljanja. Ne mo`e se govoriti o ovim slobodama ukoliko se tra`e prethodna odobrenja vlasti. Niko ne smije biti povla{ten da se druk~ije pona{a od drugih. Odbija se svaka mogu}nost davanja prednosti zvani~nim politi~kim programima. Srpska demokratska stranka se posebno zala`e za neprikosnovenost slobode savjesti i vjeroispovjesti. Tu spadaju sve slobode nezavisnog mi{ljenja, jer treba kazati da onaj koji misli vlastitom glavom uvjek misli druk~ije. Sloboda vjeroispovjesti je u isto vrijeme slobodno djelovanje crkve ili vjerske zajednice. Dogma o neuplitanju crkve u poslove dr`ave pretvarala se kod nas u pravo uplitanja dr`ave u poslove vjere. U ovoj sferi ima dosta restriktivnih zakona. Neke stvari su ve} pokrenute i treba ih {iriti. SOCIJALNO EKONOMSKA PRAVA Svi do sada poznati komunisti~ki re`imi imali su visoku vjeru u uvjete kolektivisti~ke privrede. Od nje su o~ekivali socijalno-ekonomska prava koja gra|ani u`ivaju u dru{tvima privatne inicijative. Ova obe}anja su se pokazala neodgovornima. Srpska demokratska stranka smatra da jedino tr`i{na privreda i slobodno poduzetni{tvo mogu osigurati ova ranije iskazana ali nepribavljena blagostanja. Osnovni supstrat produktivnosti je u prvom redu supstrat slobode i pravih ljudskih prava, socijalne pravde. To su tri stuba na kojima po~iva ne samo demokratsko dru{tvo ve} i njegovo blagostanje. Radno zakonodavstvo prema shva}anjima Srpske demokratske stranke mora se temeljiti na priznatim civilizacijskim normama. Svako se mora zalagati da sebi obezbjedi sredstva za `ivot, a zakonom treba utvrditi garantirani iznos naknade za rad. Ne smije biti diskriminacije u nagra|ivanju, naro~ito ne one koja bi se temeljila na politi~kom uvjerenju ili politi~koj poziciji. Slobodni sindikati moraju biti nosioci tih garancija. Mogu to postati samo onda ako su neovisni od dr`avnih i dru{tvenih institucija, ako su samostalni i zavisni jedino od pravila svoje organizacije. DR@AVNO URE\ENJE I NACIONALNO PITANJE Nacionalno pitanje za Srpsku demokratsku stranku je prvenstveno demokratsko pitanje. Uspostavljanje vi{estrana~kog sistema s opozicijom i ustavne i druge garancije ljudske 9
sigurnosti i slobode, sigurni smo doprinose smanjenju sada{njih etni~kih sukoba. Dosljednim po{tivanjem osnovnih ljudskih i gra|anskih prava, ukidanjem jednostrana~kog monopola vlasti i uspostavljanjem demokratskog poretka smanjila bi se mogu}nost neprestane zloupotrebe nerje{enog nacionalnog pitanja. Pluralizam mo`e imati i svoje paradoksalne, samoukidaju}e konotacije. Tako se u na{oj republici strana~ki pluralizam uspostavlja kao kroatocentri~ni etnomonizam. I SKH je prihvatio ove politi~ke stavove. Zato SKH nema opozicije u novoformiranim partijama. Potpuno se stopio sa etnomonisti~kim karakterom drugih tzv. opozicionih ili alternativnih stranaka. Ova zamka nudi se i srpskom narodu u Hrvatskoj. Na{a Srpska demokratska stranka smatra da socijalne grupe, pa prema tome i politi~ke stranke, po~ivaju na ~injenici da ne postoji ni{ta racionalno ili iracionalno, humano ili nehumano, pa i najnehumanije {to ne bi pru`alo olak{anje ukoliko se dijeli s grupom. Socijalne grupe postaju zastupnici op}ih potreba i za{titnici od rasula proklamiranih vrijednosti. Politi~ke stranke mo`emo podijeliti u dvije ekstremne grupe, dva pola njihala. Svjesni smo opasnosti shematiziranja, ali je sigurno da su na jednoj strani represivne grupe, pa i represivne stranke, ~iji su instrumenti autoritarni i prinudni. Represivne grupe njeguju represivnu prinudu. Na drugom kraju ove podjele nalazimo humanitarne grupe ~iji je smisao u toleranciji u trpeljivosti i za{titi autonomije ljudskog bi}a. Represivne stranke posjeduju mo} samostalne sile, vladaju ~ovjekovom sudbinom, pola`u pravo na ~ovjekovu pokornost i bezrezervnu podr{ku. Ove stranke nametljivo proklamiraju svoju svemo} da razrje{e nacionalne ili socijalne nedoumice. Etni~ke stranke su uvjek i jednako represivne. Uporno suprostavljaju nacione izme|u sebe tuma~e}i da je ba{ njihova nacija ugro`ena i poni`ena od drugih etni~kih grupa. Etni~ki karakter stranke je izbor svih oblika represivnosti, posebno etni~ke represivnosti. Zato je svaki etnocentrizam nehuman, netolerantan i nestrpljiv. Odlu~uju}i se za Srpsku demokratsku stranku promoviramo antirepresivni humanizam i uspostavljamo bitne potrebe ljudskog bi}a: nadu, vjeru i slobodu. Nagla{avaju}i slobodu i jednakost proklamiramo najbolje oblike demokratske tradicije. Mi smo naprosto univerzalna demokratska stranka. Na{e opcije su federativne, a na{a praksa je demokracija. ^ini nam se da u ovom sada{njem trenutku nacionalne netrpeljivosti i rastu}e mr`nje postoji samo jedan jedini izlaz u univerzalnom demokratskom principu. Na{a stranka nije etni~ka, ona je eti~na. Njeni zahtjevi su tolerancija i svi oblici politi~ke slobode. To posebno vrijedi za sve dijaspore srpskog naroda u Jugoslaviji. Srpska dijaspora u Hrvatskoj je istorijska `rtva starija od pritiska star~evi}evskih prava{a i frankova~kog genocida. Svaka `rtva se najbolje brani demokracijom i slobodom. Zato srpski narod u Hrvatskoj ima posebnu potrebu da se okuplja oko demokratskih principa jednakosti i slobode. Du`ni smo pru`iti javnosti, posebno na{im ~lanovima i pristalicama OSNOVNA NA^ELA I
Osnovna prava
Ustav Jugoslavije mora uistinu biti utemeljenje slobode, tako da se utvrdi neprikosnovenost osnovnih sloboda i prava. Vlasti treba postaviti jasne granice kao se ne bi ponovno preobrazila u samovolju.
10
Smatramo da se to izme|u ostalog, mo`e posti}i i uvo|enjem ustavnih i drugih garancija za osnovne slobode i prava. To naro~ito vrijedi za li~nu slobodu, slobodu savjesti i vjeroispovjesti, slobodu misli i opredjeljenja, slobodu govora i javnog istupanja, slobodu izbora i javnog okupljanja, slobodu {tampe, slobodu udru`ivanja i svih ostalih gra|anskih i politi~kih sloboda, slobodu kretanja i izbora zanimanja, slobodu putovanja u inostranstvo, slobodu povratka u zemlju, pravo na privatnost i na sve oblike intimnosti. II
Parlamentarizam
Predstavni~ko tijelo, izabrano na slobodnim i neposrednim tajnim izborima, imenovat }e i smjenjivati vladu. Slobodna javnost }e kontrolirati izvr{nu, zakonodavnu i sudsku vlast. To se mo`e u politi~kom smislu posti}i samo vi{estrana~kim sistemom, uz prisustvo legalne i slobodne opozicije. III Demokratski federalizam Smatramo da je sudbina srpskog naroda u Hrvatskoj zavisna o demokratskom federalizmu. Zato se opredjeljujemo za federativno unutra{nje ure|enje Jugoslavije pod uslovom da ga prihvate svi narodi koji tvore Jugoslaviju. Novi historijski sporazum o unutra{njem ure|enju Jugoslavije mo`e se posti}i samo legitimno izabranim predstavni~kim tijelima svakog jugoslovenskog naroda posebno. Federalno ustrojstvo Jugoslavije mo`e se dovesti u sklad s osnovnim na~elima demokratije, ako se uz ravnopravnost federalnih jedinica garantira i ravnopravnost gra|ana kao pojedinca. Nismo za gra|ansku ravnopravnost koju je proklamirao jednostrana~ki sistem. Gra|anina je taj politi~ki sistem potpuno besmisleno su`avao i {irio. Tako je u tom sistemu jedan slovena~ki gra|anin imao ekvivalent i vrijedio u politi~koj procjeni za pet Srba. Mi se zala`emo za princip “jedan gra|anin – jedan glas”. Na{a demokratska federalisti~ka praksa mora biti oboga}ena sasvim novim odnosima prema pokrajinama. Odnos prema pokrajinama treba preispitati i modernije procjenjivati. Kao {to je poznato mo}nici jednopartijskog sistema jednostrano su nekriti~ki prenijeli u poslijeratnu Jugoslaviju koncepciju pokrajina iz sovjetskog ustava. Kasnije su ponovo posredstvom jednopartijskih mo}nika pokrajine pretvarane u dr`ave. Ovako uspostavljene pokrajine sa nakaradnim projektima postaju remetila~ki faktor dr`ava koje ih imaju. To nam pokazuje primjer Nagornog Karabaha i Kosova. Zbog njih se proliva ljudska krv. Nu`no je osigurati ustavne mogu}nosti da se u okviru pojedinih federalnih jedinica obrazuju teritorijalne autonomije ukoliko to stanovni{tvo, na teritorijama sa posebnim etni~kim sastavom ili kulturno historijskim identitetom referendumom odlu~i. IV Tr`i{na privreda Privredni sistem mora omogu}iti pojedincima da ostvare svoje ciljeve i pove}aju svoja manja ili ve}a blagostanja. Najbolji na~in da se to postigne ovaj privredni cilj predstavlja podsticanje preduzetni{tva. Preduzetni{tvo se mo`e razvijati samo u uvjetima postojanja privrednih sloboda. Svaki pojedinac mora biti slobodan da radi, trguje, sti~e i raspola`e. ^ovjekova svojina mora biti za{ti}ena, a preduze}e samostalno. Privredne slobode se moraju za{tititi privrednom politikom koja obezbje|uje odgovaraju}u socijalnu pravdu.
11
PROGRAMSKI CILJEVI SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE 1. Osnovni cilj na{eg shva}anja demokratije po~iva na ukidanju monopola jedne politi~ke stranke. Ovo ukidanje predstavlja u isto vrijeme ukidanje partijske dr`ave. 2. Demokratija uklju~uje uvo|enje potpune slobode udru`ivanja u politi~ke stranke, u udru`enja i saveze, po sistemu prijave, bez ikakvog prethodnog odobrenja i provjere. Sloboda udru`ivanja ne mo`e se ograni~iti ideolo{kim razlozima ili organizacionim uslovima. 3. Demokratija postavlja organima vlasti organi~enja i redukcije. Najprije vlast mora biti promjenjiva. Vlast se sti~e jedino povjerenjem naroda. Povjerenje se iskazuje slobodnim neposrednim i tajnim izborima za sva predstavni~ka tijela. Grupe na vlasti gube vlast onog trenutka kad im narod na izborima uskrati povjerenje. Slobodni izbori se mogu provesti samo slobodnim isticanjem kandidata razli~itih politi~kih opredjeljenja, kao i slobodnim djelovanjem i mirnim okupljanjem radi {irenja vlastitih programskih zamisli i pridobijanja podr{ke bira~a na izborima. 4. Demokratija osigurava ustavne garancije za potpunu slobodu {tampe i otsustvo zvani~ne ili prikrivene cenzure. Izdavanje novina i drugih javnih glasila, emitovanje televizijskih i radio programa mora biti dostupno svim gra|anima i njihovim udru`enjima, po sistemu prijave i bez prethodnog odobrenja. Jedino tako nijedna dru{tvena grupa ili stranka ne}e biti povla{tena u informiranju. 5. Demokratija uspostavlja vladavinu prava koja ne podrazumjeva samo zakonsku pravdu, odnosno pravdu odmjerenu u kompromitiranim pozitivnim pravnim propisima, ve} i odgovaraju}a svojstva samih zakona koji moraju ispunjavati dva osnovna uslova. U prvom redu, zakonska pravda treba da bude op{ta, precizno utvr|ena i jasno nedvosmisleno formulisana, kao pravilo. S druge strane, zakonskoj pravdi ne smije biti dopu{teno bilo kakva proizvoljnost koja bi posezala u sferu osnovnih ljudskih prava i sloboda. 6. Demokratija osigurava efikasnu sudsku za{titu osnovnih sloboda i prava. Nezavisno i nepristrano sudstvo, ukidanja svakog oblika zavisnosti sudova i sudija od drugih organa vlasti, rukovodilaca vladaju}e stranke i neformalnih grupa, kao i uvo|enje stalnosti polo`aja svih sudija, osigurava sudsku djelotvornost. 7. Demokratija utvr|uje ustavne garancije ravnopravnosti nacija. Nacije se ne mogu poistovjetiti sa svojim mati~nim federalnim jedinicama. Ovaj zahtjev se mo`e posti}i stvaranjem uslova za puno potvr|ivanje duhovnog i kulturnog identiteta svakog jugoslovenskog naroda posebno, nezavisno od toga u kojoj se federalnoj jedinici nalazio. Svim manjinama, kao i svakom narodu, treba omogu}iti obrazovanje i kulturni `ivot na materinjem jeziku. Djelovima naroda koji `ive izvan svoje mati~ne republike mora se dozvoliti puni nacionalni i kulturni identitet i duhovna pripadnost svom narodu, kao {to su kori{tenje istog prava obavezna svim drugim manjinama u ovoj zemlji. 8. Jugoslovenski demokratski federalizam obavezan je da osigura ustavne mogu}nosti u okviru pojedinih federalnih jedinica, kako bi se obrazovale teritorijalne autonomije, ukoliko stanovni{tvo na teritorijama sa posebnim etni~kim sastavom ili kulturno historijskim identitetom to referendumom odlu~i. 9. Iz ustavnih na~ela potrebo je brisati princip rada kao politi~ki princip. Radom se sti~e blagostanje, a ne politi~ki presti`. Potrebno je odvojiti rad od politike. 12
10. Uva`avanje na~ela jednakosti svih gra|ana prilikom konstituisanja pojedinih saveznih, posebno prestavni~kih organa. To se mo`e posti}i na temelju op{teg i jednakog izbornog prava, {to bi trebalo da dovede do ponovnog uspostavljanja pored vije}a naroda odnosno federalnih jedinica i vije}a gra|ana kao ravnopravnog doma Skup{tine Jugoslavije. 11. Osiguranje odgovaraju}e za{tite svojine. Za{tita mora biti podjednaka za privatnu, dr`avnu, javnu ili zadru`nu imovinu. Promjena vlasnika imovine mo`e se vr{iti putem dobrovoljne razmjene ili uz pravi~nu nadoknadu ako se to vr{i u jasno odre|enom javnom interesu. 12. Utvr|ivanje privatne svojine kao ~inioca poduzetni{tva i privrednog napretka i pouzdnog sredstva za razmah privrednih sloboda i {irenje tr`i{nih ustanova. Dr`avna svojina se mo`e javljati samo u nekim oblastima u kojima nema uslova za slobodno privre|ivanje ili gdje se ne mogu koristiti tr`i{ne ustanove. Zato treba osloboditi privredu ukidanjem postoje}ih ograni~enja svih oblika posjedovanja, ulaganja, zapo{ljavanja i sticanja. Sve to podrazumjeva transfer postoje}e dru{tvene svojine i njeno prevo|enje u privatnu, dr`avnu ili javnu svojinu. 13. Selja{tvo se posebno mora osloboditi nameta i iskori{tavanja kojima je izlo`eno. Nu`no je podsticati uve}anja selja~kih posjeda, ukinuti zemlji{ni maksimum. Kreditnom i agrarnom politikom trebalo bi za{tititi seljake od prirodnih i drugih neizvjesnosti. 14. Dr`ava bi u privredi i dru{tvu imala dva zadatka karakteristi~na za savremene, dobro ure|ene demokratske zemlje. Podsticanje poduzetni{tva i privrednog napretka mora biti pra}eno socijalnim ciljevima, posebno socijalnim pravima gra|ana na{e zemlje. To je i pravo na minimalnu besplatnu zdravstvenu za{titu, pravo na minimalni prihod za nezaposlene, pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Potrebo je osigurati prihvatljivu socijalnu politiku i druge oblike socijalne pravde ovisno od materijalnih mogu}nosti zemlje, kao i potrebe da se o~uva privredna efikasnost. 15. Vodit }emo stalnu brigu o stanju svih dijaspora srpskog naroda u Jugoslaviji. Posebno }emo pratiti stanje srpskog naroda u Hrvatskoj. Dosada{nja jednopartijska politika dovela je do neprihvatljivog stanja. Pojedini dijelovi Hrvatske u kojima pripadnici srpskog naroda ~ine ve}inu stanovni{tva privredno su zaostali i nerazvijeni. Dolazi do iseljavanja Srba u razvijenije krajeve i centre Hrvatske i Jugoslavije. Veliki dio Srba oti{ao je na rad u inostranstvo. Broj Srba u Hrvatskoj se osipa. Nekada potpuno kompaktne srpske sredine u Hrvatskoj, potpuno su rasturene. Ekonomski status srpskog naroda u tim sredinama slabi, postaje sve nepovoljniji. Razvoj zaostalih op{tina Hrvatske sa srpskom ve}inom javlja se kao vrlo hitna potreba. Bez ekonomske ravnopravnosti nema nacionalne jednakosti. Koristit }emo sva demokratska sredstva da bi se prevladala nepovoljna situacija Srba u tim krajevima. 16. Mislimo da je do{lo do deformacije demografske situacije. Regionalna podjela Hrvatske je zastarjela i ne odgovara modernim principima zajedni~kog `ivljenja, a pogotovo ne i historijskim interesima srpskog naroda. Historijski su formirane krajine koje su nekada nosile precizne oznake i imena. Sada su te krajine regionalnom podjelom prekomponovane. Posebno smo osjetljivi dana{njom podjelom Hrvatske na op{tine. Nemamo utisak da su administrativne promjene ra|ene u korist uspostavljanja identiteta srpskog naroda u Hrvatskoj. Zalaga}emo se za administrativnu podjelu Hrvatske na regije i op}ine koje }e primjernije odra`avati nacionalnu strukturu podru~ja na kojem `ivi srpski narod.
13
17. Op}e demokratske jugoslovenske principe koji negiraju hegemoniju i majorizaciju Jugoslavije, uz odre|eni oprez i odgovornost, potrebno je prenijeti na Hrvatsku. Stranka }e se zalagati za uspostavljanje institucija koje }e ograni~avati svaku ve}insku i proizvoljnu volju prema manjinskim skupinama. Podr`avat }emo to pravilo tamo gdje je srpski narod u ve}ini. Ovo ne zna~i ponovno uvo|enje klju~eva u bira~ka tijela. Protiv smo svake ideje i situacije u kojoj }e etni~ka pripadnost zna~iti i zanimanje. Nacionalna pripadnost ne mo`e biti profesija, kao {to je to do sada bilo uvo|enjem “klju~eva”. Srpski narod u Hrvatskoj }e slobodno stvarati svoje institucije, da bi o~uvao, njegovao i unapre|ivao svoju nacionalnu strukturu, jezik i pismo. Isto tako o~ekujemo promjene u odgoju i obrazovanju. Ne mo`emo prihvatiti sada{nju {kolsku praksu u Hrvatskoj u kojoj se name}e kroatocentri~ki sadr`aj. Srpski narod u Hrvatskoj i srpski narod op}enito u historiji, jeziku i knji`evnosti mora dobiti svoj dostojan zna~aj. Stranka }e posebno inzistirati na stvaranju materijalnih uslova za rad srpskih kulturnih ustanova. Posebno tra`i vra}anje zgrada, fondova, tehni~kih i drugih sredstava oduzetim nacionalizacijom ili nekim drugim samoupravnim procedurama. Isto tako }emo zahtjevati stro`u brigu za spomenike i kulturu srpskog naroda u Hrvatskoj. Zalagat }emo se za otvaranje novih muzeja, ustanova i biblioteka, za obnovu arhiva i posebno za vra}anje oduzete imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi. 18. Armija ostaje jugoslovenska. Njezin federativni karakter uklju~uje federativnu komandu i za{titu federativnog dru{tveno-politi~kog ure|enja. Demokratski principi zahtjevaju osloba|anje Armije od svih ideolo{kih i politi~kih pritisaka. Nagla{avamo razvijanje stru~nosti na u{trb ideologije. Stru~ni princip i princip individualne sposobnosti mora biti iznad svih etni~kih klju~eva. Polaze}i od ovih programskih na~ela i ciljeva, Srpska demokratska stranka }e nastojati ponovo uspostaviti i o~uvati evropske tradicije slobode i demokratije nastale krajem pro{log i po~etkom ovoga vijeka. Te ideale kod nas je posljednji put otvoreno zastupala Demokratska stranka ~ije je djelovanje uga{eno 1945. godine. Prelomne politi~ke promjene naro~ito kada je dru{tvo u dubokoj krizi rijetko nastaju samo dalekovidno{}u i dobrom voljom ljudi na vlasti. Korjenite promjene se ne mogu provesti bez anga`iranja svih koji iskreno `ele slobodu pojedinca i dobrobit zajednice. Ni{ta ne mogu napraviti raspr{eni i usamljeni pojedinci ma koliko bili mudri, odlu~ni ili hrabri. Organizovana grupa ili stranka na vlasti predstavlja izrazitu opasnost za li~ne slobode. Zbog toga je i nastala ova na{a inicijativa za osnivanje Srpske demokratske stranke. Pristupamo njenom osnivanju i pozivamo sve gra|ane koji prihva}aju osnovna na~ela i ciljeve da nam se pridru`e. Š...š3 REZOLUCIJA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE O KOSOVU Srpska demokratska stranka smatra da je nanesena velika historijska nepravda srpskom i crnogorskom narodu na Kosovu. Jednopartijski vladaju}i sistem uspostavio je potpuno neprirodne odnose dosada nepoznate u svijetu. Od ve}inskog srpskog naroda u jednom dijelu srpske dr`ave napravio ne samo manjinski narod, nego i nacionalnu manjinu. Ljudska svijest ne poznaje ovako besmislenu i ni~im neutemeljenu konstrukciju. Crnogorski narod je bio u 3
Izostavljen je nacrt Statuta Srpske demokratske stranke.
14
ne{to razli~itoj ali istoj historijskoj poziciji, Kosovo nije bilo na teritoriju Crne Gore. Procesi koji su se ostvarivali u Kosovu nisu imali ni~eg zajedni~kog sa ravnopravnosti naroda i narodnosti. Pobjedila je koncepcija majorizacije albanske narodnosti nad narodima Srbije i Crne Gore. Mislimo da su Albanci dobili svoja potpuna prava, skoro da im se vi{e ne mo`e dati osim dr`ave! Mi smo za to da Albanci zadr`e sva prava koja imaju manjine u svijetu, u najdemokratskijim zemljama. Za to smo da zadr`e sva prava koja i imaju. Nema manjine u svijetu koja ima svoju akademiju nauka, svoje univerzitete, svoj samostalni i nacionalni {kolski program, svoju samostalnu informatiku, uklju~uju}i radio, televiziju i izdava~ke ku}e. Imaju sve, ali nemaju dr`avu. Mi smo energi~no protiv dvije albanske dr`ave na Balkanu, od kojih bi jedna nastala na teritoriji SR Srbije. Iako duboko saosje}amo sa porodicama `rtava palih u neredima i sukobima ne mo`emo a da ne podr`imo pravo jugoslovenske i srpske dr`ave da se bore za svoj legitimni integritet. Kao demokratska stranka smo za razgovore o polo`aju svih naroda i narodnosti na Kosovu. Dopu{tamo mogu}nost svakog dijaloga na Kosovu. Moramo na kraju naglasiti da smo za ravnopravne demokratske razgovore sa svim demokratijama svjesni toga da je vrlo te{ko razgovarati sa naoru`anom demokratijom. OSNIVA^KA SKUP[TINA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 6046.
3 1990., velja~a 20. [ibenik Pismo Jovana Ra{kovi}a, predsjednika SDS-a, Franji Tu|manu, predsjedniku HDZ-a
S R P S K A
D E M O K R A T S K A
Predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice gospodinu dr Franji Tu|manu 41000 ZAGREB, Savska 16
S T R A N K A Na{ znak: Va{ znak: U [ibeniku, 20. II. 1990.
Po{tovani gospodine doktore, iskreno zahvaljujem na ljubaznom pozivu na Op}i sabor HDZ-a koji }e se odr`ati, kako sam imao ~ast i zadovoljstvo pro~itati 24. i 25. velja~e 1990. godine u Zagrebu, u velikoj 15
koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” s po~etkom u 9 sati. Potpuno sam svjestan toga da je Hrvatska demokratska zajednica stekla u savremenom politi~kom `ivotu Hrvatske zna~aj i ugled nacionalne i demokratske stranke. Isto tako Vam zahvaljujem {to me obavje{tavate da je ovim Saborom HDZ u{la u izbornu borbu za hrvatski Parlament. Moram Vas, gospodine predsjedni~e, na `alost obavjestiti da me neki moralni razlozi spre~avaju da u~estvujem na Va{em Saboru. Moram odati po{tovanje Va{oj iskrenosti i jasno}i Va{ih stavova. Utvr|uju}i granice budu}e dr`ave, po{tenog i meni uvijek prijatnog hrvatskog naroda, vidim da ste se odlu~ili za oba do sada priznata i poznata teritorijalna principa. Teritorijalnu raspodjelu uspostavljate po etni~kom i historijskom principu. Etni~ki princip koristite u onim regijama gdje postoji hrvatska etni~ka prevalencija sa ne sigurnim a ponekad i sumnjivim historijskim utemeljenjem. Historijski princip vrlo vje{to primjenjujete tamo gdje postoji srpska etni~ka prevalencija. Nebi bilo ni{ta neobi~no kada bi prvenstveno etni~ki princip priznali skupinama srpskog naroda. Ovako cijela Va{a teritorijalna struktura ostaje u sjenci visokih nedoumica, barem {to se srpskog naroda u Hrvatskoj ti~e. Dozvolite mi nekoliko re~enica o Va{im na~elima narodnosti. Poznato je da je ovo na~elo narodnosti u prvoj polovini XIX vijeka, dakle, prije ne{to manje od 200 godina bilo suprostavljeno na~elu kraljevina. To na~elo je djelovalo u Evropi kao hereti~na ~injenica. Na~elo narodnosti je dovelo do humanisti~kih promjena u Evropi, umjesto Evrope kraljeva formirana je Evropa naroda. Na ovim na{im prostorima, tu i sada, na~elo narodnosti predstavlja rezidium i transfer pro{lih vremena u sada{nje prostore Evrope. Bio sam jedan od onih koji je mislio da je ta ideja okopnjela, da se potopila negdje u historiji, da se o njoj ne}e govoriti u ozbiljnim pokretima i me|u ozbiljnim ljudima. Odavno sam se prestao ~uditi regresivnim projektima koji se otkrivaju kao novum u ovom modernom vremenu. Daleko sam od pomisli da Va{ pokret asociram sa narkofilnim agresijama fa{izma i nacizma, ali ne mogu zapostaviti ~injenicu da je staro na~elo narodnosti triumfiralo ba{ u ovom vijeku, postav{i temeljna gra|a nacisti~ke i fa{isti~ke prakse. Ne `ele}i da dociram Vama li~no, a jo{ manje va{em pokretu, ~ini mi se da moram izre}i jednu malu primjedbu. Na{e neslaganje nije samo politi~ko, ono je u prvom redu ontolo{ko. To je razli~ita svijest, dublja od svakog politi~kog principa. Sloboda je ontolo{ka kategorija pa nije kulturalno dostignu}e. Istina, postoji bitan odnos slobode i nacije. Jedna svijest toga odnosa postavlja naciju kao uslov slobode, a druga svijest uspostavlja slobodu kao uslov nacije. Moja stranka u svom programu iskazala je svoje jasno opredjeljenje za ovu drugu ontolo{ku varijantu slobode. Bez op}e slobode nema uslova za uspostavljanje nacije. Na samom kraju sam du`an iskazati i neke banalne razloge koji na{u saradnju dovode u pitanje. Meni je zaista neugodno banalizirati neke stvari. Ne mogu izbje}i ~injenicu da na nekim va{im osniva~kim skup{tinama i u nekim sredinama odjekuju buka~ki i genocidni pozivi, da se neke va{e strana~ke osniva~ke podru`nice pretvaraju u histeri~no kazali{te srbofobije, da na nekim osniva~kim skup{tinama Va{e respektiraju}e stranke, klju~a agresivnost koja podsje}a na atmosferu minhenskih pivnica. Mislim gospodine Predsjedni~e da }emo se slo`iti u procjenama onih ~injenica koje se odnose na politiku kulture. Povijest treba uzdi}i s razine iracionalnog pa i prirodnog fenomena na jedan ulju|eniji nivo. Samo ona politi~ka kultura koja je duboko pro`eta principom da tamo gdje je iracionalno, paranoidno i mrziteljsko useli razum i ljudska dobrota. Du`ni smo da ru`nu igru historijskih doga|aja zamjenimo razumnim razlozima
16
historije. Ba{ na tim principima kulturne politike bazirani su iznimni i visoki rezultati ve}ine evropskih naroda. Eto, po{tovani gospodine Predsjedni~e i ponekog razloga da ne mogu prisustvovati Saboru va{e stranke. Uvijek }u braniti Va{u li~nu slobodu i pravo va{eg Sabora da iska`e, koliko se to nekome i ne svi|alo, svoje vi|enje svijeta u ovom na{em malom jugoslovenskom ~ovje~anstvu optere}enom mr`njom i paranojom. Jo{ jednom zahvaljujem na ljubaznom pozivu. @elim mnogo uspjeha Va{em Saboru. Vama li~no `elim zdravlje i zadovoljstvo. S izrazima odli~nog po{tovanja Predsjednik SDS Akademik prof. dr. Jovan Ra{kovi} Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 5006.
4 1990., velja~a 28. Knin Protest Op}inskog vije}a Saveza sindikata Hrvatske na zaklju~ke Sabora HDZ-a u kojima vidi zahtjeve za zamjenu SR Hrvatske novom Nezavisnom Dr`avom Hrvatskom
Knin, 28. 02. 1990.
M.P.4
Podstaknuto reakcijama i opravdanom zabrinuto{}u radnih ljudi Knina, povodom zbivanja na Saboru HDZ, Predsjedni{tvo OV SSH Knin, na dana{njoj sjednici posve}enoj raspravi o Nacrtu Kongresnih dokumenata, dio pa`nje posvetilo je i zbivanjima na Saboru HDZ. U raspravi je re~eno da radni ljudi Knina, bez obzira na nacionalno i vjersko opredjeljenje, ne prihvataju bojni pokli~ da se SRH zamijeni sa novom NDH. U ovoj sredini ljudi se gnu{aju “demokratizacije”, ~iji bi simboli mogli biti krv i no`. Takve “demokratske metode” su potro{ene prije pedeset godina, a njihov ukus i miris mogao se zadr`ati ili razviti samo u bolesnoj ili oboljeloj svijesti. Kukavi~ije jaje koje Tu|man sa svojim bojovnicima poku{ava podmetnuti hrvatskom narodu u vidu teze o “povijesnoj te`nji” za stvaranjem NDH, mo`e zavarati maloumne i bolesne, ali ne hrvatski narod i radne ljude kninske krajine. Radni ljudi opravdano su zabrinuti i upla{eni, a umnogome i posti|eni ovakvim ponudama demokratije. Ali vi{e od bojnog uzvika hadezeovaca “hrvatsku pu{ku na hrvatsko rame”, radne ljude brine pona{anje zvani~nih dr`avnih i republi~kih organa vlasti. Postavlja se pitanje odgovornosti SSIP-a, SSUP-a, Predsjedni{tva SRH, Sabora SRH, RSUP-a i njihovih rukovodilaca. Ko je taj koji je suspendovao zakone i dozvolio ulazak u zemlju licima, 4
Prijemni pe~at: SSJ, Op}insko vije}e Knin, br. 69, 01. 03. 1990.
17
koja na to nemaju pravo? Ko je i po ~ijoj volji i nalogu, izdao vize ljudima koji u ovu zemlju ne mogu u}i po pravosna`nim zakonima? Trguje li to Tu|man, mo`da, i vizama a ne samo ideologijama. Sti~e se utisak da su odgovorni pobrkali lon~i}e, te ne razlikuju ideologiju i zakone. Ili su se u `elji za demokratizaciom – predemokratizirali. Zbog svega ovoga, izra`avamo protest i ogor~enje, te zahtjevamo da svi odgovorni ljudi i organi budu pozvani na odgovornost i iskuse zakonske sankcije za ovakvo djelovanje. PREDSJEDNI[TVO OV SSH Knin Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 252-101.
5 1990., travanj 10. Plavno Program Srpske demokratske stranke za gospodarski razvoj Jugoslavije
TV-PREZENTACIJA PROGRAMA SDS / Zagreb, 12. 04. 1990. / Po{to je dr. Ra{kovi}5 dao dosta {iroku prezentaciju programskih ciljeva SDS, ja }u se u svome izlaganju ograni~iti samo na onaj dio na{ega programa koji se odnosi na oblast privrede odnosno definiranja privrednog sistema za koji se zala`emo. Napominjem da smo, pri tome, po{li od saznanja, da na ~elu politi~kog pluralizma i parlamentarne demokratije, u oblasti politi~kog sistema dru{tva, metodolo{ki jedino odgovara na~elo tr`i{ne privrede i tr`i{ne konkurencije u oblasti privrednog `ivota – kao njegovo komplementarno politi~ko i ekonomsko na~elo. Prema tome, kao protagonisti demokratskog duha i demokratskih politi~kih na~ela, mi se zala`emo za uspostavljanje sistema robne proizvodnje na osnovama djelovanja objektivnih ekonomskih zakona, jer smatramo da bez borbe, odnosno konkurencije, nema i ne mo`e biti zdravog dru{tva, ni zdrave privrede! Cijena robe treba da se odredjuje u skladu sa ekonomskim zakonom vrijednosti i zakonom ponude i potra`nje, a ne na osnovu ideolo{ke arbitra`e nadle`nog birokratskog autoriteta, jer ova arbitra`a nije ni{ta drugo, ve} specifi~ni mehanizam preko kojeg se vr{i prelijevanje ostvarenih ekonomskih rezultata iz jednog preduze}a u drugo, i iz jedne privredne oblasti u drugu. Ovim mehanizmom, negira se na~elo pravi~nosti u raspodjeli ostvarenih rezultata, odnosno: uspostavlja se na~elo eksploatacije, kao posve legitimno ekonomsko na~elo, koje je – svojom voljom – inaugurisao revolucionarni subjekt, a pravno sankcionisala njegova jednopartijska dr`ava. Kao {to je poznato, rezultat ovoga velikog komunisti~kog ideolo{kog eksperimenta u na{oj zemlji opredmetio se u obliku
5
Jovan.
18
akutne privredne, politi~ke i duhovne krize. Izlazak iz pomenute ekonomske krize mi vidimo u privrednom sistemu, koji bi polazio od slijede}ih pretpostavki: 1. Reafirmacija privatne svojine i privatne inicijative, jer tamo, gdje je razoren svojinski odnos, tamo ne mo`e biti ni istinskog privrednog subjektiviteta, a, zatim, ni ekonomske racionalnosti u pona{anju privrednih organizacija. Smatram da, u su{tinskom smislu, dru{tvena svojina uop{te ne postoji, budu}i da je taj pojam u sebi potpuno protivrje~an, te ovu sintagmu mo`emo shvatiti samo kao jedan od najvulgarnijih oblika tzv. “ideolo{ke magle”. 2. Garantovanje potpune slobode preduzetni{tva, tj. slobodno kretanje kapitala, radne snage i informacija na integralnom jugoslavenskom privrednom prostoru, {to zna~i da smo protiv koncepta stvaranja tzv. nacionalnih ekonomija na podru~ju Jugoslavije, kao jednog krajnje retrogradnog i anahronog koncepta, koji je najdirektnije u suprotnosti sa temeljnim ekonomskim principima, a naro~ito sa na~elom masovne proizvodnje. 3. Radikalno smanjenje svih tro{kova dru{tvene re`ije, odnosno svodjenje op{te i zajedni~ke potro{nje u realne ekonomske okvire. Ovo treba sprovesti kroz: – ukidanje SIZ-ova, kao specifi~nog ekonomskog balasta, – redukcija ~inovni~ke radne snage u organima uprave na najmanju mogu}u mjeru, – optimalizacija {kolskog sistema, u smislu prilagodjavanja mre`e srednjih, vi{ih i visokih {kola realnim potrebama privrednog i dru{tvenog razvoja. Mislim da je za Jugoslaviju previ{e da finansira 19 Univerziteta i besplatno {koluje kadrove za najrazvijenije zemlje svijeta. – svodjenje i svih drugih oblika bud`etske potro{nje u raspolo`ive okvire nacionalnog dohotka, gdje spada: sudstvo, zdravstvo, fondovi socijalnog i penzijskog staranja, javna sigurnost i narodna odbrana. 4. Poreska politika treba da bude u funkciji razvoja i ekspanzije materijalne proizvodnje. Osnovica za oporezivanje treba da bude ostvarena dobit preduze}a, a novoosnovane firme bi bile u prvoj godini oslobodjene pla}anja poreza. Oporezivanje bi se vr{ilo po progresivnim poreskim stopama. 5. Monetarna politika treba da bude u nadle`nosti Narodne banke Jugoslavije, kao centralne dr`avne banke. Emisija novca treba da bude determinirana rastom dru{tvenog proizvoda i promjenama u brzini nov~anog opticaja. Najstro`e treba zabraniti inflatorno finansiranje pojedinih bud`etskih rashoda, jer ono generira tzv. inflaciju tra`nje, a predstavlja i jedan dru{tveno nelegitiman sistem preraspodjele nacionalnog dohotka. 6. Treba se zalagati za politiku stabilnog deviznog kursa dinara, jer je to jedan od osnovnih uslova za uspostavljanje i odr`anje njegove konvertibilnosti, bez koje nema intenzivnog uklju~ivanja u medjunarodnu podjelu rada. Konvertibilnost nije mogu}e posti}i na osnovama dugoro~nih neravnote`a u spoljnotrgova~kom i platnom bilansu. 7. Poslovne banke nisu i ne treba da budu nikakav financijski servis privrede, kao {to su do sada tretirane, ve} samostalne poslovne organizacije, koje se bave prikupljanjem slobodnih financijskih sredstava i njihovim plasmanom na financijskom tr`i{tu – u skladu sa ekonomskom logikom maksimiranja dobiti odnosno profita.
19
Kamatna stopa u svim tr`i{nim privredama predstavlja cijenu financijskog kapitala, kakvu funkciju sigurno nema u na{em dru{tvu. U na{em sada{njem privrednom sistemu, banke su bile specifi~ni transmisioni mehanizmi, preko kojih se distribuirala financijska milost, od strane birokratizovane vlasti jednopartijskog sistema, – narodu, koji treba da bude poslu{an, i pla}ica }e uvijek biti na vrijeme, pa makar se za nju moglo kupiti samo po d`aka bra{na. 8. Razvojna politika bi se vodila u okviru privrednih preduze}a, izuzev ukoliko ne postoji politi~ki verifikovan dru{tveni interes da se o nekim segmentima razvojne politike vodi briga na regionalnom, republi~kom ili saveznom nivou. Smatram da treba ukinuti Savezni fond za pomo} nerazvijenim republikama i pokrajini Kosovo, jer je, kroz ovu vi{edecenijsku pomo} “nerazvijenima”, dru{tveno i politi~ki legalizovana eksploatacija. Smatram da je upravo ova pomo} nerazvijenima osnovni uzrok te{kog privrednog i politi~kog stanja na Kosovu i Metohiji, jer je na permanentnom stizanju financijskih sredstava izvana godinama stvaran mentalitet nerada, neodgovornosti, java{luka, pa i ru{ila{tva. Separatisti~ki zahtjev za izmjenom granica SFRJ pokazao je svu ekonomsku i politi~ku bijedu ovog modela privrednog razvoja! 9. Zalaga}emo se za ulaganje stranog kapitala u privredni razvoj na{e zemlje, ali uglavnom u oblasti tehni~ko-tehnolo{kog razvoja i industrijske kooperacije, dakle, na na~in koji ne bi {tetio razvoju doma}ih preduze}a. 10. Imamo pozitivnu ocjenu antiinflacionog programa, koji sprovodi savezna vlada na ~elu sa Antom Markovi}em. No, smatramo da do sada preduzete mjere /na planu ograni~avanja li~ne i zajedni~ke potro{nje, ograni~avanja bud`etske potro{nje, zamrzavanju cijena, itd./ predstavljaju samo prvu fazu borbe protiv inflacije, u kojoj je inflacija samo zaustavljena, ali u kojoj nisu eliminisani njeni osnovni uzroci. Drugi dio ove borbe bi}e mnogo te`i i dugotrajniji, jer je potrebno eliminisati uzroke tzv. tro{kovne inflacije, a to se mo`e uspje{no rije{iti samo institucionalizacijom tr`i{ta, odnosno razbijanjem monopola dr`ave i uvodjenjem konkurencije. Plavno, 10. aprila 1990.
Jovan Opa~i}, dipl. oec.
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 442.
6 1990., travanj 14. Knin Govor Jovana Opa~i}a na predizbornom mitingu SDS-a u Kninu 14. travnja 1990.
GOVOR ODR@AN NA PREDIZBORNOM MITINGU U KNINU, 14. aprila 1990.
20
Po{tovani narode herojske kninske krajine, bra}o i sestre, dragi prijatelji! Nije ni malo slu~ajno {to smo se danas okupili ovdje, na ovom slobodarskom trgu bratstva i jedinstva.gdje smo, prije nepuna dva mjeseca, osnovali na{u Srpsku demokratsku stranku, i gdje smo 28. februara 1989. godine, smjelo i dostojanstveno, – ne pitaju}i nikog i ne boje}i se nikog – digli svoj slobodarski i patriotski glas protiv izdajnika i ru{itelja na{e zajedni~ke i jedine domovine i otad`bine – Jugoslavije. Prema tome, ovo mjesto ima za nas veoma veliki simboli~ki zna~aj – kao mjesto na kome se utemeljuje sloboda i patriotizam, demokratija i ~ovje~nost, kao mjesto na{eg ponovnog politi~kog i duhovnog vaskrsa, na kojem smo obnovili Vjeru i Nadu u sebe i u druge, i tako ponovo postali ljudi – nakon jednog dugog i mra~nog perioda bolj{evi~ko-birokratskog nasilja i tiranije. Kao {to vam je poznato, kroz nekoliko dana odr`a}e se u na{oj republici izbori za sva predstavni~ka politi~ka tijela, od op{tinskih do saborskih vije}a, i to }e biti prvi demokratski organizovani izbori u poslijeratnoj istoriji socijalisti~ke Jugoslavije. @elio bih vjerovati da }e oni biti zaista nepristrano i demokratski sprovedeni, bez prote`iranja bilo koje partije, po{to se nalazimo u takvom historijskom trenutku kada je puteve u budu}nost mogu}e trasirati samo na {iroko i slobodno izra`enoj volji naroda, i kada bi svaki birokratski voluntarizam mogao da bude vrlo opasan za sve nas, a naro~ito za njegove nosioce. @elim ista}i da smo ovo pravo na tajne i demokratske izbore zadobili zahvaljuju}i, u velikoj mjeri, politi~koj borbi i nesebi~nom li~nom `rtvovanju najhrabrijih sinova kninske krajine, koji su u toku prethodne godine sna`no manifestovali svoju privr`enost Jugoslaviji i svoju pripadnost herojskom i mu~eni~kom srpskom narodu, kao i demokratskim stremljenjima naprednog ~ovje~anstva. Jedan broj ovih prvoboraca i mu~enika za demokratske odnose u dru{tvu, koji su pro{li i kroz zatvorske kazamate samo zbog toga {to su htjeli biti slobodni i biti ljudi, nalazi se u rukovodstvu SDS, i oni su najbolja garancija da }e ova stranka uvijek biti uz narod i sa narodom, i da }e se uvijek boriti za njegove najdublje `ivotne i politi~ke interese. – Na vama je, dakle, da odlu~ite da li }ete na predstoje}im izborima glasati za svoje istinske heroje, koji su se borili za ~ast, dostojanstvo i ravnopravnost srpskoga naroda, ili za one {to su ih trpali u zatvore! Na ove izbore SDS izlazi sa sljede}im programom: 1. Borba za spas i ekonomsku sanaciju svih onih privrednih organizacija, koje su, nestru~nim i nesavjesnim radom i rukovodjenjem, a ~esto i plja~kom dru{tvene imovine, dovedene na ivicu ekonomskog opstanka. Ovaj cilj }emo ostvariti postavljanjem stru~nih, ambicioznih i po{tenih ljudi na rukovode}e polo`aje, kao i dosljednim sprovodjenjem mjera privredne reforme, koje bude usvojila savezna vlada na ve} utvrdjenom dru{tvenoekonomskom kursu. 2. Izgradnja novih i relativno manjih industrijskih objekata, po modelu njihove dislokacije po ve}im naseljima seoskog tipa, svugdje tamo gdje su za to obezbjedjeni neophodni infrastrukturni preduslovi: cesta, voda, struja i sl. Izgradnja ovih objekata finansirala se iz sredstava republi~kog fonda za pomo} nerazvijenim podru~jima, jer su doista dugo iz ovoga fonda finansirani separatisti~ki i neprijateljski pokreti, pa je do{lo vrijeme da se napokon
21
jedan dio ovih sredstava dodijeli i onima koji su u temelje Jugoslavije uzidali najsvetije {to su imali, a to su kosti i krv svojih najboljih sinova i k}eri. 3. Smanjenje tro{kova tzv. dru{tvene re`ije, a to zna~i: maksimalno reduciranje ~inovni~kog aparata, ukidanje SlZ-ova, optimalizacija {kolskog sistema, zdravstvene slu`be, kao i svih oblika bud`etske potro{nje. Ovim `elimo izvr{iti financijsko rastere}enje na{e privrede od prevelikih da`bina i drugih nameta, iz kojih se finansirala jedna neproduktivna birokratska struktura jednopartijske dr`ave. 4. Zalaga}emo se za razvoj privatnog vlasni{tva i privatne inicijative u svim oblastima dru{tva, jer je to jedini pravi put da savladamo postoje}u ekonomsku krizu. Bez borbe i bez tr`i{ne utakmice, nema i ne mo`e biti napretka, nema i ne mo`e biti zdravog dru{tva, ni zdrave privrede. A tr`i{ne utakmice nema bez jasno i precizno utvrdjenih vlasni~kih titulara imovine, odnosno, u krajnjoj instanci, bez uspostavljanja odnosa privatne svojine. Takodjer }emo se zalagati i za uspostavljanje zadru`nog i dr`avnog vlasni{tva u onim oblastima gdje postoji ekonomska racionalnost njihovog uspostavljanja. 5. Zapo{ljavanje radne snage treba da bude u funkciji stvarnih potreba dru{tvene reprodukcije i mogu}nosti privredne ekspanzije na bazi novih investicionih ulaganja. Zapo{ljavanje ne smije biti u funkciji socijalne politike, kao {to je do sada bila praksa, jer }emo tada od preduze}a stvoriti ustanove za socijalno staranje, u kojima }e se potpuno degenerisati poslovni duh i preduzetni~ka inicijativa. Socijalnu politiku dru{tva treba potpuno odvojiti od politike zapo{ljavanja, jer je to jedan od magistralnih pravaca za smanjenje tro{kova proizvodnje i pove}anje op{te efikasnosti privredjivanja RO. Treba ista}i da }e sprovodjenje reformskih mjera na{e savezne vlade i uspostavljanje tr`i{nog koncepta privredjivanja imati za svoju posljedicu ste~aj i likvidaciju jednog broja privrednih organizacija, tako da }e jedan broj radnika ostajati bez posla. No, u tr`i{nim uslovima privredjivanja neprestano traje i proces osnivanja novih preduze}a, tako da se slobodna radna snaga, najve}im dijelom, zapo{ljava u ovim novoosnovanim firmama. U svakom slu~aju, zala`emo se za takav oblik socijalne politike, kojom se svakom gradjaninu i njegovoj porodici, u slu~aju kada ostane bez posla, garantira neophodna socijalna i zdravstvena za{tita – u skladu sa op{teusvojenim humanisti~kim na~elima i socijalnim standardima i u skladu sa ekonomskim mogu}nostima dru{tva kao cjeline. 6. [to se ti~e politi~kog i dru{tvenog uredjenja zemlje zala`emo se za demokratsko dru{tveno uredjenje, sa vi{estrana~kom politi~kom strukturom i svim onim dru{tvenim i politi~kim institucijama koje imaju savremene demokratske dr`ave. Iznad svega se zala`emo za jedinstvenu, federativnu Jugoslaviju, kao zajedni~ku i ravnopravnu dr`avu svih njenih naroda i narodnosti, svjesni da je Jugoslavija – kao demokratska dr`ava – jedini istinski garant slobode, mira i prosperiteta n samo za srpski narod, ve} i za sve druge narode sa kojima dijelimo isti `ivotni prostor i istu historijsku sudbinu. Nadam se da ovu o~evidnu politi~ku i historijsku ~injenicu uvidjaju i ostali narodi Jugoslavije, te da ne}e dozvoliti da ih zavedu la`i i slijepa {ovinisti~ka mr`nja nekih samozvanih lidera, koji bi htjeli da stvaraju separatne dr`avice na etni~kom i nacionalnom principu. Zapitajmo se: {ta zna~i dr`avnost zasnovana na nacionalnom odnosno jednonacionalnom principu? Evo, {ta zna~i! Ona zna~i slobodu samo za pripadnike jedne nacije, dok za druge 22
nema slobode; oni su gradjani drugog ili desetog reda; oni imaju onoliko “prava i sloboda” koliko su izdali i iznevjerili sebe – svoja osje}anja, svoju savjest i svoje ljudsko dostojanstvo. – Zbog toga treba ista}i da koncept dr`avnosti koja se zasniva na etni~kom odnosno nacionalnom principu nema nikakve veze sa demokratskim duhom i demokratskim politi~kim na~elima, ve} je to jedan opasni i opskurni zaostatak monstruozne rasisti~konacisti~ke ideologije, koja je utemeljena na shvatanju da osnovni subjekt istorije nije ~ovjek, ve} nacija, kao i da postoje biolo{ki i kulturno superiorne i inferiorne nacije. Naravno, sretniju budu}nost ne mo`e nam obezbjediti ni birokratsko-totalitarna vladavina komunisti~ke ideolo{ke inspiracije, za {to imamo bezbroj ilustrativnih primjera u svim socijalisti~kim zemljama. U dru{tvu, gdje svi moraju da misle onako kako naredi njihov vodja i gospodar, ne mo`e biti stvarala{tva i napretka, ve} samo siroma{tva, neslobode i tiranije. U takvom dru{tvu se ne cijene umni i po{teni ljudi, radnici i stvaraoci, ve} ulizice i poltroni, koji najglasnije kli~u i najbu~nije plje{}u svojim harizmatskim vodjama. U takvim dru{tvima suspendovana su sva politi~ka prava i slobode. Glas jednoga ~ovjeka vrijedi vi{e nego glasovi miliona ljudi, koji su osudjeni na bezuslovnu pokornost, poslu{nost i vjernost svome gospodaru. Zbog svega naprijed izlo`enog, mi vas pozivamo da na predstoje}im izborima glasate za stranku slobode, demokratije, ekonomskog progresa i dru{tvenog prosperiteta, stranku jugoslavensku i patriotsku, za stranku va{u i na{u – za Srpsku demokratsku stranku! @ivjela Srpska demokratska stranka! @ivjela sloga, bratstvo i ravnopravnost izmedju srpskog i hrvatskog naroda! @ivjela slobodna, bratska i demokratska Jugoslavija! Ne}emo “demokratiju mr`nje i no`a”, ve} demokratiju ljubavi, slobode, kulture i stvarala{tva! 10. aprila 1990.
Jovan Opa~i}, dipl. oec.
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 442.
7 1990., svibanj 23. Knin Izvod iz zapisnika s 1. zajedni~ke sjednice vije}a Skup{tine op}ine Knin na kojoj je dr. Milan Babi} izabran za predsjednika Skup{tine op}ine
IZVOD iz zapisnika sa 1. zajedni~ke sjednice Vije}a udru`enog rada, Vije}a mjesnih zajednica i Dru{tveno-politi~kog vije}a Skup{tine op}ine Knin odr`ane 23. 05. 1990. godine.
23
ODSUTNI ODBORNICI: Vije}e udru`enog rada Izostanak nisu opravdali: 1. ^olovi} Uglje{a, 2. Dragi~evi} Bo`o, 3. [arac Milan, 4. Popovi} Nikola. Vije}e mjesnih zajednica Izostanak nisu opravdali: 1. Gambiro`a Zvonko, 2. Dobrijevi} Branko, 3. Stjelja Gojko, 4. Vranjkovi} Petar, 5. \ilas Bo{ko. Dru{tveno-politi~ko vije}e Izostanak nisu opravdali: 1. Bala} Branko, 2. Kne`evi} Aleksandar. Sjednicom je predsjedovao Kablar Jovo, predsjednik Skup{tine op}ine nagla{avaju}i da je potrebno izabrati verifikacionu Komisiju da bi se mogla odr`ati konstituiraju}a sjednica. U verifikacionu Komisiju su jednoglasno izabrani: Marjanovi} Pavao, Rusi} Milan i Krneta Uro{. Predsjednik verifikacione Komisije je konstatirao da je sjednici sa uvjerenjima o izboru prisutno 85 odbornika i to 32 odbornika Vije}a udru`enog rada, 35 odbornika Vije}a mjesnih zajednica i 18 odbornika Dru{tveno-politi~kog vije}a. Zatim su odbornici jednoglasno verificirali mandat prisutnim odbornicima. Odbornici su jednoglasno prihvatili slijede}i Dnevni red 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Izbor verifikacione komisije. Verifikacija mandata novoizabranih odbornika. Davanje sve~ane izjave. Isticanje kandidata za predsjednika Skup{tine op}ine Knin. Izbor predsjednika Skup{tine op}ine Knin. Isticanje kandidata za potpredsjednika Skup{tine op}ine Knin. Izbor potpredsjednika Skup{tine op}ine Knin. Isticanje kandidata za predsjednika Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin. Izlaganje programa rada kandidata za predsjednika Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin. 10. Izbor predsjednika Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin. 11. Dono{enje Zaklju~ka o imenovanju predsjednika i ~lanova Komisije za izbor i imenovanja Skup{tine op}ine Knin. 12. Dono{enje Zaklju~ka o odredjivanju odbornika Skup{tine op}ine Knin koji }e prisustvovati zaklju~ivanju braka u mati~nim uredima. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad. 1. i 2. Ta~ke apsolvirane prije usvajanja dnevnog reda da bi se mogla odr`ati konstituiraju}a sjednica. Ad. 3. 24
Predsjedavaju}i nagla{ava da je tekst sve~ane izjave utvrdjen u ~lanu 13. Poslovnika Skup{tine op}ine Knin i zamolio odbornike da ustanu i ponove za njim tekst sve~ane izjave, a zatim su je potpisali. Odbornik De{i} Sava je izjavio da se ne sla`e sa tekstom sve~ane izjave jer nije u duhu vremena u kojem `ivimo. Predsjedavaju}i je odgovorio da nema drugog teksta sve~ane izjave, da je ovim upoznata Srpska demokratska stranka i da }e vjerovatno uslijediti izmjena teksta te zaklju~io raspravu. Ad. 4. Predsjedavaju}i je citirao ~lan 227. Statuta Op}ine Knin koji govori o na~inu biranja predsjednika i potpredsjednika Skup{tine op}ine i naglasio je da je Srpska demokratska stranka istakla prijedlog da se za predsjednika izabere dr. Babi} Milan. Drugih prijedloga nije bilo i predsjedavaju}i je konstatirao da je dr. Babi} Milan utvrdjen kao jedini kandidat za predsjednika Skup{tine op}ine Knin. Ad. 5. Predsjedavaju}i je iz Poslovnika Skup{tine op}ine Knin pro~itao odredbe o izboru predsjednika Skup{tine op}ine i predlo`io u Komisiju za izbor slijede}e odbornike: 1. Medi} Tihomir, 2. [impraga Sre}ko, 3. Bubonja Jovan, 4. Vi{ekruna Stevo, 5. Kova~evi} Drago. Odbornici su jednoglasno bez diskusije prihvatili ponu|eni prijedlog. Predstavnik Komisije za izbor Kova~evi} Drago podnio je izvje{taj o izboru predsjednika, naglasiv{i da je za kandidata dr. Babi} Milana glasalo 80 prisutnih odbornika, a 10 glasa~kih listi}a je bilo neva`e}ih. Predsjedavaju}i je konstatirao da je za naredni ~etverogodi{nji mandat za predsjednika Skup{tine op}ine Knin ve}inom glasova izabran dr. Babi} Milan. Novoizabrani predsjednik dr. Babi} Milan je u prisutnom obra}anju odbornicima Šrekaoš da je prvi put u zapadnom dijelu Jugoslavije jedan parlament postao ve}inom srpski, te da je neophodno samo po{tivati volju naroda koji je izabrao ovaj parlament i zalo`io se za demokratske procese, a pogotovo za nacionalni su`ivot srpskog i hrvatskog naroda, te da }e ova Skup{tina raditi u duhu tolerancije i u korist zajedni~kog interesa svih u Kninu. Ad. 6. Predsjedavaju}i je obrazlo`io odbornicima da je za isticanje kandidata za potpredsjednika Skup{tine op}ina ista procedura kao i za izbor predsjednika Skup{tine op}ine, te da je Srpska demokratska stranka predlo`ila da se za izbor potpredsjednika Skup{tine op}ine istakne kandidatura profesora Lazara Macure. Bez rasprave predsjedavaju}i je konstatirao da je profesor Lazar Macura utvrdjen kao jedini kandidat za potpredsjednika Skup{tine op}ine. Ad. 7. Predsjedavaju}i je upoznao odbornike da se po istoj proceduri kao i za izbor predsjednika Skup{tine op}ine vr{i ovaj izbor. Predstavnik Komisije za izbor je objavio da je glasalo 89 odbornika te da je za profesora Lazara Macuru glasalo 80 odbornika, a 9 listi}a je bilo neva`e}ih. Predsjedavaju}i je konstatirao da je profesor Lazar Macura ve}inom glasova izabran za potpredsjednika Skup{tine op}ine i za`elio mu puno uspjeha u radu. Ad. 8. 25
Predsjedavaju}i je upoznao odbornike da za sada nema prijedloga za predsjednika Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine, te da }e Srpska demokratska stranka pripremiti prijedlog za narednu sjednicu {to zna~i da su time zaklju~ene 8. 9. i 10. ta~ka dnevnog reda. Ad. 11. Novoizabrani predsjednik dr. Babi} Milan ispred Srpske demokratske stranke iznio je slijede}i prijedlog za Komisiju: 1. Kolund`i} Radivoje 2. Tanjga Veljko 3. Tankosi} Branko 4. [impraga Sre}ko 5. \uri} Mirjana 6. Medi} Tihomir
7. Rusi} Milan 8. Ani}-Ivi~i} Zvonimir 9. Sladi} Zlatibor 10. Krneta Uro{
Za predsjednika Komisije predsjednik Skup{tine op}ine je predlo`io odbornika [impraga Sre}ka. Odbornici su jednoglasno bez diskusije prihvatili dati prijedlog. Ad. 12. ^lan Komisije za izbor i imenovanja Skup{tine op}ine Rusi} Milan predlo`io je slijede}e odbornike koji }e prisustvovati zaklju~ivanju braka u mati~nim uredima: Knin:
1. Macura Lazar 2. Popovi} Veljko 3. [impraga Sre}ko 4. Radulovi} Rade
5. Tankosi} Branko 6. Kolund`i} Radivoje 7. Tanjga Veljko 8. Kova~evi} Drago
Kistanje:
1. Krneta Milan 2. Lali} Du{an
3. Ma`ibrada Sava 4. Stjelja Gojko
Plavno:
1. Savi} Branko
Kijevo:
1. ^etnik Stevan 2. Malo~a Mate
3. Smiljani} Krste
Ervenik:
1. Kova~evi} Bo{ko 2. Vranjkovi} Milan
3. Gnjidi} Marko 4. Gajica Vojin
Bez diskusije odbornici su jednoglasno prihvatili iznijetu listu kandidata. ZAPISNI^AR: Bili} Drago Preslika, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 122-003.
26
8 1990., lipanj 6. Knin Rje{enje o izboru predsjednika i ~lanova Savjeta za narodnu odbranu Skup{tine op}ine Knin
Na osnovu ~lana 211. Statuta op}ina Knin (“Slu`beni vjesnik op}ina Drni{, Knin i [ibenik”, broj 14/75, 19/81, 14/82, 7/83, 6/84, 7/86 i 6/90) i ~lana 19. Odluke o op}enarodnoj obrani (“Slu`beni vjesnik op}ina Drni{, Knin i [ibenik”, broj 23/85) Skup{tina op}ine Knin na 2. zajedni~koj sjednici Vije}a mjesnih zajednica, Dru{tveno-politi~kog vije}a i Vije}a udru`enog rada od 6. 6. 1990. godine, donosi RJE[ENJE o izboru predsjednika i ~lanova Savjeta za narodnu obranu Skup{tine op}ine Knin 1. U Savjet za narodnu odbranu Skup{tine op}ine Knin izabiru se: a) za predsjednika: Babi} Milan b) za sekretara: Popovi} Sava c) za ~lanove: 1. Macura Lazar 2. Popovi} Veljko 3. Marjanovi} Pavao 4. Mandini} Neboj{a 5. Dobrijevi} Mirko 6. Sekuli} Savo 7. predsjednik Dru{tveno-politi~kog vije}a 8. na~elnik [taba za teritorijalnu obranu 9. predstavnik Garnizona JNA 2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom vjesniku op}ina Drni{, Knin i [ibenik. Klasa: 021.05/90-02/48 Ur. broj 2136-01-90-1
PREDSJEDNIK Babi} Milan, s. r. Ta~nost prepisa ovjerava
v. d. TAJNIK Lali} Borka Šv.r.š
M.P.6 Ovjereni prijepis, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 122-003. 6
Okrugli pe~at: Skup{tina op}ine Knin.
27
9 1990., lipanj 16. Smokovi} Iz govora predstavnika Srpske demokratske stranke na osniva~kom skupu Mjesnog odbora u Smokovi}u kod Zadra
Bogoljub Popovi}7 Srpska demokratska stranka: Mi smo na putu da pove`emo Srbe od Jadrana do Drine, od Subotice do Kosova. Nema vi{e dragosavaca8 ima pravoslavaca. Srpska demokratska stranka je u svom programu istakla borbu za jednistvenu Jugoslaviju za Federativnu Jugoslaviju za koje je srpski narod u dva zadnja rata dao ogromni prilog u krvi. Zadnji brijunski Ustav je dokraj~io Jugoslaviju i doveo je na rub katastrofe zahvaljuju}i pokojnicima koji su oti{li na onaj svijet posle nego {to su stvorili taj brijunski Ustav koji je razbio Srbiju. Na njihovu veliku `alost Srbija se ponovo ujedinila. Srpski narod se ujedinjuje i nema sile koja }e zaustaviti ovaj proces preporoda renesanse srpskog naroda. Pobjeda rekacionarnih snaga Hrvatskog naroda na zadnjim izborima dovela nas je opet pred jednu novu dilemu ponova pozivaju na klanje mi im odgovaramo stihovima Jovana Radulovi}a “ne}emo se dati vi{e klati”. Svaka varijanta usta{a usta{ka varijanta vi{e ne dolazi u obzir. Mi im poru~ujemo da ih se ne bojimo, da paze {ta rade, da ne izazivaju ponova katastrofu jer ako bude katastrofe zajedno }emo u nju i}i. Na{ao se jedan bezumnjak koji se zove Josip Sulejmanac9 Potpredsjednik Hrvatskog Sabora koji je do{o na genijalnu ideju da se zabetonira najve}e strati{te srpskog naroda u Lici jama Jadovno. Koja sramota jednog funkcionera HDZa da dira u otvorenu ranu srpskog naroda, a rane nedoklanog Miroslava Mlinara10 jo{ nisu zarasle. Kako ih nije sramota da u Bleiburgu dr`e misu zadu{nicu usta{kim zlo~incima i da izjedna~uju Bleiburg i Jadovno. To se nikada ne}e izjedna~iti, a historija }e re}i zadnju rije~. Mi smo jedina stranka u Jugoslaviji koja je u svoj generalni program stavila podr{ku JNA-i na odbrani integriteta i suvereniteta Jugoslavije. @ivela JNA! Mi vjerujemo da armija ne}e tako lako dozvoliti dezintegraciju Jugoslavije, mi vjerujemo isto tako da snage reda, snage reda i poretka u Jugoslaviji ne}e dozvoliti niti odcjepljenje Kosova niti odcjepljenje nikoga od Jugoslavije. Neka `ivi narodna milicija! Prof. Branko Marijanovi} (potpredsjednik SDS-a): Mi izbore dobijamo i nakon izbora, izbore koje smo za vrijeme izbora izgubili naknadno dobijamo jer narod sad vr{i izbor izme|u na{e stranke i drugih stranaka. Umjesto petokrake sad su stavili neke kocke na sebi, to nisu 7
Pukovnik RV i PVO u mirovini, iz sela Vrebac kod Gospi}a, sa stanom u Zadru. Du{an Dragosavac. 9 Sulimanac. 10 Miroslav Mlinar, predsjednik mjesnog ogranka SDS-a Benkovac, prona|en je navodno “napadnut i ranjen” 18. svibnja 1990. u benkova~kom parku. Politi~ko vodstvo Srba iz Hrvatske odmah je optu`ilo Hrvate, a spominjali su “vekovnu” prijetnju, “usta{e” i “kolja~e”. Taj inscenirani slu~aj eksploatiran je u srbijanskim medijima u njihovoj beskrupuloznoj ratno-hu{ka~koj kampanji: “Napad na srce” – “Duga”, 8. 6. 1990.; “Agresija koja upu}uje na usta{tvo” – “Politika”, 22. 5. 1990.; “Atak na ceo srpski narod” – “Politika”, 22. 5. 1990.; “Nepodno{ljiva lako}a srpskih ratnika” – “Politika”, 22. 5. 1990.; “Moja tragedija je tragedija srpskog naroda” – “Politika”, 17. 6. 1990.; “Dijalog iz zasede” – “Novosti”, 21. 5. 1990.; “Ru`an, bezdu{an, usta{ki ~in” – “Politika”, 21. 5. 1990. itd. Srpska demokratska stranka zamrznula je tada odnose sa Saborom Republike Hrvatske. @upanijski sud u Zadru osudio je 1995. M. Mlinara na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u zlo~inu u [kabrnji. 8
28
komunisti nego kockari. Vi znate da smo mi zbog napada na Miroslava Mlinara jednog od predsjednika na{ih mjesnih odbora, zaledili odnose sa Hrvatskim Saborom i sa svim kroatocentri~nim strankama uklju~uju}i i Ra~anov SKH SDP. U va{e ime i u svoje ime i u ime naroda koji slijedi i podr`ava SDS u ime tog dijela srpskog naroda u Hrvatskoj re}i }u: mi Hrvatsku priznamo za svoju domovinu. Mi nikad nismo bili peta kolona u Hrvatskoj, za slobodu Hrvatske i za slobodu Jugoslavije mi smo bili i ostajemo prva kolona. Ako je Hrvatska na{a domovina i Jugoslavija na{a domovina i na{a ljubav a Kosovo na{a narodna du{a da sami o sebi se pobrinemo pa stvaramo svoju zajednicu op}ina. Sad ka`u da ru{imo Hrvatski suverenitet. Ako mogu postojati druge zajednice op}ina a {to ne bi mogla postojati jedna zajednica op{tina po na{oj mjeri i u skladu sa na{im potrebama i `eljama. Ona }e postojati. Mi kao narod, srpski narod, nikoga nije nikad ni ugro`avao, ni prijetio mu, ni napadao, mi smo se uvijek samo branili. Dr. Mi{o Bili} (predsjednik zadarskog odbora SDS-a): 20. maja ove godine je osnovana SDS i gradski odbor u Zadru kao prvom gradu na obali Jadrana ispred kojeg vas ja nasrda~nije i najtoplije pozdravljam. Dobro nam do{li u SDS. Ja se nadam da }emo i vjerujem u to da }emo sara|ivati jer ovi su prostori na{i i na{i }e uvijek i ostati. Zdravko Laki} (SDS Zadar): Prije nekoliko dana gospodin Josip Sulejmanac predla`e betoniranje jame Jadovno tobo`e radi bezbjednosti da se u njih ne bacaju nove `rtve. Koja podlost, ko osim nas Srba i Jevreja ima pravo da dira u na{e grobove da ih skrnavi i da obezvre|uje nevine `rtve u tim jamama. Srpski narod je slavan, srpskom narodu podme}e se da je hegemonisti~an, zar mo`e biti hegemonisti~an koji srpski narod koji je u zadnja dva rata dao tri miliona `rtava osloba|aju}i druge i sebe. A sada komunistima da jo{ traje prelazni rok ako ho}e u prvu ligu neka do|u u SDS. Ho}ete li pristupiti SDS? Da poru~imo gospodinu Ra~anu11 i gospodinu Borisu Parmaladi da vi{e ne}e imati srpske glasove! @iveli! ^lan ili simpatizer SDS-a (u sivoj ko{ulji): Prvi Sabor hrvatski koji se na neki na~in po mom li~nom uvi|aju na neki na~in ve} osje}a kroatocentri~nim, evo zbog ~ega. Na rije~i druga Mesi}a,12 koji po mom mi{ljenju svojata, koji po mom mi{ljenju svojata Jadransko more pa i ove {ume koje su na neki na~in dru{tvena imovina, a ne Mesi}eva ostav{tina njegovih roditelja i ne znam koga. Mislim da na to nema nikako pravo. Nama je bli`e more nego Mesi}u, na{im djedovima je to more bli`e uvijek bilo nego Mesi}u. Jo{ je ve}a nesre}a za ovaj kraj ovde {to se na ovom terenu Jadranskog mora nalazi oko dvjesta pedeset odmarali{ta iz Beograda i Novog Sada koji nemaju, u ovim danima ljetne sezone da do|u na neki na~in pravo jer su ugro`eni i preti im opasnost. Izrazili su to u novinama da po{to-poto daju ~ak i na licitaciju odre|ene ku}e i po ni`im cijenama, a to je stvarno na neki na~in zlo. Evo zbog ~ega. Za{to ti ljudi koji su otkidali od svoga kruha, od svoje djece, nisu ih obla~ili, jednostavno su stezali sebe i na neki na~in da bi do{li na svoje more koje od davnina postoji kao na{e more Jugoslavensko more, a nije to more ni~ije nego Jugoslavensko more i mislim da im ne mo`e nitko pravo oduzeti tako ne{to... Dragi moji gra|ani Smokovi}a, ne znam da li ste slu{ali vi Sabor, a vjerujem da slu{ate i pratite vrlo dobro pona{anja odre|enih ~elnika, ne znam s kojim jezikom su se oni po~eli slu`iti, meni je li~no profesor Brozovi}13 bio predava~ na fakultetu 11
Ivica, predsjednik SKH-SDP. Stjepan. 13 Dalibor. 12
29
Filozofskom i nije mi nikada takve rije~i spominjao, ja ne znam s kojim se on jezikom sada ponovo slu`i, a sje}am se da `71 godine je inicirao i bio glavni agitator da se odvoji jezik srpski knji`evni jezik od hrvatskog knji`evnog jezika i dao i u~inio svoje da se vi{e ne zove hrvatskosrpski knji`evni jezik nego hrvatski ili srpski jezik to je na neki na~in opet vra}anje ka unazad sa svojim ne znam ni ja kojim jezikom ja ga nisam u~io od njega. Ne znam {ta je to zna~i {tovati, ne znam neke druge rije~i koje ste vi sigurno ~uli. HR-HMDCDR, Zbirka video zapisa, inv. br. 343.
10 1990., lipanj 23. Kula Atlagi} Govori predstavnika Srpske demokratske stranke na osnivanju Mjesnog odbora stranke u Kuli Atlagi} kod Benkovca
^ovjek sa crnim brkovima (otvara osniva~ku skup{tinu SDS-a): Dragi mje{tani sela Kula Atlagi}, susjednih sela Korlata, Benkova~kog sela, Benkovca dragi gosti, prijatelji dobro do{li na osniva~ku skup{tinu mjesnog odbora SDS u mjestu Kula Atlagi}. Stanislav [tegljaji} (SDS): Ideje SDS su kozmopolitske ideje, dakle pravo svakog gra|ana na slobodu i na miran `ivot bez obzira na nacionalnu vjeru ili pripadnost. @ivjela SFRJ! @ivjela JNA! @ivjela narodna milicija! Zdravko Ze~evi} (SDS): I na bu|enju svijesti, nacionalne svijesti srpskog naroda koji vje~ito vjekovno `ivi na ovim prostorima, ovaj, u~inili smo dosta, srpski narod smo na odre|eni na~in homogenizirali. Bogoljub Popovi}, pukovnik (SDS): SDS ne priznaje republi~ke granice, SDS ne priznaje granice kontinenata, nije zato ~udo {to do`ivljavamo takvo odu{evljenje takve simpatije s onu stranu Drine i s onu stranu Dunava. Nije daleko dan kada }emo se spojiti od mora do Drine. Nema te sile koja }e spre~iti da se ujedini srpski narod, nema takvog Tu|mana14 ili Ra~ana15 koji mo`e da nas omalova`i. Prema tome nema nikakvih ni teoretskih mogu}nosti da se ponovi `41 godina. Ne}emo vi{e na vrbe i preko Drine. Ne}emo se vi{e dati klati {to ka`e pjesnik Jovan Radulovi}. Ako se poka`e da se ho}e konfederacija vi znate {ta je rekao na{ predsjednik mi }emo onda potegnuti oru`je, a to je autonomija, to je na{e oru`je. Mi vjerujemo isto tako u JNA koja brani interese Jugoslavije. Ona brani i na{e interese. Neka `ivi JNA! Dr. Mi{o Bili} (SDS): Pozdravljam vas na ovim divnim prostorima ispred sv. Nikolaje i prenosim pozdrave Gradskog odbora SDS iz Zadra koji je veoma zadovoljan ovim dana{njim skupom i ovim dana{njim na{im sretanjem.
14 15
Franjo. Ivica.
30
Prof. Branko Marijanovi} (potpredsjednik SDS-a): Razgovarao sam danas prijepodne telefonom sa Beogradom, razgovarao sam sa va{im i na{im Miroslavom Mlinarom. On je poslom u Beogradu .... A najmanje srpski narod nije bavio tricama i ku~inama. Srpski narod je istorijski ozbiljan i odgovoran narod, on se odgovornim i ozbiljnim poslovima bavi, pa ba{ zato osnovao je SDS. Srpski narod nikad u svojoj istoriji nije bio vo|en mr`njom i osvetom. Srpski narod nikada i nikoga nije napadao, on se uvijek samo i isklju~ivo branio kada je to morao. Govori [ime16 da }emo mi iseliti na ~elu s Ra{kovi}em17 kao i biva eto Ra{kovi} }e biti na{ Srba u Hrvatskoj ^arnojevi} pa nas u seobu Srbalja povesti, al veli samo ono {to u rukama ponijet mogu. E sva{ta, da nije od [ime ~ovjek bi se i zamislio. Milan Malba{a (SDS Benkovac): Ja }u vas samo pozdraviti u ime Mjesnog odbora Crvene gore i Benkovca, jo{ da vam ka`em osim gospoda Boga mi nemamo u {to da vjerujemo nego u SDS, eto toliko. @ivko Vojvodi} (SDS Kula Atlagi}a): Posebno pozivam na{u bra}u komuniste koji su na prethodnim izborima glasali za nekakav SKH SDP po{teno ra~unaju}i da glasaju za Jugoslaviju, me|utim tim svojim ~inom oni su glasali protiv Jugoslavije. Bra}o i sestre svako imalo pametan zna da Jugoslaviju nije razbila Hrvatska demokratska zajednica i Franjo Tu|man ve} la`ni hrvatsko-slovenski komunisti napu{taju}i 14. Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Mi ovde dobro znamo da nam jezik i pismo nije uzela Hrvatska demokratska zajednica ve} propali komunisti~ki re`im potpomognut izrodima srpskoga naroda, a HDZ, Hrvatska demokratska zajednica samo nastavlja njihovo sramno djelo, a kad oni kojima se to ne svi|a izmisle neki drugi jezik u kojem }e nazo~an biti prisutan, stanica biti postaja, predsjednik biti polo`ajodr`ac, elektrana biti munjara, mi im poru~ujemo da takav jezik nije na{, a oni neka ga zovu kako ho}e, mi za sada nemamo potrebe na{ lijepi jezik mjenjati za takve nakaradne izmi{ljotine. Sa ovoga mjesta im poru~ujemo bili mi {tovani ili po{tovani, bili mi ovdje nazo~ni ili prisutni, bili mi predsjednici ili polo`ajodr{ci, stajali mi na stanici ili postaji mi smo bili, sad smo i uvijek }emo ostati Srbi. Takvima poru~ujemo da je Hrvatska na{a otad`bina da je volimo, da je ovdje, da volimo da ovdje pada ki{a ali da ne bi voljeli vidjeti Srbiju onakvu kakvu je oni `ele. HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 343.
11 1990., srpanj 1. Kosovo (kod Knina) Stenogrami govora srpskih ~elnika na proslavi kod crkve Lazarica u Kosovu, gdje je progla{eno osnivanje Zajednice op}ina Sjeverna Dalmacija i Lika
16 17
\odan. Jovan.
31
Nikolaj:18 I da u ime sviju vas draga bra}o i sestre zahvalim na u~e{}u u ovom na{em slavlju preosve}enoj gospodi Arherejima, pakra~kom Lukijanu, australijsko-novozelandskom Longinu, crnogorsko-primorskom Nikanoru i topli~kom Mitropanu na du`nosti u Americi, isto tako dozvolite mi da se zahvalim usrdno akademiku Jovanu Ra{kovi}u. Najavljiva~ (u prsluku i kapi): A sada bi draga bra}o i sestre, dragi moji prijatelji i po{tovane dame i gospodo najavio glavnu ta~ku na{eg programa, na{eg dragog i uva`enog prijatelja i brata, gospodina akademika, predsjednika SDS, akademika Jovana Ra{kovi}a! Jovan Ra{kovi}: Mi smo tu i zbog toga {to je srpsko ime pedesetak godina bilo zakovano u tamnim kov~ezima zla i tamnim kov~ezima la`i. Mi smo tu jer je srpstvo jo{ uvjek pod velovima jer moramo sa srpstva skidati sve la`ne velove koje su nam namjestili, koje su nam nametnuli. Hvala vam. To je va{a zemlja i nema snage i nema mo}i i nema sistema i nema re`ima i nema dr`ave koja mo`e va{u zemlju odnijeti. Nema la`i istina se zna srpska nacija postoji od 1219. godine i prva je formirana me|u svim evropskim narodima. Pravoslavna crkva se nije nametala pravoslavnim ljudima, ona je dopu{tala da pravoslavni ljudi srpske pravoslavne crkve komuniciraju direktno sa Bogom i u svojim najiskrenijim trenucima. Nije se pona{ala kao katoli~ka crkva koja je bila stalni posrednik i izdajac izme|u Boga i ~ovjeka. Srbin i srpski pravoslavac izme|u Boga i sebe nema nikoga osim sebe i Boga. Najavljiva~: Kada slu{am rije~i jednog mladog i uglednog ~ovjeka onda osje}am da na{im prostorima i kroz na{ zrak struji jedinstvo i sloga, to su rije~i na{eg mladog doktora Milana Babi}a. Milan Babi}: Ne prihvatamo da smo bezimeno pu~anstvo, nacionalna manjina i gra|ani drugog reda. Po volji naroda, a na osnovu ta~ke 1. amandmana 43. na Ustav SRH Skup{tina op}ine Knin na tre}oj zajedni~koj sjednici svih vije}a odr`anoj 27. juna 1990. godine donijela je odluku o osnivanju i konstituisanju zajednice op{tina sjeverne Dalmacije i Like kojoj se pored op{tina Knina, Benkovca, Obrovca, Lapca, Gra~aca i Korenice mogu pridru`iti i op{tine na Kordunu, Baniji i Slavoniji. Sjedi{te zajednice je u Kninu. Na osnovu ta~ke 6. odluke, utvr|eno je da odluka stupa na snagu kada je u istom tekstu usvoje najmanje dvije op{tine. Skup{tina op{tine Donji Lapac usvojila je odluku 28. juna, a Skup{tina op{tine Gra~ac 30. juna ove godine, tako da su se stekli uslovi da odluka stupi na snagu. U ime privremenog predsjedni{tva skup{tine zajednice progla{avam da je zajednica op{tina sjeverne Dalmacije, Like i drugih dijelova Krajine konstituisana. Srpski narode na Krajini neka nam je sa sre}om autonomija Krajine. Veselin \ureti}: Ideja je srpstvo i to srpstvo koje ne priznaje ni genocid ni njihove nekakve izmi{ljene istorijske kriterijume, jer istorijski kriterijumi na ovom terenu, ja vam ka`em kao histori~ar postoje imaju kontinuitet od {estog vijeka do dana dana{njeg. Mi nismo `eleli ni{ta drugo nego ono {to je `elela Bizmarkovska Njema~ka i Maksimijeva Italija, toj ideji `rtvovali smo svoje dvije velike dr`ave Srbiju i Crnu Goru i do`iveli da nas ta ista Rusija u rukama satare, proglasi za velikosrpske hegemoniste i ugnjeta~e drugih naroda. Ja mislim da se nalazimo na velikom istorijskom raskr{}u, na raskr{}u koje ostavlja utisak ponekada da smo 18
Episkop dalmatinski Srpske pravoslavne crkve.
32
u bezizlaznoj situaciji, ali ja mislim da nismo nikada bili u boljoj situaciji posljednjih sto godina nego danas. Ideja konfederalizma koja se danas pojavljuje nije ni{ta drugo nego produ`etak titoisti~ke zavjere protiv srpskog naroda. Mili} od Ma~ve: Barbarski genije Mili} od Ma~ve. Kostur Radovanov unuk Pantelijin i potomak svih ostalih soravskih i srbijanskih predaka po majci sa Zrmanje, onaj koji povremeno ustaje iz groba i prkosi matematici Mili} ledeni, heliocentri~ni slikar neba i zemlje, ba{ taj koji naslika ruke te`a~ko-selja~ke tetka Cuje Nanine, obraz Ikoru~a Andrije iz mra~ne {ume se}anja, vukove, devet babinih kuka, prvi vitez od Ma~ve, vitez ~uvar manastira Gra~anice. U to ime doneo sam svoju izlo`bu sa temom “Kosovo – prvi prag Srbije” na pravo mesto u dalmatinsko Kosovo. @elim ovom prilikom da istaknem da se ose}am da sam do{ao u zapadne predele zemlje Srbije, i stoga poklanjam kompletne svoje knjige na{em i va{em tritonu koji se pojavio iz morske pene Jovi Ra{kovi}u. Jovan Ra{kovi}: Hvala srpskom barbarogeniju. Drugi `ele u Evropu, a mi odavno imamo Evropu u Srbiji. Mi odavno imamo Centar likovne umjetnosti u Ma~vi, u na{em Mili}u od Ma~ve, neka slika i dalje za Srbiju. HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 343.
12 1990., srpanj 3. Knin Zapisnik 1. sjednice Privremenog predsjedni{tva Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like
ZAPISNIK 1. sjednice Privremenog predsjedni{tva Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like, odr`ane 3. jula 1990. godine u prostorijama Skup{tine op}ine Knin. Prisutni: 1. Dr. Milan Babi}, predsjednik Skup{tine op}ine Knin, 2. David Rastovi}, predsjednik Skup{tine op}ine Donji Lapac i 3. Vojislav Luki}, predsjednik Skup{tine op}ine Gra~ac. Sjednici predsjedava dr. Milan Babi}. Na njegov prijedlog utvrdjen je ovaj DNEVNI RED: 1. Osnivanje i konstituisanje Zajednice op}ina sjeverne Dalmacije i Like. 2. Javna rasprava o ustavnim promjenama u SR Hrvatskoj. Ad 1) Nakon rasprave u kojoj su uzeli u~e{}e svi prisutni, Privremeno predsjedni{tvo Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like jednoglasno donosi ove 33
Zaklju~ke: 1. Utvrdjuje se da su Odluka o osnivanju i konstituisanju zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like donijele u istovjetnom tekstu: – Skup{tina op}ine Knin 27. 6. 1990. godine, – Skup{tina op}ine Donji Lapac 28. 6. 1990. godine i – Skup{tina op}ine Gra~ac 29. 6. 1990. godine, te da je time Zajednica op}ina Sjeverne Dalmacije i Like osnovana. 2. U smislu odredbe stava 1. ~lana 5. Odluke, konstitui{e se Privremeno predsjedni{tvo Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like u sastavu: dr. Milan Babi}, David Rastovi}, Vojislav Luki}, a za predsjednika Privremenog predsjedni{tva bira se dr. Milan Babi}. 3. Do osnivanja odgovaraju}e stru~ne slu`be, administrativno-tehni~ke poslove za Zajednicu Op}ina Sjeverne Dalmacije i Like vr{it }e Stru~na slu`ba Skup{tine op}ine Knin. 4. Zadu`uje se i ovla{}uje predsjednik Privremenog predsjedni{tva da poduzme mjere da se u roku iz ~lana 5. stav 2. Odluke pripremi nacrt Statuta i drugih akata potrebnih za funkcionisanje Zajednice op}ina. 5. Osniva se Ekonomsko-pravni savjet Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like, kao savjetodavno tijelo. Za predsjednika Savjeta imenuje se prof. dr. Slobodan Komazec, koji }e Privremenom predsjedni{tvu predlo`iti ~lanove Savjeta iz reda nau~nih i stru~nih radnika. 6. Ovla{}uje se predsjednik Privremenog predsjedni{tva da se uputi poziv svim op}inama u SR Hrvatskoj u kojima su Srbi ve}insko stanovni{tvo da pristupe Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like. 7. Dok se Statutom ne utvrdi sadr`aj i oblik pe~ata Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like, ovla{}uje se predsjednik Privremenog predsjedni{tva da naru~i izradu i dobavu pe~ata okruglog oblika, promjera 38 mm, sa tekstom “Socijalisti~ka Republika Hrvatska – Skup{tina Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like – Privremeno predsjedni{tvo – Knin”, ispisan }irilicom. Ad 2) Nakon {to su se medjusobno informirali i izmjenili mi{ljenja o sadr`aju prijedloga za promjene Ustava SR Hrvatske, {to ga je prihvatio Sabor SR Hrvatske na sjednici od 28. juna 1990. godine, Privremeno predsjedni{tvo jednoglasno donosi ovaj: Zaklju~ak: Ocjenjuje se da bi ustavnim promjenama, prema prijedlogu {to ga je prihvatio Sabor SR Hrvatske na sjednici od 28. juna 1990. godine, do{lo je do bitnog naru{avanja ravnopravnosti naroda i narodnosti u SR Hrvatskoj, posebno srpskog naroda. Privremeno predsjedni{tvo smatra potrebnim i korisnim da se, radi rasprave i zauzimanja zajedni~kih stavova o predlo`enim ustavnim promjenama, odr`i sastanak predstavnika svih op}ina u SR Hrvatskoj u kojima su Srbi ve}insko stanovni{tvo. Takav sastanak zakazuje se za 6. jula 1990. godine, u 11 sati, u Op}inskoj vije}nici u Kninu. Poziv za sastanak uputiti }e se teleksom op}inama: Knin, Obrovac, Benkovac, Gra~ac, Donji Lapac, Titova Korenica, Vojni}, Vrginmost, Dvor na Uni, Kostajnica, Glina, Petrinja, Pakrac, Grubi{no polje, Daruvar, Vukovar i Beli Manastir. 34
Sastanku trebaju prisustvovati: predsjednici skup{tina op}ina, ~lanovi Privremenog predsjedni{tva Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like, zastupnici u Saboru SR Hrvatske iz tih op}ina, predstavnici Glavnog odbora Srpske demokratske stranke i predstavnici Ekonomsko-pravnog savjeta Skup{tine Zajednice op}ina. Time je dnevni red sjednice bio iscrpljen, pa je predsjednik Privremenog predsjedni{tva zaklju~io sjednicu. PRIVREMENO PREDSJEDNI[TVO: 1. Dr. Milan Babi}, Šv.r.š 2. David Rastovi}, Šv.r.š 3. Vojislav Luki}, Šv.r.š ------OBRAZLO@ENJE uz Nacrt odluke o osnivanju i konstituisanju Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like. Na osnovu Zaklju~ka Skup{tine op{tine Knin o pokretanju inicijative za osnivanje Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like doneseno na 2. zajedni~koj sjednici Vije}a mjesnih zajednica, Dru{tveno-politi~kog vije}a i Vije}a udru`enog rada od 6. 6. 1990. godine, Predsjedni{tvo Skup{tine op{tine je stupilo u kontakte sa skup{tinama i politi~kim organizacijama op{tina na koje se ova inicijativa odnosila, tako|er Predsjedni{tvo je stupilo u kontakt i sa predstavnicima drugih op{tina van ovog podru~ja. Inicijativa je nai{la na dobar prijem, tako da su je neke skup{tine op{tina zvani~no i prihvatile, dok su je druge skup{tine uvrstile u dnevni red svojih narednih sjednica. Pored op{tina Knina, Benkovca, Obrovca, Donjeg Lapca, Gra~aca, Titove Korenice; postoji veliko raspolo`enje da se ovoj Zajednici pridru`e i op{tine: Vojni}, – Vrginmost, Dvor na Uni, Kostajnica, Glina, Petrinja, Pakrac, kao i podru~ja Vrhovina, Pla{kog, Oku~ana i Gospi}a. Hiljade ljudi na skupovima koji su odr`ani tokom juna mjeseca u ovim sredinama pozdravili su stvaranje ove Zajednice. Ova Skup{tina je kao razlog pokretanja inicijative za osnivanje zajednice na{la u cilju ostvarivanja jedinstvenog privrednog podru~ja, ostvarivanja politike volje regionalnog razmje{taja kapaciteta, kori{tenje sredstava akumulacije privrede i stanovni{tva ali i sredstava za podsticanje br`eg razvoja nerazvijenih op{tina. To su bili opravdani razlozi za pobolj{anje ekonomskog polo`aja ovog podru~ja i ekonomske ravnopravnosti naroda. Ovi zahtjevi ni u kom slu~aju nisu imali cilja ugro`avanje suvereniteta ili privrednog jedinstva Republike Hrvatske, ve} naprotiv ja~anje njene privredne mo}i i ravnomjernog razvoja. S obzirom da na podru~ju Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i dijela Slavonije ve}inom `ivi Srpski narod, kao i istorijski narod na dijelu Republike Hrvatske koji je predstavljao teritoriju Vojne krajine, to postoje istorijsko kulturni razlozi da se na ovom prostoru Republike oformi savremeni region, kome bi mogle do}i do izra`aja nacionalne i kulturne specifi~nosti ovog dijela Republike Hrvatske. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 5.
35
13 Š1991., srpanj 6. š ŠKninš Stenogram govora dr. Milana Babi}a, Du{ana Zelembabe i Jovana Ra{kovi}a prilikom rasprave o amandmanima na Ustav Republike Hrvatske
Milan Babi}: [to moramo izre}i svoj stav da je za srpski narod u Hrvatskoj nelegitimna svaka odluka Sabora ili Vlade Hrvatske. Du{an Zelembaba: Ovi trenuci pred kojima smo sada su istorijski trenuci srpskoga naroda u Hrvatskoj, a nisu samo u Hrvatskoj, ovo su istorijski trenuci opstanka srpskog naroda na teritoriju Balkana i mislim da moram pri}i takvoj temi isklju~ivo kao takvom problemu. Ovo {to je ponu|eno kao nacrt amandmana uop{te se ne morate truditi da puno ~itate sve i jedan je uperen direktno protiv srpskog naroda. Mi moramo shvatiti da sad postoje osnovne, osnovna konfrontacija, konfrontacija srpskog naroda s jedne strane i konfrontacija hrvatskog naroda. Dokle god postoji rob izme|u srpskog i hrvatskog naroda Jugoslavije vi{e nema i nemojmo se zavaravati Jugoslavija je na izdisaju. Jugoslaviju srpski narod nosi u du{i i mi nemamo nikakvog jedinog razloga da dokazujemo da smo za Jugoslaviju, ali je sad najva`nije spasenje srpskog naroda i mislim da treba u tom smislu govoriti. Mi moramo inzistirati i raditi na tome da vidimo Srbe u Hrvatskoj u jednim novim, modernim politi~kim uslovima. Nama gospodo nije lako. Ju~er ovde do{lo vrhovni{tvo redarstva da poka`e Srbima da su mo}, a pokazali su da su mali, jer je na ulicu ispred stanice milicije iza{ao srpski narod, mi ga nismo zvali. Iza{ao je sam da brani svoju miliciju. Ima li igdje u istoriji da narod brani policiju? Ja sa ove govornice pozivam JNA da se opredjeli, da li je armija naroda i narodnosti Jugoslavije ili je neka vasionska kategorija? Predla`em ujedinjenje cjelokupnog srpskoga naroda, predla`em posebno ujedinjenje na teritorijama Republike Hrvatske. Rekao sam ju~er gospodi, sekretaru republi~kom na uvo, da je srpski narod spreman, ako su spremni da mo`emo u sportsku bitku. Srpski delegati ovo je otvorena konfrontacija, mi protiv sebe, duboko sam siguran, imamo jedan gori dio srpskoga naroda, ovaj, hrvatskog naroda. Srpski narod je spreman i sposoban da takvu dr`avu ru{i, a krenemo li u ru{enje onda }e vidjeti kolko Srba u Hrvatskoj ima. Da svi ovde prisutni kad se vratite svojim ku}ama, zaboravite na sve podjele i da radite isklju~ivo na objedinjavanju cijeloga srpstva, jer nad srpstvom se nadvio mra~ni oblak, ali srpski narod niko nikada pobjedio nije i to imajte na pameti, ako se sla`ete sa mnom ja sam spreman da izgine nas nekoliko za slobodu na{e djece. Ovu dr`avu koja nam se nudi mi priznati ne}emo i to ne da je ne}e priznati profesor Ra{kovi}, Jovo Opa~i}, Milan Babi} il` Zelembaba, nego je ne prizna narod, a narod, tko }e pobijediti narod, gospodo moja? Tko mo`e pobijediti vaskoliki srpski narod. Jedan pravi narod koji se po~eo vra}ati pravoslavlju pa jo{ i to? Tko }e to pobijediti? Pozivam da se radi, svaki u svojoj sredini na objedinjavanju srpstva i da se spremamo da proglasimo autonomnu srpsku oblast prije negoli oni proglase Ustav Hrvatske. Jovan Ra{kovi}: Postoji srpstvo i postoji srbovanje, ja sam uvijek bio i ostao za srpstvo, ali nisam ni protiv srbovanja jer ponekad moramo i srbovati. Do{la je nova komunisti~ka vlast, stvorena je nova Hrvatska, ali Srbi i u toj novoj Hrvatskoj, komunisti~koj Hrvatskoj nisu imali sre}e. Nisu imali sre}e zbog toga {to je kroatocentri~ka misao ponovo uspostavljena u 36
okvirima Hrvatske komunisti~ke partije, nju uspostavlja Vladimir Bakari}, provodi je vrlo precizno i provodi je uz veliku pripomo} srpskih partijskih kadrova. Sad smo se sreli sa novim sistemom, sa novim re`imom, sreli smo se sa kroatocentri~kim re`imom. Imao sam nekih uvjerenja i posle razgovora koje sam vodio sa tim ljudima, da }e se neke stvari srediti ili barem da se neke stvari ne}e forsirati, me|utim pokazalo se da se stvari forsiraju, a da se ni{ta ne sre|uje. Pokazalo se i to iako kroatocentrizam nije usta{tvo da i taj i takav kroatocentrizam ima svoje igle koje se okre}u prema srpskom narodu i koji srpski narod u Hrvatskoj, posebno, na izvestan na~in i ograni~avaju i ugro`avaju. Jedna razumna procjena cjele situacije, razumna procjena HDZ-a, razumna procjena hrvatske vlasti dana{nje bila bi u tome da se pone{to izmjene taj stari princip, da se stari srbofobi~ni princip ukloni iz te politike, da se prizna srpskom narodu pravo na postojanje, a iznad svega da se odstupi od principa da je srpski narod remetila~ki faktor uspostavljanja hrvatskog nacionalnog vije}a i hrvatske dr`avnosti. Po ovim amandmanima vidim da se ni{ta od toga nije dogodilo. Ovi amandmani ponovo i ponovljeno tretiraju srpski narod u Hrvatskoj kao remetila~ki faktor. Ho}e da ga potisnu sa politi~ke, sa ljudske i sa dru{tvene scene, ho}e da budu sami ili ako postoje Srbi da to budu poslu{ni Srbi koji }e se u svakom trenutku maknuti sa puta hrvatske dr`avnosti. Kad sam razgovarao sa predstavnicima HDZ-a, otvoreno sam im rekao, vi kao mlada vlast ne mo`ete izdr`ati niti jedan etni~ki sukob danas, evropa ne trpi etni~ke sukobe, u etni~kim sukobima dolazi do intervencija bilo s koje strane i svima }e laknuti kad bilo ko razrje{i etni~ki sukob, da uz tu pogibiju gine i ova nova uspostavljena vlast, zato bi takozvano vrhovni{tvo moralo biti vrlo oprezno kad raspravlja o srpskom narodu sa srpskim narodom, oprezno mo`da iz svojih najni`ih i egoisti~nih principa. Nema vi{e skrivalica. Mi moramo prihvatiti zbilju, zbilja nije naklonjena ni Jugoslaviji ni srpskom narodu. Zbilja je takva da se najprije tra`i ne{to {to je vrlo apstraktno, tra`i se konfederacija. Konfederacija se tra`i samo zato {to se zna da konfederaciju treba da donesu svi Jugoslavenski narodi, a to je nemogu}e i ne}e je donijeti. Ali ako, kako oni sami ka`u, ne do|e do konfedracije onda }e se i}i na odcjepljenje. Nemam ni{ta protiv toga da se ide na odcjepljenje, ali se na odcjepljenje mora i}i civilizacijski. Ne mo}e se i}i na odcjepljenje zastavama, buka{tvom i govorima, ne mo`e se i}i na odcjepljenje pe~enjem volova i velikim gozbama, velikim pu~kim gozbama, zna se kako se ide na odcjepljenje. Na odcjepljenje se mo`e i}i samo zakonom koji uspostavi dr`ava od koje se odcjepljuju pojedini njegovi dijelovi. Prema tome, nema odcjepljenja bez zakona o odcjepljenju. Srpska demokratska stranka inzistira na zakon o odcjepljenju jer je to jedini put da se svaki narod mo`e odcjepiti, ali i narodi koji `ive u Bosni i Hercegovini, narodi koji `ive u Hrvatskoj, isto tako, treba da imaju svoje pravo na svoje odcjepljenje, svoje pravo da stvaraju neke zajedni~ke areale, kako }e se oni zvati i na koji na~in }e se formirati, o tome }emo raspravljati. Ako do cjepanja do|e, mo`e do}i na nekoliko na~ina. Mo`e do}i na na~in da se ujedine Srbija i Crna Gora, {to je ve} u toku i {to je svakome jasno da ta procedura ne samo da je po~ela ve} je ona pri zavr{etku, da }e se u toj preko poziciji makedonski narod na}i u jednoj dilemi i prema geopoliti~koj situaciji vjerovatno pridru`iti ovoj zajednici. [to se Bosne ti~e, te{ko je do}i do prognoza. Na Bosnu se puca sa strane Hrvatske. Na cjelokupnu Bosnu ne puca Srbija, ja vam to mogu re}i. Srpska demokratska stranka ne}e prihvatiti da niti jedan narod u Jugoslaviji prisvoji Bosnu, ali }e prihvatiti princip da pojedini dijelovi u Bosni, kao {to su isto~na Hercegovina, koja je napu~ena Srbima, koja je sastavljena od srpskog gra|anstva, da zapadna Hercegovina koja ima prete`no hrvatski `ivalj, mo`e u takvoj situaciji, ukoliko se dogovorimo i ukoliko se to plebiscitarnim zakonom utvrdi, birati dr`avu u kojoj }e `ivjeti. Da se centralna Bosna isto tako mo`e odrediti ili za svoju samostalnu jedinicu. Kako 37
}e se odlu~ivati Kraji{nici, kako }e se odlu~ivati ljudi iz sjeverne Dalmacije, ja namjerno ne govorim Kninska krajina, jer tu mislim prvenstveno na sjevernu Dalmaciju, i molio bih sve one koji spominju Kninsku krajinu, da identificiraju Kninsku krajinu sa sjevernom Dalmacijom jer Kninska krajina nije sama. Mi }emo se odlu~ivati, ne samo prema situaciji, mi }emo se odlu~ivati ne smo prema racionalnim nekim pokazateljima i biljezima, mi }emo se, kao {to se svaki narod odlu~uje, odlu~ivati i pone{to i racionalno. Historija je iracionalna, historija nije racionalni smisao jer kad bi historija bila samo racionalna, onda bi pomo}u ljudskih ili grupnih ciljeva i pomo}u ljudskih ili grupnih dostignu}a i pomo}u ljudskih ili grupnih razumijevanja bilo lako razgrani~iti cijeli svijet, ali ta razgrani~enja i ne idu ba{ tako jednostavno jer se iracionalni faktor u nju uplete, prema tome iracionalni faktor niko pametan ne mo`e ni zapustiti ni napustiti, ali }e se srpski narod boriti protiv takvog Ustava, ukoliko se on bude nametao srpskom narodu, a kako se bori protiv nametanja to se zna. Ali `elimo upozoriti, ovu novu vlast da ni u kom slu~aju ne prihva}amo i ne}emo prihvatiti ono {to se pomalo nazire, a to je tiranida hrvatskog parlamenta, mi ne prihva}amo tiranidu hrvatskog parlamenta, za nas je tiranija i onda kad je vodi jedan ~ovjek i kad je vodi jedan cijeli parlamenat. Mi ne krijemo da su nove zajednice op}ina baza, za uspostavljanje politi~kog pa ~ak i teritorijalnog jedinstva srpskog naroda. Za{to bi hrvatski narod bio protiv teritorijalno-politi~kog uspostavljanja autonomije. Mi ne tra`imo autonomiju kakvu su radili Tito i njegova klika, mi ne tra`imo autonomiju kakvu je uspostavljao Kardelj,19 kad je uspostavljao Vojvodinu, samovoljno Vojvodinu, opet uz pomo} izdajni~kih i vazalnih srpskih kadrova. Mi ne tra`imo ni Kosovo, jer ne `elimo da mi Srbi u Hrvatskoj do`ivimo sudbinu Kosova, a do`ivjeli bi sudbinu Kosova onda ako bi napravili dr`avu u Hrvatskoj, zato mi ne}emo dr`avu u Hrvatskoj mi ho}emo samo autonomiju Srba u Hrvatskoj i ni{ta drugo. Mi ho}emo jednu od modernih autonomija kakvih danas ima svugdje po svijetu. Ali, te autonomije, mora da shvatimo i mi kao i vlastodr{ci Sabora, kao jednu dinami~ku tvorevinu, ta autonomija }e pulzirati taman tako i toliko koliko bude pulzirala hrvatska politika. Ako hrvatska politika bude pritezala srpski narod u Hrvatskoj, ako ga bude ograni~avala, ako ga bude nepriznavala, ko {to ga ne priznava i ne priznaje onda je na{ jedini izlaz da mi stvaramo jednu temeljitu, jednu ~vrstu autonomiju. Ukoliko hrvatska vlast i hrvatski Sabor bude priznavao srpski narod i njegovo pravo da se organizira kako on misli da mu je najbolje, onda ta autonomija ne treba da bude ni o{tra, ni agresivna, a ja sam protiv svake agresije, ali na agresiju se, ako nas neko udari po lijevom obrazu mi mu ne}emo okrenuti desni ve} }emo mu vratiti po njegovom desnom obrazu. Hvala vam. HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 343.
14 1990., srpanj 17. Dvor na Uni Odluka o pristupanju op}ine Dvor Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like
19
Edvard.
38
Na osnovi ~lana 94. i ~lana 108 ta~ka 16. Statuta op}ine Dvor /”Slu{beni vjesnik” op}ine Dvor broj 10/90/, Op}inska skup{tina Dvor na 3. zajedni~koj sjednici Vije}a udru`enog rada, Vije}a mjesnih zajednica i Dru{tveno-politi~kog vije}a odr`anoj 17. srpnja 1990. godine donijela je ODLUKU o pristupanju op}ine Dvor Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like ^lan 1. Op}ina Dvor pristupa Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like. ^lan 2. Ovla{}uje se predsjednik Skup{tine op}ine Dvor Raj{i} Simo, dipl. in`. da u ime Skup{tine op}ine Dvor potpi{e akt o pristupanju u Zajednicu op}ina Sjeverne Dalmacije i Like. ^lan 3. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom vjesniku” op}ine Dvor. KLASA: 021-05/90-01/90 URBROJ: 2120-01-3-90-1 Dvor, 17. srpnja 1990. OP]INSKA SKUP[TINA DVOR M.P.20
PREDSJEDNIK Skup{tine op}ine: Raj{i} Simo, dipl. in`., Šv.r.š
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
15 1990., srpanj 25. Srb Zapisnik osniva~kog zasjedanja Srpskog sabora u Srbu
ZAPISNIK SA SRPSKOG SABORA U SRBU 25. 07. 1990. 20
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Dvor.
39
David Rastovi}: Dame i gospodo, otvaram zasjedanje Srpskog Sabora. Sabor se odr`ava u dva dijela. Ovaj dio Sabora koji odr`avamo ovdje predstavljaju birani predstavnici Srpskog naroda u Hrvatskoj, a to su predsjednici SO i drugi predstavnici op{tina, zastupnici u Saboru Republike Hrvatske /RH/, predstavnici Srpske pravoslavne crkve /SPC/, predsjednik Srpske demokratske stranke /SDS/ i predsjednik Jugoslavenske samostalne demokratske stranke /JSDS/. Ovaj dio Sabora ima zadatak da utvrdi prijedlog Deklaracije o suvremenosti i autonomiji Srpskog naroda u Hrvatskoj kao i prijedlog ~lanova Srpskog nacionalnog vije}a /SNV/. Drugi dio Sabora odr`at }emo zajedno sa svim predstavnicima Srpskog naroda u Hrvatskoj. Za vo|enje ove sjednice predla`em radno predsjedni{tvo u slijede}em sastavu: akademik prof. dr. Jovan Ra{kovi}, predsjednik SO Knin i predsjednik zajednice op{tina sjeverne Dalmacije i Like dr. Milan Babi}, predsjednik SO Donji Lapac i ~lan predsjedni{tva ZO Sjeverne Dalmacije i Like, a to sam ja David Rastovi}, Po{to je usvojen prijedlog radnog predsjedni{tva Saboru predla`em slijede}i: Dnevni red: 1. Utvr|ivanje Deklaracije o suverenosti i autonomiji Srpskog naroda. 2. Utvr|ivanje prijedloga sastava SNV. Po{to je dnevni red usvojen rije~ dajem predsjedniku SO Knin dr. Milanu Babi}u. Dr. Milan Babi}: Deklaracija... (prilog zapisniku) David Rastovi}: Otvaram raspravu o prijedlogu teksta Deklaracije. Dr. Jovan Ra{kovi}: SDS smatra da je Deklaracija napisana ozbiljno i temeljito, da ona izra`ava interes Srpskog naroda, pa prema tome SDS prihva}a Deklaraciju u cjelini. Dr. Du{an Zelembaba: Ja na tekst Deklaracije isklju~ujem mogu}nost dodavanja ili oduzimanja bilo ~ega drugog, da je napisana u duhu Srpskog naroda upravo onako kako narod misli i osje}a i upravo onako kako od nas o~ekuje. Podr`avam u potpunosti jer je sasvim sigurno da danas Srpski narod koji se ovdje okupio po ovom lo{em vremenu ovo danas od nas i o~ekuje. Mile Daki}: Dozvolite mi da u skladu sa programom JSDS u kojem se ka`e da u slu~aju nastupa kriznih vremena poput onih iz 1914. ili onih 1941. godine da }e se JSDS zalagati za politi~ku autonomnost Srba u Hrvatskoj. Najavljeni amandmanI nas navode u krizu, a u skladu s politi~kim programom JSDS izjavljujem da podr`avam politi~ku autonomiju Srba u Hrvatskoj. To je po drugi put da }e Srpski narod u Hrvatskoj imati svoja politi~ka i autonomna prava ona u periodu Vojne krajine kada ih je tu|in davao, ali su ipak bila autonomna prava i ova danas. Srpski narod je doveden u takvu situaciju. SDS i JSDS su se zalagale za gra|anski suverenitet {to je odbijeno. Obzirom da niti jedan gra|anin, niti jedan 40
narod nemo`e biti nesuveren koji u jednoj zajednici `ivi zna~i da je doveden u stanje nesuverenosti. Obzirom na to slijedi sad da se moraju stvarati autonomije. Demokratija nije vlast ve}ine ve} vlast razuma. U demokratiji {to uzme{ za sebe to mora{ dati i drugome. Zato u ime JSDS podr`avam ovo danas {to se de{ava u Srbu. Nadam se da }e bratski Hrvatski narod razumjeti ove korake i da }e ovo podr`ati. Prof. dr. Rastislav Petrovi}: gost Sabora iz Beograda U ime Narodne stranke Crne Gore ~iji sam predstavnik podru`nica Beograd ja vam iz sveg srca ~estitam ovaj sve~ani ~in i sve ovo {to ste danas donijeli kao va{u Odluku. To je ono {to pripada vama, jer vi `ivite na svom tlu, ovo je va{a zemlja i imate pravu u njoj da odlu~ujete i da se pona{ate na na~in kako ste to uradili. Na jednom od zborova SDS mislim da je to bilo u Novom Sadu ili Somboru kada sam pored uva`enog gospodina Jovana Ra{kovi}a bio rekao sam da velika vremena ra|aju velike ljude i ro|en je Jovan Ra{kovi} izrastao u jedan granati hrast koji je ra{irio grane gdje god ima Srba {irom Jugoslavije i oni mogu da stanu ispod tih grana. Hvala vam i `elim vam mnogo sre}e. Sergej Veselinovi}: Najprije `elim da pozdravim ovaj prvi Srpski Sabor u poslijeratnoj Jugoslaviji i `elim da ka`em i to da Deklaracija koja se odnosi na budu}i polo`aj Srpskog naroda koji `ivi na teritoriji budu}e autonomije ne regulira pitanje polo`aja ve}inskog dijela Srba izvan ove teritorije. Predla`em da se posebnim dokumentom odredimo prema problemima i polo`aju i tog dijela Srba koji je ve}inski dio Srpskog naroda. Radoslav Tanjga: Draga bra}o i sestre, draga gospodo, mogu kazati da sam sretan ~ovjek, jer pripadam jednom ovakvom narodu. Predstavljam jedan ovakav narod, jer ka`u da smo nacionalna manjina. Neka do|u ovdje u Srb, pa da vide koliko ima tih dobrih ljudi. Dali je to nacionalna manjina. Ovo je na{e tlo. Ovo je na{a otad`bina. Otad`bina je ono gdje su ostavljene kosti pod zemljom i na zemlji, a otad`bina se ne mo`e ponijeti na |onu od cipela. Ratko Li~ina: Kao dosada{nji zastupnik u vije}u op{tina Sabora RH, a od sada i narodni poslanik op{tine Gra~ac u Srpskom Saboru samo kratko: Dajem punu podr{ku ovome. Moj prijatelj Radoslav Tanjga je jednom rekao da mu je na{ prvi nastup u Saboru RH li~io na ma~evanje s ki{om, a ~ini mi se da }e ovo biti jedan na{ ki{obran. David Rastovi}: Po{to se niko dalje ne javlja za rije~ dajem prijedlog teksta Deklaracije na glasanje. (Tekst je usvojen jednoglasno) Prelazimo na slijede}u ta~ku dnevnog reda. 3. Utvr|ivanje prijedloga sastava SNV. dr. Milan Babi}: Na osnovu 3. ta~ke Deklaracije predvi|eno je da kao izvr{ni organ Srpskog Sabora bude Srpsko nacionalno vije}e /SNV/.
41
Predla`em da ~lanovi SNV budu: predsjednici SDS i JSDS, predsjednici srpskih op{tina i zastupnici u Saboru Republike Hrvatske. / prijedlog usvojen/ Na osnovu ove saglasnosti ~lanovi SNV su: David Rastovi}: S ovim odlukama smo iscrpili ovaj dio Sabora. Idemo na drugi dio Sabora. ------GOVOR DR. BABI]A U KOJEM JE IZNIO TEKST DEKLARACIJE Gospo|e i gospodo, bra}o i sestre, uva`eni srpski sabore ~ast mi je obavijestiti vas da je predsjedni{tvo srpskog sabora usvojilo prijedlog deklaracije o suverenosti i na slobodu srpskog naroda. Polaze}i od univerzalnog principa o pravu naroda na samoopredjeljenje, uklju~uju}i pravo na ocjepljenje, te polaze}i od postoje}ih normi u Ustavu SFRJ i u Ustavu SRH, a posebno iz odredbi u Ustavu SRH da je SRH dr`ava i srpskog naroda u Hrvatskoj radi za{tite svoje suverenosti i slobode, srpski narod koji `ivi na istorijskim teritorijama ujedinjenim u dana{njim granicama SRH donosi i objavljuje na srpskom saboru odr`anom u Srbu dana 25. juna 1990. godine deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskoga naroda u granicama socijalisti~ke republike Hrvatske, koja je domovina naroda koji `ive u SRH. Srpski narod je na osnovu svojih geografskih, historijskih prava, usmenih i kulturnih osobnosti suveren narod, sa svim pravima koja zadr`ava suverenost naroda. Srpski narod u Hrvatskoj ima puno pravo da se ujedini sa hrvatskim narodom samostalno, zavisno od novih odnosa u Jugoslaviji opredjeljuje za federativno ili konfederativno ustavno uredjenje. Ne mo`e se bez u~e{}a srpskog naroda u Hrvatskoj ... a to naro~ito vrijedi za situacije legitimnog ocjepljenja, ocjepljuju se narodi, a ne dr`ave. I srpskom narodu daje se pravo da se na historijskim teritorijama koji odre|uju sada{nje granice Hrvatske da se opredjeljuje s kim }e `ivjeti, u kom }e dijelu `ivjeti, kako }e `ivjeti sa drugim narodima u Jugoslaviji. Nitko nema toliko pravo da odre|uje volju srpskog naroda koji tu `ivi vjekovima i prije stvaranja dr`ave Hrvatske. Na osnovu svoje suverenosti srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na autonomiju. Stupanj autonomije zavisit }e od federativnog ili konfederativnog formiranja Jugoslavije. U uslovima federativnog dr`avnog ure|enja srpski narod ima pravo na nesmetanu i bez ograni~enja upotrebu u slu`bene i privatne svrhe upotrebu srpskog knji`evnog jezika, pisma }irilice, {kola i {kolskih programa, studija i srpske RTV. (ne razumije se zbog aplauza i povika odobravanja) ...... povezivanje u zajednice. U uslovima konfederativnog ustavnog ure|enja Jugoslavije srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na teritorijalnu autonomiju. Tre}e: Kao politi~ki predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj konstitui{e se srpski sabor koji zasjeda u Srbu. Kao politi~ki organ sabora konstitui{e se “srpsko nacionalno vije}e”. ^etvrto: “Srpsko nacionalno vije}e” ima pravo da u~estvuje u radu srpskog sabora u svim pitanjima bitnim za njegov polo`aj u Hrvatskoj i Jugoslaviji, kao i u bitnim pitanjima koja se ti~u srpskog suvereniteta i me|usobnosti. Peto: “Srpsko nacionalno vije}e” predstavlja samostalan organ, koji }e izme|u dva zasjedanja srpskog sabora donositi Odluke srpskog sabora i deklaraciju i pripremati pitanja o kojima }e se izja{njavati srpski sabor i plebiscitarno srpski narod. 42
[esto: Srpski sabor na zasjedanju 25. 07. 1990. godine progla{ava ni{tavnim za srpski narod u Hrvatskoj neustavne zakonske promjene koje iritiraju njegov identitet kao naroda i sva njegova nacionalna prava. Sedmo: Srpski narod u Hrvatskoj ne tra`i ni{ta vi{e od onih prava koja drugi savremeni narodi Evrope odavno imaju i u`ivaju. Gore navedeni tekst deklaracije prisutni su uz gromoglasne ovacije prihvatili. Poslije ovoga RASTOVI] DAVID je predlo`io sastav Srpskog nacionalnog vije}a u koji su u{li Ra{kovi} Jovan, Babi} Milan, Zelembaba Du{an, Rastovi} David, Tanjga Radoslav, Li~ina Damir, @egarac Du{an, Kosanovi} Vaso, Matija{evi} Velibor, Zelenika Radoslav, Opa~i} Jovan, Stani{i}, Sava Obradovi}-Jerej, Daki} Mile, te jo{ jednog ~lana.21 ------Polaze}i od univerzalnog principa o pravu naroda na samoopredjeljenje uklju~uju}i i pravo na otcjepljenje, te polaze}i od postoje}ih normi u Ustavu SFRJ i Ustavu SRH, a posebno odredbe Ustava SRH da je SR Hrvatska dr`ava i Srpskog naroda u Hrvatskoj, a radi za{tite svoje nacionalne suverenosti i slobode, Srpski narod koji `ivi na istorijskim teritorijima objedinjenim dana{njim granicama SR Hrvatske, donosi i objavljuje na Srpskom Saboru odr`anom u Srbu dana 25. jula 1990. godine, DEKLARACIJU o suverenosti i autonomiji Srpskog naroda 1. U granicama SR Hrvatske koja je dr`ava i Srpskog naroda koji `ivi u SR Hrvatskoj, Srpski narod je na osnovu svojih geografskih, istorijskih, dru{tvenih i kulturnih osobnosti suveren narod sa svim pravima koja sadr`ava suverenost naroda. Srpski narod u SR Hrvatskj ima puno pravo da se u zajedni{tvu sa Hrvatskim narodom ili samostalno pri uspostavljanju novih odnosa u Jugoslaviji opredjeljuje za federativno ili konfederativno dr`avno uredjenje. Ne mo`e se bez u~e{}a Srpskog naroda u Hrvatskoj birati oblik jugoslavenskog zajedni{tva, a to naro~ito vrijedi za situacije legitimnog otcjepljenja. Otcjepljuju se narodi, a ne dr`ave. Srpski narod daje sebi pravo da se na istorijskim teritorijama koje objedinjuju sada{nje granice Hrvatske opredjeljuje s kim }e `ivjeti, u kom }e re`imu `ivjeti i kako }e se povezivati s drugim narodima u Jugoslaviji. Nitko drugi nema istorijsko pravo da odredjuje sudbinu Srpskog naroda koji tu `ivi vjekovima i prije stvaranja dr`ave Hrvatske. 2. Na osnovu svoje suverenosti, Srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na autonomiju. Sadr`aj te autonomije zavisit }e od federativnog ili konfederativnog uredjenja Jugoslavije. U uslovima federativnog dr`avnog uredjenja Srpski narod ima pravo na nesmetanu i bez ograni~enja upotrebu u slu`bene i privatne svrhe srpskog knji`evnog jezika, pisma }irilice, {kola i srpskih {kolskih programa, kulturnih i politi~kih institucija, preduze}a, {tampe i srpske radio televizije. Organizacija ovakve autonomije mo`e se provesti samo putem pune op{tinske samouprave, posebno u op{tinama gdje je Srpski narod ve}insko stanovni{tvo i povezivanjem tih op{tina u zajednice. 21
^lanovi vije}a krivo su navedeni u zapisniku, u Vije}e su izabrani: Ra{kovi} Jovan, Babi} Milan, Zelembaba Du{an, Rastovi} David, Vuk~evi} Vojislav, Li~ina Ratko, @egarac Du{an, Kosanovi} Vaso, Matija{evi} Velibor, Tanjga Radoslav, Veselinovi} Sergej, Raj{i} Simo, Bosanac Jerej i Daki} Mile.
43
U uslovima konfederativnog dr`avnog uredjenja Jugoslavije, Srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na politi~ku teritorijalnu autonomiju. 3. Kao politi~ki predstavnik Srpskog naroda u Hrvatskoj konstitui{e se Srpski Sabor koji zasjeda u Srbu. Kao izvr{ni organ Srpskog Sabora konstitui{e se Srpsko nacionalno vije}e. 4. Srpsko nacionalno vije}e ima pravo da organizuje plebiscitarno izja{njavanje Srpskog naroda po svim pitanjima bitnijim za njegov polo`aj u Hrvatskoj i Jugoslaviji, kao i drugim pitanjima koja se ti~u ostvarivanja srpskog suvereniteta i autonomnosti. 5. Srpsko nacionalno vije}e predstavlja samostalan organ koji izmedju dva zasjedanja Srpskog Sabora sprovodi odluke Srpskog Sabora i ove Dekleracije, te priprema pitanja o kojima }e se izja{njavati Srpski Sabor i plebiscitarno Srpski narod. 6. Srpski Sabor na zasjedanju u Srbu 25. jula 1990. godine progla{ava ni{tavnim za Srpski narod u Hrvatskoj sve Ustavne i zakonske promjene koje negiraju njegov suverenitet kao naroda i umanjuju njegovo autonomno pravo. 7. Srpski narod u Hrvatskoj ne tra`i ni{ta vi{e od onih prava koja drugi savremeni narodi Evrope odavno imaju i u`ivaju. POTPISNICI DEKLARACIJE Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 262.
16 Š1990., srpanj 25.š ŠSrbš Izjave vodstva krajinskih Srba nakon skupa u Srbu i dono{enja Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj
Novinar: Krivi su usta{e, ponavljao je u vi{e navrata gospodin Ra{kovi}22 govore}i okupljenima ali i ~esto komuniciraju}i s masom pa i na ovaj na~in: Jovan Ra{kovi} (predsjednik SDS-a): Hvala vam, hvala vam. Ja jesam za Srbiju, ali za onu koja treba da postoji po svojim historijskim granicama i po svojim historijskim zaslugama. Novinar: Prema Hrvatskoj dr`avi pona{at }emo se onako kako budu zaslu`ili rekao je predsjednik Srpske demokratske stranke i dodao:
22
Jovan.
44
Jovan Ra{kovi}: Ovo {to se danas doga|a sa srpskim narodom u Hrvatskoj ustvari je pobuna srpskog naroda, ovo je ustanak srpskog naroda, ali ustanak koji je kao bogohuljenje, ali smatram da bi sa Tu|manom mogao i dalje iskreno razgovarati, ali sa cjelokupnim HDZ-om u kome ima usta{kih jezgara – nikako. Kada razgovaram s njima onda mi ka`u da sam neiskren s njima i da druk~ije razgovaram s vama nego s njima. Uvijek }u druk~ije razgovarati s vama nego {to }u razgovarati s njima. Onda }e zahtjev, va{ih zahtjeva autonomije Š...š23 prema politi~koj autonomiji, ovo nije nijedna prijetnja, ako jeste neka prijetnja onda je prijetnja usta{kom razmi{ljanju. A onda kad nam prijete da }e to komadanje Hrvatske dovesti do komadanja nas koji je tobo`e komadamo nije ni{ta drugo nego pozivanje na ono {to se dogodilo prije pedeset godina. Komadanje ljudskih tjelesa je jedna od velikih specifi~nih doprinosa, genocidnih doprinosa usta{a svijetu. Jovan Ra{kovi}: Nismo donijeli zakon o na{oj pokrajni niti smo formirali pokrajnu, mi smo principjelno formirali pokrajnu, a kako }e ta pokrajna izgledati, ~uli ste, ovisi o tome kakav }e biti stav Hrvatskog Sabora i hrvatskih vo|a. Novinar: Da li to zna~i ne{to kao ova Slovenska deklaracija, samo je done{ena ali jo{ nema posljedica? Jovan Ra{kovi}: Pa deklaracija je uvijek deklaracija, deklaracija je principjelni stav jednog naroda, ovo je principjelni stav, a iza deklaracije slijede rezolucije, rezolucije }e vrlo brzo uslijediti. Novinar: I ovaj je miting slijedio ~vrste kanone nacionalnih skupova. Pojedinac pozadi pred prvom zada}om – stvaranjem jedinstvene nacionalne fronte. Ikonografija dosta ~etnolikih, uglavnom srpske zastave, no i one sada{nje Jugoslavenske sa zvjezdom. Govori ~elnika tako|er su poznati, Zelembaba:24 “Ni{ta se ovome neda ni oduzeti ni dodati”, Daki}:25 “Stanje isto kao i ~etrnaeste, kao i ~etrdeset i prve”, Tanjga:26 “Ovo je na{e tlo i nismo nacionalna manjina”. Dvije su novosti. Jedna od dviju jugoslavenskih stranaka iz Hrvatske JSDS27 ulaskom u blok prakti~ki je objavila svoj kraj. Drugo, na mitinzima se obi~no nastupa s radikalnim i vatrenim tezama, a u predsjedni{tvu ne{to realnije. Jovan Opa~i} postupio je druk~ije i ovo nije ponovljeno pred masom: Jovan Opa~i}: Ukoliko se ustavni amandmani hitno ne povuku iz saborske procedure srpski }e narod u Hrvatskoj proglasiti svoju politi~ku autonomiju, {to }e biti samo prva faza u stvaranju integralne srpske dr`ave na Balkanu. Novinar: Na Srpskom narodnom zboru u Srbu deklaracija je potvr|ena dugotrajnim pljeskom i odobravanjem okupljenih. Potvr|eno je i konstituiranje srpskog Sabora te izvr{nog tijela tog sabora Srpskog nacionalnog vije}a. Obilje`je i atmosfera i sam tok srpskog Sabora u Srbu protekao je sa ve} poznatom scenografijom koju je nadopunio srpski ~etni~ki vojvoda
23
Jedna rije~ nejasna. Du{an. 25 Mile. 26 Radoslav. 27 Jugoslavenska samostalna demokratska stranka. 24
45
Vojislav [e{elj prodavaju}i prvi broj svog ~etni~kog lista ovako: Vojislav [e{elj: Deset dinara “Velika Srbija”... HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 343.
17 Š1991., srpanj 26.š ŠKninš Stenogram izjava vodstva pobunjenih Srba nakon dono{enja Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj
Novinar RTB: Nakon ju~era{njeg proglasa Saveta narodnog otpora o mobilizaciji radi o~uvanja srpskih ognji{ta, prime}eno je puno vi{e stra`e. U Kninu je zasad mirno, ali je velika napetost i neizvesnost i dalje prisutna. Novinar RTB: Odluka o autonomiji Srba doneta je sino}, saop{tena jutros? Milan Babi} (predsednik Srpskog nacionalnog ve}a i predsednik Skup{tine op}ine Knin): Da, sino} oko 23 ~asa u Srbu, Srpsko nacionalno vije}e donijelo je odluku o progla{enju srpske autonomije i to poslije utvr|ivanja rezultata na srpskom plebiscitu na kome je utvr|eno da se sedam stotina preko sedam stotina hiljada Srba izjasnilo za autonomiju. Novinar RTB: [ta sad to prakti~no zna~i? Milan Babi}: To prakti~no zna~i dok postoji ova Jugoslavenska federacija da }e se sve srpske op}ine udru`iti i formirati jednu zajednicu kao regionalnu autonomiju na podru~ju Republike Hrvatske. Novinar RTB: Ho}e li ova autonomija imati i svoje legitimne organe, koji je slede}i korak? Milan Babi}: Sada{nje privremeno predsjedni{tvo Zajednice op}ina prerast }e ustvari u tijelo koje }e rukovoditi Zajednicom odnosno regionalnom autonomijom. Novinar RTB: Vidimo u Kninu je mirno, ali je situacija izuzetno napeta, grad je prakti~ki pod opsadom, `elezni~ki i drumski saobra}aj ne funkcioni{u? Milan Babi}: U Kninu je mirno zato {to Kninjani ~uvaju svoj grad i {to ga ~uvaju i u Obrovcu i Gra~acu i {to }e ga ~uvati i daleko van Knina na ~itavom podru~ju gdje `ivi srpski narod. Novinar RTB: Mada vi nemate veze s onim proglasom kako gledate na ovo sad? Milan Babi}: Srpsko nacionalno vije}e podr`alo je otpor srpskog naroda i to svim sredstvima protiv usta{oidne vlasti koja terori{e srpski narod. Novinar RTB: Dokle }e trajati prekid saobra}aja, imate li informaciju? 46
Milan Babi}: Pa vjerovatno dokle se specijalci hrvatskog Ministarstva unutra{njih poslova ne povuku iz srpskih op{tina i dok se ne pu{tu iz zatvora svi taoci. HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 343.
18 1991., srpanj 31. Knin Zapisnik 1. sjednice Srpskog nacionalnog vije}a
PRVA SJEDNICA SRPSKOG NACIONALNOG VIJE]A KNIN, 31. 07. 1990. NA TVR\AVI dr. Milan Babi} Otvaram 1. sjednicu Srpskog nacionalnog vije}a /SNV/ i predla`em sljede}i Dnevni red: 1. Konstituisanje SNV a) Izbor predsjednika SNV b) Izbor potpredsjednika SNV c) Izbor sekretara SNV 2. Dono{enje Poslovnika o radu SNV 3. Razmatranje Odluke Hrvatskog Sabora o promjeni odredbi Ustava Republike Hrvatske 4. Raspisivanje referenduma o Srpskoj autonomiji 5. Dono{enje rje{enja o imenovanju ~lanova komisije za sprovo|enje referenduma. Zna~i dnevni red se usvaja, pa konstatujem sljede}e: Na temelju ta~ke 3. Deklaracije o suverenosti i autonomiji Srpskog naroda, Srpski sabor odr`an u Srbu 25. jula 1990. godine izabrao je Srpsko nacionalno vije}e (SNV) kao izvr{ni organ Srpskog sabora. U Srpsko nacionalno vije}e izabrani su: Od izabranih ~lanova SNV ovoj sjednici prisustvuju: Opravdali su odsustvo: Slavko Dokmanovi}, Simo Raj{i}, Du{an Zelembaba i Savo Bosanac. Simo Raj{i} poslao je zastupnika Vajagi} Bogdana koji prisustvuje ovoj sjednici naravno bez prava odlu~ivanja. Konstatujem da je prisutna ve}ina izabranih ~lanova SNV i da se odluke mogu donositi. Vra}amo se na dnevni red i prelazimo na 1. ta~ku. 1. Konstituisanje SNV Utvr|ujem da je od izabranih ~lanova SNV na Srpskom saboru prisutna ve}ina i molim izja{njenje: ko je za to da se proglasi da je SNV konstituisano? (svi jednoglasno) 47
Konstatujem da je konstituisano SNV. Prelazimo na podta~ku a) Izbor predsjednika SNV (otvaram raspravu) prof. Jovan Ra{kovi}: Ja bi bez velikih rasprava i bez velikih uvoda i bez velikih biografskih podataka, jer nama biografije jo{ ne trebaju predlo`io ~ovjeka koji je u toku stvari, koji ima najbolje godine da bude operativni oficir ovog sabora i prva li~nost ovog vije}a, a to je dr. Milan Babi}. (hvala) Dr. Milan Babi}: Dali ima ko{ prijedloga? Nema. Onda stavljam ovaj prijedlog na glasanje. Ko je za to da dr. Milan babi} bude predsjednik SNV? (svi jednoglasno) Konstatujem da je dr. Milan Babi} izabran za predsjednika SNV. Prelazimo na podta~ku b) Izbor potpredsjednika SNV. prof. Jovan Ra{kovi}: Ja bi bio za to da potpredsjednike predlo`i predsjednik, dr. Milan Babi}. Po{to jo{ nismo usvojili Poslovnik ja bi predlo`io da SNV ima dva potpredsjednika. Za potpredsjednike predla`em: Davida Rastovi}a, predsjednika SO Donji Lapac i Milu Daki}a predsjednika JSDS. Po{to drugih prijedloga nema ovaj prijedlog se stavlja na glasanje. (svi jednoglasno) Konstatujem da su za potpredsjednike SNV izabrani David Rastovi} i Mile Daki}. Prelazimo na podta~ku c) Izbor sekretara SNV. dr. Milan Babi}: Dozvolite mi da predlo`im i sekretara SNV. Pravnik koji je do sad u~estvovao u pripremi sjednica i ovog vije}a i Srpskog sabora, a to je Du{an Vje{tica. Dali neko ima drugi prijedlog za sekretara? Ako nema stavljam prijedlog na glasanje. Ko je za to da Du{an Vje{tica bude sekretar SNV. (svi jednoglasno) Konstatujem da je Du{an Vje{tica izabran za sekretara SNV. Prelazimo na drugu ta~ku dnevnog reda. 2. Dono{enje Poslovnika o radu SNV. Tekst Poslovnika ste dobili, ali bi ga ja pro~itao. (Prilog)28. Otvaram raspravu povodom prijedloga Poslovnika SNV. Dali se neko javlja za rije~? Jovan Opa~i}: Ja se nebi u su{tini slo`io sa ~lanom 4. odnosno onim njegovim dijelom kojim se utvr|uje broj ~lanova da je promjenljiv. Smatram da bi trebalo fiksirati-ta~no utvrditi broj ~lanova i smatram da bi trebalo na neki na~in inaugurisati i druge kriterije osim ona dva od kojih smo na pro{loj sjednici po{li, a to su da su predsjednici SO sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom i da su zastupnici u Saboru odnosno izuzetak je bio profesor Ra{kovi} predsjednik SDS i Mile Daki} predsjednik JSDS. Smatram da bi na neki na~in trebalo da u SNV u|u slijede}i ljudi 28
Prilog nije prona|en uz zapisnik.
48
kao na pr. prof. Slobodan Komazec, prof. Petar [tikovi} za podru~je Like, ing D`akula Veljko za podru~je Slavonije, dr. Stevo Jasi} za Petrinju i Baniju, zatim smatram da bi trebao biti Stanko Kora} iz Zagreba, tako|er i prof. Du{an Starevi}, predsjednik SKD “Prosvjeta”, a vjerujem da bi trebao biti i mr. Du{an Predovi} kao predsjednik odbora u Karlovcu, a mo`da ~ak i dr. Kresojevi} kirurg iz Karlovca i vjerovatno neko dali iz Dre`nice, predsjednik odbora SDS ili iz Ogulina. Tako da smatram da bi trebalo voditi ra~una i o toj prostornoj disperziji i naravno o tome da u|u najeminentniji politi~ari i kulturni radnici bar na odre|en na~in koji imaju izvanredan i politi~ki i moralni autoritet kod srpskog naroda u Hrvatskoj. Zahvaljujem Jovanu Opa~i}u. Dali se jo{ neko javlja za rije~. Ratko Li~ina: Mislim da se broj jo{ uvijek nebi trebao odrediti. Mi neznamo koliko }e op}ina pristupiti, a koliko ne}e, a da sa nekim odre|enim brojem zatvaramo mislim da nebi bilo u redu. dr. Milan Babi}: Ja bi samo na ne{to podsjetio. Mi smo ~lanove SNV izabrali na Srpskom Saboru. Prema tome mi nebi smo bili nadle`ni sada da pro{irujemo i utvr|ujemo nove ~lanove SNV, ali mogli bismo mo`da dodati jo{ ovome tekstu stavu 2. da ukupan broj ~lanova SNV je promjenljiv, a da bri{emo ovo da zavisi od broja op{tina, a da dodamo tekst “o ~emu odlu~uje Srpski sabor”, jer ipak Sabor odlu~uje o ~lanovima vije}a. Mo`da da bri{emo jedino ovo da zavisi od broja op{tina, jer sada u ovom trenutku mi nebi smo mogli utvr|ivati ~lanove jer je nacionalno vije}e izabrano na Saboru. prof. Jovan Ra{kovi}: Mi smo tamo ustvari principe utvr|ivali. Mi smo bili stisnuti u to vrijeme. Utvrdili smo principe da to budu predsjednici op}ina, predsjednici stranaka i ~lanovi Hrvatskog Sabora. I to je done{eno na onom Saboru. To je sasvim u redu {to Jovo predla`e, ali neznam dali mi to mo`emo napraviti. dr. Milan Babi}: Sada proceduralno ne bismo mogli, ali mo`emo ih izabrati u Savjet, jer smo predvidjeli ~lanom 5 da SNV osniva svoje savjete iz redova istaknutih nau~nih radnika i stru~njaka pojedinih oblasti, a da ostavimo mogu}nost zna~i da je broj ~lanova SNV promjenljiv. Ratko Li~ina: Po{to je Srpski sabor u Srbu bio jedna vrsta i plebiscita srpskog naroda, pa ako su zastupnici lijevog bloka u Srb koje smo mi pozvali da do|u nisu do{li, a njihove op}ine bi samim dolaskom do{li su ljudi pokazali su jednu odre|enu volju naroda dali Srpsko vije}e ili stranaka mo`e potegnuti pitanje opoziva tih zastupnika. dr. Milan Babi}: Po{to to nije na dnevnom redu, ali o tome mo`emo raspravljati i postoji mogu}nost opoziva. Dali se mo`emo slo`iti oko stava 4 Poslovnika. dajem na glasanje. (svi jednoglasno) Prelazimo na tre}u ta~ku dnevnog reda a to je: 3. Razmatranje Odluke Hrvatskog Sabora o promjeni odredbi Ustava Republike Hrvatske. Mi smo ve} imali na sjednicama SO, a imali smo i Odluku Srpskog sabora gdje se u tekstu deklaracije odbacuju sva ustavna i zakonska rje{enja koja smanjuju suverenost i su`avaju 49
autonomnost Srpskog naroda u Hrvatskoj. Time mi prakti~no nismo se konkretno odre|ivali prema amandmanima koje je donio Hrvatski Sabor nego smo odbacili sva ona koja se ti~u suverenosti i autonomije Srpskog naroda. Slu`bene “Narodne novine” jo{ nisu objavile tekst amandmana, pa ja u ovom trenutku ne bi da raspravljamo o svim amandmanima pojedina~no, pa da to ostavimo za slijede}u sjednicu Vije}a, a da ipak se odredimo o novim simbolima: zastavi, grbu i oznakama koje }e biti postavljene kao slu`bene oznake republike. Po{to je ustavnim zakonom o sprovo|enju amandmana utvr|eno da odluke stupaju na snagu odmah i po{to je najavljeno, a negdje se ve} sprovelo zamjena zastava i dr`avnih simbola “grba”. Postoji op{te raspolo`enje u Srpskom narodu da se ne prihvataju isklju~ivo nacionalne hrvatske oznake kao oznake za cjelokupni prostor Republike Hrvatske odnosno i za onaj prostor na kojem `ivi i Srpski narod kao historijski narod i koje su done{ene bez njegove saglasnosti i volje, a done{ene su bez saglasnosti i volje, jer na Hrvatskom Saboru nisu prisustvovali zastupnici izabrani kao zastupnici Srpskog naroda tj. SDS, a zastupnici lijevog bloka Srbi su se uzdr`ali od izja{njavanja o ovim amandmanima. Evo, ja bi bio za to da po ovoj ta~ki dnevnog reda raspravljamo samo o upotrebi dr`avnih simbola: zastavi i grbu i oznakama koje se sada uvode na teritoriji Republike, a da o ostalim amandmanima sada ne raspravljamo. Otvaram raspravu povodom ovog pitanja. Ratko Li~ina: [to se ti~e zastave; amandman 66 to~ka 2. zastava RH sastoji se od tri boje: crvene bijele i plave s povjesnim Hrvatskim grbom u sredini, a pod ta~kom 3 pi{e oblik i opis povjesnog grba i zastave kao i tekst himne RH kao i svih dr`avnih simbola ure|uju se zakonom. Sad po{to taj zakon jo{ nije donesen, a ve} se te zastave isti~u ja mislim da je to samim tim neustavno. Po ovom je to za sada samo strana~ki grb. Radoslav Tanjga: Imaju}i u vidu javnu raspravu vezanu za amandmane na Ustav Hrvatske i imaju}i u vidu da mo`e se generalno kazati: Srpski narod se izjasnio vezano za to negiraju}i i odbacuju}i sve amandmane na Ustav Hrvatske, a sa druge strane Sabor RH ne uzimaju}i u obzir javnu raspravu odnosno stav Srpskog stanovni{tva u Hrvatskoj i donosi odluku bez obzira na javnu raspravu samim tim ime gre{ke u koracima i postoji jedan raskorak i isklju~ivost. Zatim, vezano za glasanje u Saboru Hrvatske. Kada do|e do glasanja lijevi blok ostaje suzdr`an, on u~estvuje u raspravi me|utim kada do|e do glasanja on se suzdr`ava od glasanja i sve i jedna odluka se mo`e donijeti kao punova`na odluka, jer je glasala ve}ina. Zna~i jo{ jedan argument da je ovo nelegitimno dono{enje, a osim toga i sam Zakon o zastavi koji mora da bude decidiran i jasan da bi se mogli upotrebiti simboli na zastavi i sama zastava. Generalno zna~i sve ove ~injenice koje sam nabrojao potvr|uju tu tezu da sve odluke ina~e koje su done{ene do sada na Saboru i svi zakoni koji se donose po hitnom postupku se kose sa saveznim zakonima i po meni oni nisu legitimni. Prof. Jovan Ra{kovi}: Ja bi iznio nekoliko principijelnih stavova uglavnom poznatih i ranije utvr|enih. Dao bi obrazlo`enje za{to je SDS tj. Srpski narod protiv ovih amandmana – za{to ih nije prihvatio. Tu postoje odre|eni historijski razlozi, odre|eni psiholo{ki razlozi i odre|enih etni~kih razloga tu ima. Poznato je o tome sam i ranije govorio da u Hrvatskoj nacionalnoj misli koja traje otprilike 150 godina nema nikakve evolucije da se uglavnom ponavljaju iste teze da se 50
iste teze provode, a osnova tih teza je u Star~evi}anskoj maksimi da je Srpski narod u Hrvatskoj “remetila~ki faktor” uspostavljanja hrvatskog nacionalnog bi}a i Hrvatske dr`ave. Kako je uspostavljena ta misao 60-tih godina pro{log vijeka ona se uglavnom nji{e u politi~kom `ivotu Hrvatske. Postoji jedno razdoblje od Star~evi}a do Franka, od Franka do Paveli}a, pa od Paveli}a do bakari}a, a od Bakari}a do ovih amandmana. Sva su ta razdoblja karakterizirana tom osnovnom postavkom da smo mi Srbi uvijek bili remetila~ko bi}e uspostavljanja Hrvatske dr`ave. Prva rje{enja su bila da su Srbi “Hrvati pravoslavne vjere” i to je bila neka vrsta vrlo opasnog, ali jo{ uvijek benignog rje{enja. Druga, Frankova~ka ideja jeste bila ideja protjerivanja Srba, da se remetila~ki faktor protjera, da se njegov utjecaj umanji, da se ne{to provede uni{tenjem. Iz Frankova~ke ideje nastala je usta{ka misao i {to je najgore i usta{ko djelo, a znate kako je to zavr{ilo – zavr{ilo je istrebljenjem Srpskog naroda dakle to srpsko nacionalno bi}e koje je bilo remetila~ki faktor ustvari se uni{tavalo. Mnogi Srbi su u tom periodu izgubili svoje `ivote. Stvorena je NDH dr`ava bestijalne duhovnosti i jednog nevi|enog zlo~ina. Srpski narod je ubijan na najpodmukliji na~in i ono {to je za~udilo i nas i svijet bila je ~injenica da su ta masovna ubistva vr{ena sa visokom dozom strasti. Postojala je i Nema~ka ma{inerija koja je uni{tavala isto tako remetila~ke faktore a to su bili Jevreji i Slaveni, ali u njoj je bilo mnogo tehnologije, u njoj se sve hladno odvijalo. Tu nije bilo strasti, tu je bilo ~ak i neke vje{tine ubijanja. Ovo {to je vr{eno 1941-1945. godine je jedan izraziti specifikum i mene i druge ljude koji su se bavili teorijom smrti, umiranja i ubistava je toliko iznenadilo da danas niko u svijetu nema pravi podatak o tome za{to je u tim masovnim ubistvima bilo toliko strasti, a bilo je. Do{la je nova Hrvatska dr`ava – partijska Hrvatska dr`ava – dr`ava u kojoj je grupni suverenitet dr`ala KPH. Bakari} je 1951. godine {to je poznato izvr{io tzv. kroatocentri~ni pu~ – tako ga ja zovem – i tvrdo jezgro srpskih komunista jednostavno izbacio iz partije, uklonio ih iz politike, uklonio ih iz vlasti, pozatvarao ih, a Rade @igi} je izgubio i `ivot. Od tog trenutka se uspostavlja Star~evi}evska ideja “remetila~ki faktor” Srpskog naroda i u teoriji KPH. E, sad je do{lo do ove nove vlasti do HDZ-ove vlasti i i{~ekivalo se kakav }e odnos ta HDZ-ovska vlast imati prema Srbima. Dali }e oni isto tako biti i u ovoj vlasti kao i u prethodnim vlastima “remetila~ki faktor” u kojoj mjeri i kako }e se razrije{iti Hrvatsko pitanje potiskivanjem Srpskog “remetila~kog faktora”. Ta nova vlast nije ispunila o~ekivanja Srba. Mi smo o~ekivali da }e kona~no ako ne iz doktrinarnih razloga ono barem iz prakti~nih razloga da se odr`i jedinstvo i zajedni~ko `ivljenje Srpskog i Hrvatskog naroda na ovim prostorima ta vlast zauzeti jedan pomirljiv stav prema Srpskom narodu. Bilo je nekih nagovje{taja da }e do toga do}i, ali koliko vrijeme prolazi to vi{e se uspostavlja ~injenica da se stara misao Hrvatske nacionalne politike ne}e mijenjati i da HDZ, a posebno Hrvatski parlament koji je ustvari instrumenat i oru`je HDZ ne pristaje na neke ustupke Srpskom narodu, dakle ne odustaje od tog arhai~nog principa. Srpski narod u Hrvatskoj zato nemo`e prihvatiti ni amandmane niti ovako koncipirane odluke Ustava. Nemo`e prihvatiti odluke Hrvatskog Sabora i prisiljen je da tra`i neke druge oblike demokratije. U takvim kriznim situacijama SDS i Srpski narod kao {to se vidi odlu~io se na jedan stari pomalo arhai~ni, ali vrlo demokratski princip skupljanja Sabora, jer ustvari svaka na{a osniva~ka skup{tina je neka vrsta sabora. To su sabori kakve smo imali stotinama godina, to su sabori ~ije ishodi{te i ~iji izbor je u crkvenim narodnim saborima koji zapo~inje onoga trenutka kad se uspostavlja autokefalnost Srpske pravoslavne crkve. Ovo {to se dogodilo u Srbu nije ni{ta drugo nego jedan najve}i Sabor – Sabor koji je kruna ovih na{ih malih sabora i on je u prvom redu demokrati~an i u odnosu prema njemu se vidi koliko je jo{ `iva usta{ka ideja, jer se radi o prostoj projekciji, a projekcija nije ni{ta drugo 51
nego prijenos svoje mr`nje, prijenos svoje netrpeljivosti, prijenos svojih zlih principa i svoga zla na druge. Pokazalo se da ove kroatocentri~ne partije koje su tobo`e u opoziciji imaju jo{ o{trije i jo{ izrazitije srbofobi~ne stavove nego {to ih ima sam HDZ. Bilo je dosta te{ko i mu~no ~itati izjave njihovih lidera. Za neke ono {to se dogodili u Srbu predstavlja fa{izam, za neke kombinaciju fa{izma i ~etni{tva za opet tre}e ~etni{tvo. Dakle Sabor u Srbu je ba{ od te opozicije do~ekan sa otvorenim neprijateljstvo. To nije samo gnu{anje, to su bile etikete, to je bila srbofobija na granici poziva antisrpskog razrje{enja pitanja hrvatskog nacionalnog bi}a. Dakle vidimo da ni{ta u toj staroj misli nije promijenjeno, da je sve ostalo kako je bilo, da je Hrvatski Sabor postao instrument jedne partije koja je izrazito srbofobno nastupala u procesu borbe za vlast, koja sada pone{to omek{ava svoje igle upu}ene prema srpskom narodu, ali koja ne odustaje od toga da iz svog suvereniteta, iz hrvatskog suvereniteta, iz hrvatskog nacionalnog bi}a izbri{e srpski faktor, izbri{e Srbe kao da oni ne postoje, a Srbi postoje, Srbi su tu. Prema tome nama nije preostalo ni{ta drugo nego da formiramo ovakve neke rekao bi ~ovjek alternativne, ali vrlo tradicionalne demokratske odnose unutar Srpskog naroda i nije nam preostalo ni{ta drugo nego da te saborske amandmane odbijemo u cjelini. Odbijaju}i saborske amandmane u cjelini mi odbijamo i grb i novu zastavu i tra`imo da se to pitanje ponovno razmotri ne samo radi Srpskog naroda u Hrvatskoj ve} radi Hrvata u Hrvatskoj, jer nesre}a Srpskog naroda u Hrvatskoj ne}e biti nesre}a samo Srpskog naroda u Hrvatskoj to }e biti isto tako nesre}a i Hrvatskog naroda. Mi se moramo ~uvati euforije, moramo se ~uvati srbovanja, ali nas i dalje prelijeva i zalijeva i obilato preplavljuje trijumfalizam – kroatocentri~ni trijumfalizam ne toliko mo`da u izjavama vrhovnika koje o~ito postaju bla`e i kontroliranije ve} iz hrvatske {tampe, sa hrvatskog radia, sa hrvatske televizije. To su ustvari neskriveni napadi na srpsko nacionalno bi}e, na sve ono {to proglasimo srpskim, i sve ono {to progla{avamo srpskim nacionalnim bi}em. Oni su sad skloni ne samo da proglase “remetila~kim faktorom”, oni to u zadnje vrijeme progla{avaju fa{isti~kim faktorima i ~etni~kim faktorima. O~ekujem od ovog vije}a, o~ekujem od Srpskog nacionalnog sabora prave demokratske i pomirljive tonove, o~ekujem kona~no jednu pravu rije~-rije~ mudrosti. Mi nemamo ni{ta protiv toga da svoju pobjedu naplate pobjednici, da se pobjednici namiruju, da neke svoje emocionalne zahtjeve iska`u, ali imamo protiv toga da se ne priznaje srpsko nacionalno bi}e i da se Hrvatski Sabor i Hrvatsko vrhovni{tvo pona{a tako kao da Srba u Hrvatskoj nema. Dokaz da Srba u Hrvatskoj ima, da Srbi u Hrvatskoj imaju svoju politiku, da Srbi u Hrvatskoj imaju svoj identitet nije samo nacionalni Sabor u Srbu ve} je i ovo vije}e. Zato ja predla`em da ovo vije}e zauzme stav da se odbijaju svi amandmani, pa prema tome i amandman koji govori o zastavi sa {ahovnicom. Ja ovog ~asa nemam neki prijedlog za to ali mislim da i vije}e na ovoj sjednici netreba da predla`e bilo kakve promjene u amandmanskom formuliranju, ali sam za to da ovo vije}e energi~no odbija amandmane, pa prema tome ovo {to je predsjednik predlo`io da se posebno razgovara o zastavi i grbu ja bi ustvari unio u cjelokupni zbir odluke o amandmanima i predlo`io ovom vije}u da odbije kompletne amandmane, pa prema tome i ovaj amandman o zastavi i grbu. Lazo Macura, gost vije}a: Mislim kad se radi o grbu i zastavi to je izuzetak. Jednostavno nigdje u svijetu ne postoji ne{to kao {to se sad ovdje radi. Nema nigdje zastave da je grb na njoj. To su dva razli~ita znamena i odvojena su. Prema tome zastava je jedno a grb drugo. Tako da s te strane treba to isto znati i re}i ljudima da to jednostavno ide mimo ostalog svijeta. 52
Jovan Opa~i}: Vjerojatno ne}u re}i ni{ta novo {to vi neznate, me|utim o~ito se radi o jednoj interesantnoj problematici pa osje}am moralnu i politi~ku du`nost da ka`em nekoliko rije~i o ovoj ta~ki dnevnog reda. Kao {to je svima vama poznato da hrvatski grb koji se jo{ naziva hrvatskom {ahovnicom bio je za vrijeme II Svjetskog rata zvani~ni simbol NDH. Dakle, jedne zloglasne fa{isti~ke tvorevine koja je nad Srpskim narodom sprovela nazapam}en biolo{ki i kulturni genocid. Pod tim dr`avnim simbolom ubijeno je ili umoreno ~esto na najbestijalnije na~ine preko milion Srba, Tako da su ovi simboli za srpski narod trajni znak jedne zlo~ina~ke ideologije-ideologije krvi i no`a-usta{ke ideologije. Polaze}i od ove istorijske ~injenice, koja se ne mo`e ni~im opovr}i Srpski narod u Hrvatskoj raspola`e svim ljudskim relevantnim razlozima moralne, politi~ke, kulturno-istorijske i psiholo{ke prirode da ove simbole ne prihvati kao svoje, a poku{aj da mu se oni silom nametnu od strane zvani~nih organa i institucija Republike Hrvatske ovaj narod smatra samo recidivnim aktom iste one politike koja ga je 1941. godine bila stavila izvan zakona. Ponovno vra}anje u upotrebu usta{kih dr`avnih simbola nije ni{ta drugo nego poku{aj politi~ke rehabilitacije NDH i usta{ke ideologije i cjelini na kojoj je po~ivala ova monstruozna dr`avna tvorevina. Istovremeno to je po mom mi{ljenju drska, cini~na i otvorena pretnja Srpskom narodu da se pokloni ili da se ukloni, a {ahovnica je tu samo da mu probudi istorijsko sje}anje na Jasenova~ke krematorije i na velebitske jame bezdanice tj. da ga opomene da }e svoju slobodu ponovo morati pla}ati krvlju i svojim `ivotima ako naravno za`eli da ponovo bude slobodan i da ponovo bude narod. Dr`avni simboli jedne demokratske dr`ave nebi smjeli ni najmanje podsje}ati na nacifa{isti~ku ideologiju u kojoj je ~ovjek bio obi~na brojka, u kojoj su likvidirane na tlu Evrope desetine miliona ljudi da bi se prakti~no dokazala teorija o nekakvom novom socijalnom i dru{tvenom poretku. Simboli jedne demokratske dr`ave smatram da bi morali biti simboli koji podsje}aju na mir, na dru{tveni i kulturni poredak, na toleranciju, na blagostanje, na uva`avanje, na ~ovjeka i na njegovu budu}nost. Podr`avam demokratsku transformaciju Republike Hrvatske, ali smatram da ovi simboli nisu na tonu demokratije i demokratskog duha, jer ono {to je ljudski kompromitovano, a ovi simboli su ljudski kompromitovani nikako ne mo`e biti demokratsko, jer je po svojoj su{tini neljudsko i nehumano, bez obzira na to koliko se ljudi izja{njavalo i izjasnilo za takvo rje{enje. Zbog toga predla`em da se zadr`e postoje}i simboli Republike Hrvatske, koji su do sada bili u upotrebi sve dotle dok se ne na|u prihvatljiva rje{enja koja bi u jednoj demokratskoj, civilizacijskoj i kulturolo{koj ravni zadovoljila povjesne interese i hrvatskog i srpskog naroda, a prije svega interese mira, kulture, demokratije i civilizacije. Mile Daki}: Jugoslavenska samostalna demokratska stranka /JSDS/ podr`ava osnivanje i formiranje Srpske autonomije u Hrvatskoj. To podr`ava zbog toga {to u svom programu ima dio koji govori da }e JSDS stati na stranu svakog ugro`enog naroda u ovoj zemlji. Cijene}i situaciju sada kada se nalazimo pred dono{enjem jednog oktroiranog ustava koji srpski narod u Hrvatskoj iz ustavne kategorije pretvara u neku drugu kategoriju jasno je bilo da donesemo ovakav stav. Apsurdno je nametati ovakvu zastavu i grb na ovakav na~in. To je zaista, a vrijeme ve} sada govori i prakti~no da je to mogu}e. Evo 27.07. u Krnjaku narod se suprostavio dono{enju {ahovnice. Zar je trebalo do toga da do|e pogotovo {to ustav jo{ uvijek nije donesen. Apsurdno je i to da Hrvatska zvani~na politika podr`ava “Kosovo republiku”. 53
Dakle, tamo gdje na Kosovu Albanski narod ima svoju politi~ku autonomiju, ima svoj jezik, ima svoju akademiju nauka, ima svoj univerzitet, ima svoj radio, ima svoju televiziju, ima najmoderniju biblioteku na Balkanu itd., a da se ovakvom dioptrijom gleda na polo`aj Srpskog naroda u Hrvatskoj. Cijene}i sve to JSDS je rije{ila da podr`i autonomiju. Sve je mislim ovdje jasno. Ima li ustvari razlike izme|u onih koji su klali ranije i ovih sada koji bacaju cvije}e na kosti onih koji su klali. Ja mislim da nema. Ja dozvoljavam da rodbina baca cvije}e, ali ako dr`ava, ako zvani~na politika to radi onda mislim da je sve to jasno. Ja mislim da bi zastave i grb trebali biti plod dogovora, a ne represije i ako bude ovako i{lo putem represije sukobi jasno da su neminovni. U ime JSDS gdje ima oko 95% pripadnika srpske nacionalnosti ~lanovi nisu mogli ostati van matice ovog naroda i zato svesrdno podr`avaju ovo. dr. Milan Babi}: Predla`emo da usvojimo slijede}i tekst odluke: SNV odbija sve amandmane na ustav RH koje je donio Hrvatski Sabor. SNV ne prihvata isticanje isklju~ivo hrvatskih nacionalnih simbola pogotovo {ahovnice kao simbola RH, a posebno tamo gdje je Srpski narod ve}insko stanovni{tvo na podru~jima istorijskih teritorija vojne krajine Slavonije i Dalmacije, koje se nalaze unutar sada{njih granica republike Hrvatske. SNV je saglasno da se na tim dijelovima republike isti~u kao dr`avni simboli Republike Hrvatske dosada{nji simboli sa crvenom zvijezdom petokrakom. Ovaj se stav odnosi na zastavu i grb Republike Hrvatske. Ratko Li~ina: Mislim da bi tu jo{ trebalo dodati jedan stav da je ve}ina amandmana u koliziji sa ustavom Jugoslavije. Dr. Jovan Ra{kovi}: To je vi{e obrazlo`enje, a ovo je rezolucija. Dr. Milan Babi}: Konstatujem da je prethodni tekst odluke jednoglasno usvojen. Prelazimo na sljede}u ta~ku dnevnog reda: 4. Raspisivanje referenduma o Srpskoj autonomiji. To~ka 4. deklaracije koju je usvojio Srpski Sabor glasi: SNV ima pravo da organizuje plebiscitarno izja{njavanje Srpskog naroda o svim pitanjima bitnim za njegov polo`aj u Hrvatskoj i Jugoslaviji kao i drugim pitanjima koja se ti~u ostvarivanja srpskog suvereniteta i autonomnosti. Po{to je u tekstu deklaracije prihva}ena i odluka o srpskoj autonomiji smatramo da je najdemokratskiji na~in potvrda te odluke iako je na Srpskom saboru u~estvovalo 150.000 do 200.000 predstavnika iz svih krajeva gdje `ivi srpski narod u Hrvatskoj kao i legalni izabrani predstavnici srpskog naroda u skup{tinama op{tina i u Saboru RH idemo sa prijedlogom ~itavom srpskom narodu u Hrvatskoj da se pojedina~no izjasni o prihvatanju Srpske autonomije u Hrvatskoj. Da bismo ovo ostvarili potrebno je da SNV donese odluku o raspisivanju referenduma o autonomiji. Predla`em da tekst odluke bude slijede}i: 1. Raspisuje se referendum za cjelokupno Srpsko stanovni{tvo koje `ivi u granicama Republike Hrvatske. 54
2. Referendum }e se odr`ati u periodu od 19. avgusta do 02. septembra 1990. godine, a sprove{}e se po mjesnim zajednicama i naseljima. 3. Na referendumu }e se odlu~ivati o Srpskoj autonomiji na istorijskim teritorijama objedinjenim sada{njim granicama Republike Hrvatske. 4. Ova odluka kao i rezultati referenduma bit }e objavljeni putem sredstava javnog informisanja. Otvaram raspravu povodom ove ta~ke dnevnog reda. Jovan Opa~i}: Mene konkretno interesuje u kontekstu na{e Deklaracije koju smo usvojili u Srbu dali se ovdje de fakto radi o progla{enju tzv. kulturne ili politi~ke autonomije, ili se uop{te ne radi o progla{enju ni jedne ni druge nego ne{to tre}e. Dr. Milan Babi}: Srpski Sabor je proglasio autonomiju. U uslovima federativnog dru{tvenog ure|enja Srpski narod ima pravo na nesmetanu i bez ograni~enja upotrebu u slu`bene i privatne svrhe srpskog knji`evnog jezika, pisma }irilice, {kola i srpskih {kolskih programa, kulturnih i politi~kih institucija, preduze}a, {tampe i srpske RTV. Organizacija ovakve autonomije mo`e se sprovesti samo putem pune op{tinske samouprave posebno u op{tinama gdje je srpski narod ve}insko stanovni{tvo i povezivanjem tih op{tina u zajednice. To se odnosi tako|er na srpsko stanovni{tvo koje `ivi izmje{ano sa drugim narodima i narodnostima republike gdje srpski narod nije ve}insko stanovni{tvo. Zna~i, odnosi se na pravo upotrebe srpskog knji`evnog jezika, pisma }irilice itd. Po{to mi jo{ uvijek `ivimo u uslovima jugoslovenske federacije to zna~i da se u ovoj fazi i u ovakvim odnosima u Jugoslaviji podrazumijeva ovakva definicija autonomije. Jovan Opa~i}: Mi smo u Deklaraciji rekli da imamo dva oblika autonomije, a za kakvu }emo se autonomiju izjasniti ovisi o tome kako }e raditi rukovodstvo Hrvatske, pa me sad interesuje dali idemo na kulturnu ili politi~ku autonomiju. Dr. Jovan Ra{kovi}: Ne mo`e ni kulturna autonomija bez teritorijalnosti, ali bi ta teritorijalnost bila nekako bla`e formulirana. Bila bi formulirana kao zajednica op{tina, a nebi bila formulirana kao jedan autonomni prostor Srba u Hrvatskoj. A ako bi i{li na ovu politi~ku autonomiju onda se to nebi zvalo zajednica op{tina to bi se moglo nekako druga~ije zvati. Nama je bitno dali }e se Srpski narod odlu~iti za autonomiju ili ne. Jer, nama se tuma~i da mi predstavljamo bar ono {to se dogodilo u Srbu 15% srpskog stanovni{tva u Hrvatskoj i da je to manjinska volja koja se name}e ve}inskoj volji Srba. Prema tome ovo je u isto vrijeme i neka vrsta testa za opredeljenje Srba. Ukoliko se Srbi opredjele za autonomiju onda ovo vije}e ima ne samo pravo nego i punu du`nost da provede njihovu volju. Ukoliko se ne odlu~e ljudi ve}inom glasova za autonomiju onda }emo mi i}i nekim drugim putevima i vidjet }emo {to }emo dalje. Prema tome u ovom ~asu se odlu~uju Srbi u Hrvatskoj, dali }e autonomiju ili ne, a kakvu }e autonomiju imati to o Deklaraciji ovisi. Prema tome ako se Srbi u Hrvatskoj odlu~e za autonomiju, jer ovo je jedna procedura odlu~ivanja trebat }e nama 6 mjeseci da to organiziramo, a kroz 6 mjeseci }e se ra{~istiti stvari u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Mi }emo i}i sa preciznim formulacijama autonomije, sad samo ustvari relativiziramo autonomiju, ali }emo 55
je formulirati sasvim temeljito i dobro kad budemo i{li na izbore, jer izbori tra`e i novac, izbori tra`e veliku organizaciju i pripreme. Treba utvrditi ko su Srbi u Hrvatskoj, ko su Srbi u ovim prostorima gdje bi autonomija bila. To treba sve da utvrdi izborna komisija koju }emo mi izabrati. Dr. Milan Babi}: Ako je sa diskusijom zavr{eno stavljam prijedlog odluke o raspisivanju referenduma na glasanje. (prihva}eno jednoglasno) 5. Dono{enje rje{enja o imenovanju ~lanova komisije za sprovo|enje referenduma. Da bismo sproveli referendum potrebno je imenovati centralnu komisiju koja }e imenovati komisije u op{tinama, mjesnim zajednicama i naseljima, koje }e pripremiti referendum i donijeti izvje{taj o rezultatima referenduma. Predla`em da SNV imenuje tro~lanu komisiju u sastavu: 1. Sergej Veselinovi}, predsjednik 2. Velibor Matija{evi}, ~lan 3. Du{an Vje{tica, ~lan Zamjenici komisije: 1. Simo Raj{i} 2. Du{an Ergarac 3. Radoslav Tanjga Dajem na glasanje ovaj prijedlog. (usvojen jednoglasno) Ovim je prva sjednica SNV zavr{ena. Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 442.
19 1990., kolovoz 18. Knin Zapisnik 3. izvanredne sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin na kojoj je razmatrana dru{tveno-politi~ka situacija vezana uz po~etak “balvan revolucije”
ZAPISNIK sa 3. izvanredne sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin, odr`ane dana 18. 08. 1990. godine u prostorijama Izvr{nog vije}a. Sjednica je po~ela s radom u 12 sati. Sjednici su prisustvovali: predsjednik Izvr{nog vije}a Popovi} Veljko, te ~lanovi Vije}a: Popac Bo{ko, Popovic Jovan, Dobrijevi} Jadranka i Opa~i} Du{an.
56
Pored predsjednika i navedenih ~lanova Vije}a, sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto, tajnik Skup{tine op}ine Knin i Popovi} Sava, v. d. sekretar Sekretarijata za narodnu obranu. Sjednici su prisustvovali i predstavnici sredstava javnog informiranja. Na prijedlog predsjednika Izvr{nog vije}a, Vije}e je utvrdilo slijede}i Dnevni red 1. Ocjena dru{tveno-politi~ke situacije u op}ini Knin nastale u vezi najavljene intervencije snaga Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske; 2. Ocjena stanja funkcioniranja privrede i dru{tvenih djelatnosti na podru~ju op}ine Knin u novonastalim prilikama. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad-1) Uvodno izlaganje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Izvr{nog vije}a upoznaju}i Vije}e sa neposrednim razlozima novonastalih stanja na podru~ju op}ine Knin u odnosu na dogadjaje od 17. 08. 1990. godine.29 U izlaganju je izmedju ostalog napomenuto da je neposredan povod za aktivnosti koje su usljedile na op}ini Knin, a koje su se manifestirale samoorganiziranjem stanovni{tva na podru~ju op}ine na na~in da su blokirani prilazi na svim cestovnim prometnicama koje vode prema op}ini kao i uspostavljanje no}nih stra`a po mjesnim zajednicama na podru~ju op}ine, bile dojave o pokretu snaga Ministarstva unutra{njih poslova Hrvatske prema podru~ju op}ine Knin, kao i intervencija istih u no}i 16. na 17. 08. u op}inama Benkovac, Obrovac i Donji Lapac s namjerom da se oduzme oru`je ratnog sastava milicije. Imaju}i u vidu da je u nekoliko navrata prije nastalih dogadjaja, usljedilo zvani~no saop}enje nadle`nih organa Republike Hrvatske, a u vezi planiranog provodjenja izja{njavanja stanovni{tva o autonomiji na podru~ju op}ina u kojima kao ve}insko `ivi Srpsko stanovni{tvo, od zabrani provodjenja postupka izja{njavanja stanovni{tva, to je do{lo, a u neposrednoj vezi s aktivnostima snaga unutra{njih poslova, do spontanog reagiranja stanovni{tva na na~in kako je to re~eno. Prema raspolo`ivim informacijama o raspolo`enju stanovni{tva na podru~ju op}ine s jedne strane, kao i namjerama nadle`nih organa Republike o poduzimanju odgovaraju}ih radnji s druge strane, Izvr{no vije}e je u provedenoj raspravi donijelo slijede}e ocjene i zaklju~ke: – nastala situacija cijeni se krajnje slo`enom s mogu}no{}u njenog daljnjeg uslo`avanja sa neprocjenjivim posljedicama a {to }e prvenstveno ovisiti o poduzimanju mjera nadle`nih dr`avnih organa Republike Hrvatske, – ocjenjuje se da stanovni{tvo na op}ini Knin odlu~no stoji na stanovi{tu za{tite interesa i identiteta Srpskog naroda na ovom i {irem podru~ju, – ocjenjuje se velika uznemirenost i zabrinutost stanovni{tva s mogu}no{}u intervencije snaga unutra{njih poslova Republike Hrvatske, tim vi{e {to najnoviji razvoj dogadjanja upu}uje na mogu}nost upotrebe oru`ja s nesagledivim posljedicama, – cijeni se da se stanovni{tvo na podru~ju op}ine samoorganiziralo u odbrani vlastitih interesa kao i to da dr`avni organi nisu imali uticaja na ukupno stvoreno raspolo`enje u odnosu na nastale dogadjaje. 29
Vlada “RSK” donijela je 28. 07. 1992. odluku: “Utvr|uje se da je rat na podru~ju Republike Srpske Krajine po~eo dana 17. augusta 1990. godine...”, vidi: HMDCDR, Vlada SAO Krajine, br: 04-3-270/92.
57
Ad-2) Uvodno izlaganje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Izvr{nog vije}a, a u provedenoj raspravi u~estvovali su svi ~lanovi Izvr{nog vije}a. Nakon provedene rasprave Izvr{no vije}e je donijelo slijede}e ocjene i zaklju~ke: – nastali dogadjaji prethodnog dana na podru~ju op}ine Knin nisu u zna~ajnijoj mjeri izazvali poreme}aje u funkcioniranju privrede i dru{tvenih djelatnosti na podru~ju op}ine, – prema raspolo`ivim podacima, izuzev u poslijepodnevnim satima dana 17. 08. 1990. godine, svi radni kolektivi na podru~ju op}ine obavljaju djelatnost, snabdijevanje stanovni{tva redovito se odvija, no, isto tako procjenjuje se mogu}im da u pojedinim radnim organizacijama dodje do odredjenih poreme}aja u procesu rada s obzirom da se procjenjuje da izvjestan broj radnika u~estvuje u blokiranju prilaza podru~ju op}ine Knin, – s obzirom da je u no}i 17. na 18. 08. do{lo do blokiranja cestovnih prometnica, ocjene su Izvr{nog vije}a da se saobra}aj ote`ano odvija, – zadu`uju se resorni organi Uprave, da redovito prate stanje privrede i dru{tvenih djelatnosti i pravovremeno informiraju Izvr{no vije}e o nastalim eventualnim poreme}ajima u funkcioniranju privrednog i dru{tvenog `ivota na podru~ju op}ine. Ovim je dnevni red sjednice iscrpljen i ista je zavr{ila s radom u 14 sati. TAJNIK [trbac Radovan, s.r.
PRESJEDNIK Popovi} Veljko, s.r.
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 5.
20 1990., kolovoz 28. Slunj Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji na podru~ju op}ine Slunj
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine – Slunj na sjednici od 28. 08. 1990. g. utvr|uje IZVJE[TAJ o izja{njavanju na teritoriju Op{tine Slunj 1. Izja{njavalo se u svim naseljima, na javnim glasa~kim mjestima, ukupno 5339 glasa~a. 2. Izja{njavalo se o srpskoj autonomiji. 3. Izja{njavanje odr`ano 26.08.1990.g. 4. “ZA” prijedlog izjasnilo se 5339 glasa~a, “PROTIV” prijedloga izjasnilo – glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je – . 58
5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 15 naselja ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u – naselja ve}ina glasa~a je glasala protiv. Prilog: Spisak naselja u Op{tini Slunj u kojima je provedeno izja{njavanje U Slunju, 28. 08. 1990. g.
Komisija: Vi{nji} Nikola, Šv.r.š Krmar @eljko, Šv.r.š Alin~i} \uka, Šv.r.š
PRILOG IZVJE[TAJA SPISAK NASELJA U OP[TINI SLUNJ U KOJIMA JE PROVO\ENO IZJA[NJAVANJE R. br. Naselje
U bira~kom spisku upisano
ukupno
“ZA”
“PROTIV”
314 309 421 332 217 629 417 162 233 370 146 791 189 243 569
314 309 421 332 217 629 417 162 233 370 146 791 189 243 569
314 309 421 332 217 629 417 156 233 368 146 791 189 243 569 5339
– – – – – – – – – – – – – – –
1. Slunj 2. Bro|anac 3. Kordunski Ljeskovac 4. Nova Kr{lja 5. Gornje Primi{lje 6. Primi{lje 7. Cvijanovi} Brdo 8. Miljevac 9. Donji Poloj 10. [livnjak 11. Srpski Blagaj 12. Veljun 13. Maljevac 14. Goskovac 15. Ru{evica i Cetingrad
GLASALO
Izvornik, strojopis i rukopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 483.
21 1990., rujan 2. Ba~ki Gra~ac Zapisnik Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Ba~kom Gra~acu
59
SO O@ACI30
ZAPISNIK O izja{njavanju za naselje Ba~ki Gra~ac odr`ano od 25. VIII do 2. IX. 1990.g. 1. Izja{njavalo se o srpskoj autonomiji 2. Odbor za provo|enje izja{njavanja: 1. Pokrajac Branko 2. Jak{i} Janko 3. ^uturilo Vladimir 3. Ukupno se izja{njavalo 2189 glasa~a. 4. “ZA” predlog se izjasnilo 2188 glasa~a. “PROTIV” predloga izjasnilo se 1 glasa~a. 5. ................................................................................................................................ 6. ................................................................................................................................ U B. Gra~acu 2. IX. 1990. g.
^lanovi odobora: Pokrajac Branko, Šv.r.š Jak{i} Janko, Šv.r.š ^uturilo Vladimir, Šv.r.š
M.P.31 Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 433.
22 1990., rujan 2. Gra~ac Prilog izvje{}u Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Gra~ac
SPISAK NASELJA U OP[TINI GRA^AC (prilog izvje{taji Komisije za provo|enje plebiscita o autonomiji) Mjesna zajednica 1. PRLJEVO – PRIBUDI] 2. RUDOPOLJE 3. PALANKA 4. TOMINGAJ 5. ZRMANJA – RUI[TA 6. @ELJEZNI^KA STANICA – VRACE
30 31
Dopisano rukom. Okrugli pe~at: Mesna zajednica Ba~ki Gra~ac.
60
ZA 438 424 250 360 451 1102
PROTIV
7. OTRI] 8. OMSICA 9. MAZIN 10. PLO^A 11. BRUVNO I 12. GRAB 13. DOI]I 14. LJUBOVI] – BAZDANI – TINTORI 15. KLAPAVICE 16. \EKI] GLAVICA 17. KIJANI 18. DERINGAJ 19. GLOGOVO 20. DUKI]I – RASTOVI]I – BR^INI – PODKOKIRNA 21. VELIKA POPINA 22. [TIKADA 23. GRA^AC – ISTOK – ZAPAD U K U P N O:
613 320 844 882 330 496 228 212 123 292 265 260 56 228 442 337 2354 11307
1
1
U Gra~acu, 02. 09. 1990. godine OP[TINSKA KOMISIJA: 1. Tojagi} Stevan, Šv.r.š 2. \eki} Nikola, Šv.r.š 3. Kesi} Nikola, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 483.
23 1990., rujan 3. Karlovac Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Karlovac, te zapisnik na glasa~kom mjestu Karlovac
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine – Karlovac na sjednici od 03. IX 1990. g. utvr|uje IZVJE[TAJ o izja{njavanju na teritoriju Op{tine Karlovac 1. Izja{njavalo se u svim naseljima, na javnim glasa~kim mjestima, ukupno 13858 + 4 glasa~a. 2. Izja{njavalo se o srpskoj autonomiji. 61
3. Izja{njavanje odr`ano 26. VIII – 02. IX. 1990.g. 4. “ZA” prijedlog izjasnilo se 13858 glasa~a, “PROTIV” prijedloga izjasnilo se 4 glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je – . 5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 20 naselja ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u ........... naselja ve}ina glasa~a je glasala protiv. Prilog: Spisak naselja u Op{tini Karlovac u kojima je provedeno izja{njavanje. U Karlovcu, 03. IX. 1990.g.
Komisija: [aula M....,32 Šv.r.š Bekut Mile, Šv.rš Bekut Milan, Šv.r.š
PRILOG IZVJE[TAJA SPISAK NASELJA U OP[TINI KARLOVAC U KOJIMA JE PROVO\ENO I Z J A [ NJ A V A NJ E R. br. Naselje 1. Dugi Dol 2. Partizansko @ari{te 3. Krnjak 4. Gornji Buda~ki 5. Trupinjak 6. Zagorje 7. Buda~ka Rijeka 8. Gornji Skrad 9. Donji Buda~ki 10. Tu{ilovi} Oki~ 11. Sajevac 12. Gornji Sjeni~ak 13. Popovi} Brdo 14. Donji Sjeni~ak 15. Trebinje 16. Banski Moravci 17. Lasinjski Sjeni~ak I 18. Lasinjski Sjeni~ak II 19. Utinja 20. Karlovac -grad
U bira~kom spisku upisano 191 202 552 303 261 123 449 384 248 696 485 736 306 268 193 412 429 281 449 2051 8719
GLASALO ukupno 239 249 1775 303 330 162 448 484 367 2812 1474 723 361 268 209 412 412 255 528 2051
“ZA” 239 249 1775 303 330 162 448 484 367 2812 1474 723 361 268 209 412 412 255 528 2047 13858
“PROTIV” – – – – – – – – – – – – – – – – – – – 4 4
------ZAPISNIK O glasanju na glasa~kom mjestu za Mjesnu zajednicu – naselje Karlovac odr`anom od 26. do 31. VIII. 1990. g. 32
Ne~itko.
62
1) Na izja{njavanju se odlu~ivalo o srpskoj autonomiji 2) Sjednici odbora za provo|enje izja{njavanja prisustvuju: 1) Simo Vi{ekruna, Ma`urani}eva 4 – Karlovac 2) Petar Miri}, B. Karad`i}a 6 – Karlovac 3) Marija Kosanovi}, Stjepana Seljana 12 – Karlovac 3) Po bira~kom spisku, odnosno izvodu iz bira~kog spiska za glasa~ko mjesto u Mjesnoj zajednici u naselju Karlovac upisano je 2.051 glasa~a. 4) Ukupno je glasalo 2.051 glasa~a. 5) “ZA” predlog glasalo je 2.047 glasa~a, a “PROTIV” predloga glasalo je 4 (~etiri) glasa~a. Nevaze}ih listi}a bilo je ./. 6) NAPOMENA: Op}inske vlasti u Karlovcu nisu dozvolile provo|enje referenduma u prostoriji Srpske demokratske stranke, Mihovili}eva 2/I, a ni u prostorijama mjesnih zajednica na podru~ju grada, pa je izja{njavanje gra|ana Karlovca o referendumu provedeno u prostorijama Eparhije gornjokarlova~ke. U vrijeme provo|enja referenduma na zgradi Eparhije tri no}i su lupani prozori i ispisivani razni grafiti, kao i na samoj pravoslavnoj crkvi u Karlovcu, a plakati polijepljeni po gradu nestali su preko no}i. U Karlovcu, 3. IX. 1990. (glavni odbor) Simo Vi{ekruna, Šv.r.š Petar Miri}, Šv.r.š Marija Kosanovi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 483.
24 1990., rujan 3. Vojni} Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Vojni}
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine – Vojni} na sjednici od 3. XI. 1990. g. utvr|uje IZVJE[TAJ o izja{njavanju na teritoriju Op{tine Vojni} 1. 2. 3. 4.
Izja{njavalo se u 40 naselja, na 20 glasa~kim mjestima, ukupno 7596 glasa~a. Izja{njavalo se o srpskoj autonomiji. Izja{njavanje odr`ano od 26. VIII – 2. XI 1990.g. “ZA” prijedlog izjasnilo se 7590 glasa~a. “PROTIV” prijedloga izjasnilo se – glasa~a. 63
Neva`e}ih listi}a bilo je 6. 5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 40 naselja ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u __________ naselja ve}ina glasa~a je glasala protiv. Prilog: Spisak naselja u Op{tini Vojni} u kojima je provedeno izja{njavanje. U Vojni}u, 3. IX. 1990. g.
Komisija: Mom~ilovi} Š...š,33 Šv.r.š Š...............š,34 Šv.r.š Vi{nji} Bo{ko, Šv.r.š
PRILOG IZVJE[TAJA SPISAK NASELJA U OP[TINI VOJNI] U KOJIMA JE PROVO\ENO IZJA[NJAVANJE R. br. Naselje 1. Vojni} 2. Utinja 3. Kolari} 4. Klju~ar 5. Radonja 6. Brdo selo 7. Kne`evi} Kosa 8. Kuplensko 9. Voji{nica I,II i Kokirevo 10. Bukovica 11. [iroka Rijeka [takorovica Jagrovac 12. Kloko~ 13. Svinica Gejkovac Mracelj 14. Kestenovac P. Poljana Dunjak 15. Miholjsko,Lisine Johovo, Mra~aj, R. Brdo, Klupica 16. G. Miholjsko 17. Lisine 18. R. Brdo 19. Klupica 20. Krstinja, 33 34
Ne~itko. Isto.
64
U bira~kom spisku upisano
GLASALO ukupno
“ZA”
“PROTIV”
Neva`e}i
871 491 328 95 380 158 385 503 520 307
982 630 328 117 468 188 483 528 636 337
978 630 328 117 468 188 482 528 636 337
– – – – – – – – – –
4 – – – – – 1 – – –
350 316
350 316
350 316
– –
– –
428
428
427
–
1
320
320
320
–
–
248 132 60 147 71
248 132 60 147 71
248 132 60 147 71
– – – – –
– – – – –
Lipovac, Kusaja Prisjeka, Brusova~a G. Brusova~a, D`eperovac, Selakova Poljana UKUPNO
827
827
827
–
–
6937
7596
7590
–
6
Izvornik, strojopis, }irilica i latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 483.
25 1990., rujan 8. Bjelovar Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o kulturnoj autonomiji Srba u Hrvatskoj na podru~ju op}ine Bjelovar
Komisija za provo|enje izja{njavanja Srba na teritoriji op}ine Bjelovar za Kulturnu autonomiju Srba u Hrvatskoj. IZVJE[TAJ Red. broj
Naselje
Broj glasa~a
Glasalo
ZA
protiv
%
1.
Bjelovar
2.110
1.590
1590
–
75 %
2.
^a|avac
733
729
729
–
99 %
2.843
2.319
2.319
–
81,56 %
Ukupno:
NAPOMENA: Glasanje odr`ano 1. i 2. septembra 1990. godine. Po{to smo dobili kasno materijale za izja{njavanje mnogi gra|ani Bjelovara glasali su u Lepavini, M. Gr|evcu, Daruvaru i drugdje. Bjelovar, 8. IX. 1990. M.P36
Komisija 1. Š.......š35 Šv.r.š 2. Peri}, Šv.r.š 3. Š.........š37 Šv.r.š
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 483. 35
Ne~itko. Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Bjelovar. 37 Ne~itko. 36
65
26 1990., rujan 10. Donji Lapac Stenogram izvje{}a dopisnika RTB-a o pregovorima hrvatskih predstavnika i vodstva pobunjenih Srba u Donjem Lapcu
Novinar RTB: Vijest dana bar {to se hrvatsko-srpskih odnosa u Hrvatskoj ti~e dolazi iz Donjeg Lapca. Danas je ponedjeljak 10. septembar i za koji trenutak treba da po~nu razgovori izme|u predstavnika hrvatskih vlasti na ~elu sa ministrom unutarnjih poslova Josipom Boljkovcem i sa predstavnicima srpskog narodnog vije}a SDS odnosno sa predstavnicima legalno izabranih vlasti u Kninu i Donjem Lapcu. Pregovori izme|u predstavnika hrvatskog vrhovni{tva i predsjednika dviju srpskih op}ina u ovoj zgradi traju evo ve} puna ~etiri sata, u me|uvremenu od ~etiri sata do sada do osam sati ovde se ispred skup{tine op{tine po~eo okupljati narod. Novinar postavlja pitanje jednom od okupljenih: Jeste li vi iz Donjeg Lapca? Jedan od okupljenih: Ne. Novinar: Nego? Jedan od okupljenih: Bosanski Novi. Novinar: Otkud ~ovjek iz Bosanskog Novog u Donjem Lapcu? Jedan od okupljenih: Pa eto do{li samo da ~ujemo upravo i nas to interesuje, to nije samo pitanje Li~ana, Dalmatinaca, nego je to pitanje Jugoslavije verovatno. Novinar: Boljkovac koji upravo sad pregovara sa Babi}em i Rastovi}em38 najavljuje o{tre mjere i primjenu dakle svih sankcija mogu}e ako se sutra do 12 sati oru`je ne vrati u Kninu. Jedan od okupljenih: Pa ja sam slu{ao kad je dolazi ovde on je reko da dolazi dobrom voljom i dobrom namjerom, a {ta je po njemu dobra volja i dobra namjera ja ne znam, da li su i sankcije dobra volja i dobra namjera, ja to, to }e verovatno narod ocijeniti i osuditi. Jedna od okupljenih: Ne damo svoju slobodu. Branit }emo svoju djecu. Oru`je isto ne}emo dati. Novinar: Ali od koga }ete braniti? Jedna od okupljenih: Od... ko.. ko bude na nas napadao. Tako. Drugi okupljeni: [to se ti~e ovih doga|aja gledam kao i ostali jedino se dr`im starih izreka i pjesama koja ka`e: Kordun, Bosna, Banija i Lika, {to zna~i onda smo bili skupa, bit }emo opet. Josip Boljkovac (Ministar unutra{njih poslova RH): Mogu vam re}i da je atmosfera bila za pet, da budem otvoren i iskren bez poslednjih misli. [ta dalje da vam re~em. Sve smo se dogovorili {ta treba, a sutra idemo dalje. Dogovor ku}u gradi. Ja sam spomenuo Amerika `ivi na kompromisima, a velika je i jaka, a za{to ne bi se mi dogovorili. Istim jezikom govorimo, na istom prostoru `ivimo, u istom vremenu, prema isto `elimo da nam bolje nama i na{oj djeci. Prema tome za{to bi se sva|ali. @ivjeli. Netko od okupljenih ispred skup{tine op}ine D. Lapac: @ivli smo ~etrdest i pet godina u bratstvu i slozi, a sad fotelja{i, onaj Mesi}39 kad ga ~ujem preko televizije i ovaj {to tu gore sjedi sada i pregovara, jebem ti, gade mi se pogledat, pogledat mi se gadi... 38 39
David. Stjepan.
66
Josip Boljkovac: Mi smo se dogovorili da od sutra po~ima vra}anje oru`ja koje je protupravno uzeto. Molim to priznamo, ali u isto vrijeme da }emo biti inicijatori da se u Kninu, pred Saborom, formira organizacija, to zna~i Sekretarijat unutra{njih poslova. Mi }emo dat tu inicijativu iako bi bila ovla{tena, najovla{tenija, najpozvanija, ja~a Skup{tina op}ine, ali i mi }emo za dobru volju to u~initi. Novinar RTB pita J. Boljkovca: [ta }e se desiti, {ta }ete preduzeti ukoliko narod koji je, kako rekoste uzeo oru`je protupravno, uzeo oru`je iz stanice milicije, ne poslu{a ovo {to ste se vi dogovorili i ne vrati oru`je? Josip Boljkovac: Mi vjerujemo u rukovodstvo ove regije i gospodina predsjednika Babi}a i ovdje u Lapcu svih ovdje, mi vjerujemo u to, a narod je ve} toliko do{ao do svijesti, da }e shvatiti da mu je potreban mir. Mi smo protiv straha, straha je dosta bilo u ovoj zemlji. Novinar: Ne sumnjam u dobre namjere ovog skupa i ove inicijative, me|utim upravo je u drugom Dnevniku hrvatske televizije objavljena va{a izjava gdje ste rekli kako }e se upotrijebiti sva zakonska prava i sredstva da se vrati oru`je, a sada ovdje dobivamo jednu drugu Josip Boljkovac: Molim vas, a za{to ne ka`u.... evo mi smo se dogovorili, molim vas. Dakle do{li smo da se dogovorimo, ono je van snage, ovo je va`no {to smo se mi dogovorili sad ovdje, molim vas. Novinar: Vi ste se dogovorili, dakle da od sutra ili da se sutra to oru`je vrati? Milan Babi} (predsednik op{tine Knin): Mi smo se dogovorili da apelujemo, evo odavde apelujemo na stanovni{tvo, stanovni{tvo i narod koji poseduje oru`je koje je zaista protupravno pribavio da po~ne vra}ati to oru`je, a s tim ide i ova inicijativa za vra}anjem SUP-a, {to }e vjerujem, ovaj, narod primiti koliko bude vjerovao u ovu inicijativu, u ovo formiranje samostalne milicije, odnosno Sekretarijata unutra{njih poslova u Kninu, vjerujem da }e u toj mjeri i vra}ati naoru`anje. Novinar: Da li bi se nadle`nost Kninskog SUP-a kad bi bio ponovo uspostavljen prostirala i van granica kninske op{tine? Milan Babi}: Pa mi }emo inzistirati da nadle`nost kninskog SUP-a obuhvati barem one op{tine koje su predlo`ene u zajednicu op{tina sjeverne Dalmacije, Like odnosno ovaj sjeverno-dalmatinsko-li~ki region. Josip Boljkovac: Mala replika. To ne dolazi u obzir. Knin mo`e imati samo svoj SUP, a ne mo`e imati nadle`nosti, ne mo`e imati dualitet, to nema, pravno ne stoji. Dualitet ne mo`e biti, a drugo postoji subordinacija u policiji, ali i koordinacija. Ja zastupam da ovi organi unutra{njih poslova obavezno koordiniraju sa op}inskim strukturama i da im pru`aju informacije koje su potrebne u `ivotu ovdje, da im poma`u i da se me|usobno koordiniraju svakodnevno da bi `ivot tekao mirnije i sigurnije naprijed, a {to se ti~e ovoga, ovo je ve} presumptio iuris, sad bi, ovaj, SUP imao, ja bi morao zna~i i u Ministarstvo predlo`it da }e imat nadle`nost druge, zna~i gospi}ki SUP bi i kninski i {ibenski imali pokrivanje, to ne dolazi u obzir, ja pravno isto mislim. Milan Babi}: Kao {to jedan SUP pokriva vi{e op}ina... Josip Boljkovac: Vi bi mogli pokrivati primjer, pustimo pravo, vi bi mogli pokrivati, gledajte molim vas... Milan Babi}: Knin bi mogao da pokriva Gra~ac, Lapac i Korenicu. Slavko Degoricija (predsednik Ve}a op{tina Hrvatske): Mi se nismo tako dogovarali. Milan Babi}: Mi to o~ekujemo. Slavko Degoricija: Mi smo se dogovarali, e to {to vi o~ekujete morate re}i. Mi {to smo se dogovarali, dogovorili smo se u nekoliko stvari i ja bih molio da i ja se tu uklju~im jer sam 67
predsjednik Vije}a op}ina. Tu sam na tom razgovoru i mislim da je razgovor bio vrlo koristan, barem s moje strane je ocjena takva, takvu smo konstataciju dali ovdje svi prisutni i po mojoj ocjeni najvrjednije je na{ razgovor da mi ve~eras ne zavr{avamo dogovor ve} da ga nastavljamo takoreku} od sutra i to na raznim nivoima i na raznim institucijama sistema. HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 343.
27 1990., rujan 12. Bolman Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Beli Manastir
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine BELI MANASTIR na sjednici od 12. 09. 1990. g. utvrdjuje IZVJE[TAJ O izja{njavanju na teritoriju Op{tine BELI MANASTIR 1. Izja{njavalo se u 35 naselja, na 15 glasa~kih mjesta, ukupno 9.643 glasa~a. 2. Izja{njavalo se o srpskoj autonomiji. 3. Izja{njavanje odr`ano 19. 08. – 11. 09. 1990. g. 4. “ZA” prijedlog izjasnilo se 9.643 glasa~a, “PROTIV” prijedloga izjasnila se – glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je – . 5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 35 naselja ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u – naselja ve}ina glasa~a je glasala protiv. Prilog: Spisak naselja u Op{tini BELI MANASTIR u kojima je provedeno izja{njavanje. U Bolmanu, 12. 09. 1990. g. Komisija: 1. \or|e Latas, Šv.r.š 2. Bosilka Ili}, Šv.r.š 3. Radovan Stojanovi}, Šv.r.š PRILOG IZVJE[TAJA SPISAK NASELJA U OP[TINI BELI MANASTIR U KOJIMA JE PROVEDENO IZJA[NJAVANJE R.BR. NASELJE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 68
BOLMAN JAGODNJAK UGLJE[ [VAJCARNICA DARDA KN. VINOGRADI
UPISANO
ZA
PROTIV
UKUPNO
820 1.160 496 211 2.248 1.120
1.052 1.122 496 207 1.731 873
– – – – – –
1.052 1.122 496 207 1.731 873
7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
BELI MANASTIR POPOVAC NOVI ^EMINAC BRANJINA KARANAC KNE@EVO KOZARAC TOPOLJE BRANJIN VRH
UKUPNO:
3.840 346 204 214 504 328 46 37 43
2.784 292 170 177 357 309 25 22 26
– – – – – – – – –
2.784 292 170 177 357 309 25 22 26
11.518
9.643
–
9.643
Od ukupnog broja glasa~a za autonomiju srba u Hrvatskoj se izjasnilo 83,78 % glasa~a. Za autonomiju od ukupnog broja glasova izjasnilo se 70 hrvata, 17 madjara i 6 muslimana. U Bolmanu, 12. 09. 1990. Komisija: 1. \or|e Latas, Šv.r.š 2. Bosiljka Ili}, Šv.r.š 3. Radovan Stojanovi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 483.
28 1990., rujan 14. Novi Sad Zapisnik i izvje{}e Organizacionog odbora za izja{njavanje gra|ana Novog Sada o autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj
ZAPISNIK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA IZJA[NJAVANJE GRA\ANA NOVOG SADA ZA AUTONOMIJU SRPSKOG NARODA U REPUBLICI HRVATSKOJ Prema dobijenim uputstvima od srpskog nacionalnog vije}a koje je organizovalo izja{njavanje – plebiscit za autonomiju srpskog naroda u Republici Hrvatskoj i utvr|enim dokumentima, izja{njavanje je zapo~eto 18. 08. 1990. u 8,00 ~asova i odvijalo se svakodnevno do 2. 09. 1990. i to do 18,00 ~asova. Pored osnovnog mjesta za izja{njavanje, Novi Sad, @arka Zrenjanina 8/a, (ulaz III) Skup{tina Op{tine Novi Sad, gotovo u svim mjestima Gradske zajednice organizovana su mjesta za izja{njavanje. Uvidom u liste (spiskove) izja{njenih i glasa~ke listi}e u Novom Sadu i {iroj Gradskoj zajednici, na izja{njavanje – plebiscit za autonomiju srpskog naroda u Republici Hrvatskoj, iza{lo je 13.421 gra|anin sa pravom glasa. 69
Kona~ni rezultati su slede}i: ZA autonomiju srpskog naroda u Republici Hrvatskoj je 13.417 gra|ana PROTIV autonomije srpskog naroda u Republici Hrvatskoj je 2 gra|anina NEVA@E]IH – NEISPRAVNIH LISTI]A 2 gra|anina U K U P N O : 13.421 gra|anin Glasa~ki listi}i i liste (spiskovi) izja{njenih nalazi}e se arhivirani, u sefu Udru`enja “Solidarnost” Novi Sad. DOSTAVITI:
ORGANIZACIONI ODBOR ZA IZJA[NJAVANJE SRBA IZ HRVATSKE U VOJVODINI
– Srpskom nacionalnom vije}u – Udru`enju Srba iz Hrvatske Beograd – SDS -Knin – SDA IO Novi Sad – Udru`enje “Solidarnost” Novi Sad – SSRNV –Arhivi
PREDSEDNIK Nikola Mandi}, Šv.r.š PODPREDSEDNIK Mileta Mihajlov, Šv.r.š PODPREDSEDNIK Ljubomir Perovi}, Šv.r.š PODPREDSEDNIK Zdravko Joki}, Šv.r.š ^LAN Sofija Veseli} – Gavri}
M.P.40 ORGANIZACIONI ODBOR ZA IZJA[NJAVANJE – PLEBISCIT ZA AUTONOMIJU SRPSKOG NARODA U REPUBLICI HRVATSKOJ IZVJE[TAJ O SPROVEDENOM IZJA[NJAVANJU – PLEBISCITU, SRBA RODOM I PORIJEKLOM IZ REPUBLIKE HRVATSKE, ZA AUTONOMIJU SRPSKOG NARODA U REPUBLICI HRVATSKOJ 14. 09. 1990. godine Organizacioni odbor za izja{njavanje Srba iz Hrvatske, u Vojvodini u sastavu: Predsednik ^lan " " " " " " 40
– Mindi} Nikola – Perovi} Ljubomir – Salati} Spasoje – Berber Stojan – Dobri} Simo – Kresoja Du{an – Mihajlov Mileta – Joki} Zdravko
Novi Sad Novi Sad Sombor Sombor Apatin Novi Sad Novi Sad Novi Sad
Okrugli pe~at: Solidarnost, Udru`enje za pomo} Kosovu.
70
je utvrdio, uvidom u izve{taje i radni materijal sakupljen u sva tri sabirna centra: Novi Sad SO, Sombor i SSRNV, da je na izja{njavanje – plebiscit, za autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj, na teritoriji Pokrajine vojvodine IZA[LO 69.059 gradjana, rodom i porijeklom iz Republike Hrvatske, sa pravom glasa. Gledaju}i po op{tinama imamo slede}e rezultate: OP[TINA
Izjasnilo
Za
Protiv
Neva`e}i
1 1. SO Stara Pazova 2. SO Ruma i Pe}inci 3. SO [id 4. SO In|ija 5. SO Sremska Mitrovica 6. SO Kikinda i Kanji`a 7. SO Zrenjanin 8. SO Se~anj i @iti{te 9. SO Plandi{te 10. Vr{ac, Bela Crkva Nova Crnja 11. SO Pan~evo i Kovin 12. SO Apatin (Prigrevica) 13. SO Sombor, (Kljaji}evo) 14. SO Kula i Subotica 15. SO B. Topola (@ednik) 16. SO B. Palanka (Ba~) 17. SO Od`aci 18. SO Titov Vrbas, Be~ej Srbobran 19. SO Novi Sad U K U P N O:
2 3.459 3.908 1.514 4.406 1.840 1.045 1.163 413 1.001
3 3.459 3.906 1.514 4.403 1.840 1.043 1.163 413 1.001
4 – 2 – 1 – 2 – – –
5 – – – 2 – – – – –
2.339 4.019 7.989 11.694 3.604 1.385 738 3.951
2.339 4.019 7.987 11.690 3.603 1.385 738 3.950
– – – 2 1 – – 1
– – 2 2 – – – –
1.170 13.421 69.059
1.170 13.417 69.040
– 2 10
– 2 9
se
autonomiju
autonomije
listi}i
Za autonomiju srpskog naroda u Republici Hrvatskoj izjasnilo se 69.040 gra|ana Vojvodine {to je 99,9% izja{njenih. Iz preventivnih razloga, sav radni materijal se nalazi u Apatinu, Somboru, Novom Sadu i Beogradu, i ~uva arhiviran i zape~a}en u sefovima, a koristi}e se isklju~ivo u namenske svrhe i u saglasnosti Organizacionog odbora i Srpskog nacionalnog vje}a. O rezultatima izja{njavanja – plebiscita za autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj, javnost }e se upoznati isklju~ivo putem izve{taja – zapisnika ovog Organizacionog odbora. DOSTAVITI: M.P.41 – Srpskom nacionalnom vije}u – Udru`enju “Solidarnost Novi Sad – Udru`enju “Solidarnost” Sombor – SDS -Knin 41
PREDSEDNIK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA IZJA[NJAVANJE SRBA IZ HRVATSKE U VOJVODINI Mandi} Nikola, dipl. ing, Šv.r.š
Isto.
71
– SSRNV – Udru`enju Srba iz Hrvatske –Arhivi Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 355.
29 1990., rujan 24. Mi{ljenje Pravne komisije Srpskog nacionalnog vije}a u svezi nacrta Ustava Republike Hrvatske
U ostvarenju i za{titi nacionalnih prava srpskog naroda u Republici Hrvatskoj, Pravni savjet Srpskog nacionalnog vje}a, nakon upoznavanja sa sadr`ajem nacrta Ustava Republike Hrvatske od 24. rujna 1990., daje ovo m i { lj e nj e i p r i j e d l o g e u vezi sa izradom i sa sadr`ajem nacrta Ustava Republike Hrvatske 1/ Prigovaramo Hrvatskom Saboru {to u komisiju za izradu Ustava Republike Hrvatske nije izabrao predstavnike Srpske demokratske stranke, osim akademika Jovana Ra{kovi}a, koji je jedan od dvije stotine ~lanova ove komisije bez mogu}nosti kao i ve}ina ostalih, da uti~e na na~in rada i sadr`aj odredaba nacrta Ustava. U u`em sastavu, a pogotovo u radnoj grupi, nema predstavnika Srpske demokratske stranke pa ni predstavnika srpskog naroda u naj{irem smislu, iako se odlu~uje o polo`aju srpskog naroda i o njegovim pravima i obavezama u Republici Hrvatskoj. P r e d l a ` e m o, radi toga, da u radnu grupu za izradu nacrta Ustava Republike Hrvatske, bude uklju~en predstavnik Srpske demokratske stranke, koji }e, nakon odluke o ovom prijedlogu, biti naknadno odre|en. 2/ Ste~eni suverenitet srpskog naroda /”Socijalisti~ka Republika Hrvatska je nacionalna dr`ava hrvatskog naroda, dr`ava srpskog naroda u Hrvatskoj i dr`ava narodnosti koje u njoj `ive” Op}e odredbe, ~l.1, Ustava SRH od 22. velja~e 1974/ oduzima se bez pitanja i bez osje}aja politi~ke odgovornosti, kao da hrvatsku dr`avu nije stvarao i stvorio, zajedno sa hrvatskim narodom, i srpski narod uz ogromne ljudske `rtve i materijalne gubitke. U interesu zajedni~kog `ivljenja ili doju~era{njeg bratstva i jedinstva sa hrvatskim narodom, srpski narod se i milom i silom li{avao svoje duhovnosti odnosno svoje nacionalne svijesti, svojih obi~aja i svoje vjere, da bi tako ogoljen i materijalno zavisan, bio pripremljen za oduzimanje i gubitak svog imena a time i svog postajanja. Politi~ko organizovanje najve}eg dijela srpskog naroda u Srpsku demokratsku stranku, nastajanje Srpskog Sabora i izbor Srpskog nacionalnog vje}a, masovno prihva}eni plebiscit o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Republici Hrvatskoj, jasno pokazuje i dokazuje volju srpskog naroda da ho}e i tra`i isti polo`aj, ista 72
prava i obaveze koj ima i hrvatski narod u Republici Hrvatskoj. Srpski narod u Hrvatskoj zapravo ne tra`i ono {to nije imao, nego samo brani ono {to je stekao, zajedno sa hrvatskim narodom, u isto vrijeme, na istom prostoru i u istom obimu. Osim toga, srpski narod je stekao pravo da zajedno sa hrvatskim narodom i ostalim narodima i nacionalnim manjinama, `ivi u federativnoj Jugoslaviji i tako sa~uva jedinstvo sa ostalim dijelovima srpskog naroda na ovom prostoru. Srpski narod u Hrvatskoj se ovog prava ne}e i ne mo`e odre}i niti mu to pravo neko mo`e oduzeti. Ovako izra`ena politi~ka volja srpskog naroda, postala je sastavni dio njegove svijesti koja se ne mo`e mijenjati, ni voljom njegovih predstavnika ni voljom onih, koji druga~ije misle. Prema tome, srpski narod u Republici Hrvatskoj tra`i, da na ovim osnovama izra`ene politi~ke volja i nastala svijest, dobije svoj pravni izraz, jo{ jednom, ako ne i zauvijek, u najvi{em pravnom aktu dr`ave odnosno u Ustavu Republike Hrvatske. Polaze}i od uvjerenja i ste~enog prava da je sa hrvatskim narodom u istom polo`aju i sa jednakim pravima, srpski narod, putem svojih predstavnika, p r e d l a ` e slijede}e izmjene i dopune nacrta Ustava Republike Hrvatske. a/ Nacrt Ustava Republike Hrvatske, odre|uje u ~l. 2. “Republika Hrvatska je nacionalna dr`ava Hrvatskog naroda i dr`ava pripadnika drugih naroda i nacionalnih manjina, koji su njeni dr`avljani” P r i m j e d b a: Proizlazi da je Republika Hrvatska dr`ava svih Hrvata, {to zna~i, da Hrvati koji `ive u inostranstvu i koji su stekli dr`avljanstvo neke druge dr`ave, mogu imati dva dr`avljanstva. U isto vrijeme i na istom prostoru, Srbi su samo dr`avljani Republike Hrvatske, a kako se dr`avljanstvo sti~e i gubi na zakonom odre|en na~in / ~l. 10. nacrta Ustava / postoji mogu}nost da Srbi gubitkom dr`avljanstva, izgube i dr`avu odnosno Republiku Hrvatsku i postanu lica bez dr`avljanstva, nepo`eljna ~ak i me|unarodnoj zajednici. Ovaj poni`avaju}i polo`aj srpski narod ne mo`e i ne}e prihvatiti. P r e d l a ` e m o potpunu promjenu i napu{tanje ove odredbe, na jedan od slijede}ih na~ina: ~l. ____ “Republika Hrvatska je dr`ava hrvatskog naroda, srpskog naroda dijelova drugih naroda i nacionalnih manjina, koji u njoj `ive” ili ~l. ____ “Republika Hrvatska je demokratska, pravna i socijalna dr`ava svih gra|ana koji u njoj `ive zasnovana na slobodama i pravima gra|ana” ili ~l. ____ “Republika Hrvatska je demokratska, pravna i socijalna dr`ava svih gra|ana, koji u njoj `ive” b/ Nacrt Ustava Republike Hrvatske ne predvi|a mogu}nost da Republika Hrvatska bude u sastavu Jugoslavije. P r i m j e d b a: Srpski narod se masovno i plebiscitarno izjasnio da se ostalim narodima i delovima srpskog naroda `ivi u Jugoslaviji, radi ~ega nas ovako izra`ena volja obavezuje da podnesemo prijedlog za dopunu nacrta Ustava. P r e d l a ` e m o dopunu nacrta Ustava slijede}om odredbom: ~l. ____ “Republika Hrvatska je u sastavu Savezne Republike Jugoslavije” c/ Nacrt ustava Republike Hrvatske, odre|uje u st.2.~l.2.: “Hrvatski Sabor i narod neposredno, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlu~uju o: 73
– ure|ivanju gospodarskih, pravnih i politi~kih odnosa u Republici Hrvatskoj – o ~uvanju i kori{tenju prirodnog bogatstva, te o – o udru`ivanju u saveze s drugim dr`avama.” P r i m j e d b a: Budu}i da se ovdje daje ovla{}enje da se odlu~uje o najva`nijim pitanjima, na~in na koji je ova odredba formulisana, upu}uje na zaklju~ivanje da o najva`nijim pitanjima od interesa za Republiku Hrvatsku, odlu~uje Hrvatski Sabor i hrvatski narod. Ukoliko ovo nije stilski, jezi~ki, nedostatak onda ga ocjenjujemo kao grubu povredu polo`aja i prava, prije svega srpskog naroda a zatim svakog drugog naroda, koji `ivi u Republici Hrvatskoj, jer se srpski narod ne mo`e li{iti prava da o tako va`nim pitanjima, a time o svojoj sudbini, ne odlu~uje. P r e d l a ` e m o dopunu odredbe st.2.~l.2. nacrta Ustava na slijede}i na~in: “Hrvatski Sabor i svi narodi i nacionalne manjine, koji `ive u Republici Hrvatskoj neposredno, u skladu sa Ustavom i zakonom, samostalno odlu~uje o: d/ Srpski narod se plebiscitom masovno izjasnio za svoju suverenost i svoju autonomiju odnosno za teritorijalnu autonomiju, tamo gde on predstavlja ve}inski narod, a za kulturnu autonomiju tamo gde nije ve}inski narod. P r e d l a ` e m o, u tom smislu, dopunu nacrta Ustava Republike Hrvatske odnosno njegovih temeljnih odredaba na ovaj na~in: ~l. ____ “U Republici Hrvatskoj postoje Autonomne pokrajine kao oblici teritorijalne autonomije ili kao oblici kulturne autonomije” e/ P r e d l a ` e m o, u tom smislu dopunu odredaba nacrta Ustava Republike Hrvatske odnosno njegovih odredaba o Ustrojstvu autonomije, podru~ne uprave i samoupravne na ovaj na~in: ~l. ____ “Autonomne pokrajine obrazuju se u skladu sa posebnim nacionalnim, kulturnim i drugim svojstvima njihovih podru~ja” ~l. ____ “Prijedlog za obrazovanje autonomije sa sadr`ajem i teritorijom autonomije podnose gra|ani podru~ja u kojima se obrazuju autonomije. O prijedlogu se odlu~uje plebiscitom gra|ana odre|enog podru~ja” ~l. ____ “Gra|ani u autonomnoj pokrajini samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom i zakonom” ~l. ____ Teritorija autonomne pokrajine utvr|uje se zakonom” ~l. ____ “Autonomna pokrajina preko svojih organa: 1. donosi program gospodarskog, znanstvenog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Hrvatske i utvr|uje mjere za njegovo provo|enje, 2. donosi bud`et za zavr{ni ra~un, 3. donosi odluke i op}e akte, u skladu s Ustavom i zakonom, kojima ure|uje pojedina pitanja od interesa za gra|ane u autonomnoj pokrajini u oblastima: kulture, obrazovanja, slu`bene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina, javnog obavje{tavanja, zdravstvene i socijalne 74
za{tite i unapre|enje `ivotne sredine, dru{tvene brige o djeci, urbanizma i u drugim oblastima utvr|enim zakonom, 4. izvr{ava zakone, druge propise i op}e akte Republike Hrvatske ~ije je izvr{enje povjereno organima autonomne pokrajine i donosi propisne, za njihovo izvr{enje kad je to zakonom predvi|eno, osigurava izvr{enje pokrajinskih odluka i op}ih akata. 5. ustrojava organe, organizacije i slu`be autonomne pokrajine i ure|uje njihovu organizaciju i rad, 6. obavlja i druge poslove utvr|ene Ustavom i zakonom, kao i statutom autonomne pokrajine. Autonomnoj pokrajini pripadaju prihodi utvr|eni zakonom. ~l. ____ “Statut je najvi{i pravni akt autonomne pokrajine kojim se, na osnovu Ustava, utvr|uje nadle`nost autonomne pokrajine, izbor, organizacija i rad njenih organa i druga pitanja od interesa za autonomnu pokrajinu. Statut autonomne pokrajine donosi njena skup{tina. Poslanici u skup{tini autonomne pokrajine ne mogu biti pozvani na odgovornost za izra`eno mi{ljenje ili davanje glasa u skup{tini autonomne pokrajine. Isti imunitet u`ivaju ~lanovi izvr{nog vije}a autonomne pokrajine. ~l. ____ “Organi autonomne pokrajine su skup{tina, i izvr{no vije}e i organi uprave. Skup{tinu autonomne pokrajine ~ine zastupnici izabrani na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.” Predsjednik Pravnog savjeta Srpskog nacionalnog vije}a Prof. dr. Vojislav Vuk~evi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 207.
30 1990., rujan 26. ŠZagrebš Izlaganje dr. sc. Vase Predojevi}a o aktualnim problemima djelovanja komunista i OSK u 5. vojnoj oblasti na sjednici Predsjedni{tva Komiteta SKJ u JNA
OO SK VJ 959542 Sveti Rok.
42
Dopisano rukom.
75
Dr Vaso Predojevi} AKTUELNI PROBLEMI DJELOVANJA KOMUNISTA I OSK U 5. VO I NEPOSREDNI ZADACI – Uvodna re~ 26. 09. 1990. godine – Stavljanjem ovog pitanja na dnevni red ove sjednice Predsjedni{tvo Komiteta `eli ukazati na stanje u na{oj OSK, kako bi Komitet mogao pravilno reagovati na to stanje i obezbediti adekvatnu aktivnost komunista i OSK u 5. VO prepotrebnu u ovoj dru{tvenoj i unutar armijskoj situaciji. Da bi dobili potpuniji uvid u stanje prvo bi podsetio na, nama ve} poznatu situaciju u dru{tvu, odnosno na neke njene elemente, a zatim bi izneo stavove i ocene 11. i 12. sjednice na{eg Predsjedni{tva, ocene date od Komiteta na na{oj vezi u informacijama za avgust mjesec, stavove 13. sjednice Predsjedni{tva Komiteta OSK u JNA o aktuelnim pitanjima politi~kog organizovanja u dru{tvu i polo`aju OSK u JNA, i na kraju bi poku{ao opredeliti naredne zadatke komunista i OSK u 5.VO. I Kretanja u na{em dru{tvu drasti~no se pogor{avaju. Razre{enje dru{tvene krize vrtoglavo se pribli`ava. Procesi naru{avanja ustavnog poretka ne samo da nisu zaustavljeni ve} su i ubrzani. U mno{tvu pojava ~esto nije lako sagledati su{tinu, a su{tina je u tome da je Jugoslavija napadnuta od strane antikomunisti~kih snaga iz zemlje i inostranstva, koje na tom planu veoma agresivno i sinhronizirano djeluju. U politi~kom `ivotu Jugoslavije sada djeluje oko 4oo, a registrirano je 190 raznih stranaka i udru`enja. Gotovo sve su nacionalnog, a znatan deo i nacionalisti~kog karaktera. Antijugoslovenske, antikomunisti~ke i nacionalisti~ko-profa{isti~ke snage u ve}em broju novoformiranih stranaka su u ofanzivi. Politi~ke snage socijalisti~ke i jugoslovenske orjentacije su u povla~enju, pri ~emu nema izgleda da u skorije vreme postanu dominantna i organizovana politi~ka snaga. O~ito je da, za sada vi{estrana~je u Jugoslaviji ne vodi u procvat demokratije i ljudskih sloboda ve} u me|unacionalne sukobe i mogu}i gra|anski rat. Ne radi se tu u ve}ini o stvaranju normalnih gra|anskih partija nego o uobli~avanju nacionalisti~kih pokreta koji vode u gra|anski rat. I pored tako brojnih stranaka i partija mi ne `ivimo ni slobodnije. ni mirnije, ni demokratskije, ni ljudskije, ni bogatije. Napadom na navodno jednoumlje do sada ostvaruje se politika jednoumlja sada i za ubudu}e. Organi federativne vlasti su paralisani, a sva stvarna i formalna vlast je u republi~kim elitama. To je prepreka mirnog i razumnog re{enja krize. U toj situaciji nemamo valjanog odgovora na pitanja kud i kojim sredstvima napred. I u svetu i u Jugoslaviji se danas postavlja dominantno pitanje opstanka Jugoslavije. O tom pitanju je nama te{ko racionalno razmi{ljati, jer je ljudski, patriotski i moralno podr`ati sva nastojanja koja se suprostavljaju razbijanju na{e domovine. Jugoslavija i njene granice (spoljne i unutra{nje) se ne smeju dirati, a stvar je na{ih naroda i narodnosti da se dogovore kako }e i na koji na~in u Jugoslaviji `ivjeti. Da je to mogu}e i potrebno pokazuju i reformski zahvati SIV-a koji su nas otvorili svetu gde smo dobili politi~ku podr{ku, kojom se `eli cela Jugoslavija, zatim ekonomsku podr{ku kroz ulaganje kapitala i moralnu podr{ku, tako da se ne ose}amo usamljenim, ma da ima i onih snaga u svetu koji `ele druga~iju Jugoslaviju, podeljenu, zava|enu, nemo}nu – zemlju koja bi im bila lak plen. U toj i takvoj posebno unutra{njoj situaciji, polo`aj JNA je delikatan i ne mo`e se o njoj odvojeno i mimo te situacije, odnosno tog stanja, raspravljati ni razmi{ljati. Dogovorom na{ih 76
naroda i narodnosti i bez diranja u granice konstituisa}e se i temeljni sistem dr`ave, a onda }e se re{iti i problem JNA, odnosno oru`anih snaga. Na{e opredeljenje je za jedinstven sistem odbrane i jedinstvene OS. II Predsjedni{tvo na{eg Komiteta je na svojoj Jedanaestoj (17. 07.) i Dvanaestoj (13. o9.) sjednici (u prvom slu~aju uz prisustvo svih Predsjednika Komiteta OSK na neposrednoj vezi) do{lo do slede}ih zaklju~aka, koje daje u ocjenu Komitetu i to: – u celini se podr`ava principijelan stav Predsjedni{tva Komiteta OSK u JNA o potrebi za postojanjem SKJ i OSKJ u JNA i posebno opredeljenja da }e na{a OSK u narednom periodu nastaviti da dok postoje uslovi djeluje samostalno na svojim programskim opredjeljenjima i da }e svoje aktivnosti usmjeriti na u~e{}e u okupljanju socijalisti~ki orjentisanih snaga u zemlji i na pripremu i odr`avanje Kongresa tih snaga; – da samo ~lanstvo OSK u JNA, u javnoj raspravi kao obliku svog referenduma , mo`e odlu~iti o sudbini svoje organizacije i svoga ~lanstva i da ne prihvata ukidanje dekretom, odnosno da na{e ~lanstvo svoje mjesto i ulogu (svoju sudbinu) ve`e samo za partiju jugoslovenske, socijalisti~ke i komunisti~ke orjentacije i to stavlja u prvi plan u odnosu na oblik organizovanja (radno, interesno); – da se stavovi Predsjedni{tva prihvataju i zato: (1) {to iskazuju iskrenu `elju za demokratsku i programsku obnovu SKJ i o~uvanje SFRJ; (2) {to na{ sastav ima puno povjerenje u vojno i partijsko rukovodstvo JNA u ovim sudbonosnim danima, i (3) {to su se ta ista rukovodstva dokazala i kroz brigu za pripadnike JNA, njihov `ivot, rad i standard; – da vlada iskrena i velika zabrinutost na{eg ~lanstva za sudbinu SFRJ, a u okviru toga i za li~nu i porodi~nu egzistenciju, na {to uti~e i negativno pona{anje dela PVL i boraca NOV koji su se stavili ili stavljaju u slu`bu desnih snaga, pa se o~ekuje borba za na{e vrednosti na javnoj politi~koj sceni uklju~no i od najvi{ih predstavnika vojnog i partijskog rukovodstva JNA; – da smo uspjeli sa~uvati ~lanstvo i OSK, a da osipanje ~lanstva ni brojno ni procentualno ne predstavlja problem, {to mora biti presudno u vu~enju redosleda poteza kada je u pitanju sudbina tog ~lanstva i OSK, jer bi pogre{ni potezi imali te{ke posledice za ~lanstvo, OSK pa i za JNA. Sada{nja diferencijacija me|u ~lanstvom (posebno u vezi samoisklju~enja) nema posebnih karakteristika s tim {to je brojnija u LJK i MK Korpusu (na teritoriji RS) i {to ( u pojedina~nim slu~ajevima) dolazi i zbog stanja u porodicama, i da postoji zna~ajan otpor do visine i utro{ka ~lanarine SK, pa se predla`e da ona ne bi smela biti ve}a od 0,5% od LD. – dalo je prednost okupljanju JSL (jugoslovenske socijalisti~ke levice) u odnosu na JDSP (jugoslovensku demokratsku socijalisti~ku partiju), {to se pokazalo ispravnim ako imamo u vidu da je Odbor za programsku obnovu SKJ samoinicijativno napustio odluku 14. Kongresa SKJ i ide ka formiranju SPJ (Socijalisti~ke partije Jugoslavije) koja poprima jednonacionalni karakter te objektivno ne}e doprinijeti ja~anju jedinstva zemlje ve} daljim problemima na nacionalnoj osnovi, {to je i limitiraju}i faktor za na{e uklju~ivanje u tu partiju, jer bi to bio atak na jedinstvo JNA kao vi{enacionalne institucije; – ocjenilo je (na 12. sjednici) da je socijalisti~ka ideja ideja budu}nosti i da je s tim u vezi neprihvatljivo i {tetno da nam se komunisti i OSK postepeno povla~e iz politi~kog `ivota, da opada njihova politi~ka aktivnost pa i politi~ki uticaj, da se sva aktivnost svodi na dnevna politi~ka doga|anja bez vizije o budu}nosti; da to bar u delu OSK, ukazuje na stanje i proces 77
depolitizacije i departizacije, {to je suprotno na{im opredeljenjima; posebno onom koje glasi da sudbina SFRJ zavisi i od toga kakvi smo mi u JNA i kakva je JNA; – istaklo je da je izuzetno zna~ajno da komunisti i OSK u svim na{im komandama i jedinicama konstantno odr`avaju punu mobilnost u informisanju i politi~kom djelovanju uz njegovu maksimalnu konkretizaciju, da ljude dr`e u kursu zbivanja, da sti~u uvid u njihovo raspolo`enje i probleme i da preduzimaju mjere na njihovom razre{avanju, da strpljivo i argumentovano obja{njavaju na{a opredeljenja i da se uporno bore za njih. To je bitna pretpostavka da se o~uva i dalje razvija jedinstvo na{ih kolektiva, posebno jedinstvo stare{inskog kadra, na na{im opredeljenjima za Jugoslaviju; – da upravo u ovoj situaciji na{om aktivno{}u trebamo, kao komunisti i OSK, pokazati opravdanost svoga postojanja, a to se mo`e samo ofanzivnim politi~kim radom uz bitnu promenu metoda, oblika i sadr`aja rada, o ~emu danas Komitet treba da zauzme jasne stavove i postavi konkretne zadatke. III Informacije Komiteta OSK na na{oj vezi, koje smo dobili za avgust mesec ukazuju na nove probleme koji proizlaze iz razmi{ljanja i ocena na{ih komunista “da se OSKJ u JNA polako pasivizira”; da “vi{e nema partijsko-politi~kih informacija iz vi{ih organa SKJ u JNA; tra`e se “novi oblici efikasnijeg delovanja OSKJ u JNA”; pita se {ta je sa radom Odbora i sa Kongresom programske obnove SKJ; ukazuju na pasiviziranje ~lanstva jer je dovedeno u stanje i{~ekivanja, {to deluje negativno i destimulativno itd. – po mi{ljenju komunista u zadnje vreme konstantno opada uticaj OSK u JNA i preostalih delova SKJ na dnevna politi~ka zbivanja i retrogradne procese u zemlji. Shodno tome, komunisti ~esto postavljaju pitanje da li OSK u JNA “predstavlja deo Organizacije SKJ ili postaje samostalna” i da li bi to moglo biti “osnova za neki interesno-funkcionalni na~in organizovanja komunista iz JNA”; – Razli~ita idejna opredelenja novoformiranih politi~kih stranaka sve vi{e uti~u, na svest i pona{anje pojedinih komunista (AVL i GL u njihovom privatnom `ivotu, a {to se posebno manifestuje druga~ijim istupima i shvatanjima u me|usobnim razgovorima van radnih mjesta. – Negativno se reaguje i tra`i mi{ljenje i zvani~an stav u vezi imenovanja penzionisanog generala Martina [pegelja za ministra odbrane Republike Hrvatske, jer bez obzira {to je re~eno da on i dalje ostaje ~lan SKH-SDP, mnogi komunisti i ostali pripadnici tuma~e da je on prihvatio program HDZ-a. Njegovo imenovanje mnogi komunisti dovode u vezu sa pona{anjem pojedinih penzionisanih generala u na{oj zoni odgovornosti i {ire, a kada su u pitanju njihovi stavovi o dru{tvenoj krizi, me|unacionalnim odnosima, statusu OSK u JNA i o razvoju oru`anih snaga i JNA. Prema tome, kada je u pitanju aktivnost na{e OSK u avgustu mesecu mo`e se zaklju~iti da je uticaj komunista i OSK na MPS i b/g komandi i jedinica i dalje zna~ajan, a da se kao OSK nalazimo u vrlo kriti~nom trenutku kada treba dati definitivne odgovore o sudbini na{e OSK, imaju}i u vidu da isti~e i jedan od uslova za kojeg smo vezali sudbinu svoje OSK, a to je vreme za kongres programske obnove SKJ. IV Predsjedni{tvo KOSK u JNA, je na svojoj 13. sjednici 20. 09. 1990. godine razmatralo aktuelna pitanja politi~kog organizovanja u dru{tvu, polo`aj OSK u JNA i opredelilo naredne zadatke, iz ~ega posebno izdvajam: 78
– Savez komunista Jugoslavije kao jedinstvena jugoslovenska politi~ka partija vi{e ne postoji. Raspao se na svoje delove koji su se transformirali prete`no u nacionalne stranke sa delimi~no ili potpuno promenjenim nazivom i programskom orijentacijom. U njihovoj programskoj orjentaciji zajedni~ko im je oblik dru{tvenog ure|enja (demokratski socijalizam) a razlaze se u pogledu dr`avnog ure|enja i sistema odbrane. Jedne od tih stranaka se zala`u za federativno ure|enje zemlje jedinstven sistem odbrane, a druge za konfederativno ure|enje i konfederativni sistem odbrane. – Odbor za pripremu Kongresa demokratske i programske obnove SKJ, zbog neprincipijelnog i dvoli~nog pona{anja ve}eg broja njegovih ~lanova napustio je ideju o svom anga`ovanju na pripremi Kongresa obnove SKJ, kako je to odlu~eno na zavr{noj sednici 14. vanrednog kongresa SKJ. Umesto toga, stalni ~lanovi Odbora (predsjednik, sekretar i {ef stru~ne slu`be) pristupili su radu na formiranju Jugoslovenske socijalisti~ke partije kao nove partije sa novim programom i politi~kim ciljevima. Njenim formiranjem, prema nedavnoj izjavi sekretara Odbora, SKJ definitivno odlazi u istoriju. Za sada se zna da }e novu partiju sa~injavati izvorno ~lanstvo pristalica ove partije sa cele teritorije Jugoslavije, a kao kolektivni ~lanovi mogli bi biti socijalisti~ka partija Srbije, SK Crne Gore, Socijalisti~ka partija Hrvatske (Mikeli}43) i drugi. Ra~una se i na Organizaciju SK u JNA. U nastalim okolnostima polo`aj Organizacije SK u JNA je u najmanju ruku delikatan. Jugoslovenska narodna Armija je zajedni~ka oru`ana sila svih naroda i narodnosti Jugoslavije i to u osnovi predstavlja njeno dru{tveno bi}e. Takva uloga i dru{tveno bi}e JNA opredeljuje i polo`aj Organizacije SK u JNA. Naime, u nastalim okolnostima Organizacija SK u JNA je izgubila svoj oslonac u politi~kom organizovanju zemlje. Prakti~ki, ona se ne mo`e opredeljivati za bilo koju partiju, stranku ili udru`enje formirano na nacionalnoj ili republi~koj osnovi a da to negativno ne uti~e na jedinstvo armijskog sastava, posebno stare{inskog. Organizacija SK u JNA svoj oslonac ne mo`e imati ni u novoj Socijalisti~koj partiji Jugoslavije koja je u formiranju. Iako je ideja dobra da se formira jugoslovenska i socijalisti~ka partija, nije dobro {to se odstupilo od odluke 14. vanrednog kongresa i {to }e po svemu poprimiti jednonacionalni karakter te objektivno ovako zami{ljena partija ne}e doprineti ja~anju jedinstva zemlje ve} daljim podelama na nacionalnoj osnovi. To je problem i limitiraju}i faktor za na{e uklju~ivanje u tu partiju, jer bi to bio atak na jedinstvo Armije kao vi{enacionalne institucije. Zbog svega toga, odlu~ili smo na sjednici Predsjedni{tva, ~lanovi Odbora iz Organizacije SK u JNA ubudu}e ne}e u~estvovati u njegovom radu, a Organizacija SK u JNA objektivno ne mo`e biti kolektivni ~lan te nove socijalisti~ke partije u formiranju. Organizacija SK u JNA u svom daljem radu sara|iva}e sa tim Odborom – novom partijom, kao i drugim levo orjentisanim partijama na jugoslovenskim opredeljenjima. Obzirom na takav karakter odnosa ne}emo, i to je odluka Predsjedni{tva, dalje ni u~estvovati u finansiranju Odbora. Organizacija SK u JNA i dalje }e delovati kao samostalna politi~ka organizacija u JNA uz potrebu maksimalnog, efikasnog i stvarala~kog rada svih njenih ~lanova na zadatima borbene izgradnje Armije i posebno na stalnom ja~anju i u~vr{}ivanju moralno – politi~kog jedinstva njenih pripadnika na opredeljenjima za federativnu Jugoslaviju, demokratski socijalizam, jedinstven sistem ONO, bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost naroda i narodnosti Jugoslavije.
43
Borislav, kasnije predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine.
79
Mi sudbinu svoje OSK i svoga ~lanstva vezujemo za: 1) potrebe o~uvanja jedinstva JNA; (2) za odluke Skup{tine SFRJ, odnosno za Zakon o politi~kom organizovanju i Ustav SFRJ (novim Zakonom }e biti posebno regulisan politi~ki `ivot u JNA) i (3) okupljanje komunista i obnovu SKJ (odnosno za partiju sli~nog imena, a jugoslovenske, socijalisti~ke i komunisti~ke orjentacije), koja je kako verujem na vidiku, {to i jeste na{a su{tinska potreba, a na~in organizovanja (teritorijalno ili radno) je vi{e manje formalno pitanje. Zna~i, mi imamo ideje i ljude nosioce tih ideja (komunisti~kih svakako), a nemamo zajedni~ke organizacije 6 to je bio SKJ) pa se uporno treba raditi da to i dobijemo. Formiran je inicijativni odbor (van sastava OSK u JNA) koji radi na formiranju savremene demokratske partije komunisti~ke orjentacije, naslednika KPJ/SKJ, i ve} je odr`ana sjednica politi~ko – konsultativnog karaktera. Na ovom zadatku }e se ubrzano raditi. V Zbog svega {to sam izneo, organizacija SK u JNA svojim aktivnim odnosnom u izgradnji i ja~anju borbene gotovosti, moralne snage i jedinstva armijskog sastava daje zna~ajan doprinos o~uvanju JNA kao zajedni~ke oru`ane sile svih na{ih naroda i narodnosti. Ona tu ulogu i u sada{njim veoma slo`enim i protivre~nim okolnostima mora dosledno i efikasno ostvarivati. Negativni trendovi kojih je bilo i danas su evidentni imali su i imaju sna`an uticaj na stanje u OS, posebno na teritorijalnu odbranu i rezervni sastav, a sve vi{e i na njen stare{inski sastav na koji se prenose i pojave nacionalnih podela, mada jo{ uvek ne u zabrinjavaju}oj razmeri. Pove}ava se i stepen zabrinutosti za budu}nost zemlje, narasta pesimizam i demoralizacija pojedinaca u pogledu mogu}nosti savladavanja krize. S druge strane, sve je sna`nija volja i spremnost da se upotrebom sredstava pravne dr`ave razre{e nastali problemi. Principijelni stavovi Armije u za{titi ustavnog poretka i spre~avanja gra|anskog rata se iz nekih sredina `estoko napadaju i kvalifikuju kao direktno suprostavljanje demokratskim procesima. Sve ovo pripadnici Armije i ~lanovi njihovih porodica sasvim konkretno do`ivljavaju kroz verbalne i druge nasrtaje, pa i fizi~ke napade. Poja~ani su i pritisci iz pojedinih republika, pa i rukovodstava pojedinih stranaka iz drugih republika na pojedine pripadnike Armije stalnog sastava, pa i vi{ih ~inova, da se priklone republi~kim opcijama. Za sada se radi o pojedincima ali treba o~ekivati da }e toga biti sve vi{e. Zato je izuzetno zna~ajno da komunisti i organizacije SK u svim jedinicama i ustanovama konstantno odr`avaju punu mobilnost u informisanju i politi~kom delovanju uz njegovu maksimalnu konkretizaciju, da ljude dr`e u kursu zbivanja, da sti~u uvid u njihovo raspolo`enje, njihove probleme i preduzimaju mere na njihovom re{avanju. To je bitna pretpostavka da se o~uva i dalje razvija jedinstvo na{ih kolektiva, jedinica i ustanova, posebno stare{inskog kadra, na opredeljenosti za federativnu Jugoslaviju, njenu socijalisti~ku orijentaciju, program reformi, ja~anje odbrambene sposobnosti zemlje na osnovama ONO. Na{e stavove treba strpljivo i argumentovano obja{njavati i uporno se boriti za njih. Za moralno – politi~ko stanje u JNA i njen ugled u dru{tvu posebno se name}u problemi vanrednih doga|aja i naru{avanja me|uljudskih odnosa. U prvom redu to se odnosi na vanredne doga|aje sa smrtnim posledicama pa i slu~ajeve maltretiranja vojnika. Takvi slu~ajevi vrlo brzo prodiru u javnost i onda se bezobzirno koriste kao povod za nove napade na moralni integritet i ugled Armije i njenih kadrova u dru{tvu Radi spre~avanja ovakvih i drugih negativnih slu~ajeva i pojava i odr`avanja stabilnosti MPS, komunisti i organizacije SK, a posebno stare{ine moraju se maksimalno anga`ovati na daljem 80
ja~anju discipline, unutra{njeg reda, razvijanja zdravih me|uljudskih odnosa i preventivnog delovanja u otklanjanju slabosti koje naru{avaju moralnu snagu jedinica i krnji ugled JNA u dru{tvu. Potreba i zahtev za maksimalnim anga`ovanjem Organizacije SK u JNA i njenih ~lanova, {to proisti~e iz sada{nje slo`ene situacije u dru{tvu, uticaja na stanje u JNA, prilika su da se poka`e njena sposobnost i opravdanost postojanja. VI Kako to ostvariti? To je mogu}e samo pod jednim uslovom, a to je da kao komunisti i OSK shvatimo potrebu svoga postojanja u ovim uslovima i da svojim radom to opravdamo i to zbog b/g i MPS, posebno jedinstva AVL i zbog realnih mogu}nosti da imamo svoju partiju na jugoslovenskom prostoru. Zato odmah moramo promijeniti metode svoga rada, posvetiti se idejnim problemima, raspravljati na sastancima OOSK o partijskim temama, o temama koje preokupiraju na{u pa`nju (federacija – konfederacija, vi{estrana~je i delovanje stranki, departizacija – depolitizacija i sl.), a “prepustiti” komandovanju da se bavi vojni~kim temama. Ovo je pitanje uistinu tema na{eg razgovora, odnosno na{e rasprave. To je zapravo prioritetna tema u odnosu na ostale navedene. Sastanci sa sekretarima OOSK ukazuju da se kao OSK sopstvenom neaktivno{}u postepeno depolitizujemo; da nam je ~lanstvo u stalnom i{~ekivanju da }e se ne{to dogoditi a ni{ta ne ~ini da se aktivira; da su nam ljudi zabrinuti za SFRJ, JNA i svoju OSK (da ima i onih koji smatraju da ne trebamo postojati u JNA, pa i da nam nema mesta u vi{estrana~kom sistemu zemlje); da ljudi `ele imati svoju partiju komunisti~ke, socijalisti~ke i jugoslovenske orjentacije, da ima velike zabrinutosti za li~nu i porodi~nu egzistenciju itd. O~ite su pojedina~ne pojave defetizma; sumnji u neka formacijska re{enja; sumnji u pojedine rukovode}e kadrove; upornog nastojanja pojedinih sekretara OOSK, pa i Predsjednika OSK, da svoja opredelenja za depolitizaciju i departizaciju JNA, uporno name}u OOSK ili OSK a da na to nema reakcija ili su one neuspje{ne. Te pojave brojno ne zabrinjavaju ali ozbiljno upozoravaju. Isto tako, ali brojnije je prisutno o~ekivanje ukidanja na{e OSK, pa takvim treba odmah dati mogu}nost da idu, a neka ostanu oni koji su spremni na idejnu borbu. VII Drugarice i drugovi da zaklju~im. Sutra je godi{njica od kada smo izabrani u ovaj Komitet. Neka svako oceni svoj rad i aktivnost. Neka svako oceni i {ta mu je raditi u budu}e, a zajedno ocenimo {ta nam je raditi kao Komitetu OSK. Ovo je vreme kada svako od nas i svi zajedno moramo nositi svoje breme, a ono je te{ko i bi}e jo{ te`e. H v a l a !. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 6046.
81
31 1990., rujan 30. Srb Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji
CENTRALNA KOMISIJA ZA PROVO\ENJE IZJA[NJAVANJA Srb, 30. 09. 1990. IZVJE[TAJ O PROVO\ENJU IZJA[NJAVANJA SRPSKOG NARODA U REPUBLICI HRVATSKOJ O SRPSKOJ AUTONOMIJI 1. Izja{njavanje je provedeno na osnovu Odluke o provo|enju izja{njavanja (plebiscita) srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji koju je donijelo Srpsko nacionalno vije}e na sjednici od 16. 08. 1990. godine na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, ~lana 157. Ustava SFRJ i ~lana 232. Ustava Republike Hrvatske. 2. Izja{njavanje je odr`ano u slijede}im op{tinama: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac, Gospi}, Titova Korenica, Oto~ac, Ogulin, Slunj, Vojni}, Karlovac, Vrginmost, Glina, Dvor, Kostajnica, Petrinja, Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje, Gare{nica, Beli Manastir i Vukovar. Te na dijelovima op{tina: Sinj, Drni{, Skradin, Zadar, Duga Resa, Vrbovsko, Sisak, Novska, Nova Gradi{ka, Kutina, Bjelovar, Virovitica, Podravska Slatina, Orahovica, Na{ice, Osijek, Vinkovci, Rijeka, Pula, Split, [ibenik, Imotski, Metkovi} i Dubrovnik. Izja{njavanje je onemogu}eno od strane hrvatske policije u mjestima kojima su Hrvati ve}ina – gradovima: Split, Solin, Ka{tela, [ibenik, Rijeka, Sisak, Karlovac, Zagreb i tzv. banski dio Hrvatske, tako da se preko 150.000 Srba nije moglo izjasniti. 3. U op{tinama i dijelovima op{tina u kojima je sprovedeno izja{njavanje, izjasnilo se o srpskoj autonomiji ukupno 567.317 od toga: ZA SRPSKU AUTONOMIJU 567.127 PROTIV 144 Neva`e}ih listi}a 46 4. Na osnovu podataka izja{njavanja po naseljima sva srpska naselja u svim pomenutim op{tinama u kojima je provedeno izja{njavanje izjasnile su se apsolutnom ve}inom glasova ZA SRPSKU AUTONOMIJU. KOMISIJA: Sergej Veselinovi}, predsjednik Du{an Vje{tica, ~lan Velibor Matija{evi}, ~lan Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 359. 82
32 1990., rujan 30. Srb Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja u Jugoslaviji o autonomiji srpskog naroda u Republici Hrvatskoj
CENTRALNA KOMISIJA ZA PROVO\ENJE IZJA[NJAVANJA Srb, 30. 09. 1990. IZVJE[TAJ O PROVO\ENJU IZJA[NJAVANJA SRPSKOG NARODA U REPUBLICI HRVATSKOJ O SRPSKOJ AUTONOMIJI 1. Izja{njavanje je provedeno na osnovu Odluke o provo|enju izja{njavanja / plebiscita/ srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji koju je donijelo Srpsko nacionalno vije}e na sjednici od 16. 08. 1990 . g. na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, ~lana 157. Ustava SFRJ i ~lana 232. Ustava Republike Hrvatske. 2. Izja{njavanje je odr`ano u slede}im op{tinama: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Srb, Donji Lapac, Gospi}, Titova Korenica, Oto~ac, Ogulin, Slunj, Vojni}, Karlovac, Vrginmost, Glina, Dvor, Kostajnica, Petrinja, Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje, Gare{nica, Beli Manastir i Vukovar. Te na dijelovima op{tina: Sinj, Drni{, Skradin, Zadar, Duga Resa, Vrbovsko, Sisak, Karlovac, Novska, Nova Gradi{ka, Kutina, Bjelovar, Virovitica, Podravska Slatina, Orahovica, Na{ice, Osijek, Vinkovci, Rijeka, Pula, Imotski, Metkovi} i Dubrovnik. Izja{njavanje je onemogu}eno od strane hrvatske policije i zastra{ivanja nacionalisti~kog dijela hrvatskog stanovni{tva u mjestima u kojima su Hrvati ve}ina i to: Split, Solin, Ka{tela, grad [ibenik, dio Rijeke, dio Siska, dio Karlovca, Zagreb i tzv. banski dio Hrvatske, te grad Osijek, tako da se preko 150000 Srba nije moglo izjasniti. 3. U op{tinama i dijelovima op{tina u kojima je sprovedeno izja{njavanje, izjasnilo se o srpskoj autonomiji ukupno 567.317 od toga: ZA SRPSKU AUTONOMIJU 567.127 PROTIV 144 neva`e}ih listi}a 46 4. Van teritorije Republike Hrvatske izjasnilo se ZA SRPSKU AUTONOMIJI PROTIV neva`e}ih listi}a
189.464 189.422 28 14
5. Ukupno se izja{njavalo o srpskoj autonomiji ZA PROTIV neva`e}ih listi}a
756.781 756.549 172 60 83
6. Na osnovu podataka izja{njavanja po naseljima, sva srpska naselja u svim pomenutim op{tinama u kojima je provedeno izja{njavanje, izjasnili su se apsolutnom ve}inom glasova ZA SRPSKU AUTONOMIJU; 7. Detaljan popis naselja u kojima je provedeno izja{njavanje Komisija }e naknadno uraditi i dostaviti. Za Komisiju Sergej Veselinovi} predsj., Šv.r.š Du{an Vje{tica, Šv.r.š Velibor Matija{evi}, Šv.r.š Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 359.
33 1990., rujan 30. Srb Zaklju~ak Srpskog nacionalnog vije}a o usvajanju izvje{}a Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj
Na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, Srpsko nacionalno vje}e na svojoj 4. sjednici odr`anoj 30. 09. 1990. godine u Srbu, donosi ZAKLJU^AK 1. Usvaja se Izvje{taj o provo|enju izja{njavanja srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji, koji donosi Centralna komisija za provo|enje izja{njavanja. Broj: __________
Predsjednik Srpskog nacionalnog vije}a: Dr. Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 359.
84
34 1990., rujan 30. Srb Srpsko nacionalno vije}e progla{ava autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj
Na osnovu izra`ene volje srpskog naroda na plebiscitu o srpskoj autonomiji provedenom od 19. 08. 1990. god. do 02. 09. 1990. godine ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, Srpsko nacionalno vije}e na svojoj 4. sjednici odr`anoj 30. 09. 1990. godine u Srbu UTVR\UJE 1. Srpski narod koji `ivi na etni~kim i istorijskim teritorijima koji se nalaze unutar sada{njih granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice SFRJ, apsolutnom ve}inom se izjasnio ZA AUTONOMIJU. 2. Na osnovu izra`ene volje srpskog naroda Srpsko nacionalno vije}e PROGLA[AVA AUTONOMIJU. Broj: __________
Predsjednik Srpskog nacionalnog vije}a: Dr. Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 359.
35 1990., rujan 30. Srb Poziv Srpskog nacionalnog vije}a srpskom narodu da se odupre hrvatskoj vlasti
Na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, Srpsko nacionalno vije}e na svojoj 4. sjednici odr`anoj 30. 09. 1990. godine u Srbu upu}uje POZIV Srpskom narodu da se svim sredstvima odupre teroru usta{oidne vlasti i za{titi svoje ljudsko dostojanstvo i svoja gra|anska i nacionalna prava. Broj: __________
Predsjednik Srpskog nacionalnog vije}a: Dr. Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 359.
85
36 1990., listopad 2. Sila{ Pismo mjesnih odbora SDS-a u isto~noj Slavoniji vodstvu Jugoslavije i Srbije “o teroru” nad Srbima u Hrvatskoj
Gradski odbor SDS Osijek Mjesni odbor SDS Sila{ Mjesni odbor SDS Tenja Mjesni odbor SDS Dalj Mjesni odbor SDS [odolovci Mjesni odbor SDS Sarva{ – Bijelo Brdo Mjesni odbor SDS Ada Mjesni odbor SDS Koprivna Mjesni odbor SDS Paulin Dvor Mjesni odbor SDS Petrova Slatina Mjesni odbor SDS Bre{}e – Livana
Predsjedni{tvu SFR Jugoslavije Predsjedni{tvu Republike Hrvatske Predsjedni{tvu Republike Srbije Predsjedni{tvu SR Crne Gore Srpskom nacionalnom vije}u u Hrvatskoj Demokratskoj javnosti
Obavje{tavamo vas da je najnovijom akcijom “hrvatskih redarstvenika” protiv “srpskog pu~anstva” u Hrvatskoj, a iza ~ega stoji hrvatska Vlada, vladaju}a HDZ i sve hrvatske stranke, srpski narod izlo`en dr`avnom teroru, zbog ~ega demokratska nastojanja Srpske demokratske stranke ne mogu biti ostvarena, nego moraju biti obustavljena. ZATO HRVATSKO REDARSTVO TU^E I HAPSI SRPSKO PU^ANSTVO? Za{to se spaljuje Jugoslovenska zastava u Hrvatskoj? Za{to se ukida Trg `rtava fa{izma? Za{to se najavljuje i pojavljuje NDH? Za{to se onemogu}uje posjeta usta{kom logoru Jasenovac? Za{to su Srbi prinudjeni da bje`e u zbjegove i prave barikade? Za{to ...? Ne sla`emo se s ekstremistima me|u Srbima, ali pitamo za{to su to postali! Brzo nam odgovorite na ova pitanja. ^a{a `u~i koju nam nalijeva “nova demokratska hrvatska vlast” ve} je prepunjena. Na{em strpljenju je do{ao kraj. Na kraju, {ta je s kulturnom autonomijom Srba u Hrvatskoj? U Sila{u, 2. oktobar 1990. PO OVLA[TENJU Potpisi: ...............,44 Šv.r.š Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 260. 44
Potpisi ne~itaki.
86
37 1990., listopad 5. Knin Obavijest Predsjedni{tva SO Knin Saboru, Vladi i MUP-u Republike Hrvatske da nisu spremni primiti niti jednog predstavnika iz Hrvatske u delegaciju SFRJ koja }e obi}i krizna podru~ja u Hrvatskoj
REPUBLIKA HRVATSKA SKUP[TINA OP]INE KNIN PREDSJEDNI[TVO Klasa: 021-05/90-03/105 Urbroj: 2136-01-90-1 Knin, 5. 10. 1990 . godine SABOR REPUBLIKE HRVATSKE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Iz predsjedni{tva SFRJ i Saveznog izvr{nog vije}a obavje{teni smo da }e sutra 06. 10. 1990. godine Knin posjetili delegacija Predsedni{tva SFRJ koju predvodi ~lan Predsjedni{tva dr. Vasil Tupurkovski i delegacija SIV-a koju predvodi potpredsjednik SIV-a dr. Aleksandar Mitrovi}. Obavje{tavamo hrvatski Sabor, Vladu i Ministarstvo unutra{njih poslova da u toku re~enog dana nismo u mogu}nosti primiti ni jednu delegaciju, pa ni delegaciju Sabora i Vlade Republike Hrvatske. Spremni smo da dolazak pomenutih delegacija dogovorimo za slijede}i termin. Tako|er zahtjevamo da se delegacijama Predsjedni{tva i Saveznog izvr{nog vije}a ne priklju~uju ~lanovi delegacija Republike Hrvatske, jer ne}emo biti u stanju kontrolisati neraspolo`enje naroda prema njihovom prisustvu u ovoj prilici. PREDSJEDNIK Milan Babi}, Šv.r.š M.P.45 Izvornik, strojopis, latinica Ured predsjednika RH, 13/1990.
45
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Knin.
87
38 1990., listopad 9. Knin Stavovi i ocjene Izvr{nog vije}a SO Knin o politi~koj situaciji u Republici Hrvatskoj
M.P.46 STAVOVI I OCJENE IZVR[NOG VIJE]A SKUP[TINE OP]INE KNIN U VEZI AKTUELNE POLITI^KE SITUACIJE NA PODRU^JU OP]INE Knin Na 6. vanrednoj sjednici Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin, odr`anoj 2. 10. 1990. godine razmotrena je aktuelna politi~ka situacija na podru~ju op}ine Knin, uvjetovana mjerama i postupcima Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske na podru~ju op}ina u kojima kao ve}insko stanovni{tvo `ive Srbi. U vezi s tim Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Knin donosi sljede}e stavove i ocjene: 1. Nastala politi~ka situacija posljednjih dana, izazvana intervencijom snaga Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske u op}inama Glina, Petrinja, Obrovac, Donji Lapac i Dvor na Uni, ocjenjuje se kao krajnje slo`ena i rezultat je nerazumnog postupka Vlade Republike Hrvatske da sredstvima represije i demonstracije razli~itih vidova prisile uredjuje nastale politi~ke odnose u navedenim op}inama. 2. Takvi postupci Vlade Republike Hrvatske, ocjenjuju se kao krajnje nerazumni i odra`avaju nespremnost i nemo} vlasti Republike Hrvatske da demokratskim putem i sredstvima rje{ava nastale probleme u naru{enim medjunacionalnim odnosima u Republici Hrvatskoj. 3. Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Knin osudjuje postupke vlasti Republike Hrvatske, a posebno krajnje brutalan na~in ophodjenja i odnosa prema gradjanima s nagla{enim hap{enjem stanovni{tva Srpske nacionalnosti, posebno u op}ini Petrinja, od strane snaga unutra{njih poslova Republike Hrvatske, {to se neposredno reflektiralo na raspolo`enje radnih ljudi i gradjana op}ine Knin. 4. Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Knin ocjenjuje opravdanim uznemirenost gradjana na podru~ju op}ine Knin nastalim dogadjajima i procjenjuje da bi eventualna intervencija snaga unutra{njih poslova Republike Hrvatske prema op}ini Knin, imala nesagledive posljedice kako po nacionalne odnose na podru~ju op}ine i {ire, tako i na ukupne privredne i dru{tvene tokove u op}ini i {ire. 5. Usljed nastalih dogadjaja u op}inama Glina, Petrinja, Obrovac, Donji Lapac i Dvor na Uni, po ocjenama Izvr{nog vije}a, do{lo je do spontane reakcije stanovni{tva na podru~ju op}ine Knin, {to je rezultiralo blokadom prometnica koje vode preko podru~ja op}ine, s namjerom da se sprije~i ulazak snaga Ministarstva unutra{njih poslova u Knin i na taj na~in izbjegnu sukobi {irih razmjera na podru~ju op}ine. 6. Po ocjenama Izvr{nog vije}a, nastali dogadjaji negativno }e se reflektirati na privredne i dru{tvene tokove na podru~ju op}ine, pa s toga Izvr{no vije}e poziva radne ljude i gradjane,
46
Prijemni pe~at: Savez sindikata Jugoslavije, Op}insko vije}e Knin, broj 230, 09. 10. 1990.
88
bez obzira na nastala stanja, da se svakodnevne radne obaveze redovito izvr{avaju, kako ne bi do{lo u pitanje funkcioniranje privrednih i dru{tvenih subjekata na podru~ju op}ine. Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 241-101(5,6).
39 1990., listopad 26. Zagreb Tu`ba Jugoslavenske samostalne demokratske stranke protiv Hrvatske upu}ena Raselovom sudu zbog “teku}e genocidne prakse i pripreme genocida velikih razmjera nad srpskim narodom u Hrvatskoj”
JUGOSLAVENSKA SAMOSTALNA47 DEMOKRATSKA STRANKA Broj: 46/1990. Zagreb, 26. oktobra 1990. RASELOVOM SUDU Ljubljana Oslo Njujork Nakon usmeno izlo`ene optu`be, zbog genocida nad srpskim narodom u Hrvatskoj dostavljamo cijenjenom sudu dokazni materijal kao polaznu /pisanu/ osnovu za raspravu. Izvori iz kojih smo crpili dokaze raznovrsni su: arhivska gradja, {tampa, publicirana djela, ostala sredstva informiranja, izjave pojedinaca /usmene i pismene/, javne rasprave i drugi izvori koji su, u ovom ~asu, bili na raspolaganju. Materijal se daje Šnaš blok uz molbu da to sud prihvati, jer je, s obzirom na raznorodnost ~injenica i dokaza, njihovu medjusobnu isprepletenost i uvjetovanost, druga~iji pristup sredjivanja gradje gotovo nemogu}. No ipak smo nastojali da odredjene ~injenice i dokaze, koliko je to bilo mogu}e, svrstamo po njihovoj srodnosti, pa }e to omogu}iti jednostavniji pristup i vrednovanje pojedinih ~injenica i dokaza, kao i materijala u cjelini. Predsjednik Glavnog Odbora JSDS: Mraovi} Stevan, dipl. jur., Šv.r.š
Predsjednik Skup{tine JSDS mr. Mile Daki}, Šv.r.š M.P.48
47 48
Neke bilje{ke u ovom dokumentu integralni su dio teksta. Bilje{ke prire|iva~a stavljene su u uglate zagrade. ŠOkrugli pe~at: Jugoslavenska samostalna demokratska stranka Vojni}.š
89
Jugoslavenska samostalna demokratska stranka podnosi TU@BU cijenjenom Raselovom sudu, Protiv Vrhovni{tva Republike Hrvatske, zbog teku}e genocidne prakse i priprema genocida velikih razmjera nad srpskim narodom u Hrvatskoj Uvodne napomene Znatan broj srpskih plemena doseljava u ove prostore istovremeno kada i hrvatska plemena /6. i 7. stolje}e/. U vrijeme velike seobe Srba /kraj 17. stolje}a/ intenzivno je naseljavano podru~je Vojne Krajine. Srbi su dobivali zemlju za vjernost slu`enja u vojsci Austrije, a mnogi su kupovali zemlju od austrijskih i hrvatskih feudalaca. Desilo se, da su doseljeni Srbi – pravoslavci ostali dominantno stanovni{tvo Vojne krajine kojom je 302 godine upravljalo Vojno carevinsko vije}e u Gracu i Be~u. Vojna krajina je razvoja~ena 1881. godine, pa su srpska podru~ja pala pod vlast hrvatskog Sabora. Od tada po~inju nesporazumi, koji, nekad ja~i, nekad slabiji traju do danas. Ve} 109 godina Srbima se prebacuje da su podstanari na hrvatskoj zemlji, da im je mjesto u Srbiji i da tamo ostvaruju svoj suverenitet. Takvi ekstremni stavovi posebno su do{li do izra`aja u vrijeme aneksione krize u Bosni i Hercegovini 1908/9. godine, kada je montiran ~uveni veleizdajni~ki proces srpskim intelektualcima. Te{ko stanje za srpski narod u Hrvatskoj zabilje`eno je i 1901. godine. Doktor Ivan Ribar pi{e: “S jo{ nekoliko studenata posmatrali smo pomahnitalu franko-furtima{ku rulju kako naoru`ana toljagama, krstare}i ulicama i trgovima grada Zagreba inzulira svakog susrelog gradjanina koji im je bio prokazan kao pravoslavac, pali, razara, plja~ka radnje trgovaca i obrtnika Srba, prosvjetno-kulturne, privredne srpske ustanove uz mirno posmatranje policajaca i `andara, predvodjene agentima i konfidentima... A kada je krajem srpnja 1914. godine uputila AustroUgarska Kraljevini Srbiji ultimatum i objavila rat, demonstracije s pale`om, pogromima ponovile su se u cijeloj zemlji, pa tako i u \akovu ovog puta kretale su se povorke ulicama \akova sa povicima za rat protiv Srba i Srbije, a u povorku su u{li i protiv svoje volje mnogi na{i ljudi, boje}i se da ne bi bili susretani od franko-furtima{kih banda kao neopredjeljeni... Puna tri dana bjesnila je rulja, vladao teror, cvale dostave i denuncijacije, punili su se zatvori, nesmetano se `arilo i palilo, potpomognuto od vojnih jedinica”.49 Doktor Ivan Ribar pi{e i o situaciji u Zagrebu 1914. godine: “Ne}u pri tom nikada zaboraviti jedan u`asan prizor, u sumrak 1. mobilizacionog dana, kada sam se vra}ao iz Zagreba u \akovo, ugledav{i na trgu, tada Jela~i}evom, danas Republike, veliku vatru podr`avanu paljenjem namje{taja i poku}stva oplja~kanih iz du}ana i stanova zagreba~kih Srba. Oko vatre urlala je frankova~ka rulja pozdravljaju}i odu{evljeno one, koji su nosili stvari i bacali u vatru, a iza njih dirigirali i zahvaljivali rulji za revnosnu slu`bu domovini, aran`eri i organizatori krvavih demonstracija i razbojni~kih pogroma. Po komandi ovih urlanje i skandiranje “Srbe na vrbe”, na ~as prestaje da bi otpjevali obavezno carsku himnu... Prolaze}i u razgovoru iz Juri{i}eve u Petrinjsku ulicu, sklanjaju}i se od rulje, skrene mi Pernar pa`nju na jednoga aran`era kojeg smo dobro prepoznali iz sumraka prema svjetlu od vatre, Antu Paveli}a, budu}eg usta{kog poglavnika, a tada jednog od najglavnijih rukovodilaca frankova~ke omladine.”50 Srbi u Hrvatskoj su posebno mnogo stradali u vrijeme fa{isti~ke strahovlade, u okviru marionetske Nezavisne dr`ave Hrvatske, od 1941. do 1945. godine. Zaredali su genocidni
49 50
Dr. Ivan Ribar: “Iz moje politi~ke suradnje”, “Naprijed”, 1965., str. 23, 121, 133 i 134. Isto.
90
zlo~ini u kojima srpski narod u NDH gubi svakog tre}eg ~ovjeka. Od 2.350.000 Srba koji su `ivjeli u NDH /danas Hrvatska, Bosna, Hercegovina i Srijem/ usmr}eno je preko 900.000 ljudi. Posebno su te{ko stradala podru~ja na Kordunu, Baniji, Lici, Bosanskoj Krajini i Slavoniji. O tome, danas svjedo~e masovne grobnice, /Jasenovac, Jadovno, Kozara, Mehino stanje, Petrova gora, Glina, Staro selo, Veljun, Rudinke kod Slunja, Sadilovac, Li~ko Petrovo Selo, Ivanovi} jarak, Prkos, Banski Grabovac, Biha}, Kolari}, Gornji Skrad, Toboli}, Kremen, Ru{evica, Kordunski Ljeskovac, Skakavac, Gornje Tabori{te, Ze~ev Varo{, Cvijanovi} Brdo, Bogovolja, Slu{nica, Bro}anac, Krstinja, Kuplensko, Voji{nica, Klju~ar, Trep~a, Bovi}, ^emernica, Ostro`in, Gredjani, Crni Potok, Katinovac, Pecka, Perna, Mali~ka, Podgorje, Vorkapi} selo i brojna druga strati{ta naroda. O karakteru usta{kog zlo~instva napisano je mno{tvo knjiga, a Historijski arhiv Karlovac ima najiscrpnije poimeni~ne podatke ubijenih. Oni su u knjigama: Kotar Korenica i Udbina u NOB-i, Kotar Donji Lapac u NOB-i, Kotar Vojni} u NOB-i. Partizanska Dre`nica u NOB-i, Kotar Duga Resa u NOB-i i Kotar Slunj u NOB-i. Opisani su brojni stravi~ni zlo~ini. Usta{e su pekle djecu pod pekom /selo Perna op}ina Vrginmost/, kuvali dijete Stanka Fu{tara u kotlu vode, pekli ~ovjeka na ra`nju u Bovi}u. Oni su ~etiri godine u ovim prostorima ubijali sve {to je `ivo. Poseban specijalitet zlo~ina sastojao se u ubijanju i paljenju naroda u srpskim pravoslavnim crkvama kao {to je to ~injeno u Glini, na Kolari}u i Sadilovcu. Taj period strave i u`asa jo{ uvijek sna`no `ivi kod srpskog naroda u Hrvatskoj, pa je njegov odnos, danas, sasvim razumljiv prema onim hrvatskim strana~kim vo|ama i dr`avnim ~elnicima u Hrvatskoj koji javno veli~aju zlo~ina~ku Nezavisnu dr`avu Hrvatsku / dr. Franjo Tu|man HDZ-e, Ivan Gabelica HDS, Kre{imir Paveli} HSP, Ivan Cesar HKDS, Miljenko @agar HDZ i drugi.51 Za srpski narod u Hrvatskoj nema ve}e opasnosti niti uvrede od bole}ivog odnosa pripadnika hrvatskog naroda prema zlo~ina~koj Nezavisnoj dr`avi Hrvatskoj. Partizani srpske nacionalnosti za vrijeme rata su ubijani za najmanje prijestupe /za ukopan krumpir u hrvatskom selu, za ubranu {ljivu ili jabuku/. Istovremeno, usta{ama je bilo sve dozvoljeno, a malobrojni Hrvati u NOP-u bili su komesari i mogli su praviti brojne prestupe. Njih je bilo malo pa su ~uvani. Protiv srpskih intelektualaca organizirani su monstruozni suda~ki procesi, poput Buda~kog procesa na kojem je sudjeno 16 korduna{a za tobo`nju saradnju s Gestapom. Krivnja nije dokazana, a 5 intelektualaca je osudjeno na smrt 14. jula 1944. godine. Od 1945. do danas srpski narod u Hrvatskoj je zaostao u ekonomskom i kulturnom razvoju. Za ra~un zajedni{tva s hrvatskim narodom, a posredstvom KPJ-e i KPH-e, odricao se nacionalnog obilje`ja, }irili~nog pisma, svojih obi~aja i religije. Raseljavan je u Vojvodinu 1945. godine, a 1962. godine s podru~ja op}ine Slunj, pri stvaranju vojnog poligona. Tada su iseljene 552 porodice srpske nacionalnosti. Te{ko je pre}i preko ~injenice, da su O{tarije kod Ogulina bile tradicionalno vojni poligon, daleko podesniji po konfiguraciji i komunikacijama, ali bi se u tome slu~aju trebalo seliti hrvatsko stanovni{tvo sela: Salopek, O{tarije i Josipdol. Srbe su komunisti~ke vlasti uvjerile, da su najsvjesniji dio stanovni{tva i da se moraju seliti u interesu JNA. Velike su nepravde nanesene srpskom narodu u Hrvatskoj, u vrijeme stvaranja selja~kih radnih zadruga i u vrijeme rezolucije Informbiroa, te u
51
Treba pro~itati njihove izvje{taje u “Startu” br. Šu izvorniku broj izostavljenš.
91
podjelama teritorija izmedju op}ina. Srpski krajevi su dijeljeni i cjepkani izme|u razvijenih centara: Zagreba, Karlovca, Siska, Splita, [ibenika, Zadra, Rijeke i Osijeka. U toku rata, od januara 1944. godine Srbi u Hrvatskoj su imali Srpski klub vije}nika ZAVNOH-a, a 1945. u Zagrebu je odr`an 1. kongres Srba u Hrvatskoj. Izabran je Glavni odbor Srba u Hrvatskoj koji je pod pritiskom Vladimira Bakari}a i drugih rasformiran. Isto tako sedamdesetih godina rasformiran je Muzej Srba u Hrvatskoj koji se nalazio u Zagrebu. I pored velikih `rtava u ratu i zaostajanja u ekonomskom razvoju krajeva sa srpskom ve}inom, u Hrvatskoj su se mogle ~uti ~este izjave o povla{tenom polo`aju Srba u Hrvatskoj, posebno zbog njihove brojnosti u vojsci i policiji, {to je u stvari bio rezultat ekonomskog siroma{tva i tradicije iz perioda Vojne krajine. Srpski narod u Hrvatskoj je odlukom ZAVNOH-a 1944. godine dobio status ravnopravnog naroda s hrvatskim narodom. U deklaraciji o osnovnim pravima naroda i gradjana federalne Hrvatske, u ~lanu 1. je zapisano: “Hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj, potpuno su ravnopravni. Nacionalnim manjinama u Hrvatskoj osigurat }e se sva prava na nacionalni `ivot”.52 Taj status je ste~en u oru`anoj borbi, pa bi svako gubitni{tvo bilo shva}eno kao restauracija biv{e zlo~ina~ke Nezavisne dr`ave Hrvatske. Sadr`aj tu`be Jugoslavenska samostalna demokratska stranka upu}uje tu`bu cijenjenom Raselovom sudu protiv vrhovni{tva Republike Hrvatske koje je jedino odgovorno za politi~ku situaciju, za stvaranje raskola izmedju hrvatskog i srpskog naroda, za vizije strave i u`asa koje se sve vi{e i sve jasnije ocrtavaju na politi~kim horizontima Hrvatske. Ovom tu`bom JSDS obavije{tava i upozorava svjetsku javnost na izopa~enost zvani~ne, nazovi demokratske vlasti u Hrvatskoj, jer u njoj caruje dr`avna presija, bezakonje i najcrnji oblik vjerske i nacionalne mr`nje, do ~ega je dovela i jo{ vi{e dovodi zvani~na vlast u Hrvatskoj. Ako se nastavi s teku}im raskolima situacija }e u Hrvatskoj podsje}ati na najekstremnije faze ju`noafri~kog apartheida. Srpski narod u Hrvatskoj ne upozoravaju samo na opasnost razne mjere i postupci zvani~ne vlasti, ja~anje policije i promjene u Ustavu, nego {to ~itava politi~ka atmosfera podsje}a na onu 1908/9., 1901. godinu, na 1914., a posebno na godine te{kih zlo~ina od 1941. do 1945. god. Ova tu`ba se upu}uje u dobroj namjeri, da se svijet hitno upozna sa stvarnim stanjem u Hrvatskoj, da se medjunarodna zajednica stavi u funkciju arbitra, da se sprije~i krvoproli}e i da se ne ponovi genocid koji bi u novim uslovima /obzirom na svje`e tragove i grobove/ bio sveop}i, recipro~an i poguban, kako za srpski, tako i za hrvatski narod. Ovi narodi, bliski po porijeklu, vjeri i kulturi, tradiciji i jeziku ne zaslu`uju takvu budu}nost. U situaciji, kada pobjedni~ka stranka na izborima gradi politiku na mr`nji i raskolima, vje{to manipuliraju}i sa znatnim djelom ve}inskog hrvatskog naroda, srpski narod je doveden do op}eg gubitni{tva, do brojnih dr`avnih manifestacija s okusom genocida, do stanja u kojem }e morati oru`jem {tititi svoja prava, ljudsko i nacionalno dostojanstvo. Treba ista}i ~injenicu, da srpski narod u Hrvatskoj nije nikada bio za~etnik raskola i sukoba i da su mu ratovi i krvoproli}a uvijek bili nametnuti. Zvani~na, nazovi, demokratska vlast svim sredstvima poma`e parolu “Kosovo Republika”, a istovremeno srpskom narodu u Hrvatskoj ne daje ni{ta od onih nacionalnih prava koje imaju Albanci na Kosovu /univerzitet, akademiju nauka, nastavu na materinjem jeziku, biblioteku, radio i televiziju, muzeje i politi~ku autonomiju/. Hrvatske vlasti ne priznaju Srpsko nacionalno vije}e, jer izgleda da 52
“Tre}a godina NOR-a na podru~ju Karlovca, Korduna, Like, Pokuplja i @umberka”, HAK, 1977., str. 509.
92
jedino Srbi u Hrvatskoj ne mogu imati svoje nacionalno vodstvo. Srpski narod u Hrvatskoj tra`i kulturnu autonomiju, ako Jugoslavija ostane federativna. U slu~aju konfederacije srpski narod tra`i federativni karakter republike Hrvatske, a u slu~aju raspada Jugoslavije srpske oblasti u Hrvatskoj }e referendumom odlu~iti s kim `ele `ivjeti, jer ih iskustvo u~i da s Hrvatima, van Jugoslavije nema sre}e niti za Hrvate niti za Srbe. Umjesto pregovora s predstavnicima srpskog naroda njemu se nude stare metode i ranije vidjeni pogromi. Vidjev{i do ~ega su doveli Srbe u Hrvatskoj, hrvatsku vlastodr{ci su pribjegli taktici koju su upra`njavali njihovi prethodnici u NDH, a i komunisti. Oni pozivaju “zavadjene Srbe”, govore da pobunu di`u “~etni~ki elementi”, govore o “hajdu~iji i razbojnicima” a hrvatska “demokratska” vlast osigurat }e im normalan su`ivot u Hrvatskoj. Prema inostranstvu je usmjerena posebna propaganda, naro~ito potpomognuta od hrvatske emigracije o “novoj hrvatskoj demokraciji”, koju “remete” Srbija i Srbi u Hrvatskoj. Uzalud sti`u upozorenja javnosti hrvatskom vrhovni{tvu zbog genocida nad srpskim narodom. Takva upozorenja pre}utkuju se u svim sredstvima informiranja jer je takva direktiva vrhovni{tva Hrvatske. Ministar unutra{njih poslova sa svojim redarstvenicima i ~lanovima HDZ-a pali knjige koje “vrijedjaju hrvatstvo” kao {to je knjiga “Nova usta{ka dr`ava”, novinara Petra D`a`i}a. U demokratskim dru{tvima, o zabrani knjiga odlu~uje se u redovnom sudskom postupku. Svjetska javnost pamti pomen velikog dr`avnika Vili Branta `rtvama Var{avskog geta koji je na{ao za potrebno da klekne i oda po{tu Poljacima usmr}enim u Var{avi. Helmut Kol se povodom godi{njice “Kristalne no}i” postidio u ime cijelog njema~kog naroda zbog toga {to te nedu`ne ljude /Jevreje/ nitko nije uzeo u za{titu, a na dan ujedinjenja dvije Njema~ke dr`ave, ponovo je zajedno sa predsjednikom Savezne Republike Njema~ke Rihardom von Vajczekerom, podsjetio svoje sunarodnjake na sramotne stranice njihove novije povijesti, na genocid nad Jevrejima i Romima. Nisu, dakle mogli a da se ~ak i u jednom tako sve~anom i radosnim trenutku ne osvrnu na stravi~ne zlo~ine izvr{ene u ime Njema~ke. Tako to rade veliki dr`avnici i veliki ljudi. Tu|manova Hrvatska nije ni Vajczekerova ni Lemonova Njema~ka. Na dan progla{enja suvereniteta Hrvatske ni Tu|man ni bilo koji drugi predstavnik najvi{e politi~ke i dr`avne vlasti, nisu se osvrnuli na genocid izvr{en nad Srbima, Jevrejima i Romima, u ime hrvatskog naroda i Hrvatske dr`ave ~iji historijski kontinuitet oni ne osporavaju. Iako su usta{ki genocid i u~inak po stanovniku i usta{ka surovost prema `rtvama srazmjerno osjetno nadma{ili genocidni u~inak i surovost hitlerovaca. /Max Erenrajh/ Tu|man, u svojim “Bespu}ima povijesne zbilje” druga~ije prilazi ovom tu`nom djeli}u zbilje. “Bespu}a” su poku{aj filozofske obrane zla u ljudima samo zato da bi se donekle odbranilo jedno krajnje konkretno zlo, kao ono usta{ko. Ona poru~uju da genocid prijeti svakoj manjini koja je na putu ve}ini, a Hrvati su samo izvr{ili presudu koju je Srbima u Hrvatskoj izrekla sama njihova sudbina kao manjinskog naroda. “Priznajem da sam odavno opsjednut zlo~ina~kim karakterom Nezavisne dr`ave Hrvatske. ^ak su i Nijemci bili u`asnuti zverstvima koja su u njoj ~injena. Zvani~ni program fa{isti~ke hrvatske vlade bio je usred sredjen na iskorijenjivanje Srba, tako {to bi tre}inu pobili, tre}inu prekrstili i tre}inu iselili. Pazite dobro, nije re~ o politici, ve} o vrlo odredjenom programu”. /Simon Vizental/ Taj program sa~inio je dr. Mile Budak, doglavnik i knji`evnik ~ija se sabrana djela danas ponovo {tampaju u Zagrebu, uz masovno reklamiranje u svim sredstvima informiranja. U {tampi se mnogi pitaju, da li je ta nova Hrvatska nastavak one ratne sa stra`ama na Drini. Te stra`e na Drini ve} se postavljaju po zvani~nicima iz hrvatskog vrhovni{tva: “Hrvatska }e se braniti na Drini”! 93
Francuski dnevnik “Mond” od 20. oktobra ove godine, pi{u}i o doga|ajima u Jugoslaviji, pored ostalog navodi: “Isto se de{ava i sa sada{njim predsjednikom Hrvatske, biv{im Titovim generalom, Franjom Tu|manom, koga veli~aju kao vrsnog histori~ara, dok eminentni histori~ar Ljubo Boban dokazuje da je on samo plagijator. Ali postoji i gore. Gospodin Tu|man se trudi da u svojoj knjizi: “Historijske istine”, Zagreb 1989. na~ini apoteozu usta{kog genocida nad Srbima u toku 2. svjetskog rata. On je, naime, smatrao da su usta{e /smatraju}i da }e tako skinuti krivicu sa svih Hrvata/ kao i nacisti bili samo izvr{itelji manje vi{e nesvjesni, ne~ega {to je sudbinski bilo predodredjeno Srbima i Jevrejima i svim ostalim prete}im manjinama. Ali, general – filozof se ne zadovoljava time {to `eli opravdati holokaust, on skandalozno smanjuje broj `rtava, broj pobijenih Srba u Jasenovcu sa preko pola milijuna na samo 40 hiljada, a na isti na~in smanjuje i broj pobijenih Jevreja. Srbi, me|utim, vi{e ne}e mirno dati ni svoje teritorije a pogotovo ne svoje ljudsko dostojanstvo i nacionalni identitet... Srbima je danas dosta razapinjanja na krst i odbacivanja u kraj, dosta im je svega {to su vi{e od pola vijeka ~inili trio “Broz, Kardelj, Bakari}” koji su zemlju i doveli dovde gdje je sada – na ivici propasti. Jedina krivica Srba jeste {to su se pobunili protiv nepravde. Neka bude Hrvatska dr`ava ako treba, jer to Hrvati ~ekaju 1000 godina, ali ne}e biti antisrpska Hrvatska, sa prevladom usta{a, sa rasisti~kim i fa{isti~kim anahronizmom u Evropi i to u trenutku kada se sve nacije Starog kontinenta sla`u da imaju samo jedan zajedni~ki put, zaklju~uje “Mond. ^itamo vijest od 20. oktobra 1990. godine da su hrvatski “specijalci” zajedno sa hrvatskom mlade`i ponovo zaposjeli Most bratstva i jedinstva na Savi kao i prostor spomen podru~ja Jasenovac, {to je izazvalo ogor~enje me|u Srbima iz ovog kraja i mje{tanima Bosanske Dubice. Bankari sa medjunarodnog skupa u Luganu ustali su protiv razbija~a Jugoslavije. Oni su jasno izrazili nerazumjevanje za poku{aje da se umjesto sada{nje jugoslavenske federacije stvori mno{tvo mini dr`ava, jer je to upereno protiv stvaranja integrirane Evrope. Separatisti u Jugoslaviji, a naro~ito ovi u Hrvatskoj morali bi shvatiti zna~aj takove poruke. Preko nje treba gledati na budu}i privredni razvoj Jugoslavije, a time `ivotni interes svih u Jugoslaviji. Gospodin Tu|man izjavio je nedavno “Le mondu” da je problem stvaranju duhovnog zajedni{tva to {to na teritoriju Hrvatske ima 11% Srba. On ka`e: “Oni poku{avaju provesti scenarij uperen na to da sru{i demokraciju koju smo ostvarili. Mi smo priznali sva nacionalna i ljudska prava, ali velikosrpski dogmati su tu...” Dokazi su me|utim nisko srozali tu Tu|manovu deklaraciju kojom ponavlja od prvih dana predizborne kampanje do danas s tim {to on kampanju u novije vrijeme dotjeruje na osnovama nekih novih “demokratskih” fabula, priznavaju}i da su i Srbi pone{to u~inili za “ovu na{u lijepu Hrvatsku”. Tu|man je pozajmio od [uvara postotak Srba u Hrvatskoj, kao {to, kada mu ustreba pozajmi Tita, ZAVNOH i AVNOJ. To ~ini u slu~ajevima kada `eli naglasiti da su granice Hrvatske postojane. Nedavni referendum srpskog naroda daje sasvim nove cifre o broju Srba u Hrvatskoj. Tu|man i ostali vrhovnici Hrvatske nastoje po svaku cijenu izazvati srpski narod, pa ne biraju sredstva da to zaista u~ine. Ono dobro znaju da su Srbi najvi{e osjetljivi na zlo~ina~ku Nezavisnu dr`avu Hrvatsku, pa zato u svojim izjavama ~esto dovode svoju novu demokraciju u vezu sa Paveli}evim dru{tvom. Ima izjava da je Hrvatska kulturno napredovala u vrijeme Nezavisne dr`ave Hrvatske. Vrhovni{tvo Hrvatske, bez demokratske rasprave presijom name}e srpskom narodu simbole zlo~ina~ke Nezavisne dr`ave Hrvatske, jer znaju da }e time najvi{e izazvati srpski narod. Nametanje {ahovnice srpskom narodu je ravno genocidu jer je pod tim simbolom prekr{tavan, maltretriran i ubijan srpski narod od 1941. do 1945. godine. 94
U Hrvatskoj se izmi{ljaju nove rije~i samo da bi se napravio ve}i raskol izmedju hrvatskog i srpskog naroda. Uporno se nastoji dokazati da se radi o narodima koji nemaju ni{ta zajedni~ko. Srbi se masovno otpu{taju s posla /saslu{ati svjedoke iz “Impregnacije” Karlovac. To isto se dogodilo i u “Jugoturbini” Karlovac. Srbima se prijeti uz istovremeno naoru`avanje hrvatskog stanovni{tva, osnivaju se omladinske jedinice, po uzoru na usta{ku mlade`, sa ratnim zlo~incima ispijaju se kokteli uz zdravice, oru`je se oduzima jedino od srpskog stanovni{tva, uklju~uju}i i oru`je u stanicama milicije koje se nalazi u krajevima sa srpskom ve}inom. Zanimljiv je slu~aj koji zaista upozorava Srbe na ono najgore, koji se zbio prilikom formiranja HDZ-a u Cetingradu. Tom prilikom omladina je unijela u dvoranu biv{eg usta{u Cindri}a koji je zbog zlo~ina odle`ao u zatvoru preko 10 godina. Njega su izabrali za po~asnog predsjednika HDZ-a. U vrijeme priprema za otvaranje spomenika banu Jela~i}u u Zagrebu, nekoliko dana prije toga ~ina i poslije njega razjarena rulja je upadala u pravoslavnu crkvu, prekidala bogoslu`enje, uni{tavala oglasne table i maltretirala vjernike. O tome je pravoslavno sve}enstvo upoznalo javnost, a skupljeno je i 825 potpisa vjernika koji protestiraju na ovaj na~in protiv zvani~ne politike u Hrvatskoj. Bilo bi dobro saslu{ati svjedo~enje sve{tenika Milenka Popovi}a o dogadjajima u pravoslavnoj crkvi u Zagrebu. Srpski narod u Hrvatskoj je uznemiren i ustra{en. Narod je posebno zabrinut zbog mobilizacije rezervnog sastava policije, takti~kih vje`bi, formiranja jednonacionalne garde /Zagreb, Pula/. Isto tako u turisti~kom naselju “Crvena luka” vje`ba nekoliko stotina policajaca – redarstvenika. Oru`je se masovno djeli i civilnom stanovni{tvu u Zagrebu, Jastrebarskom, Novskoj, Cetingradu i drugdje. Uzaludna su sva upozorenja, proces militarizacije se intenzivno nastavlja. Doktor Antun Ten`era iz poznate porodice hrvatskih intelektualaca poru~uje da: “novogovor nije jezik hrvatskog naroda”. On ka`e da Srbija nije na sva zvona digla galamu o demokraciji, ali je donijela zaista demokratski ustav koji svim gradjanima daje ista prava, a ovo {to se u Hrvatskoj radi na nacionalnom planu, ~ista je nacionalisti~ka i genocidna politika. On ka`e da ta “demokratska” vlast je jednoumna i slijepa, te da nemilosrdno gazi sve {to ne}e pod njezinu ~izmu, a odgovornost za sve te incidente pripisuje isklju~ivo Srbima, nazivaju}i ih pogrdnim imenima, slu`e}i se la`ima i dezinformacijama. Doktor Ten`era i dalje govori o nekriti~nosti hadezeovaca pa ~ak i onda kada gadjaju torbama u Saboru “demokratske” Hrvatske. Na konferenciji za {tampu u Regionalnom odboru Srpske demokratske stranke za Slavoniju nagla{eno je da hrvatska vlast uz bezrezervnu podr{ku informativnih medija vr{i pravi propagandni masakr i duhovni genocid nad srpskim narodom u Hrvatskoj. U op}inama gdje HDZ-e ima ve}inu, stvara se novi model podobnosti koji je isklju~ivo jednostrana~ki i jednonacionalan. Odredjene poslove i funkcije u organima vlasti na op}inskom nivou mogu obavljati isklju~ivo ljudi hrvatske nacionalnosti, koji bezrezervno podr`avaju HDZ-e. Rukovodstvo SDS, pet slavonskih op}ina posebno zabrinjava disperziona agresija, posebno u pravosudju i upravi, gdje se ljudi srpske nacionalnosti smjenjuju samo zato jer su Srbi, uz obrazlo`enje da ne zadovoljavaju na tim poslovima. U Karlovcu se nalazi gradjevinsko poduze}e “Novotehna”, a u Karlovcu je i Gradski vodovod. Izvijesni Vlade Bilu{i} je svojevremeno osudjen na dugogodi{nju robiju, {to je poku{ao ubaciti otrov u gradski vodovod. On je sada tre}i ~ovjek “Novotehne” na du`nosti koordinatora u sektoru gradnje, u stvari rukovodilac svih gradili{ta. I to je primjer kadrovanja stranke na vlasti. 95
Svoje pravo lice HDZ, stranka na vlasti pokazuje mjenjanjem naziva ulica i trgova. Evo nekoliko izvoda iz pisama upu}enih nekad popularnom glumcu, sada HDZ-ovcu Borisu Buzan~i}u, gradona~elniku grada Zagreba. “Gradona~elni~e, mene je stid, a vas?” “Izgubila sam sestru i brata od 1941.-1945. godine od usta{kog terora. Ja sam Hrvatica i di`em svoj glas protiv ove demokracije”. “ Ostavite trgove, pobrinite se za dva moja nezaposlena sina, koja moram hraniti, a takvih je dosta u gradu.” “Smrt fa{izmu, sloboda, mir i rad Hrvatskoj i njenom narodu. Sram vas bilo od ~itavog miroljubivog svijeta”. “Zar je mogu}e da }e uspostavljanje demokracije u Hrvatskoj biti obilje`eno time {to }e njen glavni grad u~initi {to nije uradio nijedan evropski grad”. ^itamo i protest djece logora{a zbog skrnavljenja vje~nog mira `rtava genocida u Jasenovcu “akcijama” hrvatskih redarstvenika. Djeca ka`u: “molimo sve `ive da u budu}e dozvole izra`avanje po{tovanja prema nevinim `rtvama...” U Hrvatskoj je ovo sinhronizirano u istom stilu i prema istom cilju. Hrvatski katoli~ki tjednik “Glas koncila” nedavno objavljuje oglas kojim se pozivaju biv{i domobrani, usta{e i drugi vojnici pora`enih vojski na u~lanjivanje u svoje udru`enje. Odaziv je vrlo velik i ubrzo bi se trebalo registrirati “udru`enje vojnika hrvatskih oru`anih snaga” kojem je cilj socijalna za{tita svojih ~lanova, ka`e Vladimir Sambolec jedan od inicijatora. Nije ni ~udo {to je odaziv velik, jer jo{ 12. aprila 1945. godine, na dan proboja sremskog fronta Nezavisna dr`ava Hrvatska je imala, u svojih 6 divizija 173.000 hrvatskih vojnika a u pozadini oko 200.000 usta{a i domobrana, bez policije i `andarmerije, a to je i pribli`na cifra koja se spominje i u istra`ivanjima slu~aja “Blajburg”. Ovih dana istovremeno ~itamo vijesti da je Hrvatsko vrhovni{tvo obustavilo sredstva za isplatu li~nih dohodaka, prosvjetnim, zdravstvenim, kulturnim i javnim radnicima u op}inama sa srpskom ve}inom, ~itamo i telegram upu}en od vrhovni{tva Hrvatske Centru za usmjereno obrazovanje “25. maj” u Dvoru na Uni kojim se poziva na sastanak u Zagreb, na kojem }e se raspravljati o funkcioniranju sistema obrazovanja u uslovima prekida tokova roba, prijevoza gradjana, miniranja pruga, postavljanja barikada i drugo. Direktor Centra Petar Popovi} ocjenjuje telegram provokativnim, jer {to prosvjeta ima sa pojavama u nekim sredinama s ve}inskim srpskim stanovni{tvom. Dok se prosvjeti, kulturi i zdravstvu obustavljaju sredstva za li~ne dohotke istovremeno smo u posjedu akta vezanog za br. 2179-03-03-03-90-1, klasa 803-02/90-01/21 od 3. 10. 1990. godine Sekretarijata za narodnu obranu op}ine Slunj u vezi kojeg Vojna po{ta dostavlja istom Sekretarijatu podatke za ~etvoricu mladi}a koji su “rasporedjeni u Ministarstvo unutra{njih poslova Zagreb”. U aktu se pored ostalog navode podaci: 1. T. J.,53 rodjen 1968. godine, VES 11103, njegova porodica u toku rata bila je na strani neprijatelja, po zanimanju monter, zavr{io tri razreda gradjevinske {kole, 2. K. V., rodjen 1963. godine, VES 11101, ograni~eno sposoban po to~. 92/1/umanjene psihi~ke sposobnosti/, po zanimanju fizi~ki radnik, zavr{io osam razreda osnovne {kole, 3. M. N., rodj. 1963. god., VES 11101, ograni~eno sposoban po to~. 92/1/ umanjene psihi~ke sposobnosti/, po zanimanju zemljoradnik, zavr{io ~etiri razreda osnovne {kole, 4. K. N. – rodj. 1962. god. VES 11304, ka`njavan vi{e puta zbog kr{enja javnog reda i mira i zbog saobra}ajnih prekr{aja, voli da krade, bez zanimanja, zavr{io osam razreda osnovne {kole. /akt u prilogu/54 53 54
ŠU izvorniku puno ime i prezime, navedene ~etiri osobe prire|iva~i su dali samo s inicijalima.š ŠPrilog se ne nalazi uz dokument.š
96
Raspola`emo podacima, da je oko 70 takvih mladi}a sa podru~ja Karlovca i bli`e okolice primljeno u “specijalce” Hrvatske. Mo`da ne slu~ajno, jer je i {ef policije, ministar Boljkovac iz toga kraja. Svakog razumnog ~ovjeka u ovakvoj situaciji zabrinjava inzistiranje predsjednika jugoslavenske vlade, preko svojih izaslanika na pravnoj dr`avi u Hrvatskoj, {to }e re}i da se poredak te i takve dr`ave mora po{tivati, uklju~uju}i tu i obavezu srpskog naroda da po{tuje re`im koji je usmjeren na stvaranje uslova za novi i stravi~an genocid nad srpskom narodom. Predsjedniku jugoslavenske vlade ne smetaju ni upozorenja svjetske javnosti /AFP, Rojter, drugi/ upu}ena povodom nemira proteklih dana do kojih je do{lo izmedju srpskog stanovni{tva i specijalnih odreda hrvatske policije. Svjetska javnost gotovo jedinstveno ocjenjuje da zbivanja u Hrvatskoj “pove}avaju” strahovanja od rascjepa Jugoslavije, ali i od izbijanja gra|anskog rata. Uz vijesti o novom talasu nasilja u Hrvatskoj Rojter ocjenjuje da su secesionisti~ki potezi novog desni~arskog rukovodstva Hrvatske produbili bojazan medju Srbima, koji pamte ulogu NDH kao nacisti~ke marionetske dr`ave u 2. svjetskom ratu. Strah od gradjanskog rata u zemlji gdje etni~ka nasilja zao{travaju politi~ke konflikte i prijete zajedni{tvu republika, trebalo bi ozbiljnije zamisliti i uposliti dr`avnike Jugoslavije, zaklju~uje Rojter. Treba pro~itati intervjue hrvatskih redarstvenih ~asnika kao npr. onaj Perice Juri}a u “Ve~ernjem listu” od 2. 10. 1990. godine o uzrocima i posljedicama “banijskog ustanka”. Evo samo nekih bisera ovog ~asnika: “Nismo mi Milo{evi}eva policija, pa da hapsimo bez dokaza”...”Ve}ina milicijskog sastava u Petrinji, Glini i Dvoru na Uni umo~ena je u ove dogadjaje do gu{e. Isti su bili oni koji su stanice okru`ili i oni koji su ih trebali braniti...”,”Oni su, u ovom kraju posebno, pola stolje}a `ivjeli pod represijom /misli se na Hrvate/ tih istih koji se sada bune, koji ih iznova teroriziraju i navode da se osje}aju ugro`enima u svojoj domovini. No, pobunjenici bi sami morali razmisliti {to ih o~ekuje...”/Sapienti sat/! Istovremeno, ovih dana ~itamo da je iz izbjegli{tva dopremljen urednik usta{kog ~asopisa “Hrvatska revija” Vinko Nikoli}, koji je svojevremeno pisao: “Nova nacionalisti~ka Hrvatska mora stvoriti novog ~ovjeka. Mi danas moramo stvoriti tog novog, nacionalisti~kog, usta{kog ~ovjeka, kojemu }e uvijek, u svako vrijeme, u svim prilikama sre}a i spas dr`ave biti prvi i najve}i zakon”. Jasno je da je taj profesor, ideolog, pisac, sada opet u nekoj dr`avi potreban da pomogne u stvaranju “novog ~ovjeka”, u novoj stvarnosti. On }e sa funkcije predsjednika Odbora za izgradnju Nacionalne i sveu~ili{ne biblioteke mo}i da uti~e nas sve u kulturi i umjetnosti novog doba i da svoje bogato i raznovrsno iskustvo prenese na nove nara{taje. Samo desetak godina prije, tjednik “Danas” napisao je “karakteristiku” za ovog vrsnog “pedagoga” koja mu spre~ava (tada) vizu za ulazak u Hrvatsku. [ta se tu mo`e, vremena se mijenjaju. Hrvatska u`urbano radi na formiranju specijalnih jedinica u koje regrutuje, pored Hrvata Muslimane i [iptare. U [arengradskoj ulici u Zagrebu je zdravstveni centar kroz koji prolaze kandidati, dnevno 150 ljudi. Lije~nici specijalisti, anga`irani su da elimini{u nepo}udne, a poznato je da te “preglede” prolaze i umno bolesni, ako su nacionalno ~isti, po mjeri HDZ-a. Ovih dana su pokupili mladi}e sa podru~ja zloglasnog usta{kog upori{ta Cetingrada i poslali u Pulu na kurs. U kratko, hrvatsko vrhovni{tvo radi punim intenzitetom na stvaranju svoje hrvatske vojske, regrutirane iz redova potomaka usta{a i domobrana, a djelom iz redova Muslimana i [iptara, po istom kriteriju, koji }e kada ustreba zajedno sa mlade`i koja je organizirana po selima i gradovima, po uzorima na usta{ku mlade` braniti “Hrvatsku i njezinu demokraciju”. Njima }e se, kada to pozove vrhovni{tvo pridru`iti i iseljena Hrvatska, a ne}e izostati ni potpora svjetske javnosti kako je to nekoliko puta rekao Franjo Tu|man. Hrvatski ego izdi`e se iznad svega, sve se naziva hrvatskim imenom, na svim podru~jima ljudskog pona{anja i `ivota, kako bi se ono srpsko potpuno istopilo i zbrisalo sa hrvatskog 97
prostora. /Hrvatski radio, hrvatska televizija, hrvatske {ume, hrvatski sabor, hrvatske `eljeznice, hrvatska elektroprivreda, hrvatski tisak i druge/. Istovremeno je po~elo veli~anje i slavljenje prava{a Ante Star~evi}a kojeg su usta{e nazivali ocem domovine, a trg `rtava fa{izma se preimenuje u Trg hrvatskih vladara /a i Paveli} je bio hrvatski vladar/. Doneseni su amandmani na Ustav SR Hrvatske koje je srpski narod u Hrvatskoj jednoglasno odbacio jer se u njemu bri{u Srbi kao narod a postaju nacionalna manjina, jer po novom Ustavu Republika Hrvatska je nacionalna dr`ava hrvatskog naroda, a ne i dr`ava srpskog naroda. Tim odredbama srpski narod gubi suverenitet u svojoj republici. Prema jo{ uvijek va`e}em Ustavu SR Hrvatske, odredba o jeziku glasi: “U SR Hrvatskoj u slu`benoj je upotrebi hrvatski ili srpski jezik, standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski knji`evni jezik, a koji je i knji`evni jezik Srba u Hrvatskoj”. I ovakva formulacija ustavne odredbe o jeziku progla{ena je Odlukom Ustavnog suda Jugoslavije protuustavnom. Biv{i prijedlog za Sabor ranijeg saziva koji je bio uskladjen s Odlukom Ustavnog suda Jugoslavije nije pro{ao niti na pro{lom Saboru. Prema tome ostao je va`e}i gore citirani tekst suprotan ustavu Republike Hrvatske: “U republici Hrvatskoj u slu`benoj su upotrebi hrvatski jezik i latini~no pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama jam~i se, uz slu`benu upotrebu hrvatskog jezika i latini~nog pisma i slu`bena uporaba drugog jezika, te }irili~nog ili drugog pisma u skladu sa zakonom”. Ovo o }irilici jedva je uvr{teno, na inzistiranje nekolicine razumnih zastupnika u Saboru koji su zaprijetili i bojkotom rada hrvatskog sabora. Op}e je poznato, {to zna~e ste~ena prava jednog naroda, pogotovo ustavna prava. U civilizacijskom hodu narodi mogu sticati samo nova prava. Taj proces se u zadnjim desetlje}ima ubrzano razvijao, a {to to onda radi vrhovni{tvo Hrvatske na ~elu s dr. Franjom Tu|manom,u odnosu na srpski narod u Hrvatskoj. O~ito je, da se nad srpskim narodom u Hrvatskoj nadvio novi talas genocidnih radnji. Sav red i poredak i Hrvatskoj dr`i u svojim rukama ministar unutra{njih poslova sa svojim redarstvenicima. On organizira redarstvenu slu`bu tromjese~nim {kolovanjem specijalaca u ~ije se garnizone ne mo`e pri}i. Centri su, kako saznajemo, pored postoje}eg u [imuni}evoj ulici u Zagrebu jo{ u Puli i na Lu~kom u Zagrebu. Broj se ne zna, jednako kao niti ljudske vrline polaznika. Koristimo samo podatak, na osnovi priznanja ministra Josipa Boljkovca da me|u “specijalcima” ima i ka`njavanih. U pogledu broja regrutiranih Boljkovac je odgovorio da ih ima dosta, ali ne jo{ uvijek koliko bi trebalo. Gospodin ministar oduzima oru`je rezervnog sastava milicije u srpskim sredinama i dijeli ga Hrvatima. Ovih dana oru`je je podijeljeno na podru~ju op}ine Jastrebarsko, Novskoj i na podru~ju Cetingrada. Srbi u susjedstvu ovih op}ina pri~aju o vje`bama i pucanju. Vjerojatno se radi o gadjanju koje u~i civilno stanovni{tvo. Srpski narod je poku{ao u zadnje vrijeme da sprije~i oduzimanje oru`ja rezervnog sastava milicije, pa je zaslu`io nazive banditi, razbojnici, ~etnici, hajduci i delikventi. Takav pasivni otpor bio je u Dvoru na Uni, Glini i Petrinji. Ima niz drasti~nih primjera kako su specijalci Josipa Boljkovca, odnosno Franje Tu|mana postupali prema srpskom narodu na Baniji. Djecu su uzimali za taoce, orgijali po ku}ama i stanovima, no`evima probadali jastuke, uhap{ene po nalogu ministra sprovodili u zatvore Zagreba iako je njihov mati~ni okru`ni sud u Sisku koji ima svoje suce istra`itelje i svoj istra`ni zatvor. Suci istra`itelji nisu znali {to da rade sa uhap{enima, jer se sve odvijalo ilegalno. U ~itavom ovom ko{maru bilo je batinanja. Pred orgijanjem specijalaca narod se masovno sklonio u krug vojne kasarne “Vasilj Ga}e{a” u Petrinji, a mnoge su prevozili stanovnici Bosanskog Novog preko rijeke Une u Bosnu, da bi se sklonili od hrvatskih specijalaca. Atmosfera o~ito podsje}a na onu 1941. godine. 98
Pre~enica Du{an, podpredsjednik skup{tine op}ine Petrinja i Kalambura Adam, direktor radne zajednice Mesne industrije “Gavrilovi}” Petrinja, hap{eni su zajedno sa komandirima stanica u Glini i Petrinji, Divjakinja Mi}om i Lon~arevi} Ljubanom. Prema kazivanju Stevana Beki}a iz Petrinje, ulica “5. maja” 66, toga dana kada se narod okupio oko Stanice milicije u Petrinji, Pre~enica i Kalambura, stajali su pored njega /Beki}a/ i mirno posmatrali {to }e se desiti. Na njih su nasrnuli specijalci, okrutno stegnuli ruke i ugurali u vozilo. Beki} ka`e da su ova dvojica bili prije izvjesnog vremena sekretari Op}inskog komiteta SK za Petrinju, da su do{li u sukob sa svojim {efom Ivicom Ra~anom, da su napustili partiju i komitet, te da su pohap{eni u dogovoru s Ra~anom i ministrom Boljkovcem zbog kako ka`u izdaje Saveza komunista i Ra~ana. Napominjemo da je Ivica Ra~an u potpunoj kolaboraciji sa gospodinom Tu|manom i da je prihvatio antisrpsku politiku, za{to ga vlada Hrvatske pozama{no pla}a. [to se ti~e sudbine uhap{enih, ona je potpuno u rukama ministra Boljkovca. Na pitanje novinara, {to }e biti s uhap{enima, ministar je odgovorio: “Jedni su pu{teni, a druge }emo pustiti za neko vrijeme”. Dakle, u ovoj Hrvatskoj “pravnoj” dr`avi, {to ~elnici Hrvatske naveliko isti~u o zatvaranju i pu{tanju iz istra`nog zatvora odlu~uje ministar unutra{njih poslova, a ne sudac istra`itelj, odnosno Vije}e okru`nog suda, u ~ijoj je to isklju~ivoj nadle`nosti po Zakonu o krivi~nom postupku u Jugoslaviji. Vrhovni{tvo Hrvatske, na ~elu s dr. Franjom Tu|manom nastoji, naro~ito prema vani, prikazati i dokazati veliku “novu demokraciju” u Hrvatskoj, napadaju}i biv{i komunisti~ki re`im kao jednoumlje i diktaturu. Tvrdimo, da izuzev samo nekih totalitarnih re`ima, ve}eg jednoumlja i diktata od ovog koji se sprovodi u Hrvatskoj, u odnosu na Srbe, nema. Na srbofobiji udru`ile su se sve nacionalisti~ke stranke i partije Hrvatske. To se ti~e odnosa prema srpskom narodu u Hrvatskoj opozicije u hrvatskim strankama nema. Sporadi~no se pojavi poneki dobronamjeran poslanik u hrvatskom Saboru, ali takav bude izvi`dan, a na poslanika Srpske demokratske stranke na zadnjem zasjedanju hrvatskog Sabora ba~ena je aktovka. Sve to i ovdje ne spomenuta pona{anja dovela su do granica strpljenja u korpusu srpskog naroda. U homogenom i geografski pogodnom podru~ju Kninske krajine, organiziran je ~vrst otpor teroru hrvatskog vrhovni{tva, tako da ta srpska pokrajina egzistira defakto kao samostalna dr`ava srpskog naroda. U ostalim podru~jima od zaseoka do gradova, srpski narod organizira stra`e i ne dozvoljava upade kakve su nedavno ~inili hrvatski specijalci. Srbi su u strahu, a u strahu su i Hrvati. Srpski narod dobro pamti 1941. godinu koja se po mnogim karakteristikama ponavlja, samo {to jo{ nije po~elo ubijanje, ali i ono, ako ovako nastavi hrvatsko vrhovni{tvo ne}e se izbje}i. Srpski narod u Hrvatskoj je nedavno, u nevjerojatnim uslovima izi{ao na referendum i plebiscitarno izglasao svoju autonomiju. Autonomija je legitimna jer po~iva na plebiscitu jednog naroda. Izabrano je Srpsko nacionalno vije}e sa svim prerogativima dr`avnih organa. Hrvatski policajci su za vrijeme referenduma ~inili brojna zlodjela protiv demokracije: plijenili izborni materijal, odnosili, progonili organizatore referenduma, maltretirali i bilje`ili pojedince koji su se suprotstavljali takvom pona{anju /Zagreb, Karlovac, Rijeka i drugdje/. @rtva je bila je i Milka Dobri} iz Prkosa u ~ijoj se ku}i glasalo na referendumu. Mladi Mlinar, predsjednik Op}inskog odbora Srpske demokratske stranke u Benkovcu, pretu~en je i na nekoliko mjesta zarezan no`em. Zavr{io je u bolnici. Ostale su i psihi~ke posljedice, a ministar Boljkovac sumnja da se mladi Mlinar sam povrijedio. Eto po~elo se u politici vrhovni{tva Hrvatske i sa samopovredama kao i na Kosovu /slu~aj Martinovi}/55.Treba napomenuti da Hrvatska policija, po pravilu ne otkriva krivi~na djela protiv srpskog naroda u Hrvatskoj. 55
ŠO slu~aju Mlinar vidi bilje{ku br. 10.š
99
Omladinske hrvatske jedinice, po uzoru na usta{ku mlade` ve} su na sceni. U Osijeku ~uvaju zgradu Skup{tine op}ine, prostorije HDZ-a, pa i osje~ki aerodrom. Naoru`ani su automatskim oru`jem, a zvani~no se ka`e da su osnovani za preventivu od po`ara i drugih elementarnih nepogoda. Izmedju 6. i 7. oktobra razoru`ali su patrolu milicije u kojoj nije bilo specijalaca. U Osijeku se na kioscima “Vjesnika”, “Drave” i “Borbe” ovih dana oduzima i uni{tava knjiga novinara Petra D`ad`i}a “Nova usta{ka dr`ava” koju takodjer nudimo kao dokazni materijal. U ovaj materijal moramo uvrstiti i izjavu ~uvenog jugoslavenskog filmskog re`isera Krste [kanate: “Mislio sam da se usta{tvo ne mo`e ponoviti, da vi{e nitko ne}e no}u buditi djecu i bajonetama bosti jastuke na kojima spavaju”. [kanata ovih dana snima film pod radnim naslovom “Enciklopedija genocida” u kojem }e prikazati i najnovije usta{oidno pona{anje nove hrvatske vlasti prema pripadnicima srpskog naroda u Hrvatskoj. Jovo Popovi}, komesar za bezbjednost na nogometnim stadionima u Jugoslaviji podnio je tri krivi~ne prijave zbog spaljivanja jugoslavenske zastave na nogometnom stadionu u Splitu. Prijave su podnesene protiv gradona~elnika Splita Onesina Cvitana, presjednika IV Skup{tine op}ine Split. Povodom toga dogadjaja podpredsjednik Hrvatske Antun Vrdoljak ka`e da od toga ne treba praviti problem jer “eto i Divac je, koji je jo{ i Hrvat na ko{arka{kom prvenstvu u Argentini, grubo povrijedio hrvatsku {ahovnicu, pa ga tamo jo{ neki predla`u za odlikovanje”. On je zaboravio da se radilo o reprezentaciji Jugoslavije. Doznajemo da su novinari Politike Ratko Dmitrovi} i \uro \uki} zbog neprestanih pretnji i prozivanja od zamjenika ministra Perice Juri}a povukli u ilegalu i djecu sklonili iz Siska. Isto tako nepo}udnim novinarima u Hrvatskoj progla{eni su Mila [tula i Dara Janekovi}. Vladika banatski dr. Amfilohije Radovi} izjavljuje nedavno u “Vladi~anstvu” da se Srbi u Hrvatskoj bore za svoje dostojanstvo kao i Srbi na Kosovu i Metohiji. Da se miriti preko grobova veoma te{ko i da za to treba moralne snage i opra{tanja, da se mo`e pra{tati samo onome koji tra`i opro{taj ali kao netko ko je kriv smatra da je du`nik onda je to nemogu}e. “Vjesnik” od 8. oktobra 1990. godine upozorava dr. Milana Babi}a, predsjednika SO Knin i predsjednika Srpskog nacionalnog vije}a da ne gaji iluzije da }e ga {tititi institut odborni~kog imuniteta. Babi} je toga svjestan, jer je nedavno uhap{en podpredsjednik SO Petrinja iako je imao odborni~ki imunitet. Zbog “demokracije” na mjesto direktora Spomen podru~je Jasenovac Jovana Mirkovi}a treba ovih dana da sjedne novi hrvatski povjesni~ar za sada jo{ anoniman u nau~nim krugovima. Saznaje se da se radi o HDZ-ovcu iz Novske. Uz njega je jo{ jedan kandidat takodjer radi demokracije u izbornoj proceduri. Mo`da se nakon ove smjene mo`e o~ekivati “istina” koju otac Hrvatske i histori~ar Franjo Tu|man plasira da je u Jasenovcu stradalo do 50-tak hiljada ljudi, uglavnom Hrvata, Roma, ne{to Jevreja i pokoji Srbin. Napominjemo, da Jovan Mirkovi} je nedavno izabran za direktora u redovnoj proceduri. Bilje`imo ovih dana i novinsku vijest: “Nevolje `itelja u Osijeku”, “Patrole HDZ-a ve} nekoliko dana kru`e Osijekom i u sitnim satima kontroli{u i pretresaju gradjane.” ^istka Srba se nastavlja. Ovih dana slijedi i smjena dekana Pedago{kog fakulteta u Osijeku dr. prof. Milana Ratkovi}a, a sve u re`iji predsjednika skup{tine op}ine Osijek dr. Zlatka Kramari}a istaknutog HDZ-ovca, do nedavno profesora na istom fakultetu. U selu Tenje 27. jula 1990. godine istovremeno je izgorjelo sijeno Srba Nikole Toli}a, Branka Gavrilovi}a, Miodraga Savi}a, Drage Cviji}a i \ure Moljkovi}a. Zvani~nici su “utvrdili” da su Srbi podmetnuli po`ar. 100
Gradona~elnik Karlovca Ivan Prese~an istaknuti HDZ-ovac pozvao je sva poduze}a na podru~ju op}ine da se odmah glasa o povjerenju direktorima, jer se treba rije{iti Srba na tim funkcijama. On je tra`io da se na kasarnama moraju izvjesiti hrvatske zastave sa {ahovnicom. Svu suludost pona{anja hrvatskog vrhovni{tva oslikava i ~injenica da su delegacije svesrpskog sabora 16. septembra 1990. god. na mostu izmedju Jasenovca i Gradine sprije~ili da prije|u na hrvatsku teritoriju i polo`e vijence `rtvama u Jasenovcu. Tim povodom Brana Crn~evi}, knji`evnik i poslanik u Skup{tini SFRJ morao Šseš vratiti ta~no sa granice Bosne i Hrvatske. Mogli bi nabrojiti bezbroj slu~ajeva ostvarivanja genocidnog plana hrvatskog vrhovni{tva. Nedavno je npr. hrvatska milicija upala u Medicinski centar Vukovar, izvr{ila pretres dr. Borivoja Milenkovi}a, odveli ga ~ak u Vinkovce na “razgovor”, stavili poligraf i potom ga pustili. Milicionari su svoj postupak opravdavali navodnom prijavom da je u Medicinskom centru sakriveno oru`je. Srbi su do sada u~inili mnogo da putem nadle`nih saveznih organa za{tite svoja prava i interese. Delegacije su razgovarale sa predstavnicima jugoslavenske vlade, predstavnicima HDZ-a, vr{ene su medjustrana~ke konzultacije u Hrvatskoj. Me|utim, sve je ostalo bez rezultata. Nisu pomogla ni upozorenja ambasadora SAD u Beogradu gospodina Cimermana prilikom njegovog razgovora sa predsjednikom Tu|manom. Nedavno je i delegacija Srba iz Hrvatske posjetila predsjedni{tvo SFRJ i upoznala ga sa polo`ajem srpskog naroda u Hrvatskoj. U razgovoru sa predsjednikom Borisavom Jovi}em i ~lanom predsjedni{tva Nenadom Bu}inom, ~lanovi delegacije su istakli da ih svakodnevni postupci zvani~nih organa republike Hrvatske uvjeravaju da se nalaze na pragu ponavljanja stradanja srpskog naroda koja je do`ivio u 2. svjetskom ratu. K. D.56 iz Rijeke ovih dana upozorava: “Gospodo HDZ-ovci! Napi{ite novi Ustav da je Hrvatska dr`ava svih njenih gradjana, propi{ite hrvatsku zastavu bez {ahovnice, garantirajte regionalnu i op}insku samoupravu i osigurajte ravnopravnost ostalih naroda i narodnosti, pa }ete vidjeti da }e Rijeka i Istra biti naj~vr{}e karike hrvatske dr`ave. Kada govorite o demokraciji, va{e rije~i zvu~e {uplje i neuvjerljivo, a va{a djela govore suprotno. Odbija me va{a opsjednutost nacijom koja je svakom Evropljaninu normalna stvar. Odbija me va{ balkanski mentalitet i va{ antiintelektualizam koji se ne razlikuje od bolj{evi~kog. Vas zanima jedino totalna poslu{nost svih gradjana va{oj stranci. Zato nas ne dijeli hrvatstvo, jer mi smo bolji Hrvati od vas, nas dijele stolje}a, u tome je problem. Podsje}amo da je Rijeka kozmopolitski grad – Jugoslavija u malom”. Uzalud umni ljudi upozoravaju na politi~ku situaciju u Hrvatskoj. Akademik Matija Be}kovi} povodom proslave 300 godi{njice seoba Srba u Boboti kraj Vukovara je rekao: “Mi smo iz doma domu do{li. U`eleli smo se vas kao da se nismo videli 300 godina. Nebojte se! Srbi nikada nisu bili na pogre{noj strani, nikada nisu bili izvan istorije, pa ne}e biti ni sada. Ako bi Srbija ostavila svoj narod koji `ivi izvan njenih granica, osramotila bi i poni{tila svoju istoriju”. Pre`ivjeli logora{i iz Jasenovca poru~uju: “Danas u Hrvatskoj, u jugoslavenskoj republici, na vlast su do{li ljudi koji pod pla{tom demokracije o`ivljavaju i sprovode nacisti~ke metode tiranije nad srpskim narodom koji vjekovima `ivi na tim prostorima. Srbima u Hrvatskoj, u regijama koje su se 1941. godine podigle na ustanak i uklju~ile u borbu antihitlerovske koalicije, ugro`ena su osnovna ljudska prava. Ne priznaje im se nacionalno bi}e, jezik, pismo. 56
ŠU izvorniku puno ime i prezime, prire|iva~i dali samo inicijale.š
101
Masovno ih otpu{taju s posla. Sprovode ekonomsku blokadu u op}inama gdje prete`no `ive Srbi, hapse ih a kad ne mogu prona}i mu{karce za taoca uzimaju `ene i djecu. Ovaj nesretni narod bje`i u {ume, sklanja se od specijalne policije ~iji se metodi i brutalnost ne razlikuju od metoda gestapovaca i usta{a. Sve se ovo doga|a u dane kada se u OUN-u odr`ava svjetski samit o djeci...” Tridesetak prebjeglih milicionara iz Zagreba u [kolu milicije u Sremskoj Mitrovici pi{e: “Na{a {kola ne mo`e vi{e da se prepozna. Specijalci mar{iraju sa druga~ijim oru`jem od na{eg, bez oznaka na uniformi. Internat je pun {ahovnica, zapu{ten, neuredan. Na{i inspektori, koji su ina~e prema nama bili strogi, mirno sve gledaju, bez ikakvog autoriteta. Specijalci su u svemu privilegirani... Borci i oficiri 1. dalmatinske udarne brigade iz Splita pi{u dr. Franji Tu|manu da je u Hrvatskoj na “usnama demokracija, a u ruci pendrek”. Ve} preko 25 godina njegovano je bratstvo i zajedni{tvo izmedju gradova pobratima Karlovca i Kragujevca. Ove godine sve je prekinuto. Karlov~ani, osim malobrojnih boraca nisu prisustvovali ovogodi{njem velikom {kolskom ~asu. Akademik Dejan Medakovi} nedavno isti~e: “Izjavljuju}i da je 1941. godina ostvaren san Hrvata, {ef HDZ-a je naneo najve}u uvredu sopstvenom narodu. Jednu fa{isti~ku tvorevinu, koja je imala genocidni program on je poistovjetio sa hrvatskim bi}em.” Moramo upoznati i upozoriti cijenjeni Raselov sud i o pojavi rasizma u Sloveniji. Tamo je upravo u proceduri Zakon o dr`avljanstvu prema kojem se za upis u knjigu dr`avljana Slovenije, pored vremenskog roka od 15 godina stalnog boravka u republici predvidja i polaganje prijemnog ispita iz slovena~kog jezika i kulture kao i izjava o lojalnosti Sloveniji. Bez polo`enog ispita nema upisa u slovena~ko dr`avljanstvo. Ako u Sloveniji slu~ajno imaju nekretnine bit }e razvla{}eni na osnovu Zakona o sticanju svojine. Tu je i zakon o obaveznim imenima. Tako }e sva imena koja Šneš budu asocirala na izvorna karantanska /slovena~ka/ imena biti progla{ena za nemoralna, pa }e ih kao takve podalpski imenolozi posloven~iti – katolizirati. Bez obzira {to su dr`avljani ve} jednom kr{teni Pavle }e postati Pavel, Aleksandar – Aleksander, Petar – Peter, Stefan – [tefan, Alija }e biti Alojzije, Nijaz – Niko itd. Sva prezimena sa uobi~ajenim sufiksom i} jednostavno }e se transformirati na i~. Nagla{avamo da su u Jugoslaviji oni koji se pozivaju na demokraciju upravo nedemokratski u~inili mnoga protudr`avna djela, ru{e}i ustavni poredak Jugoslavije. Ako uzimaju za uzor demokraciju u SAD-u, {to bi i dolikovalo, onda moramo upozoriti da je po Ustavu SAD-a dr`avama ~lanicama zabranjeno, pored ostalog, kr{iti savezni ustav, uskra}ivati gradjanima jednakost pred zakonom, sklapati me|udr`avne ugovore i drugo. Ovdje je pru`eno mno{tvo dokaza da se u Hrvatskoj nemilice kr{e ta osnovna na~ela pravnog poretka svake suvremene dr`ave, provodi se genocid nad jednim narodom koji je najzaslu`niji za postojanje te dr`ave koja se sada zove republika Hrvatska. Obra}amo se cijenjenom Raselovom sudu i isti~emo da u dr`avi koja neprekidno poja~ava policijske efektive, koja masovno naoru`ava dijelove ve}inskog stanovni{tva, koja formira jednonacionalnu gardu, koja nacionalno stavlja ispred ~ovjeka i ~ovje~nosti u kojoj ministri potiru zvani~ne odluke zakonodavne vlasti, u kojoj srpski narod gubi dostignuti nivo demokracije, u kojoj se svim sredstvima informativne djelatnosti djeluje razorno i raskolni~ki u kojoj se o`ivljavaju aveti fa{isti~ke NDH-a, u kojoj su obustavljene isplate li~nih dohodaka prosvjetnim, kulturnim i zdravstvenim radnicima, u krajevima sa srpskom ve}inom, u kojoj je nerad i rastrojstvo ekonomskog sistema, ne mo`e se o~ekivati ni{ta osim zla i ljudskih ponora, vi|en na ovim prostorima u nedavnoj pro{losti. Imaju}i sve ovo danas u svijesti i mnogo toga u potsvjesti, od srpskog naroda nitko razuman ne mo`e o~ekivati lojalnost i gradjansku poslu{nost. 102
Ostat }emo zahvalni cijenjenom Raselovom sudu ako upozna svijet sa zbiljom u Hrvatskoj i ako osudi one koji prave raskole medju narodima i gradjanima. Predsjednik Glavnog odbora JSDS: Stevan Mraovi}, Šv.r.š
Predsjednik Skup{tine JSDS: Mile mr. Daki}, Šv.r.š M.P.57
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 442.
40 1990., studeni 7. Knin Zahtjev SO Knin Vladi Republike Hrvatske za suglasnost pri osnivanju Op}inskog sekretarijata za unutarnje poslove Knin “zbog poljuljanog povjerenja srpskog naroda u namjere hrvatske vlasti”
REPUBLIKA HRVATSKA SKUP[TINA OP]INE KNIN IZVR[NO VIJE]E Klasa: 210-01/90-01/04 Ur. broj: 2136-02-90-1 Knin, 7. 11. 1990. godine VLADA REPUBLIKE HRVATSKE – ZAGREB ZAGREB PREDMET: Suglasnost na prijedlog Odluke o osnivanju OSUP-a Knin – tra`i se Na 7. sjednici Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin, odr`anoj 7. 11. 1990. godine razmatran je prijedlog Odluke o osnivanju Op}inskog sekretarijata za unutra{nje poslove Knin. Izvr{no vije}e je prihvatilo razmatrani prijedlog Odluke i isti uputilo na razmatranje i usvajanje Skup{tini op}ine Knin. Vije}e je zaklju~ilo i to da do dono{enja Odluke o osnivanju OSUP-a Knin, Stanica javne sigurnosti Knin, poslove i radne zadatke iz nadle`nosti slu`be unutra{njih poslova obavlja u svojstvu Op}inskog sekretarijata za unutra{nje poslove. S obzirom da je Zakonom o unutra{njim poslovima Republike Hrvatske propisano da odluku o osnivanju OSUP-a donosi Vlada Republike Hrvatske, pa kako to do danas nije u~injeno unato~ tome {to je ovo pitanje vi{e puta inicirano kod Vlade Republike, ovim putem vas se zamoljava za davanje suglasnosti na osnivanje OSUP-a Knin i ujedno vas se obavije{tava o aktivnostima koje se vode u op}ini Knin na osnivanju ovog organa. 57
ŠOkrugli pe~at: Jugoslavenska samostalna demokratska stranka Vojni}.š
103
Vi{e razloga je uvjetovalo ovakav razvoj dogadjaja i postupke organa op}ine Knin u odnosu na status i polo`aj slu`be unutra{njih poslova u op}ini Knin. Nastali politi~ki dogadjaji u Republici Hrvatskoj neminovno zahtjevaju ve}i stepen mobilnosti i aktivnosti slu`be unutra{njih poslova u Republici, samim tim i na podru~ju op}ine Knin. U vi{e navrata upozoravali smo na ~injenicu neprakti~nog i neracionalnog organiziranja ove slu`be u odnosu na op}inu Knin, u vezi ~ega je upu}en zahtjev Vladi Republike i Ministarstvu unutra{njih poslova Republike za pokretanje postupka za osnivanje OSUP-a Knin pod brojem, Klasa: 210-01/90-01/01; Ur. broj: 2136-02-90-1 od 30. 07. 1990. godine. U sedmom mjesecu ove godine prilikom posjeta ministra unutra{njih poslova gospodina Boljkovac Josipa sa suradnicima Kninu, dana su usmena obe}anja za osnivanje OSUP-a Knin. Potom je uslijedilo saop}enje sa sjednice Vlade Republike Hrvatske od 31. 07. 1990. godine o odbijanju mogu}nosti osnivanja OSUP-a Knin, da bi na razgovorima u Donjem Lapcu58 izmedju predstavnika Sabora Republike Hrvatske, kojima je prisustvovao i ministar Boljkovac, i predstavnika Srpskog nacionalnog vije}a, bilo dogovoreno pitanje ponovnog pokretanja postupka od Vlade Republike Hrvatske za osnivanje OSUP-a Knin. Do danas u vezi tog pitanja ni{ta konkretno nije uradjeno. U vezi s tim Izvr{no vije}e ocjenjuje u najmanju ruku neozbiljnim odnos vlasti Republike Hrvatske prema ovom problemu, a to naro~ito dobiva na te`ini kad se imaju u vidu ukupni politi~ki odnosi u Republici. Da je dosada{nji na~in organizacije slu`be unutra{njih poslova u Republici Hrvatskoj u odnosu na op}inu Knin, prema ocjenama Izvr{nog vije}a vi{e nego neprihvatljiv, ukazuje i ~injenica dogadjanja iz osmog mjeseca ove godine kada se snagama milicije OSUP-a [ibenik i Stanice javne sigurnosti Drni{ imala namjera izvesti akcija napada na nedu`ni narod u op}ini Knin a da se to strogo taji od kolega milicionera u Stanici javne sigurnosti Knin. Stanje takvih odnosa unutar jednog Sekretarijata ([ibenik) vi{e je nego neodr`iv za vid kolega iz Stanice javne sigurnosti Knin i mogu}nosti funkcioniranja slu`be na podru~ju op}ine Knin. Takav odnos se krajnje negativno odr`ava i na raspolo`enje stanovni{tva na podru~ju op}ine Knin. Da bi se poljuljano povjerenje Srpskog naroda u namjere vlasti Republike Hrvatske po ocjenama Izvr{nog vije}a potrebno je neizmjerljivo vi{e vremena od onog {to je proteklo, a u kojem su se manifestirale radnje i postupci koji su doveli do krajnje kriti~nih odnosa izmedju Srpskog i Hrvatskog naroda u Republici. Radi toga mi{ljenja smo, da bi postupak Vlade Republike Hrvatske na davanju suglasnosti na osnivanje OSUP-a Knin bio jedan od stepenica vra}anju tog povjerenja. DOSTAVLJENO: 1. Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Hrvatske 2. OSUP – [ibenik 3. OSUP – Knin 4. Arhiva – ovdje Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 5. 58
Vidi dok. br. 27.
104
PREDSJEDNIK Popovi} Veljko, dipl. oec., Šv.r.š
41 1990., studeni 12. Gra~ac Izvje{}e [umskog gospodarstva “Lika” OOUR Gra~ac SO Gra~ac o barikadama koje su postavili Srbi iz Mazina
[UMSKO GOSPODARSTVO “LIKA” GOSPI] OOUR ZA GOSPODARENJEM [UMAMA KR[A GRA^AC Broj: 2116/90 Gra~ac, 12. 11. 1990. godine
M.P.59
PREDSJEDNIKU SO GRA^AC PREDSJEDNIKU I.V. GRA^AC NA^ELNIKU S.J.S. GRA^AC Ovim putem obavje{tavamo Naslov da su na{i radnici-sjeka~i, tovara{i i otpremnici krenuli na rad na radili{te “Javornik” odjel 7 u subotu 10. 11. 1990. godine. Mje{tani Mazina: Ili} Nada, Mandi} Jovan, Vojnovi} Milan, Zori} Mi}o, Ili} Rade, Kova~evi} Mi}o, Kova~evi} Rade i Kon~ar Djuro izvr{ili su prepre~avanje javne cestemakadam cesta za D. Lapac s TAM-i}em vlasni{tvo DI “Javornik” pilana Mazin i onemogu}ili odlazak radnicima ovog OOUR-a da odu na radili{te Javornik kako bi se nesmetano otpo~elo raditi, kako na sje~i, izno{enju, izvla~enju tako i na otpremi drvnih sortimenata. Istog dana navedena grupa gradjana neovla{teno je izvr{ila blokiranje na{e rampe koja se nalazi na {umskom putu za Javornik udaljena 200-300 m od stare saobra}ajnice na taj na~in {to je postavila drugi-svoj lokot. Dana 12. 11. 1990. godine ista grupa gradjana na istom mjestu postavljaju ponovno prepreku TAM-i}em vlasni{tvo DI “Javornik” pilana Mazin i ZASTAVU vlasni{tvo Varat Nikole iz Mazina, te vra}aju radnika ovog OOUR-a ponovno natrag nedozvoljavaju}i da odu na izvr{enje postavljenih zadataka. Navedena grupa gradjana dana 10. i 12. XI/90 godinu sprije~ili su prolaz radnicima ovog OOUR-a da izvr{avaju svoje poslove, te sa tim je nanijeta velika materijalna i financijska {teta i u onako te{kim uslovima u kojima se nalazi ovaj OOUR-a. Ova stvar se smatra hitnom te molimo Naslovljene da u {to hitnijem roku rije{e nastali problem kako bi nesmetano mogli pristupiti izvodjenju predvidjenih radnih zadataka. Napominjemo da 15 radnika neradi radi nastale situacije. D i r e k t o r: Pajo Kupre{anin, dipl. ing. {um., Šv.r.š M.P.60 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 433. 59 60
Prijemni pe~at: SR Hrvatska, SO, klasa: 321-01/90-01, ur. br. O8-01/90-0126, primljeno 16. 11. 1990. Pravokutni pe~at: [umsko gospodarstvo “Lika” Gospi}, OOUR za gospodarenje {umama kr{a Gra~ac.
105
42 1990., studeni 15. Knin Poziv Op}inskog sindikalnog vije}a Knin radni~koj klasi Hrvatske da ne prihvati “bezumnu odluku” Vlade RH da 29. i 30. studeni 1990. budu radni dani
OP]INSKO SINDIKALNO VIJE]E KNIN Broj: 267/90. Knin, 15. 11. 1990. godine. Povodom Odluke Ministarstva za rad Republike Hrvatske, da 29. i 30. novembra budu radni dani, Vije}e Saveza sindikata Knin p o z i v a – RADNI^KU KLASU KNINA61 – Radni~ku klasu Hrvatske – Savez samostalnih sindikata Hrvatske – Sve sindikate u Hrvatskoj DA NE PRIHVATE OVAKVU ODLUKU, jer je ona u suprotnosti sa Saveznim zakonom. Kako Jugoslavija kao dr`ava jo{ uvijek postoji i me|unarodno je priznata, smatramo da smo obavezni po{tivati i njene zakone. Ovakva separatisti~ka odluka je neprimjerena u svijetu, i atak je ne samo na dr`avu, nego i na radni~ku klasu. @elimo podsjetiti Ministarstvo za rad Republike Hrvatske da se Hrvatska jo{ nalazi u sastavu Jugoslavije i svojski se zala`e za AVNOJ-ske granice, a istovremeno ne uva`ava sve drugo {to je utvr|eno na tom istom AVNOJ-u. Tako|er pozivamo Savez sindikata Jugoslavije, sve republi~ke sindikate u Jugoslaviji i svu progresivnu javnost da se ovoj odluci Ministarstva Hrvatske suprostave i osude je. Obra}amo se Saveznom sekretarijatu za rad, i radne odnose da u okviru svoje nadle`nosti poduzme odgovaraju}e mjere protiv ovakve odluke. Obra}amo se Vladi i Predsjedni{tvu Republike Hrvatske, SIV-u i Predsjedni{tvu SFRJ da u okviru svojih nadle`nosti zaustave izvr{enje ove bezumne odluke i na taj na~in doprinesu o~uvanju pravnog poretka Hrvatske i Jugoslavije. U tom smislu podr`avamo Zaklju~ke Predsjedni{tva Skup{tine op}ine Knin, da 29. i 30. novembar budu neradni dani na podru~ju op}ine Knin. Preslika, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 241-101 (5-9).
61
Dopisano rukom.
106
43 1990., studeni 16. Vrhovine Odluka o raspisivanju referenduma MZ Vrhovine za izdvajanje MZ iz op}ine Oto~ac i priklju~enje op}ini Titova Korenica
Na temelju ~lana 9. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog izja{njavanja SKUP[TINA MJESNE ZAJEDNICE VRHOVINE62 na sjednici 16. 11. 1990. donio je ODLUKU o raspisivanju referenduma I Raspisuje se referendum za MJESNU ZAJEDNICU VRHOVINE II Referendum }e se odr`ati na dan 09. 12. 1990.III Na referendumu }e se odlu~ivati o IZDVAJANJU MZ VRHOVINE IZ OP]INE OTO^AC I PRIPAJANJE MZ VRHOVINE OP]INI T. KORENICA63 IV Rokovi za provodjenje pojedinih radnji na referendumu po~inju te}i od 16. 11. 1990. godine.Ova odluka se objavljuje NA OGLASNOJ PLO^I i ogla{ava. U VRHOVINAMA 16. 11. 1990. godine.Š...........š,64 Šv.r.š 65
M.P. Izvornik, strojopis i rukopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 355.
62
Svi podvu~eni dijelovi dokumenta napisani su rukom. O rezultatu referenduma vidi dok. br. 45. 64 Potpis ne~itak. 65 Okrugli pe~at: Mjesna zajednica Vrhovine, op}ina Oto~ac. 66 Pisano rukom. 67 Pisano rukom. 63
107
44 1990., prosinac 3. Gra~ac Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Gra~ac Srpskom nacionalnom vije}u da osnuje poduze}e “Srpske {ume” radi raspolaganja i upravljanja {umskim bogatstvom na podru~ju gdje `ivi ve}insko srpsko stanovni{tvo
SKUP[TINA OP]INE GRA^AC IZVR[NO VIJE]E KLASA: 015-01/90-01/0165 URBROJ: 2126-08-01/9066 Gra~ac, 3. XII. 1990. godine – SRPSKOM NACIONALNOM VIJE]U – IZVR[NIM VIJE]IMA SO-e – KNIN – DONJI LAPAC – BENKOVAC – OBROVAC – TITOVA KORENICA – DVOR NA UNI – GLINA Na inicijativnom sastanku predstavnika op{tina Gra~ac, Donji Lapac, Knin, Obrovac i predstavnika [umarija odr`anom u Gra~acu 27. 11. 1990. godine zauzet je slede}i stav u pogledu kori{tenja i raspolaganja {umskim bogatstvom. Polaze}i od ~injenice da u Republici Hrvatskoj `ivi Hrvatski i Srpski narod, te osnivanje od strane Hrvatske vlade javnog preduze}a “Hrvatske {ume” smatramo recipro~nim pravom Srpskog naroda da raspola`e i upravlja {umskim bogatstvom na prostorima na kojima `ivi ve}insko srpsko stanovni{tvo. Iz tih razloga pozivamo Srpsko Nacionalno vije}e da kao najvi{i izvr{ni organ Srpskog naroda u republici Hrvatskoj osnuje javno preduze}e “Srpske {ume”. Izvr{na vije}a SO koja nisu prisustvovala inicijativnom sastanku u Gra~acu pozivaju se da daju SNV svoje mi{ljenje. PREDSTAVNICI OP[TINA – Gra~ac – Knin – Donji Lapac – Obrovac – Benkovac Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 433.
108
45 1990., prosinac 9. Vrhovine Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma o izdvajanju MZ Vrhovine iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Titova Korenica
Izvje{taj o referendumu provedenom za osnovnu organizaciju udru`enog rada ili mjesnu zajednicu ili dru{tveno-politi~ku zajednicu Komisija za provodjenje referenduma MJESNA ZAJEDNICA VRHOVINE68 na sjednici ___ (osnovna organizacija udru`enog rada ili mjesna zajednica ili dru{tveno-politi~ka zajednica) 19__ utvrdjuje IZVJE[TAJ o referendumu za MJESNA ZAJEDNICA VRHOVINE (osnovna organizacija udru`enog rada ili mjesna zajednica ili dru{tveno-politi~ka zajednica) 1. Proveden je referendum za ODVAJANJE MJESNE ZAJEDNICE VRHOVINE I PRIPAJANJE MZ VRHOVINE OP]INI KORENICA (osnovna organizacija udru`enog rada ili mjesna zajednica ili dru{tveno-politi~ka zajednica) 2. Na referendumu se odlu~ivalo o ODVAJANJU MZ VRHOVINE OD OP]INE OTO^AC I PRIPAJANJU MZ VRHOVINA OP]INI KORENICA (pitanje o kome se odlu~ivalo) 3. Referendum je odr`an DOM KULTURE 9. 12. 1990. (mjesto i datum) 4. Glasalo se na 1 glasa~ka mjesta. 5. Utvrdjuju se rezultati glasanja na referendumu po glasa~kim mjestima i to: Glasa~ko mjesto br. 1 “Za” prijedlog glasalo je 653 glasa~a, a “protiv” prijedloga glasalo je 31 glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je ____ Glasa~ko mjesto br. 269 “Za” prijedlog glasalo je ___ glasa~a, a “protiv” prijedloga glasalo je ___ glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je 10 itd. 68 69
Svi podvu~eni dijelovi dokumenta napisani su rukom. Tekst vezan uz glasa~ko mjesto br. 2 prekri`en je olovkom.
109
6. Na osnovu glasa~kih materijala ova komisija je utvrdila ukupni rezultat glasanja na referendumu i to: Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 787 glasa~a Ukupno je glasalo 694 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 653 glasa~a, a “protiv” prijedloga glasalo je 31 glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je 10 7. Na osnovu provedenog referenduma za ODVAJANJE MZ VRHOVINE OD OP]INE OTO^AC I PRIPAJANJE MZ VRHOVINE OP]INI KORENICA i utvrdjenog rezultata (osnovna organizacija udru`enog rada ili mjesna zajednica ili dru{tveno-politi~ka zajednica) glasanja donesena je – nije donesena odluka ZA ODVAJANJE MZ VRHOVINE OD OP]INE OTO^AC I PRIPAJANJU MZ VRHOVINE OP]INI KORENICA (navesti odluku) MZ. VRHOVINE U DOM KULTURE 9. 12. 1990 (mjesto i datum) 1. Ragut, Šv.r.š (komisija za sprovodjenje referenduma) 2. ^orak, Šv.r.š 3. ........,70 Šv.r.š M.P.71 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 355.
46 1990., prosinac 13. Knin Nacrt Statuta Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like
REPUBLIKA HRVATSKA Zajednica op{tina Sjeverne Dalmacije i Like PREDSJEDNI[TVO Klasa: 021-05/90-01/02 Urbroj: 2136-01-90-1 Knin, 13. 12. 1990. godine 70 71
Potpis ne~itak. Okrugli pe~at: Mjesna zajednica Vrhovine, op}ina Oto~ac.
110
PREDMET: Skica za Statut Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like – Srpske Autonomne Oblasti (@upanije) Krajine – dostavlja se – U prilogu vam dostavljamo Skicu za Statut Zajednice op{tine Sjeverne Dalmacije I Like – Srpske Autonomne Oblasti (@upanije) Krajine koju je na osnovu ~lana 5. Odluke o osnivanju i konstituisanju Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like i na osnovu rezultata izja{njavanja o Srpskoj autonomiji provedenog od strane SRPSKOG NACIONALNOG VIJE]A, a na osnovu ~lana 157. Ustava SFRJ i ~lana 232. Ustava SRH, utvrdilo Predsjedni{tvo Zajednice op{tina Sjeverne dalmacije i Like. Dostavljeni prijedlog skice za Statut je ujedno prilog javnoj raspravi na Ustav Republike Hrvatske, ~iji je su{tinski prijedlog da se teritorij Oblasti, odnosno @upanije utvrdi kao autonomna jedinica. Dostavljeno: 1. Predsjedni{tvo SFRJ 2. Odbor za ustavna pitanja – Skup{tine SFRJ-Beograd 3. Predsjednik Republike Hrvatske, Zagreb 4. Predsjednik Sabora RH, Zagreb 5. Ustavna komisija Sabor RH, Zagreb PREDSJEDNIK Dr Milan Babi} ------SKICA ZA STATUT ZAJEDNICE OP[TINA SJEVERNE DALMACIJE I LIKE – SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI (@UPANIJE) KRAJINE SADR@AJ: Uvod I Op{te odredbe Pojmovno odredjenje teritorijalne autonomije; odre|enje teritorije autonomne oblasti; odre|enje sjedi{ta najvi{ih organa autonomne oblasti. II Autonomna prava autonomne oblasti III Najvi{i organi autonomne oblasti-izbor i sastav, organizacija, medjusobni odnosi. IV Medjusobni odnosi organa autonomne oblasti i dr`avnih organa Republike Hrvatske. V Zavr{ne odredbe UVOD Osnova za uspostavljanje autonomne oblasti je ostvarivanje nacionalne ravnopravnosti, kulturnih i istorijskih osobenosti srpskog naroda na podru~ju istorijskih teritorija 111
Dalmatinske i Vojne Krajine koja se sada nalazi u avnojevskim granicama Republike Hrvatske. Statut ima za cilj da valjano pravno sankcioni{e postoje}e stanje to jest uspostavljenu Zajednicu op{tina Sjeverne Dalmacije i Like i izra`enu volju srpskog naroda sa ovog podru~ja za uspostavljanje srpske autonomije u Hrvatskoj. Iskustvo regionalnih autonomija koje danas postoje u Evropi ([panija, Italija) primjer je za ovakvo konstituisanje autonomije. I Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu treba odrediti kao podru~je u sastavu Republike Hrvatske na kojem nastanjeni gradjani samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvrdjene Ustavom Republike Hrvatske, dr`avnim zakonima i Statutom autonomne oblasti, tako da u osnovi bude gradjanski suverenitet. Podru~je koje obuhvata Srpska Autonomna Oblast je podru~je Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like, podru~ja op{tina u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo, a koje donesu Odluku o pristupanju Zajednici op{tina-Autonomnoj oblasti, te naselja sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom koja su se izjasnila za Autonomiju a koja se referendumom pridru`e jednoj od ovih ili novo uspostavljenih srpskih op{tina. Sjedi{te najvi{ih organa Autonomne Oblasti jeste Knin. To je glavni grad Autonomne Oblasti. II Autonomna prava, to jest pravne nadle`nosti Autonomne Oblasti, imala bi da obuhvate: regulativne nadle`nosti (naziv akata putem kojih bi se one vr{ile mogao bi biti: zakon, odluka i sl.) i u okviru regulativnih izvr{ne. Regulativne bi se utvrdile metodom taksativnog nabrajanja. Obavezno bi obuhvatile krug prava i institucija vezanih za upotrebu pisma i naziva jezika, za {kole i druge obrazovne i kulturne institucije, informisanje, slobodu vjeroispovjesti i odgovaraju}e institucije i druge elemente vezane za specifi~nosti nacionalnog, istorijskog i kulturnog bi}a srpskog naroda. Regulativne nadle`nosti jo{ obuhvataju komunalno uredjivanje prostora na podru~ju Autonomne Oblasti, za{titu spomenika kulture, hotelsku industriju, turizam, za{titu prirode i raspolaganja prirodnim dobrima, za{titu zdravlja i sl. Obuhvatile bi krug prava i institucija vezanih za unutra{nje poslove i lokalno sudstvo na podru~ju autonomije. Pored nadle`nosti za izvr{avanje svojih propisa, autonomija mo`e zakonom dr`ave biti ovla{tena i za izvr{avanje dr`avnih propisa. Statut Autonomne Oblasti treba da ka`e za slu~aj ovih ovla{tenja Republika mora prenijeti Autonomnoj Oblasti sredstva za vr{enje tih poslova. U okviru ovog dijela mora se odrediti i financijska autonomija Autonomne Oblasti. Autonomna Oblast mora imati vlastite poreze i odredjene procente od dr`avnih poreza u srazmjeri s potrebama koje proizlaze iz vr{enja njenog autonomnog djelokruga. Autonomna Oblast mo`e imati vlastite posjede i drugu imovinu. Ona ima svoj bud`et i zavr{ni ra~un. III Organi Autonomne Oblasti (najvi{i) morali bi biti konstituisani prema slijede}oj shemi: predstavni~ko tijelo (Skup{tina Oblasti) za vr{enje regulativnih i drugih odlu~uju}ih funkcija Autonomne Oblasti, izabrano na neposrednim vi{estrana~kim izborima tajnim glasanjem i izvr{ni organ Autonomne Oblasti (Izvr{no vije}e Oblasti) za vr{enje izvr{nih poslova. Predsjednik predstavni~kog organa imao bi i neke samostalne funkcije – da predstavlja Autonomnu Oblast, da progla{ava akte predstavni~kog tijela Autonomne Oblasti i sl. 112
Izvr{ni organ treba biti biran od predstavni~kog tijela, kao i njegov predsjednik. Mogu}e ga je birati iz reda ~lanova predstavni~kog tijela ili nezavisno od ~lanstva u predstavni~kom tijelu. IV Odredbe u ovom dijelu zavise od odgovaraju}ih odredaba u Ustavu Republike Hrvatske. Ne dolazi u obzir nikakva institucionalizirana kontrola dr`ave nad vr{enjem autonomnog djelokruga Autonomne Oblasti, osim kontrole ustavnosti i zakonitosti akata Autonomne Oblasti, {to vr{i tu funkciju (za{tite ustavnosti i zakonitosti u dr`avi uop{te) ustanovljeni Ustavni sud. Dolazio bi u obzir, eventualno, organ koji bi se nazivao Vladin povjerenik ili sli~no, koji bi bio nadle`an za kontrolu nad vr{enjem delegiranih nadle`nosti Autonomne Oblasti, odnosno njezinih odgovaraju}ih organa. Smisao teritorijalne autonomije upravo je u tome da Autonomna Oblast autonomno od dr`ave i njenih organa vr{i poslove u okviru svojega autonomnoga djelokruga. Razumije se, u granicama Ustava i zakona dr`ave, o ~emu vodi ra~una, kako smo istakli, Ustavni sud. V Zavr{ne odredbe utvrdile bi najkasniji rok za konstituisanje organa Autonomne Oblasti, pravni re`im regulisanja dru{tvenih odnosa koji su u sferi autonomnog djelokruga, dan stupanja na snagu Statuta Autonomne Oblasti. Statut Autonomne Oblasti mora se donositi i mijenjati po posebnom postupku, slo`enijem od postupka po kojem predstavni~ko tijelo Autonomne Oblasti donosi druge akte. On mora biti djelo predstavni~kog tijela Autonomne Oblasti, nikako dr`ave. Statut Autonomne Oblasti mora biti u saglasnosti s Ustavom dr`ave. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 5.
47 1990., prosinac 14. Vrhovine Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma o izdvajanju 16 mjesnih zajednica iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Korenica
Centralna komisija za provodjenje referenduma za Mjesne zajednice Gornji Babin Potok, Donji Babin Potok, Turjanski, Gornje Vrhovine, Rudopolje, Vrhovine, Zalu`nica, Doljani, [kare, Podum, Glavace, Dabar/i Glibodol/, Drenov Klanac, Brlo{ka Dubrava, Brlog, Srpsko Polje i Ponori na sjednici 14. 12. 1990. godine utvrdjuje IZVJE[TAJ o referendumu provedenom za MZ G.B. Potok, MZ D.B. Potok, MZ Turjanski, MZ Gornje Vrhovine, MZ Rudopolje, MZ Vrhovine, MZ Zalu`nica, MZ Doljani, MZ [kare, 113
MZ Podum, MZ Glavace, MZ Dabar/i Glibodol/, MZ Drenov Klanac, i Brlo{ka Dubrava, MZ Brlog, MZ Srpsko Polje i MZ Ponori. 1. Proveden je referendum za gore navedene Mjesne zajednice. 2. Na referendumu se odlu~ivalo o izdvajanju gore navedenih mjesnih zajednica iz op}ine Oto~ac i pripajanja gore navedenih Mjesnih zajednica op}ini Korenica.3. Referendum je odr`an 09. decembra 1990. godine u svakoj gore navedenoj Mjesnoj zajednici. 4. Glasalo se na 17 glasa~kih mjesta. 5. Utvrdjuju se rezultati glasanja na referendumu po glasa~kim mjestima i to: Glasa~ko mjesto br. 1 /MZ Gornji Babin Potok/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 137 glasa~a. Ukupno je glasalo 135 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 135 glasa~a, a “protiv” prijedloga i neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 2 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 2 /MZ Donji Babin Potok/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 242 glasa~a. Ukupno je glasalo 209 glasa~a. “Za” prijedlog je glasalo 209 glasa~a, a “protiv” prijedloga i neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 33 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 3 /MZ Turjanski/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 242 glasa~a. Ukupno je glasalo 218 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 213 glasa~a, a “protiv” prijedloga 5 glasa~a. Neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se odazvalo nije 24 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 4 /MZ Gornje Vrhovine/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 434 glasa~a. Ukupno je glasalo 391 glasa~. “Za” prijedlog glasalo je 390 glasa~a, a “protiv” prijedloga 1 glasa~. Neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 43 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 5 /MZ Rudopolje/ Po bira~kom spisku referendumom je obuhva}eno 241 glasa~. Ukupno je glasalo 198 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 195 glasa~a, a “protiv” prijedloga 2 glasa~a. Neva`e}i listi} je bio 1. Na glasanje se nije odazvalo 43 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 6 /MZ Vrhovine/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 787 glasa~a. Ukupno je glasalo 694 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 653 glasa~a, a “protiv” prijedloga 31 glasa~. Neva`e}ih listi}a je bilo 10. Na glasanje se nije odazvalo 93 glasa~a.Glasa~ko mjesto br. 7 /MZ Zalu`nica/ 114
Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 448 glasa~a. Ukupno je glasalo 435 glasa~a. “Za” prijedlog je glasalo 426 glasa~a, a “protiv” prijedloga 8 glasa~a. neva`e}i listi} je bio 1. Na glasanje se nije odazvalo 13 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 8 /MZ Doljani/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 427 glasa~a. Ukupno je glasalo 307 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 302 glasa~a, a “protiv” prijedloga 5 glasa~a. Neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 120 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 9 /MZ [kare/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 312 glasa~a. Ukupno je glasalo 296 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 277 glasa~a, a “protiv” prijedloga 13 glasa~a. Neva`e}ih listi}a je bilo 6. Na glasanje se nije odazvalo 16 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 10 /MZ Podum/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 351 glasa~a. Ukupno je glasalo 218 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 212 glasa~a, a “protiv” prijedloga 4 glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je 2. Na glasanje se nije odazvalo 133 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 11 /MZ Glavace/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 237 glasa~a. Ukupno je glasalo 225 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 216 glasa~a, a “protiv” prijedloga 9 glasa~a. Neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 12 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 12 /MZ Dabar/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 450 glasa~a. Ukupno je glasalo 269 glasa~a. “Za” prijedlog je glasalo 269 glasa~a, a “protiv” prijedloga i neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvao 181 glasa~. Glasa~ko mjesto br. 13 /MZ Dabar-Glibodol/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 50 glasa~a. Ukupno je glasalo 27 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 27 glasa~a, a “protiv” prijedloga i neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 23 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 14 /MZ Drenov Klanac i Brlo{ka Dubrava/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 302 glasa~a. Ukupno je glasalo 240 glasa~a.
115
“Za” prijedlog je glasalo 236 glasa~a, a “protiv” prijedloga 4 glasa~a. Neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 62 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 15 /MZ Brlog/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 349 glasa~a. Ukupno je glasalo 258 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 258 glasa~a, a “protiv” prijedloga i neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvao 91 glasa~.Glasa~ko mjesto br. 16 /MZ Srpsko Polje Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 342 glasa~a. Ukupno je glasalo 224 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 224 glasa~a, a “protiv” prijedloga i neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 118 glasa~a. Glasa~ko mjesto br. 17 /MZ Ponori/ Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 172 glasa~a. Ukupno je glasalo 160 glasa~a. “Za” prijedlog glasalo je 160 glasa~a, a “protiv” prijedloga i neva`e}ih listi}a nije bilo. Na glasanje se nije odazvalo 12 glasa~a. 6. Na osnovu glasa~kih materijala ova komisija je utvrdila pojedina~ne rezultate po Mjesnim zajednicama kako je to navedeno u ta~ci 5 ovog izvje{taja, te ukupne rezultate glasanja za sve Mjesne zajednice koje su provele referendum i to: Po bira~kim spiskovima referendum je obuhva}ao 5523 glasa~a. Ukupno je glasalo 4504 glasa~a. “ZA” prijedlog glasalo je 4402 glasa~a, a “PROTIV” prijedloga glasalo je 82 glasa~a. Neva`e}ih listi}a bilo je 20. Na glasanje se nije odazvalo 1019 glasa~a. 7. Na osnovu provedenog referenduma za MZ Gornji Babin Potok, MZ Donji Babin Potok, MZ Turjanski, MZ Gornje Vrhovine, MZ Rudopolje, MZ Vrhovine, MZ Zalu`nica, MZ Doljani, MZ Podum, MZ [kare, MZ Glavace, MZ Dabar/i Glibodol/, MZ Drenov Klanac, Brlo{ka Dubrava, MZ Brlog, MZ Srpsko Polje i MZ Ponori i utvrdjenog rezultata glasanja Centralna komisija za provodjenje referenduma potvrdjuje da je svaka navedena Mjesna zajednica donijela odluku o izdvajanju iz op}ine Oto~ac i pripajanja op}ini Korenica, odnosno na osnovu ukupnih rezultata Centralna komisija za provodjenje referenduma, utvrdjuje da se navedenih 16 mjesnih zajednica i Glibodol kao cjelina odvajaju od op}ine Oto~ac i pripajaju op}ini Korenica. U Vrhovinama, 14. decembra 1990. Centralna komisija za provodjenje referenduma Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 6046. 116
48 1990., prosinac 19. Kostajnica Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like
Na temelju ~lana 181. Statuta Op}ine Kostajnica (“Slu`beni vjesnik” u Sisku broj: 52/81, 3/84, 28/84, 13/86 i 11/90) Skup{tina op}ine Kostajnica na sjednici odr`anoj 19. 12. 1990. godine, donijela je ODLUKU o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like – Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina. ^lan 1. Op}ina Kostajnica pristupa Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like – Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina. ^lan 2. Ova odluka podlije`e potvrdjivanju na referendumu koji }e raspisati Skup{tina op}ine Kostajnica. ^lan 3. Ova odluka smatra se donesenom danom odr`anog referenduma ako je na istom gradjani potvrde. Ukoliko se gradjani izjasne protiv ove odluke smatra se da ista nije donesena. SKUP[TINA OP]INE KOSTAJNICA PREDSJEDNIK Skup{tine op}ine
Klasa:021-05/91-01/01 Urbroj: 2139-01-01-91-1 Kostajnica, 19.12.1990.
Vinko Mijo~evi}, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
49 1990., prosinac 19. Knin Prijedlog odluke Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tina Sjeverna Dalmacija i Lika o provo|enju Statuta “SAO Krajine”
Na osnovu ~lana 25. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine, Privremeno predsjedni{tvo zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like upu}uje skup{tinama op{tina udru`enim u Zajednicu 117
PRIJEDLOG ODLUKE o sprovodjenju Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine ^lan 1. Funkciju Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajine na osnovu ovog statuta vr{e skup{tine op{tina udru`ene u Zajednicu op{tina Sjeverne Dalmacije i Like kao privremena Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine. ^lan 2. Funkciju Izvr{nog vije}a Srpske Autonomne Oblasti Krajine vr{i Privremeno predsjedni{tvo Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like. ^lan 3. Funkciju predsjednika Izvr{nog vije}a Srpske Autonomne Oblasti Krajine vr{i predsjednik Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like. ^lan 4. Navedeni organi iz ~lana 1., 2.. i 3. obavljat }e svoje funkcije do konstituisanja Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajine na na~in predvidjen ~lanom 10. i 11. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine. ^lan 5. Odluka stupa na snagu danom progla{enja od strane Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like, a nakon {to je usvoji ve}ina skup{tina op{tina udru`enih u Zajednicu. Knin, 19. 12. 1990. godine
PREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA ZO Babi} dr Milan, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 5.
50 1990., prosinac 20. Gra~ac Zaklju~ak SO Gra~ac kojim se daje suglasnost za izdvajanje 15 mjesnih zajednica iz op}ine Gospi} i pripajanje istih op}ini Gra~ac
Na osnovu ~lana 190. stav 1. ta~ke 24. Statuta op{tine Gra~ac, Skup{tina op{tine Gra~ac na 4 sjednici Vije}a mjesnih zajednica, 4 sjednici Vije}a udru`enog rada, i 4 sjednici Dru{tveno politi~kog vije}a, odr`anim dana 20. 12. 1990. godine, donijela je ZAKLJU^AK 118
I Dava se suglasnost na zahtjev Mjesnih zajednica: Lipovo Polje, Studenci, Kr{-Mlakva, Li~ki Osik, Divoselo, [iroka Kula, Ostrvica, Kru{kovac, Barlete, Pavlovac, Vrebac, Mogori}, Po~itelj, Medak i Radu~ koje se nalaze u sastavu op{tine Gospi} za njihovo izdvajanje iz te op{tine i pripajanju Op{tini Gra~ac. II Ovaj zaklju~ak stupa na snagu odmah a objavit }e se u Slu`benom glasniku Krajine. KLASA: 015-05/91-01/1 URBROJ: 2126-07-01/91-1 Gra~ac, 20.12.1990. Predsjednik Vije}a mjesnih zajednica Vu~kovi} \or|e, v.r. Zamjenik predsjednika Vije}a udru`enog rada Duki} Nikola, v.r. Zamjenik Predsjednika DPV Tojagi} Stevan, v.r.
PREDSJEDNIK Skup{tine op{tine Gra~ac Prof. Mandi} Jasminka, v.r
Ta~nost prijepisa ovjerava SEKRETAR M.P.72 Cvjetkovi} Du{an, Šv.rš Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 6003.
51 1990., prosinac 20. Velika Gradusa Zapisnik o glasovanju i odluci o izdvajanju MZ Velika Gradusa iz op}ine Sisak i pripajanju op}ini Petrinja
Obrazac br. R-8 ZAPISNIK o glasanju na glasa~kom mjestu br.1 odr`anom Velika Gradusa 20. XII 1990. u M. Z. (mjesto i datum) VELIKA GRADUSA (organizacija udru`enog rada ili mjesna zajednica ili samoupravna interesna zajednica ili dru{tveno-politi~ka zajednica) 72
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Gra~ac.
119
1. Na referendumu se odlu~ivalo o IZDVAJANJU M. Z. VELIKA GRADUSA IZ SASTAVA (pitanje o kome se odlu~ivalo) OP]INE SISAK I PRIPAJANJE ISTE OP]INI PETRINJA 2. Sjednici odbora za provo|enje referenduma prisustvuju: 1) VLATKOVI] LJUBAN predsjednik odbora ~lan odbora 2) VUJ^I] ^EDO 3) SUMENI] MILENKO ~lan odbora 3. Po bira~kom spisku odnosno izvodu iz bira~kog spiska za glasa~ko mjesto br. 1 je upisano 341 glasa~a. 4.Ukupno je glasalo 299 glasa~a. 5. “Za” prijedlog glasalo je 298 glasa~a, a “protiv” prijedloga glasalo je 0 glasa~a. neva`e}ih listi}a bilo je 1 6.............................................................................................................................................. U Velika Gradusa 20. XII 1990 (mjesto i datum)
Vlatkovi} Ljuban, Šv.rš (~lanovi odbora za provo|enje glasanja)
Vuj~i} ^edomir, Šv.rš Sumeni} Milenko, Šv.rš Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 433.
52 1990., prosinac 21. Knin Statut “Srpske autonomne oblasti Krajina”
STATUT SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE KNIN, decembar 1990. godine OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Srpska Autonomna Oblast Krajina oblik je teritorijalne autonomije u sastavu Republike Hrvatske, u okviru kojeg svi nastanjeni gra|ani samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom Republike Hrvatske, dr`avnim zakonima i Statutom Srpske Autonomne Oblasti Krajine. 120
Srpska Autonomna Oblast Krajina uspostavlja se radi ostvarivanja nacionalne ravnopravnosti, kao i kulturnih i istorijskih osobenosti srpskog naroda nastanjenog na podru~ju istorijskih teritorija Dalmatinske i Vojne Krajine, koje se nalaze u sastavu Republike Hrvatske, u okviru Federativne Jugoslavije. ^lan 2. Prava i du`nosti u Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajini vr{e gra|ani neposredno, narodnom inicijativom i referendumom, te preko svojih slobodno izabranih predstavnika koje biraju u Skup{tini Srpske Autonomne Oblasti Krajine. ^lan 3. U vr{enju prava i du`nosti Srpske Autonomne Oblasti Krajine svi gra|ani u njoj jednaki su bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, politi~ko ili drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno porijeklo, imovno stanje ili koje li~no svojstvo. ^lan 4. Srpska Autonomna Oblast Krajina ima teritoriju koju sa~injavaju teritorije sada{nje Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like, teritorije op{tina s ve}inskim srpskim stanovni{tvom koje donesu odluku o pristupanju Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajini, kao i naselja u kojima ve}inu stanovni{tva ~ine pripadnici srpskog naroda, a koje se referendumom izjasne za priklju~enje jednoj od postoje}ih ili novouspostavljenih op{tina s ve}inskim srpskim stanovni{tvom. ^lan 5. Sjedi{te najvi{ih organa Srpske Autonomne Oblasti Krajine i njen je glavni grad Knin. PRAVA DU@NOSTI ^lan 6. Prava i du`nosti Srpske Autonomne Oblasti Krajine vr{e njeni organi ustanovljeni ovim Statutom. Srpska Autonomna Oblast Krajina: 1. obrazuje organe, organizacije i slu`be Srpske Autonomne Oblasti Krajine i ure|uje njihovu organizaciju i rad; 2. donosi statut; 3. donosi bud`et i zavr{ni ra~un; 4. ure|uje na~in izbora poslanika oblasne skup{tine; 5. donosi odluke i op{te akte kojima ure|uje pitanja od interesa za gra|ane u Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajini na podru~ju kulture, obrazovanja, slu`bene upotrebe jezika i pisma, javnog obavje{tavanja, zdravstvene i socijalne za{tite, dru{tvene brige o djeci, za{tite i unapre|ivanja `ivotne sredine, prostornog ure|enja, turizma i ugostiteljstva, ostvarivanja slobode vjeroispovijesti i na drugim podru~jima od neposrednog interesa za gra|ane; 6. odlu~uje o kori{tenju sredstava Oblasti; 7. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Hrvatske i Federacije, ~ije je izvr{avanje povjereno oblasnim organima; 8. donosi propise za izvr{avanje zakona, drugih propisa i op{tih akata Republike Hrvatske i Federacije kada je to zakonom, drugim propisom ili op{tim aktom predvi|eno; 9. obezbje|uje izvr{avanje oblasnih odluka i op{tih akata; 10. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela i utvr|uje mjere za njegovo provo|enje. 121
11. obavlja i druge poslove utvr|ene Ustavom Republike Hrvatske, dr`avnim zakonima, kao i Statutom Srpske Autonomne Oblasti Krajine. Republika Hrvatska mo`e zakonom povjeriti Srpskoj Autonomnoj oblasti Krajini vr{enje pojedinih poslova iz okvira svojih prava i du`nosti i prenijeti joj sredstva za te poslove. ^lan 7. Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajini pripadaju prihodi od vlastitih poreza i u odre|enom procentu od dr`avnih poreza u srazmjeri s potrebama koje proizlaze iz njenih prava i du`nosti utvr|enih dr`avnim zakonom. OBLASNI ORGANI ^lan 8. Organi Srpske Autonomne Oblasti Krajina jesu Skup{tina, Izvr{no vije}e i Predsjednik Izvr{nog vije}a. ^lan 9. Skup{tina Oblasti najvi{i je predstavni~ki organ Oblasti. Skup{tina Oblasti, u okviru nadle`nosti utvr|enih ovim Statutom, ure|uje pojedina pitanja od interesa za gra|ane i Oblasti, i to: 1. donosi Statut Oblasti o odlu~uje o njegovoj promjeni; 2. donosi program privrednog, dru{tvenog i regionalnog razvoja; 3. donosi bud`et i zavr{ni ra~un; 4. donosi odluke, druge propise i op{te akte; 5. raspisuje referendum; 6. bira i razrje{ava predsjednika i potpredsjednika Skup{tine; 7. bira predsjednika i ~lanove Izvr{nog vije}a; 8. obezbje|uje autonomiju sudskih i policijskih organa koji djeluju u Oblasti; 9. pretresa op{ta pitanja u okviru prava i du`nosti Oblasti i utvr|uje osnovne pravce razvoja na odre|enim podru~jima; 10. obavlja kontrolu nad radom Izvr{nog vije}a; 11. obrazuje stru~ne i druge slu`be za svoje potrebe; 12. odlu~uje o zadu`ivanju Oblasti; 13. raspola`e bud`etskom rezervom Oblasti; 14. obavlja i druge poslove odre|ene Ustavom Republike Hrvatske, dr`avnim zakonima i ovim statutom. Skup{tina Oblasti mo`e saboru Republike Hrvatske podnositi prijedloge zakona i drugih akata. ^lan 10. Skup{tina Oblasti ima 60 poslanika. Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. Izbor poslanika vr{i se u izbornim jedinicana. Izbor i prestanak mandata poslanika i obrazovanje izbornih jedinica ure|uje se odlukom Skup{tine Oblasti. ^lan 11. Poslanici se biraju na ~etiri godine. Izbori za poslanike moraju se odr`ati najkasnije 30 dana prije isteka mandata poslanika kojima isti~e mandat. 122
Danom verifikacije mandata novih poslanika prestaje funkcija poslanika ~iji mandat isti~e. Skup{tina Oblasti mo`e u slu~aju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja odlu~iti da se mandat poslanika produ`i dok takvo stanje traje, odnosno dok ne budu stvoreni uslovi za izbor poslanika. ^lan 12. Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran. ^lan 13. Poslanik ne mo`e biti pozvan na odgovornost za izra`eno mi{ljenje ili davanje glasa u Skup{tini Oblasti. ^lan 14. Skup{tina bira predsjednika i potpredsjednika iz reda poslanika, na ~etiri godine. Predsjednik Skup{tine predstavlja Skup{tinu Oblasti i vr{i druge poslove predvi|ene statutom i poslovnikom. ^lan 15. Skup{tinu Oblasti saziva predsjednik Skup{tine na osnovu odluke Skup{tine ili po svojoj inicijativi. Predsjednik Skup{tine du`an je da sazove sjednicu Skup{tine oblasti kad to zatra`i najmanje tre}ina od ukupnog broja poslanika ili na zahtjev Izvr{nog vije}a s unaprijed utvr|enim dnevnim redom, te u drugim slu~ajevima predvi|enim poslovnikom Skup{tine. ^lan 16. Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sjednici kojoj prisustvuje ve}ina od ukupnog broja poslanika, ako ovim Statutom nije predvi|ena posebna ve}ina. ^lan 17. Skup{tina mo`e odlu~iti da o pojedinim pitanjima iz njene nadle`nosti odluku donesu gra|ani oblasnim referendumom. Skup{tina je du`na da odlu~i o zahtjevu za raspisivanje oblasnog referenduma koji podnese najmanje 3.000 bira~a. ^lan 18. Izvr{no vije}e Oblasti izvr{ni je organ Oblasti, u okviru njenih prava i du`nosti. ^lan 19. Izvr{no vije}e sa~injavaju predsjednik, jedan ili vi{e potpredsjednika i odlukom odre|eni broj ~lanova. ^lan 20. Predsjednik Skup{tine predla`e Skup{tini kandidata za predsjednika Izvr{nog vije}a, po{to prethodno pribavi mi{ljenje predstavnika ve}ine u Skup{tini. Kandidat za predsjednika Izvr{nog vije}a iznosi pred Skup{tinu svoj program i predla`e sastav Izvr{nog vije}a. Predsjednik i ~lanovi Izvr{nog vije}a izabrani su ako je za njihov izbor glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika. Izvr{no vije}e bira se poslije svakog konstituisanja novoizabrane Skup{tine Oblasti. 123
^lan 21. Izvr{no vije}e i svaki njegov ~lan za svoj rad odgovaraju Skup{tini. Skup{tina mo`e izglasati nepovjerenje Izvr{nom vije}u i pojedinom njegovom ~lanu. ^lan 22. Predsjednik Izvr{nog vije}a predstavlja Oblast, progla{ava odluke i druge op{te akte Skup{tine i vr{i druge poslove koje mu povjere Skup{tina i Izvr{no vije}e. ^lan 23. Izvr{no vije}e svojim aktom obrazuje organe za izvr{avanje oblasnih odluka i drugih op{tih akata i utvr|uje njihovu organizaciju. DONO[ENJE I STUPANJE NA SNAGU OBLASNOG STATUTA ^lan 24. Statut Oblasti donosi Skup{tina Oblasti dvotre}inskom ve}inom svojih ~lanova. ^lan 25. Za sprovo|enje ovog Statuta donije}e se posebna odluka. ^lan 26. Ovaj Statut stupa na snagu danom progla{enja od strane Privremenog Predsjedni{tva Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like, a nakon {to ga usvoji ve}ina skup{tina op{tina udru`enih u Zajednicu. Statut su usvojile 20.12. Skup{tine op{tine: Knin, Donji Lapac, Gra~ac, Obrovac, Benkovac, Titova Korenica, Vojni}, a 21. 12. 1990. godine Skup{tina op{tine Dvor na Uni. Statut je progla{en i stupio na snagu 21. 12. 1990. godine. PRIVREMENO PREDSJEDNI[TVO ZAJEDNICE OP[TINA SJEVERNE DALMACIJE I LIKE Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
53 1990., prosinac 27. Donji Lapac Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Donji Lapac Izvr{nom vije}u “SAO Krajine” za osnivanje javnog poduze}a za gospodarenje {umama na srpskom etni~kom podru~ju
REPUBLIKA HRVATSKA SKUP[TINA OP]INE DONJI LAPAC IZVR[NO VIJE]E 124
Klasa:321-01/90-01/10 Urbroj:2114-01-90-1 Donji Lapac, 27.12.1990. godine IZVR[NOM VIJE]U SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA KNIN Organiziranjem {umarstva u jedinstveno javno poduze}e za podru~je cijele Hrvatske, a ~ija organizacija po~inje djelovati od 1. 1. 1990. godine, jo{ jedna je od mjera kojom vrhovni{tvo i Sabor Hrvatske dovode u podredjen polo`aj srpski narod, oduzimaju}i mu pravo da upravlja i koristi prirodna bogatstva na ovom etni~kom teritoriju. Unato~ tome {to se upravo na podru~jima gdje u velikoj ve}ini `ivi stanovni{tvo srpske nacionalnosti nalazi dosta bogat {umski fond (na primjer, u Lici Kapela i Plje{evica), u koncipiranju nove organizacije [umarstva nisu uop}e bili uklju~eni stru~njaci srpske nacionalnosti koji su zaposleni u toj djelatnosti. Za pripadnike tog naroda nema mjesta na rukovode}im funkcijama u okviru nove organizacije {umarstva. Pri odredjivanju organizacionih jedinica ({umarija) ide se na formiranje takvih jedinica na podru~ja na kojima one nikada nisu postajale (Sveti Rok u op}ini Gra~ac, na primjer), a sve sa ciljem da se razbije jedinstveno {umsko podru~je na {irem srpskom teritoriju. Iz tih razloga Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Donji Lapac Izvr{nom vije}u Srpske Autonomne Oblasti Krajina da se osnuje javno poduze}e za gospodarenje {umama na srpskom etni~kom podru~ju u Hrvatskoj. S po{tovanjem. Na znanje: Izvr{nom vije}u SO: – Titova Korenica – Gra~ac – Obrovac, Knin, Benkovac, Dvor.
M.P.73
PREDSJEDNIK Obrad Opa~i}
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 233.
54 1991., sije~anj 13. Oku~ani Odluka Mjesne zajednice Oku~ani o raspisivanju referenduma za odcjepljenje od op}ine Nova Gradi{ka i priklju~enje op}ini Pakrac
Na temelju ~lanka 9. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja skup{tina na sjednici odr`anoj 13. 1. 1991. godine donijela je 73
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, Izvr{no vije}e SO Donji Lapac.
125
ODLUKU o raspisivanju referenduma I Raspisuje se referendum za mjesnu zajednicu OKU^ANI. II Referendum }e se odr`ati 20. 1. 1991. godine. III Na referendumu }e se odlu~ivati o otcjepljenju od Nove Gradi{ke i priklju~enju op}ini Pakrac. IV Rokovi za provo|enje pojedinih radnji na referendumu po~inju te}i od 13. 1. 1991. PREDSJEDNIK SKUP[TINE MJESNE ZAJEDNICE Š..........š74 Šv.r.š M.P.75 Izvornik, strojopis, latinica Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija
55 1991., sije~anj 21. Knin Zamolba Srpskog nacionalnog vije}a Slobodanu Milo{evi}u da u svezi s razmjenom mi{ljenja oko novog ure|enja odnosa me|u jugoslavenskim narodima primi delegaciju Vije}a koja }e mu iznijeti zahtjeve srpskog naroda koji `ivi na podru~ju Republike Hrvatske
SRPSKO NACIONALNO VIJE]E Broj: 1991/2. Knin, 21. 1. 1991. PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRBIJE BEOGRAD Po{tovani predsjedni~e, Povodom razgovora koji se obavljaju izme|u predstavnika republika, a posebno predstoje}eg razgovora izmedju Vas i predsjednika Republike Hrvatske, a radi razmjene 74 75
Potpis ne~itak. Okrugli pe~at: SO Nova Gradi{ka, MZ Oku~ani.
126
mi{ljenja oko novog ure|enja odnosa medju jugoslovenskim narodima, obra}amo Vam se molbom da primite na razgovor delegaciju Srpskog nacionalnog vije}a. @elimo da Vas upoznamo da vi|enjem i zahtjevima srpskog naroda koji `ive na podru~ju Republike Hrvatske i Srpske krajine. Bili bismo Vam zahvalni ako mo`ete da nas primite do 25. januara ove godine. S po{tovanjem PREDSJEDNIK dr. Milan Babi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica Arhiv Vlade Republike Hrvatske
56 1991., sije~anj 29. [ibenik Poziv na sastanak Glavnog odbora Srpske demokratske stranke na kojemu }e se raspravljati o aktualnim politi~kim prilikama u Hrvatskoj i Jugoslaviji, mogu}em raspletu krize i na~inu organiziranja srpskog naroda u Hrvatskoj, te organizacijska pitanja SDS-a
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA Predsjednik [ibenik, 29. januar Pozivate se da neizostavno prisustvujete sjednici GLAVNOG ODBORA Srpske Demokratske Stranke, koja }e se odr`ati na dan 02. februara 1991.godine /subota/ u Donjem Lapcu u hotelu “Kamensko”, s po~etkom rada u 13°° sati. Predla`em slijede}i DNEVNI RED 1. Aktualne politi~ke prilike u Hrvatskoj i Jugoslaviji, mogu}i rasplet krize i na~in organiziranja srpskog naroda u Hrvatskoj; 2. Neka organizaciona pitanja SDS-e; 3. Razno. Molimo Vas da sa sobom donesete ovaj poziv, jer }e Vam slu`iti kao propusnica! PREDSJEDNIK SDS-e Akademik prof. dr JOVAN RA[KOVI] s.r. Jovan Ra{kovi}, Šv.r.š ------PRILOG RASPRAVI O PRVOJ TA^KI DNEVNOG REDA SJEDNICE GLAVNOG ODBORA SDS 127
Istorijski kronometar Jugoslavije udara svoje zadnje minute. O~ito je da je druga Jugoslavija na umoru. Dana{nji savezni organi vi{e podsje}aju na pataloge okupljene oko kadavera, nego na politi~are koji nastoje probuditi zamrlu politi~ku i dr`avnu tvorevinu. O{tro se sudaraju i suprostavljaju dvije koncepcije – koncepcija federativnog ure|enja Jugoslavije i konfederativna koncepcija. Argumenti za federaciju su istorijski i etni~ki utemeljeni i po svome su karakteru mirotvorni i demokratski. O~igledna je njihova primjerenost zahtjevima evropske civilizacije. Srbi u Hrvatskoj, ali i srpski narod u cjelini, radiklano se suprostavljaju konfederativnom ure|enju i odbacuju svaku mogu}nost prihva}anja konfederacije sada{njih republika. Konfederacija je la`na i vulgarna podvala. Ona je u prvom redu la`na zato jer odmah priznaje i prihva}a dana{nje nelegitimne granice, posebno izme|u Hrvatske i Srbije, pa izme|u Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nisu dr`avotvorne. One su odre|ene politi~kim ciljevima i politi~kim kriterijima KPJ-u. Poslu`ile su i slu`ile skoro 50 godina da bi se o~uvao jedan politi~ki sistem. Raspadom titoisti~kom sistema gubi se i njihova istorijska zasnovanost. Te granice, ina~e bez me|unarodne saglasnosti, nisu bile ni demokratski uspostavljene, ve} nametnute od samog partijskog vrha, i ne predstavljaju ni ozbiljnu etni~ku raspodjelu. Ako bi prihvatili konfederaciju, oko 2,5 miliona Srba postaju nacionalne manjine u Hrvatskoj i B i H. Pretvaranje naroda u nacionalne manjine nije samo pitanje dostojanstva jednog naroda, ono je proces poni{tavanja naroda. Narodu se oduzimaju njegove oznake. Konfederacija bi uve}avala nacionalne konflikte i frustracije, produbljivala me|unacionalne krize. Uostalom, to se ve} i doga|a u novoformiranoj Hrvatskoj, u sada{njoj jugo-konŠfešderaciji. Srbi u Hrvatskoj su na udaru srbofobi~ne ideologije. Nova hrvatska konfederalna dr`ava, odnosno njen Sabor, ne dopu{ta srpskom narodu uspostavljanje njegovog nacionalnog bi}a. Niti jedna ideja, druk~ija od one koja se ra|a u krilu HDZ, ne mo`e biti provedena kroz Hrvatski Sabor. Sva na{a nastojanja, makar i najbla`a, ostaju prazni poku{aji. to je u stvari tiranski parlament, koji nikom ne dopu{ta druga~iju kombinaciju od one koju sam uspostavlja. Obi~no se nagla{ava i nama, koji imamo “~iste stavove” o tom parlamentu, postavlja pitanje koje u sebi nosi i politi~ki odgovor: da li su to bili slobodni izbori i da li je izabran slobodni parlament? Ako je to tako, dalje nam se tuma~i, da nemamo razloga da se bunimo i da bi morali biti lojalni tom parlamentu. Na{ odgovor je jasan i jednostavan: Hitler je tako|e legalnim sredstvima do{ao na vlast, putem izbornog tijela, ali je bitno {to je on od te vlasti napravio. Sada, ta vrhu{ka koja vlada Hrvatskom, ima antisrpske projekte {ovinizma i rasizma, projekte koji o`ivljavaju genocidne ideje, {to su vladale dr`avom koju je dana{nji predsjednik Hrvatske u predizbornoj kampanji otvoreno proglasio duhovnim izborom sada{nje hrvatske dr`ave. Ako se jedna bestijalna duhovnost prihvati kao izbor dr`avnosti, onda je sigurno da su ranije `rtve bestijalne duhovnosti dovedene prakti~no-psiholo{ki u situaciju straha i i{~ekivanja recidiva. Zato nije ~udno {to je glavni problem srpskog naroda u Hrvatskoj strah od ponavljanja progona, pa kona~no i strah od genocida. Taj strah ne smanjuje dr`avno vrhovni{tvo Hrvatske, ve} ga i podr`ava. Na otvorenu scenu izlaze agresivni i psihopatski habituirani {eksovi, |odani, pa ponekad i naizgled mirni mesi}i. Na{ odgovor: Usta{oidnost i usta{tvo ne mo`emo prihvatiti, a takvi su tipovi obi~ne usta{e. Pozicija srpskog naroda u Hrvatskoj je lo{a. Prema nama se upu}uju zle i prijete}e igle instrumentalne agresije hrvatske dr`ave, koja ne priznaje srpsko nacionalno bi}e, negira ga i isklju~uje iz dru{tvenog `ivota. Ali to nisu jedine igle zla. Druga skupina agresije je agresivnija institucija sistema: parlamenta, ministarstva, skoro svih politi~kih institucija i ne politi~kih organizacija. Zajedni~ka im je totalna kontrola srpskog bi}a, njegovo ograni~avanje i 128
potiskivanje. Tre}a i najneprijatnija, nevidljiva i skrivena, ali i najperfidnija i najuspje{nija antisrpska agresija – prema Srbima na ulici, na radnim mjestima, u {kolama i ustanovama. To je agresija svijesti koja je uspje{no gra|ena i ukorijenjena u hrvatski narod, nametnuta ne samo od HDZ-a, ve} i od svih hrvatskih stranaka koje su uvijek jedinstvene kada je u pitanju srpski narod u Hrvatskoj. Ovaj oblik svijesti je najmra~nije i najzlo~estije dostignu}e evropske civilizacije. Najnoviji doga|aji u Predsjedni{tvu Jugoslavije, vrlo aktivno anga`iranje Armije, stvorena atmosfera gra|anskog rata u Jugoslaviji, isforsirane i “optu`ni~ke” reakcije hrvatskog vrhovni{tva koje su vje{to i medijski {irene u hrvatski narod i njihove dijaspore, a iznad svega izne{eni dokumenti o agresivnim pripremama hrvatske dr`ave na JNA, Srbe u Hrvatskoj i jugoslovenski integritet, o~ito pokazuju da su neki ljudi iz najvi{ih krugova “demokratske” i nove hrvatske vlasti pripremali nasrtaj na JNA, Jugoslaviju i Srbe u Hrvatskoj. Ovaj nasrtaj bi se vjerovatno zavr{io ponovljenim genocidom nad srpskim narodom. Dakle, nije se radilo o intervenciji JNA u Hrvatskoj sa ru{enjem dana{nje hrvatske dr`ave i njenog politi~kog sistema. Napadnuta je ustvari JNA i dr`avni sistem Jugoslavije. Armija je preduzimala isklju~ivo odbrambene akcije. Sigurni smo da je u ovu igru trebao u}i i hrvatski Sabor koji bi prema nakaradnom Ustavu, prihva}enom prije nepunih mjesec dana, proglasio nezavisnu hrvatsku dr`avu. O~ito je da zbog najnovijih dokaza, koje je pru`ila JNA jugoslovenskom narodu i svijetu od toga se odustalo. Reakcija hrvatskog vrhovni{tva je bila histeroidna, {to zna~i vrlo dramati~na i sa visokim okusom la`i. Ona je na`alost prenesena na ogromnu ve}inu hrvatskog naroda. Iskaz hrvatskog generala Martina [pegelja i razgovor [pegelja s ministrom Boljkovcem,76 kao i mno{tvo drugih detalja iz toga snimka, nesumljivo pokazuje da su u Hrvatskoj promovirani novi Luburi}i.77 Tako otvorena pri~a organiziranog zlo~ina ne postoji ~ak ni u spisima Himlerovog ili Hitlerovog arhiva. Nadamo se da }e sve to otvoriti o~i hrvatskom narodu protiv kojega o~ito i nesumljivo ni JNA, niti jugoslovenska dr`ava, niti Srbi u Hrvatskoj nemaju nikakve zlo~este planove i namjere. Ako se hrvatski narod ne odrekne svojih starih i novih Luburi}a, starih i novih potencijalnih Paveli}a,78 onda je sigurno da mi Srbi u Hrvatskoj nemamo niti jedan razlog za zajedni~ki `ivot sa Hrvatima u hrvatskoj dr`avi. Historija se ponavlja. Prvu Jugoslaviju su izdavali i ru{ili austrougarski orjentisani hrvatski generali, a sada je ru{e hrvatski Titovi generali ([pegelj i Tu|man79) svaki na svoj na~in. Iza ovog prevrata vjerovatno bi uslijedio historijski recidiv genocida nad srpskim narodom. Na ovim terenima to bi zna~ilo stalno ponavljanje istog. Mi iznosimo, o~ito utopisti~ke, ali vrlo iskrene razloge za federaciju. Oni su, po na{em shva}anju, razumni i sa politi~kog i nacionalnog stanovi{ta. Ona je mirotvorna i jedina mogu}nost da se na svim jugoslovenskim prostorima, gdje `ivi cjelokupni srpski narod, uspostavi demokratsko ure|enje po principu suvereniteta svake samostalne i pojedina~ne li~nosti, pojedina~nog ljudskog bi}a, gra|anina. Ovu jugoslavensku federaciju mogu stvoriti svi njeni narodi. Ona osigurava sve grupne slobode, ukida nacionalno nametljivi pluralizam i religioznu netrpeljivost. 76
Josip. Maks, du`nosnik NDH. 78 Ante, poglavnik NDH. 79 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske. 77
129
Te{ko je o~ekivati pobjedu ovog demokratskog jugoslavenskog opredjeljenja, jer je sada{nja konstitucija republika, posebno Hrvatske i Slovenije, centrifugalna i konfederalna. Dana{nju Jugoslaviju razdiru dezintegracioni ~inioci, koliko politi~ki, toliko duhovni i moralni, pa kona~no i ekonomski. Male su nade da Jugoslavija ostane slobodna zajednica. Ali raspad Jugoslavije dovodi do potpuno druga~ije kompozicije jugoslavenskih i balkanskih prostora. Koje su to mogu}nosti? U prvom redu rezidualna Jugoslavija, bez Hrvatske i Slovenije. Mi danas nemamo niti jedan demokratski niti nedemokratski razlog, da u Jugoslaviji zadr`avamo Sloveniju i Hrvatsku. Ali mi ne prihva}amo odlazak srpskog naroda iz Jugoslavije u samostalnu Hrvatsku. Nagla{avamo, da se Hrvatska mo`e otcijepiti i formirati kao samostalna dr`ava, ali bez historijskih i etni~kih srpskih prostora. Rezidualna Jugoslavija }e dobiti novu energiju, koju }e mo}i ugraditi u evropske procese. No, bez obzira na sve to, o sudbini Jugoslavije ne mogu odlu~ivati nacionalne partije, koje su osvojile vlast u jugoslavenskim republikama, a niti same republike kao dr`ave, nego svaki jugoslavenski narod posebno, pa i cjeloviti srpski narod. Danas ja~aju nacionalisti~ke i separatisti~ke strasti, nacionalizam se ugra|uje i u politi~ke partije. Nacionalni pokret srpskog naroda u Hrvatskoj je pokret za nacionalnu ravnopravnost, gra|anska prava i demokratsku rezidualnu i saveznu Jugoslaviju. Ostaju jo{ neke druge mogu}nosti koje }e postati aktuelne za, najkasnije, nekoliko mjeseci: samostalna Srbija, srpska dr`ava Krajina kao dio ili autonomna pokrajina Srbije ili, kona~no etni~ka Srbija koju mogu zvati zastarjelom krilaticom ili podvaljiva~kim imenom “velike Srbije”. Kako da se pona{aju Srbi u Hrvatskoj i {ta konkretno moraju poduzimati? Srbi u Hrvatskoj se moraju temeljito organizirati, tako da se mogu sakupiti kao cjelokupni srpski narod u Hrvatskoj. Postoje tri mogu}nosti, tri mogu}a kruga organizacije. Prvi i skoro najva`niji krug predstavlja organiziranje – koje je ve} dobro podmaklo – SAO Krajine. Srpska teritorijalna i politi~ka autonomija je centralno mjesto programa SDS. Plebiscitarno je prihva}ena, ~ak i formalno. Etni~ki i istorijski je zasnovana. Razvija}e samo mirotvorne i demokratske procese. Ona je ~edo i briga SDS. Drugi krug politi~ke organiziranosti Srba u Hrvatskoj je, u stvari, izvorno ujedinjenje politi~kog nacionalnog bi}a. Va`no je i bitno da se razvija SDS kao organizacionu cjelinu, koja }e psiholo{ki i stvarno objedinjavati Srbe okupljene u SAO Krajini i one koji }e ostati izvan Krajine, u samostalnoj i nezavisnoj hrvatskoj dr`avi, kao i u Sloveniji. Za ovaj posao potrebno je pripremiti stranku. SDS mora imati svoje samostalne organe i odbore. Na{ je prijedlog da SDS ima ove odbore: 1) Glavni odbor, 2) Izvr{ni odbor. Glavni odbor bi morao imati svoje “sektorske odbore”: politi~ki organizaciono-pravni, ekonomski, marketin{ki, za veze i komunikacije sa drugim strankama, vanjsko-politi~ki za komunikaciju sa stranim politi~kim strankama, za kulturu i prosvjetu, informiranje i, po potrebi, druge odbore. Tre}i krug, vrlo visoke politi~ke va`nosti, predstavljao bi jedno posebno tijelo, u principu izborno. Ono bi nosilo tradicionalno ime, ali bi u osnovi bilo vrlo moderno, savremeno i osjetljivo na sveukupne probleme, programe i potrebe srpskog naroda. Ideja o tom tijelu zajedni~ki je ponikla u Svetom arhijerejskom saboru SPC i vodstvu SDS. To bi se tijelo zvalo Narodno – crkvenim saborom, a u njemu bi u~estvovali mudri i pobo`ni arhijereji SPC, predano, crkvi i srpstvu odano pravoslavno sve{tenstvo, duhovno mo}ni Srbi predani sinovi srpskog naroda. Sigurno je, da u redovima NCS predvi|amo prostranije u~e{}e i ~lanova SDS i rukovodilaca SAO Krajine. Kao {to se vidi, ovi bi krugovi bili povezani, ali u rukovode}em smislu – kadrovski nezavisni. Predla`emo da se {to prije osnuje inicijativni odbor ovog NCS, organizovati izbore 130
po principu jednog ~lana na 5.000 do 7.000 Srba. Predsjednik SDS i predsjednik Izvr{nog vije}a SAO Krajine bili bi po funkciji ~lanovi ovog Sabora. Isto bi tako po funkciji ~lanovi Sabora bili Episkopi SPC u Hrvatskoj. Spominjemo ~injenicu, da je takav NCS u AustroUgarskoj djelovao kao srpski parlament. Taj sabor je birao vojvodu i Patrijarha, pa je otud i ime Vojvodina u{lo u istoriju. Organizaciju izbora za NCS preuzima Izvr{ni odbor SDS. Nekoliko napomena uz 2. ta~ku dnevnog reda Srpska demokratska stranka o~ito je do{la u ozbiljnu krizu. To je u prvom redu kriza pretvaranja pokreta u stranku. Pokret je tra`io i stvarao spretne i spremne govornike, ljude naoru`ane retorikom i metaforama. Mi smo kao pokret imali izvanredne uspjehe. Kao {to re~e na{ najmudriji istori~ar prof. dr. Milorad Ekme~i}: “SDS je upalio istorijski fitilj bu|enja i osvje{}enja srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”. Manje smo se dobro snalazili u organizacijskom ustrojstvu stranke. Zato se i moglo dogoditi da je jedna manja grupa sebe predstavila kao stranku i pona{a se kao strana~ko rukovodstvo. Kancelarija SDS u Kninu uzima neovla{teno i avanturisti~ki sve prerogative “mi{i}a i mozga” stranke. Razvija dopisnu politiku. Komunicira dopisima sa op}inskim i mjesnim odborima. U sukobima i nesporazumima unutar op}inskih, mjesnih, pa ~ak i regionalnih odbora propisuje koja grupa ima pravo, koja je grupa na liniji SDS, a koja to nije. Sistematski prati izjave predsjednika SDS i periodi~no izdaje saop{tenja o svojim neslaganjima s tim izjavama i javno iznesenim stavovima. Do{li smo u situaciju da uska grupa ~lanova Glavnog odbora strogo kontrolira SDS, sa tendencijom da se od stranke napravi prirepak i instrument te grupe, koja smatra da bi stranka trebala biti u funkciji njihove politike, stavova i interesa. Pri tome se potpuno ignoriraju ostali ~lanovi organa stranke i SDS u cjelini. Karakteristi~an je slu~aj iz Gline. Po rije~ima predsjednika, tamo su bile dvije grupe potpuno zava|ene, koje su jedna drugu izbacivale iz stranke. Sazvan je miting, na kome je trebalo rije{iti ove probleme. Predsjednik je odlu~io da ne ide na taj miting, ali je pozvan od predsjednika Skup{tine op{tine Matija{evi}a,80 ~lana Nacionalnog vije}a te je do{ao na skup od 700 ljudi. U sva|i dviju grupa, predlo`eno je, da aktualno rukovodstvo preuzme vo|enje sastanka i da predlo`i okupljenima da odlu~e ho}e li se odr`ati izborna ili manifestaciona skup{tina. Ako se odlu~e za izbornu skup{tinu, da se svi ~lanovi aktuelnog i inicijativnog odbora, koji se me|usobno suprostavljaju, stave na spisak kandidata za izbor (glasanjem) rukovodstva koje bi se izabralo glasanjem. Na listi je, tako bilo 40 kandidata, a biralo se 20 ~lanova SDS. Bilo je ispunjeno 400 listi}a. Predsjednik je ovo prihvatio kao demokratski validnu proceduru. Zna~ajno je, da je aktuelno rukovodstvo dobilo mnogo manji broj glasova (pojedini kandidati od 60 do 160), a oni drugi, koje predsjednik ina~e nije poznavao, ogromnu ve}inu glasova (neki i svih 400). Politi~ki je bilo neispravno dati podr{ku onima koji su izgubili povjerenje (glasove) ~lanstva. Grupa iz kancelarije SDS u Kninu o{tro je zamjerila predsjedniku takav ishod situacije u Glini. Upu}ena je pismena podr{ka rukovodstvu koje je izgubilo povjerenje ~lanstva. Odsustvo politi~kog senzibiliteta i dovo|enje u sumnju odluke strana~kog naroda nanijelo je udarac stranci i poljuljalo povjerenje SDS u Glini. Postoje i druge izjave i saop{tenja u ime Izvr{nog odbora SDS, bez znanja i odobrenja tog organa. Jedna se odnosila i na nastup predsjednika SDS na televiziji (HTV). Ovaj nastup je o~ito bio uspje{an, {to potvr|uje i ~injenica da su kroatocentri~ni u~esnici okruglog stola na televiziji dobili visoku kritiku svojih stranaka, {to se nisu uspjeli suprostaviti predsjedniku 80
Velibor.
131
SDS, koji je, nakon nastupa, dobio desetine pisama podr{ke i pohvala. Ovaj nastup je u cjelini nai{ao na zadovoljstvo srpskog naroda u Hrvatskoj, za razliku od “predstavnika” Izvr{nog odbora, koji javno ocjenjuju da je predsjednik SDS konstatovao, kako srpski narod u Hrvatskoj nije dr`avotvorni narod. [ire se i druge dezinformacije i podmetanja, npr. slanje dopisa o navodnom neslaganju pa ~ak i nekom sukobu izme|u Milo{evi}a81 i predsjednika SDS. Stvarna je situacija sasvim druga~ija. Zaboravlja se javna predizborna podr{ka predsednika SDS Milo{evi}u, kao i ~injenica, da je predsjednik SDS imao duge i ozbiljne razgovore sa Milo{evi}em i njegovu podr{ku (sam ili u grupi). Ovako pona{anje predsjednika Izvr{nog odbora i ~lana tog organa, koji se potpisuje kao izvr{ni sekretar SDS, mada ta funkcija nikad slu`beno nije utvr|ena i popunjena, unosi nesporazume, sumnje, sukobe i trvenja u stranci. Najgore je to, {to su od tih lica uzurpirana prava kakva nemaju, pri ~emu su prakti~no suspendovani svi legalni organi stranke, kao i stranka u cjelini, pri ~emu se navedeni pojedinci javljaju kao njihova legitimna zamjena. Nepotrebno je spominjati, da je takvo pona{anje nedozvoljivo a takvo stanje dalje neodr`ivo. Predla`emo: 1) da se svaka strana~ka odluka ubudu}e donosi isklju~ivo izja{njavanjem organa SDS, a svako kr{enje tog pravila da se sankcioni{e u skladu sa statutom. 2) Da u budu}e, u hitnim slu~ajevima kakve }emo sigurno imati, u objavama stavova SDS u~estvuje jedno tijelo, koje }e sa~injavati predsjednik stranke, 2 podpredsjednika i 3 predsjednika regionalnih odbora SDS. Nu`no je, tako|er, ubrzati odr`avanje izbornih skup{tina pojedinih odbora, od mjesnih do vi{ih, te pripremiti potom godi{nju izbornu skup{tinu SDS, na kojoj bi bili izabrani novi organi stranke. Predsjednik Srpske demokratske stranke, (Prof. dr. Jovan Ra{kovi}, v. r.) Podpredsjednik Srpske demokratske stranke, (Prof. Branko Marjanovi}, v. r.) Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 5006.
57 1991., velja~a 3. Lipik Program rada Srpske demokratske stranke Slavonije i Baranje
Izborna skup{tina Srpske demokratske stranke za Slavoniju i Baranju na zasjedanju odr`anom 3. februara 1991. godine u Lipiku utvrdila je 81
Slobodan, predsjednik SR Srbije.
132
PROGRAM RADA SDS SLAVONIJE I BARANJE ZA NAREDNI PERIOD 1. ^lanstvo, organi i rukovodstva SDS Slavonije i Baranje i u narednom periodu aktivno }e raditi i zalagati se na realizaciji programskih opredjeljenja Stranke utvrdjenih prilikom njezinog osnivanja, a koji su op{tepoznati i prihva}eni od ~lanstva i velikog dijela srpskog naroda, iskazuju}i i na taj na~in idejno i akciono jedinstvo stranke, i srpskog naroda. 2. U ostvarivanju programskih na~ela, u svim akcijama za ostvarivanje legitimnih prava srpskog naroda – nacionalnih, kulturnih, istorijskih, socijalnih i drugih i uop{te u svom sveukupnom djelovanju SDS }e i dalje, prvenstveno, upra`njavati demokratske metode, koriste}i metode razgovora, pregovora, kontakta i dijaloga ali isklju~ivo u poziciji medjusobnog uva`avanja, jednakopravnog i politi~kog polo`aja, uvijek imaju}i na umu istoriju, dostojanstvo i prava srpskog naroda, U sada{njoj konstelaciji stanja i odnosa bilo kakvo uspostavljanje kontakata sa vladaju}om strankom u Hrvatskoj ne dolazi u obzir sve dok se ne ukinu pravne, institucionalne i ostale norme i praksa sa kojima je obespravljen srpski narod. 3. Kao preduslov za bilo koju i kakvu akciju je organizaciono izgradjivanje i kadrovsko ja~anje Stranke na svim nivoima. Na ovom planu zadaci ~lanova i rukovodstva Stranke su zna~ajni, neodgodivi i sasvim konkretni. Narodni pokret se mora {to prije i {to bolje uobli~iti u modernu i demokratsku organizaciju ~ije organizaciono ustrojstvo i kadrovska osposobljenost su u stanju da predstavljaju adekvatne interese naroda i dru{tva u cjelini i sposobnost da se daju odgovori na sva aktuelna i otvorena pitanja. U tom procesu koji ~ini okosnicu rada i postojanja Stranke u ~lanstvu i narodu mora se razvijati i njegovati istorijska uloga i tradicija, osje}aj patriotizma, mira i saradnje, zajedni{tva, sloge i stvarala{tva, prijateljstva, medjusobnog uva`avanja i tolerancije, slobode ~ovjeka i gradjanina i svih vrijednosti naroda kojemu se pripada i vrijednosti savremenog civilizovanog svijeta. 4. Na planu obrazovanja, kulture i jezika Srpska demokratska stranka stoji pred jednim ogromnim zadatkom koji duboko zadire u sr` srpskog nacionalnog bi}a i njegovog ljudskog dostojanstva-danas i sutra. Katastrofalno stanje na ovim podru~jima upozorava da se tu ne{to mora pod hitno makar po~eti raditi. Pritisnuti svakodnevnom praksom, ~udjenjem i jadikovanjima se ne}e uraditi ni{ta. Zato se, u okvirima op{tina, i u saradnji na {irem planu ovo name}e kao neodgodivi i prvenstveni zadatak. U pitanju su ne samoobrazovanje, jezik, pismo i uop{te podru~je kulture ve} u sklopu svega toga ogromna istorijska ba{tina ~iji su ostaci na ponoru izdisaju. Tu spadaju, naravno, i spomenici iz Drugog svjetskog rata koji svjedo~e o jednom u nizu stradanja srpskog naroda. Dakle, da bi se izbjegla odgovornost pred istorijom, sada{njim i budu}im generacijama, da bi se izbjegla sramota i sveop{ti poraz mora se dio pripadaju}eg i mogu}eg posla – koji nije mali i obaviti. 5. Srpski narod, ~lanstvo i rukovodstva Stranke moraju i ubudu}e, i vi{e nego do sada, biti aktivni sudionici i animatori cjelokupnog kulturnog, demokratskog, ekonomskog i sveukupnog razvoja i prosperiteta sredina i krajeva gdje radi i `ive. Srpska demokratska stranka }e se zalagati, inicirati i saradjivati sa svima koji imaju volje i mogu}nosti da na bilo koji na~in doprinose ekonomskom i sveukupnom prosperitetu krajeva i sredina gdje `ivi srpski narod. 133
6. Jedno od zna~ajnih pitanja za uspje{no funkcionisanje Stranke jeste uspostavljanje akcionog i funkcionalnog jedinstva i saradnje na svim nivoima i svim podru~jima i u tom kontekstu pravodobnog i pravovaljanog informisanja. Kontakti i informisanost na nivou mjesnih odbora – medjusobno i Op{tinskih Odbora na nivou regije i regija na nivou Stranke moraju biti daleko ~e{}e, daleko kvalitetniji i konkretniji nego do sada. Srpska demokratska stranka osim medjusobne saradnje i povezanosti mora u planovima svojih akcija uvrstiti povezanosti saradnju sa drugim strankama koje imaju iste ili sli~ne programske orijentacije, sa raznim kulturnim, nacionalnim, privrednim asocijacijama koje se bave na bilo koji na~in interesom nacionalnog bi}a srpskog naroda, bez obzira na sjedi{ta i podru~ja istih u stvari sa svima koji imaju dobru volju i ho}e konstruktivnu saradnju. Prilikom svake saradnje, svake akcije i sveukupnog djelovanja mora se imati na umu i ne samo na umu ve} i prakti~no ostvarivanje jedinstva srpskog naroda bez ikakvih geografskih okvira i ograni~enja na ~ega neodoljivo upozorava i istorija i neki savremeni poku{aji. Posebno mjesto u akciji saradnje i zajedni~kog djelovanja treba da zauzme saradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom, sa srpskim nau~nim kulturnim i drugim institucijama, udru`enjima, asocijacijama, privrednim subjektima i uop{te saradnja i medjusobna povezanost srpskog naroda. 7. Proces funkcionisanja politi~kog sistema u Republici Hrvatskoj onemogu}io je srpski narod da preko svojih legitimnih predstavnika u~estvuje u stvaranju novog Ustava Hrvatske. Rezultat toga je poznat. Zato }e SDS aktivno raditi zajedno sa Nacionalnim vije}em na oblikovanju i uspostavljanju Srpske autonomije a to su, ustvari, daljnji zadaci na institucionalnoj materijalizaciji provedenog plebiscita srpskog naroda, pogotovo ako se ima u vidu da je opredijeljenje Republike Hrvatske isklju~ivo za konfederaciju. 8. Minimiziranje i licitiranje broja `ivih i mrtvih Srba u Hrvatskoj prisutno je i dalje u dnevnoj politici. Predstoje}i popis stanovni{tva je prilika da se te proizvoljnosti otklone ali uz pretpostavku, slobode, ta~nosti animiranja srpskog naroda i aktivnog u~e{}a Stranke prije popisa, aktivnog u~e{}a Stranke prije popisa, aktivnog u~e{}a predstavnika Stranke u popisu i sumiranju rezultata. Bez ostvarenja ovih pretpostavki popis stanovni{tva u pogledu srpskog naroda u Hrvatskoj nema nikakve svrhe. 9. Srpska demokratska stranka za Slavoniju i Baranju izgradjuju}i svoje jedinstvo misli i akcije aktivno }e raditi da to jedinstvo ovlada u ~itavoj Stranci. Ostvarivanje ovog zadatka predpostavlja da se nastavi daljnje omasovljenje Stranke i u potpunosti ostvari na~elo tamo gdje je srpski narod treba biti i SDS. To zna~i neophodnost stalnog prisustva u narodu i konkretne akcije, {to }e onemogu}iti infiltriranje u srpskom narodu drugih tendencija, stranaka, {to u krajnjem zna~i razbijanje srpskog naroda. Ovo jedinstvo se mora potvrdjivati u svim konkretnim akcijama iz ~ega proizilazi obaveza zajedni~kog i jedinstvenog reagovanja i suprotstavljanja prakŠsši u cjelini i pojedina~nim slu~ajevima zlostavljanja, smjenjivanja, sklanjanja i onemogu}avanja Srba. 10. Ovaj Program zajedno sa Programom Stranke predstavlja obavezu za sve organizacione dijelove Stranke za Slavoniju i Baranju, a ujedno okosnicu za izradu pojedina~nih programa. Posebno se obavezuju sve op{tinske organizacije SDS da, pored iznijetih zadataka, imaju obavezu da kadrovsku strukturu stalno obnavljaju i ja~aju sa najsposobnijim i najuglednijim ljudima. 134
U Lipiku, 3. februara 1991. g. IZBORNA SKUP[TINA SDS ZA SLAVONIJU I BARANJU Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 207.
58 1991., velja~a 15. Titova Korenica Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Titova Korenica saveznim, vojnim i republi~kim vlastima za povla~enje jedinica MUP-a Hrvatske s podru~ja op}ine, a ukoliko se zahtjev ne ostvari prijete oru`anim sukobom
REPUBLIKA HRVATSKA SKUP[TINA OP]INE TITOVA KORENICA IZVR[NO VIJE]E Klasa: Ur. Broj: T. Korenica, 15. 2. 1991. Obavje{tavamo Vas da su pod za{titom no}i dana 14. na 15. februara 1991. godine upale oru`ane formacije u maskirnim odjelima na teritorij Op}ine Titova Korenica. Na osnovu situacije i zaklju~aka sa protestnog skupa gra|ana odr`anog danas, Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Titova Korenica i Savjeta za narodnu obranu Titova Korenica konstatuje da je stanovni{tvo Op}ine uznemireno zbog vi{emjese~nog psiholo{kog i sada ve} izvjesnog fizi~kog terora i smatra da ukoliko oru`ane formacije MUP-a Hrvatske ne napuste teritorij Op}ine 15. 2. 1991. do 17 sati, da }e s obzirom na osje}aj ugro`enosti ovog naroda do}i do oru`anog sukoba i prolijevanja krvi. Stanovni{tvo Op}ine uvi|a da njihovi `ivoti i `ivoti njihove djece nisu za{ti}eni pravnom dr`avom ni JNA, te su du`ni da svim sredstvima za{tite svoje `ivote i `ivote svoje djece. U skladu sa zaklju~cima sa skupa gra|ana i pro{irene sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Titova Korenica i Savjeta za narodnu obranu Skup{tine op}ine Titova Korenica, zahtijevamo da oru`ane formacije u gore datom roku napuste teritorij Op}ine. Danas do 17 sati.82 Ukoliko se na{i zahtjevi ne ispo{tuju te do|e do oru`anog sukoba i prolijevanja krvi, sve posljedice i odgovornost snosi Vlada Republike Hrvatske i MUP Hrvatske. Predsjednik Skup{tine op}ine Dr. Bo{ko Bo`ani} 82
Dopisano rukom.
135
Dostaviti: Predsjedni{tvo SFRJ SSNO Jugoslavije Komanda Pete vojne oblasti Novinska agencija Tanjug Sabor Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske MUP Hrvatske Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 6003.
59 1991., velja~a 22. Pakrac Odluka SO Pakrac o pristupanju op}ine Pakrac “SAO Krajini”
Na 10. zajedni~koj sjednici Vije}e udru`enog rada, Vije}e mjesnih zajednica i Dru{tvenopoliti~kog vije}a Op}inske skup{tine Pakrac odr`anoj 22. 02. 1991. godine sazvanoj po hitnom postupku na inicijativu 16 odbornika u okviru razmatranja i ocjene trenutnog stanja na op}ini Pakrac, donosi se ODLUKA o pristupanju op}ine Pakrac SAO Krajina I Op}ina Pakrac pristupa Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina. II Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a bit }e objavljena u Slu`benom vjesniku op}ine Pakrac. OP]INSKA SKUP[TINA PAKRAC KLASA: 021-05/91-01/29 URBROJ: 2162-01-91-1 Pakrac, 22. 02. 1991. PREDSJEDNIK Op}inske skup{tine Milan Bo`i}, dipl. vet., Šv.r.š M.P.83 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236. 83
Okrugli pe~at: Republika Hrvatska, SO Pakrac.
136
60 1991., velja~a 22. Pakrac Zaklju~ak SO Pakrac o preimenovanju PU Pakrac u OSUP Pakrac i stavljanje istog pod neposrednu upravu SUP-a “SAO Krajine”
Na 10. zajedni~koj sjednici Vije}a udru`enog rada, Vije}e mjesnih zajednica i Dru{tvenopoliti~kog vije}a Op}inske skup{tine Pakrac odr`anoj 22. 02. 1991. godine, sazvanoj po hitnom postupku na inicijativu 16 odbornika u okviru razmatranja i ocjene trenutnog stanja na op}ini Pakrac, donosi se ZAKLJU^AK I Policijska stanica Pakrac preimenuje se u Op}inski sekretarijat unutra{njih poslova Pakrac. II Op}inski sekretarijat unutra{njih poslova Pakrac stavlja se pod neposredno rukovo|enje Sekretarijata unutra{njih poslova Krajina. III Zaklju~ak stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom vjesniku op}ine Pakrac: OP]INSKA SKUP[TINA PAKRAC KLASA: 021-05/91-01/28 URBROJ: 2162-01-91-1 Pakrac, 22. 02. 1991. PREDSJEDNIK Op}inske skup{tine Milan Bo`i}, dipl. vet., Šv.r.š M.P.84 Preslika, strojopis, latinica Arhiv Vlade Republike Hrvatske
61 1991., velja~a 24. Orolik Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma MZ Orolik o rezultatima glasovanja za izdvajanje MZ Orolik iz op}ine Vinkovci i priklju~enje op}ini Vukovar 84
Isto.
137
Komisija za provodjenje referenduma radi teritorijalnog odvajanja Mjesne zajednice Orolik od Op}ine Vinkovci i priklju~enje Op}ini Vukovar na temelju ~lanka 27. zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog izja{njavanja (“Narodne novine” SR Hrvatske br. 15/1979.), utvrdjuje IZVJE[TAJ o rezultatima glasanja na referendumu za teritorijalno odvajanje Mjesne zajednice Orolik od Op}ine Vinkovci i priklju~enje Op}ini Vukovar, od 24. 02. 1991. godine za mjesto Orolik. Glasa~i su glasali na jednom glasa~kom mjestu, U izvodu iz Op}eg bira~kog spiska upisano je 686 glasa~a. Na glasanje je iza{lo i ukupno glasalo 519 glasa~a ili 76%, “ZA” prijedlog, odnosno odvajanje glasalo je 495 glasa~a ili 72% “PROTIV” prijedloga, odnosno odvajanje glasalo je 20 glasa~a ili 3%. Neva`e}ih listi}a bilo je 4 komada ili 1 %. Na osnovi gornjih rezultata predla`e se Skup{tini Mjesne zajednice Orolik da donese odluku o teritorijalnom odvajanju, odnosno odcjepljenju Mjesne zajednice Orolik od Op}ine Vinkovci i priklju~enju Op}ini Vukovar. Ovaj izvje{taj objavit }e se u “Slu`benom vjesniku” Op}ine Vinkovci. Broj: 03-22/1-1991. U Oroliku, 24. 02. 1991.godine KOMISIJA ZA PROVODJENJE REFERENDUMA 1. Gr~i} Petar, Šv.r.š 2. Janjanin To{o, Šv.r.š 3. Marti} Stevan, Šv.r.š M.P.85 ------ZAPISNIK O GLASANJU NA GLASA^KOM MJESTU BR. 1 PROVEDENOM U PROSTORIJAMA Mjesne zajednice Orolik, dana 24. februara 1991. godine. 1. Na referendumu se odlu~ivalo o teritorijalnom odvajanju odnosno odcijepljenju Mjesne zajednice Orolik od Op}ine Vinkovci i priklju~enje Op}ini Vukovar. 2. Glasa~ki odbor sastao se u 07.30 sati u dvorani Mjesne zajednice gdje seeprovodi glasanje u slijede}em sastavu: 1. GR^I] PETRA, predsjednik glasa~kog odbora, 2. JANJANIN TO[O, ~lan glasa~kog odbora 3. MARTI] STEVAN, ~lan glasa~kog odbora, 85
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Vinkovci, MZ Orolik.
138
3. Po izvodu iz Op}eg bira~kog spiska glasa~ko mjesto ima upisano 686 glasa~a. 4. Ukupno je glasalo 519 glasa~a ili 76%, 5 “ZA” prijedlog je glasalo 495 glasa~a ili 72%, 6. “PROTIV” prijedloga je glasalo 20 glasa~a ili 3%, 7. Neva`e}ih listi}a bilo je 4 ili 1%. 8. U toku glasanja bilo je ili nije bilo slijede}ih primjedbi ili nedostataka (potrebno je navesti). (nije bilo primjedbi) ------Rad glasa~kog odbora zaklju~en je u 16, 25 sati istog dana. ^LANOVI ODBORA ZA PROVODJENJE GLASANJA NA REFERENDUMU 1. Gr~i} Petar, Šv.r.š 2. Janjanin To{o, Šv.r.š 3. Marti} Stevan, Šv.r.š M.P.86 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 260.
62 1991., velja~a 26. Deklaracija Nacionalnog vije}a o suverenoj autonomiji srpskog naroda Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema
Srpski narod iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, ostvaruju}i svoje pravo na samoopredelenje, koje uklju~uje i pravo na otcepljenje i na prisajedinjenje mati~noj dr`avi srpskog naroda, preko svog Nacionalnog vije}a, donosi: DEKLARACIJU o suverenoj autonomiji Srpskog naroda Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 1. Srpski narod u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu neodvojivi je dio suverenog srpskoga naroda koji `ivi u Jugoslaviji. Sljedstveno tome, on na teritoriji koju nastanjuje ostvaruje suverena prava srpskog naroda; 2. Ostvarivanje suverenih prava srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu ispoljava se u suverenoj autonomiji, koja podrazumijeva vrhovnu uredbodavnu, izvr{nu i sudsku vlast u stvarima autonomije; 86
Isto.
139
3. Stvari autonomije u smislu ove Deklaracije jesu: jezik, vaspitanje djece i omladine, prosvjeta, bogo{tovanje, zdravstvena za{tita, za{tita prirode, ~ovjekove sredine i spomenika kulture, staranje o narodnom blagostanju, za{titi javnog reda, mira i bezbednosti, kao i druge stvari u nanesenoj vezi s njima, a koje se utvr|uju statutom autonomije ili autonomnom uredbom; 4. Radi ostvarivanja suverene autonomije srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, Statutom autonomije ustanovljuju se njeni organi i organizacije. Pravo je organa autonomije da propisuju i prikupljaju poreze i da`bine za obavljanje svojih djelatnosti u stvarima autonomije, te da se preko svojih organizacija i preduze}a bave odgovaraju}im neophodnim privrednim aktivnostima; 5. U skladu sa Statutom autonomije, organi autonomije sara|uju sa drugim djelovima srpskog naroda u Jugoslaviji, njihovim predstavnicima, politi~kim i drugim organizacijama i ustanovama, te u tom smislu mogu u stvarima autonomije zaklju~ivati posebne ugovore. Statusnim ugovorima organi autonomije mogu u skladu sa svojim nadle`nostima prenijeti vr{enje odre|enih prava u stvarima autonomije na odre|ene organe Srpske dr`ave; 6. Najvi{i uredbodavni organ u stvarima autonomije, koji donosi i statut autonomije, jeste slobodno i demokratski izabrana Skup{tina Autonomije. Izvr{na vlast u stvarima autonomije pripada Vladi autonomije, koja u skladu sa na~elima parlamentarizma evropskog tipa odgovara Skup{tini autonomije. Sudsku vlast u stvarima autonomije obavljaju nezavisni sudovi; 7. Dok se ne stvore uslovi za ustanovljenje i normalan rad predvi|enih organa autonomije, njihova prava obavlja}e Srpsko nacionalno vije}e za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem (dalje: Nacionalno vije}e). Pravo je Nacionalnog vije}a da oglasi ni{tavim sve pravne akte koji vre|aju va`e}i Ustav Jugoslavije i suverenu autonomiju srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu; 8. Nacionalno vije}e jeste izraz povjerenja i borbe srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu za slobodu. ^im budu stvorene pretpostavke za to, Nacionalno vije}e podne}e svoje odluke i re{enja na potvrdu nadle`nim organima autonomije ili neposredno srpskom narodu u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, na njegovom crkveno-narodnom saboru; 9. Osnovni oblik suverene autonomije srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu jest mjesna samouprava. Nosioci mjesne samouprave jesu one op{tine i mesne zajednice toga podru~ja u kojima srpski narod ima ve}inu sada ili je tu ve}inu imao 6. aprila 1941. godine. Osnovna na~ela ove samouprave odredi}e se Statutom autonomije; 10. Suverena srpska autonomija Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema postoji i djeluje u sastavu sada{nje Republike Hrvatske samo pod uslovom da Jugoslavija postoji kao savezna dr`ava. Ukoliko takva Jugoslavija prestane da postoji ili se preobrazi u skup samostalnih dr`ava, ova autonomija nastavi}e da postoji kao dio mati~ne dr`ave srpskog naroda. Dana 26. februara 1991. godine. Broj:1/91. “Slu`beni glasnik Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem”, godina I, br. 1, 19. 12. 1991. 140
63 1991., velja~a 28. Knin Rezolucija Srpskog nacionalnog vije}a i Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” o razdru`ivanju Republike Hrvatske i “SAO Krajine”
Opredjeljuju}i se za zajedni~ku dr`avu i ujedinjenje cjelokupnog srpskog naroda, srpski narod sa teritorija biv{e Austro-Ugarske monarhije, kroz formu me|unarodno nepriznate i privremene dr`ave Slovenaca, Hrvata i Srba, kao narod se ujedinio sa Kraljevinom Srbijom 1. decembra 1918. godine i, zajedno sa hrvatskim i slovena~kim narodom, stvorio zajedni~ku dr`avu Srba, Hrvata i Slovenaca – Jugoslaviju. Administrativnom podjelom Jugoslavije na federalne jedinice, dio srpskih etni~kih i istorijskih teritorija na{ao se u granicama federalne jedinice Hrvatske, koja je Ustavom bila definisana kao dr`ava i srpskog naroda. Polaze}i od me|unarodno priznatog prava naroda na samoopredjeljenje i koriste}i odredbe Ustava SFRJ o ravnopravnosti svih jugoslovenskih naroda, a na osnovu plebiscita sprovedenog u avgustu 1990. g. srpski narod je na svom istorijskom i etni~kom teritoriju, koji se nalazi u okviru administrativnih granica Hrvatske, konstituisao Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu kao svoju teritorijalno-politi~ku autonomiju. Povodom Rezolucije Sabora Hrvatske o razdru`ivanju Jugoslavije, odnosno namjere R. Hrvatske da se izdvoji iz jugoslovenske dr`ave, Srpsko Nacionalno Vije}e i Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajine donose REZOLUCIJU o razdru`ivanju R. Hrvatske i SAO Krajine 1. Srpski narod u SAO Krajini i Republici Hrvatskoj nema ni jedan razlog da se izdvaja iz jugoslovenske dr`ave i ne prihvata Rezoluciju Sabora R. Hrvatske o razdru`ivanju SFRJ. 2. SAO Krajina ostaje u dr`avi Jugoslaviji, odnosno u zajedni~koj dr`avi sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom, kao i sa srpskim narodom u Republici Bosni i Hercegovini i ostalim narodima i republikama koje prihva}aju zajedni~ku dr`avu. 3. Srpski narod Krajine, ne prihvataju}i Rezoluciju Sabora R. Hrvatske o razdru`ivanju Jugoslavije, ne osporava hrvatskom narodu pravo da se na svom etni~kom prostoru izdvoji iz jugoslovenske dr`ave. 4. U periodu do kona~nog razdru`ivanja R. Hrvatske i SAO Krajine, na podru~ju SAO Krajine va`e i primjenjuju se savezni propisi, propisi SAO Krajine i pravna pravila i zakoni R. Hrvatske, ukoliko nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i propisima SAO Krajine. 5. Ova Rezolucija predstavlja politi~ku volju i `elju srpskog naroda Krajine za mirno i demokratsko razdru`ivanje srpskog i hrvatskog naroda, odnosno Republike Hrvatske i SAO Krajine, kao dijela jugoslovenske dr`ave. Broj: 21/91-1 Knin, 28. februara 1991. godine 141
SRPSKO NACIONALNO VIJE]E IZVR[NO VIJE]E SAO KRAJINE “Slu`beni glasnik SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin, Korenica i Obrovac”, godina I, br. 1, Knin, 2. 4. 1991., str. 1.
64 1991., velja~a 28. Knin Nacrt Odluke SO Knin o prekidu uplata poreza na promet proizvoda i usluga prema ra~unima Republike Hrvatske
Na temelju ~lana 211. Statuta SO Knin, Slu`beni vjesnik Skup{tine op{tine Knin broj 14/75, 6/90), Skup{tina op{tine Knin na ___ sjednici Vije}a Mjesnih zajednica od 28. 02. 1991. Vije}a udru`enog rada od 28. 02. 1991. godine i na ___ sjednici Dru{tveno-politi~kog vije}a odr`anog dana 28. 02. 1991. godine, donosi slede}u ODLUKU o obustavi uplate poreza na promet proizvoda i usluga ^lan 1. Obustavlja se uplata osnovnog poreza na promet proizvoda i usluga i posebnog republi~kog poreza na promet prema republi~kim uplatnim ra~unima. ^lan 2. Obaveznici poreza na promet iz ~lana 1. ove odluke ispostavi}e naloge za uplate tih poreza na ra~un bud`eta op{tine Knin. ^lan 3. Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva i uprava dru{tvenih prihoda izvr{it }e prijenos financijskih sredstava do iznosa uskra}enih dopunskih bud`etskih sredstava op{tine Knin iz bud`eta republike Hrvatske. ^lan 4. Odluka }e biti na snazi do namirenja iznosa sredstava iz ~lana 3 ove odluke. ^lan 5. Odluka stupa na snagu danom dono{enja. Klasa: Urbroj: PREDSJEDNIK 142
VIJE]A UDRU@ENOG RADA Neboj{a Mandini}, s.r. PREDSJEDNIK DRU[TVENO-POLITI^KOG VIJE]A Krneta Milan, s.r. PREDSJEDNIK VIJE]A MJESNIH ZAJEDNICA Marjanovi} Pavle, s.r.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE dr Milan Babi}, s.r.
Preslika, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 122-118.
65 1991., o`ujak 2. Gra~ac Zahtjev Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” Vladi i MUP-u Republike Hrvatske za povla~enje snaga MUP-a s podru~ja op}ine Pakrac
SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA IZVR[NO VIJE]E Gra~ac, 2. 3. 1991. godine – VLADA REPUBLIKE HRVATSKE – MUP H R V A T S K E ZAGREB Obzirom da ste intervencijom va{ih oru`anih snaga naru{ili javni red i mir te ugrozili `ivote i sigurnost gradjana Op{tine Pakrac koja je u sastavu Srpske Autonomne Oblasti Krajina zahtevamo da neodlo`no povu~ete sve oru`ane snage sa navedenog podru~ja. U koliko ne postupite prema navedenom snosite odgovornost za sve posljedice koje iz tog mogu proiza}i. Obavijest: ZAMJENIK PREDSJEDNIKA IZVR[NOG VIJE]A SAO KRAJINE SSUP-u David Rastovi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica Arhiv Vlade Republike Hrvatske
143
66 1991., o`ujak 10. Ivanica Stenogram govora na osniva~kom skupu ogranka Srpske demokratske stranke za Dubrovnik
Š...š87 Jovan Opa~i}:88 Uva`ene dame i gospodo, draga bra}o i sestre, po{tovani i ~asni srpski narode slavnoga grada Dubrovnika, grada Trebinja i ostalih krajeva ove kr{ne, slavne i ponosite zemlje. U ime Glavnog odbora SDS iz Knina, kao i u ime njenog uva`enog predsjednika gospodina Jovana Ra{kovi}a, dozvolite mi da vas najprije srda~no pozdravim, a zatim i da vam ~estitam osnivanje Gradskog odbora SDS za grad Dubrovnik. Osnivanje Gradskog odbora SDS u Dubrovniku odvija se na `alost u jednom doista sumra~nom i nihilisti~kom vremenu, u vremenu kada nad ovim na{im ju`noslavenskim i balkanskim prostorima trijumfuje ideja nacionalne isklju~ivosti i nacionalisti~kog bezumlja i kada se na{a zajedni~ka Jugoslavenska dr`ava sve intenzivnije i sve tragi~nije pretvara u zadimljenu balkansku kr~mu u kojoj se ve} odavno igra sumorni, a ja bih rekao i sumanuti valcer na{ih nacionalnih sva|a, prijetnji i podvala. Usu|ujem se da ka`em, sasvim argumentovano i sasvim odgovorno da se ovaj sna`ni, politi~ki, medijski i psiholo{ki rat, na relaciji srpsko-hrvatskih odnosa ne odvija uop{te sa stanovi{ta historijskih interesa, ni srpskog, ni hrvatskog naroda, ve} se pomenuti rat vodi sa stanovi{ta na{e balkanske i hrvatske i srpske nekulture i na{eg bolesnog etni~kog egocentrizma, koji ne}e ili ne mo`e da razumije da je ovaj na{ svijet razli~it i mnogostruk, ali da je svaki narod od Boga i pred Bogom jednak. Upravo zbog toga SDS iz Knina sti`e u va{ slavni grad Dubrovnik kao stranka mira, tolerancije i razumijevanja me|u ljudima i me|u narodima i naravno, kao stranka, koja }e u demokratskoj politi~koj praksi znati da utvrdi vitalne politi~ke, privredne i kulturne interese srpskoga naroda i da se za njih dostojno i dostojanstveno bori, kao {to davno napisa poznati pjesnik Petar Preradovi} – tu|e po{tuj, a svojim se di~i. Mi u ovaj drevni grad i zna~ajni centar srpske i hrvatske kulture, u grad Ivana Gunduli}a i Ru|era Bo{kovi}a dolazimo kao ba{tinici kulturnog naslje|a Svetoga Save, Dositeja Obradovi}a, Vuka Karad`i}a i Njego{a kao jednoplemenici Nikole Tesle i Mihajla Pupina, ali i kao nastavlja~i kosovskog mita i vidovdanskog zavjeta u ljepoti i uzvi{enosti borbe za slobodu, ~ast, po{tenje i dostojanstvo ~ovjeka, svakoga ~ovjeka bez obzira na vjeru i naciju. Mi u ovaj grad dolazimo dakle sa krstom, a ne sa ma~em. Mi dolazimo da mirimo, a ne da zava|amo, jer nam je ionako jedan ateisti~ki i bogohulni politi~ki sistem ostavio za zadnjih pedeset godina u naslje|e previ{e mr`nje i previ{e zla, a sasvim malo ljubavi i po{tenja i po{tovanja prema drugom i prema druga~ijem. Imaju}i u vidu svu moralnu i duhovnu slojevitost srpsko-pravoslavne kulturne tradicije, danas se neodoljivo name}e zaklju~ak da odbojnost prema srpskom narodu, njegovoj kulturi od strane odre|enih zvani~nih krugova u republici Hrvatskoj nije mogu}e objasniti, nikakvim racionalnim razlozima, jer srpski narod 87
Cjelovit stenogram svih govora vidi: Jak{a Ragu`, “Osniva~ki skup SDS-a za Dubrovnik – Otvorena najava agresije na dubrova~ko podru~je”, “^asopis za suvremenu povijest”, Zagreb, 2003., 1., 37-77. 88 Izaslanik Glavnog odbora SDS-a.
144
nije nosilac nikakve hegemonisti~ko-ugnjeta~ke ideologije kao {to mu se pri{iva, ve} je to narod slobode, pravde i po{tenja, narod dostojanstva i ~asti i za sebe i za sve druge narode svijeta. Zbog toga draga bra}o i sestre mi sa dubokom zabrinuto{}u gledamo na aktuelne politi~ke procese u Hrvatskoj i Jugoslaviji jer se oni sasvim nedvojbeno odvijaju na matici sirovog i razuzdanog nacionalisti~kog primitivizma koji nije nikakav pokret razuma i razloga ve} pokret koji se zasniva na strasti i na emocijama, pokret koji svoju pokreta~ku energiju crpi iz iracionalnih i mra~nih ponora ranjene ljudske podsvijesti i izmanipulirane i ....ljudske patnje i ljudske mr`nje. Mi u SDS-u duboko vjerujemo da postoji najdublji historijski interes i srpskog i hrvatskog naroda kao i svih ostalih ljudi naroda Jugoslavije da `ive u zajedni~koj i demokratskoj dr`avi, jer su narodi slavenskog juga, etni~ki i teritorijalno veoma izmje{ani tako da bi formiranje bilo koje etni~ki ~iste dr`avice nu`no vodilo u bezumni i besmisleni oru`ani sukob i primjenu nasilja prema nedu`nom civilnom stanovni{tvu. Imaju}i u vidu da izvan republike Srbije `ivi preko tri miliona Srba to bi svaki poku{aj dr`avnog razbijanja Jugoslavije objektivno zna~io agresiju na srpski narod u cjelini na njegovu slobodu, njegov suverenitet {to srpski narod nikada i pod nikoju cijenu ne}e i ne treba da dozvoli. Upravo zbog toga, sve ru{itelje Jugoslavije mi smatramo istinskim glasnicima apokalipse koji ponovo `ele da potpale balkansko bure baruta i da milione nevinih i ~asnih ljudi svih nacija i svih vjera koji `ive na ovim prostorima povedu u krvavi i beskona~ni rat za ra~un jedne mra~ne i sulude ideje koja je jo{ iz vremena hitlerovske Njema~ke poznata pod geslom – jedan narod, jedna dr`ava, jedan vo|a. Mi duboko po{tujemo politi~ka i nacionalna prava svakog naroda i svakoga ~ovjeka i upravo zbog toga mi smatramo da je potpuno u duhu demokratskih politi~kih nadzora na{ stav da na na{oj zajedni~koj zemlji i srpskoj i hrvatskoj treba da se gradi i na{a zajedni~ka dr`ava. Ta dr`ava jeste i treba da ostane Jugoslavija, jer bi svako njezino razbijanje u cilju stvaranja novih suvremenih dr`avica, na etni~kom principu dovelo do krvavog i beskona~nog rata koji bi najvjerovatnije zapalio ne samo Balkan ve} i ~itavu Evropu, a kome je potreban rat, sigurno ljudima nije potreban, jer u ratu svi gube i niko ne dobija. Ideja o daljnjem opstanku i egzistenciji jugoslavenske federativne dr`ave, ne mo`e se nikako tretirati kao hegemonisti~ka militaristi~ka dr`avna opcija, ve} jedino kao istinski demokratska opcija koja politi~ki ne preferira ni jednu naciju, ve} svima pru`a podjednake mogu}nosti za privredni i dru{tveni razvoj i za nesmetano ostvarivanje njihovog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta. Nasuprot ovoj na{oj tezi, mi smatramo da demokratija koja se pravi samo za jedan narod, da se ona istovremeno i implicitno pravi protiv svih drugih naroda i da to zapravo i nije demokratija, ve} jedan oblik koji je vrlo blizak fa{izmu. Tako|er smatramo da nacionalno ~iste dr`ave `ele fomirati samo oni {to smatraju da je njihova nacija superiornija i vrednija od drugih nacija, a to se dakako, nikako ne mo`e uklopiti u demokratsku politi~ku doktrinu ve} vodi svoje ideolo{ko porijeklo iz mra~nih i krvavih ideolo{kih radionica Hitlera i Musolinija. Srpski narod koji {irom republike Hrvatske ne `eli da prizna novu vlast hrvatskog vrhovni{tva, nema ni{ta protiv svog bratskog hrvatskog naroda, ve} je digao svoj glas protiv jedne povampirene nacifa{isti~ke ideologije koja dijeli ljude i narode na vi{u i ni`u rasu, na dr`avni narod i na obi~no pu~anstvo, na demokratske i bolj{evi~ke narode i tako dalje i tako dalje. [to je naravno glupost. Srpski narod je ustao protiv ideologije koja je ponovo spremna da za ra~un ideja o rasnoj, nacionalonoj i ideolo{koj ~istoti izabrane nacije uni{ti sve ono {to se ne uklapa u ovu reduciranu i lucifersku {emu besmisla i nemorala. Smatramo da takva jedna ideologija koja nam se ve} mjesecima nudila u obliku takozvane mlade hrvatske demokratije, nema ba{ nikakve veze sa demokratijom jer njen cilj nije sloboda i dostojanstvo ~ovjeka, kultura i tolerancija, socijalni i kulturni prosperitet dru{tva ve} jedini cilj te demokratije pod navodnim znacima jeste stvaranje nezavisne hrvatske dr`ave na principu 145
etni~ke isklju~ivosti i etni~ke supremacije nad srpskim narodom. Dr`ava koja se stvara oru`jem ne mo`e biti ni demokratska ni humana dr`ava ve} nacional-{ovinisti~ka despotija, koja se zasniva na mr`nji, nasilju i krvi. SDS je protiv svakog oblika mr`nje i nasilja izme|u ljudi i naroda, zbog toga se zala`emo za Jugoslavensku i demokratsku dr`avnu opciju jer ona uva`ava sve ljude i sve narode i ukida svaki oblik ideolo{kog volontarizma i eksploatacije ljudi, pokrajina i naroda, jer u tr`i{nim uslovima nema i ne mo`e biti nikakve eksploatacije ni ~ovjeka, ni naroda, ni pojedinih pokrajina zbog toga {to se ukidaju svi dr`avni centri koji }e na bazi svoje subjektivne volje odre|ivati vrijednost prodaje, a uvodi se tr`i{te gdje sva~ija roba vrijedi onoliko narod i kupci u jednoj demokratskoj i slobodnoj proceduri utvrde. Teza da je hrvatski narod u poslijeratnom periodu bio eksploatisan od strane nekakvih velikosrpskih hegemonista lansirano je od onih koji pomo}u la`i i intriga `ele hrvatski narod uvesti u ratnu avanturu protiv srpskoga naroda. Istina je ono {to vi svi dobro znate da u zadnjih ~etrdeset i pet godina i srpski i hrvatski narod bio eksploatisan ali od strane birokratsko komunisti~ke kamarile Josipa Broza i njegovih partijskih..... koji su decenijama radili ono {to su htjeli, a da pritom i zato nikome nisu polagali ra~une. Draga bra}o i sestre, ja sam ve} rekao da u va{ grad smo do{li sa krstom a ne sa ma~em u ruci i zato ne bi `eleo da ka`em bilo {ta {to ne bi imalo svog punog i moralnog i politi~kog opravdanja u ovoj zaista te{koj i delikatnoj politi~koj situaciji, jer krst je simbol vjere i nade, pokajanja i molitve, a naro~ito je simbol ljubavi i prema Bogu i prema ljudima, bez obzira koje su vjere i koje su nacije. @elim da ka`em jo{ samo ovo, ukoliko Hrvati `ele zaista stvaranje svoje separatne nacionalne dr`ave, onda ni nama Srbima ne preostaje ni{ta drugo ve} da i mi stvaramo svoju nacionalnu dr`avu, ali pri tome je potrebno naglasiti da se dr`ave nikada nisu ni ru{ile, a niti stvarale bez krvi i bez ljudskih `rtava. U ovom na{em slu~aju smatram da bi eventualne `rtve bile potpuno besmislene jer u demokratskoj Jugoslaviji nije niti mo`e biti ugro`ena sloboda ni hrvatskog ni srpskog naroda. Narod koji ima svoju slobodu taj narod ima i svoju dr`avu i zato nema nikakve objektivne potrebe za bilo kakve meritorne sukobe i ratna suo~avanja izme|u ova dva naroda koju su malte ne sasvim identi~ni jer je jedan i drugi hri{}anski narod, jedan i drugi slavenski narod i tako dalje i govore istim jezikom, ali ja sam zato da svak naziva svoj jezik kako ho}e, to sam jo{ rekao u Kosovu dalmatinskom prije dvije godine. Mi smo ovdje govorili o miru, jer je to osnovni politi~ki ideal svake prave i velike politike, pa i politike koju vodi SDS, me|utim, ne treba zaboraviti da je srpski narod potpuno spreman i na druk~ije politi~ke izazove, ako do toga do|e, {to je potvrdio kroz svoju istoriju i na Kosovu polju 1389. i u Topoli 1804. i 914. godine na Ceru i Kolobari i ’41 {irom Jugoslavije. I na kraju, mi smatramo, da istinsko mjerilo za ~ovjeka nije njegova nacionalna pripadnost ve} njegova pripadnost ~ovje~anstvu i ~ovje~nosti. Veliki su Srbi i veliki Hrvati samo oni koji su najprije veliki kao ljudi, a to zna~i koji su veliki samo u moralnom i duhovnom pogledu, zbog toga, pozivam hrvatski narod, a najprije hrvatsku inteligenciju da energi~no odbaci jedan krajnje retrogradan i opasan politi~ki projekat, projekat separatisti~ko-{ovinisti~ke orijentacije koji ne mo`e donijeti dobra ni hrvatskom ni srpskom narodu, a koji mu tako ...nudi vrhovni{tvo. Umjesto strojnica. tenkova i topova okrenimo se stvaranju dru{tva slobodnih i sretnih ljudi, dru{tva istinske kulture i demokratije i ne dozvolimo da bilo kakva ideja i bilo kakav vo|a budu za nas vredniji od na{ih vlastitih `ivota i od `ivota na{e vlastite djece. Ne dozvolimo da nas bilo koji harizmatski vo|a pretvori u topovsku hranu jer smrt je najve}a la`, a `ivot najve}a istina i najljep{i dar ~ovjeku od Boga te smo ga u jednoj vi{oj metafizi~koj ravni zbog toga obavezni ~uvati. Zato umjesto ma~a visoko podignimo krst jer se kroz ljubav i kulturu dobija, a kroz mr`nju i pomo}u ma~a sve se gubi. @ivjeli! 146
Radovan Karad`i}:89 Dame i gospodo, po{tovani gra|ani drevnoga gosparskoga grada Dubrovnika, Trebinja, Ivanice i Hercegovine. Mora da su do{la poslednja vremena kada u gosparskom Dubrovniku u kome je u davna vremena bilo demokratije i u kome se knez birao a ne nasle|ivao nije bilo toliko tople i sigurne atmosfere da Srbi, desetak hiljada ljudi osnuju svoju politi~ku organizaciju u sred grada Dubrovnika i uz prisustvo Dubrov~ana svih vjera i nacionalnosti. Poslednja vremena izgleda su do{la kada smo svuda, u ovoj napa}enoj i nesre}noj zemlji koja je mogla biti sre}na, postali nesigurni, zaziremo jedni od drugih, bavimo se sporednim stvarima, ~uvamo ku}e, sela i ognji{ta i spremamo se na zbjegove, ne}u vi{e za to da optu`ujem biv{u vlast, o biv{ima sve najbolje, ho}u da optu`im ne{to {to je i biv{e i sada{nje, a bojim se i budu}e. Ho}u da optu`im sebi~ne i agresivne separatizme, ho}u da optu`im ideju velikodr`avlja, ho}u da optu`im bolesnu volju pojedinaca da imaju svoje etni~ke, suverene dr`ave po bilo koju cijenu, a tu cijenu pla}aju svi narodi Jugoslavije. Jugoslavija nije nastala udru`ivanjem nekakvih slobodnih, nezavisnih i suverenih republika da bi sada moglo da se izvr{i razdru`ivanje, kako to bra}a Slovenci tra`e. Kostur i tkivo Jugoslavenske dr`ave ~ine izmje{ani njeni narodi, a od svih najvi{e razasut i izmje{an srpski narod i zato je nasilno zasijecanje u njegovo tkivo pravljenjem granica najbolnije upravo za srpski narod. Nas tu`akaju i istoku i zapadu, izmi{ljaju nam grijehe, poku{avaju da internacionalizuju na{e unutra{nje probleme ho}e da se zacare u svojim atarima i kotarima i misle da se tako ulazi u istoriju. Nikada niko nije u{ao u istoriju tako {to je razgra|ivao jedno zdravo tkivo i jednu dr`avu. U istoriju se ulazilo samo u borbi za izgradnju i slobodu jedne dr`ave, a ne u borbi za njeno razgra|ivanje. Nijedan narod i nijedan pojedinac ne}e se proslaviti ako izgubimo Jugoslaviju i ako je raspar~amo na nekoliko dr`avica, no tih dr`avica ne}e biti mnogo, garant za to je srpski narod, tamo gdje srpski narod `ivi, tamo gdje srpski narod `ivi kao ve}inski tamo }e ostati Jugoslavija, a mi `ivimo na velikom podru~ju i Jugoslavija }e biti velika. Nadamo se da }e slobodni i demokratski Dubrovnik ostati u takvoj Jugoslaviji. Bolje bi bilo da je i danas Dubrovnik svjetski otvoreni grad i kne`evina nego {to ne smijemo da u njemu dr`imo svoje skupove ... da se obruka i morat }e da snosi posledice toga ru{ila~kog ~ina. Nemojte zaboraviti da i u drugima narodima ima mnogo ljudi, neutvr|eno veliki broj ljudi koji su za Jugoslaviju i koji su za zajedni~ki `ivot. Jedan nacionalni referendum u ~itavoj Jugoslaviji potvrdio bi ova na{a nadanja i ove na{e rije~i, ali upravo zato... demokrate ne smiju da se upuste u referendum, jer bi referendum pokazao da je mnogo vi{e branitelja nego ru{itelja Jugoslavije. Bosna i Hercegovina kroz svoju istoriju uvijek je bila dobro zale|e Dubrovnika, ona }e to biti i ubudu}e. Dubrovnik }e uvijek mo}i da ra~una da sa ove strane nikada ne}e do}i neprijatelj do Dubrovnika i mi iz Bosne i Hercegovine gajit }emo najbolje `elje za sve gra|ane Dubrovnika, pa tako i za na{u bra}u Srbe koji `ive u Dubrovniku. Mi moramo da vodimo ra~una o Srbima bez obzira na to gdje `ive. Mi moramo da ostanemo jedan narod, jer niko nema pravo da od jednog naroda ~ini ~etiri, pet razli~itih naroda. Iako smo se uzdr`avali od mije{anja u politiku i u politi~ka zbivanja u drugim republikama, mi }emo kao odgovorna politi~ka organizacija srpskog naroda morati ubudu}e da se mije{amo. Mi moramo da ka`emo {ta prihvatamo, a {ta ne prihvatamo. Ju~era{nji tragi~ni doga|aji, moraju da nas se ti~u. Mi ne osporavamo pravo opoziciji, jer smo i mi do ovih izbora bili opozicija da na demokratski na~in vr{i demokratske pritiske na vlast i ona to treba da ~ini demokratskim sredstvima i svakodnevno jer je smisao i su{tina svake opozicije da popravlja 89
Predsjednik SDS-a BiH.
147
vlast i da je tjera da ispravlja gre{ke. Tako opozicija demokratskim sredstvima treba da utje~e i na {tampu, ali mi ne mo`emo da prihvatimo da se u dana{njoj Jugoslaviji pritisci vr{e nedemokratskim sredstvima. Mi ne mo`emo, ne mo`emo da shvatimo da je najva`niji posao srpskog naroda promjena nekog urednika. Srpska dr`ava i jugoslavenska dr`ava nalaze se u velikim te{ko}ama, i personalna pitanja nekog urednika ne mogu biti prvorazredna pitanja srpskog naroda. Mi ne vjerujemo da iko ima pravo da protiv srpske dr`ave okre}e srpsku djecu. Mo`e se politi~ki i demokratski `ivot organizovati i voditi demokratskim sredstvima, ali se ne smiju srpska djeca anga`ovati protiv srpske dr`ave, protiv srpske imovine i protiv srpskog ustrojstva i protiv srpskog naroda. Zato }emo se mi ubudu}e mije{ati, mi Srbi iz Bosne i Hercegovine vidimo stvari malo druga~ije. Za nas nije najva`nija borba za vlast, nego borba za demokratiju bez obzira na to ko }e biti na vlasti i borba za srpsku i Jugoslovensku dr`avu, to je prvorazredan zadatak. Neka vam je dragi Dubrov~ani sre}na SDS. Od toga kako }e Dubrovnik do~ekati ovu stranku, i od toga kako }e se osje}ati deset hiljada Srba u Dubrovniku zavisit }e i sudbina i budu}nost Dubrovnika. Ho}e li to biti svjetski otvoren grad, grad demokratije i slobode ili }e se i u drevni Dubrovnik useliti sile mraka, isklju~ivosti i mr`nje. Ja se nadam da se ovo drugo ne}e desiti, a mi kao dubrova~ko zale|e u~init }emo sve da Dubrovnik cvjeta i da u njemu uvjek bude demokratije. @ivjeli i sretno vam! Bo`idar Vu~urovi}:90 Po{tovani bratski narode, ~ast mi je {to sam gost na ovom va`nom skupu i pred ovim uva`enim narodom. To {to na{oj bra}i, Srbima iz Dubrovnika nije dozvoljeno da svoju osniva~ku skup{tinu SDS kojoj oni bi}em pripadaju odr`e tamo |e `ive, je jo{ jedno divljanje HDZ-ovske politike. Mislim da mi nemamo potrebe da govorimo o toj demokraciji, oni to sami uvjerljivo i ubjedljivo pokazuju i nama i Evropi. Ta neka, nije ovo prvi put da se srpski narod povla~i sa svojih ognji{ta da bi se organizovali za opstanak i o~uvanje svog nacionalnog identiteta. Mi smo se sa time ve} sa`iveli te i takvu nenormalnost uzimamo skoro kao normalnu. Izgleda da je bio vi{e nego vidovit onaj ko je prorekao da }e satana vladati u 21. vijeku. Ne znam ko je sve tome pomogao da se to i dogodi, ali znam da su se za to stekli uslovi jo{ daleke 1941. godine. Prvo su na{i neprijatelji napunili hercegova~ke jame nevinim srpskim `rtvama, kako bi se |avo upla{io i iz njih pobjegao, a potome su razorene srpske bogomolje, kako bi bilo |avolu slobodno kretanje srpskom zemljom. Davno je to bilo gospodo moja, satana se ovdje udoma}ila, nju nije sad lako otjerati, nemojte mi zamjeriti {to }u vam kazat jedno svoje prijatno razmi{ljanje, a ja mislim za dobro se Franjo dogodio, bez njega, bez njegovih saradnika, bez njegove politike mi bi bra}o jo{ dugo bili u zabludi, jo{ bi mi vjerovali u nekavu ispraznost zle Brozove politike. Da li }emo mi odoljeti sramnim napadima i progonima? Ho}emo bra}o sigurno. Potiskivani su Srbi od daleko ja~ih sila, bilo nas je na Krfu, na, kuda sve ne, ali smo se svaki put vratili kao pobjednici. Neko }e re}i, pa mi smo nenaoru`ani, ja tvrdim da to nije tako, na{e naoru`anje je u na{e armije, u koju mi jo{ uvijek vjerujemo. [to se ti~e ilegalnog naoru`avanja, nama to bra}o ne treba. Trgovcima oru`ja poru~ujemo neka ga nama ne nude. Uvezao je gospodin [pegelj preko deset hiljada kala{njikova, mi i to oru`je smatramo na{im oru`jem, jer smo mi otimali od daleko ja~ih vojski. Jo{ je bra}o kod nas priznato i poznato ono staro – boj ne bije svjetlo oru`je, no boj bije srce u junaku. Ne treba nama ni jedan pedalj tu|e zemlje da....na onome dijelu gdje smo prolili krv da bra}i donesemo slobodu na srpskim bajunetama, ali svoje ne damo i progone 90
Predsjednik SDS-a, ogranak Trebinje.
148
vi{e ne}emo trpjeti. Ne tra`imo mi to da Dubrovnik bude srpski grad, ali ne dozvoljavamo da u njemu `ivi preko devet hiljada obespravljenih Srba bra}o. Do ju~era{nji grad svjetske kulture i civilizacije ko nekim nehumanim radnjama, na `alost, stao je na nivo grada \akovice. Ko je tu u ovom momentu vi{e izgubio? Ja mislim da je izgubio onaj ko misli da je dobio. Pogled slu`i za dalje vi|enje, kratak pogled gori je od sljepila. Mo`da se sada vi{e nego ikada treba sjetiti onoga istorijskog govora legendarnog junaka majora Gavrilovi}a. Zato mislim, one Srbe koji budu bje`ali iz Dubrovnika, Pakraca, Knina ili Kosova, ~eka novo stra{nije Kosovo. Po{tedimo kom{ije pa ma koje vjere oni bili, ali bra}o nema niotkud bjegstva pa ni iz Dubrovnika. Onaj ko namjerava da bje`i, lijepo ga molimo neka promjeni vjeru, jer Srbi jednostavno nemaju prava da budu izbjeglice. Znam i to ko je kriv za ovo razjedinjavanje me|u narodima. Srbi sigurno i niko drugi. Dokle smo se mi razjedinjavali u svojoj naciji, svi su nas bar na izgled voljeli. Sada kad smo kona~no svatili da zbog mira u dr`avi izgubismo i vjeru i naciju, da }e na{a voljena dr`ava postati sva~ija vi{e nego na{a, da ho}e da od Srba da naprave nacionalnu manjinu, da se ulije rijeka u potok, pa ~ak i nastavke koji se od ju~er od nje odvojile, sad mi ne valjamo i sad se treba od nas odvajati. Ja mislim bra}o, oprostite na ovakvoj rije~i, jedan nas je Broz u mozak u{kopio, ne dajmo da to vi{e nikad niko u~ini. Neka se ni jedan narod, ni jedna narodnost ne pla{e srpskog jedinstva, jer ono nikada nikome nije zlo donijelo, jer se dodu{e do ju~er smi{ljeno govorilo – slo`na Srbija, jaka Jugoslavija. Znate bra}o ko je ispao najpametniji, onaj bra}o ko je mislio i radio suprotno od te zle bolj{evi~ke politike, jer ta politika i ta vlast, kad je do{la prije pedeset godina sa nekakvim bonovima kao sredstvom pla}anja, i evo kako su do{li tako i odo{e, opet sa bonovima. Ka`ete da svakom narodu Jugoslavije nedostaje hljeba, ali jedinstva nedostaje najvi{e srpskom narodu i mi ga moramo pod hitno posti}i po svaku cijenu. Sve srpske stranke pod jednu zastavu, a svi zajedno pod zastavu Jugoslavensku i nek se niko ne pla{i ko bude sa nama ostao. Svakoga kom{iju uva`avamo bez obzira na vjeru i naciju, ali jo{ jednom poru~ujem vam, nemamo ni jednu srpsku glavu vi{ka i neka se niko ne sudi, nek se usudi da u nju ni{ani jer ~eka ga pogibija. Na kraju, jedan moj osvrt i jedan moj predlog, ma jedan tu`ni osvrt {to se ju~er desilo u Beogradu, bra}o. Mislim da trebamo poslati poruku, odavde, to je srpska krv najvjerovatnije srpske ruke, da po{aljemo podr{ku srpskoj legitimnoj vladi, da te nekakve vo|e, pod navodnicima, za koje ne znam ni s kim imaju veze, sa Vatikanom, CIAom, ~iji su dolari u pitanju, da damo podr{ku srpskoj vladi, neka spali? one koji smetaju ujedinjavanju srpskog naroda. Hvala! Kilibarda Novak:91 Gospodo Dubrov~ani koji ste do{li iz Dubrovnika ovdje da osnujete ogranak SDS. U ime narodne stranke Crne Gore srda~no vas pozdravljam i `elim da vam uspe ovo {to ste po~eli da radite. Mogu da vas uvjerim da Narodna stranka Crne Gore budno prati {ta se doga|a sa Srbima u Hrvatskoj, a posebno sa Srbima u Dubrovniku. I odmah da vam ka`em tu su jasne alternative, na{e. Narodna stranka samo uslovno priznaje AVNOJ-ske granice Hrvatske, samo uslovno. Te }e granice Hrvatske Narodna stranka priznavati samo onda kada srpski narod u Hrvatskoj dobije sva prava koja su dokumentovana njegovom istorijom i njegovim zna~enjem, zna~enjem koji zna~i pojam narod. Do tada smatramo, da su granice Hrvatske sasvim administrativne granice. Molim vas, mi ne bismo nikad pomislili, Narodna stranka nikad ne bi pomislila da ide daleko u vjekove i da ka`e ovo {to }u sada re}i, da narod srpski 91
Predsjednik Narodne stranke Crne Gore.
149
ima ustavom hrvatskim zagarantovano prava, ali kad nema Narodna stranka, tu iz kom{iluka, kom{ije smo, mora da ka`e ovo, nikad Dubrovnik u istoriji nije pripadao hrvatskoj dr`avi. Molim lijepo, svaki pola maturant vrlo dobro zna kako su se smenjivali suvereniteti nad gradom, slavnim Dubrovnikom, Bizantije, Venecije, Ma|arske, Turske ... ga je zakinuo Napoleon Bonaparta, da bi kasnije ga Austrija uzela pod svoje i Jugoslavija ga nasljedila 1918. godine. Pogledajmo molim vas samo kulturu slavnoga Dubrovnika, i najistaknutiji um stare literature dubrova~ke, pa vidite kako je bilo ose}anje stvari, slavni Ivan Gunduli} i Aleksandra Makedonskog ~ak naziva Aleksandrom Srbljaninom, jako je tu bilo srpsko ose}anje kroz vjekove. Me|utim Narodna stranka Crne Gore je vrlo realna stranka, nemamo mi neke velike pretenzije, sem ba{ ako se bude moralo. Mi poru~ujemo s ovoga mjesta Hrvatima i njihovoj vlasti – da obezbjede narodu srpskome sva prava, kako u Dubrovniku, tako i na ostalim prostorima Hrvatske, ako to ne urade, onda }emo mi okolne dr`ave isporu~iti svoja istorijska prava. Molim lijepo, da se u istoriji u~ilo stalno ono {to treba da se u~i ve} bi narod i vi{e znao i bio bi hrabriji. Ja }u vas posjetiti molim vas, da su uo~i samog rata udovoljili Hrvatskoj, pa su sastavili dvije Banovine i od ~etiri Banovine uzeli po jedan veliki ^erek, jedan od tih ^ereka bio je Dubrovnik, da bi se zadovoljili apetiti jednoga Ma~eka i Hrvatske. Njeni apetiti su uvijek mu~ni i nezaja`ljivi apetiti, a najvi{e apetite ima onaj koji je uvijek bio gladan i nije imao pravu svoju dr`avu. Prema tome poru~ujemo vrhovni{tvu, neka da Srbima pravo, neka ti Srbi `ive kao {to zaslu`uju, mi }emo smatrati granice Hrvatske onakvim kakve su. Ne}e li tako, onda ka`emo AVNOJ-evske granice ne priznajemo, jer oni koji su te granice slagali nijesu imali mandat naroda. I tu su molim vas, jasna, potpuno jasna situacija. Ja bih vam jo{ rekao to da Narodna stranka ima svoje stavove koje ve} gradi godinu dana od kako je osnovana. Mi ne}emo Jugoslaviju pod svaku cijenu, molim vas, Jugoslaviju }emo onakvu koja bude odgovarala punim interesima srpskoga naroda, posebno srpskog naroda u dvijema starim srpskim dr`avama, Crnoj Gori dr`avi i Hrvatskoj dr`avi. Molim vas du`ni smo mi jednom da na ovim prostorima imamo jednu stabilnost, politi~ku, pa bi ~ak reko i moralnu. Kao {to je katoli~ka civilizacija u Evropi postigla jedno svoje jedinstvo, tako smo du`ni mi pravoslavni svijet da postignemo svoje pravoslavno jedinstvo. Prvo srpsko jedinstvo, pa onda }emo i}i dalje. Za{to mi ne bismo imali jedno veliko pravoslavno krilo od Rusije preko Moldavije, Rumunije dolje preko Bugarske, gr~kih zemalja pa na srpske zemlje. Za{to se mi uvijek stidimo od nekoga da istaknemo to. Na{a djeca u {kolama trebalo je to da u~e, a ne kako nas je usre}io Broz i ostali komunisti. Meni se ~ini, molim vas i danas {to se oni tragi~ni doga|aji odigravaju po Jugoslaviji, da je najvi{e otuda {to vjeruju da }e jo{ komunisti~ka partija spasiti Jugoslaviju. Komunisti nikada nikoga nijesu spasili u istoriji niti }e ikad ikoga spasiti dok postoji ljudi. Molim lijepo, mi po{tujemo i u Crnoj Gori po{tujemo komunisti~ku partiju zato {to je na vlasti, {to je demokratski dobila, ali komunizam kao ideju i komunizam kao praksu ne priznavamo da je ta ideja i ta praksa dobro donijela ljudima. I danas ti ljudi koji zami{ljaju da }e nekakvim vezivnim tkivom komunizma napraviti neku sre}nu Jugoslaviju, mi vjerujemo da }e to opet biti jedna od onih Jugoslavija {to su dosada pravljene. Srpski narode osvjesti se ve} jednom. Nemoj ni na koga kretati ako nije zaslu`io on, ali ne zaboravi na svoja prava, ja mislim ako se raspadne Jugoslavija, da od Dubrovnika me|unarodne sile treba da naprave jednu dr`avicu Hong Kong, a ne da bude ni srpski ni hrvatski. Za{to ne bismo imali jedan Hong Kong, molim vas, pa da idemo tamo na ljetovanje, da tamo idemo u banke, da tamo u`ivamo i tako dalje. Da li ste ~uli da je u istoriji ikad, koju su vam djeca u~ila, i{ta drugo kazano, nego da je Dubrovnik slavni hrvatski grad, to nije istina, to nije ta~no. Ja se izvinjavam, ja sam profesor po struci pa govorim op}e ~injenice iz 150
istorije, ali molim vas nemojmo nikad uvijati svoje strahove, od ~ega strahove, ja ne pozivam na oru`je, sve dok ne bude trebalo, onda ja se jo{ ne bi slo`io, ne}emo kupovati oru`je, ali vjerujte meni bi bilo vrlo milo da ste vi svi naoru`ani vrlo dobro. Ja vam preporu~ujem imajte vi oru`je za svaki slu~aj, nemojte ga upotrebiti prvi, ali ja bih bio vrlo sre}an kad bi znao da vi imate dobrog oru`ja. Molim lijepo, dragi Srbi, za svaki slu~aj, ne zaboravite, Crna Gora nije prevelika, ali bogami je historijski zna~ajna. Jaki su Crnogorci, hrabri su Crnogorci. Mi smo na granici tu, pazimo mi {ta radite, ako bude nekakve nevolje, tu smo, gledat }emo se, pomagat }emo se. @ivi bili, hvala vam {to ste me saslu{ali. HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 333.
67 1991., o`ujak 18. Knin Statutarna odluka Skup{tine “SAO Krajine” kojom se “SAO Krajina” progla{ava autonomnom oblasti u sastavu SFRJ, a iz Statuta se bri{u sve rije~i u svezi s Republikom Hrvatskom
Na osnovu ~lana 9. stav 2. to~ka 1. i ~lana 15. stav 2. Statuta Autonomne Oblasti Krajina i ~lana 1. Odluke o sprovo|enju Statuta SAO Krajine, ~lana 1. i 2. Odluke o odvajanju od Republike Hrvatske i ~lana 211. Statuta Op{tine Knin, Skup{tina op{tine Knin u funkciji dijela Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina, na 8. sjednici Vije}a mjesnih zajednica od 18. 03. 1991. godine i 8. sjednici Dru{tveno-politi~kog vije}a od 18.03.1991. godine i 10. sjednici vije}a udru`enog rada od 18. 03. 1991. godine donosi STATUTARNU ODLUKU o promjeni Statuta SAO Krajine ^lan 1. Stav 1. ~lana 1. Statuta SAO Krajine mijenja se i glasi: “Srpska Autonomna Oblast Krajina oblik je teritorijalne autonomije u sastavu Federativne Jugoslavije, u okviru koje svi nastanjeni gra|ani samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom, dr`avnim zakonima i Statutom SAO Krajine”. U stavu 2. ~lana 1. bri{u se rije~i “u Ustavu Republike Hrvatske”. ^lan 2. U ta~ki 7. i 8. stava 2. ~lana 6. bri{u se rije~i: “Republike Hrvatske”. U ta~ki 11. stava 2. ~lana 6. i u stavu 3. bri{u se rije~i: “Republike Hrvatske”, a umjesto njih stavljaju rije~i “Federacije u odgovaraju}im pade`ima”. ^lan 3. U ~lanu 9. stav 2. to~ka 14. bri{u se rije~i “Republike Hrvatske”, a umjesto njih stavlja rije~: “Federacije”. 151
U ~lanu 9. stav 3. bri{u se rije~i: Saboru Republike Hrvatske”, a umjesto njih stavljaju rije~i: “Skup{tini Federacije”. ^lan 4. Ova statutarna odluka o promjeni Statuta SAO Krajine stupa na snagu danom progla{enja od strane Izvr{nog vije}a SAO Krajine, a nakon {to je usvoji ve}ina skup{tina udru`enih u SAO Krajinu. Klasa: 021-05/91-02/21 Urbroj: 2136-01-91-1 PREDSJEDNIK VIJE]A MJESNIH ZAJEDNICA Marjanovi} Pavao, s.r. dr. Milan Babi}, s.r. PREDSJEDNIK DRU[TVENO-POLITI^KOG VIJE]A Krneta Milan, s.r. PREDSJEDNIK VIJE]A UDRU@ENOG RADA Mandini} Neboj{a, s.r.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE
Ta~nost prijepisa ovjerava: SEKRETAR Matkovi} Risto
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
68 1991., o`ujak 18. Knin Odluka Skup{tine “SAO Krajine” kojom se na podru~ju “SAO Krajine” primjenjuju savezni propisi i propisi “SAO Krajine”, a propisi Republike Hrvatske primjenjuju se samo kao pravna pravila i to ako nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i Statutom “SAO Krajine”
Na osnovu ~lana 1. i 2. Odluke o odvajanju od Republike Hrvatske, a u skladu s Rezolucijom o razdru`ivanju Republike Hrvatske i SAO Krajine koju je donijelo Srpsko Nacionalno Vije}e i Izvr{no vije}e Srpske autonomne oblasti Krajine, i na osnovu ~lana 211. Statuta op{tine Knin Skup{tina op{tine Knin u funkciji dijela Skup{tine SAO Krajine, na sjednici 8. Vije}a mjesnih zajednica od 18. 03. 1991. godine, 8. sjednici Dru{tveno-politi~kog vije}a od 18. 03. 1991. godine i 10. sjednici Vije}a udru`enog rada od 18. 03. 1991. godine, donosi ODLUKU o primjeni zakona i drugih propisa na podru~ju Srpske Autonomne Oblasti Krajina 152
^lan 1. Na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine promjenjivat }e se savezni propisi i propisi Srpske Autonomne Oblasti Krajine. ^lan 2. Propisi Republike Hrvatske, na podru~ju Srpske Autonomne Oblasti Krajine primjenjivat }e se kao pravna pravila i to samo ako nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i Statutom SAO Krajine. ^lan 3. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”. Klasa: 021-05/91-02/20 Urbroj: 2136-01-91-1 PREDSJEDNIK VIJE]A MJESNIH ZAJEDNICA Marjanovi} Pavao PREDSJEDNIK DRU[TVENO-POLITI^KOG VIJE]A Krneta Milan PREDSJEDNIK VIJE]A UDRU@ENOG RADA Mandini} Neboj{a
PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
69 1991., o`ujak 18. Knin Odluka SO Knin o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju “SAO Krajine” kao jedinstvene slu`be sa sjedi{tem u Kninu
Na osnovu ~lana 211. Statuta Op}ine Knin (“Slu`beni vjesnik op}ina Drni{, Knin i [ibenik”, br. 14/75, 19/81, 4/82, 7/83. 6/84, 7/86, 6/90 i 9/90.) i “Slu`beni bilten Op{tine Knin”, br. 2/91.), Skup{tina op{tine Knin na 8. sjednici Vije}a mjesnih zajednica od 18. 03. 1991. godine, 8. sjednici Dru{tveno-politi~kog vije}a od 18. 03. 1991. godine i 10. sjednici Vije}a udru`enog rada od 18. 03. 1991. godine, donosi ODLUKU o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju SAO Krajine
153
^lan 1. Donosi se Odluka o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju SAOKrajina. Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva funkcionisat }e kao jedinstvena slu`ba sa sjedi{tem u Kninu. ^lan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom listu glasnik Krajine”. PREDSJEDNIK VIJE]A MJESNIH ZAJEDNICA Marjanovi} Pavao, s.r. PREDSJEDNIK DRU[TVENO-POLITI^KOG VIJE]A Krneta Milan, s.r. PREDSJEDNIK VIJE]A UDRU@ENOG RADA Mandini} Neboj{a, s.r.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE dr. Babi} Milan, s.r.
Preslika, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 122-005.
70 1991., o`ujak 21. [ibenik Zapisnik sastanka Regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju i Baranju na kojemu je razmatrano izvje{}e o sastanku delegacije SDS-a s predsjednikom RH dr. Franjom Tu|manom, politi~koj situaciji te daljnjim pregovorima s predstavnicima Vlade RH
ZAPISNIK Sastanak Regionalnog odbora SDS za Slavoniju i Baranju odr`an 21. marta 1991. god. u lova~koj ku}i Sibenik – Grubi{no polje sa po~etkom u 17 s. Prisutni: predsjednik Veljko D`akula i ~lanovi Branko Popovi}, Neboj{a Tumbas, Ilija Vlajkovi}, Milorad Zrini}, Radovan Mitrovi} umjesto Arhad`i} Mladena, Mirko Mr|enovi}, dr. Vojislav Vuk~evi}, @ivko Zagorac, Dragan Mihi}, dr. Dragoljub Vukmirovi}, Vladimir [impraga, Milenko Mileti}, Milutin Ivanovi}, Borislav Maleti} umesto Gorana Had`i}a, Milorad Vi{i}, Stevo Ratkovi}, Veljko Vuki}, Jovan Vasiljevi} i Ilija Sa{i}. ^lanovi Op{tinskog odbora SDS Grub. Polje: Nenad Vurdelja, @ivko Sukur, dr. Du{anka Daljug, Rade Kljaji}, novinar Ranko Radeli} i prota Marinko Jureti}, zapisni~ar. 154
Predsjednik Veljko D`akula pozdravljaju}i prisutne otvara sastanak, moli da se prebroje prisutni da bi se potvrdio kvorum, te predla`e slijede}i D n e v n i r e d: 1. Izvje{taj o razgovoru delegacije SDS s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tu|manom, 2. Politi~ka situacija u zemlji i daljnji kontakti i razgovori sa predstavnicima Hrvatske vlade, 3. R a z n o. Uvodno izlaganje oko prve ta~ke Dnevnog reda dao je predsjednik Regionalnog odbora Veljko D`akula, obrazla`u}i da je do poziva za sastanak do{lo iznenada, nakon ~ega je do{lo i do raznih reakcija srpskog naroda. Razlog komentarima bili su razni izvje{taji putem sredstava informisanja koji su uglavnom, bili neta~ni i tendenciozni. Zbog toga je potrebno da se prije svega ~lanstvo SDS upozna sa pravom istinom. Zbog cjelovitosti izlaganja predaje rije~ Sa{i} Iliji koji je bio sudionik navedenih razgovora. Ilija Sa{i} hronolo{kim redom iznosi cijeli tok doga|aja od poziva za razgovor, sastanka Regionalnog odbora SDS zbog dogovora i stava stranke na samom razgovoru te izvje{tajima u sredstvima informisanja kao i njihovom demantu zbog odre|enih neta~nosti i zlonamjernosti. Ve}inu ovih dokumenata Sa{i} je ~itao uz popratnost svojim komentarom. Na osnovu njegovog izlaganja proizi{li su slede}i zaklju~ci: a) Do razgovora je do{lo na osnovu poziva Hrvatske vlade, b) Zbog kratko}e vremena nije se moglo upoznati a kamoli konzultirati {ire ~lanstvo, v) Nakon odr`anog sastanka Regionalnog odbora SDS, formiranja komisije ili delegacije s ta~no odre|enim stavovima oti{lo se na razgovor u Zagreb (stavovi postoje u pismenom obliku), g) O razgovoru obavje{tena su sredstva informiranja koja su isti razli~ito prenijela, nakon ~ega su morali uslijediti demanti i ispravke onih dijelova koji su bili neta~ni, d) Smatra se da je bilo nu`no i}i na razgovore, po{to je to bila mogu}nost da se i {ira javnost, pa i svjetska javnost, upozna sa problemom Srba u Hrvatskoj, |) O razlozima i zaklju~cima razgovora obavje{teni su Knin i Udru`enje Srba iz Hrvatske u Beogradu. Izlaganje Ilije Savi}a dopunio je prof. dr. Vojislav Vuk~evi}, ~lan delegacije. Nakon ovih izlaganja usledila je vrlo `ustra diskusija iz koje je proizi{lo da svi oni koji nisu prisustvovali sastanku prije odlaska u Zagreb, nakon saznanja o razgovoru isti nisu odobravali ili su u najmanju ruku istim bili iznena|eni, ali da nakon ovih iscrpnih izvje{taja razgovor odobravaju kao i stavove Stranke, bez obzira na sumnju u dobre namjere i iskrenost Hrvatske vlade. Izuzetak je diskusija Borislava Maleti}a iz Vukovara koji je postavio nekoliko konkretnih pitanja kao {to su: “Nije li sam razgovor negacija Krajine?”, “Da li se priznaju sada{nje granice R Hrvatske?”, “U ~emu se sastoji optimizam stranke nakon razgovora kao i razlog vjerovanju hrvatskom vrhovni{tvu?”. Predsjednik mu je odgovorio da bi ova pitanja trebalo postaviti pismeno, a Sa{i} Ilija daje na ta pitanja odgovore u njegovom izlaganju. Po ovoj ta~ki dnevnog reda diskutovali su: Mirko Mr|enovi}, Branko Popovi}, Jovan Vasiljevi}, Stevan Ratkovi}, Dragoljub Vukmirovi} i Vladimir [impraga. II Pod ovom ta~kom Dnevnog reda predsjednik Veljko D`akula prisutne je iscrpno informirao o “pakra~kim doga|ajima” i aktivnostima Stranke veznim na ove doga|aje. 155
Najve}i dio je bio identi~an sa izvje{tajima putem sredstava informiranja uz dodatne detalje oko akcija “redarstvenika” i JNA, uz njegov komentar da se JNA ponijela suprotno o~ekivanju i naroda i Stranke, sa naglaskom na postupke Saveznog SUP-a. Obavjestio je prisutne o svojim razgovorima u ameri~koj ambasadi u Beogradu kao, i ponu|enim razgovorima sa Udru`enjem Srba iz Hrvatske, predstavnicima stranke iz Knina, te pretstavnicima vlade i opozicije iz Srbije zbog dogovora oko zajedni~kih aktivnosti na rje{avanju problema Srba u Hrvatskoj. 26. marta 91. pozvani su na razgovor sa ameri~kim kongresmenima u Zagreb, te tra`i stav Odbora da li da se na navedene razgovore ide, ako se ide u kome sastavu. Prisutni su kroz svoju diskusiju prihvatili informaciju o doga|ajima u Pakracu i donijeli odluku da se na sve predlo`ene razgovore ide i to u onom sastavu koji je i{ao u Zagreb, a ukoliko se osjeti potreba da se sastav pro{iri iz bilo kojeg razloga da se to mo`e u~initi po odluci Predsjedni{tva stranke. Na osnovu ovakvog zaklju~ka predlo`eno je i prihva}eno da na razgovore u Beograd ne mogu i}i pojedinci ve} predstavnici tijela (misli se na slu~aj iz Vukovara) kao i prijedlog da na iste razgovore bude pozvan i predstavnik SPC. Pod ovom ta~kom dosta polemike izazvalo je saznanje o formiranju Srpskog Nacionalnog vje}a za Slavoniju, Baranju i Srem, koje po mi{ljenju D`akule i Sa{i}a nije bilo potrebno po{to ve} postoji SNV za ove Srbe u Hrvatskoj. Odre|eni nesporazumi postoje i u Belom Manastiru gdje paralelno djeluju dva tjela iste stranke. Dogovoreno je da se ovaj problem rje{i na sastanku u Beogradu. Milutin Ivanovi} postavlja pitanje {to da ~ini sa rezultatima provedenog referenduma u selima Srba Po`e{ke op{tine. Predsjednik Stranke odgovara da }e oni poslu`iti prilikom formiranja `upanija i da ih treba sa~uvati. Postavljeno je i pitanje popisa stanovni{tva, pa je zaklju~eno da se po mogu}nosti na{i ljudi {to vi{e uklju~e kao instruktori, popisiva~i ili uz neke druge komisije te da se tra`i da popisiva~i u srpskim selima mogu biti samo Srbi. Ve} u prvoj ta~ki Dnevnog reda bilo je govora o sumnji da je neko od prisutnih na sastanku u Pakracu, prije razgovora sa hrvatskom vladom dao izjavu sredstvima informiranja o zaklju~cima za razgovor, {to je nanijelo te`ak udarac Stranci, pa se tra`ilo od prisutnih da se eventualni davalac te informacije izjasni na samom sastanku. Ovo je izazvalo burnu diskusiju i o{tra reagovanja, ali po{to se niko nije javio, zaklju~eno je da ovo mora biti svima poslednja opomena po{to se sa radom i ugledom stranke ne smije niko poigravati i nanositi joj {tetu. Nakon toga dogovoreno je da se slijede}i sastanak Odbora odr`i 28. marta 1991.g. u selu Slobo{tina u 17 h. U Sibeniku, 21. mart 1991.g. Zapisni~ar: Jureti} Marinko, Šv.r.š
Dovr{eno u 20.40 h. Predsjednik:
Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 207.
71 1991., o`ujak 31. Kostajnica Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like 156
Na temelju ~lana 181. i 198. Statuta op}ine Kostajnica (“Slu`beni vjesnik” u Sisku; broj: 52/81, 3/84, 28/84, 13/86. i 11/90.) Skup{tina op}ine Kostajnica na sjednici odr`anoj 31. 03. 1991. godine, donijela je ODLUKU o pristupanju op}ine Kostajnica Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like – SAO Krajini /pre~i{}en tekst/ ^lan 1. Op}ina Kostajnica pristupa Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like – Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina. ^lan 2. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom glasilu” Op}ine Kostajnica. SKUP[TINA OP]INE KOSTAJNICA KLASA: 021-05/91-01/01. URBROJ: 2139-01-01-91-2. Kostajnica, 31. 03. 1991. godine PREDSJEDAVAJU]I: Branko Dmitrovi}, dipl. ing., Šv.r.š M.P.92 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
72 1991., travanj 1. Vrginmost Odluka SO Vrginmost o odvajanju od Republike Hrvatske
Na osnovu ~lana 15. stav 2. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine, ~lana 1. Odluke o sprovodjenju Statuta SAO Krajine, ta~ke 2. i 5. Rezolucije o razdru`ivanju Republike Hrvatske i SAO Krajine koju je donijelo Srpsko nacionalno vije}e i Izvr{no vije}e SAO Krajine, i na osnovu ~lana 176. Statuta op}ine Vrginmost (“Slu`beni vjesnik” op}ine Vrginmost, broj 21/74, 11/78, 4/82, 46/84, 11/86, 39/87 i 7/90), Skup{tina op{tine Vrginmost u funkciji dijela Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina, na sjednici Vije}a 92
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Kostajnica.
157
udru`enog rada, Vije}a mjesnih zajednica i Dru{tveno-politi~kog vije}a, od 1. aprila 1991. godine donosi ODLUKU o odvajanju od Republike Hrvatske ^lan 1. Op{tina Vrginmost se kona~no i trajno izdvaja iz sastava Republike Hrvatske, uklju~uju}i sve dr`avne organe i ustanove na podru~ju op}ine Vrginmost. ^lan 2. Op{tina Vrginmost sa svojim cjelokupnim teritorijem ostaje u sastavu jugoslovenske federacije i kao dio SAO Krajina njen je konstitutivni dio. ^lan 3. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom vjesniku” op}ine Vrginmost. KLASA: 012-03/91-01/03 URBROJ: 2194-01-91-3 Vrginmost, 1. 4.1991. M.P.93
Predsjednik Skup{tine op}ine Dmitar Obradovi}, Šv.r.š
PREDSJEDNIK VUR-a PREDSJEDNIK VMZ-a ZAMJENIK PREDSJEDNIKA DPV-a Marko Vojnovi}, Šv.r.š Slavko Mili}, Šv.r.š Du{an Malobabi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
73 1991., travanj 1. Titova Korenica Zapovijed Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” za mobilizaciju TO radi za{tite teritorijalnog integriteta, te zahtjev Vladi Republike Srbije da snage MUP-a Srbije pru`e pomo} SUP-u Krajine
Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odr`anoj u Korenici dana 1. aprila 1991. godine izdalo je slijede}u NAREDBU Da se izvr{i mobilizacija teritorijalne obrane Srpske Autonomne Oblasti Krajine i dobrovolja~kih jedinica radi obrane slobode svih gra|ana i radi za{tite njenog teritorijalnog integriteta. 93
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Vrginmost.
158
kao i slijede}i ZAKLJU^AK Zahtjevamo od Vlade Republike Srbije da snage Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srbije pru`e svu tehni~ku i kadrovsku pomo} SUP-u Srpske Autonomne Oblasti Krajina. IZVR[NO VIJE]E SAO KRAJINA T. Korenica, 1. aprila 1991.
Predsjednik Izvr{nog vije}a Dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 6.
74 1991., travanj 1. Titova Korenica Zahtjev Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” saveznim organima da se izvr{i odluka Predsjedni{tva SFRJ o povla~enju snaga MUP-a “tzv. Republike Hrvatske” s teritorija “SAO Krajine” te oslobode svi njeni pripadnici zarobljeni u akciji MUP-a RH na Plitvicama
Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajine, na svojoj sjednici odr`anoj dana 1. 4. 1991. godine razmatraju}i situaciju nastalu povodom agresije i okupacije na dio Srpske Autonomne Oblasti Krajine u predjelu Plitvica od strane agresorskih i teroristi~kih snaga MUP-a tzv. Republike Hrvatske usvojilo je slijede}e: ZAHTJEVE Od Predsjedni{tva SFRJ, [taba Komande JNA, Saveznog SUP-a i ostalih nadle`nih saveznih organa energi~no se tra`i: 1. Da se hitno i do kraja izvr{i odluka Predsjedni{tva Jugoslavije o potpunom povla~enju agresorskih i teroristi~kih snaga MUP-a tzv.94 Republike Hrvatske sa teritorije SAO Krajine. 2. Da se odmah vrate tijela mrtvih i svi ranjeni. 3. Da se tra`i posredstvom Crvenog krsta Jugoslavije i Saveznog SUP-a osloba|anje svih zarobljenih gra|ana i pripadnika SUP-a Krajine, koje su zarobile agresorske i teroristi~ke snage MUP-a. 4. Da se odmah pristupi pretra`ivanju terena na Plitvicama zajedno sa jedinicama JNA i sanitetskim ekipama radi pronala`enja eventualnih ranjenih i poginulih. IZVR[NO VIJE]E SAO KRAJINE
94
Pisano rukom.
159
T. Korenica, 1. 4. 1991.
Predsjednik Izvr{nog vije}a SAO Krajine Dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 6.
75 1991., travanj 1. Titova Korenica Odluka Izvr{nog vije}a “SAO Krajine” o “prisajedinjenju SAO Krajine” Republici Srbiji
Na osnovu prethodno donesene Odluke o odcjepljenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine od Republike Hrvatske, Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odr`anoj 01. aprila 1991. godine donosi ODLUKU o prisajedinjenju Srpske Autonomne Oblasti Krajina Republici Srbiji ^lan 1. Srpska Autonomna Oblast Krajina prisajedinjuje se Republici Srbiji.95 ^lan 2. Stupanjem na snagu ove Odluke teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina postaje sastavni dio jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije. Shodno prethodnom stavu ovoga ~lana na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina od dono{enja ove Odluke va`i Ustav Republike Srbije i primjenjuju se zakoni Republike Srbije kao i ustavno pravni sistem Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije. ^lan 3. Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kao i ostali pravni propisi koji va`e na njenoj teritoriji uskladit }e se na osnovu ove Odluke sa Ustavom Republike Srbije u roku od 30 dana od dana dono{enja Odluke. ^lan 4. Teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine koja ovom Odlukom ulazi u sastav jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije ~ine op{tine Knin, Benkovac, Obrovac, 95
Kako predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} zbog me|unarodne javnosti nije blagonaklono primio ovu ishitrenu odluku vodstva “SAO Krajine”, na brzinu je organizirano referendumsko i “plebiscitarno” izja{njavanje Srba iz Hrvatske na pitanje: “Da li ste za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju?” (Vidi dok. br. 89, 80, 82 i 83.) Nakon 99,80 % glasova “ZA”, Skup{tina “SAO Krajine” donijela je 16. svibnja 1991. “Odluku o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju”, vidi: “Uspon i pad Republike Srpske Krajine”, priredio Davor Paukovi}, CPI, Zagreb, 2005., str. 87.
160
Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja, Pakrac. U sastav ove teritorije ulaze i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op{tina i ona koja se ubudu}e izjasne za pripajanje u procesu razgrani~enja. ^lan 5. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja. IZVR[NO VIJE]E SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA Broj: 32/91-1 U Korenici, 01. 04. 1991.
PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA dr. Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 232.
76 1991., travanj 2. Knin Ocjene i zaklju~ci Izvr{nog vije}a SO Knin o trenutnoj politi~ko-sigurnosnoj situaciji; daje se puna potpora Odluci o “prisajedinjenju Krajine Republici Srbiji” te tra`i od saveznih organa za{tita i garancija za sigurnost srpskog naroda u Krajini i Hrvatskoj
AKTUELNA POLITI^KO-BEZBEDNOSNA SITUACIJA na podru~ju op{tine Knin – Ocjena i zaklju~ci Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine Knin Shodno osnovnom opredjeljenju i odluci Srpskog naroda kao ve}inskog na podru~ju op{tine Knin, da u zajednici sa ostalim narodima, na ravnopravnim osnovama, `ivi u federativnoj Jugoslaviji, a koji oblik politi~kog opredjeljenja je jasno manifestiran kroz razli~ite oblike izra`avanja politi~ke volje, a u kontekstu nastalih politi~kih odnosa izmedju Republike Hrvatske i SAO Krajine, Srpski narod se na podru~ju op{tine Knin putem svojih legitimnih predstavnika opredjelio za `ivot u jedinstvenoj dr`avi sa Srbima i ostalim narodima koji to prihvataju. Usljed ovog politi~kog opredjeljenja vlasti Republike Hrvatske nevidjenom `estinom, ne biraju}i sredstva izvr{ile su potpunu ekonomsku i financijsku blokadu op{tine Knin. Ta blokada u razli~itim formama traje vi{e od devet mjeseci i dovodi u pitanje funkcioniranje kako privrednih, tako i dru{tvenih subjekata na podru~ju op{tine. Imaju}i u vidu nastale politi~ke odnose na ovim prostorima, koji su prvenstveno posljedica agresivne i nerazumne politike vlasti Republike Hrvatske, Srpski narod je prisiljen na iznala`enje razli~itih oblika dru{tvenog `ivota, kao i razli~itih oblika privrednog i drugih na~ina povezivanja i organiziranja u okviru institucija i organizacija SAO Krajina. 161
Uznemirenost gradjana na podru~ju op{tine dostigla je gotovo kriti~nu ta~ku, a to se naro~ito ispoljilo nakon teroristi~kog napada na Plitvicama, gdje su vlasti Republike Hrvatske najsurovijom primjenom sile, snagama MUP-a, izvr{ile napad na pripadnike Sekretarijata za unutra{nje poslove SAO Krajina. Tom prilikom do{lo je izmedju ostalog i do ranjavanja i zarobljavanja izvjesnog broja pripadnika SUP-a SAO Krajina, {to je tokom ju~era{njeg dana izazvalo ogor~enje i bjes gradjana op{tine Knin i sve demokratske jugoslavenske javnosti. Polaze}i od stanja stvari kako je izneseno, Izvr{no vije}e Skup{tine op{tine Knin donosi sljede}e zaklju~ke: -daje se puna podr{ka odluci Izvr{nog vije}a SAO Krajina o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji, -najenergi~nije se zahtjeva od saveznih organa i organa Republike Srbije da putem svojih institucija i organa, pru`i potpunu za{titu i garantuje bezbjednost Srpskog naroda u Krajini i Hrvatskoj, a koji je izlo`en nevidjenom, besmislenom pritisku i teroru od strane vlasti tzv. Republike Hrvatske -poziva se Srpski narod da krajnje mudrim i racionalnim pona{anjem na svojoj odluci za zajedni~kim `ivotom u jednoj dr`avi srpskog naroda -suo~eni sa potpunom ekonomskom i financijskom blokadom op{tine od strane Republike Hrvatske, {to predstavlja jo{ jednu u nizu za Hrvatsku nepopravljivih gre{aka vlasti tzv. Republike Hrvatske, da sredstvima prisile uti~e na volju naroda, poziva se sve dru{tvene i privredne subjekte na podru~ju op{tine da krajnje racionalno i ekonomi~no poslovanje u uvjetima maksimalno ote`anog privredjivanja i poslovanja, -`ive}i u vremenu potrebe konstituiranja svih oblika dru{tvenog `ivota kao i institucija sistema vlasti na prostorima Krajine, na novim osnovama, poziva se gradjane, na krajnje razumijevanje u rje{avanju njihovih vitalnih interesa putem svih institucija SAO Krajine i op{tine Knin. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 13, kut. 6.
77 1991., travanj 9. Beograd Deklaracija Srpskog nacionalnog saveta o srpskom nacionalnom jedinstvu
NACRT DEKLARACIJE O SRPSKOM NACIONALNOM JEDINSTVU96 Inicijativni odbor za osnivanje Srpskog nacionalnog saveta odr`ao je ju~e u Beogradu sednicu na kojoj je usvojen Nacrt deklaracije o Srpskom nacionalnom jedinstvu i odlu~eno je da se stavi na uvid javnosti. Tekst Nacrta u celini glasi: 96
Napisano rukom.
162
“Stvaranjem zajedni~ke dr`ave ju`noslovenskih naroda, srpski narod nije re{io ni svoje nacionalno, ni socijalno, ni politi~ko pitanje. Njegova te`nja za slobodom, ujedinjenjem i demokratskom dr`avom, sa ostvarenjem politi~kog i duhovnog jedinstva u savremenoj organizaciji dru{tva – nije ostvarena. To se izrazito potvr|uje polo`ajem srpskog naroda posle drugog svetskog rata i zbivanjima ~iji smo savremenici. Dr`avno ure|enje i dru{tveni napredak, koji je stvarala komunisti~ka partija, do`iveli su historijski neuspeh. Jugoslaviju je zahvatila kriza postojanja. Razdeljen republi~kim granicama, optu`ivan za hegemoniju i nametanje represivnog poretka drugim narodima, politi~ki, kulturno i ekonomski razjedinjen nacionalisti~kim ideologijama i pometen dugotrajnom pot~injeno{}u, srpski narod je prinu|en da novom nacionalnom politikom tra`i izlaz iz istorijske krize u kojoj se nalazi. Uslov nove nacionalne politike je okon~anje ideolo{kih deoba i me|usobnih sukoba Srba nastalih u gra|anskom ratu i razvi}e demokratske nacionalne svesti. Polaze}i od kolektivnog identiteta srpskog naroda kao istorijske ~injenice i trajne vrednosti, od sazrele svesti o nacionalnom i duhovnom jedinstvu kao `ivotnoj nu`nosti, du`ni smo da izgradimo polazi{ta i ustanove i potra`imo na~ine da se obezbedi politi~ka, kulturna i ekonomska solidarnost i povezanost svih delova na{eg naroda. Srpski narod u sada{njem dr`avnom provizorijumu vi{e nije spreman da gubi istorijsko vreme. U tom cilju, srpski nacionalni savet donosi deklaraciju o srpskom nacionalnom jedinstvu. 1. Srpski narod je jedinstven, suveren i dr`avotvoran narod na svojim istorijskim i etni~kim teritorijama u Jugoslaviji. 2. Srpski narod zalaga}e se za Jugoslaviju kao demokratsku saveznu dr`avu slobodnih gra|ana i ravnopravnih naroda. 3. Za uspostavljanje suverenosti srpskog naroda kao celine, ljudskih sloboda i prava gra|ana, neophodna je promena sada{njeg dr`avnog i politi~kog ure|enja Jugoslavije. Postoje}e institucionalne mogu}nosti za izra`avanje etni~kog i gra|anskog subjektiviteta ne zadovoljavaju. Preure|enje zajedni~ke dr`ave treba da se izvr{i isklju~ivo demokratskim putem i sporazumom jugoslovenskih naroda. Srpski narod se zala`e za Jugoslaviju u kojoj }e ispostavljati svoju samosvjesnost slobodno i bez obzira u kom njezinom delu `ivi, po{tuju}i pri tom jednakost u pravima drugih naroda. Odgovaraju}im oblicima samostalnosti i autonomije treba da bude osigurano o~uvanje etni~kog, duhovnog, politi~kog, verskog i drugog kolektivnog identiteta srpskog naroda tamo gde je on odvojen od svoje nacionalne glavnine. 4. Srpskom narodu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugde, koji je kao etni~ki kolektivitet do`ivio genocid, moraju se u preure|enoj dr`avi obezbediti ne samo individualna ve} i kolektivna politi~ka prava. 5. Srpski narod je voljan da prihvati takav oblik dr`ave koji ne raskida njegovu nacionalnu celinu i ne ugro`ava njegov nacionalni identitet. Srpske politi~ke, privredne, kulturne i druge ustanove i organizacije, kao i dr`avni organi, radi}e na unapre|enju ekonomskog polo`aja i razvi}u duhovnog `ivota srpskog naroda bez obzira na kojoj teritoriji `ivi. 6. Ako Jugoslavija kao savezna dr`ava nije prihvatljiva za druge jugoslovenske narode, jedinstvo srpskog naroda bi}e osnova politi~kog zahteva da srpski narod `ivi u jednoj dr`avi.
163
7. Polaze}i od suverenosti svakog jugoslovenskog naroda, njihovog prava na samoopredeljenje, kao i od ~injenice da Jugoslavija ni 1918. godine ni u drugom svetskom ratu nije nastala udru`ivanjem republika nego ujedinjenjem naroda, postoje}e me|urepubli~ke granice ne mogu se smatrati dr`avnim i neizmenjivim. 8. U preure|enju Jugoslavije, srpski narod, na onim teritorijama van republike Srbije gde ~ini ve}inu, suvereno odlu~uje u kojoj }e i kakvoj dr`avi `iveti. 9. Ovi ciljevi srpskog naroda su jedinstveni i iznad posebnih interesa. U pregovorima o opstanku i preure|enju Jugoslavije, srpski narod nastupa}e jedinstveno preko svojih politi~kih i dr`avnih ustanova. 10. Ako se slobodnom voljom jugoslovenskih naroda uspostavi zajedni~ka dr`ava ona mo`e biti samo demokratska i pravna dr`ava u kojoj se uva`avaju slobode i prava ~oveka i gra|anina, kolektivne slobode i prava, ekonomska i politi~ka demokratija, potpuna gra|anska i nacionalna ravnopravnost. 11. Srpski narod odri~e se upotrebe sile i nedemokratskih sredstava u ostvarivanju svojih nacionalnih, politi~kih i drugih interesa i ciljeva. Nasilje i napad na bilo koji deo srpskog naroda na bilo kom delu jugoslovenske teritorije, smatra}e se nasiljem i napadom na celokupni srpski narod. 12. Srpski narod }e posredstvom svojih politi~kih, dr`avnih, kulturnih i drugih ustanova razvijati bliske odnose i saradnju sa svim jugoslovenskim narodima. 13. Srpski narod i srpska dr`ava }e ostvarivati svestranu saradnju sa susednim narodima i dr`avama na Balkanu, u Evropi i svetu na principu nezavisnosti, ravnopravnosti i zajedni~kih interesa u duhu integracije Evrope i savremenog sveta. 14. Srpski narod u Jugoslaviji }e posredstvom svojih ustanova predano raditi na uspostavljanju i unapre|ivanju trajne povezanosti sa Srbima koji `ive u rasejanju, a u cilju o~uvanja nacionalnog i duhovnog identiteta i celine srpskog naroda. 15. U ostvarivanju ciljeva srpskog naroda kao celine posebni zna~aj i odgovornost ima srpski narod u Republici Srbiji. Republika Srbija treba da bude ekonomski sna`na prosve}ena i moderna demokratska dr`ava u kojoj se slobodom delovanja gra|ana, politi~kih stranaka i drugih organizacija i ustanova, umnom i moralnom snagom ostvaruje njen preporod u skladu sa savremenim civilizacijskim dostignu}ima i na~elima me|unarodne zajednice. 16. Sva prava koja se zahtijevaju za srpski narod priznaju se svim jugoslovenskim narodima. 17. Nacionalnim manjinama obezbe|uju se sva prava utvr|ena me|unarodnim konvencijama. Rukovo|eni sve{}u o te`ini polo`aja srpskog naroda i odgovorno{}u za njegovu sudbinu, potpisnici Deklaracije o srpskom nacionalnom jedinstvu obavezuju se da }e predano raditi na ostvarenju njenih ciljeva. U Beogradu, 9. 4. 1991. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 207.
164
78 1991., travanj 17. Knin Odluka SO Knin o izmjeni Statuta “SAO Krajine” u svezi konstituiranja Skup{tine “SAO Krajine”
Na osnovu ~lana 212. Statuta op{tine Knin (“Slu`beni vjesnik op{tina Drni{, Knin i [ibenik”, broj: 14/75, 19/81, 4/82, 7/83, 6/84, 7/86, 6/90. i 9/90 i Slu`benog biltena op{tine Knin broj: 2/91) Skup{tina op{tine Knin na 8. zajedni~koj sjednici Vije}a mjesnih zajednica, Dru{tveno-politi~kog vije}a i Vije}a udru`enog rada odr`anog dana 17. 04. 1991. godine donosi ODLUKU o izmjeni i dopuni Odluke o sprovo|enju Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine ^lan 1. ^lan 1. Odluke o sprovo|enju Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina mijenja se i glasi: “Funkciju Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina na osnovu Statuta SAO Krajine, a do provo|enja izbora u smislu ~lana 10. Statuta, vr{e poslanici birani u Skup{tini op{tina koje su u sastavu SAO Krajine iz reda odbornika Skup{tine op{tine. Izbor poslanika vr{i se tajnim glasanjem na prijedlog Komisije za izbor i Š....š97 Skup{tine op{tine, vode}i ra~una o proporcionalnoj zastupljenosti svih stranaka Skup{tine op{tine koja vr{i izbor. Svaka Skup{tina op{tine koja je u sastavu SAO Krajine bira 7 poslanika u Skup{tinu Srpske Autonomne Oblasti Krajina. Rad Skup{tine SAO Krajine uredit }e se Poslovnikom koji }e Skup{tina SAO Krajine donijeti na prvoj konstituiraju}oj sjednici, u skladu sa Statutom i ovom Odlukom”. ^lan 2. Odluka stupa na snagu nakon {to je usvoji ve}ina Skup{tina op{tina u sastavu Srpske Autonomne Oblasti Krajina. Klasa: 021-05/91-01/69 Ur.broj: 2136/01-91
PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE dr. Milan Babi}, s.r. Ta~nost prepisa ovjerava: SEKRETAR Lali} Borka
Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 236. 97
Jedna rije~ nejasna u tekstu dokumenta.
165
79 1991., travanj 30. Knin Odluka Skup{tine “SAO Krajine” o raspisivanju referenduma za “prisajedinjenje Krajine Republici Srbiji” i ostanak u Jugoslaviji s onima koji je `ele o~uvati
Na osnovu prava naroda na samoopredeljenje kao i na osnovu prethodno donesene Odluke o prisajedinjenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine Republici Srbiji, koju je donijelo Izvr{no vije}e SAO Krajine na sjednici od 01.04.1991. godine, te ~lana 9. stava 2. ta~ke 5. Statuta SAO Krajine, Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine, na 1. sjednici, odr`anoj 30. 04. 1991. godine, donosi ODLUKU o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju ^lan 1. Raspisuje se referendum za prisajedinjenje Srpske Autonomne Oblasti Krajina Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju. ^lan 2. Referendum }e se sprovesti na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina dana 12. 05. 1991. godine u vremenu od 8 – 20 sati. ^lan 3. Pitanje koje }e biti predmetom izja{njavanja gra|ana glasi: “Da li ste za prisajedinjenje Krajine Republici Srbiji i zato da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju?” ^lan 4. Za sprovo|enje ove Odluke zadu`uje se Centralna komisija za sprovo|enje referenduma na teritoriji SAO Krajina. ^lan 5. U roku od 7 dana od dana objavljivanja kona~nih razultata, Skup{tina SAO Krajine obavezna je da donese odluku o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji, ako se za istu izjasnila ve}ina gra|ana sa podru~ja SAO Krajine koji imaju bira~ko pravo. ^lan 6. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a obavit }e se u “Glasniku Krajine”. Broj: 53/91-2 PREDSJEDNIK SKUP[TINE 166
M.P.98 Matija{evi} Velibor, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 480.
80 1991., travanj 30. Rje{enje Skup{tine “SAO Krajine” o imenovanju Centralne komisije za provo|enje referenduma o “prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji”
Na osnovu ~lana 19. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i Odluke o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji, Skup{tina SAO Krajine na 1. sjednici odr`anoj 30. 04. 1991. godine, donosi RJE[ENJE o imenovanju Centralne Komisije za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju 1. Imenuje se Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine na prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju u sastavu: 1. Vujani} Ljubica 2. Lali} Borka 3. Vje{tica Du{an
za predsjednika za ~lana za ~lana
1. Matkovi} Risto 2. [a{i} Nikica 3. Ze~evi} Zdravko
za zamjenika predsjednika za zamjenika ~lana za zamjenika ~lana
2. Sekretar Komisije je Lali} Borka. 3. Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma imenuje op{tinske komisije za sprovo|enje referenduma. Op{tinske komisije na svom podru~ju imenuju glasa~ke odbore. 4. Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja. 98
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.
167
Broj: 54/91-2 PREDSJEDNIK SKUP[TINE M.P.99 Matija{evi} Velibor, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 480.
81 1991., svibanj po~etak Gra~ac Proglas Komisije za provo|enje referenduma op}ine Gra~ac o “prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji”
NA OSNOVU ODLUKE SKUP[TINE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE OD 30. 04. 1991. GODINE O PRISAJEDINJENJU SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA REPUBLICI SRBIJI; KOMISIJA ZA PROVODJENJE REFERENDUMA OP[TINE GRA^AC OBJAVLJUJE PROGLAS SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA JE RASPISALA REFERENDUM O PRISAJEDINJENJU SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE REPUBLICI SRBIJI ZA 12. MAJA 1991. GODINE. U CJELOKUPNOJ ISTORIJI SRPSKOG NARODA NA ETNI^KIM I ISTORIJSKIM PROSTORIMA SRPSKOG NARODA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA TO JE NAJZNA^AJNIJI A ISTODOBNO I NAJSVE^ANIJI TRENUTAK. 12. MAJA 1991. GODINE ZAVR[IT ]E SE VJEKOVNE PATNJE I MUKE SRPSKOG NARODA SAO KRAJINE, 12. MAJA DO]I ]E KRAJ PROGONIMA I STRADANJIMA SRPSKOG NARODA SAO KRAJINE, 12. MAJA SRPSKI NAROD SAO KRAJINE VRATITI ]E SE MATICI SRBIJI, NA[OJ DRAGOJ I VOLJENOJ OTAD@BINI KOJOJ SRPSKI NAROD SAO KRAJINE NIKADA NIJE NI PRESTAO DA PRIPADA. STOGA KOMISIJA ZA PROVO\ENJE REFERENDUMA O PRISAJEDINJENJU SAO KRAJINE REPUBLICI SRBIJI, OP[TINA GRA^AC POZIVA SVE PUNOLJETNE GRA\ANE OP[TINE GRA^AC DA DANA 12. MAJA 1991. GODINE U VREMENU OD 8-20 ^ASOVA IZA\U NA GLASA^KA MJESTA U SVOJIM MJESNIM ZAJEDNICAMA I DA SVOJIM OPREDJELJENJEM ZA PRISAJEDINJENJE SAO KRAJINE REPUBLICI SRBIJI DOKA@U SVIM NA[IM
99
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.
168
PRIJATELJIMA, A POSEBNO NEPRIJATELJIMA KAO I CJELOKUPNOJ JAVNOSTI DA SU SVJESNI I DOSTOJNI VELIKOG ISTORIJSKOG TRENUTKA. GRA\ANI KOJI NISU UPISANI U BIRA^KI SPISAK MOLE SE DA SE JAVE U SVOJU MJESNU KANCELARIJU RADI UPISA U BIRA^KI SPISAK KAKO BI MOGLI 12. MAJA IZVR[ITI SVOJU ^ASNU I SVETU DU@NOST. M.P.100 KOMISIJA ZA SPROVO\ENJE REFERENDUMA OP[TINE GRA^AC Preslika, strojopis, latinica Arhiv Vlade Republike Hrvatske, OD -300491/VII-10-12.
82 1991., svibanj 5. Knin Rje{enje Centralne komisije za provo|enje referenduma o imenovanju op}inskih komisija
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA Centralna komisija za sprovo|enje referenduma Broj: 14/91. Knin, 6. 5. 1991. godine Na osnovu ~lana 17. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i ta~ke 2. Rje{enja o imenovanju Centralne komisije za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine, Centralna komisija za sprovo|enje referenduma, na sjednici odr`anoj 6. 5. 1991. godine, donosi RJE[ENJE o imenovanju Op{tinske komisije za sprovo|enje referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da sa~injavaju Jugoslaviju. 1. Za sprovo|enje glasanja na referendumu na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju, imenuju se op{tinske komisije za sprovo|enje referenduma i to: 1. OP[TINA BENKOVAC
100
Okrugli pe~at: Skup{tina op}ine Gra~ac, SR Hrvatska.
169
– Milan [trbac, za predsjednika – Du{an Starevi}, za ~lana – Milica Dra`i}, za ~lana – Gojko Vojvodi}, za zamjenika predsjednika – Veseljko Crnokrak, za zamjenika ~lana – Ilija Kne`evi}, za zamjenika ~lana 2. OP[TINA VOJNI] – Ljubomir Stokrp, za predsjednika – Branko Kresojevi}, za ~lana – Stevo Ra{i}, za ~lana – Milo{ Janji}, za zamjenika ~lana – Anka Vuleti}, za zamjenika ~lana 3. OP[TINA VRGINMOST – Milo{ ^i~a, za predsjednika – Mara Ru{nov, za ~lana – Dragan Pjeva~, za ~lana – Nikola Su`njevi}, za zamjenika predsjednika – Nada Svitlica, za zamjenika ~lana – Du{an ^i~a, za zamjenika ~lana 4. OP[TINA DONJI LAPAC – Tanja Rastovi}, za predsjednika, – Rade Popovi}, za ~lana, – Rade Ili}, za ~lana, – Du{ko Opa~i}, za zamjenika predsjednika, – Radojka Kuga, za zamjenka ~lana, – Milica Vojvodi}, za zamjenika ~lana. 5. OP[TINA DVOR – Marijan Jano{evi}, za predsjednika, – Mara ^enak, za ~lana, – Milan Mili~evi}, za ~lana, – Boris Pribi~evi}, za zamjenika predsjednika, – Marjan Meni}anin, za zamjenika ~lana, – Rade Mesar, za zamjenika ~lana. 6. OP[TINA GLINA – Petar Kralj, za predsjednika, – Dragan Roksandi}, za ~lana, – Stevan Bagi~evi}, za ~lana, – Boris Martinovi}, za zamjenika predsjednika, – Ilija Todorovi}, za zamjenika, – Du{an Salti}, za zamjenika ~lana. 170
7. OP[TINA GRA^AC – Du{anka Kri~kovi}, za predsjednika, – Goran Stani}, za ~lana, – Milena Veselinovi}, za ~lana, – Du{an Cvjetkovi}, za zamjenika predsjednika, – Milorad Ga}e{a, za zamjenika ~lana, – \uro Cvjetkovi}, za zamjenika ~lana. 8. OP[TINA KNIN – Gordana Dmitrovi}, za predsjednika, – @eljko Lali}, za ~lana, – Stevo Vladu{i}, za ~lana, – Radovan [trbac, za zamjenika predsjednika, – Irena Sinobad, za zamjenika ~lana, – Radojka Gnjidi}, za zamjenika ~lana. 9. OP[TINA KORENICA – Milorad Miri}, za predsjednika, – Nena @igi}, za ~lana, – Milan Nevajdi}, za ~lana, – Rade Basta, za zamjenika predsjednika, – Milan Rapaji}, za zamjenika ~lana, – \or|e Bolti}, za zamjenika ~lana 10. OP[TINA KOSTAJNICA – Du{an Zeli}, za predsjednika – Milan Rudi}, za ~lana, – Vaso Obrenovi}, za ~lana, – Nikola Glavljevi}, za zamjenika predsjednika, – Branko Rebi}, za zamjenika ~lana, – Milan Borojevi}, za zamjenika ~lana. 11. OP[TINA OBROVAC – Jovo Vuki~evi}, za predsjednika, – @eljko Komazec, za ~lana, – Mirko Vuk~evi}, za ~lana, – Milan Deli}, za zamjenika predsjednika, – Stevo Komazec, za zamjenika ~lana, – Branko Kalini}, za zamjenika ~lana. 12. OP[TINA PAKRAC – za predsjednika – za ~lana – za ~lana 171
– za predsjednika – za zamjenika ~lana – za zamjenika ~lana PREDSJEDNIK CENTRALNE KOMISIJE Vujani} Ljubica, s.r. Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 358.
83 1991., svibanj 14. Knin Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma “SAO Krajine” o rezultatima referenduma za priklju~enje “SAO Krajine” Republici Srbiji i ostanak u Jugoslaviji
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA SKUP[TINA SAO KRAJINE Centralna komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine Broj: 27/91. Knin, 14. 05. 1991. godine Centralna komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine na sjednici odr`anoj dana 14. maja 1991. godine na temelju pregledanih materijala koji su Centralnoj komisiji dostavile op{tinske komisije sa podru~ja SAO Krajine sa~inila je izvje{taj, te isti podnosi skup{tini SAO Krajine IZVJE[TAJ o sprovedenom referendumu na teritoriji SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA Komisija je konstatirala na temelju dostavljenih materijala da je dana 12. maja 1991. godine u vremenu od 8 do 20 ~asova proveden referendum u slijede}im op{tinama koje pripadaju SAO Krajini: 1. Benkovac 2. Vojni} 3. Vrginmost 4. Donji Lapac 172
5. Dvor na Uni 6. Glina 7. Gra~ac 8. Korenica 9. Kostajnica 10. Knin 11. Obrovac 12. Zajednica srpskih mjesnih zajednica Op{tina Petrinja i Sisak Nakon {to je komisija pregledala sve materijale dostavljene od op{tinskih komisija konstatirala je da nije bilo nikakvih nepravilnosti kako na glasa~kim mjestima, tako ni u radu op{tinskih komisija. Na referendumu se odlu~ivalo o pitanju “Da li ste za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i zato da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju.” Na temelju pregledanih materijala i zapisnika o radu op{tinskih komisija Centralna komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine utvrdila je slijede}e rezultate na op{tinama: % % u odnosu na u odnosu na one koji su upisane glasali glasa~e I OP[TINA BENKOVAC 1. Broj upisanih glasa~a 24.717 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
15.309 15.287 15 7
61,93 99,85
61,84
NAPOMENA: U Op{tini Benkovac glasalo je 2.330 gra|ana ro|enih na podru~ju ove Op{tine, a koji su napustili svoja prebivali{ta pa sada borave na ovom podru~ju i svi su se izjasnili “ZA”. II OP[TINA VOJNI]
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo
17.791 16.348 16.333
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
91,88 99,90
91,80 173
4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
9 6
NAPOMENA: U ovoj Op{tini glasalo je 3.008 gra|ana koji su ro|eni na podru~ju ove Op{tine ali na istoj nemaju stalno prebivali{te i svi su se izjasnili “ZA”. III OP[TINA VRGINMOST
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
13.518 9.906 9.899 2 5
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,92
73,28 73,28
NAPOMENA: U Op{tini Vrginmost glasalo je 394 glasa~a koji nemaju stalno prebivali{te na podru~ju ove op{tine, ali su na istoj ro|eni i svi su glasali “ZA”. IV OP[TINA DONJI LAPAC % u odnosu na one koji su glasali 1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
6.792 6.666 6.648 10 8
% u odnosu na upisane glasa~e 98,14
99,72
V OP[TINA DVOR NA UNI
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
12.340 10.565 10.537 16 10
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,73
85,61 85,38
NAPOMENA: Na temelju prebrojanih glasa~kih listi}a utvr|eno je da je prema glasa~kim listi}ima glasalo 10.563 glasa~a {to zna~i da 2 glasa~a nisu ubacili glasa~ki listi} u kutiju. VI OP[TINA GLINA 174
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
19.007 12.141 12.128 8 5
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,89
63,87 63,80
NAPOMENA: U Op{tini Glina glasalo je 352 glasa~a ~ije je prebivali{te van ove Op{tine, a ro|eni su na podru~ju Op{tine Glina. VII OP[TINA GRA^AC
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
16.140 15.199 15.170 13 16
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,80
94,16 93,99
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
89,73
96,84 96,58
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,82
71,36 71,24
VIII OP[TINA KORENICA
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
19.141 18.538 18.488 25 25
IX OP[TINA KOSTAJNICA
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV”
15.466 11.038 11.019 15
175
5. Neva`e}ih
4
X OP[TINA KNIN
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
40.520 37.141 37.024 76 41
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,68
91,66 91,37
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,84
66,25 66,15
XI OP[TINA OBROVAC
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
9.671 6.408 6.398 10 /
XII ZAJEDNICA SRPSKIH MJESNIH ZAJEDNICA U OP[TINI PETRINJA I SISAK % u odnosu na one koji su glasali SISAK 1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
12.162 8.225 8.203 5 17
PETRINJA 1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
176
18.978 12.358 12.356 2 /
% u odnosu na upisane glasa~e
Ukupni podaci za teritoriju SAO Krajine
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
226.263 179.840 179.490 206 144
OP[TINA PAKRAC
1. Broj upisanih glasa~a 2. Glasalo 3. “ZA” prijedlog glasalo 4. “PROTIV” 5. Neva`e}ih
20.525 10.477 10.471 2 /
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,80 0,11 0,08
79,48 79,33 0,09 0,06
% u odnosu na one koji su glasali
% u odnosu na upisane glasa~e
99,98
51,02 51,01
Op{tina Pakrac na zahtjev Centralne komisije za sprovo|enje referenduma nije dostavila imena za ~lanove op{tinske komisije, pa tako Centralna komisija nije ni imenovala komisiju za Op{tinu Pakrac. Me|utim, aktivisti SDA-a na podru~ju ove Op{tine proveli su referenudm i dostavili podatke, ali je Centralna komisija zaklju~ila da se ovi podaci ne mogu tretirati kao slu`beni podaci pa predla`e Skup{tini da ih usvoji kao izja{njavanje putem plebiscita. Isto tako Centralna komisija predla`e da se kao plebiscit tretira i cifra od 6.084 glasa koji se odnose na Op{tine Vojni}, Benkovac, Glina i Vrginmost, gdje su glasali gra|ani koji nemaju stalno mjesto prebivali{ta na podru~ju tih op{tina. Prema tome “ZA” se izjasnilo 16.555 gra|ana u vidu plebiscita. Na osnovu utvr|enih rezultata Centralna komisija konstatuje da su ispunjeni uslovi da Skup{tina SAO Krajine u smislu ~lana 5. Odluke o raspisivanju referenduma donese Odluku o prisajedinjenju SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE REPUBLICI SRBIJI i da Krajina ostane u JUGOSLAVIJI sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju, jer je od ukupno upisanih glasa~a u glasa~ke spiskove na referendum izi{lo i glasalo 79,48% a “ZA” se izjasnilo 79,33% od upisanog broja, odnosno 99,80% od broja koji je glasao. KOMISIJA 1. Vujani} Ljubica, s.r. predsjednik 2. Lali} Borka, s.r., ~lan 3. Vje{tica Du{an, s.r., ~lan Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 236. 177
84 1991., svibanj 21. Kostajnica Proglas SO Kostajnica da 30. svibanj ne prihva}a kao praznik i dan hrvatske dr`avnosti
REPUBLIKAHRVATSKA SKUP[TINA OP]INE KOSTAJNICA KLASA: 021-05/91-01/17 URBROJ: 2139-01-01-91-1 Kostajnica, 21. 05. 1991 . godine Obavje{tavamo Vas, da je Skup{tina op}ine Kostajnica na sjednici odr`anoj 24. 05 1990. godine zauzela stav da ne prihva}a 30. maj kao dan hrvatske dr`avnosti. Stoga se zahtjeva od svih poduze}a, ustanova, organa uprave i pravosu|a i drugih organizacija i dru{tveno – pravnih osoba da provedu prednji stav Skup{tine op}ine Kostajnica i ozna~en dan smatraju radnim danom. PREDSJEDNIK Branko Dmitrovi}, dipl. ing. M.P.101 Preslika, strojopis, latinica Ured predsjednika Republike Hrvatske, 163/91.
85 1991., svibanj 29. Knin Odluka Skup{tine “SAO Krajine” o progla{enju Statuta “SAO Krajine” ustavnim zakonom
Na osnovu ~lana 9. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine, na 3. sjednici odr`anoj 29. 05. 1991. godine, donijela je ODLUKU o progla{enju Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina Ustavnim zakonom Srpske Autonomne Oblasti Krajine
101
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Kostajnica.
178
1. Progla{ava se Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kojeg su usvojile op{tine na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine, a koji je stupio na snagu 21. 12. 1990. godine, sa izmjenama i dopunama na Ustavni zakon Srpske Autonomne Oblasti Krajine. 2. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”. Broj: 86/91-2 Knin, 29. 05. 1991. godine M.P.102
PREDSJEDNIK SKUP[TINE Matija{evi} Velibor, Šv.r.š
Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
86 1991., svibanj 29. Knin Ukaz o progla{enju Zakona o izmjeni i dopuni ustavnog zakona “SAO Krajine”
Na osnovu 22. ~lana Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajina, donosim UKAZ o progla{enju Zakona o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajina Progla{avam Zakon o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajina, kojeg je Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajina, donijela na 3. sjednici 29. 05. 1991. godine. Broj: 96/91-1 Knin, 29. 05. 1991. godine PREDSJEDNIK VLADE Babi} dr. Milan, Šv.r.š ------ZAKON O IZMJENI I DOPUNI USTAVNOG ZAKONA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA ^lan 1. U ~lanu 1. Ustavnog zakona Srpske autonomne oblasti Krajina iza rije~i “Srpska autonomna oblast Krajina oblik je” dodaje se rije~ “politi~ko”. 102
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.
179
^lan 2. Iza ~lana 3. dodaje se ~lan 3a. koji glasi: “U Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina u slu`benoj je upotrebi srpski jezi~ki standard, koji se zvani~no naziva srpsko-hrvatski jezik, a }irili~nim pismom. U op{tinama u kojima se, u skladu s referendumom ili popisom stanovni{tva, na|e nakon defenitivnog razgrani~enja Srpske autonomne oblasti Krajine, i Republike Hrvatske, ne manje od 8% hrvatskog stanovni{tva, u slu`benoj je upotrebi i hrvatski jezi~ki standard, ~iji je zvani~ni naziv isti kao u Ustavu Republike Hrvatske. A ako se u kojoj od kraji{kih op{tina na|e ne manje od 8% pripadnika kojeg drugog naroda, odnosno nacionalne manjine, u slu`benoj upotrebi bit }e i jezik toga naroda, odnosno te nacionalne manjine. U protivnoj upotrebi i u drugim, neslu`benim podru~jima javnog `ivota nema nikakvih jezi~nih ograni~enja. Uslovi i jamstva slu`bene upotrebe jezika i pisma utvr|uju se zakonom.” ^lan 3. U ~lanu 6. stav 1. rije~ “Statutom” zamjenjuje se rije~ima “Ustavnim zakonom”. Ta~ka 2. stava 2. mijenja se i glasi: “donosi Ustavni zakon”. U ta~ki 5. stava 2. ~lana 6. Ustavnog zakona iza rije~i “donosi” stavlja se rije~ “zakone”. ^lan 4. ^lan 8. mijenja se i glasi: “Organi Srpske autonomne oblasti Krajina jesu Skup{tina, Vlada i predsjednik Vlade”. ^lan 5. U ~lanu 9. stavu 2. umjesto rije~i “Statutom”, stavljaju se rije~i “Ustavnim zakon”. U ta~ki 4. stava 2. iza rije~i “donosi” stavlja se rije~ “zakona”. Ta~ka 7. stava 2.mijenja se i glasi “Bira predsjednika Vlade i ministre”. U ta~ki 10. stava 2. umjesto rije~i “Izvr{no vije}e”, stavlja se rije~ “Vlade”. ^lan 6. U ~lanu 18. umjesto rije~i “Izvr{no vije}e” stavljaju se rije~i “Vlada”. ^lan 7. ^lan 19. mijenja se i glasi: “Vladu sa~injavaju predsjednik, jedan ili vi{e podpredsjednika i zakonom odre|eni broj ministara”: ^lan 8. U ~lanu 20. stavu 1. umjesto rije~i “Izvr{nog vije}a” stavlja se rije~ “Vlade”. Stav 2. mijenja se i glasi: “Kandidat za predsjednika odnosno predsjednik Vlade iznosi pred Skup{tinu svoj program i predla`e sastav Vlade”. U stavu 3. 4. umjesto rije~i “Izvr{no vije}e” stavljaju se rije~i “Vlade”. ^lan 9. U ~lanu 21. umjesto rije~i “Izvr{no vije}e” stavlja se rije~ “Vlade”, a iza rije~i “progla{ava” stavlja se rije~ “zakone”. ^lan 10. U ~lanu 22. umjesto rije~i “Izvr{no vije}e” stavlja se rije~ “Vlade”, a iza rije~i “progla{ava” stavlja se rije~ “zakon”. 180
^lan 11. U ~lanu 23. umjesto rije~i “Izvr{no vije}e” stavlja se rije~ “Vlade”, a iza rije~i “progla{ava” stavlja se rije~ “zakon”. ^lan 12. U ~lanu 24., 25., i 26. umjesto rije~i “Statut” stavlja se rije~ “Ustavni zakon”. ^lan 13. Ovla{}uje se Ministarstvo za pravosu|e i upravu da izradi pre~i{}eni tekst Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajina. ^lan 14. Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom glasniku” Krajine. Broj: 87/-1-2 Knin, 29. 05. 1991. godine
PREDSJEDNIK SKUP[TINE Velibor Matija{evi} M.P.103
Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
87 1991., lipanj 24. Banja Luka Ugovor o suradnji “SAO Krajine” i Zajednice op{tina Bosanske Krajine
SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA koju predstavlja predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Krajina dr. Milan Babi} i ZAJEDNICA OP[TINA BOSANSKA KRAJINA koju predstavlja predsjednik Izvr{nog vije}a Zajednice op{tina Bosanska Krajina An|elko Grahovac sklopili su 24. 06. 1991. godine u Banja Luku UGOVOR O SARADNJI ^lan 1. ovim ugovorom utvr|uju se subjekti, sadr`aj i na~in integracije Srpske autonomne obasti Krajina i Zajednice op{tina Bosanska Krajina i obaveze koje iz tog proishode. ^lan 2. Saradnja u okviru integracije obuhvatit }e sljede}e oblasti: privredu, politiku, kulturu, prosvjetu, obrazovanje, zdravstvo, socijalni rad i socijalnu politiku, saobra}aj i veze, 103
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.
181
informisanje, odbranu kao i druge oblasti `ivota i rada u kojima se uka`e potreba za integrativnom saradnjom. ^lan 3. Saradnja }e se u procesu integracije ostvarivati na nivou institucija i organa kao i drugih subjekata koji vr{e vlast, posluju ili na bilo koji drugi na~in djeluju u oblastima koju su predvi|ene kao sadr`aj saradnje ~lan 2. ovog Ugovora, i kojima je sjedi{te na teritorijama SAO Krajina i Zajednice op{tina Bosanska Krajina. ^lan 4. Odluke uredbe i druga odgovaraju}e pravna akta kojima }e biti regulisana saradnja u pojedinim oblastima donosit }e institucija, organi i subjekti na koje se odnosi sadr`aj tih odluka. Izuzetno, u onim slu~ajevima u kojim zbog tih odluka. Izuzetno, u onim slu~ajevima u kojima zbog zna~aja pojedinih odluka, a koje se ti~u razvoja obiju Krajina kao cjelina, odluke }e donositi na nivou Vlade odnosno Izvr{nog vije}a i Skup{tina SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanske Krajine. ^lan 5. Ugovorne strane su se dogovorile da svaka od njih (SAO Krajina i Zajednica op{tina Bosanska Krajina) zadr`avaju svoj politi~ki i pravni subjektivitet sve dotle dok op{te politi~ke prilike u Jugoslaviji kao i procesi integracije me|u njima ne uslove i omogu}e i druga~ija rje{enja. ^lan 6. Ugovorne strane sporazumijele su se da u odnosu na tre}e subjekte pored samostalnog, mogu imati i zajedni~ki nastup kada je to u obostranom interesu. ^lan 7. Odgovornost za preuzete obaveze iz ovog ugovora imaju institucije, organi i subjekti koji donose pojedina~ne odluke i druga pravna akta a u krajnjoj instanci Skup{tina SAO Krajine i Skup{tina Zajednice op{tina Bosanska Krajina. ^lan 8. Na~ini i sredstva kojima }e se obezbjediti sprovo|enje donijetih odluka i drugih akata koji proisteknu iz ovoga ugovora kao i njegove odredbe odredit }e Skup{tina SAO Krajine i Zajednica op{tina Bosanske Krajine. ^lan 9. Ovaj ugovor stupa na snagu danom njegovog progla{enja na zajedni~koj sjednici Skup{tina SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanske Krajine uz njegovo prethodno prethodno potpisivanje na nivou Vlade SAO Krajine i Izvr{nog vije}a Zajednice op{tina Bosanske Krajine. IZVR[NO VIJE]E ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKE KRAJINE
VLADA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA
Predsjednik AN\ELKO GRAHOVAC, s.r.
Predsjednik dr. MILAN BABI], s.r.
Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 13, kut. 6. 182
88 1991., lipanj 24. Dvor na Uni Ultimatum Izvr{nog vije}a SO Dvor na Uni MUP-u Republike Hrvatske da povu~e policijsku postaju iz Kozibroda jer }e ju ina~e ukloniti “samoorganizovani” narod oru`anom akcijom
SOCJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA OP[TINA DVOR NA UNI IZVR[NO VIJE]E SO DVOR NA UNI KLASA: 022-05/91-01/54 URBROJ: 2120-01-02-91-1 Dvor, 24. VI. 1991 . Izvr{no vije}e SO Dvor na Uni na svojoj 5. vanrednoj sjednici odr`anoj dana 24. VI. 1991. godine razmatraju}i politi~ko – bezbedonosnu situaciju nastalu formiranjem Policijske postaje MUP-a Republike Hrvatske na podru~ju op{tine Dvor na Uni u selu Kozibrod donijelo je ZAKLJU^AK Formiranje Policijske postaje MUP-a Republike Hrvatske na podru~ju Dvor na Uni u selu Kozibrod predstavlja otvoren atak na suverenitet op{tine Dvor na Uni i SAO Krajine kao i poziv na sukob po{to hrvatski narod na podru~ju op{tine Dvor na Uni nije ni~im ugro`en od strane ve}inskog srpskog naroda i legalnih organa vlasti op{tine Dvor na Uni i ne postoji nikakav razlog za formiranje Policijskih postaja MUP-a Republike Hrvatske u hrvatskim selima ove op{tine. Formiranje Policijske postaje u Kozibrodu izazvalo je samoorganiziranje naroda na cijelom podru~je op{tine Dvor na Uni koji je spreman da oru`anom akcijom ukloni postoje}u Policijsku postaju MUP-a Republike Hrvatske u selu Kozibrod. Radi toga Izvr{no vije}e SO Dvor na Uni poziva MUP Republike Hrvatske da 24. VI. 1991 .godine do 24 sata povu~e postoje}e snage iz Policijske postaje u Kozibrodu i istu rasformira jer u protivnom Izvr{no vije}e SO Dvor na Uni ne odgovara za eventualne posljedice koje mogu nastati ukoliko MUP Republike Hrvatske ne ispo{tuje ovaj zahtjev Izvr{nog vije}a SO Dvor na Uni. PREDSJEDNIK Bogdan ing. Vajagi}, v.r. DOSTAVITI: 1. MUP Republike Hrvatske 2. SSUP Beograd 3. Komanda garnizona JNA Petrinja 4. Sredstva javnog informisanja 5. Policijska uprava Sisak 6. A r h i v a Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 239. 183
89 1991., lipanj 25. Borovo Selo Odluka Velike narodne skup{tine Srba iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema o polo`aju srpskog naroda u jugoslavenskoj dr`avnoj zajednici
Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje, uklju~uju}i tu i pravo na odcjepljenje, Velika Narodna Skup{tina Srba iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, na zasjedanju odr`anom 25. juna 1991. godine donijela je ODLUKU o polo`aju srpskog naroda iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u u jugoslovenskoj dr`avnoj zajednici ^lan 1. Srpski narod iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema odlu~io je da ostane u zajedni~koj dr`avi sa drugim djelovima srpskog naroda i drugim jugoslovenskim narodima koji `ele da `ive u zajedni~koj jugoslavenskoj dr`avi. ^lan 2. Na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema primjenjiva}e se Ustav SFR Jugoslavije, savezni zakoni i drugi propisi i op{ti akti koji nisu u suprotnosti sa Ustavom SFR Jugoslavije. ^lan 3. Teritorijalna organizacija Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema uredi}e se ustavom zajedni~ke jugoslovenske dr`ave i propisima i op{tim aktima donijetim u skladu sa tim ustavom. ^lan 4. Gra|ani koji `ive na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema jednaki su u pravima i du`nostima i imaju jednaku za{titu pred dr`avnim i drugim organima bez obzira na rasu, jezik, pol, nacionalnu pripadnost, veroispovjest, politi~ko ili neko drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili koje drugo li~no svojstvo. ^lan 5. Danom otcjepljenja odnosno razdru`ivanja Hrvatske, srpski narod i djelovi drugih naroda i nacionalnih manjina koji `ive na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema ostaju u zajedni~koj dr`avi srpskog naroda i drugih jugoslovenskih naroda koji se predjele za takvu dr`avnu zajednicu. ^lan 6. Ova odluka stupa na snagu danom otcjepljenja, odnosno razdru`ivanja Hrvatske od Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije. U Borovu Selu, 25. juna 1991. 01 Broj: 2/91. “Slu`beni glasnik Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem”, godina I, br. 1, 19. 12. 1991., str. 2. 184
90 1991., lipanj 27. Bosansko Grahovo Zapisnik 1. zajedni~ke sjednice Skup{tine “SAO Krajine” i Zajednice op{tina Bosanske Krajine
ZAPISNIK sa 1. Zajedni~ke sjednice Skup{tine SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanska Krajina odr`ane 27. juna 1991. godine u Spomen domu “Gavrilo Princip” u Bosanskom Grahovu. Zajedni~ku sjednicu otvorio je predsjednik Zajednice op{tina Bosansko Grahovo Vojo Kupre{anin. Zatim se pre{lo na usvajanje predloga dnevnog reda. Pro~itav{i im predlo`eni dnevni red, predsjednik Kupre{anin pita da li ima primjedbi i prijedloga na predlo`eni dnevni red. Budu}i da istih nije bilo predsjednik stavlja dnevni red na usvajanje. Jednoglasno je usvojen slijede}i DNEVNIRED 1. Verifikacija mandata izabranih poslanika iz Op{tine Kostajnica. 2. Dono{enje rje{enja o izboru ministara nepopunjenih ministarstava SAO Krajine. 3. Imenovanje sekretara Izvr{nog vije}a Skup{tine Zajednice op{tina Bosanska Krajina. 4. Progla{enje Ugovora o saradnji Srpske Autonomne Oblasti Krajina i Zajednice op{tina Bosanska Krajina. 5. Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajina. 6. Razrje{enje predsjednika Op{tinskog suda Knin. 7. Imenovanje v.d. predsjednika Op{tinskog suda Knin. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad / 1. Verifikacija mandata izabranih poslanika iz Op{tine Kostajnica. Sekretar SAO Krajine Borka Lali} obrazla`u}i je istakla da je Skup{tina op{tine Kostajnica dostavila rje{enje o izboru poslanika u Skup{tinu SAO Krajine. Za poslanike su predlo`eni: 1. Dmitrovi} Branko 2. Marjanovi} Ljubomir 3. Trbojevi} Pero 4. Plavljani} Nikola 5. Rebi} Branko 6. Petrinac Branko 7. In|i} Milan Da bi mogli u~estvovati u radu sjednice Skup{tine potrebno je da im se verificira mandat.
185
Komisija u sastavu: Mandini} Neboj{a, 2. Paspalj Mile i Dubaji} Dragan pregledali su dostavljeno rje{enje, te je Mandini} Neboj{a predsjednik Verifikacione komisije podnio skup{tini izvje{taj o verifikaciji mandata slijede}ih poslanika. 1. Dmitrovi} Branko 2. Marjanovi} Ljubomir 3. Trbojevi} Pero 4. Plavljanin Nikola 5. Rebi} Branko 6. Petrinjac Branko 7. In|i} Milan Ta~ka 1. ovog zapisnika prila`e se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.104 Ad / 2. Dono{enje rje{enja o izboru ministara nepopunjenih ministarstava SAO Krajine. Predsjednik Vlade SAO Krajine Milan dr Babi} dao je slijede}e obrazlo`enje. Na osnovu ~lana 20-tog stava 2. Ustavnog zakona SAO Krajine predla`em Skup{tini SAO Krajine da usvoji dopunu liste ministara i to: Za ministra za industriju i ekonomski razvoj dipl.in`. JOVANA KATI]A – direktora “Jadranmetala” iz Kistanja. Za ministra financija – dipl.ecc. MILAN BAUK – rukovodilac ekonomskog sektora “@eljezni~ki prevoz” Knin. Za ministra elektroprivrede i energetike dipl.in`. VUKA[IN BABI] – rukovodilac sektora za razvoj “Elektrodistribucija” Knin. Predsjednik zatim predla`e Skup{tini da prihvati prijedlog Vlade o zamjeni ministarskih resora i to: Ministar odbrane – Milan Marti} da preuzme resor ministra unutra{njih poslova. Ministar Du{an Vje{tica da preuzme resor za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti i graditeljstvo. Resor odbrane da preuzme predsjednik Vlade do izbora ministra. Za podpredsjednika Vlade predlo`en je Risto Matkovi} – predsjednik IV SO Knin i ministar Ministarstva za pravosu|e i upravu. Jovan Kati} – ministar za industriju i ekonomski razvoj. Predlog se daje na raspravu. Budu}i da rasprave nije bilo, rje{enje o izboru ministara nepopunjenih ministarstava SAO Krajine jednoglasno je done{eno. Rje{enje se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio105. Ad / 3. Imenovanje sekretara Izvr{nog vije}a Skup{tine Zajednice op{tina Bosanska Krajina. Predsjednik Zajednice op{tina Bosanska Krajina, obrazla`u}i daje prijedlog da se Karapetrovi} Mladen izabere za sekretara IV Skup{tine Zajednice op{tina Bosanska Krajina. Prijedlog }e daje na usvajanje. Primjedbi ni prijedloga nije bilo. Prijedlog da se Karapetrovi} Mladen imenuje za sekretara jednoglasno je usvojen. Ta~ka 3. prila`e se zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.106 104
Prilog nije prona|en uz zapisnik. Isto. 106 Isto. 105
186
An|elko Grahovac predsjednik IV SO Bosansko Grahovo je zatim ispred IV Skup{tine Zajednice op{tina Bosanska Krajina predlo`io slijede}e kandidate za popunu sekretarijata. Za drugog podpredsjednika koji nije izabran predlo`en je Predrag Radi} – predsjednik Skup{tine op{tine Banja Luka – sekretar za privredu. Kasapi} Rajko – predsjednik Izvr{nog odbora Op{tine Banja Luka za sekretara za informiranje. Mla|enovi} Mira gl. urednik budu}eg Glasa Krajine. Sekretara za narodnu odbranu – Markovi} Miroslav. Zatim se daje na usvajanje. Jednoglasno usvojeno. Ad / 4. Progla{enje Ugovora o saradnji Srpske Autonomne Oblasti Krajina i Zajednice op{tina Bosanska Krajina. Predsjednik Vlade SAO Krajine Milan dr Babi} istakao je slijede}e. U tradiciji srpskog naroda kome pripadamo, svako vanredno okupljanje ozna~ava da se dogodilo ili se doga|a ne{to dobro ili lo{e. Ovo okupljanje me|utim, treba da sinteti~ki izrazi da u sebe sa`me i lo{e koje nas tjera na njega i dobro koje }e iz njega proiste}i. Srpski narod navikao je kroz svoju istoriju na razli~ita kovitlanja i bure, navikava i na ovovremena isku{enja. U svemu tome smogao je snagu da iz njih izi|e neokrnjen i neokaljan. Izi}i }e i ovaj put. Mi imamo sre}u da `ivimo u vremenu u kojem se odlu~uje u vremenu u kojem je `ivjeti izazov, a istovremeno i velika odgovornost, u vremenu smo koje nikoga ne ostavlja ravnodu{nim i ne ~ini suvi{nim u vremenu koje svakoga izbacuje iz le`i{ta svakodnevice. Vreme s takvim karakteristikama i obilje`jima obi~no nazivamo istorijskim. Mi koji smo ovdje, koji sjedimo samo za ovu priliku u poslani~kim klupama trebamo biti uprkos svemu mirni i racionalni, moramo biti na visini istorijskog zadatka onih koji su nas birali. Taj zadatak sadr`an je samo u jednoj jedinoj a za nas Srbe danas zna~ajnoj rije~i – ujedinjenje. @ivimo u periodu koji je krcat razli~itim odlukama, proklamacijama, izjavama, akcijama i deklaracijama, vremenu, {to se nas Srba ti~e i moralno biti takvo. Nepravde koje nam je nanio komunisti~ki re`im i njegovi lideri u svim dimenzijama `ivljenja, danas se poku{avaju sublimirati u dr`avne granice koje bi trebale da nas definitivno odjele i rasjeku. Ako bismo dopustili djelovanje takve logike i dalje }utke joj se pokoravali nakon pada Berlinskog zida i ujedinjenja Njema~ke, mi Srbi bili bismo jedini narod u slobodnoj Evropi koji bi grani~io sam sa sobom. Za utjehu u po~etku vjerojatno bi nam omogu}ili da odr`avamo prijateljske i dobrosusjedske odnose izme|u dviju bliskih zemalja. Oni {to su sve u~inili da nas bude {to manje, sada bi da nas razbiju u {to vi{e dr`ava. Namjenjuju nam vi{e dr`ava, a mi im poru~ujemo da nam je dovoljna samo jedna slobodna i demokratska. U ovakvim vremenima veoma je va`no ko {to ~ini, odnosno ne ~ini. Po tome }e ga savremenici i potomci ocjenjivati i pamtiti. Ni{ta ne}e izma}i sudu naroda i njegovom pam}enju. Koliko je ovo vreme zgusnuto govori i to da smo mi na{ Ugovor o saradnji potpisali prije tri dana u Banja Luci, potpisali u kakvoj – takvoj Jugoslaviji. Me|utim, poslije prekju~era{nje odluke Slovenije i Hrvatske da se odcjepe, Jugoslavije onakve, kakva je bila prije vi{e nema. Rekoh da ovo vrijeme {to se nas Srba ti~e i nije moglo biti druga~ije. Privid poluvjekovnog nedoga|anja u kome su drugi itekako vr{ili pripreme za sve ono {to se danas de{ava nas Srbe je na dugi rok prakti~no uspavalo, tako da i na{e vi|enje u posljednje vreme izgleda previ{e naglo i druge o~igledno uzbu|uje. Uzbu|uje i uznemirava naro~ito one koji su procjenili na sre}u pogre{no da je sa nama svr{eno da smo podijeljeni i time kona~no pobije|eni. 187
Na{a ravnodu{nost i prividna nezainteresiranost uslijedila je kao plod burnog i emotivnog anga`ovanja u stvaranju jugoslavenske dr`ave, zajedno s drugim narodima, tada smo to mislili, kao i sve donedavno bratskim narodima. U tu dr`avu ulo`ili smo na{e dvije dr`ave Srbiju i Crnu Goru, svoju zemlju u Bosni i Hercegovini, Krajini, Slavoniji i Dalmaciji, sav svoj me|unarodni ugled, milione `ivota, ljubav i mnogo toga jo{. Mislili smo i naivno vjerovali da smo najzad stvorili dr`avu po svojoj ali i mjeri drugih koji sa nama `ive i da vi{e ne}emo morati ulagati energije u stvaranje nove dr`ave. Mislili smo da }emo tu energiju ulagati u gradnju boljeg `ivota, mirnijeg i stvarala~kijeg rada, ali u tome smo se prevarili. Za razliku od nas drugi koji su `ivjeli u toj istoj dr`avi u nju nisu ulo`ili ni{ta osim hladnokrvne kalkulatorske politike, egoisti~kog interesa i prikrivene mr`nje. Stoga nije ~udno {to upravo mi Srbi razbijanje Jugoslavije razbijanje dr`ave koju smo izgleda samo mi do`ivljavali kao svoju, ma koliko da je ona bila upu}ena i uperena protiv nas do`ivljavali s najvi{e emocija i te{ko}e. Ali kao {to je i stvaranje dr`ave ozbiljan posao, mora biti da je saobrazno tome i njena razgradnja tako|er ozbiljna stvar. Uostalom da nije ozbiljna zar bismo se ba{ sada rastajali. ^injenicu da dosada{nja Jugoslavija vi{e ne postoji sada }e shvatiti nadamo se ~ak i oni najokorjeliji iluzionisti. S nama kao realnim i umnim ljudima, a uz to i odgovornim, ta ~injenica je sasvim jasna, pa nas stoga pozivam da saglasno njoj preduzmemo korake u pravcu na{eg institucionalnog ujedinjenja. U istorijskom vremenu donijeta akta brzo postaju istorija. Tako se zbilo i sa na{im ugovorom o saradnji na kome se jo{ ni potpis ni pe~at nisu ~estito osu{ili, a on je postao istorijski prevazi|en. Ne mislim da je prevazi|enost na{eg Ugovora bila stvar koja se nije mogla predvidjeti, ona je rezultat na{e i poslije svega naivne vjere da oni ne}e i}i ba{ tako daleko – i oti}i od nas. Me|utim, nama bi najzad trebalo biti jasno da oni koji u svojoj istoriji i kulturnoj ba{tini imaju neokajane zlo~ine poput Jasenovca, bezbrojnih jama, koji su napravili genocid, ne prezaju ni od ~ega niti po{tuju bilo {ta. Tu njihovu spremnost da se odvoje mi moramo shvatiti i ozbiljno prihvatiti, u prvom redu tako i time {to }emo i mi stvoriti na{u dr`avu ~iji jedan dio treba da bude i ujedinjenje dviju srpski krajina. Nama je neophodno ujedinjenje, ono je imperativ vremena i mi na njega moramo odgovoriti. Drugi su sve ~inili da nas razjedine, da nas podjele, da nije bilo rijeka na ovim prostorima oni bi i njih stvorili samo da nas odvoje. Una nebi bila jedina, napravili bi oni na desetine takvih, a i ve}ih. Ovo vrijeme sam na po~etku ozna~io kao istorijsko. To nisam u~inio slu~ajno. U istorijskom vremenu pru`aju se {anse, koje ako se propuste naj~e{}e su nepovratne i vi{e se nikada ne ukazuju. Uvjeravam vas da mi moje znanje i neki osje}aji govore da je ovo – te{ko je re}i – ali ~ini mi se posljednja {ansa za srpsko ujedinjenje. Skupo bi nas ko{tala lakomislenost u ovom vremenu, s toga vas pozivam da u ime onih koji su nam ukazali povjerenje da ih predstavljamo i u ime na{ih pokoljenja u ovom nimalo lakom vremenu ne propustimo {ansu koju oni sami ne bi propustili. Nama u to vas ne}u uvjeravati, eventualno propu{tanje te prilike ne bi nikada ni zaboravili ni oprostili. Ne dozvolimo da o nama i na{oj sudbini odlu~uju drugi, iako smo ih mi na `alost do sada navikavali na to, zato {to smo im vjerovali. Po{tedimo ih te odgovornosti i preuzmimo sebi sami na sebe svoje istorijsko breme. U istoriji smo nosili i te`a bremena, pa pod njima nismo poklekli. Suvi{no je ovdje govoriti o na{oj istorijskoj, privrednoj, kulturnoj i drugoj upu}enosti jedni na druge bio bi to uzaludan i za ovo vrijeme odve} luksuzan i besmislen posao. Drugima nije 188
bilo te{ko da dokazuju kako mi kao jedan narod ne trebamo `ivjeti zajedno, a sada bi se mi trebali upinjati da te iste uvjeravamo kako bi ujedinjenje bilo prirodno korisno i da bismo bolje i bogatije `ivjeli. Mi namjerno `elimo `ivjeti u jednoj dr`avi, a mo`e se sasvim slu~ajno pokazati da }emo u takvoj dr`avi `ivjeti bolje i bogatije. @ivjeti bolje za nas ne zna~i nu`no `ivjeti sa li~nim dohotkom po glavi Srbina, ve} to prije svega na na{oj skali istorijskih vrijednosti zna~i `ivjeti slobodno i dostojanstveno, a tu vrstu boljeg `ivota, boljeg `ivljenja po na{im mjerilima, a na njih valjda imamo pravo mo`emo ostvariti samo `ive}i s ostalim srpskim narodom u jednoj dr`avi ~ija }e ujedinjenja Krajina biti samo jedan dio. Ne sporimo da slobodno i dostojanstveno `ivljenje za hrvatski narod zna~i `ivot u hrvatskoj dr`avi, ali najmanje {to o~ekujemo jeste – to da }e oni to shvatiti i u na{em slu~aju, o~ekujemo naime kako ih ne bismo morali uvjeravati u to drugim sredstvima manje politi~kim nego {to su Deklaracija o ujedinjenju. Jo{ jednom vas pozivam da na ovom istorijskom mjestu Grahovu Srpskom simbolizovanom simbolom slobode Gavrilovim uo~i velikog srpskog dana Vidovdana ka`emo ono {to stvarno jesmo, da jesmo jedan ujedinjen narod. Pozivam vas da proglasimo ugovor o saradnji i da usvojimo Deklaraciju o ujedinjenju SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanska Krajina. Ispunimo taj formalni zahtjev tog vremena, ne zato da ovim aktom postanemo jedno, jer to mi ve} jesmo, nego samo da time ispunimo nu`nu proceduru. Neka nam je sre}na i bogata na{a Krajina! Predsjednik Zajednice op{tina Bosanska Krajina otvara zatim raspravu. Radoslav Marinkovi} – podpredsjednik Skup{tine op{tine Titov Drvar, istakao je da Jugoslavije kao suverene, nezavisne dr`ave od 25. juna o.g. vi{e ne postoji. Postoje dve samostalne dr`ave; Demosova Slovenija i Usta{ka Hrvatska, ako i tre}i u ovom momentu jo{ nedefinisani ostatak Jugoslavije za koji je samo pitanje trenutka kada }e se i on transformirati u nekoliko samozvanih dr`avica u koje }e bojim se uvrstiti Bosnu i Hercegovinu. Isto tako pitanje je vremena kada }e neko iz sveta povu}i prvi korak, povu}i nogu i priznati ove dve samozvane dosad formirane dr`ave, i tako otvoriti proces priznanja od strane svih drugih u Evropi i svetu. Ako znamo sve to, a to sve mi ovde dobro znamo da su Srbi dosad ulo`ili i toliko `ivota, uostalom da i ne govorim da bi stvorili jedinstvenu dr`avu Jugoslaviju u kojoj bi svi zajedni~ki `iveli. Sada kada smo dovedeni pred svr{eni ~in rastakanja te dr`ave ne smemo dozvoliti da nam se posredstvom savezne vlade i ostalih saveznih organa zamazuju o~i i prodaje rog za sve}u, kako smo jo{ uvek u jednoj Jugoslaviji i kako trebamo i dalje po{tovati savezni ustav i ostale savezne i republi~ke zakone i propise. Ako je to tako kako nam SIV gospodina Markovi}a107 ka`e, onda je sve ono {to je ura|eno u Sloveniji i usta{koj Hrvatskoj blagore~eno veleizdaja zemlje, te stoga javno pitam: za{to SIV i Savezna skup{tina zajedno sa JNA nisu ve} preduzeli korake da se akteri veleizdaje podvedu pod te va`e}e kako SIV ka`e akte. Me|utim, gospodo ja }u vam odgovoriti svima je u ovoj zemlji valjda ve} jasno osim izgleda nama Srbima da savezne dr`ave vi{e nema da JNA vi{e nema snage kao ni volje da preduzme sve one korake koji proishode iz saveznog Ustava i va`e}ih saveznih zakona, te stoga predla`em obema skup{tinama ovdje da usvoje i Ugovor o suradnji i Deklaraciju o ujedinjenju.
107
Ante.
189
Risto Matkovi} – podpredsjednik Vlade SAO Krajine, javljaju}i se za rije~ istako je da je Deklaracija volja srpskog naroda na podru~ju Krajine da bude jedno tijelo, da bude jedan narod, da bude jedinstven. Zaklinjali su se u Jugoslaviju, a odcjepi{e se i Slovenija i Hrvatska, a SIV ka`e da dr`i sve pod kontrolom, a vidimo da se radi ono {to je ve} davno skrojeno i da ravnodu{no pa ~ak i sa nekim odobravanjem gleda na sve ovo. JNA poku{ava da odbrani Jugoslaviju koja je o~igledno rascjepana. Pozivam da progla{enjem Ugovora i usvajanjem Deklaracije prihvatite volju naroda na svim ovim prostorima. Tihomir Medi} – poslanik Skup{tine SAO Krajine Pita se doklen }e Srbi da gledaju i da se oslanjaju na SIV i Antu Markovi}a i @ivka Pregla koji su toliko jednostrani u svojim sudovima i koji jednostavno kao {to je to rekao drug Matkovi}, oni provode onu politiku ~iji je koncept ve} prije napravljen i isplaniran. ^ini mi se da je naoru`anje Hrvatske i hrvatskog naroda teklo pod blagoslovom Ante Markovi}a. S druge strane za njega je SAO Krajina jedan negativan element i jedan od razloga za razbijanje Jugoslavije. Mislim da u ovom momentu mi ne mo`emo i ne smijemo da donesemo druga~iju odluku nego da proglasimo ujedinjenje Bosanske i SAO Krajine. To od nas o~ekuje na{ narod i mi ovdje nememo pravo da druga~ije odlu~ujemo. Milo{ Bojinovi} – iz Glamo~a, ~lan Glavnog odbora SDS; – Kraji{kog odbora. Isti~e da smo se mi Srbi uvijek pla{ili da ka`emo istinu o sebi vode}i ra~una da ne povrijedimo brata, koga smo priznali za brata kroz bratstvo i jedinstvo, a taj brat na{ je vezan lancima i kad god su ti lanci popustili ujedao bi kao poskok. Otuda se na{ brat po porijeklu Alija Izetbegovi} nimalo ne trudi da pazi ho}e li uvrijediti Srbe, bilo u Kninu, bilo to u Bosni, a mi smo ovdje vodili ra~una ho}emo li se dogovoriti, ali da ne uvrijedimo nikoga. Iz dana u dan vrije|a i Ku~an108 i Tu|man109 i Alija nas koji smo najvi{e zadu`ili tu bra}u Slovence dav{i tri miliona ljudi u svim ratovima. Prema tome, smatram da je ovaj dan – rije~ naroda i mislim da nema nijednog Srbina ni u Hrvatskoj ni u Bosni a naro~ito u dvije Krajine koji ovo ne}e pozdraviti. Ako Hercegovina – zapadna odavno funkcioni{e u sastavu Tu|manove dr`ave, a zastupnici te regije nigdje se ne izja{njavaju da su donijeli deklaraciju za{to bismo se mi stidjeli i zvani~no re}i da smo donijeli Deklaraciju da izme|u naroda Bosanske Krajine i Kninske Krajine nikada nije bilo granica. Mi prakti~no samo danas obja{njavamo svom narodu ono {to on nije smio re}i u vrijeme Brozovih110 stega. Slobodan Bo{kovi} – podpredsjednik Skup{tine op{tine Banja Luka isti~e da ima neke simbolike u tome da se ova sjednica odr`ava ba{ na dana{nji dan i ba{ u Bosanskom Grahovu i ba{ u ovom domu Gavrila Principa.
108
Milan Franjo. 110 Josip Broz Tito 109
190
Misli da smo danas sa ovim ujedinjenjem zapravo napravili jedan stra{an pomak u budu}oj istoriji srpskog naroda i to potkrepljujem ~injenicom, a to je da smo mi zapravo danas povratili minimum kolektivne srpske svijesti koju nismo imali mo`da vjekovima. Pokazali smo po prvi put za mo`da du`e vrijeme da vi{e nismo spremni da se `rtvujemo za druge ili bar samo za druge, nego da smo spremni ako treba da se `rtvujemo pre svega za sebe. Budu}i da diskusije vi{e nije bilo, predsjednik daje Ugovor o saradnji na glasanje. Jednoglasno je progla{en Ugovor o saradnji Srpske Autonomne Oblasti Krajine i Zajednice op{tina Bosanska Krajina. Ugovor se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio111. Ad / 5. Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajine. Budu}i da je diskusija po ove dvije ta~ke ve} iscrpljena, predsjednik daje Deklaraciju o ujedinjenju na usvajanje. Jednoglasno je usvojena Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanske Krajine i Srpske Autonomne Oblasti Krajine. Deklaracija se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio112. Ad /6. 7. Razrje{enje predsjednika Op{tinskog suda Knin Imenovanje v.d. predsjednika Op{tinskog suda Knin. Podpredsjednik Vlade daje obrazlo`enje da se dosada{nji predsjednik Op{tinskog suda u Kninu Veljko Mari~i} razrje{uje te du`nosti, te se za v.d. predsjednika O{tinskog suda Knin imenuje Dozet Miodrag. Budu}i da primjedbi ni prijedloga nije bilo podpredsjednik daje na glasanje. Veljko Mari~i} jednoslasno je razrje{en du`nosti predsjednika Op{tinskog suda Knin. Budu}i da primjedbi ni prijedloga za imenovanje v.d. predsjednika nije bilo, daje se na glasanje. Dozet Miodrag je jednoglasno imenovan za v.d. predsjednika Op{tinskog suda Knin. Ta~ka 6. i 7. ovog zapisnika prila`e se zapisniku pod 6/ i 7/ i ~ini njegov sastavni dio.113 Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila sa radom. Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
111
Ugovor nije prona|en uz zapisnik, vidi: Dok. br. 87. Deklaracija nije prona|ena uz zapisnik. Deklaracija je objavljena u “Slu`benom glasniku SAO Krajine i op{tina Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin, Korenica i Obrovac”, godina 1., br. 6., Knin, 2. srpnja 1991., str. 1. 113 Prilozi nisu prona|eni uz zapisnik. 112
191
91 1991., srpanj 1. Knin Zapisnik 1. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 1. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odr`ane 1. 7. 1991. godine. Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade Babi} dr Milan, te ~lanovi Macura Lazar, Matkovi} Risto, Le`ai} Vaso, [impraga Branko, [tikovac Petar, Bauk Milan, Kati} Jovan, Stoisavljevi} Veljko, Starevi} Du{an, Bad`a Du{an i Vje{tica Du{an, Sjednici nisu prisustvovali Babi} Vuka{in, Radulovi} Jovan i Milan Marti}. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade otvorio je sjednicu i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Razmatranje i usvajanje Poslovnika Vlade. 2. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o Javnom tu`ila{tvu. 3. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o Sudu za prekr{aje. 4. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o Javnom pravobranila{tvu. 5. Razmatranje Odluke o razrje{enju du`nosti predsjednika op{tinskih sudova na teritoriji SAO Krajine. 6. Razmatranje Odluke o razrje{enju sudija op{tinskih sudova na teritoriji SAO Krajine. 7. Informacija o raspisivanju konkursa za izbor sudija u Okru`ni sud Knin. 8. Dono{enje uredbe o formiranju op{tinskih komisija za pitanja vjere. 9. Dono{enje rje{enja o osnivanju prosvjetno-pedago{ke i inspekcijske slu`be u SAO Krajini. 10. Dono{enje Odluke o kori{tenju nastavnih planova i programa, ud`benika i literature u osnovnoj i srednjoj {koli u {kolskoj 1991/92. godini. 11. Dono{enje Odluke o upisu i dokumentaciji za {kolsku 1991/92. godinu. 12. Razmatranje i utvr|ivanje financiranja obrazovanja u SAO Krajini. 13. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o tertorijalnoj nadle`nosti okru`nih sudova u SAO Krajini. 14. Razmatranje zahtjeva Skup{tine op{tine Bosansko Grahovo. 15. Informacija o formiranju SDK Krajine. 16. Davanje saglasnosti na Statut javnog preduze}a “[ume Krajine”. 17. Razmatranje politi~ke situacije u Jugoslaviji. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Ad. 1. Matkovi} Risto istakao je da je Poslovnik ra|en po uzoru Republike Srbije i da je prilago|en istom. Zatim u ~lanu 29. trebalo bi da stoji “da se mogu voditi stenografske bilje{ke, a ne da se vode”. Drugo nema {ta ista}i, ve} ako ima pitanja na njih }e odgovoriti. 192
Babi} dr Milan istakao je da ~lan 29. ne treba mijenjati, ve} da ostane kako je napisano. Prijedlog Poslovnika stavljen je na glasanje. Jednoglasno je usvojen Poslovnik u tekstu kako je predlo`en. Poslovnik se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio114. Ad. 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Prijedlog zakona je jednoglasno utvr|en u tekstu kako je predlo`eno i isti se dostavlja Skup{tini na usvajanje. Ad. 3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da Vlada utvrdi ovaj prijedlog zakona, te da ga uputi Skup{tini na usvajanje. Zatim da Skup{tina donese odluku o preuzimanju Zakona o prekr{ajima Republike Srbije. Prijedlog je jednoglasno usvojen i isti se dostavlja Skup{tini na usvajanje. Ad. 4. Obrazlo`enje je dao Risto Matkovi} i istakao da je ovaj Zakon ra|en po uzoru zakona Republike Srbije, a prilago|en je potrebama Krajine. Zakonom se predvi|a op{tinski pravobranilac i javni pravobranilac Krajine. Isti se imenuju na 8 godina. Babi} dr Milan predla`e da Skup{tini Krajine podnese se prijedlog da se za v.d. pravobranioca Krajine imenuje Vujani} Ljubica. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Ad. 5. Obrazlo`enje je dao Risto Matkovi} i isti~e da Ministarstvo za pravosu|e i upravu predla`e da se razrje{e svi predsjednici op{tinskih sudova, te da se Ministarstvo konsultira sa svim skup{tinama op{tina u vezi novog izbora i da podnese prijedlog Skup{tini Krajine. Ad. 6. Risto Matkovi} isti~e da ima sudija koji odbijaju slu`bu po zakonima Krajine, kao i onih koji su za usta{ku politiku. Zato se predla`e da Skup{tina Krajine donese odluku o razrje{enju svih sudija, a u me|uvremenu da se obave konsultacije sa op{tinama i ponovo se imenuju sudije koji odgovaraju. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Ad. 7. i 13. Risto Matkovi} isti~e da }e se formirati samo jedan okru`ni sud na teritoriji Krajine sa sjedi{tem u Kninu. Skup{tina bi trebala da donese zakon o istom. Na osnovu navedenog Ministarstvo je raspisalo konkurs za izbor 10 sudija u Okru`ni sud Knin. Prijedlog zakona jednoglasno je usvojen. Ad. 8. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je [tikovac Petar, ministar vjera.
114
Prilog nije prona|en uz zapisnik.
193
Babi} Milan istakao je da u uredbi u ~l. 2. treba brisati rije~ “hri{}anska”, te preporu~ava Ministarstvu da dostavi jedan dopis katoli~kim crkvama na teritoriji Krajine kojim ih poziva na saradnju. Uredba je jednoglasno usvojena. Ad. 9. Bad`a Du{an, ministar obrazovanja dao je obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda i istakao da treba donijeti rje{enje o osnivanju prosvjetno-pedago{ke i inspekcijske slu`be koja }e raditi u sastavu Ministarstva obrazovanja Krajine. Jednoglasno je doneseno rje{enje gore navedeno. Ad. 10. Bad`a Du{an isti~e da treba ta~no utvrditi gdje djeluje Krajina kako bi se ta~no utvrdilo koliko treba naru~iti ud`benika za u~enike. Zatim treba pristupiti primjeni novih nastavnih planova i ud`benika za sve razrede osnovne {kole i prvi razred srednje {kole i oni se koriste po programu Republike Srbije, a za II, III i IV razred srednje {kole koriste se ud`benici Republike Srbije iz predmeta: istorije, srpsko-hrvatskog i geografije. Za ostale predmete preuzeti zapo~eti program iz Republike Hrvatske. Prijedlog odluke jednoglasno je usvojen. Ad. 11. Du{an Bad`a istako je da je `elja u~enika, roditelja, radnih ljudi ali i {kola da se odobri upis u~enika u centre usmjerenog obrazovanja i to: – CUO u Dvoru na Uni odobrava se upis jednog odjeljenja u trgova~koj struci i jednog odjeljenja op{te gimanzije, – CUO u Vojni}u odobrava se upis jednog odjeljenja elektronske struke i jednog odjeljenja op{te gimnazije, – CUO u Benkovcu odobrava se upis jednog odjeljenja trgova~ke struke, – CUO u Kninu odobrava se upis dva odjeljenja medicinske struke, – CUO u Gra~acu odobrava se upis jednog odjeljenja op{te gimanzije. Jednoglasno je donesena odluka o upisu u~enika u centre usmjerenog obrazovanja. Ad. 12. Bad`a Du{an isti~e da treba ta~no utvrditi gdje djeluje Krajina kako bi se ta~no utvrdilo koliko treba naru~iti ud`benika za u~enike. Zatim treba pristupiti primjeni novih nastavnih planova i ud`benika za sve razrede osnovne {kole i prvi razred srednje {kole i oni se koriste po programu Republike Srbije, a za II, III i IV razred srednje {kole koriste se ud`benici Republike Srbije iz predmeta: istorije, srpsko-hrvatskog i geografije. Za ostale predmete preuzeti zapo~eti program iz Republike Hrvatske. Prijedlog odluke jednoglasno je usvojen. Ad 13. Bad`a Du{an isti~e da su svi tokovi sa Fondom Republike Hrvatske u vezi {kolstva prekinuti. Od V. mjeseca op{tine Knin, Korenica, Lapac, Obrovac, Benkovac ne upla}uje u Fond ni{ta, a nekim op{tinama jo{ od IV. mjeseca. Predla`e se da Vlada izna|e neko rje{enje i da se prosvjetnim radnicima uplati barem neto osobni dohodak do devetog mjeseca. Babi} dr Milan predla`e da ministar obrazovanja i financija sa predstavnicima izvr{nih vije}a snime: 194
– dugovanja Republike Hrvatske koja nije isplatila Krajini, a {to su na{e op{tine uplatile kroz doprinose, – Koliko se izdvojilo i koliko se jo{ uvijek izdvaja sredstava i {ta bi se moglo financirati sa tim sredstvima, – Koliko }e ostati jo{ ne pokriveno te da se tra`e sredstva za pomo}. Prijedlozi su jednoglasno usvojeni. Ad. 14. Babi} dr Milan isti~e da je Skup{tina op{tine Bos. Grahovo uputila zahtjev Vladi Krajine da se date saglasnost da }e se podru~je Krajine snabdijevati naftom i naftnim derivatima iz centra koji se radi u Bos. Grahovu. Jednoglasno je donesen zaklju~ak da se istim dade saglasnost. Zaklju~ak se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 15. Babi} dr Milan isti~e da se vi{e od pola godine radi na tome da se otvori slu`ba dru{tvenog knjigovodstva za podru~je Krajine, te da se Krajina uklju~i u platni sistem. To se privodi kraju i treba ministar financija kontaktirati sa svim op{tinama. Ad. 16. Stojsavljevi} Veljko isti~e da je Javno preduze}e “[ume Krajine” dostavilo Statut na koji se tra`i da Vlada dade saglasnost, a to je u skladu s odlukom o osnivanju Javnog preduze}a “[ume Krajine”. Jednoglasno je donosen zaklju~ak o davanju saglasnosti na Statut. Ad. 17. Informaciju je podnio Babi} dr Milan i zaklju~eno je da se dade saop{tenje novinarima kojim se tra`i ostavka predsjednika Izvr{nog vije}a Ante Markovi}a i ~lanova Izvr{nog vije}a SFRJ kao i odgovornost istih, jer su pridonjeli ovakvoj situaciji. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
92 1991., srpanj 1. Glina Odluka Ratnog predsjedni{tva SO Glina o progla{enju ratnog stanja na podru~ju op}ine Glina
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA 195
SAO KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE GLINA Ratno predsjedni{tvo KLASA: 803-02/91-01/02 URBROJ: 2124-01-01/91-2 Glina, 1. 07. 1991. godine.Na osnovu ~lana 3. Odluke o ratnom predsjedni{tvu Skup{tine op{tine Glina broj 80302/91-01/01 od 18. 06. 1991. godine, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina na svojoj sjednici od l. 07. 1991. godine donosi ODLUKU o progla{enju ratnog stanja I Na podru~ju Op{tine Glina progla{ava se ratno stanje izazvano napadom snaga hrvatskog vrhovni{tva na teritoriju op{tine. II Ova Odluka va`i do onog momenta dok snage vrhovni{tva Hrvatske ne budu izba~ene sa podru~ja SAO Krajine u ~iji sastav je u{la i Op{tina Glina. III Ova Odluka bazira se i na ~injenici da se oru`ane snage Hrvatske na podru~ju SAO Krajine i Op{tine Glina tretiraju kao okupacione snage. IV Ova Odluka stupa na snagu odmah, objavit }e se u slu`benom glasilu SAO Krajine, kada to dozvole ratne prilike. P r e d s j ed n i k: Jovi} dr Du{an Bilten Ratnog predsjedni{tva i [taba TO Glina, br. 2, 10. rujna 1991. HR-HMDCDR, 2, kut. 306.
93 1991., srpanj 30. Vojni} Odluka Predsjedni{tva SO Vojni} o preimenovanju Policijske stanice Vojni} u Stanicu javne bezbednosti Vojni} i ulasku iste u sastav SUP-a “SAO Krajine”
Na osnovu ~lana 208 stav 2 Statuta op}ine Vojni} (“Informator” sl. glasnik op}ine Vojni} broj 143/84, 156/86, 191/90 i 193/90) Predsjedni{tvo Skup{tine op}ine Vojni} na sjednici odr`anoj dana 30. 07. 1991. godine donosi 196
ODLUKU o preimenovanju i na~inu djelovanja Stanice javne bezbednosti ^lan 1. Policijska stanica Vojni}, koja je djelovala u sastavu Policijske uprave Karlovac, preimenuje se u STANICU JAVNE BEZBEDNOSTI OP]INE VOJNI] i ulazi u sastav Sekretarijata unutra{njih oslova SAO Krajine. ^lan 2. Svi pripadnici Stanice javne bezbednosti op}ine Vojni} du`ni su provoditi odluke i naredbe Skup{tine op}ine Vojni} i Sekretarijata unutra{njih poslova SAO Krajine. ^lan 3. Za na~elnika Stanice javne bezbednosti op}ine Vojni} imenuje se Vorkapi} Boro, a za njegovog pomo}nika Paji} To{o. ^lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a potvrdit }e je Skup{tina op}ine na prvoj narednoj sjednici. KLASA: 023-05/91-01/03 URBROJ: 2191-01-91-1 PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP]INE VOJNI] Rajko Ga}e{a, dipl. ing. Preslika, strojopis, latinica Ministarstvo obrane RH, Sredi{nji vojni arhiv
94 1991., kolovoz 1. Knin Zapisnik 2. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa druge sjednice Vlade SAO Krajine odr`ane 01. 08. 1991 godine u zgradi Skup{tine op{tine soba broj 53. Sjednici su prisustvovali: Predsjednik Vlade dr Milan Babi}, te ministri Matkovi} Risto, Le`ai} dr Vaso, [impraga Branko, [tikovac Petar, Bauk Milan, Kati} Jovan, Stoisavljevi} Veljko, Bad`a Du{an, Vje{tica Du{a, Babi} Vuka{in i Marti} Milan. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade otvorio je sjednicu i predlo`io slijede}i 197
DNEVNI RED 1. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o narodnoj odbrani Republike Srbije na teritoriju SAO Krajine, 2. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o unutra{njim poslovima Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine, 3. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o politi~kim organizacijama Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine, 4. Dono{enje Odluke o ukidanju slu`be dr`avne bezbednosti na teritoriji SAO Krajine, 5. Izvje{taj o radu ministara. Rasprava po dnevnom redu A d 1. Predsjednik Vlade istakao je da je prije 5 dana donesen Zakon o narodnoj odbrani Republike Srbije. Klju~na odredba ovoga Zakona je u ~lanu 5., a {to se odnosi na to da jedinice Teritorijalne odbrane postaju oru`ane snage Republike Srbije. Ovom se Odlukom progla{ava primjena Zakona o narodnoj odbrani na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina. Za diskusiju se nije nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje. Jednoglasno je usvojena Odluka o primjeni Zakona o narodnoj odbrani Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine. A d 2. Predsjednik Vlade je dao obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda. Za diskusiju se nije nitko javio. Jednoglasno je usvojena odluka o primjeni zakona o unutra{njim poslovima Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine. A d 3. Obrazlo`enje je dao Risto Matkovi} i istakao da sve politi~ke organizacije koje su upisane u Registar Savezne uprave i pravosu|a, mogu se automatski upisati u Registar Krajine. Za diskusiju nije se nitko javio. Jednoglasno je donesena Odluka o primjeni Zakona o politi~kim organizacijama Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine. A d 4. Obrazlo`enje je dao predsjednik Vlade. Milan Marti} predla`e da se ova ta~ka skine sa dnevnog reda, te da je mi donesemo kad i Republika Srbija ili na jednoj od narednih sjednica. Predlog Odluke stavljen je na glasanje. Za prijedlog glasala je ve}ina, protiv jedan, a suzdr`anih nije bilo. A d 5. Svi prisutni ministri podnijeli su izvje{taj o svom dosada{njem radu. Zatim predsjednik Vlade je predlo`io da se usljed postojanja neposredne ratne opasnosti donose naredba da sve dru{tvene organizacije i preduze}a pre|u na rad u vanrednim uslovima. 198
Jednoglasno je usvojena naredba. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. M.P.115 PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š ------Na osnovu ~lana 1. stav 2. Zakona o primjeni propisa Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine, Vlada Srpske autonomne oblasti Krajina na svojoj 2. sjednici odr`anoj dana 1. 08. 1991. godine, donosi ODLUKU o primjeni Zakona o unutra{njim poslovima Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine ^lan 1. Na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine primjenjuje se Zakon o unutra{njim poslovima Republike Srbije. ^lan 2. Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze Republike Srbije na njenoj teritoriji, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina, odnose se na Srpsku autonomnu oblast Krajinu. ^lan 3. Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze predsjednika Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina odnose se na predsjednika Vlade Srpske autonomne oblasti Krajina. ^lan 4. Prava i obaveze ostalih organa analogno se primjenjuju na organe Srpske autonomne oblasti Krajina. ^lan 5. Zakon o unutra{njim poslovima Republike Srbije, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine stupa na snagu na dan stupanja na snagu ovog Zakona na teritoriji Republike Srbije. ^lan 6. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja. VLADA SAO KRAJINA Broj: 169/91-1 Knin, 01. 08. 1991. godine
115 116
M.P.116
PREDSJEDNIK dr. Babi} Milan, Šv.r.š
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine. Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
199
------Na osnovu ~lana 1. stav 2. Zakona o primjeni propisa Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina, Vlada Srpske autonomne oblasti Krajina na svojoj 2. sjednici odr`anoj 1. 08. 1991. godine, donosi slijede}u ODLUKU o primjeni Zakona o politi~kim organizacijama Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina ^lan 1. Na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine primjenjuje se Zakon o politi~kim organizacijama Republike Srbije. ^lan 2. Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze Republike Srbije na njenoj teritoriji, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina, odnose se na Srpsku autonomnu oblast Krajinu. ^lan 3. Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze predsjednika Republike Srbije, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine odnose se na predsjednika Vlade Srpske autonomne oblasti Krajine. ^lan 4. Prava i obaveze ostalih organa analogno se primjenjuju na organe Srpske autonomne oblasti Krajine. ^lan 5. Politi~ka organizacija koja je upisana u registar politi~kih organizacija kod Saveznog sekretarijata za upravu i pravosu|e, na osnovu rje{enja o registraciji, mo`e se upisati u registar politi~kih organizacija, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine. ^lan 6. Zakon o politi~kim organizacijama Republike Srbije, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine stupa na snagu na dan stupanja na snagu ovog Zakona na teritoriji Republike Srbije. ^lan 7. Odluka stupa na snagu danom dono{enja. VLADA SAO KRAJINE Broj: 170/91-1 Knin, 01. 08. 1991. godine M.P.117 PREDSJEDNIK dr. Babi} Milan, Šv.r.š
117
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
200
------Na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. Zakona o Vladi Srpske autonomne oblasti Krajina, Vlada SAO Krajine na svojoj 2. sjednici odr`anoj dana 1. 08. 1991. godine, donosi ODLUKU o ukidanju slu`be dr`avne bezbjednosti na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina ^lan 1. Ukida se slu`ba dr`avne bezbjednosti na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina. ^lan 2. Zadu`uje se predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Krajina da do sljede}e sjednice Vlade pripremi prijedlog o osnivanju Vladine agencije za nacionalnu bezbjednost. ^lan 3. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja. VLADA SAO KRAJINE Broj: 171/91-1 Knin, 01.08.1991. godine M.P.118 PREDSJEDNIK dr Babi} Milan, Šv.r.š ------Na osnovu ~lana 1. stav 2. Zakona o primjeni propisa Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine, Vlada SAO Krajine na svojoj 2. sjednici odr`anoj 1. 08. 1991. godine, donosi slijede}u ODLUKU o primjeni Zakona o odbrani Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina ^lan 1. Na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina primjenjuje se Zakon o odbrani Republike Srbije. ^lan 2. Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze Republike Srbije na njenoj teritoriji, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine odnose se na Srpsku autonomnu oblast Krajina. ^lan 3. Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze predsjednika republike Srbije, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine odnose se na predsjednika Vlade Srpske autonomne oblasti Krajine. ^lan 4. Prava i obaveze ostalih organa analogno se primjenjuju na odgovaraju}e organe Srpske autonomne oblasti Krajine. 118
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
201
^lan 5. Utvr|uje se da Teritorijalna odbrana i jedinice za posebne namjene Ministarstva unutra{njih poslova Krajine sa~injavaju oru`ane snage Srpske autonomne oblasti Krajina. ^lan 6. Predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Krajina po polo`aju je Komandant Teritorijalne odbrane, odnosno oru`anih snaga Srpske autonomne oblasti Krajina. ^lan 7. Zakon o odbrani Republike Srbije na teritoriju Srpske autonomne oblasti Krajine stupa na snagu na dan stupanja a snagu ovog Zakona na teritoriji Republike Srbije. ^lan 8. Odluka stupa na snagu danom dono{enja. VLADA SAO KRAJINE Broj: 168/91-1 Knin, 01. 08. 1991. godine M.P.119 PREDSJEDNIK dr Milan Babi}, Šv.r.š ------Na osnovu ~lana 32. Poslovnika Vlade SAO Krajine,Vlada SAO Krajine na 2. sjednici odr`anoj 01. 08. 1991. godine donijela je NAREDBU o prelasku preduze}a i drugih dru{tvenih ustanova na rad u vanrednim uslovima I Svim preduze}ima i drugim dru{tvenim ustanovama na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine usred postojanja neposredne ratne opasnosti nare|uje se da pre|u na rad u vanrednim uslovima. II Ova Naredba stupa na snagu odmah. Broj: 167/91-1 Knin, 01. 08. 1991. godine M.P.120
Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine 119 120
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine. Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
202
PREDSJEDNIK VLADE dr. Milan Babi}, Šv.r.š
95 1991., kolovoz 9. Knin Zapisnik 3. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 3. sjednice Vlade SAO Krajine odr`ane 09. 08. 1991. godine. Sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto, Bauk Milan, Kati} Jovan, Le`ai} Vaso, Bad`a Du{an, [impraga Branko i Vje{tica Du{an. Sjednicu je otvorio podpredsjednik Vlade Matkovi} Risto i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Razmatranje prijedloga Zakona o neposrednim porezima 2. Razmatranje prijedloga Zakona o stopama neposrednih poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kim zajednicama u 1991. godini. 3. Razmatranje prijedloga Zakona o financiranju javnih potreba. 4. Razmatranje prijedloga Zakona o porezu na promet nekretnina i prava. 5. Razmatranje prijedloga Zakona o posebnom porezu na promet proizvoda i usluga 6. Razmatranje prijedloga Odluke o visini vodoprivrednog doprinosa, 7. Dono{enje Odluke o utvr|ivanju osnovice i stope za obra~unavanje doprinosa Privrednoj komori SAO Krajine u 1991. godini. 8. Dono{enje Odluke o posebnom dodatku na maloprodajne cijene naftnih derivata. 9. Informacija Vlade o done{enom Pravilniku o obra~unu i uplati vodoprivrednog doprinosa. 10. Razno. Rasprava po dnevnom redu. A.d. 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je Bauk Milan ministar za financije i istakao da u prijedlogu Zakona koji je dostavljen treba dodati ~lan 194. a koji glasi: “Odluke o neposrednim porezima donesenim u op{tinama SAO Krajine za 1991. godinu ostaju na snazi do kraja ove godine, a njene eventualne izmjene i dopune provodit }e se po odredbama ovog Zakona”. Drugih primjedbi nije bilo te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je usvojen prijedlog Zakona o neposrednim porezima koji }e se proslijediti Skup{tini Krajine na usvajanje. A.d. 2. Obrazlo`enje je dao Bauk Milan i istakao da prijedlog Zakona u ~lanu 8. stavu 3. treba izmjeniti, te da isti glasi:”Od ukupno napla}enih prihoda po svim tarifnim brojevima tarife posebnog poreza na promet SAO Krajine koja je sastavni dio Zakona o posebnom porezu na promet proizvoda i usluga op{tinama se ustupaju sredstva od 3% od napla}enog poreza na promet”. 203
Zatim dodati novi ~lan 14 koji glasi: “ Radi spre~avanja i otklanjanja poreme}aja na tr`i{tu odnosno u privredi ili zbog drugih vanrednih potreba, Vlada SAO Krajine mo`e, kao privremenu mjeru teku}e ekonomske politike pove}avati stope neposrednih poreza, a mo`e te stope smanjivati i ukidati. Privremene mjere iz stava 1. ovog ~lana mogu stajati najdu`e 4 mjeseca, a Vlada SAO Krajine ima obavezu da o po~etku, trajanju i zavr{etku trajanja takve mjere, odmah a najkasnije u roku od 7 dana pismeno obavijesti Skup{tinu SAO Krajine. Drugih primjedbi i prijedloga nije bilo te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je usvojen dati prijedlog. A.d. 3. Bauk Milan dao je obrazlo`enje ovog Zakona i istakao da oma{kom, nije pripremljen za sjednicu Vlade, ali da }e isti pripremiti za sjednicu Skup{tine. Prijedlog je dat na glasanje jednoglasno je usvojen. A.d. 4. Obrazlo`enje je dao Bauk Milan. Prijedloga za izmjenu nije bilo. Jednoglasno je usvojen prijedlog Zakona o porezu na promet nekretnina i prava. A.d. 5. Obrazlo`enje je dala Gordana Dmitrovi}. Kati} Jovan isti~e da treba biti obazriv i vidjeti {ta se sa ovim stopama stimuli{e a {ta destimuli{e i {to je nama cilj. Za diskusiju se nitko nije javio. Prijedlog Zakona o posebnom porezu na promet proizvoda i usluga jednoglasno je usvojen. A.d. 6. Obrazlo`enje je dao Bauk Milan i istakao da je ovo doprinos koji se pla}a na dohodak bez obzira dali poduze}e posluje sa dohotkom ili gubitkom. Prijedlog je stavljen na glasanje. Jednoglasno je usvojen prijedlog Odluke o visini vodoprivrednog doprinosa. A.d. 7. Obrazlo`enje je dao Bauk Milan. Primjedbi nije bilo te je Odluka stavljena na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o utvr|ivanju osnovice i stope za obra~unavanje doprinosa privrednoj komori SAO Krajine u 1991. godini. A.d. 8. Obrazlo`enje je dao Bauk Milan. \uro Mandi} isti~e da bi Vlada trebala da donese Odluku o namjeni sredstava koja se prikupe. Prijedlog Odluke je stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesene Odluka o posebnom dodatku na maloprodajne cijene naftnih derivata. A.d. 9. Informaciju o done{enom Pravilniku za obra~un i uplatu vodoprivrednog doprinosa dao je Bauk Milan. 204
Kati} Jovan pita dali se sa ovim opteretila privreda, te predla`e da se napravi jedna analiza. A.d. 10. Matkovi} Risto predla`e da Vlada donese Odluku: 1. Da se mjese~no upla}uje 60.000 dinara za nastavnike u Manastiru u Kistanjama. 2. Da se uplati jednokratna nov~ana pomo} u iznosu od 100.000 dinara za Fond siroma{ne djece u Bogosloviji u Kistanjama. Ministar obrazovanja i financija trebaju se dogovoriti o raspodjeli li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima. Vaso Le`aji} isti~e da je prije mjesec dana poslao informaciju o Op{tinskom sekretarijatu za dru{tvene djelatnosti, a u kojoj je ukazano da se kr{i zakon u vezi isplate li~nih dohodaka u Medicinskom centru Knin. Jo{ uvijek nikakvu obavijest nije dobio. Zatim isti~e da kad se donese Zakon o zdravstvu Krajine, da }e se pre}i na reorganizaciju zdravstva kao u Srbiji. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. PODPREDSJEDNIK VLADE Matkovi} Risto Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
96 1991., kolovoz 20. Zapisnik 4. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 4. sjednice Vlade SAO Krajine odr`ane 20. 8. 1991. godine. Sjednici su prisustvovali Babi} Milan, predsjednikVlade, Marti} Matkovi} Risto, Macura Lazar, Le`ai} Vaso, Babi} Vuka{in, Vje{tica Du{an, [imprega Branko, Bauk Milan, Marti} Milan, Kati} Jovan. Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade Babi} Milan i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Organizaciona pitanja odbrane u SAO Krajini. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} pro~itao je Odluku o primjeni Zakona o odbrani Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine i ~lan 6. Zakona o narodnoj odbrani. Zatim je detaljno obrazlo`io postoje}e stanje u SAO Krajini i istakao da se name}e glavni problem neprihvatanja koncepcije teritorijalne odbrane u Krajini i forsiranje milicije kao oru`anih snaga Krajine.
205
Zatim istako je da se na na{em terenu pojavljuju i odre|eni instruktori kao napr. Kapetan Dragan,121 a koji je njemu kao li~nost nepoznata. Isti je postao Komandant jedinica Krajine tako da se pretvorio gotovo u mitsku li~nost a koji koristi listove informisanja Srbije da bi ga napadao. Predsjednik Vlade isti~e da je dobio popis iz kojeg se vidi da se ministar unutra{njih poslova potpisuje kao komandant Teritorijalne odbrane. Vojni obaveznici se pozivaju u jedinice milicije. Po selima se vodi kampanja o utvr|ivanju koncepcije neke nove odbrane, te se ljudi zbunjuju, jer ka`u da postoji Marti}eva i Babi}eva vojska, a samim tim oslablja moral ljudi. To su pitanja o kojima `elim da se danas izjasnimo i da Vlada zauzme stav. Zatim mi smo pristali na prekid vatre, te kojim povodom je ministar za unutra{nje poslove uputio ultimatum MUP-u u Kijevu i kojim povodom je izjavio da }e osvojiti luku u Zadru. Marti} Milan isti~e da je ultimatum slijedio nakon nekoliko poku{aja atentata na radnike milicije Krajine, a i na njega samog i njegovu pratnju, kao i pucnji prema Cetini i Civljanima. [to se ti~e izjave za luku to je moja nesmotrenost prilikom izjave novinarima. Zatim, nije ta~no da mi ne prihvatamo novi sistem Teritorijalne odbrane. Mi to prihvatamo, ali ne treba da tu rade drugi ljudi, nego mi isti koji smo to radili do sada ali samo u okviru Teritorijalne odbrane. Mogu re}i da Kapetan Dragan nikad nije imenovan za Komandanta Teritorijalne odbrane. Ima ljudi koji su vi{e napravili za ovo podru~je nego on i mogu re}i da on ovamo vi{e ne}e do}i. [to se ti~e potpisa ja sam se tako potpisao zato jer je narod tako htio. Vje{tica Du{an isti~e da mo`e biti propusta, ali se propusti moraju po{tovati, i u ovom momentu se postavlja pitanje ko je Komandant Teritorijalne odbrane. Risto Matkovi} isti~e da smo uspostavili Skup{tinu, Vladu Krajine, donijeli zakone i propise i isto moramo po{tovati jer }e nastati totalna anarhija. Kati} Jovan isti~e da treba zakone primjenjivati. Razli~ite informacije ne smiju i}i na teren i treba da se zna tko daje informacije. Na kraju jednoglasno je zaklju~eno – da se {to hitnije uspostavi jedinstven sistem Teritorijalne odbrane Krajine kao Oru`anih snaga Krajine i dijela jedinstvenog sistema Oru`anih snaga SFRJ. – Prihvata se Odluka Ministarstva odbrane po ure|ivanju sistema Teritorijalne odbrane i to tako da se [tabu Teritorijalne odbrane odre|uju Op{tinski {tabovi Teritorijalne odbrane Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac, Korenica i zonski {tabovi Teritorijalne odbrane za Kordun i za Baniju, a da se formacije jedinica i {tabova Teritorijalne odbrane urede prema propisima koje donosi General{tab. – Daje se zadatak Ministru unutra{njih poslova i Ministru odbrane da urede broj~anu strukturu, opremu, namjenu i formacijski polo`aj jedinica za posebne namjene. – Prihvata se uredba predsjednika Vlade kao Komandanta Teritorijalne odbrane o utvr|ivanju oznake za pripadnike Teritorijalne odbrane koji }e se nositi na lijevom rukavu (Kosovski {tit, ukr{teni ma~evi, srpska trobojnica i naziv Krajina). – Prihvata se informacija predsjednika Vlade da je Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} imenovan za zamjenika Komandanta Teritorijalne odbrane i ~lana {taba TO Krajine zadu`enog za jedinice milicije. 121
Vasiljkovi}.
206
– Vlada stavlja u zadatak predsjedniku da u {to skorijem roku izvr{i konsultacije i pribavi mi{ljenje Vlade i Savjeta narodne odbrane za ~lanove [taba Teritorijalne odbrane Krajine. – Utvr|uje se da je [tab Teritorijalne odbrane Krajine nadle`an da organizuje centar za obuku. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom. PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi} ------SAOP[TENJE SA SJEDNICE VLADE SAO KRAJINE odr`ane 20. 08. 1991. godine Na dana{njoj sjednici Vlada je razmatrala organizaciona pitanja iz oblasti odbrane i donijela slijede}e odluke i zaklju~ke: – zaklju~eno je da se {to hitnije uspostavi jedinstven sistem Teritorijalne odbrane Krajine kao Oru`anih snaga Krajine i dijela jedinstvenog sistema Oru`anih snaga SFRJ. – Prihvata se Odluka Ministarstva odbrane po ure|ivanju sistema Teritorijalne odbrane i to tako da se [tabu Teritorijalne odbrane odre|uju Op{tinski {tabovi Teritorijalne odbrane Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac, Korenica i zonski {tabovi Teritorijalne odbrane za Kordun i za Baniju, a da se formacije jedinica i {tabova Teritorijalne odbrane urede prema propisima koje donosi General{tab. – Daje se zadatak Ministru unutra{njih poslova i Ministru odbrane da urede broj~anu strukturu, opremu, namjenu i formacijski polo`aj jedinica za posebne namjene. – Prihvata se uredba Predsjednika Vlade kao Komandanta Teritorijalne odbrane o utvr|ivanju oznake za pripadnike Teritorijalne odbrane koji }e se nositi na lijevom rukavu (Kosovski {tit, ukr{teni ma~evi, srpska trobojnica i naziv Krajina). – Prihvata se informacija predsjednika Vlade da je Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} imenovan za zamjenika Komandanta Teritorijalne odbrane i ~lana [taba TO Krajine zadu`enog za jedinice milicije. – Vlada stavlja u zadatak Predsjedniku da u {to skorijem roku izvr{i konsultacije i pribavi mi{ljenje Vlade i Savjeta narodne odbrane za ~lanove [taba Teritorijalne odbrane Krajine. – Utvr|uje se da je [tab Teritorijalne odbrane Krajine nadle`an da organizuje centre za obuku. MINISTAR ZA INFORMISANJE VLADE SAO KRAJINE Lazar Macura, Šv.r.š Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
207
97 1991., kolovoz 22. Knin Odluka Predsjedni{tva SO Knin o izmjeni i dopuni Odluke o pripajanju op}ini Knin mjesnih zajednica s podru~ja op}ina Drni{, Sinj i [ibenik
Na osnovu ~lana 220. Statuta Skup{tine op{tine Knin (“slu`beni vjesnik op{tina Drni{, Knin i [ibenik”, broj 14/75, 19/81, 4/82, 7/83, 6/84, 7/86, 6/90. i 9/90. i “Slu`benog biltena Op{tine Knin”, broj 2/91.) Predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Knin, na sjednici odr`anoj 22. 8. 1991. godine, donosi ODLUKU o izmjeni i dopuni Odluke o pripajanju Op{tini Knin mjesnih zajednica sa podru~ja Op{tine Drni{, Sinj i [ibenik ^lan 1. U ~lanu 1. Odluke o pripajanju Op{tini Knin mjesnih zajednica sa podru~ja op{tina Drni{, Sinj i [ibenik i za rije~i “Bobodol” dodaju se rije~i “Baljci, Kanjane i dio mjesne zajednice Kadina Glavica” a iza rije~i “Oti{i}” dodaju se rije~i “Koljani, Laktac i dio mjesne zjednice Kosori”. ^lan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”. Klasa: 021-05/91-01/81 Urbroj: 2136-01-91-1 PREDSJEDNIK dr. Milan Babi}, s.r. Ta~nost prepisa o v j e r a v a: SEKRETAR Borka Lali}, Šv.r.š M. P.122 Izvornik, strojopis, }irilica Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija
98 1991., kolovoz 24. Knin Priop}enje Srpske demokratske stranke kojim se novo vodstvo obra~unava s Jovanom Ra{kovi}em i njegovim istomi{ljenicima 122
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, SO Knin, Knin.
208
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE BROJ: Knin, 24. 08. 1991. god. S A O P [ T E NJ E Budu}i da ni{ta nisu uradili na prostoru Hrvatske za za{titu srpskog naroda, a {to im je bio osnovni politi~ki cilj i smisao postojanja sada svoje djelovanje SDS za Hrvatsku usmjerava na Krajinu, gdje je i najve}i dio posla zavr{en. Stoga njihov aktivizam u prostorima Krajine ne mo`e se ocijeniti nikako druga~ije, nego ogoljenom borbom za ve} uspostavljenu vlast. Na{ cilj i programsko opredjeljenje od samog po~etka nije bila vlast, ve} odbrana interesa srpskog naroda, koji je napadnut od usta{ke vlasti, sa kojom su gospoda Ra{kovi}123 i njemu bliski ljudi sve donedavno poku{avali uspostavljati kontakte iz kojih bi izi{li pregovori na {tetu srpskog naroda. Nije slu~ajno da se SDS Krajine i njegovi ~elni ljudi optu`uju za: 1. za samovolju i vlastoljublje po bolj{evi~kom modelu 2. za crnoberzijanstvo. I jedna i druga optu`ba usmjerene su na najosjetljivije ta~ke na koje u ovom istorijskom trenutku s obzirom na okolnosti u kojima dolaze srpski narod mo`e reagovati. Karakteristi~no je i to da gospodin Ra{kovi} za sada preko svog kninskog glasnogovornika “gospodina” Tanjge124 preuzima do najsitnijih detalja politi~ke ocjene i politi~ku platformu SDS Krajine, vlade i Milana Babi}a li~no, kako bi time slobodno se mo`e re}i obmanuo srpski narod i predstavio sebe kao organizatora i promotora svega onoga {to su uradili drugi do sada. Ne bismo `eljeli da se ova u osnovi polemika, koja nema za svoj predmet raspravu o razli~itim politi~kim opcijama sa na{e strane do`ivi kao nedemokratski ~in, kako }e ina~e biti protuma~ena od doju~era{njih demokrata Jovana Ra{kovi}a i drugih. Neosnovana je tvrdnja da u SDS-u Krajine postoje frakcije zbog toga {to grupa ljudi poku{ava da djeluju}i sinhronizovano na nekoliko punktova poku{ava razbiti politi~ko i programsko jedinstvo stranke. S njihove strane znatno ~estitije bilo bi, da radi interesa srpskog naroda u ime kojeg ka`u da nastupaju priznaju svoju nemo} da bilo {to dobro urade za srpski narod u Republici Hrvatskoj, i to iz dva razloga: 1. time bi svoju dosada{nju politi~ku poziciju udvorni~kog odnosa prema hrvatskim vlastima i definitivno ozna~ili kao neproduktivno. 2. Svojim izmje{tanjem s toga politi~kog prostora omogu}ili bi drugim Srbima u Republici Hrvatskoj da se bore za srpske interese. Ovako njihovo prisustvo, koje je ~ak i u fizi~kom smislu samo formalno stvara privid djelovanja, koje ne daje nikakve rezultate. Ovaj stav stranke treba shvatiti kao usputno reagovanje na sve te`e i sve neargumentovanije optu`be na politi~ko rukovodstvo Krajine. Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 442. 123 124
Jovan. Radoslav.
209
99 1991., rujan 1. Beli Manastir Odluka Izvr{nog saveta SO Beli Manastir o prestanku radnog odnosa i zabrani povratka i ostanka u Baranji svima onima koji su se nalazili u Oru`anim snagama Republike Hrvatske i onima koji su im pomagali, kao i ~lanovima njihove u`e obitelji
Izvr{ni savet Op{tine Beli Manastir, na svojoj 1. sednici odr`anoj dana 1. septembra 1991. godine, na osnovu odredbe ~lana 132. ta~ka 12. i 290. Statuta Op{tine Beli Manastir (“Slu`beni glasnik Op{tine Beli Manastir”broj 10/09), doneo je ODLUKU o prestanku radnog odnosa i zabrani povratka i ostanka u Baranji, svih lica koja su se nalazila u neprijateljskim snagama i lica koja su im pomagala, kao i ~lanovima njihove u`e porodice ^lan 1. Ovom Odlukom ure|uje se pitanje prestanka radnog odnosa i zabrana povratka i ostanka u Baranji svim licima koja su u~estvovala u neprijateljskim jedinicama na podru~ju Baranje, njihovim pomaga~ima, kao i ~lanovima njihove u`e porodice. ^lan 2. Nala`e se SUP-u Beli Manastir da sa~ini predlog liste lica iz stava 1. ove Odluke, a na osnovu podataka koje poseduje u svojoj slu`benoj evidenciji kao i na osnovu saznanja dobivenih od mesnih zajednica, preduze}a, ustanova i gra|ana. ^lan 3. Izvod iz predloga liste za lica iz stava 1. ove Odluke za svaku mjesnu zajednicu, ima se ista}i na oglasnoj plo~i doti~ne mesne zajednice. Svako lice koje se nalazi na listi, kao i ~lan njegove u`e porodice, protiv ove liste mo`e ulo`iti prigovor, u roku od 8 dana od dana isticanja liste na oglasnoj plo~i. Prigovor se dostavlja SUP-u Beli Manastir. ^lan 4. Po proteku roka od 8 dana, od dana isticanja liste, SUP Beli Manastir je du`an navedeni predlog liste dostaviti Izvr{nom savetu Op{tine Beli Manastir, zajedno sa prigovorima koje nije usvojio. ^lan 5. Izvr{ni savet je du`an u roku od 8 dana od prijema predloga liste i neusvojenih prigovora, doneti kona~nu listu. ^lan 6 Kona~na lista za lica iz stava 1. ove Odluke, dostavit }e se SUP-u Beli Manastir i pograni~nim organima za izvr{enje, te }e se ista}i na javnim mjestima radi obave{tavanja gra|ana.
210
^lan 7. Ova Odluka stupa na snagu slede}eg dana od dana dono{enja. ^lan 8. Odluka }e biti objavljena u “Slu`benom glasniku Op{tine Beli Manastir”. Broj: S- 66/1-1991. Beli Manastir, 1. septembra 1991. PREDSEDNIK VLADE Borivoje @ivanovi}, v. r. “Slu`beni glasnik Op{tine Beli Manastir”, broj 1, 24. 09. 1991., str. 3.
100 1991., rujan 5. Knin Zapisnik 5. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 5. sjednice Vlade SAO Krajine, odr`ane 5. 9. 1991. godine u zgradi Skup{tine op{tine, soba br. 51 Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr. Milan Babi}, te ministri: Matkovi} Risto, Macura Lazar, Vje{tica Du{an, [impraga Branko, Bauk Milan, Babi} Vuka{in, Bad`a Du{an i Le`ai} Vaso. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade otvorio je sjednicu i predlo`io sljede}i Dnevni red 1. Usvajanje teksta pisma koje }e se uputiti Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji u Hagu. 2. Razmatranje Platforme ustavnog polo`aja Krajine. 3. Dono{enje Odluke o formiranju saveza mjesnih zajednica Cetinjske Krajine. 4. Dono{enje Odluke o uvo|enju dodatnog poreza na promet. 5. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o zdravstvenoj za{titi Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine. 6. Dono{enje Odluke o osnivanju Fudbalskog saveza SAO Krajine. 7. Razmatranje dopisa Ministarstva za veze sa Srbima izvan Srbije. 8. Usvajanje poziva vlade da se svi porezni obveznici pridr`avaju uplata poreza i doprinosa. Ad. 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda predsjednik Vlade Milan Babi} i istakao da je u pismu navedeno da mi `elimo da granice mijenjamo mirnim putem i referendumom. Zatim, 211
u Deklaraciji o Jugoslaviji konstatuje se da je “potpuno pogre{na politika srpskih neregularnih formacija, {to nastoje da rije{e probleme za koje o~ekuju da }e se s njima suo~iti u novom ustavnom ure|enju vojnim sredstvima.” Vlada SAO Krajine ne prihvata takvu kvalifikaciju iz slijede}ih razloga: 1. Srpske oru`ane snage u SAO Krajini, koje ~ine milicija Krajine i Teritorijalna odbrana Krajine, apsolutno su legalne a ~ine dio jedinstvenog sistema odbrane u Jugoslaviji. Š2.š Srpske oru`ane snage nemaju nikakvu svoju politiku, ve} djeluju u okviru i po programu politike i Vlade SAO Krajine i drugih institucija i organa SAO Krajine. Vlada SAO Krajine svoje oru`ane snage koristi isklju~ivo za odbranu svoje teritorije i njenih granica i tako }e ih i u budu}e koristiti. 3. Navodni problemi o kojim se govori, a sa kojim bi se srpski narod po navodu u Deklaraciji, tek trebao suo~iti u novom ustavnom ure|enju Jugoslavije, za srpski narod su na politi~kom nivou demokratskih odluka ve} prestali biti problemi. Naime, srpski narod odlu~io je plebiscitom da `ivi u istoj dr`avi s ostalim Srbima na prostorima Jugoslavije. Drugo je pitanje {to se te odluke osporavaju oru`anom agresijom ni~im izazvanom i ni~im opravdanom od strane hrvatskih neofa{isti~kih vlasti. Ocjena izre~ena u Deklaraciji da pojedini elementi JNA pru`aju aktivnu podr{ku srpskoj strani, ne odgovara istini. Istina je to da JNA aktivno u~estvuje u razdvajanju sukobljenih strana i da je u toj svojoj ulozi redovno napadana od hrvatskih agresora, pa je samo prinu|ena da se brani. Zatim, svugdje se spominje Hrvatska, a nigdje nema SAO Krajine. Ne mo`e se vi{e govoriti o Srbima u Hrvatskoj nego o Srbima u Krajini, u Slavoniji i Baranji. Nama odgovara prekid vatre i mi nema razloga da se {irimo na hrvatski teritorij. Nas priznaju kao oru`ani subjekt, a kao politi~ki faktor ne priznaju nas. U pismu se jo{ navodi da Vlada Krajine zahtijeva da se SAO Krajini prizna status doma}ina posmatra~koj misiji. I ona je jedino ovla{tena da odobri boravak posmatra~ke misije na svojoj teritoriji. Vlada isklju~uje mogu}nost da u arbitra`noj misiji u~estvuje bilo koji od predstavnika zemalja koji su bile agresori u Jugoslaviji u II svjetskom ratu. Sve odluke koje se donesu bez nas ne mogu nas obavezivati. Na kraju je istakao da predla`e da se tekst pisma usvoji onako kako je napisano. Za diskusiju nije se nitko javio, i jednoglasno je usvojen tekst pisma koji se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 2. Obrazlo`enje je dao predsjednik Vlade i istakao da mi moramo insistirati da se na{ objektivitet izrazi kroz instituciju Krajine. Ustavni polo`aj Krajine mo`e biti ure|en na vi{e na~ina, i to: jedna mogu}nost je ujedinjenje SAO Krajine s Bosanskom Krajinom i obrazovanje posebne federalne jedinice Ujedinjene Krajine. Ostali dio Bosne bio bi federalna jedinica za sebe. Druga mogu}nost je da Krajina u|e u sastav Srbije. Tako bi se Srbija sastojala iz dva dijela me|u kojima ne bi postojala me|usobna teritorijalna veza. Tre}a mogu}nost je da Krajina dobije poseban status, te bi ona predstavljala posebnu federalnu jedinicu. Za diskusiju nije se nitko javio. Jednoglasno je usvojena Platforma o ustavnom polo`aju Krajine. Ad. 3. 212
Obrazlo`enje je dao predsjednik Vlade i istakao da se ovom Odlukom formira Savez mjesne zajednice Cetinjske Krajine, a to je prostor koji jednim dijelom pripada Op{tini Knin, a jednim dijelom je pripadao Op{tini Sinj, koji se pripoio Op{tini Knin. Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je donesena Odluka o formiranju saveza mjesnih zajednica Cetinjska krajina. Ad. 4. Obrazlo`enje je dao ministar za financije Bauk Milan. Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je usvojena Odluka o uvo|enju dodatnog poreza na promet. Ad. 5. Obrazlo`enje je dao Risto Matkovi} i istakao da, na osnovu Zakona o Vladi SAO Krajine, Vlada donosi odluku o primjeni Zakona Republike Srbije na podru~ju Krajine, tako se predla`e da se donese ova Odluka. Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je donesena odluka o primjeni Zakona o zdravstvenoj za{titi Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine. Ad. 6. Obrazlo`enje je dao Risto Matkovi} Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je donesena odluka o osnivanju Fudbalskog saveza SAO Krajine. Ad. 7. Obrazlo`enje je dao Risto Matkovi} i istakao da Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Srbije tra`i mi{ljenje Vlade o zahtjevu Op{tine Benkovac za dodjelu nov~ane pomo}i u iznosu od 600.000 dinara za mjesne zajednice Smokovi} i Zemunik Gornji. Jednoglasno je odlu~eno da se dade saglasnost za odobrenje nov~ane pomo}i. Ad. 8. Obrazlo`enje je dao Bauk Milan i zaklju~eno je da se uputi poziv svim poreznim obveznicima da se pridr`avaju zakonske obaveze o uplati poreza i doprinosa. Risto Matkovi} isti~e da je od Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti Op{tine Knin obavije{ten da se treba formirati Fond zdravstva Krajine. Zatim, re~eno mu je da se obustavi svako pla}anje svih doprinosa za zdravstvo, jer je Rep. Fond Hrvatske odgovorio da nema vi{e nikakve veze sa Krajinom. Zatim trebalo bi formirati Komisiju za utvr|ivanje zdravstvene sposobnosti radnika, te treba preispitati bolovanje, te donijeti uredbu da se bolovanje ispla}uje na teret radnih organizacija. Sve ovo bi trebao da donese ministar za zdravstvo. Zatim treba dati pozajmicu Medicinskom centru Knin za isplatu li~nih dohodaka i naplatiti sve doprinose, a @eljeznici treba dati pozajmicu za akontaciju. ------SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA VLADA SAO KRAJINE 213
Broj: 201/91-1 Knin, 5. 9. 1991. godine MIROVNA KONFERENCIJA O JUGOSLAVIJI U HAGU Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odr`anoj 5. 09. 1991. godine razmatrala je “Deklaraciju o Jugoslaviji” donesenu na Vanrednom ministarskom sastanku Evropske politi~ke kooperacije u Briselu 27. avgusta 1991. godine, Sporazum o prekidu vatre i Memorandum o posmatra~koj misiji i povodom njih zauzela slijede}e stavove. Srpski narod SAO Krajine, koji ~ini historijski i etni~ki prostor srpskog naroda, preko svojih legalnih i legitimnih institucija i organa, od samog po~etka svoje borbe za slobodu i nacionalno i ljudsko dostojanstvo, koji su napadnuti od hrvatske neofa{isti~ke vlasti, koristio je osnovno demokratsko sredstvo – referendum. Koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje, pravo koje ni jednog trenutka nije sporio drugim narodima, srpski narod neopozivo je odlu~io da ne `ivi ni u kakvoj hrvatskoj dr`avi, a za komunisti~kog re`ima silom je bio natjeran da `ivi unutar administrativnih granica Hrvatske kao federalne jedinice FNRJ/SFRJ proteklih ~etrdeset pet godina. Onog ~asa kad su popustile stege komunisti~ke tiranije i na jugoslovenskim prostorima, kada je kona~no postalo mogu}e izraziti svoju volju, srpski narod Krajine odlu~io je da svoj suverenitet ugradi u dr`avu u kojoj }e `ivjeti i ostali dijelovi srpskog naroda na Balkanu. Sve na{e demokratske odluke koje su proiza{le iz demokratske volje srpskog naroda Krajine, hrvatska neofa{isti~ka vlast osporavala je argumentom nasilja i oru`ja. Na `alost, neke ~lanice Evropske zajednice pru`ale su u po~etku prikrivenu a ubrzo potom i otvorenu podr{ku hrvatskom neofa{isti~kom re`imu, koji i po na~inu dolaska na vlast i po drugim karakteristikama podsje}a na nacifa{izam i 1933. godinu. Hrvatska neofa{isti~ka vlast, u nekim elementima identi~na sa prethodnim komunisti~kim totalitarizmom, htjela je, ru{e}i Jugoslaviju, da nas natjera da se pomirimo s terorom i da ne primjenjujemo ono u ~emu ta Hrvatska vidi svoje prirodno pravo – pravo na samoopredjeljenje do otcjepljenja. U takvim okolnostima, uz njihovo oru`ano osporavanje, na{ih referenduma – na{eg jednakog prava, mi nismo imali drugog izbora do da na oru`je uzvratimo oru`jem. Nova Hrvatska na{e pravo i na{e odluke napala je oru`jem u namjeri da agresijom primora srpski narod da `ivi u nezavisnoj neofa{isti~koj Hrvatskoj dr`avi, dr`avi koja toliko podsje}a, i to ne samo nas Srbe, na ono genocidno vrijeme (1941-1945 godina), kada se tako|e zvala i pona{ala “nezavisno” od svake razumnosti i ~ovje~nosti. U ~asu kada se od Evropske zajednice o~ekivalo da }e u skladu sa svojom demokratskom orijentacijom podr`ati demokratske odluke srpskog naroda, odluke kojim se on brani od fa{isti~ke hrvatske vlasti, pi{u se ultimativne (dakle nedemokratske) deklaracije o Jugoslaviji, u kojima se osporava pravo srpskom narodu na samoopredjeljenje. U deklaraciji o Jugoslaviji ka`e se da dr`ave ~lanice Evropske zajednice “podsje}aju odgovorne za nasilje na njihovo opredjeljenje da nikada ne priznaju promjenu granica do koje nije do{lo mirnim putem i sporazumno”. Vlada SAO Krajine povodom ovog stava Evropske zajednice u Deklaraciji postavlja pitanje Evropskoj zajednici o kojim je granicama rije~. Ukoliko se radi o unutra{njim granicama u Jugoslaviji, Vlada SAO Krajine skre}e pa`nju Evropskoj zajednici na to da to nisu nikakve dr`avne granice, jer nemaju neophodne atribute zato – me|unarodno priznanje i sporazumno priznavanje od svih zainteresovanih strana. Osim toga, ne postoji ni jedan dokument u Jugoslaviji i izvan nje koji sankcioni{e te navodno dr`avne granice, koje ~ine administrativnu podjelu jedinstvene dr`avne teritorije Jugoslavije. Evropska 214
zajednica sama tvrdi da ne va`i nikakva promjena granica bez njihovog me|unarodnog priznanja, pa je otuda ~udno da Evropska zajednica ne dopu{ta da se promjeni ne{to {to po njenim opravdanim kriterijumima ne postoji. Ukoliko se pak misli na spoljne dr`avne granice Jugoslavije, onda me|u nama nema nikakvog spora. Za~u|uje da Evropska zajednica, ukoliko je rije~ o unutra{njim granicama u Jugoslaviji, uop{te pomi{lja na njihovo priznanje upravo zato jer one nisu plod nikakvog sporazuma, ve} su one izraz komunisti~ke tiranije i samovolje zloglasnog komunisti~kog vo|e Josipa Broza. U Deklaraciji se tako|er konstatuje da je “potpuno pogre{na politika srpskih neregularnih formacija {to nastoje da rije{e probleme za koje o~ekuju da }e se s njima suo~iti u novom ustavnom ure|enju vojnim sredstvima”. Vlada SAO Krajine ne prihvata takvu kvalifikaciju iz slijede}ih razloga: 1. Srpske oru`ane snage u SAO Krajini, koje ~ine milicija Krajine i Teritorijalna odbrana Krajine, apsolutno su legalne formacije i ~ine dio jedinstvenog sistema odbrane u Jugoslaviji. 2. Srpske oru`ane snage nemaju nikakvu svoju politiku, ve} djeluju u okviru i po programu politike i Vlade SAO Krajine i drugih institucija i organa SAO Krajine. Vlada SAO Krajine svoje oru`ane snage koristi isklju~ivo za odbranu svoje teritorije i njenih granica i tako }e ih i u budu}e koristiti. 3. Navodni problemi o kojim se govori a s kojim se srpski narod po navodu u Deklaraciji tek trebao suo~iti u novom ustavnom ure|enju Jugoslavije, za srpski narod su na politi~kom nivou demokratskih odluka ve} prestali biti problemi. Naime, srpski narod odlu~io je plebiscitom da `ivi u istoj dr`avi s ostalim Srbima na prostorima Jugoslavije. Drugo je pitanje {to se te odluke osporavaju oru`anom agresijom ni~im izazvanom i ni~im opravdanom od strane hrvatskih neofa{isti~kih vlasti. Ocjena izre~ena u Deklaraciji da pojedini elementi JNA pru`aju aktivnu podr{ku srpskoj strani ne odgovara istini. Istina je to da JNA aktivno u~estvuje u razdvajanju sukobljenih strana i da je u toj svojoj ulozi redovno napadana od hrvatskih agresora, pa je samo prinu|ena da se brani. Vlada SAO Krajine smatra da se najmanje moglo o~ekivati od Evropske zajednice poslije toliko napora da sru{i komunisti~ki re`im, da ona prihvati i podr`ava odluke tog re`ima, ~ime ona dovodi u sumnju iskrenost svojih anitkomunisti~kih zalaganja, {to kod srpskog naroda, iznurenog totalitaristi~kim komunisti~kim re`imom, ra|a podozrenje i revolt. Me|utim, u svemu tome ohrabruju}a je ~injenica da Evropska zajednica u Deklaraciji zastupa stav da ne}e prihvatiti politiku svr{enog ~ina. Po na{oj ocjeni, to se ponajprije odnosi na politiku komunista i njihovu nedemokratsku naviku da sve i svakoga stavi pred svr{en ~in i ne nikako na demokratski izra`enu volju srpskog naroda u Krajini. I nadalje, odlu~an stav Evropske zajednice da ne priznaje promjenu granica silom, za nas zna~i veliku podr{ku u situaciji kada je plebiscitom novouspostavljena granica izme|u SAO Krajine i Republike Hrvatske napadnuta od strane fa{isti~ke Hrvatske. Vlada SAO Krajine ne sla`e se sa onim imenovanjem dijela Jugoslovenske dr`avne teritorije koja se primjenjuje u ova tri razmatrana dokumenta. Naime, ono {to se za vrijeme komunisti~kog re`ima imenovalo kao Socijalisti~ka Republika Hrvatska danas se dijeli na Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu kao samostalni politi~ki subjekt, druge srpske autonomne oblasti i Republiku Hrvatsku. Vlada SAO Krajine podr`ava Sporazum o prekidu vatre u svim njegovim odredbama osim u onoj u kojoj se teritorija na kojoj se vode oru`ane borbe imenuje samo kao Hrvatska pri ~emu se ne izdvaja SAO Krajina i druge srpske autonomne oblasti kao posebno od Hrvatske 215
odvojene teritorije jednako legitimno odvojene kao {to je i stvarni hrvatski teritorij legitimno odvojen od Jugoslavije. Vlada SAO Krajine podr`ava Sporazum o prekidu vatre zato {to je sa svoje strane vatru i oru`anu borbu upotrebljavala samo u funkciji odbrane od hrvatske agresije i drugo, {to principjelno smatra da se sva pitanja mogu i moraju rje{avati isklju~ivo mirnim putem i demokratskim sredstvima. Vlada SAO Krajine ima istu primjedbu kao i u slu~aju sa Sporazumom o prekidu vatre i u vezi s Memorandumom posmatra~ke misije. Naime, i u ovom dokumentu neadekvatno se imenuje prostor na koji se odnosi aktivnost posmatra~ke misije. Stoga Vlada SAO Krajine zahtijeva da se SAO Krajini prizna status doma}ina kao {to je to ura|eno i s drugim subjektima u Jugoslaviji. Osim toga, Vlada SAO Krajine upozorava sve nadle`ne faktore na to da je jedino ona ovla{tena da odobri boravak posmatra~ke misije na svojoj teritoriji. Svaki boravak posmatra~ke misije, bez prethodne formalne saglasnosti Vlade SAO Krajine uzurpacija je njenog prostora i njenih ovla{tenja, naru{ava suverenitet Krajine i kao takav nelegalan je. Vlada SAO Krajine, nije protiv boravka nenaoru`anih posmatra~kih misija, nego se samo protivi tome {to se za taj boravak ne tra`i njena suglasnost na {to smo ve} jednom odgovorne za to upozorili. Vlada SAO Krajine ne prihvata za srpski narod uvredljiv i neodr`iv tretman nacionalne manjine, na {to je usmjerena djelatnost dijela Evropske zajednice i neofa{isti~ke hrvatske vlasti podr`ane od Vatikana, s obzirom na nerazumno insistiranje da se ozvani~i od komunista oktroisana administrativna raspodjela Jugoslavije kao dr`avna raspodjela. Srbi su i prema Ustavu SFRJ koji Evropska zajednica uzima kao osnovu legaliteta, na srpskom dijelu jugoslovenske dr`avne teritorije priznati kao narod, i to }e ostati i u budu}e u onom dijelu dr`ave koji je ostao kao cjelina nakon otcjepljenja onog dijela biv{e teritorije Socijalisti~ke Republike Hrvatske koji Hrvatskoj stvarno pripada i cijele Slovenije. S obzirom na to da svaki rat zavr{ava mirovnim konferencijama, Vlada SAO Krajine nema, naravno, ni{ta protiv mirovne konferencije. Ono ~ime se mi ne sla`emo jeste to da se Vlada SAO Krajine izostavlja iz sastava mirovne konferencije. Zvu~i pomalo nevjerovatno da je u procesu zaklju~ivanja mira izostavljena jedna od sukobljenih strana koja se opravdano priznaje i navodi u kontekstu obezbje|ivanja primirja i u~estvovanja u odlu~ivanju o raspletu jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize. Vlada SAO Krajine unaprijed isklju~uje mogu}nost da u arbitra`noj komisiji o Jugoslaviji u~estvuje bilo koji predstavnik zemalja koje su bile agresori na Jugoslaviju u Drugom svjetskom ratu i time u~esnici u stra{nom genocidu nad srpskim narodom koji je po svojoj strastvenosti odudarao od genocidne industrije drugdje u Evropi. Vlada SAO Krajine posebno zahtjeva da se Njema~ka isklju~i iz odlu~ivanja na Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji i istovremeno inzistira da se u taj proces uklju~i Sovjetski Savez i Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave. Vlada SAO Krajine, povodom stava Evropske zajednice, da na Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji izostanu legalni i legitimni organi SAO Krajine – upozorava kako Evropsku zajednicu, tako i cjelokupnu svjetsku javnost na mogu}e implikacije takvog stava jer nikakve odluke Mirovne konferencije o Jugoslaviji ne}e obavezivati SAO Krajinu ukoliko ona ne bude punopravno u~estvovala na toj Konferenciji. Po{to ovo pitanje smatramo zna~ajnim za na{ mir, ali i za mir u Jugoslaviji i Evropi, upozoravamo odgovorne faktore u Evropi i u Jugoslaviji da vode ra~una o ovoj elementarnoj politi~koj i pravnoj ~injenici u svojim koncepcijama o neophodnom razrje{enju jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize i obustavljanju oru`anih sukoba. 216
Vlada SAO Krajine nema mandat srpskog naroda SAO Krajine da ~ini bilo kakve ustupke na {tetu naroda koji joj je ukazao povjerenje da zastupa njegove interese u ovim sudbonosnim trenucima, a jo{ manje ima pravo da stoji po strani doga|aja u vremenu kada se na odre|enim nivoima direktno odlu~uje o njegovoj sudbini i njegovom polo`aju u Jugoslaviji i Evropi. Ho}emo da vjerujemo da je evropska politi~ka racionalnost i uva`avanje realnosti, ako i demokratska tradicija koja u dana{njoj Evropi postoji, dovoljna garancija da }e se po{tovati pravo srpskog naroda SAO Krajine, kao, uostalom, i pravo drugih naroda, na samoopredjeljenje i njegova demokratski izra`ena volja. Svako drugo rje{enje bilo bi i bi}e izraz politi~ke neracionalnosti koje }e nu`no po zakonima politi~kog djelovanja voditi daljnjim sukobima i ugro`avati mir na {irem prostoru. Zato zahtijevamo od svih relevantnih faktora u procesu odlu~ivanja o miru u Jugoslaviji da sprije~e da se jedno nasilje nad srpskim narodom SAO Krajine koje sprovodi fa{isti~ka hrvatska vlast ne zamijeni drugim nasiljem, onim {to bi poni{tilo demokratski izra`enu volju srpskog naroda i time njegovo pravo na samoopredjeljenje. Takav postupak negirao bi suverenost srpskog naroda – a to srpski narod ne}e dozvoliti kao {to to ni do sada u svojoj istoriji nije dozvoljavao, bez obzira na novu cijenu koju bi morao platiti za svoju slobodu. Za srpski narod biti slobodan zna~i biti suveren, a biti suveren zna~i postojati u formi vlastite demokratske dr`ave. PREDSJEDNIK VLADE SAO KRAJINE M.P.125 D o s t a v lj e n o: 1. Ujedinjenim nacijama 2. Ministarskom savjetu Evropske zajednice 3. Parlamentu Evropske zajednice 4. Visokom Komesarijatu KEBS-a 5. Predsjedni{tvu SFRJ 6. Saveznom izvr{nom vije}u 7. Narodnoj skup{tini Republike Srbije 8. Predsjedniku Republike Srbije 9. Vladi Republike Srbije ------SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA VLADA SAO KRAJINE Broj: 206/91-1 Knin, 5. 9. 1991. godine
dr Milan Babi}, Šv.r.š
PLATFORMA VLADE SAO KRAJINE O MOGU]IM RJE[ENJIMA USTAVNOG POLO@AJA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE U BUDU]OJ ZAJEDNICI JUGOSLOVENSKIH NARODA Ustavni polo`aj Krajine mo`e biti ure{en na vi{e na~ina i oni }e biti izlo`eni jedan za drugim. 125
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
217
Pristupanje temeljnoj rekonstrukciji Jugoslavije koje podrazumijeva brisanje tzv. avnojevskih granica i utvr|ivanje nove unutra{nje podjele teritorije, {to je Krajina svojim odlukama utemeljenim na dva referenduma ve} u~inila omogu}ava ostvarenje jedne od nekoliko prihvatljivih varijanata ustavnog polo`aja Krajine. Jedna od mogu}nosti je ujedinjavanje SAO Krajine s Bosanskom Krajinom i obrazovanje posebne federalne jedinice Ujedinjene krajine. (U ovom slu~aju bi ostali dio Bosne bio federalna jedinica za sebe). Druga mogu}nost je da Krajina u|e u sastav Srbije. Tako bi se Srbija sastojala iz dva dijela, me|u kojima ne bi postojala neposredna teritorijalna veza. To je slu~aj kakav se javlja u svijetu. Tako su npr. Isto~ni i Zapadni Pakistan, koji su dvadesetak godina predstavljali dvije posebne federalne jedinice Pakistanske federacije, bili razdvojeni Indijom; izme|u dva svjetska rata Isto~na Pruska je tzv. Poljskim koridorom bila odvojena od Njema~kog Rajha, ~ija je sastavni dio bila; danas je Aljaska od ostalog dijela Sjevernoameri~ke federacije odvojena teritorijom Kanade. U tom slu~aju bi Krajina bila integralni dio Republike Srbije, s tim {to bi, eventualno, kao i Vojvodina i Kosovo i Metohija, imala status autonomne jedinice. Najzad, tre}a mogu}nost da Krajina, kao kompaktna teritorijalna jedinica, dobije u budu}oj jugoslovenskoj federaciji poseban status. Osim federalnih jedinica, u sastav Jugoslavije bi neposredno ulazila i Krajina, koja ne bi bila vezana ni za jednu od federalnih jedinica. Komparativni federalizam zna i za ovakve slu~ajeve. Tako su, na primjer u periodu izme|u 1871. i 1918., Alzas i Lorena imali poseban status u Njema~koj federaciji; to je danas slu~aj s dr`avom D`amui Ka{mir u Indijskoj Uniji: tako|er Portoriko ima status pridru`ene dr`ave u SAD. U svim navedenim primjerima, pomenuta podru~ja, iako integralni dio dr`ave u pitanju, nemaju status federalne jedinice, {to onda ima indikacija i na njihovu organizaciju, nadle`nosti u~e{}a u radu saveznih organa i sli~no. – U slu~aju prihvatanja ovakve solucije, ustavom budu}e jugoslovenske federacije (bez obzira ko bi tu federaciju sa~injavao) bio bi regulisan ustavni polo`aj Krajine koji u su{tini ne bi morao mnogo da se razlikuje od polo`aja federalne jedinice. Imanentne slabosti federacije kao oblika dr`avnog ure|enja, a posebno federacije kakva je jugoslovenska, u kojoj je nacionalni momenat dominantan u odnosu na demokratski, name}u ideju o organizaciji Jugoslavije kao regionalne dr`ave (kakva recimo postoji u dana{njoj [paniji, pa donekle i u Italiji). ^itava zemlja, bez obzira da li bi ostala u sada{njim granicama ili ne, bila bi podijeljena na izvjestan broj regiona (oblasti), koji bi svaki za sebe predstavljali zaokru`enu geografsku, ekonomsku, eventualno istorijsku i etni~ku cjelinu. Regioni bi preko sopstvenih organa raspolagali {irokim krugom ovla{tenja u oblastima povjerenim im ustavom zemlje. Oni bi, izme|u ostalog, donosili sopstveni statut i propise. Ustavom bi bile ustanovljene tri vrste nadle`nosti: one ~ije bi i normiranje i izvr{avanje bili u rukama centralnih organa; druge u kojima bi propise donosili centralni organi, a izvr{avali ih regionalni; i tre}e, koje bi u cjelini bile prepu{tene regionalnim organima. Razumljivo, rad regionalnih organa stajao bi pod nadzorom centralnih. Centralni parlament sastojao bi se od dva doma: Vije}a gra|ana, izabranog na op{tim izborima {irom zemlje, po izbornim jedinicama s pribli`no istim brojem gra|ana, i Vije}a regiona, u kome bi bili zastupljeni svi regioni, ali ne na paritetnom na~elu, ve} u zavisnosti broja stanovnika (recimo u razmjeru od dva do pet predstavnika). Oba doma bila bi potpuno ravnopravna i za svaku odluku bila bi neophodna njihova saglasnost.
218
Najdelikatnije pitanje je svakako utvr|ivanje broja i granica regiona. To bi morale da budu od po nekoliko stotina hiljada stanovnika koje ve} u trenutku svog obrazovanja ne bi bile vje{ta~ke tvorevine, ve}, uslovno re~eno, “prirodne”; one bi se same po sebi nametale u skladu s istorijskim, geografskim, etni~kim i drugim kriterijima. Svaki pojedini region morao bi da bude cjelina sposobna za samostalno obavljanje regionalnih funkcija, kao i u nizu drugih dr`ava, slabije razvijenim regionima bila bi neophodna iz centralnih fondova. Regioni bi morali da budu obrazovani nezavisno od postoje}ih republi~kih teritorija. Recidivi pro{losti, sje}anje na usta{ki genocid, zatim dana{nji stavovi hrvatskog vrhovni{tva koji su do{li do izra`aja i u Ustavu Hrvatske od decembra 1990., kao i sve {to se posljednjih godinu dana de{ava u Hrvatskoj govori da autonoman status Krajine u okviru Hrvatske ne dolazi u obzir kao mogu}e rje{enje jer se srpski narod Krajine ve} izjasnio za ~vrstu zajednicu sa Srbijom. Svako od drugih izlo`enih rje{enja bilo bi za Krajinu prihvatljivije. Izbor me|u njima zavisit }e prevashodno od dva momenta: Ustavne rekonstrukcije Jugoslavije, i drugo, teritorijalnog obima budu}e dr`avne zajednice. Osnovno opredijeljenje za Krajinu jeste neophodnost da bude u okvirima dr`ave koja }e okupljati srpski narod iz svih onih podru~ja gdje on predstavlja ve}inu. Ako to bude prava federacija, problema nema. Problem se pogotovo ne postavlja ako Jugoslavija bude organizovana kao regionalna dr`ava. U slu~aju pak konfederacije Jugoslavije ili njenog raspada Krajina mora ostati vezana na jedan od naprijed predlo`enih na~ina za dr`avu u koju }e u}i Srbija i Crna Gora i, valja se nadati, Bosna. M.P.126
PREDSJEDNIK dr Milan Babi}, Šv.r.š
------Na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. Zakona o Vladi Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Vlada SAO Krajine na sjednici odr`anoj dana 5. 09. 1991. godine, donijela je slijede}u ODLUKU o formiranju Saveza mjesnih zajednica Cetinske krajine 1. Na podru~ju Cetinske krajine izme|u sela Civljana i Oti{i}a formira se Savez mjesnih zajednica Cetinske krajine, kao dio teritorije Op{tine Knin. Ovaj Savez na tom podru~ju ima svoj savjet koji donosi odluke iz nadle`nosti Skup{tine op{tine Knin. Ove odluke su privremenog karaktera. 2. Upravnu, izvr{nu i sudsku vlast za to podru~je obavljat }e odgovaraju}i op{tinski, odnosno sudski organi Op{tine Knin. 3. Odluka stupa na snagu odmah. Broj: 202/91-91 Knin, 5. 09. 1991. godine 126
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
219
M.P.127
PREDSJEDNIK VLADE SAO KRAJINE dr Milan Babi}, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
101 1991., rujan 5. Bribirske Mostine Zaklju~ci sa sastanka mjesnih zajednica skradinskog zale|a o prekidu neprijateljstava
Na sastanku predstavnika Mesnih zajednica Skradinskog zale|a, odr`anom 5. septembra 1991. godine u Bribirskim Mostinama usvojeni su slede}i zaklju~ci: 1. Bezuslovni prekid vatre od 5. septembra 1991. godine od 20,00 sati. 2. Da se oru`ane snage povuku iz svih sela na liniju Skradin – Kakanj – Smrdelje, a kao rok je odre|en 6. septembar u 20,00 sati. 3. U prelaznom periodu kontrolu primirja }e vr{iti JNA i to samo aktivni sastav. 4. Policijska postaja u Skradinu bi}e formirana na osnovu nacionalnog pariteta, u brojnom stanju od 17. avgusta 1990. godine. 5. U prelaznom periodu, policijske poslove vr{i}e policija uz pratnju JNA. 6. Od 7. septembra u 20,00 sati omogu}i}e se siguran povratak u iseljena sela i napu{tene domove. Organizaciju i sigurnost povratka preuzima JNA i Mesne zajednice. 7. Zaklju~no sa 6. septembrom u 20,00 sati oslobodi}e se sve saobra}ajnice od prepreka i izvr{iti razminiranje minskih polja. Kontrolu terena obavi}e jedinice JNA. 8. Asanaciju terena izvr{i}e jedinice JNA uz pomo} Mesnih zajednica i veterinarskih slanica. 9. Za sva naselja omogu}iti {to br`i dovod struje, telefona i vode, kao i br`e dostavljanje po{tanskih po{iljki, a naro~ito penzija. 10. Raditi na stvaranju uslova za {to skoriji po~etak {kolske godine. 11. Raditi na {to skorijem uspostavljanju autobuskih veza. Predlo`eno je da svi gra|ani koji se trenutno nalaze u raznim zatvorima, budu pu{teni na slobodu. Za kontrolu po{tovanja primirja i sprovo|enja usvojenih zaklju~aka imenovana je komisija u sastavu: Urukalo Dragan (Brati{kovci), Petar Damjani} (Velika Glava), Miroslav Masla} (Skradin), La}a Ante Niko (Dubravice) i potpukovnik Nikola A}imovi} iz Kninskog korpusa JNA. Predstavnici mesnih zajednica koji su u~estvovali u razgovorima: Miroslav Masla} (Skradin) La}a Niko Ante (Dubravice) Bari{i} Joso (Rupe) 127
Isto.
220
Petar Damjani} (Velika Glava) Bari{i} Joso Bili (La{kovica) Mirko Dobrijevi} (Plastovo) Nedeljko Duji} (I}evo) Dragan Urukalo (Brati{kovci) Vitomir Lari} (Gorice) Milovan Kartelo i Rajko Gnjidi} (Va}ani) Ante Sladi} (Sonkovi}) Gra~ac nije imao zastupnika @drapanj nije imao zastupnika Veseljko Steveli} (Bribir) Milan Mareti} (Piramatovci) Miroslav Peri{a (Krkovi}) Zvonko Relja (La|evci) Nikola Bezbradica (@a`vi}) Rajko Macura (Cicvare, Me|are) Sastanku je ispred Kninskog korpusa JNA prisustvovao pukovnik Mesud Hasoti}, kao i tri ~lana Komisije Predsedni{tva SFRJ za kontrolu primirja. Pre i u toku sastanka nije bilo nikakvih problema iako prema dogovoru nisu bili prisutni ni pripadnici MUP-a ni Zbora narodne garde, kao ni SUP-a Krajina. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 6006.
102 1991., rujan 18. Knin Zapisnik 6. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 6. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odr`ane 18. 09. 1991. godine u zgradi Skup{tine op{tine soba broj 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade Babi} dr Milan, Macura Lazar, Bauk Milan, [impraga Branko, Le`ai} Vaso, Marti} Milan, Matkovi} Risto i Bad`a Du{an. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade je otvorio sjednicu i predlo`io sljede}i Dnevni red 1. Dono{enje odluke o upu}ivanju zahtjeva predsjedavaju}em Konferencije o Jugoslaviji u Hagu Lordu Karingtonu za punopravno u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajine na Konferenciji o Jugoslaviji, 221
2. Razmatranje zahtjeva Op{tine Korenica i Obrovac za dodjelu finansijskih sredstava za osnovno i srednje obrazovanje, 3. Dono{enje odluke o preuzimanju svih napu{tenih pokretnih i nepokretnih stvari, stanova u dru{tvenoj svojini, te preduze}a u dru{tvenoj svojini i pokretnosti koje se u njima nalaze u svojini op{tina na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina. Rasprava po dnevnom redu. A.d. 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Isti je istako da je nu`no uputiti zahtjev Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu Lordu Piteru Karingtonu za punopravno u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajine na Konferenciji. Zatim je istakao hronologiju nastajanja Krajine i utvr|eni tekst zahtjeva. Nakon diskusije jednoglasno je odlu~eno da se uputi zahtjev u tekstu kako je pro~itano. Zahtjev se prila`e zapisniku pod jedan i ~ini njegov sastavni dio. A.d. 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je ministar za financije Bauk Milan i istakao da su se pismeno obratile op{tine Korenica i Obrovac za dodjelu financijskih sredstava za isplatu li~nih dohodaka radnika u osnovnom i srednjem {kolstvu jer se istim ve} par mjeseci kao {to nam je poznato ne ispla}uju li~ni dohoci. Zatim je istakao da privatni ko ni dru{tveni sektor ne upla}uju svoje da`bine. Za op{tine mo`e se re}i da je jedino Knin, Korenica i ne{to malo Gra~ac podmirili svoje obaveze prema Krajini, a ostale ni{ta. Npr. Op{tina Benkovac mogla bi da uplati bar 50% svoje obaveze jer posluje pozitivno ~ak radi i za izvoz, a ona ne upla}uje ni{ta, svoje potrebe rje{ava preko Bud`eta op{tine. Dakle oni se pona{aju kao dr`ava u dr`avi. Na kraju je predlo`io da se isplati Kninu, Korenici i Obrovcu po 5,5 hiljada dinara po radniku s tim {to Obrovac mora dostaviti broj radnika na svom podru~ju jer to nije u~inio u dopisu. Predlog je stavljen na glasanje. Jednoglasno je zaklju~eno da se Kninu, Korenici i Obrovcu isplati 5,5 hiljada dinara za {kolstvo. A.d. 3. Ministar za unutra{nje poslove predlo`io je da se uputi apel svim izbjeglicama da se vrate na svoje podru~je i pomognu u izgradnji Krajine. Zatim predla`e da se donese odluka o preuzimanju svih napu{tenih pokretnih i nepokretnih stvari, stanova u dru{tvenoj svojini, te preduze}a u dru{tvenoj svojini i pokretnosti koje se u njima nalaze u svojini op{tina na teritoriji Srpska Autonomna Oblast Krajina. Nakon diskusije jednoglasno je donesena gore navedena odluka. Odluka se prila`e zapisniku pod tri i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. Zapisni~ar: Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi} -------
222
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA VLADA SAO KRAJINE Broj: 215/91-1 Knin, 18. 09. 1991. godine KONFERENCIJA O JUGOSLAVIJI U HAGU PREDSJEDAVAJU]EM KONFERENCIJE LORDU PITERU KARINGTONU Vlada SAO Krajine na sjednici odr`anoj 18. 09. 1991. godine donijela je Odluku da predsjedavaju}em Konferencije o Jugoslaviji u Hagu lordu Piteru Karingtonu uputi zvani~ni ZAHTJEV za punopravno u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu. Vlada SAO Krajine svoj zahtjev za punopravno u~e{}e na Konferenciji o Jugoslaviji temelji na pravu naroda na samoopredjeljenje i samoodbranu kao i na odlukama i odredbama pravila me|unarodnog ratnog prava. 1. SAO Krajina samostalni je politi~ki i pravni subjekt u okviru Jugoslavije. Politi~ka i pravna samostalnost SAO Krajine datira od 19. 08. 1990. godine kada se srpski narod SAO Krajine na plebiscitu, koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje, gotovo stoprocentnom ve}inom odlu~io za autonoman politi~ki i pravni status SAO Krajine u okviru Jugoslavije. 2. Demokratska volja srpskog naroda SAO Krajine izra`ena na referendumu (dva puta 19. 08. 1990. i 12. 05. 1991. godine), da autonomno odlu~uje o svojoj sudbini, napadnuta je od hrvatske fa{isti~ke vlasti svim sredstvima uklju~uju}i i oru`je, zbog ~ega je srpski narod SAO Krajine, koriste}i svoje pravo na samoodbranu, bio primoran da se brani oru`jem, {to je prouzrokovalo ratne sukobe. Cilj odbrane srpskog naroda bio je da se odbrani teritorijalni integritet, politi~ka i pravna samostalnost SAO Krajine i da se istovremeno srpski narod SAO Krajine za{titi od novog genocida koji je pripremala hrvatska fa{isti~ka vlast. Zbog agresije neofa{isti~ke hrvatske vlasti na SAO Krajinu, SAO Krajina i njene oru`ane snage uvu~ene su u ratni sukob protiv svoje volje, stoga Vlada SAO Krajine, zahtjeva od Konferencije u Hagu da omogu}i punopravno u~e{}e Vladi SAO Krajine na Konferenciji, kako bi ona kao legalan i legitiman organ vlasti SAO Krajine prestavljala SAO Krajinu i u njeno ime punopravno u~estvovala u dono{enju odluka o obustavljanju agresije Republike Hrvatske na SAO Krajinu i druge srpske oblasti i potpuni prekid oru`anih sukoba ~ime bi se stvorile osnove za pravedno i trajno rje{enje jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize. Na{ zahtjev po~iva na tome {to SAO Krajina ispunjava sve neophodne uslove da joj se prizna status u sukobu, a time i pravni i politi~ki subjektivitet, jer ima: – sopstevnu teritoriju koju kontroli{e; – legalnu na osnovu Ustavnog zakona SAO Krajine, obrazovanu Vladu Krajine, koja de fakto vr{i suverenu vlast na svojoj teritoriji i koju podr`ava cjelokupno stanovni{tvo; – legalne oru`ane snage SAO Krajine organizovane i pot~injene vrhovnoj komandi i vojnoj disciplini uz strogo po{tovanje zakona i obi~aja me|unarodnog ratnog prava; 223
– osnovni konstitutivni akt SAO Krajine, Ustavni zakon SAO Krajine; – Skup{tinu SAO Krajine konstituisanu od poslanika izabranih na slobodnim i vi{estrana~kim izborima na osnovu odredaba pravnih propisa SAO Krajine. Ovim SAO Krajina ispunjava sve potrebne uslove me|unarodnog prava koji se tra`e kao osnov priznanja samostalnosti i teritorijalnog i politi~kog subjektiviteta odre|ene teritorije. a) ^lan 1. Ha{kog pravilnika o dobrovolja~kim odredima i miliciji tra`i slijede}e uslove za priznavanje oru`anih snaga kao zara}ene strane, odnosno strane u sukobu: b) Da oru`ane snage imaju na ~elu li~nost odgovornu za svoje pod~injene. c) Da oru`ane snage imaju znak raspoznavanja. d) Da oru`ane snage otvoreno nose oru`je. e) Da se u operacijama koje vode oru`ane snage pridr`avaju zakona i obi~aja rata. a) Oru`ane snage SAO Krajine koju ~ine Teritorijalna odbrana Krajine i Milicija Krajine pot~injene su vrhovnom komandantu oru`anih snaga SAO Krajine i on je odgovoran za svoje pot~injene. Institucija Vrhovne komande sankcionisana je zakonom SAO Krajine. b) Oru`ane snage SAO Krajine imaju posebne oznake – srpsku trobojku u obliku {tita s ukr{tenim ma~evima i natpisom “Krajina” i “Milicija Krajine”. c) Oru`ane snage SAO Krajine legalna su institucija sistema i njeni pripadnici otvoreno nose oru`je. d) Oru`ane snage s SAO Krajine podre|ene su Vrhovnoj komandi. Vrhovni komandant oru`anih snaga SAO Krajine svoje snage upotrebljava u skladu s zakonima i obi~ajima ratnog prava. Jedinice oru`anih snaga SAO Krajine u svim operacijama koje vode pridr`avaju se zakona i obi~aja ratnog prava i djeluju isklju~ivo u okviru sopstvene teritorije brane}i je od agresije Republike Hrvatske. Svi ovi navodi koji predstavljaju odgovore na ta~ke uslova iz ~lana 1. Ha{kog pravilnika o dobrovolja~kim odredima i miliciji, iako su javnosti poznati, podlije`u provjeri uz odobrenje Vlade SAO Krajine. Sve navedeno ~ini dovoljan osnov i bitnu pretpostavku prema pravilima Me|unarodnog ratnog prava za priznanje SAO Krajine, kao i za to da joj se uputi poziv za punopravno u~estvovanje na Konferenciji o Jugoslaviji. Molimo Vas da prilikom odlu~ivanja o na{em zahtjevu za punopravno u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na Konferenciji u Hagu imate u vidu i ~injenicu da je srpski narod dana{nje SAO Krajine 1918. godine prilikom stvaranja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije) samostalno i suvereno preko svojih predstavnika u Narodnom vije}u (fakti~ki vladi), odlu~ivao o ulasku u zajedni~ku dr`avu, uostalom kao {to su to ~inili Srbi i u drugim dijelovima zemlje. Tra`imo od Vas, gospodine Karington, da na prvoj plenarnoj sjednici Konferencije o Jugoslaviji u Hagu koja je zakazana za ~etvrtak (19. septembar 1991. godine), razmotrite na{ zahtjev i da nas o tome obavijestite. PREDSJEDNIK VLADE SAO KRAJINA 128 dr Milan Babi}, Šv.r.š M.P. Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine 128
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
224
103 1991., rujan 25. Beli Manastir Ustavni zakon “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem”
SRPSKA OBLAST BARANJA I ZAPADNI SREM USTAVNI ZAKON SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM Beli Manastir, septembar, 1991. Polaze}i od principa samoopredelenja naroda, kao me|unarodnog priznatog prava, srpski narod Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem je, donose}i Deklaraciju o suverenoj autonomiji srpskog naroda, odluku o polo`aju srpskog naroda Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, ne osporavaju}i pravo drugim narodima na samoopredelenje, odlu~io da `ivi zajedno s narodima Republike Srbije, Republike Crne Gore i drugim narodima koji `ele `iveti u istoj dr`avi Jugoslaviji zasnovanoj na vladavini prava i socijalnoj pravdi, ravnopravnosti slobodama i pravima ~oveka i gra|anina, slobodnom tr`i{tu, ravnopravnosti svih oblika svojine, demokratskim na~elima, dru{tvenog i dr`avnog ure|enja. Ostvaruju}i ovo svoje istorijsko i nacionalno pravo, srpski narod Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, preko svojih izabranih predstavnika na 2. zasedanju Velike Narodne Skup{tine u Belom Manastiru dana 25. septembra privremeno utvr|uju}i ure|enje Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, donosi USTAVNI ZAKON SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OSNOVNE ODREDBE ^lan 1, Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem (u daljem tekstu: Srpska Oblast) je samostalna federalna jedinica u Jugoslaviji i ravnopravna je s drugim federalnim jedinicama i njihovim delovima koje su donele odluku da ostanu u Jugoslaviji. ^lan 2. Srpska oblast je demokratska federalna jedinica srpskog naroda, drugih naroda i nacionalnih manjina koji u njoj `ive udru`eni slobodno izra`enom voljom naroda na samoopredelenje, zasnovana na ravnopravnosti, slobodama i pravima ~oveka i gra|anina, vladavini prava i socijalnoj pravdi. ^lan 3. U Srpskoj Oblasti vlast pripada svim njenim gra|anima. Gra|ani ostvaruju vlast referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
225
^lan 4. Teritoriju Srpske Oblasti ~ine gradovi, sela, naseljena mesta i teritorije ~iji su gra|ani doneli odluku o udru`ivanju. Granice Srpske Oblasti odre|uju se Zakonom. ^lan 6. U Srpskoj Oblasti je u slu`benoj upotrebi srpski jezik i }irili~ko pismo. Na podru~ju Srpske Oblasti gde `ive drugi narodi i nacionalne manjine, u upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma na na~in utvr|en Zakonom. ^lan 7. Srpska Oblast ima glavni grad, himnu, grb i zastavu, koji se ure|uju Zakonom. SLOBODE, PRAVA I DU@NOSTI ^OVEKA I GRA\ANINA ^lan 8. Svim gra|anima Srpske Oblasti jam~e se i priznaju najvi{a demokratska, li~na, politi~ka, nacionalna, ekonomska, socijalna, kulturna i druga prava ~oveka i gra|anina. ^lan 9. Slobode i prava ~oveka i gra|anina ograni~eni su samo jednakim slobodama i pravima drugih, i kad je to utvr|eno Ustavnim zakonom. ^lan 10. Gra|ani su jednaki u pravima i du`nostima i imaju jednaku za{titu pred dr`avnim i drugim organima bez obzira na rasu, rod, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost, veroispovest, politi~ko ili drugo ube|enje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili koje li~no svojstvo. EKONOMSKO I SOCIJALNO URE\ENJE ^lan 11. Ekonomsko i socijalno ure|enje zasniva se na slobodnom privre|ivanju u svim oblicima svojine na jedinstvenom tr`i{tu robe, rada i kapitala, na samostalnosti preduze}a i svih drugih oblika organizovanja, na upravljanju i prisvajanju na osnovu svojine i rada, kao i na pravo zaposlenih i pravu drugih gra|ana na socijalnu sigurnost. ^lan 12. Jam~e se svi oblici svojine i imaju jednaku pravnu za{titu. Strano lice mo`e sticati pravo svojine po uslovima utvr|enim Zakonom. ^lan 13. Svojinska prava i obaveze na sredstvima u dru{tvenoj i dr`avnoj svojini i uslovi pod kojima se ta sredstva mogu pretvarati u druge oblike svojine ure|uju se zakonom. ^lan 14. Prirodna bogatstva i dobra u op{toj upotrebi, kao dobra od op{teg interesa i gradsko gra|evinsko zemlji{te u dr`avnoj su ili dru{tvenoj svojini. Pojedina dobra u op{toj upotrebi mogu biti i u privatnoj svojini, pod uslovima utvr|enim Zakonom. ^lan 15. Privredne i druge delatnosti obavljaju se slobodno i pod jednakim uslovima, u skladu sa zakonom. 226
JAM^I se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu delatnost u korist prava po osnovu ulaganja i poslovanja, pod uslovima koji su zakonom utvr|eni za doma}a lica. ^lan 16. Za vreme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja ili elementarnih nepogoda ve}ih razmera zakonom se mo`e ograni~iti raspolaganje ili utvrditi poseban na~in kori{tenja dela sredstava pravnih i fizi~kih lica, dok takvo stanje traje. NADLE@NOSTI I ORGANI SRPSKE OBLASTI ^lan 17. Srpska oblast ostvaruje samostalno svoja prava i du`nosti u skladu s Ustavnim zakonom i drugim propisima, a prava i du`nosti koje ima kao federalna jedinica u sastavu Jugoslavije u skladu sa Saveznim zakonom. Kada se aktima organa federacije ili aktima druge federalne jedinice u Jugoslaviji naru{i ravnopravnost Srpske oblasti ili se na drugi na~in ugroze njeni interesi, nadle`ni organi Srpske oblasti done}e akte radi za{tite njenih interesa. ^lan 18. Ustavotvorna i zakonodavna vlast iz nadle`nosti Srpske oblasti pripada Velikoj narodnoj Skup{tini. ^lan 19. Velika Narodna Skup{tina: 1. odlu~uje o promeni Ustavnog zakona, 2. donosi zakone, druge propise i op{te akte, 3. donosi plan razvoja, prostorni plan, bud`et i zavr{ni ra~un, 4. utvr|uju}e predlog odluke o promeni granice Srpske Oblasti, 5. utvr|uje teritorijalnu organizaciju u Srpskoj Oblasti, 6. odlu~uje o ratu i miru, 7. ratifikuje me|unarodne ugovore, 8. raspisuje oblasni javni zajam i odlu~uje o zadu`ivanju Srpske Oblasti, 9. raspisuje oblasni referendum, 10. bira i razre{ava: predsednika i potpredsednike Velike Narodne Skup{tine, predsednika i potpredsednike i Ministre u Vladi, predsednika i sudije Oblasnog suda i drugih sudova, Oblasnog javnog tu`ioca i javne tu`ioce, kao i druge funkcionere odre|ene zakonom, 11. obavlja kontrolu nad radom Vlade i drugih organa i funkcionera odgovornih Velikoj Narodnoj Skup{tini, u skladu s Ustavnim zakonom i drugim zakonima, 12. obavlja i druge poslove u skladu s Ustavnim zakonom. ^lan 20. Velika Narodna Skup{tina ima sto poslanika. ^lan 21. Poslanici se biraju na osnovu tajnog i neposrednog prava glasa u izbornim jedinicama, koje obuhvataju pribli`no jednak broj gra|ana. ^lan 22. Poslanike predla`u politi~ke stranke i grupe gra|ana. 227
^lan 23. Postupak i na~in izbora poslanika, trajanje i prestanak mandata, te izborne jedinice, reguli{u se zakonom. ^lan 24. Velika Narodna Skup{tina ima predsednika i potpredsednika koji se biraju iz reda poslanika. ^lan 25. Velika Narodna Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sednici kojoj prisustvuje ve}ina od ukupnog broja narodnih poslanika. Preostali na~in rada Velike Narodne Skup{tine ure|uje se Poslovnikom. ^lan 26. Izvr{na vlast pripada Vladi. ^lan 27. Vlada utvr|uje politiku Srpske Oblasti, izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte koji se primenjuju u Srpskoj Oblasti. ^lan 28. Vladu bira Velika Narodna Skup{tina. ^lan 29. Vladu sa~injavaju predsednik, potpredsednik i ministri. ^lan 30. Ministarstva obavljaju poslove dr`avne uprave i samostalna su u vr{enju Ustavnim zakonom i drugim zakonima odre|enih nadle`nosti. SUDOVI I JAVNA TU@ILA[TVA ^lan 31. Sudska vlast pripada sudovima. ^lan 32. Sudovi {tite slobode i prava gra|ana, zakonom utvr|eno pravne interese pravnih subjekata i obezbe|uju zakonitosti. ^lan 33. Sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustavnog zakona, Zakona i drugih op{tih akata. ^lan 34. Organizacija, osnivanje, nadle`nost i sastav sudova i postupak pred sudovima ure|uju se zakonom. Oblasni sud je najvi{i sud u Srpskoj Oblasti. ^lan 35. Javno tu`ila{tvo je samostalni dr`avni organ koji goni u~inioce krivi~nih i drugih zakonom odre|enih ka`njivih dela i ula`e pravna sredstva radi za{tite zakonitosti, ^lan 36. Organizacija, osnivanje i nadle`nost javnog tu`ila{tva ure|uje se zakonom. 228
Oblasni javni tu`ilac vr{i funkciju javnog tu`ila{tva u okviru prava i du`nosti Srpske Oblasti. JAMSTVA USTAVNOSTI ^lan 37. Zakoni, drugi propisi i op{ti akti moraju biti saglasni s Ustavnim zakonom. Propisi i drugi op{ti akti organa Srpske Oblasti moraju biti saglasni sa zakonom. Svaki drugi propis i op{ti akt mora biti suglasan sa zakonom i ostalim propisima Srpske Oblasti. ^lan 38. O saglasnosti zakona i drugih propisa sa Ustavnim zakonom odlu~uje Velika Narodna Skup{tina. ZAVR[NE ODREDBE ^lan 39. Ovaj ustavni zakon va`i privremeno, do raspleta jugoslovenske krize i kona~nog utvr|enja Ustavnog statusa Srpske Oblasti u Jugoslaviji. ^lan 40. Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom progla{enja. Broj 3/91 Dana: 25. 09. 1991 BELI MANASTIR VELIKA NARODNA SKUP[TINA SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA, BARANJA i ZAPADNI SREM PREDSEDNIK Kon~arevi} Ilija, s.r. “Slu`beni glasnik Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem”, godina I, br. 1, 19. 12. 1991., str. 2-5.
104 1991., listopad 2. Dalj Odluka Vlade “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” o privremenom prelasku imovine Republike Hrvatske i dru{tvene imovine u imovinu “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem”
Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem 229
Vlada Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Dalj, 02. 10. 1991. g. Br. Na osnovu ~lana 27. Ustavnog zakona Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Vlada Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem na svojoj sednici odr`anoj 02. 10. 1991. g. u Erdutu donela je ODLUKU o privremenom prelasku imovine Republike Hrvatske i dru{tvene imovine u imovinu Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. I Radi o~uvanja i za{tite kao i odgovaraju}eg kori{tenja, sva pokretna i nepokretna imovina Republike Hrvatske, dru{tvena imovina privrednih organizacija i drugih dru{tveno pravnih lica na teritoriji Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem privremeno postaje danom stupanja na snagu ove Odluke imovina kojom upravlja i raspola`e Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. II Na~in za{tite, ~uvanje, odgovaraju}eg kori{tenja upravljanja i raspolaganja imovinom iz ta~. I ove Odluke utvr|uje se posebnim odlukama Vlade na predlog nadle`nih ministarstava. III Ova Odluka kao i odluke iz ta~. II su privremene do dono{enja propisa kojima se kona~no reguli{e ova oblast. IV Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja. Predsednik Vlade: Goran Had`i}, Šv.r.š M.P.129 Izvornik, strojopis, }irilica Hrvatski informativni centar, A 002/31
105 1991., listopad 2. Oku~ani Odluka Srpskog nacionalnog vije}a “SAO Zapadna Slavonija” da se ne smije dirati imovina Jose Dumen~i}a i Kate Smol~i} iz Gornjih Bogi}evaca 129
Okrugli pe~at: AO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Srpsko nacionalno vije}e, Predsjednik, Vukovar.
230
SAO ZAPADNA SLAVONIJA OP[TINA OKU^ANI Srpsko nacionalno vije}e dana, 2. 10. 1991. Srpsko nacionalno vije}e Op{tine Oku~ani na temelju svojih prava i ovla{tenja donosi odluku da se ne smiju dirati Dumen~i} Joso i Smol~i} Kata iz Gornjih Bogi}evaca kbr. 22, kao i njihova imovina. KOORDINATOR \or|e Damjanovi}, Šv.r.š M.P.130 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 12, kut. 1a.
106 1991., listopad 7. Knin Zapisnik 7. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 7. sjednice Vlade SAO Krajine, odr`ane 7. 10. 1991. godine u zgradi op{tine, soba br. 51. Sjednici su prisustvovali Predsjednik Vlade dr Milan Babi}, te Ministri: Le`ai} Vaso, [impraga Branko, Matkovi} Risto, Macura Lazar, Babi} Vuka{in, Bauk Milan, Vje{tica Du{an i Marti} Milan. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade otvorio je sjednicu i predlo`io sljede}i Dnevni red 1. Dono{enje Odluke o upu}ivanju pisma Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu, predsjedavaju}em Konferencije i koordinatoru Konferencije. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Ad. 1. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} istakao je da je ovu sjednicu sazvao radi zauzimanja stavova oko poziva predsjednika Krajine za u~e{}e u radu Konferencije o Jugoslaviji. Kao {to se vidjelo na televiziji, a i istaknuto u {tampi, odr`ao se sastanak kojem su prisustvovali Lord 130
Okrugli pe~at: SFRJ, Srpski komitet nacionalnog spasa, Oku~ani.
231
Karington,131 Veinans,132 Van De Bruk, Tu|man,133 Milo{evi},134 Kadijevi}135 i prevodioci. Na tom sastanku usagla{eno je da }e u pregovorima o Jugoslaviji biti potrebo u~e{}e svih pregovara~a. Predsjednik Milo{evi} izjavio je druk~ije, i to da su pozvani predstavnici Krajine i isto~ne Slavonije na razgovore u Podkomitetu za nacionalne manjine. Zatim isti~e da je obavio razgovor sa predsjednikom Milo{evi}em, a koji smatra da je ovo tretiranje nebitno za po~etak kontakta u Konferenciji. Iz Sekretarijata Konferencije rekli su da je ovo neprecizno re~eno, ali razgovor bi se vodio sa predsjednikom Komiteta koji je za nacionalne manjine i po~etak razgovora bio bi o ljudskim pravima. Dakle, su{tina je u slijede}em, da se pozivaju predstavnici Krajine i isto~ne Slavonije i da se razgovor obavlja u Podkomitetu manjina. Mogu ista}i da smo potpisali izjavu Veinansom – putuju}em ambasadorom, zatim, uputili smo pismo Konferenciji i Lordu Karingtonu, a iz svega toga mogu se vidjeti na{i stavovi i da se nikakve odluke ne mogu sprovesti bez na{e saglasnosti. Zatim se pre{lo na utvr|ivanje teksta pisma. Matkovi} Risto istakao je da se treba paziti termina “nacionalna manjina”. Ako prihvatimo da u~estvujemo u pregovorima u okviru nacionalne manjine, onda gubimo sva prava da u~estvujemo u rje{avanju jugoslovenske krize. Ovu zamku Tu|man je i uo~io i ovdje se sada barata gdje }e se Krajina smjestiti. Na kraju je jednoglasno zaklju~eno da se uputi pismo Konferenciji u Hag u tekstu kojem je pro~itano, te da u Hag otputuje Mi{o Milo{evi} i da se vidi za na{e u~e{}e u Konferenciji, te da se mi ne podvodimo pod nacionalnu manjinu tj. na razgovor u Podkomitetu za nacionalne manjine. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom. ZAPISNI^AR Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š
------SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA VLADA KRAJINE Broj: 228/91-1 Knin, 7. 10. 1991. godine KONFERENCIJA O JUGOSLAVIJI U HAGU Predsjedavaju}em Konferencije Lordu Karingtonu Koordinatoru Konferencije Ambasadoru Veinandsu136 131
Peter. Henry. 133 Franjo. 134 Slobodan. 135 Veljko. 136 Henry. 132
232
Ovim putem `elimo da izrazimo zadovoljstvo razvojem situacije i tokom rada Konferencije o Jugoslaviji u Hagu i istovremeno da izrazimo zahvalnost svima onima koji su doprinjeli da se na Konferenciji do|e do stanovi{ta da je formulisanje politi~kog rje{enja i samo to rje{enje mogu}e uz u~e{}e svih zainteresiranih strana za rje{avanje jugoslavenske ustavne i politi~ke krize. Jedna od zainteresovanih strana jeste i Srpska Autonomna Oblast Krajina te je njeno pozivanje da u~estvuje u radu Konferencije potpuno prirodan i politi~ko jedino racionalan postupak. Me|utim, u formulacijama iz dokumenta koji je mogu}a osnova za u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina u radu Konferencije ima nekoliko neprecizosti koje mogu biti izvor nesporazuma. U cilju da se izbjegnu ti nesporazumi mi Vam skre}emo pa`nju na to da bi do punopravnog u~e{}a Srpske Autonomne Oblasti Krajine na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu, bilo najcjelishodnije da se SAO Krajina preko svoje Vlade uklju~i u rad Konferencije u okviru Komisije za mogu}i institucionalni okvir rje{enja jugoslovenske ustavne i politi~ke krize. U tom smislu molimo Vas da prona|ete adekvatan termin za na{e u~e{}e u radu te Komisije i da nas o tome blagovremeno obavjestite. Kontakt s nama mo`ete uspostaviti putem telefaksa broj 011/2351117 S po{tovanjem, PREDSJEDNIK VLADE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE dr Milan Babi}, Šv.r.š
137
M.P.
Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
107 1991., listopad 16. Knin Zapisnik 8. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 8. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odr`ane 16. 10. 1991. godine u zgradi op{tine, soba br. 51 Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Du{an Starevi}, Lazar Macura, Petar [tikovac, Du{an Bad`a, Du{an Vje{tica, Milan Marti}, Branko [impraga, Milan Bauk, Jovan Kati}, Vuka{in Babi} i Veljko Stojsavljevi}. Sjednici Vlade prisustvuje i predsjednik Skup{tine Matija{evi} Velibor. 137
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
233
STAREVI] DU[AN daje primjedbu na pismeno predlo`eni dnevni red i isti~e da je isti mirnodopski, a mi smo u ratu sa usta{ama. Zatim ova Vlada mora raspravljati o politi~ko bezbednosnoj situaciji u Krajini, a predsjednik Vlade treba da podnese izvje{taj o pregovorima u Hagu. Na kraju treba konstituisati organe vezane za ratno stanje. RISTO MATKOVI] predla`e da se ova sjednica vodi u dva dijela, i to jedan dio sada, a drugi dio da se nastavi u 15 ~asova ili da se odgodi sve za 15 ~asova. Jednoglasno je odlu~eno da se sjednica vodi u dva dijela. MARTI] MILAN predla`e da ovaj dio sjednice vodi Du{an Starevi}, podpredsjednik Vlade. MATKOVI] RISTO prijedlog je dao na glasanje. Jednoglasno je odlu~eno da sjednicu vodi Risto Matkovi}. Nakon diskusije jednoglasno je utvr|en slijede}i Dnevni red 1. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. 2. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine. 3. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a Srpske radio-televizije Krajina. 4. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za puteve Krajine. 5. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne energije “Elektrokrajina” Knin. 6. Dono{enje Zakona o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i op{tinskih sudova SAO Krajine. 7. Dono{enje Zakona o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i op{tinskih javnih tu`ila{tava SAO Krajine. 8. Dono{enje Zakona o osnivanju Privredne komore SAO Krajine. 9. Dono{enje Zakona o izdavanju doplatne po{tanske marke. 10. Dono{enje Zakona o robnim rezervama. 11. Dono{enje Zakona o putevima. 12. Dono{enje Zakona o Javnom tu`ila{tvu. 13. Dono{enje Zakona o Javnom pravobranila{tvu. 14. Dono{enje Zakona o sudu za prekr{aje Srpske Autonomne Oblasti Krajine. 15. Dono{enje Zakona o neposrednim porezima. 16. Dono{enje Zakona o posebnom porezu na promet proizvoda i usluga. 17. Dono{enje Zakona o porezu na promet nekretnina i prava. 18. Dono{enje Zakona o stopama neposrednih poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kim zajednicama u 1991. godini. 19. Dono{enje Zakona o financiranju javnih potreba. 20. Dono{enje Odluke o visini vodoprivrednog doprinosa. 21. Dono{enje Odluke o osnivanju Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja SAO Krajine. 22. Dono{enje Odluke o stopama doprinosa za zdravstvenu za{titu i zdravstveno osiguranje. 23. Dono{enje Odluke o osnivanju Zavoda za za{titu zdravlja SAO Krajine. 24. Dono{enje Odluke o osnivanju organizacije Crvenog krsta SAO Krajine. 25. Dono{enje Odluke o izdvajanju jedne dnevnice solidarnosti za pru`anje pomo}i porodicama ranjenih i poginulih boraca na podru~ju SAO Krajine. 234
26. Dono{enje Odluke o jednokratnoj nov~anoj pomo}i ranjenim borcima na teritoriji SAO Krajine. 27. Dono{enje Odluke o zadu`enju SDK na podru~ju SAO Krajine o ovla{tenju dva lica za vr{enje kontrole. 28. Dono{enje zaklju~ka o predaji 30 automobila tipa “Audi” vlasniku. 29. Dono{enje Odluke o davanju saglasnosti na Odluku Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine Dvor za osnivanje Filijale SDK u Dvoru. 30. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne energije “Elektrokrajina” Knin. 31. Dono{enje Odluke o dislociranju dijela poslova Vlade SAO Krajine u Op{tinu Glina. 32. Dono{enje Odluke o osloba|anju uplate poreza i doprinosa iz li~nog dohotka @eljezni~kom transportnom preduze}u Knin. 33. Izvje{taj o u~e{}u na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu i usvajanje Platforme za razgovor u Parizu. 34. Razmatranje Informacije iz Oku~ana. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Ad. 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga, ministar za saobra}aj i veze. Du{an Starevi} pita za{to Javno `eljezni~ko transportno preduze}e ne nosi naziv “Krajina” kao i ostala javna preduze}a nego Knin? Branko [impraga isti~e da je ovo tradicionalan naziv i nema ni{ta protiv da se naziv promjeni. Za diskusiju nije se vi{e nitko javio, te je Zakon stavljen na glasanje. Jednoglasno je done{en Zakon o osnivanju Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a i isti se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.138 Ad. 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga, ministar za saobra}aj i veze i predlo`io da u Prijedlogu zakona u ~l. 8. treba dodati ta~ku 6. a u kojoj treba da stoji da upravni odbor daje saglasnost na akt o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji koju donosi direktor. Zatim predla`e da u ~l. 14. umjesto rije~i “8 dana” treba da stoji rije~ “15 dana”. Za diskusiju nije se nitko javio i prijedlog zakona stavljen je na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine i isti se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Lazar Macura, ministar za kulturu i informisanje i istakao da se Javno preduze}e Srpska radio-televizija Krajina ve`e u sistem Beograd – Banja Luka i Knin. Za diskusiju nije se nitko javio, te je Prijedlog zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a Srpske radio-televizije Krajina isti se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. 138
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
235
Ad. 4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga. Starevi} Du{an pita da li se razmatralo i imalo u vidu da sjedi{te preduze}a bude u Benkovcu ili Gra~acu. [impraga isti~e da se imalo u vidu, ali Knin ima prednosti, jer tu je asfaltna baza, mogu}nost opravka mehanizacije a i sami kadrovi su tu. Za diskusiju nije se vi{e niko javio, te je prijedlog zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a za puteve Krajine. Isti se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 5. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Babi} Vuka{in, ministar za energetiku i istakao da je su{tina ovog Zakona da se Elektroprivreda na podru~ju Krajine objedini da za{titi interese potro{a~a i da se postigne kvalitetnija ponuda elektri~ne energije. Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne energije “Elektrokrajina” Knin i isti se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad 6. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovim Zakonom predvi|eno da svaka op{tina ima op{tinski sud, a za Okru`ni bilo je mi{ljenja da postoji samo jedan sud. Me|utim, efikasnije je da budu dva, te se predla`e da jednom sjedi{te bude u Kninu, a drugom u Glini. Velibor Matija{evi} pita da li }e Okru`ni sud vr{iti funkciju privrednog suda. Matkovi} Risto odgovorio je da ho}e. Za diskusiju nije se vi{e nitko javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je usvojen Zakon o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i op{tinskih sudova SAO Krajine. Isti se prila`e zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 7. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ne postoji potreba da svaka op{tina ima svoje Javno tu`ila{tvo. Predla`e se da Op{tinsko javno tu`ila{tvo u Vojni}u bude za teritorij Op{tinskog suda u Vojni}u i Vrginmostu. U Glini za teritorij Op{tinskog suda u Glini. U Dvoru za teritoriju Op{tinskog suda u Dvoru, Kostajnici i Petrinji. U Benkovcu za teritorij Op{tinskog suda u Benkovcu i Obrovcu. U Korenici za teritoriju Op{tinskog suda u Korenici, Gra~acu i Donjem Lapcu. U Kninu za teritorij Op{tinskog suda Knin. Sjedi{te Okru`nog tu`ila{tva predvi|a se u Kninu i Glini. Za diskusiju nije se vi{e nitko javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i op{tinskih javnih tu`ila{tava SAO Krajine. Isti se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 8. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, ministar za industriju. Za diskusiju se nije nitko javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Privredne komore SAO Krajine i prila`e se zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio. 236
Ad. 9. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da izdavanje doplatne po{tanske marke ima financijski i politi~ko zna~aj za SAO Krajinu, a cilj nam je da u|emo u svjetske filatelisti~ke klubove. Ministarstvo za saobra}aj i veze ovla{teno je da odmah stupi u kontakt sa ponu|a~em radi dogovora oko grafi~kog rje{enja marke. Za diskusiju nije se nitko javio, te je Prijedlog zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izdavanju doplatne po{tanske marke. Isti se prila`e zapisniku pod 9/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 10. Obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se ukazala velika potreba za formiranje robnih rezervi na nivou Krajine. Ovaj Zakon ra|ena je po uzoru na Zakon o robnim rezervama Srbije. Mi mo`emo dobiti ve}e koli~ine robnih rezervi iz Srbije, te je nu`no donijeti ovaj Zakon. Za diskusiju se nije nitko vi{e javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o robnim rezervama i isti se prila`e zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 11. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga. Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog stavljen na glasanje. Jednoglasno je usvojen Zakon o putevima i isti se prila`e zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20. Obrazlo`enje za ove ta~ke dnevnog reda dala je Borka Lali} i istakla da je ove prijedloge zakona Vlada razmatrala na ranijim sjednicama i dostavila ih Skup{tini na usvajanje. Me|utim, kako se Skup{tina ne mo`e odr`ati uslijed ovakve situacije, a u skladu s ~lanom 87. Poslovnika Skup{tine SAO Krajine, Vlada mo`e donositi zakone iz nadle`nosti Skup{tine s tim {to je Skup{tina du`na da ih potvrdi na prvoj sjednici. Za diskusiju nije se nitko javio. Jednoglasno su doneseni zakoni pod Ad. 12 do Ad. 20. i isti se prila`u zapisniku i ~ine njegov sastavni dio. Ad. 21. Obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Vaso Le`aji} i istakao da je ova Odluka ra|ena prema Zakonu Srbije. Pored toga istakao je probleme financijske prirode, kao i probleme nesta{ice lijekova. Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o osnivanju Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja SAO Krajine i ista se prila`e zapisniku pod 21/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 22. Obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Vaso Le`aji} i istakao da je ovu Odluku potrebno donijeti zato da bi Fond mogao funkcionisati. Bauk Milan isti~e da ovu Odluku treba odbaciti u cjelini zato {to stope doprinosa privatnih i dru{tvenih preduze}a nisu izjedna~ene, te su privatnici u povoljnijem polo`aju. Prijedlog je dat na glasanje. 237
Jednoglasno je zaklju~eno da se ova ta~ka skine s dnevnog reda i da se pripremi za jednu od narednih sjednica. Ad. 23. Obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda da je Vaso Le`aji} i istakao da }e Zavod za za{titu zdravlja SAO Krajine biti institucija koja }e se baviti granama medicine koje je su u svrsi za{tite i unapre|enja zdravlja i od vitalnog su interesa za stanovni{tvo. Za diskusiju nije se nitko javio, te je Odluka jednoglasno usvojena. Ista se prila`e zapisniku pod 23/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 24. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vaso Le`aji} i istakao da je Crveni Krst regionalna organizacija, te da postoji jo{ Crveni krst Jugoslavije, Republi~ki, Pokrajinski i Op{tinski crveni krst. Za diskusiju nije se nitko javio. Odluka o osnivanju organizacije Crvenog krsta SAO Krajine stavljena je na glasanje. Jednoglasno je donesena navedena Odluka i ista se prila`e zapisniku pod 24/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 25. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Sindikat Krajine obratio Vladi s prijedlogom da se donese Odluka o izdvajanju jedne dnevnice solidarnosti za pru`anje pomo}i porodicama ranjenih i poginulih boraca na podru~ju SAO Krajine. Jednoglasno je usvojen dati prijedlog i donesena Odluka o izdvajanju jedne dnevnice solidarnosti za pru`anje pomo}i ranjenih i poginulih boraca na podru~ju SAO Krajine. Ad. 26. Risto Matkovi} istakao je da je potrebno donijeti Odluku o jednokratnoj nov~anoj pomo}i ranjenim borcima na teritoriji SAO Krajine u iznosu od 4.000 dinara. Za diskusiju nije se nitko javio. Jednoglasno je donesena Odluka o jednokratnoj nov~anoj pomo}i ranjenim borcima na teritoriju SAO Krajine. Odluka se prila`e zapisniku pod 26/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 27. Bauk Milan istakao je da je potrebno donijeti Odluku o zadu`enju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju SAO Krajine o ovla{tenju 2 lica za vr{enje kontrole zakonitosti i pravilnosti obra~una, pravovremenosti uplata i drugo. Ovla{tena lica ne treba da vr{e kontrolu na svom podru~ju. Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka i ista se prila`e zapisniku pod 27/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 28. Matkovi} Risto istakao je da je milicija zaplijenila 30 putni~kih automobila tipa “Audi”, te da se isti nalaze u Strmici na `eljezni~koj stanici. Ovo nam nanosi veliku politi~ku {tetu i predla`e se da se {to hitnije automobili vrate vlasniku. Na osnovu toga trebalo bi da Vlada donese zaklju~ak o predaji automobila vlasniku. 238
Za diskusiju nije se nitko javio, te je jednoglasno donesen zaklju~ak o predaji 30 automobila tipa “Audi” vlasniku. Zaklju~ak se prila`e zapisniku pod 28/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 29/. Risto Matkovi} istakao je da se Izvr{no vije}a SO Dvor obratilo sa zahtjevom da im se dade saglasnost za osnivanje filijale Slu`be dru{tvenog knjigovodstva u Dvoru. Za diskusiju nije se nitko javio, te je jednoglasno donesena Odluka o davanju saglasnosti na Odluku Izvr{nog vije}a SO Dvor za osnivanje filijale SDK u Dvoru. Odluka se prila`e zapisniku pod 29/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 30. Za v.d. direktora Javnog preduze}a za proizvodnju, preno{enje i distribuciju elektri~ne energije “Elektrokrajina” Knin predlo`en je Vuka{in Babi}. Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju Vuka{ina Babi}a za v.d. direktora Javnog preduze}a. Odluka se prila`e zapisniku pod 30/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 31. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} istakao je da je potrebno donijeti Odluku o dislociranju dijela poslova ministarstva u Op{tinu Glina. Svako ministarstvo imalo bi pomo}nika ili referenta u Glini. Potrebno je od Izvr{nog vije}a zatra`iti da dostave prijedlog za pomo}nike ministara. Ovakva odluka ranije nije u~injena iz objektivnih razloga. Za diskusiju nije se nitko javio, te je jednoglasno donesena Odluka o dislociranju dijela poslova Vlade SAO Krajine u Op{tinu Glina. Odluka se prila`e zapisniku pod 31/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 32. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Bauk Milan i istakao da se @TP Knin obratio Ministarstvu za financije sa zahtjevom da se oslobodi uplate poreza i doprinosa iz li~nog dohotka. Sredstva za li~ne dohotke dobi}e se od @TP Beograd po radniku u iznosu od 4.000 dinara. Za diskusiju nije se niko javio. Jednoglasno je donesena Odluka o oslobo|enju uplate poreza i doprinosa iz li~nog dohotka @TP Knin. Ista se prila`e zapisniku pod 32/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 33. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} podnio je izvje{taj o u~e{}u na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu. Zatim je istakao da je od ambasadora Vejnandsa bio pozvan 11. 10. 1991. godine u Pariz sa predstavnikom iz SAO Slavonije na razgovor. Na nas je vr{io pritisak da prihvatimo specijalni status autonomne regije u onom okviru koji nam nudi Evropska zajednica. Me|utim, ovo nam ne mo`e biti polazna osnova ni sada, a ni u budu}e, ve} polazna osnova je nama Platforma koju je usvojila Vlada. U Parizu smo obavili razgovore u holandskoj ambasadi sa Veinandsom139 i njegovim konsultantima. On nas je upoznao sa stavom Evropske zajednice i oni smatraju da su granice spoljne i unutra{nje nepromjenjive. Zatim, 139
Henry.
239
da }e se Sloveniji i Hrvatskoj priznati samostalnost, a da }e nam Hrvatska garantirati specijalni status, a da je garant za 10 godina Evropska zajednica. Istakao sam genezu doga|aja izme|u hrvatskog i srpskog naroda, te o zlo~inima koji su u~injeni u istoriji i danas srpskom narodu. Na nama je da kapituliramo ili dalje da tra`imo samostalni status sa garancijom od 25 godina. Poslije sastanka u Hagu koji }e se odr`ati sutra stvari }e biti mnogo jasnije. Zatim je pro~itao Platformu sa kojom ide na pregovore u Hag. Nakon diskusije Platforma je jednoglasno usvojena. Na kraju je istakao da je Mi{a Milo{evi} ovla{ten za tehni~ke kontakte u me|unarodnim susretima, te da je potrebno formirati stru~nu grupu savjetnika koji }e mu pomagati u radu. Za stru~ne savjetnike predlo`eni su Milorad Jovi~i}, prof. ustavnog prava, Momir Stojkovi}, makroekonomista, magistar Boro Ra{ko. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Ad. 34. dr Milan Babi} podnio je informaciju o stanju u Op{tini Oku~ani i istakao da je Komitet nacionalnog spasa Oku~ana, na osnovu referenduma provedenog 14. 08. 1991. godine donio odluku o formiranju Op{tine Oku~ani. Od sada Op{tina Oku~ani je u sastavu SAO Krajine a o ~emu je odlu~eno na sprovedenom referendumu. Op{tina Oku~ani treba da izabere svoje poslanike, te da nam dostavi rje{enje o izboru istih, a ~iji }e se mandat verificirati u Skup{tini SAO Krajine. Ljubica [olaja dala je obrazlo`enje Ljubica [olaja istakla je probleme u Op{tini Korenica i naglasila da je politi~ko bezbednosno stanje u Op{tini Korenica pogor{ano u poslednjih nekoliko dana, te tra`i pomo}. Risto Matkovi} istako je da bi trebalo da se uspostavi civilna vlast na podru~ju Op{tine Korenica. Na kraju je zaklju~eno da se predstavnici Vlade obrate Kninskom korpusu i zatra`e pomo}. Na sjednici se razmatrao i zahtjev Doma zdravlja iz Benkovca kojim tra`e pozajmicu za isplatu li~nih dohodaka. Zahtjev je odbijen. Zatim “Dinarka” trgova~ko preduze}e Knin obratila se zahtjevom da se oslobodi od pla}anja poreza na promet za {kolski pribor. Zahtjev je odbijen. Medicinski centar Knin obratio se zahtjevom za pozajmicu da bi se isplatili li~ni dohoci radnika. Zahtjev je odbijen. Splitska banka Knin obratila se za zahtjevom za pozajmicu da bi se isplatio li~ni dohodak za IX. mjesec. Zahtjev je odbijen. Radnici proizvodno-tekstilne konfekcije Ervenik obratili su se zahtjevom za pozajmicu za isplatu li~nih dohodaka. Zahtjev je odbijen. Pogon HE na Krki i Zrmanji obratio se sa zahtjevom da se oslobodi od pla}anja doprinosa za IX mjesec. Zahtjev je jednoglasno prihva}en. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. 240
ZAPISNI^AR Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š ------STATUS SLOBODNE I SAMOSTALNE TERITORIJE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE – Platforma za razgovore u Hagu140
Srpska Autonomna Oblast Krajina slobodni je i samostalni teritorijalno-politi~ki subjekt. Sloboda i samostalnost teritorijalno-politi~kog subjektiviteta i integriteta Srpske Autonomne Oblasti Krajine izra`ava se u slede}im oblastima i to: a) ekonomskoj – privredni sistem sa svim njegovim instrumentima b) politi~koj – institucije i organi vlasti Srpske Autonomne Oblasti Krajina: Skup{tina SAO Krajine, Vlada SAO Krajine i sudovi SAO Krajine c) pravnoj – najvi{im (konstitutivni) akt SAO Krajine je Ustavni zakon d) odbrane – oru`ane snage SAO Krajine (koje ~ine teritorijalna odbrana Krajine i milicija Krajine) e) spoljna politika – SAO Krajina u~estvuje preko svojih organa i institucija vlasti u vo|enju spoljne politike zajedno s ostalim subjektima (desubjektivizirane) Jugoslavije. Izlo`eni sadr`aj samostalnosti i slobode Srpske Autonomne Oblasti Krajine bit }e garantovan od strane me|unarodne zajednice i to isklju~ivo preko Organizacije ujedinjenih nacija. Garantni rok samostalnosti i slobode Srpske Autonomne Oblasti Krajine odre|uje se na 25 godina. Nakon isteka garantnog roka Srpska Autonomna Oblast Krajina i srpski narod u njoj iskoristit }e svoje pravo na potpuno samoopredjeljenje i priklju~it }e se jednoj od me|unarodno pravno priznatih dr`ava. Opredjeljenje Srpske Autonomne Oblasti Krajina jeste o~uvanje jugoslavenske federacije (i produ`enje njenog me|unarodno-pravnog kontinuiteta), u kojoj bi ona imala status ravnopravne federalne jedinice. M.P.141
VLADA SRPSKE AUTONOMNE OBALASTI KRAJINE Predsjednik dr Milan Babi}, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
108 1991., listopad 18. Tekst izlaganja potpredsjednika SFRJ Branka Kosti}a na konferenciji o Jugoslaviji u Haagu 140 141
Dopisano rukom. Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
241
TEKST IZLAGANJA POTPREDSEDNIKA PREDSEDNI[TVA SFRJ DR BRANKA KOSTI]A NA KONFERENCIJI O JUGOSLAVIJI U HAGU 18. OKTOBRA 1991. GODINE PO[TOVANI LORDE KARINGTON, VA[A EKSELENCIJO, MINISTRE VAN DEN BRUK, (UVA@ENA GOSPODO) DOZVOLITE DA IZRAZIM VISOKO UVA@AVANJE PREDSTAVNI[TVA SFRJ I SVOJE LI^NO, VA[IH NAPORA, KAO I NAPORA EVROPSKE ZAJEDNICE, NA POMO]I DA OZBILJNA KRIZA U KOJOJ SE NA[A ZEMLJA NALAZI BUDE RE[ENA I DA SE PREKINE LANAC TRAGI^NIH ZBIVANJA KOJI JE ODNEO VELIKI BROJ @IVOTA I NANEO OGROMNA RAZARANJA. UVEREN SAM DA JE ZA NA[ ZAJEDNI^KI CILJ DA [TO PRE DODJEMO DO PRAVEDNIH I TRAJNIH RE[ENJA KOJI ]E RAVNOPRAVNO UVA@AVATI INTERESE SVIH STRANA I KOJI ]E OTVORITI PERSPEKTIVU MIRA I PROSPERITETA ZA SVE NAS. VEOMA CENIMO DA SU NAMERE AUTORA PREDLOGA DOKUMENATA, KOJI JE PRED NAMA, TIME INSPIRISANI. PRIMAJU]I OVAJ PREDLOG KAO JEDNU OD INICIJATIVA, PREDSEDNI[TVO SFRJ, NA SVOJOJ SEDNICI OD 17. 10. 1991. GODINE, PA@LJIVO GA JE RAZMOTRILO I UTVRDILO SVOJE OCENE I STAVOVE. PREMA OCENI PREDSEDNI[TVA SFRJ, OVIM DOKUMENTOM SE NE RAZRE[AVAJU SU[TINSKI UZROCI I PROBLEMI DR@AVNO POLITI^KE KRIZE U JUGOSLAVIJI. NJEGOVO PRIHVATANJE MOGLO BI IZAZVATI NOVE SUKOBE I NESPORAZUME, JER NASTOJI DA, PORED OSTALOG, SANKCIONI[E I NEPRIHVATLJIVE JEDNOSTRANE SECESIJE. POSEBNO PODVLA^IMO DA JE NESHVATLJIVO DA SE KONCEPT RE[ENJA ZA JUGOSLOVENSKU KRIZU NE ZASNIVA NA SUZBIJANJU UZROKA KOJI SU DO NJE DOVELI – A TO JE SECESIJA – NEGO NA PRIZNAVANJU TIH UZROKA KAO LEGITIMNIH STVARI I PRO[IRIVANJU NJEGOVOG DEJSTVA NA CELU DR@AVU, TJ. DA SE RAZBIJE POTPUNO, A NE SAMO U MERI PRIHVATANJA SECESIJE. DAKLE, OVDE SE PRILAZI, NE ODBRANI POSTOJE]E MEDJUNARODNO PRIZNATE DR@AVE, NEGO NJENOM RU[ENJU, RAZBIJANJU, UNI[TAVANJU I UNO[ENJU U MEDJUNARODNI POREDAK JEDNE DO SADA NEPOZNATE PRAKSE, KOJA JE U SUPROTNOSTI SA INTENCIJAMA SVIH VA@E]IH MEDJUNARODNIH AKATA. USVAJANJEM OVAKVOG DOKUMENTA NASTAO BI OPASAN PRESEDAN U MEDJUNARODNOJ PRAKSI PROTIVUSTAVNOG STVARANJA NOVIH I NESTAJANJA SUVERENIH MEDJUNARODNO PRIZNATIH SUBJEKATA. OVIM DOKUMENTOM SE IGNORI[E POSTOJANJE JUGOSLAVIJE I ZLOUPOTREBLJAVA PRAVO NARODA NA SAMOOPREDELJENJE, ZAGARANTOVANO USTAVNO PRAVNIM SISTEMOM SFRJ, JER SE POSTOJE]IM REPUBLIKAMA U OKVIRU ADMINISTRATIVNIH GRANICA, 242
PRIZNAJE AUTOMATSKI STATUS NEZAVISNIH I SUVERENIH SUBJEKATA ^IME SE ADMINISTRATIVNE GRANICE PRETVARAJU U DR@AVNE. TO JE U DIREKTNOJ SUPROTNOSTI SA POVELJOM UJEDINJENIH NACIJA, ZAVR[NIM AKTOM KEBS-A IZ HELSINKIJA, PARI[KOM POVELJOM I DRUGIM MEDJUNARODNIM AKTIMA KOJI REGULI[U GRANICE. POTPUNA ATOMIZACIJA JEDNOG MEDJUNARODNOG PRIZNATOG SUBJEKTA, TJ. RAZBIJANJE JUGOSLAVIJE, KAO EVROPSKE DR@AVE I JEDNOG OD OSNIVA^A OUN, KOJA EGZISTIRA VI[E OD 70 GODINA, U DIREKTNOJ JE SUPROTNOSTI SA INTEGRACIONIM PROCESIMA, ZA KOJE SE OPREDELILA I KOJE IZGRADJUJE VI[E DECENIJA EVROPSKA ZAJEDNICA. PREDLOZI PREDSTAVLJAJU POTPUNU NEGACIJU I NIPODA[TAVANJE ISTORIJSKIH, KULTURNIH, EKONOMSKIH I SVIH DRUGIH TEKOVINA I VEZA NARODA NA OVOM JPODRU^JU. TAKODJE, POTPUNO SE PRENEBREGAVA ENTITET JUGOSLAVIJE I NJENIH INSTITUCIJA, KOJI SU REALNI FAKTOR I KOJI POSTOJE KAO ISTORIJSKA TEKOVINA, A NE KAO REALNOST TRENUTKA. OVAKO DALEKOSE@NA I SUDBONOSNA PROMENA DR@AVNO PRAVNOG STATUSA JUGOSLOVENSKIH NARODA MO@E SE DONETI SAMO NA OSNOVU PLEBISCITARNO IZRA@ENE VOLJE SVIH JUGOSLOVENSKIH NARODA. SUGERISANJE DA SE NA RU[EVINAMA SFRJ STVORI KVAZI ASOCIJACIJA SUVERENIH I NEZAVISNIH REPUBLIKA NIJE U DUGORO^NOM I AUTENTI^NOM INTERESU NI JEDNOG JUGOSLOVENSKOG NARODA, A ISPOD JE I NIVOA INTEGRACIJE U OKVIRU EVROPSKE ZAJEDNICE I BILO KOJE REGIONALNE ZAJEDNICE KOJE DANAS EGZISTIRAJU U SVETU. PREDLOZI PREDSTAVLJAJU NEGACIJU I NEPO[TOVANJE DO SADA USPOSTAVLJENIH VEZA IZMEDJU JUGOSLOVENSKIH NARODA. PREDLO@ENI FAKULTATIVNI OBLICI SARADNJE NA POJEDINIM PODRU^JIMA, S OBZIROM NA VE] POSTIGNUTI NIVO I OBIM INTEGRACIJE I MEDJUSOBNE ZAVISNOSTI JUGOSLOVENSKIH NARODA I NJIHOVIH REPUBLIKA, U SU[TINI IMAJU DEZINTEGRACIONI EFEKAT I NAJDIREKTNIJE VODE U ESKALACIJU MEDJUREPUBLI^KIH I MEDJUNACIONALNIH SUKOBA. TO MO@E IMATI KATASTROFALNE POSLEDICE PO MIR I BEZBEDNOST NE SAMO U JUGOSLAVIJI VE] I NA BALKANU I U EVROPI U CELINI. IZNOSE]I OVAKVE OCENE, PREDSEDNI[TVO OSTAJE PRI SVOM ^VRSTOM STAVU DA JUGOSLAVIJU, KAO DR@AVNU ZAJEDNICU, TREBA SA^UVATI, S TIM DA JE TREBA DALJE DEMOKRATSKI RAZVIJATI, A SVAKOM NARODU OMOGU]ITI DA NA USTAVAN I LEGALAN NA^IN OSTVARI SVOJE PRAVO NA SAMOOPREDELJENJE DO OTCEPLJENJA. DOKUMENT SADR@I DOSTA NEJASNIH FORMULACIJA, KOJE SE MOGU RAZLI^ITO INTERPRETIRATI, [TO U NJEGOVOJ EVENTUALNOJ REALIZACIJI MO@E IZAZVATI NOVE NESPORAZUME. TO SE, PRIMERA RADI ODNOSI NA TA^KU 1.1; TA^KU 3. O EKONOMSKIM ODNOSIMA U KOJOJ JE PREDVIDJENO ZAJEDNI^KO TR@I[TE BEZ ODGOVARAJU]E ZA[TITE PRIVREDNO NEDOVOLJNO RAZVIJENIH I DR. OVIM DOKUMENTOM OSTAJU MNOGA OTVORENA PITANJA, KAO [TO SU: PRELAZNI RE@IM, POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA NARODA NA 243
SAMOOPREDELJENJE, MATERIJALNA RAZGRANI^ENJA, POLO@AJ JNA I SAVEZNIH ORGANA, TERITORIJALNO RAZGRANI^AVANJE I DR. ^AK I AKO BI OVAJ DOKUMENT PRIHVATILI PREDSTAVNICI POJEDINIH REPUBLIKA ON BI MOGAO DOBITI PUNI LEGITIMITET SAMO AKO GA VERIFIKUJE – PO POSTUPKU UTVRDJENOM USTAVOM SFRJ – SKUP[TINA SFRJ, KOJA JE, ZAJEDNO SA SKUP[TINAMA REPUBLIKA, KOMPETENTNA, LEGITIMNA I NADLE@NA DA RAZMOTRI SVE INICIJATIVE I PREDLOGE O TRANSFORMACIJI SFRJ I ZA DONO[ENJE ODGOVARAJU]EG USTAVNO PRAVNOG AKTA O POSTUPKU OSTVARIVANJA PRAVA NARODA NA SAMOOPREDELJENJE, UKLJU^UJU]I I PRAVO NA OTCEPLJENJE KOJI SE LEGITIMNO MO@E OSTVARITI SAMO NA USTAVAN I LEGALAN NA^IN. IZNOSE]E ODREDJENE REZERVE I KRITI^KE PRIMEDBE NA PONUDJENE PREDLOGE DATE U ARAN@MANU, PODVLA^IMO DA TO ^INIMO SA ^VRSTIM UVERENJEM I NAMEROM DA DODJEMO DO OVIH RE[ENJA U PREVLADAVANJU DR@AVNO POLITI^KE KRIZE U JUGOSLAVIJI KOJI ]E OBEZBEDITI I GARANTOVATI MIR, SLOBODU I DEMOKRATSKI RAZVOJ SVIM GRADJANIMA I SVIM JUGOSLOVENSKIM NARODIMA I NARODNOSTIMA I NJIHOVIM REPUBLIKAMA. DUBOKO SMO UVERENI DA SE U TRA@ENJU MOGU]IH RE[ENJA MORA OBEZBEDITI: 1. UVA@AVANJE DEMOKRATSKI IZRA@ENE VOLJE SVAKOG JUGOSLOVENSKOG NARODA I REPUBLIKE DA SE OSTVARI SVOJ STATUS U SKLADU SA SOPSTVENIM SPECIFI^NIM I REALNIM INTERESIMA, UZ UVA@AVANJE INTERESA I PRAVA DRUGIH REPUBLIKA I NARODA; 2. LEGALITETA, KOJI PREDSTAVLJA DA SE POLITI^KI DOGOVOR PRAVNO SANKCIONI[E I DA SE OBEZBEDI LEGALNI POSTUPAK NJEGOVOG OSTVARIVANJA. NA KRAJU, IZRA@AVAJU]I JO[ JEDNOM ZAHVALNOST NA ULO@ENIM NAPORIMA I DOBRIM NAMERAMA VELIKOG BROJA EKSPERATA I FUNKCIONERA EVROPSKE ZAJEDNICE, A POSEBNO GOSPODINA KARINGTONA, DA NA KONSTRUKTIVAN NA^IN SVOJIM PREDLOZIMA DOPRINESU RAZRE[AVANJU JUGOSLOVENSKE DR@AVNO-POLITI^KE KRIZE, PREDSEDNI[TVO SFRJ VERUJE DA ]EMO UPORNIM, ZAJEDNI^KIM RADOM IPAK USPETI DA NADJEMO PRAVO RE[ENJE. HVALA Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 477.
109 1991., listopad 19. Glina Priop}enje za javnost sa sastanka Kluba poslanika Banije i Korduna u Skup{tini “SAO Krajine” povodom sukoba u Srpskoj demokratskoj stranci i vodstvu krajinskih Srba 244
Glina 19. 10. 1991. godine Na sastanku svih poslanika Skup{tine SAO Krajine iz Banije i Korduna odr`anog 19. novembra 1991. godine u Glini, done{eno je sljede}e saop{tenje za javnost: – formiran je Klub poslanika Banije i Korduna, a za njenog predsjednika izabran je [piro Kosti}. Usvojeni su i slede}i zaklju~ci: – Podr`ava se inicijativa da se Skup{tina SAO Krajine odr`i u predvi|enom terminu u ~etvrtak 21. novembra 1991. godine s po~etkom u 12 sati u Kninu. – Predsjednik Kluba poslanika du`an je u ime kluba na Skup{tini pokrenuti inicijativu za rekonstrukciju Vlade Krajine, s napomenom da u Vladu u|u obavezno predstavnici iz svih dijelova Krajine. – Tako|er je done{en zaklju~ak da Skup{tina Krajine verifikuje mandate poslanicima kojima to do sada nije u~injeno, te novoizabranim poslanicima novoformiranih op{tina na podru~ju Banije i Korduna. – Pokre}e se inicijativa na predlog SO Glina da Skup{tina SAO Krajine usvoji novi naziv za SAO Krajinu, s obzirom da ona vi{e nije defakto – dejure u sastavu Republike Hrvatske. Predla`e se u ime dosada{njeg naziva SAO Krajina – Srpska Krajina. – Klub poslanika je upoznat sa odlukom SO Glina kojom je opozvan poslanik Velibor Matija{evi} u Skup{tini SAO Krajine. Klub poslanika Banije i Korduna izra`ava o{tru kritiku na dosada{nji rad nekih resornih ministara Vlade SAO Krajine. – Podr`ava se diplomatska i dr`avni~ka aktivnost predsjednika Vlade SAO Krajine dr Milana Babi}a u dosada{njem mandatnom razdoblju. – Tako|er djelatnost sada{njih ~elnika SDS-a konkretno dr Ra{kovi}a,142 Zelembabe143 i Jovana Opa~i}a ocjenjena je veoma {tetna po srpski narod Krajine, osobito na istupanju na konferenciji za {tampu u Beogradu. – Frakciona{ku djelatnost pojedinih op{tina u dalmatinsko – li~kom dijelu treba ~im prije prekinuti, eventualno formiranje najavljenih institucija Krajine bi}e odba~eno od strane poslanika Banije i Korduna. – Osu|uje se svako neodgovorno mje{anje sa strane u politi~ko pravni status Krajine, jer je srpski narod dao legitimitet i legalitet samo svojim poslanicima da o tome odlu~uje. – Ljudima koji se ne slu`e svojim imenom i prezimenom treba onemogu}iti {ansu za hvalisanje i samozadovoljstvo, na {tetu Vlade i srpskog naroda Krajine. – S obzirom da je predstavnik Skup{tine SAO Krajine bio predstavnik iz Gline, poslanici Banije i Korduna predla`u tako|er kandidata iz Gline za naredno razdoblje i predla`u Milu Paspalja. – Klub poslanika daje punu podr{ku JNA izra`avaju}i `elju na saradnji na svim zadacima. – Daje se tako|er puna podr{ka formiranju operativnih jedinica TO na podru~ju Krajine. – Klub poslanika apeluje na sredstva informisanja da se medijski rat koji se vodi oko Krajine i njenih predstavnika okon~a, te da se javnost objektivno obavje{tava. dr. [piro Kosti} Preslika, strojopis, }irilica Ministarstvo obrane RH, Vojnosigurnosna agencija 142 143
Jovan. Du{an.
245
110 1991., listopad 22. Beograd Stavovi Predsjedni{tva SFRJ za razrje{enje dr`avno-politi~ke krize u Jugoslaviji
PREDSEDNI[TVO SFRJ POLAZNE OSNOVE ZA RAZRE[ENJE DR@AVNO-POLITI^KE KRIZE U JUGOSLAVIJI Beograd, 22. X. 1991. godine Predsedni{tvo SFRJ, imaju}i u vidu dosada{nje napore da se mirno, demokratski i na ustavan na~in razre{i jugoslovenska dr`avno-politi~ka kriza, a posebno rezultate rada Konferencije o Jugoslaviji u Hagu – ~ija je funkcija da u formi “dobrih usluga” pru`i nadle`nim organima u Jugoslaviji odgovaraju}u pomo} u br`em iznala`enju op{te prihvatljivih re{enja, ovim polaznim osnovama `eli da, u okviru svojih ustavih funkcija i odgovornosti, pru`i svoj doprinos u razre{enju jugoslovenske krize i jasno izrazi svoj stav o budu}nosti Jugoslavije. U istom cilju, Predsedni{tvo SFRJ utvrdilo je svoje stavove u odnosu na predloge lorda Karingtona date u “Aran`manu za globalno re{enje jugoslovenske krize” koji su saop{teni u izlaganju dr. Branka Kosti}a potpredsednika Predsedni{tva SFRJ. Polazne osnove predstavljaju rezultat vi{emese~nog rada i saznanja Predsedni{tva SFRJ. One se zasnivaju na volji jugoslovenskih naroda izra`enoj na odr`anim referendumima i u vi{estrana~kim republi~kim parlamentima. Ovaj dokument ima neposredni cilj da izlo`i osnovna stanovi{ta Predsedni{tva SFRJ, od kojih treba polaziti u re{avanju jugoslovenske krize. Predsedni{tvo SFRJ, na sednici od 22. oktobra 1991. godine utvrdilo je Polazne osnove za razre{enje dr`avno-politi~ke krize u Jugoslaviji i zaklju~ilo da ih dostavi: – Skup{tini SFRJ, – lordu Karingtonu i svim u~esnicima u radu Medjunarodne konferencije o Jugoslaviji. Predsedni{tvo SFRJ je takodje zaklju~ilo da Polazne osnove za razre{enje dr`avno-politi~ke krize u Jugoslaviji saop{ti jugoslovenskoj javnosti. POLAZNE OSNOVE ZA RAZRE[ENJE DR@AVNO-POLITI^KE KRIZE U JUGOSLAVIJI I. OSNOVNI PRINCIPI Transformacija jugoslovenske dr`avne zajednice mo`e se izvr{iti uva`avanjem slede}ih principa: 1) Jugoslavija postoji i funkcioni{e kao dr`avna zajednica i medjunarodno pravni subjekt od 1918. godine, a Srbija i Crna Gora, koje su svoju dr`avnost – kao samostalne dr`ave – unele u stvaranje te dr`ave od 1878. godine. (tzv. funkcionalni i princip dr`avno-pravnog kontinuiteta); 246
2) Jugoslavija je osniva~ i ~lan OUN i ~lan mnogobrojnih op{tih i specijalizovanih medjunarodnih organizacija. Ona je potpisnik najzna~ajnijih bilateralnih i multilateralnih medjunarodnih konvencija i aktivni u~esnik u svim zna~ajnijim medjunarodnim aktivnostima i ima diplomatske odnose sa 153 dr`ava sveta. (princip postojanja i izra`avanja medjunarodnog subjektiviteta); 3) odluka o transformaciji Jugoslavije mo`e se doneti samo na osnovu volje jugoslovenskih naroda koji su je i konstituisali, izra`ene na referendumu – ostvarivanjem prava naroda na samoopredeljenje, uklju~uju}i i pravo na otcepljenje i udru`ivanje (demokratski princip); 4) definitivna odluka o dr`avno pravnom statusu i budu}im medjusobnim odnosima mo`e se doneti samo u ustavom propisanom postupku, tj. u Skup{tini SFRJ i skup{tinama republika, uz uva`avanje izra`ene volje naroda na referendumu i u skladu sa njihovim specifi~nim i zajedni~kim dugoro~nim interesima (princip legaliteta i legitimiteta); 5) u postupku transformacije i ostvarivanja prava na samoopredeljenje mora se obezbediti ravnopravnost svih jugoslovenskih naroda i sporazumno razre{enje otvorenih i spornih pitanja medjusobnog razgrani~enja, bez nametanja tudje volje (princip ravnopravnosti i sporazumnog odlu~ivanja o spornim pitanjima). II. CILJEVI KOJI SE @ELE OSTVARITI Transformacijom jugoslovenske zajednice obezbedi}e se ostvarivanje slede}ih ciljeva: – miran i demokratski put raspleta dr`avno-pravne i politi~ke krize u Jugoslaviji; – uva`avanje i za{tita interesa jugoslovenskih naroda i njihovih republika koji mogu biti ugro`eni stihijnim procesima i jednostranim aktima; – da se zajedni~ki i posebni interesi i novi kvalitet `ivota svih gradjana optimalno i efikasno ostvaruju na na~in koji legitimno utvrde jugoslovenski narodi; – stvaranje politi~kih i pravnih uslova kojima se svakom jugoslovenskom narodu omogu}ava da potpuno slobodno odlu~i da ostane u federalnoj i demokratski transformisanoj zajednici ili da stvori svoju suverenu i nezavisnu dr`avu, sa mogu}nostima stvaranja saveza i asocijacija takvih dr`ava; – ostvarivanje procesa medjusobne integracije, prijateljstva i ravnopravne saradnje u interesu svih jugoslovenskih naroda, bez obzira za koji se dr`avno-pravni status opredele; i – otvorenost prema svetu i uspe{no uklju~ivanje u progresivne civilizacijske i integracione tokove, kao i nau~no-tehnolo{ki razvoj. U realizaciji ovih ciljeva po{tova}e se op{te prihva}ena pravila medjunarodnog prava i preuzete medjunarodne obaveze. III. MOGU]I ISHODI TRANSFORMACIJE JUGOSLOVENSKE ZAJEDNICE 1) Prema dosada{njim opredeljenjima jugoslovenska zajednica bi se transformisala u: – jugoslovensku demokratsku federaciju ravnopravnih republika, kao i autonomnih zajednica koje su izrazile `elju da ostanu u okviru Jugoslavije kao posebne federalne jedinice – sa specijalnim statusom, i – nezavisne i suverene republike koje su se za to opredelile ili }e se opredeliti putem referenduma. 247
Sve ove dr`avne zajednice ili samo neke od njih koje za to izraze `elju mogu medjusobno zaklju~iti i konfederalni savez, odnosno savez suverenih dr`ava (specijalnu asocijaciju). 2) Ovakvoj transformaciji }e prethoditi utvrdjivanje postupka za realizaciju prava naroda na samoopredeljenje, uklju~uju}i i sporazumno i medjusobno razgrani~enje, na osnovu zakona o razgrani~enju kojim bi se utvrdili: kriterijumi i postupak za teritorijalno razgrani~enje i za utvrdjivanje medjusobnih materijalnih prava i obaveza, kao i garancije za ostvarivanje kolektivnih i individualnih prava u budu}im dr`avnim zajednicama. Ovaj akt bi regulisao i uslove za funkcionisanje odredjenih saveznih institucija u prelaznom periodu, uklju~uju}i i eventualni izbor i rad ustavotvorne skup{tine, sastavljene od predstavnika onih zajednica koji `ele da konstitui{u zajedni~ku budu}u federalnu dr`avu. IV. PRELAZNI RE@IM I DINAMIKA Do realizacije ove transformacije i okon~anja celokupnog postupka obezbedi}e se funkcionisanje ekonomskog i politi~kog sistema i nesmetan rad saveznih institucija, u skladu sa Ustavom i va`e}im saveznim pravnim aktima. Ova transformacija obezbedi}e se u sporazumno utvrdjenim rokovima najvi{ih predstavnika republika i federacije. Preslika, strojopis, latinica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
111 1991., listopad 26. Knin Zapisnik 9. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 9. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odr`ana 26. 10. 1991. godine u zgradi op{tine, soba br. 51 Sjednici su prisustvovali Babi} dr Milan, predsjednik Vlade, te ministri: Matkovi} Risto, [tikovac Petar, Babi} Vuka{in, Stojsavljevi} Veljko, [impraga Branko, Macura Lazar i Bauk Milan. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade, otvorio je sjednicu i predlo`io sljede}i Dnevni red 1. Dono{enje Odluke o razrje{enju i izboru sudija i predsjednika op{tinskih sudova na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine. 2. Dono{enje Odluke o izboru sudija i predsjednika Okru`nog suda u Kninu i Glini. 248
3. Dono{enje Odluke o izboru predsjednika i sudije Vrhovnog suda SAO Krajine 4. Dono{enje Odluke o imenovanju Okru`nog javnog tu`ioca i zamjenika u Okru`nom javnom tu`ila{tvu Knin i Glina. 5. Dono{enje Odluke o razrje{enju i imenovanju op{tinskih javnih tu`ilaca i zamjenika u Op{tinskom javnom tu`ila{tvu: Knin, Benkovac, Glina i Vojni}. 6. Dono{enje Odluke o izboru predsjednika i sudije u Sudu za prekr{aje SAO Krajine. 7. Dono{enje Odluke o prelasku na rad u ratnim uslovima. 8. Dono{enje Odluke o jednokratnoj nov~anoj pomo}i porodicama poginulih boraca na teritoriji SAO Krajine. 9. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a PTT saobra}aja. 10. Dono{enje Odluke o ovla{tenju Vlade SAO Krajine za obavljanje poslova upravnog odbora preduze}a. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Ad. 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je ministar za pravosu|e i upravu Risto Matkovi} i istakao da se na ovom pitanju radi ve} du`e vrijeme. Ministarstvo je od skup{tina op{tina zatra`ilo prijedloge za sudije i predsjednike op{tinskih sudova na teritoriji SAO Krajine. Svi predlo`eni kandidati ispunjavaju uvjete i imaju polo`en pravosudni ispit, a sa svima je obavljen razgovor. Iz Skup{tine op{tine Obrovac nisu se odazvali na{em pozivu za dostavu kandidata sudije, te predla`em da Ministarstvo za pravosu|e i upravu ovlasti jednog sudiju iz Gra~aca ili Benkovca za rad u Sudu u Obrovcu, dok se ne izabere sudija. To isto treba napraviti i za Kostajnicu. Zatim, javlja se problem za prostorom. Okru`ni sud i Okru`no javno tu`ila{tvo ima prostor. Sud za prekr{aje Krajine smjestit }e se u zgradi Op{tine, a problem se javlja i za Vrhovni sud. Iz Republike Srbije obe}ali su nam pomo} u opremi suda. Samim tim mo`e se re}i da smo cijeli teritorij Krajine pokrili sa sudstvom. Zatim je predlo`io da se razrje{e sudije i predsjednici op{tinskih sudova, i to: BENKOVAC: 1. Bulj Drago – predsjednik suda 2. Dra`i} Milica – sudija 3. Starevi} Du{an – sudija 4. Kvartu~ Du{ko OBROVAC: 1. Korlat Du{an – predsjednik suda 2. @miri} Du{an – sudija 3. Brki} Branko – sudija GRA^AC: 1. Petkovi} Du{an – predsjednik suda 2. Konti} Vesna – sudija KORENICA: 1. Dra`i} Slobodan – predsjednik suda 2. @igi} – Kalember Biljana – sudija 249
3. [uput Biljana – sudija DVOR: 1. Cari} Nikola – predsjednik 2. Cvetojevi} Ljubomir – sudija GLINA: 1. Cokli} Branko – v.d. predsjednik suda 2. Kati} Branko – sudija 3. Jovi} Radovan – sudija 4. Rajkovi} @eljka – sudija VRGINMOST: 1. Drpa Desanka – predsjednik suda 2. Mu}i} Marko – sudija 3. Su`njevi} Nikola – sudija KNIN: 1. \urko Milorad – sudija 2. Duki} Dalibor – sudija 3. Dozet Milorad – sudija 4. Lali} @eljko – sudija 5. Rastovi} Branka – sudija VOJNI] 1. Miri} Ninko – predsjednik suda KOSTAJNICA: 1. Novakovi} Slavko – predsjednik 2. Abraza Milka – sudija 3. Turajli} Nikola – sudija 4. Antoni} Mirko – sudija Za predsjednike Op{tinskog suda i sudije Ministarstvo za pravosu|e i upravu predlo`ilo je: BENKOVAC: 1. Bulj Drago – predsjednik 2. Dra`i} Milica – sudija 3. Starevi} Du{an (Du{ana) sudija GRA^AC: 1. Konti} Vesna – predsjednik suda 2. Brklja~ Stevo – sudija KORENICA: 1. @igi} – Kalember Biljana – za predsjednika 2. [uput Biljana – sudija DONJI LAPAC: 1. Opa~i} Du{ko – predsjednik suda 2. Rastovi} Tanja – sudija 3. Petkovi} Milorad – sudija DVOR: 1. Cvetojevi} Ljubomir – za predsjednika 2. Parilovi} Stevo – sudija GLINA: 1. Jovi} Radovan – predsjednik 250
2. Rajkovi} @eljka – sudija 3. Popratnjak Mira – sudija 4. Ljiljak Mica – sudija 5. Slijep~evi} Ljubica – sudija VOJNI]: 1. Krivoku}a Milorad – predsjednik 2. Miri} Niko – sudija 3. Jak{i} Nada – sudija VRGINMOST: 1. Drpa Desanka – predsjednik 2. Mu}i} Mario – sudija PETRINJA: 1. Ercegovac Ana – predsjednik 2. Lovri} Drago – sudija 3. Devi} Milka – sudija 4. Balti} Mila – sudija KNIN: 1. Dozet Miodrag – predsjednik 2. Krneta Mileva – sudija 3. Rastovi} Branka – sudija [tikovac Petar isti~e da ne sumnja u stru~nost sudija koji su postavljeni, ali mu se ~ini da nedostaje mi{ljenje Srpske demokratske stranke o njima, kao i da li je provjereno da li su oni za ovaj sistem. Risto Matkovi} isti~e da se sla`e sa izlaganjem [tikovca i da je ministarstvo prilikom utvr|ivanja prijedloga to po{tovalo i da se vodilo ra~una. Za diskusiju se nije nitko vi{e javio. Prijedlog kandidata za sudije stavljen je za glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o izboru op{tinskih sudija i predsjednika na teritoriji SAO Krajine. Odluka o izboru sudija i predsjednika prila`e se zapisniku, pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je ministar za pravosu|e i upravu Risto Matkovi} i istakao da ministarstvo predla`e za sudije Okru`nog suda u Glini: 1. Kati} Branko – za predsjednika suda 2. Coklin Ranko za sudiju 3. Mom~ilovi} Mom~ilo za sudiju 4. Kljaji} Branko za sudiju 5. Rkman Marko za sudiju 6. Cari} Nikola za sudiju Za Okru`ni sud Knin predlo`eni su: 1. Kresovi} \uro za predsjednika 2. Pavlica \uro za sudiju 3. Petrovi} \uro za sudiju 4. Lali} @eljko za sudiju 5. [ijan Branka za sudiju Za diskusiju nije se nitko javio, pa je prijedlog stavljen na glasanje. 251
Jednoglasno je donesena odluka o izboru predsjednika i sudija u okru`ni sud Glina i Knin. Odluka se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad./3 Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da Ministarstvo za pravosu|e i upravu predla`e za predsjednika Vrhovnog suda SAO Krajine Funduk Uro{a, a za sudiju Ivani} Iliju. Za diskusiju se nije niko javio i prijedlog je stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o izboru predsjednika i sudije Vrhovnog suda. Odluka se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad./4 Risto Matkovi} isti~e da Ministarstvo za pravosu|e i upravu za Okru`nog javnog tu`ioca u Kninu Korlat Ratka, a za zamjenika Joki} ^edomira. U Okru`nom javnom tu`ila{tvu Glina predla`e se za tu`ioca Vukmirovi} Radojka. Za diskusiju nije se niko javio. Prijedlog se daje na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o imenovanju okru`nih javnih tu`ilaca i zamjenika u Okru`nom javnom tu`ila{tvu Knin i Glina. Odluka se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5 Obrazlo`enje je dao Risto Matkovi} da na podru~ju SAO Krajine treba razrije{iti sve op{tinske javne tu`ioce i zamjenike, te donijeti odluku o imenovanju novih. Zatim je istakao da se razrje{avaju Joki} ^edomir, op{tinski javni tu`ilac u Benkovcu, Kne`evi} Jovan – Op{tinski javni tu`ioc u Kninu, Gnjidi} Radojka, zamjenik op{tinskog javnog tu`ioca u Kninu, Korlat Ratko – op{tinski javni tu`ilac u Korenici. Za op{tinske javne tu`ioce i zamjenika Ministarstvo predla`e u Glini: Aleksi} Miodraga Za zamjenika op{tinskog javnog tu`ioca u Glini: Grabuncija Savu U Vojni}u: Ivkovi} \uru U Kninu: Nikoli} Radivoja U Benkovcu: Popovi} Bogdana Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te je predlog stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o razrje{enju i imenovanju op{tinskih javnih tu`ilaca i zamjenika. Odluka se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6 Risto Matkovi} istakao je da Ministarstvo za pravosu|e i upravu predla`e za predsjednika Suda za prekr{aje SAO Krajine Dobrijevi} Nadu, a za sudiju Dmitrovi} Gordanu. Za diskusiju nije se niko javio, te je odluka stavljena na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o izboru predsjednica i sudije Suda za prekr{aje SAO Krajine. 252
Odluka se prila`e zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/7 Predsjednik Vlade dr Milan Babi} istakao je da je do sada dva puta podnosio izvje{taj Vladi, i to nakon povratka iz Pariza i Haga. Evropska zajednica predla`e stvaranje 6 dr`ava, a za manjinsko stanovni{tvo u republikama predla`e specijalni status, a to je nivo kulturne autonomije. Predsjedni{tvo Jugoslavije sazvalo je sastanak republika i autonomnih pokrajina kojem su prisustvovali potpredsjednik Kosti},144 zatim Jovi},145 Ajanovi},146 predstavnici Crne Gore, Slavonije i Baranje, Krajine, Hercegovine, dosta nau~nih radnika, Karad`i}147 i Koljevi}.148 Zatim je istakao da je na pregovorima u Hagu Lord Karington potpredsjedniku Kosti}u oduzeo rije~ i istakao da ne priznaje Predsjedni{tvo Jugoslavije i da mo`e govoriti samo u svoje ime. Mo`e se re}i da je negiranjem Jugoslavije negiranje i oru`anih snaga i to je uslov da se JNA raspusti i da se rasturi Jugoslavija po republi~kim granicama. Jedini oslonac za nas je Jugoslavija i Jugoslavenska narodna armija. Mi insistiramo da se o~uva Jugoslavija u okvirima u kojima se narod izjasni. Slovenci i Hrvati su sproveli svoj plebiscit, Muslimani jo{ nisu, ali Alija149 je dao izjavu u Hagu da ho}e i oni suverenu Bosnu. Najve}i udarac je od Crne Gore i Bulatovi}a.150 Njihova politika ima upori{te i u Skup{tini Crne Gore. Su{tina je u tome da mi nemamo drugog izbora nego da se oslanjamo na Jugoslaviju. Udru`enje sa Srbijom je odbijeno, jer je strah da se ista ne optu`i za teritorijalnu ekspanziju. Pred sjednicu u Hagu bio sam pod pritiskom Srbije da prihvatim specijalni status i da izjavu potpi{em. Me|utim, ja sam tra`io da taj specijalni status bude na teritoriji Jugoslavije. Zatim, dogovoreno je da JNA ostane na kriznom `ari{tu, iako je Kadijevi}151 rekao da se do 30. 10. 1991. Armija povu~e iz Krajine. Zatim, u ~etvrtak su nam zakazali sastanak sa Veinandsom152 i rekli su mi da mi ne trebaju savjetnici i prevodilac, ve} samo da izjavu potpi{em. Ja nisam htio ni i}i, jer ne}u ni{ta da potpisujem {to je mimo volje naroda. Ohrabrenje za nas je to {to je Srbija odbacila predlog Ha{ke konferencije. Brzo }emo se suo~iti sa ~injenicom da }e se predsjednici Jugoslavije proglasiti nelegalnim kao i JNA, zatim }e slijediti ekonomska blokada i ostaje nam da silom branimo na{e podru~je. Iza nas mogu stajati jedino Bosanska krajina i Srbija. Za Bosansku krajinu mo`e se re}i da bi trebalo ~vr{}e da defini{e svoju politiku nego dosad. Politika SDSa Bosne i Hercegovine ide na ruku Aliji. Na{ zadatak je da se sami organizujemo, pripremimo za rat, a sa Jugoslovenske strane da se o~uva jedinstvo oru`anih snaga Jugoslavije i legalitet Predsjedni{tva. Najjednostavnije bi bilo da Srbija prihvati prisajedinjenje krajina, pa onda da prihvati predlog Evropske zajednice. Mo`emo se slo`iti sa polaznim osnovama o razrje{enju jugoslavenske politi~ke krize koje je dalo Predsjedni{tvo153 ili insistirati na ubrzanju njihove realizacije. Tra`io sam da se SAO 144
Branko. Borisav. 146 Irfan. 147 Radovan. 148 Nikola. 149 Izetbegovi}. 150 Momir. 151 Veljko. 152 Henry. 153 Vidi dok. br. 110. 145
253
Krajina pribli`i Beogradskoj inicijativi i da se ubrza stvaranje organa od onih koji su ostali u Jugoslaviji. Na{u Platformu ne}emo mijenjati. Prihva}am Odluku Velike narodne skup{tine, Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, te: – da dademo podr{ku potpredsjedniku SFRJ kao legalno {efu dr`ave sa zahtjevom da izvr{i promjene u saveznim organima i da isklju~i iz saveznih organa one predstavnike koji su izvr{ili secesiju, – da insistiramo na o~uvanju jedinstvenih snaga JNA, – da u~inimo sve na realizaciji Odluke Predsjedni{tva od 4. 10. 1991. godine o sprovo|enju mobilizacije, – u skladu sa Naredbom Predsjedni{tva SFRJ broj 47 od 4. 10. 1991. godine, da se na podru~ju SAO Krajine sprovodi kao op{ta mobilizacija. Na osnovu svega navedenog, mi bi trebali donijeti Odluku da cjelokupna privreda i `ivot prelazi na rad u ratnim uslovima i svako ministarstvo treba da napravi ratni plan. Za diskusiju nije se nitko javio. Jednoglasno je donesena Odluka o prelasku na rad u ratnim uslovima. Odluka se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio.154 Ad.8. Ministar za pravosu|e i upravu istakao je da bi trebalo donijeti odluku o isplati jednokratne nov~ane pomo}i porodicama poginulih boraca na teritoriji SAO Krajine u iznosu od 30.000 dinara. Jednoglasno je donesena navedena odluka i ista se prila`e zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad.9. Risto Matkovi} isti~e da bi trebalo imenovati v.d. direktora Javnog preduze}a PTT saobra}aja, te predla`e Rajka Peri}a. Prijedlog je stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a PTT saobra}aja. Odluka se prila`e zapisniku pod 9/ i ~ini njegov sastavni dio.155 Ad. 10. Risto Matkovi} isti~e da treba donijeti Odluku o ovla{}enju Vlade SAO Krajine za obavljanje poslova upravnog odbora Javnog preduze}a. Jednoglasno je donesena navedena odluka i ista se prila`e zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. ZAPISNI^AR Borka Lali} Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine 154 155
Prilog se ne nalazi uz dokument. Isto.
254
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}
112 1991., listopad 29. Knin Zapisnik 10. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 10. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odr`ane 29. 10. 1991. godine u zgradi op{tine, soba br. 51 Sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto, podpredsjednik Vlade, Le`ai} Vaso, Bauk Milan, [impraga Branko, Stojsavljevi} Veljko, Babi} Vuka{in, Kati} Jovan, Macura Lazar, [tikovac Petar, Vje{tica Du{an i Bad`a Du{an. Pored ministara sjednici su prisustvovali general \uji} Ilija, i potpukovnik Kasum.156 Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, potpredsjednik Vlade Risto Matkovi} otvorio je sjednicu i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Realizacija Odluke Vlade SAO Krajine o prelasku na rad u ratnim uslovima i daljnje aktivnosti i zadu`enja u vezi s tim. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Potpukovnik Kasum istakao je da se treba napraviti promjena po ministarstvima, te da ministri na sjednici Vlade referi{u svoja gledi{ta i da njihova procjena bude vizija plana odbrane Krajine. Na kraju }e se utvrditi plan odbrane Krajine. General \uji} Ilija istakao je da pod hitno treba vidjeti {ta ~initi, i to od uprave do preduze}a, budu}i da je progla{ena op{ta mobilizacija. Sva preduze}a, moraju raditi non-stop, a op{tina moraju donijeti odluku do kada }e raditi trgovine i ugostitelji. Zatim, treba regulisati {ta radi milicija u ratnom stanju, treba voditi kontrolu tko nosi oru`je, treba bolje obezbjediti preduze}a jer su lo{e obezbje|ena i treba vi{e uklju~iti `ene. Odluke koje donosimo moraju se po{tovati i sprovoditi. Pravni sistem nam mora za`ivjeti. Svi koji se uklju~e u manevarske strukture JNA bit }e pla}eni dnevno 310 dinara. [tikovac Petar isti~e da mi imamo dva korpusa i to kninski i banjalu~ki, te pita da li se mo`e ne{to preduzeti da se ta dva korpusa ujedine u jedan kao nova oblast. General \uji} odgovorio je da JNA radi na tome i da }e se brzo spojiti ta dva korpusa. Potpukovnik Kasum isti~e da u procjeni ministri treba da navedu: – {to se trenutno ima i kako }e se anga`ovati, – kako na to uti~e neprijatelj, – kako to rje{avati. Na kraju je zaklju~eno da ministri naprave pojedina~nu procjenu za dva dana i da je isti referi{u. 156
Du{an.
255
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. ZAPISNI^AR Borka Lali}
PODPREDSJEDNIK Risto Matkovi}
Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
113 1991., studeni 1. Knin Zapisnik 11. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 11. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odr`ane 1. 11. 1991. godine u zgradi op{tine, soba br. 51. Sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto, Le`ai} Vaso, Bauk Milan, [impraga Branko, Bad`a Du{an, Babi} Vuka{in, Stojsavljevi} Veljko, Marti} Milan i [tikovac Petar. Sjednici Vlade pored ministara prisustvovao je i potpukovnik Kasum.157 Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, podpredsjednik Vlade Risto Matkovi} otvorio je sjednicu i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Nastavak rada na realizaciji Odluke Vlade SAO Krajine o prelasku na rad u ratnim uslovima. 2. Dono{enje Odluke o izboru jednog sudije u Sud za prekr{aje SAO Krajine. 3. Dono{enje Odluke o izboru jednog sudije u Op{tinski sud u Korenici. 4. Dono{enje Statuta Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a Knin. 5. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. 6. Dono{enje Odluke o gazdovanju vodama. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Ad. 1. Risto Matkovi}, podpredsjednik Vlade istakao je da su za dana{nju sjednicu svi ministri trebali napraviti pripreme i procjenu u okviru Ministarstva za prelazak na rad u ratnim uslovima, a zatim da }e se oformiti jedna radna grupa koja }e izvr{iti analizu i sa~initi jedinstvenu procjenu. Zatim su ministri pojedina~no iznijeli ukratko svoju procjenu i prilo`ili je pismeno radnoj grupi. 157
Du{an.
256
Jednoglasno je usvojeno da radnu grupu sa~injavaju na~elnik [taba teritorijalne odbrane, predsjednik Vlade i ministar unutra{njih poslova. Ad. 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda je dao Risto Matkovi} i istakao da je u Sudu za prekr{aje SAO Krajine ostalo upra`njeno radno mjesto, a da bi Sud mogao po~eti sa radom predla`e da se za sudiju izabere Rodi} Mirjana. Primjedbi nije bilo, te je prijedlog stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o izboru Rodi} Mirjane za sudiju Suda za prekr{aje SAO Krajine. Odluka se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 3. Risto Matkovi} isti~e da Ministarstvo za pravosu|e i upravu predla`e za sudiju Op{tinskog suda u Korenici [uput Biljanu. Primjedbi nije bilo, te je prijedlog stavljen na glasanje. Jednoglasno je done{ena Odluka o izboru [uput Biljane za sudiju Op{tinskog suda u Korenici. Odluka se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 4. Risto Matkovi} istakao je da u skladu sa Odlukom Vlade o ovla{tenju Vlade za obavljanje poslova upravnog odbora preduze}a, Vlada treba da donese statut Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. Statut svi nisu dobili. Branko [impraga istakao je da u stavu 24. treba brisati rije~i: “i polo`en stru~ni ispit po pravilniku 646” Predlog je stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Statut Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. Statut se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad.5. Risto Matkovi} istakao je da Vlada treba da imenuje v.d. direktora Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. Zatim, da je obavio razgovor sa ministrom za Saobra}aj i veze u vezi prijedlog ai predla`e da v.d. direktora Beri} Damjan. Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju Beri} Damjana za v.d. direktora Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. Odluka se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 6. Obrazlo`enje je dao ministar za poljoprivredu, {umarstvo, vodoprivredu i trgovinu. Primjedbi na Odluku o gazdovanju vodama nije bilo. Odluka je jednoglasno donesena i prila`e se zapisniku pod /6 i ~ini njegov sastavni dio. Ministar za financije istakao je da se Medicinski centar Knin obratio Ministarstvu za financije u Vladi SAO Krajine sa zahtjevom da im se otpi{e ili prolongira dug. Ministar predla`e da im se blokira `iro-ra~un i da Medicinski centar ne mo`e isplatiti li~ne dohotke radnicima dok ne izvr{i povrat pozajmljenog novca u Bud`et SAO Krajine. Prijedlog ministra jednoglasno je usvojen. 257
Zatim, Milan Marti}, ministar za Unutra{nje poslove isti~e problem isplate li~nih dohodaka miliciji Krajine i pita za{to oni ne dobijaju platu kao i rezervisti, te da se zatra`i od Sekretarijata za narodnu odbranu za dodjelu sredstava da bi dobili razliku. Ministar za financije istakao je da se ovog mjeseca miliciji isplati akontacija u iznosu kao i do sada. Prijedlog je usvojen. Zatim, ministar za financije isti~e da se Uprava dru{tvenih prihoda op{tine Knin obratila Ministarstvu za financije sa zahtjevom da se izvr{i uplata poreza na promet na 8 automobila koje je SUD Knin dobio na poklon. Ministar predla`e da se zahtjev udovolji. Prijedlog je usvojen. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. ZAPISNI^AR Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
114 1991., studeni 6. Knin Zapisnik 12. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 12. sjednice Vlade SAO Krajine odr`ane 6. 11. 1991. godine u zgradi op{tine soba broj 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade Milan dr Babi}, Starevi} Du{an, Bauk Milan, [impraga Branko, Stojisavljevi} Veljko, [tikovac Petar, Marti} Milan, Babi} Vuka{in, Vje{tica Du{an, Kati} Jovan, Matkovi} Risto i Macura Lazar. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade dr Milan Babi} otvorio je sjednicu i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Rasprava o izvje{taju sastanka u Parizu i sa sjednice Evropske zajednice u Hagu , te upu}ivanje zahtjeva Generalnom sekretaru Peresu De Kueljaru. 2. Dono{enje rje{enja o imenovanju pomo}nika ministra za narodnu odbranu SAO Krajine. 3. Utvr|ivanje dnevnog reda za Skup{tinu SAO Krajine. 4. Dono{enje Odluke o stopama doprinosa u zdravstvu. 5. Informacija o organizacionim promjenama u elektroprivredi. 258
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1. Predsjednik Vlade Milan dr Babi} istakao je da kad su i{li u Pariz na pregovore nisu prihvatili opciju specijalnog statusa onako kako ga radi Evropska zajednica, zatim da je on zastupao Platformu koju je Vlada usvojila, a koja se zasniva na plebiscitu srpskog naroda i na dosada{njim odlukama Vlade. Evropska zajednica ima antisrpski pristup u rje{avanju jugoslovenske krize. Mogu ista}i da sam osjetio olak{anje kad sam ~uo istupanje srpske delegacije – prije svega predsjednika Milo{evi}a,158 gdje je vrlo precizno stavio do znanja da je neprihvatljiv bilo kakav suverenitet hrvatske vlasti nad srpskim krajinama. Amandman koji je predlo`io zajedno sa crnogorskom delegacijom da u predlog Evropske zajednice u|e i mogu}nost stvaranja zajedni~ke dr`ave za one republike i narode koji to `ele, nama je otvorena perspektiva da se izborimo za tu opciju. Te predla`em dvije stvari i to: – Da iza|emo iz okvira Evropske konferencije koja je pod ultimatumom i vodstvom Evropske zajednice i da poku{amo na{ problem di}i na nivo Ujedinjenih nacija. Su{tina je u tome da se prika`e nepovjerenje prema Evropskoj zajednici, – Da sa dana{nje sjednice pozdravimo zalaganje delegacije Srbije i Crne Gore na konferenciji. Zatim predsjednik je pro~itao sadr`aj pisma kojega treba uputiti Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Osnova za sve ovo jeste da mi participiramo na suverenosti dr`ave Jugoslavije i prakti~no na osnovu toga tra`imo za{titu. Milan Marti} isti~e da se sla`e sa svim onim {to je u~injeno, jedino se ne sla`e sa na~inom rada, te da o Platformi o kojoj se pri~a treba da raspravljaju poslanici na Skup{tini, a ne samo Vlada. Zatim pita za{to se na pregovore na koje se i{lo ne vodi Jovan Radulovi}, ministar za inostrane poslove. Predsjednik Vlade isti~e da je ovaj razgovor ugovorio protokol Republike Srbije i da je predvi|eno da ide sam. Me|utim, isti je insistirao da ne ide sam, pa je izabrao Lazara Macuru zbog znanja jezika, a Jovan Radulovi} ne zna ni francuski ni engleski jezik. Ova primjedba je dobra. [to se ti~e Platforme koju smo usvojili predvidio sam da je stavimo na sjednicu Skup{tine i da ona bude osnova za razgovore. Skup{tina Krajine je prihvatila izvje{taj o referendumu. Poznato je da Skup{tina Srbije nije prihvatila prisajedinjenje a o tome nije ni raspravljala. Delegacija koje je i{la da podnese Odluku o referendumu nije joj omogu}eno da istu izlo`i, ve} je bila primljena samo kod predsjednika Skup{tine. Dakle opcija o prisajedinjenju Krajine Srbiji ne zavisi od nas. Druga opcija je ujedinjenje sa Bosanskom Krajinom, a {to isto ne zavisi od nas, nego od odnosa u Bosni i Hercegovini i ~itavoj Jugoslaviji. Tre}a opcija koju smo usvojili na Vladi je rje{enje posebnog statusa SAO Krajine unutar jugoslavenske federacije 158
Slobodan.
259
Do sada je vi{e puta isticano da se polo`aj SAO Krajine ne mo`e rje{iti bez prisustva organa vlasti SAO Krajine u radu Konferencije u Hagu, a na osnovu volje srpskog naroda. Ispravan pristup srpske i crnogorske delegacije na{ao je svoj izraz u amandmanu na Ha{ku konferenciju, a kojim se tra`i da se omogu}i postojanje kontinuiteta jugoslavenske dr`ave kao zajedni~ke dr`ave jednakih republika i naroda koji `ele da ostanu u Jugoslaviji kao njihovoj zajedni~koj dr`avi. Ovo je i opredjeljenje srpskog naroda Krajine i ono je u{lo u Platformu Vlade SAO Krajine o rje{enju ustavnog polo`aja Krajine. Branko [impraga isti~e da se sla`e sa pismom koje treba uputiti Ujedinjenim nacijama, jedino u tekstu sti~e se utisak da smo mi izdvojeni sa Republikom Hrvatskom, te bi to trebalo korigovati. Petar [tikovac isti~e da podr`ava izlaganje predsjednika i on nije ni mogao druk~ije da postupi, jer nije imao ni ovla{tenje. Starevi} Du{an pita, koja je razlika izme|u teksta Vlade od 18. 10. 91. vezano na status SAO Krajine tj. Platforme za razgovor i izme|u ove Platforme Srbije par dana kasnije? Dr Milan Babi}, predsjednik Vlade isti~e da je Srbija odnosno Slobodan Milo{evi} prvi put glasno rekao da nije prihvatio suverenitet hrvatske vlasti nad Krajinama. Srbija je do sada insistirala na me|usobnim garancijama specijalnog statusa. Za diskusiju po ovoj ta~ki dnevnog reda nije se vi{e nitko javio. Jednoglasno je usvojen tekst pisma kojeg treba uputiti Ujedinjenim nacijama. Ad/2. Predsjednik Vlade isti~e da bi u Ministarstvo za odbranu trebalo imenovati tri pomo}nika. Predla`e da se za pomo}nike imenuju: – Milan Tarbuk – na~elnik zonskog {taba II i III operativne zone, za vojna pitanja, – Mirko Vujani}, koji je do sada u op{tini vodio civilnu za{titu, za pitanja civilne za{tite. – Popovi} Sava da vodi administrativno pravne poslove. Predlog je dat na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju pomo}nika za odbranu. Rje{enje se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.159 Ad/3. Predsjednik Vlade isti~e da smo od ratnog predsjedni{tva Gline dobili odluku o opozivu Velibora Matija{evi}a du`nosti poslanika u Skup{tini Krajine, te pita da li se sla`u da se od Skup{tine op{tine Gline zatra`i hitna obavijest da li ga je Skup{tina opozvala. Na osnovu odgovora sastavit }e se dnevni red i utvrditi da li postoji potreba za izbor predsjednika Skup{tine ili ne. Skup{tina op{tine Petrinja, Oku~ani i Sisak-Caprag izabrali su svoje poslanike za Skup{tinu Krajine te bi verifikacija mandata navedenih poslanika trebala biti jedna ta~ka dnevnog reda. Zatim na dnevni red treba se staviti izvje{taj o radu i provo|enju politike Vlade. Mole se ministri koji nisu dostavili izvje{taj da ga odmah dostave kako bi se napravio zbirni izvje{taj. Zatim, ovo pismo koje }emo uputi Ujedinjenim nacijama prezentirat }emo skup{tini kao i prijedlog platforme za definisanje ustavnog polo`aja Krajine u Jugoslaviji.
159
Rje{enje nije prona|eno uz zapisnik.
260
Zatim treba utvrditi sve prijedloge zakona koje je Vlada usvojila, te podnijeti Skup{tini pored zakona i Odluke koje je Vlada donijela o radu, u uslovima neposredne ratne opasnosti koje je proglasilo Predsjedni{tvo SFRJ na usvajanje. Ad/4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vaso Le`aji} ministar za zdravstvo. Primjedbi ni pitanja nije bilo. Jednoglasno je donesena Odluka o stopama doprinosa u zdravstvu. Odluka se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.160 Ad/ 5 Informaciju o stanju u elektroprivredi podnio je Vuka{in Babi}, ministar za energetiku i istakao da nailazi na oportunizam pojedinih radnika prilikom sprovo|enja Zakona o osnivanju Javnog preduze}a “Elektrokrajina”, te tra`i podr{ku Vlade u svom radu. Risto Matkovi} istakao je da ~im ga je Vlada imenovala za v.d. direktora da mu je dala podr{ku u svim njegovim radnjama koje su zasnovane na zakonu. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. Zapisni~ar Borka Lali}
Predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Šv.r.š
------SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA VLADA SAO KRAJINE Broj: 368/91-1 Knin, 6. 11. 1991. godine UJEDINJENE NACIJE Generalnom sekretaru Peresu De Kueljaru Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina, na sjednici odr`anoj 6. novembra 1991. godine, donijela je Odluku da Ujedinjenim nacijama, preko generalnog sekretara Peresa de Kueljara, uputi zvani~ni ZAHTJEV da se na prvo redovno zasjedanje Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija: 1. Pozovu legitimni i legalni predstavnici Srpske Autonomne Oblasti Krajina, da se Ujedinjene nacije anga`uju na za{titi Srpske Autonomne Oblasti Krajina od agresije hrvatskih fa{ista i da se prizna teritorijalni integritet i politi~ki subjektivitet Srpske Autonomne Oblasti Krajina u okviru jugoslovenske dr`ave.
160
Odluka nije prona|ena uz zapisnik.
261
2. Da se za{titi dio srpskog naroda van Krajine, koji je od hrvatskih fa{ista izlo`en genocidu na dijelu jugoslovenske dr`avne teritorije, koji je silom izdvojen iz dr`ave Jugoslavije. Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine svoj zahtjev temelji na: a) pravu naroda na samoopredjeljenje i pravu naroda na samoodbranu koji su predvi|eni odredbama Povelje Ujedinjenih nacija i drugim me|unarodnim konvencijama, b) ~injenici {to je Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine legalni i legitimni organ vlasti srpskog naroda (jednog njegovog dijela), kao konstitutivnog ~inioca dr`ave Jugoslavije koja je punopravni ~lan Ujedinjenih nacija i c) {to predlo`ene mjere u Konvenciji Evropske zajednice izlo`ene na Konferenciji u Hagu za rje{avanje jugoslovenske dr`avne politi~ke krize ocjenjuje kao pristrane i neadekvatne, jer su donesene uz grubo kr{enje Povelje Ujedinjenih nacija i drugih me|unarodnih konvencija. Obrazlo`enje 1. Na secesionisti~ke akte hrvatskog naroda prema dr`avi Jugoslaviji, naroda organizovanog u nelegalni totalitarni poredak utemeljen na principima fa{isti~ke vlasti, srpski narod je kao konstitutivni narod jugoslovenske dr`avnosti i njene suverenosti, koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje, obrazovao Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu kao teritorijalnopoliti~ki oblik organizacije svoje vlasti na pripadaju}em dijelu jugoslovenske dr`avne teritorije. Srpska Autonomna Oblast Krajina samostalni je politi~ki i pravni subjekt u okviru Jugoslavije. Politi~ka i pravna samostalnost Srpske Autonomne Oblasti Krajine datira od 19. 08. 1990. godine, kada se srpski narod Srpske Autonomne Oblasti Krajine na plebiscitu, koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje, stoprocentnom ve}inom odlu~io za autonoman politi~ki i pravni status Srpske Autonomne Oblasti Krajine u okviru Jugoslavije. Demokratska volja srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajine izra`ena na referendumu (dva puta 19. 08. 1990. i 12. 5. 1991. godine), da autonomno odlu~uje o svojoj sudbini, napadnuta je od hrvatske fa{isti~ke vlasti svim sredstvima, uklju~uju}i i oru`je, zbog ~ega je srpski narod Srpske Autonomne Oblasti Krajine, koriste}i svoje pravo na samoodbranu, bio primoran da se brani oru`jem, {to je prouzrokovalo ratne sukobe. Cilj odbrane srpskog naroda bio je da se odbrani teritorijalni integritet, politi~ka i pravna samostalnost Srpske Autonomne Oblasti Krajine i da se istovremeno srpski narod Srpske Autonomne Oblasti Krajine za{titi od novog genocida koji je pripremila i provodi hrvatska fa{isti~ka vlast. Zbog agresije fa{isti~ke hrvatske vlasti na srpsku Autonomnu Oblast Krajinu, Srpska Autonomna Oblast Krajina i njene oru`ane snage uvu~ene su u ratni sukob protiv svoje volje, stoga Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine, zahtjeva od Ujedinjenih nacija da omogu}i u~e{}e Vladi Srpske Autonomne Oblasti Krajine na Generalnoj skup{tini Ujedinjenih nacija, kako bi ona kao legalan i legitiman organ vlasti Srpske Autonomne Oblasti Krajine predstavljala Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu i u njeno ime punopravno u~estvovala u dono{enju odluka o obustavljanju agresije hrvatskih fa{ista na Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu i druge srpske oblasti i potpuni prekid oru`anih sukoba, ~ime bi se stvorile osnove za pravedno i trajno rje{enje jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize. Na{ zahtjev po~iva na tome {to Srpska Autonomna Oblast Krajina ispunjava sve neophodne uslove da joj se prizna pravni i politi~ki subjektivitet, jer ima: – sopstvenu teritoriju koju kontroli{e; 262
– legalnu, na osnovu Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajine, obrazovanu Vladu Krajine koja defakto vr{i suverenu vlast na svojoj teritoriji i koju podr`ava cjelokupno stanovni{tvo; – legalne oru`ane snage Srpske Autonomne Oblasti Krajine organizovano i pot~injeno vrhovnoj komandi i vojnoj disciplini, uz strogo po{tovanje zakona i obi~aja me|unarodnog ratnog prava; – osnovni konstitutivni akt Srpske Autonomne Oblasti Krajine, Ustavni zakon Srpske Autonomne Oblasti Krajine koji je usvojila Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine; – Skup{tinu Srpske Autonomne Oblasti Krajine konstituisanu od poslanika izabranih na slobodnim i vi{estrana~kim izborima, na osnovu odredaba pravnih propisa Srpske Autonomne Oblasti Krajine. Ovim Srpska Autonomna Oblast Krajina ispunjava sve potrebne uslove iz me|unarodnog prava, koji se tra`e kao osnov priznanja samostalnosti i teritorijalnog i politi~kog subjektiviteta odre|ene teritorije i zato zahtijevamo od Ujedinjenih nacija da to svojim odlukama sankcioni{u. 2. Secesionisti~kim aktima nelegalni hrvatski totalitarni poredak izdvojio je dio dr`avne teritorije iz okvira Jugoslavije. Na tom teritoriju hrvatska fa{isti~ka vlast sprovodi novi genocid nad srpskim narodom, ~emu je prethodilo potpuno oduzimanje svih prava po osnovu pripadnosti drugoj vjeri, naciji i kulturno-jezi~koj zajednici. Na tlu Evrope danas, sprovodi se diskriminacija prema Srbima, a Evropa o tome }uti. Zbog svega ovoga, zahtjevamo od Ujedinjenih nacija kao najvi{e me|unarodno pravne instance, da se na osnovu ~lana 55. ta~ke 3. Povelje Ujedinjenih nacija, stavi u za{titu dijela srpskog naroda izdvojenog nasiljem fa{isti~ke hrvatske vlasti iz dr`ave Jugoslavije. Tako|e tra`imo, da zbog kontinuiranog genocida nad Srbima od hrvatskih fa{ista, Ujedinjene nacije postupe odredbama Konvencije o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida. S obzirom na osnovne karakteristike nelegalnog fa{isti~kog poretka, uspostavljenog na dijelu jugoslovenske dr`avne teritorije, koju je hrvatska fa{isti~ka vlast silom izdvojila iz jugoslovenske dr`ave, a koje su u najkra}e mogu svesti na nedostatak mogu}nosti za samostalno upravljanje i vr{enje vlasti od strane onih koji su je trenutno uzurpirali, zahtjevamo od Ujedinjenih nacija da se na teritorijama koje trenutno dr`e hrvatski fa{isti, na osnovu ~lana 73. i 74. Povelje Ujedinjenih nacija, udeli starateljstvo. Ovu mjeru predla`emo kao najadekvatniju, a sve u cilju da se obuzda fa{izam u njegovom za~etku, i da se sprije~e sukobi ve}ih razmjera u ovom dijelu svijeta i da se obezbijedi mir i bezbjednost srpskom narodu, koji je trenutno na udaru novog fa{isti~kog poretka, koji se ra|a po drugi put u ovom vijeku na tlu Evrope. Unaprijed tra`imo da srpski narod bude izuzet iz ~lanstva u Starateljskom savjetu koji }ete obrazovati na osnovu ~lana 86. Povelje Ujedinjenih nacija radi nadzora nad dijelom jugoslovenske dr`avne teritorije, koju su secesionisti~kim aktima i nasiljem izdvojili hrvatski fa{isti uz podr{ku ve}ine hrvatskog naroda. Izuze}e iz ~lanstva u Starateljskom savjetu tra`imo i zato, {to bi svaka odluka donesena uz na{e prisustvo s njihove (hrvatske fa{isti~ke) strane bila kvalifikovana kao subjektivna i pristrana. Tvrdimo Vam, me|utim, da nakon svih iskustava s hrvatskim fa{istima kroz istoriju i danas, nikome na na{oj planeti nije vi{e stalo da oni budu ocijenjeni i tretirani od Ujedinjenih nacija objektivno i nepristrano kao nama Srbima. 263
Tra`imo od Vas gospodine De Kueljar da na odgovaraju}im tijelima Ujedinjenih nacija, koje u ovom mandatu predvodite, hitno stavite na{ zahtjev na razmatranje i da nas o donijetim odlukama odmah obavijestite. U Kninu, 6. novembra 1991. godine PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š M.P.161 Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
115 1991., studeni 8. Knin Zapisnik 13. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 13. sjednice Vlade SAO Krajine odr`ane 8. 11. 1991. godine u zgradi op{tine Knin, soba broj 51. Sjednici su prisustvovali Risto Matkovi} podpredsjednik Vlade, Vaso Le`aji}, Bauk Milan, [impraga Branko, Babi} Vuka{in, [tikovac Petar, Marti} Milan, Kati} Jovan i Macura Lazar. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova podpredsjednik Vlade Risto Matkovi}, otvorio je sjednicu i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Podno{enje izvje{taja o radu ministarstava. 2. Dono{enje zaklju~ka o ovla{}enju ministra za financije i pomo}nika za vr{enje kontrole obra~una i uplate poreza na promet nafte i naftnih derivata. 3. Dono{enje Odluke o visini dnevnice za slu`beno putovanje. 4. Razmatranje zahtjeva sindikata Krajine. 5. Razmatranje zahtjeva Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti Op{tine Knin. 6. Razmatranje zahtjeva predsjednika Skup{tine op{tine Glina. 7. Dono{enje Odluke o prihvatanju Samoupravnog sporazuma u udru`ivanju u Zajednicu jugoslovenskih `eljeznica. 8. Odluka o uplati poreza na promet, posebne dad`bine i putarine na promet nafte i naftnih derivata. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
161
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
264
Ad/1. Risto Matkovi}, isti~e da ministri koji nisu predali izvje{taj o radu ministarstva da ga ~im prije predaju kako bi se napravio zavr{ni izvje{taj. Zatim isti~e da je od v.d. direktora Javnog preduze}a PTT Krajine obavje{ten da ima problem, a u nekim op{tinama na Baniji, u tom smislu {to su formirali svoja op{tinska PTT preduze}a, ni oni ne `ele da ugase svoje `iro ra~une, a niti da vr{e uplate svojih prihoda na zajedni~ki ra~un, a tra`e od Javnog preduze}a PTT Krajina da im se dostave novci za materijalne tro{kove i li~ne dohotke. Zato predla`em da se izvr{nim vije}ima op{tina ispred Vlade uputi jedno upozorenje da je svaka op{tina du`na da izvr{ava akte donesene od Vlade i Skup{tine. Bauk Milan predla`e da se donese odluka o ukidanju `iro-ra~una svih Javnih preduze}a osim onih koje je osnovala Vlada odnosno Skup{tina Krajine. Predlog je dat na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o ukidanju `iro-ra~una Javnih preduze}a. Odluka se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.162 Ad/2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da bi trebalo izvr{iti kontrolu obra~una i uplate poreza na promet nafte i naftnih derivata i kontrolu obra~una i uplate naknade za puteve u maloprodajnoj cijeni nafte i naftnih derivata. Predla`e da tu kontrolu izvr{e ministar za financije i njegov pomo}nik. Prijedlog je stavljen na glasanje. Jednoglasno je usvojen zaklju~ak o ovla{}enju ministra za financije i njegovog pomo}nika da izvr{e kontrolu obra~una i uplate poreza na promet nafte i naftnih derivata. Zaklju~ak se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/3. Jovan Kati} isti~e da bi trebalo regulisati naplatu dnevnica za slu`bena putovanja, zato {to napr. on je do sada uvijek imao na teret radne organizacije u kojoj radi, a ubudu}e vi{e isto ne bi `elio. Jednoglasno je donesena odluka o visini dnevnice za slu`bena putovanja. Odluka se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/4. Risto Matkovi} isti~e da se Sindikat Krajine oglasio sa zahtjevom za odobrenje pozajmice u iznosu od 5 mil. dinara u svrhu zatvaranja financijske konstrukcije za nabavu zimnice za radnike i penzionere. Bauk Milan isti~e da sredstava za pozajmicu nema u Bud`etu te da im se zahtjevu ne mo`e udovoljiti, ali da se poku{a konsultirati sa armijom i preduze}ima pa da se ta sredstva nekako izna|u. Ad/5. Risto Matkovi} isti~e da je Sekretarijat za dru{tvene djelatnosti Op{tine Knin predlo`io da se izmjeni iznos naknade u odluci o jednokratnoj nov~anoj pomo}i za porodice poginulih boraca, zato {to je iznos znatno manji u odnosu na naknadu koju daje armija. 162
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
265
Nakon diskusije zaklju~eno je da se za slijede}u sjednicu Vlade ovo pripremi. Ad/6. Ministar za zdravstvo dr Vaso Le`aji} istakao je da se predsjednik Skup{tine op{tine Glina dr Du{an Jovi} obratio ministarstvu sa zahtjevom, da se pomogne Medicinskom centru Glina u isplati li~nih dohodaka i da su njihove plate na ratnom minimumu. Bauk Milan predla`e da Medicinski centar Knin vrati dug Vladi, te da se ti novci pozajme Medicinskom centru Glina. Prijedlog je stavljen na glasanje i isti jednoglasno usvojen. Ad/7. Obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Branko [impraga i istakao da je nu`no donijeti odluku o prihvatanju Samoupravnog sporazuma o udru`ivanju u Zajednicu jugoslovenskih `eljeznica, kako bi @TP-e Knin postalo punopravan ~lan Zajednice. Za diskusiju se nije nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o prihvatanju Samoupravnog sporazuma o udru`ivanju u Zajednicu jugoslovenskih `eljeznica. Odluka se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/8. Obrazlo`enje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Milan Bauk ministar za financije. Za diskusiju nije se nitko javio, te se predlo`ena odluka stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o uplati poreza na promet, posebne dad`bine i putarine na promet nafte i naftnih derivata. Odluka se prila`e zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. ZAPISNI^AR Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š M.P.163
Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
116 1991., studeni 9. Korenica Zahtjev Ratnog predsjedni{tva SO Korenica Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu da se Vlado Trifunovi} proglasi zlo~incem zbog predaje garnizona u Vara`dinu bez borbe
163
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
266
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE KORENICA RATNO PREDSJEDNI[TVO SAVEZNOM SEKRETARIJATU ZA NARODNU ODBRANU BEOGRAD Ratno predsjedni{tvo op{tine Korenica, na drugoj sjednici odr`anoj 9. novembra 1991. godine, je odlu~ilo da Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu uputi ZAHTJEV – PREDLOG Da se general Vlado Trifunovi}, komandant vara`dinskog korpusa nakon provedenog postupka pred vojnim pravosudnim organima, proglasi ratnim zlo~incem i kazni po zakonu. Obrazlo`enje General Vlado Trifunovi}, kao komandant vara`dinskog korpusa JNA je bez i jednog ispaljenog metka izvr{io predaju cjelokupne imovine Korpusa usta{kim – fa{isti~kim nelegalnim formacijama. Oru`jem do kojeg su do{li na ovaj na~in usta{e su izvr{ile veliki pokolj srpskog stanovni{tva i uni{tavanje njihove imovine u zapadnoj Slavoniji. ^inom predaje Vlado Trifunovi} je direktni suu~esnik u ovim genocidnim radnjama usta{a jer je znao ili morao znati u koje svrhe }e biti upotrebljeno oru`je do kojeg su usta{ki fa{isti do{li ovim njegovim izdajni~kim ~inom. U ime postradalih Srba i njihove imovine u zapadnoj Slavoniji ovaj na{ predlog – zahtjev smatramo moralnim i zakonski osnovanim.164 Klasa: 011-01/91-01/161 Ur. Broj: 2183-01-91-01 Korenica, 9. novembra 1991. Predsjednik Ratnog predsjedni{tva Dr. Bo{ko Bo`ani} Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 6003.
164
General Trifunovi} osu|en je u Vara`dinu za ratni zlo~in na 15 godina zatvora, a za iste doga|aje u Beogradu je osu|en na 11 godina. U Vara`dinu je osu|en za uporabu sile, u Beogradu za nedovoljnu uporabu. U Srbiji je odle`ao u zatvoru 18 mjeseci, zatim je pomilovan. U me|uvremenu, 2003. godine, postupak protiv Vlade Trifunovi}a poveo je i sud u Murskoj Soboti zbog zlo~ina u kratkotrajnom ratu u Sloveniji.
267
117 1991., studeni 12. Vrhovine Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva Zajednice mjesnih zajednica Vrhovine
ZAPISNIK Sa prve sednice Ratnog predsedni{tva ZMZ Vrhovine odr`ane 12. novembra 1991. u Vrhovinama (stanica milicije). Po~etak u 14,00 ~asova. Prisutni: Uzelac,165 Brakus,166 Vujani},167 Nenadi},168 Smiljani},169 Zagorac170 i Bori}.171 Naknadno se sednici priklju~io Grbi} Milan. Dnevni red: 1. Dogovor o radu Ratnog predsedni{tva 2. Predlog za pokretanje rada DIV-a 3. Re{enje problema elektri~ne energije 4. Sme{taj izbeglica 5. Obezbedjenje ogreva Prije po~etka same sednice predsednik Skup{tine ZMZ Vrhovine je upoznao ~lanove ratnog predsedni{tva sa radom i odlukama donesenim na posljednjoj Skup{tini ZMZ. AD 1 Uzelac: Ovo predsedni{tvo se formira u miru a ne u ratu, u ratu zamenjuje Skup{tinu kojoj po njenom sazivu dostavlja izvje{taj. Moramo se dogovoriti {ta i kako raditi kako bi smo zajedno sa svim gradjanima, na{e ZMZ Vrhovine {to bezbolnije prebrodili nadolaze}e probleme. Bez obzira na ratne uslove mi moramo osigurati funkcionisanje i to u potpunom smislu civilne vlasti i svih privrednih subjekata kako bi smo pretrpjeli {to manje {tete. Nama podredjeni su {tab CZ i {tab TO, a takodjer smo uvereni da }emo posti}i i punu suradnju sa {tabom 2 li~ke brigade. Predla`em da mi kao predsedni{tvo uspostavimo stalno de`urstvo, a prostor za to predla`em, prostoriju mesnog ureda. Ratno predsedni{tvo }e u svom radu u potpunosti biti vezano sa predstavni{tvom Op{tine Korenica. Brakus: Konstatuje s obzirom na konpetencije Ratnog predsedni{tva da ovo Ratno predsedni{tvo nije u~estvovalo u formiranju dosada{njeg {taba TO a takodjer u njegovom radu te da se ne mo`e a obzirom na navedene niti prihvatiti niti odgovarati za posledice i eventualne propuste, u dosada{njem radu biv{eg {taba TO ZMZ Vrhovine. 165
Predrag. Nedeljko. 167 Prire|iva~i nisu utvrdili ime. 168 Isto. 169 Du{an. 170 Bo{ko. 171 Milan. 166
268
Uzelac: Primedba je na mestu. Nakon formiranja 2 li~ke brigade ovo predsedni{tvo bi trebalo imenovati novog kandidata {taba TO a obzirom da su svi vojni obaveznici u ovoj situaciji dolaze pod nadle`nost vojne komande 2 brigade. Takodjer predla`em da se formira IO ZMZ koji bi brojio najvi{e pet ljudi i trebao da provodi odluke Ratnog predsedni{tva. Grbi}: Potrebe su velike, na znam da li }e IO mo}i sve to da zadovolji, te mislim da se Ratno predsedni{tvo mora takodjer maksimalno anga`ovati. ZAKLJU^AK: – Uvodi se de`urstvo Ratnog predsedni{tva – Mesto de`urstva prostorije mesnog ureda – Formira se Ratni IO u sastavu: Grbi} Mi{o, Vukmirovi} Stevo, Ru`i} Bo{ko, Dikli} Milorad i Kresovi} Milan – da se na prvoj narednoj sednici predsedni{tva ZMZ a na kojoj budu prisutni ljudi iz komande 2 li~ke brigade porazgovaramo o problemu odse~enih sela zajednice MZ Vrhovine. – ~lanovi Ratnog predsedni{tva oslobadjaju se od u~e{}a u op{tim dejstvima ratnih jedinica i mogu se anga`ovati samo izuzetno. Brakus: Predla`e da Ratno predsedni{tvo bude klica stvaranja Op{tine Vrhovine, {to uz puno zadovoljstvo prihvataju svi ~lanovi ratnog predsedni{tva. Nakon plodne diskusije donosi se op{ti zaklju~ak da Ratno predsedni{tvo pokrene inicijativu kako bi se na prvoj slede}oj Skup{tini ZMZ Vrhovine mogla donjeti odluka oko postavljanja zahteva odgovaraju}im organima SAO Krajina za formiranje Op{tine Vrhovine. Takodjer se donosi zaklju~ak da se postavi zahtev komandi 2. li~ke brigade da se ona bavi samo vojnim pitanjima, a ostala pitanja oko organizacije `ivota gradjana na ovom podru~ju prepuste civilnoj vlasti {to je i prirodno. Zagorac: Predla`e da se pokrene inicijativa da se formira zavi~ajni klub ili udru`enje ZMZ u Beogradu, {to se takodjer u zadovoljstvo svih prisutnih i prihvata. Bo{ko Zagorac ina~e predsednik Op{tinskog odbora SDS-a Vrhovine obave{tava ~lanove predsedni{tva o mogu}nosti nabavke 415 KW agregata u Beogradu. Takodjer se donosi zaklju~ak da Ratno predsedni{tvo uputi zahtev IV Skup{tine Op}ine Korenica da pomogne u kupovini ovog agregata. Bo{ko Zagorac je takodjer postavio pitanje re{enja problema opskrbe vode stanovni{tva o ~emu }e se takodjer po svaku cenu na}i adekvatno re{enje. Bo{ko Zagorac je takodjer ~lanove predsedni{tva obavestio o tome da je otvorio `iro ra~un ZMZ Vrhovine. Broj: 01/91 Predsednik ratnog predsedni{tva —————— Predrag Uzelac Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 258. 269
118 1991., studeni 13. Pla{ki Pismo predsjednika SO Pla{ki Rudolfu [peharu, na~elniku op}ine Ogulin, nakon {to su Srbi iz Pla{kog okupirali Saborsko te dio Hrvata pobili, a dio protjerali
SAO KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE PLA[KI PREDSJEDNIK
Pla{ki, 13. 11. 1991. god. GOSPODINU [PEHAR RUDOLFU
Povodom te{kih doga|aja u Saborskom imam moralnu obavezu da Vam se obratim. Saborsko je do`ivjelo tu`nu sudbinu ŠVšaganca, Dre`nika, Lovinca i svih ostalih koji su silom poku{ali prkositi srpskom narodu. Ovi ljudi koji }e vam donjeti ovu poruku su `ivi svjedoci da onaj “tko se ma~a la~a od ma~a i gine”. Neposredan povod za napad su zvjerski postupci va{ih vojnika prema na{im civilima prilikom napada na L.172 Jesenicu. Onaj tko `ive ljude re`e na komade, kastrira, sje~e u{i i kopa o~i, ni~em se boljem ne mo`e nadati. Nudili smo narodu u Saborskom da predaju oru`je i formiraju civilnu vlast, sve je to odbijeno. Sada Saborskog vi{e nema i vjerojatno ga ne}e nikad vi{e ni biti. Neka to bude opomena svima onima koji su mislili silom nametnuti svoju vlast srpskom narodu. Uz ovu poruku jo{ vam nudim i priliku da pregovaram o granicama i podjeli zajedni~ke imovine. Ovom zahtjevu za povrat svega onoga {to smo zajedno gradili ne mogu prilo`iti ni{ta do ~vrstog uvjerenja da sve ono {to nam ne vratite milom mora}ete silom. Protiv zla, zlo ~initi nije zlo!173 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 302.
119 1991., studeni 14. Benkovac Ovla{tenje SO Benkovac UTP-u “Kotarac” da u suradnji s JNA demontiraju i odvezu ugostiteljsku opremu motela “Maslenica” 172 173
Li~ku. Pismo je uputio Nikola Medakovi}, predsjednik SO Pla{ki. Vidi: HR-HMDCDR, 2, kut. 318.
270
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA OP[TINA BENKOVAC Op{tinski sekretarijat za privredu, komunalne, katastarske i imovinsko pravne odnose Klasa:30l-02/91-0l/39 UrBroj:210l-07-0l-91-l. Benkovac, l4. 11. 1991. godine. OVLA[TENJE Ovla{}uje se UTP “Kotarac” Benkovac da za potrebe op{tine Benkovac popi{e, demontira i dopremi opremu i inventar koji su locirani u Motelu Maslenica na Masleni~kom mostu. Isto uraditi u suradnji s jedinicom JNA koja je stacionirana u tom rejonu. Sredstva nakon transporta uskladi{titi u diskontu JP “Vinarija” Benkovac. UTP “Kotarac” za navedenu akciju obezbedjuje prevozna sredstva kao i ljudstvo. Za rukovodioca grupe odredjujem: 1. STEVAN GRAOVAC, radnik Op}inske uprave, koji je du`an sa~initi ta~an popis demontiranih sredstava i inventara. Za radnike izvr{ioce. l. MLINAR BO[KO 2. KU@ET VELJKO 3. BUKARICA MILAN 4. BOGUNOVI] JOVAN 5. Ostali radnici po potrebi Za pratnju i obezbedjenje grupe obratiti se kap. Vojvodi}u u Garnizon JNA u Benkovcu. Sa akcijom se po~inje dana 14. 11. 1991. godine i ista traje do dovr{etka posla. DOSTAVITI: SEKRETAR: 1. Garnizon JNA Benkovac 2. SJB Benkovac 3. Jedinica JNA na lokaciji Maslenica 4. UTP “Kotarac” Benkovac 5. JP “Vinarija” Benkovac 6. O[TO Benkovac 7. Arhiva – ovdje
Graovac Marinko, dipl. ing., Šv.r.š Odobrava Predsjednik IV-a: Le`aji} Rajko, dipl. ing., Šv.r.š M.P.174 M.P.175
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 340. 174
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Op{tina Benkovac, Op{tinski sekretarijat za privredu, komunalne, katastarske i imovinsko pravne odnose. 175 Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Op{tina Benkovac, Izvr{no vije}e.
271
120 1991., studeni 18. Knin Zapisnik 14. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 14. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odr`ane 18. 11. 1991. godine u zgradi op{tine, soba br. 51 Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Vaso Le`ai}, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Bad`a, Babi} Vuka{in, [tikovac Petar, Stojsavljevi} Veljko, Kati} Jovan, Macura Lazar i Du{an Vje{tica. Nakon {to je utvr|eno na sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade dr Milan Babi} je otvorio sjednicu i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Stavovi Vlade povodom Inicijative Predsjedni{tva SFRJ za anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad.1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi} i istakao da mi jo{ nismo dobili Odluku Predsjedni{tva SFRJ o anga`ovanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija iako smo tra`ili. Me|utim, bez obzira na to jasni su stavovi i zahtjevi Predsjedni{tva u smislu tra`enja anga`ovanja mirovnih snaga. Jedino nam nisu jasni stavovi oko rasporeda tih snaga. Polaze}i od dosada{njih istupa podpredsjednika Predsjedni{tva i drugih u Jugoslaviji koji su anga`ovani na rje{avanju na{ih problema, zatim, od izjava predsjedavaju}eg konferencije u Hagu i izjava predstavnika organizacje Ujedinjenih nacija, prije svega Peresa De Kueljara, uglavnom se predvi|a da se mirovne snage Ujedinjenih nacija rasporede na ne{em prostoru ili oko na{eg prostora. Pristup Predsjedni{tva je da se one anga`uju na razdvajanju zara}enih strana, hrvatsko Predsjedni{tvo ima stav da se one anga`uju izme|u Republike Hrvatske i Srbije. [to se ti~e vojno-politi~ke situacije, mo`e se re}i da je prostor Krajine skoro oslobo|en, izuzev Sunje, predgra|a Siska, odnosno Sisak, Caprag i dio Karlovca. Dobili smo informaciju da je Slunj oslobo|en i jo{ se radi na ~i{}enju terena, a hrvatske snage se uglavnom povla~e. Sa ovakvim stanjem mi mo`emo biti zadovoljni. Mo`emo konstatovati da je prostor Krajine uglavnom pod kontrolom teritorijalnih jedinica Krajine i JNA i da bi anga`ovanje mirovnih snaga na spre~avanju daljnjih prodora hrvatskih snaga prema Krajini nas zadovoljilo. Ne mo`emo prihvatiti jednu varijantu koja se name}e, a to je razra|ivanje koncepta koji je dat na Ha{koj konferenciji kroz specijalni status Krajine {to zna~i njena demilitarizacija, povla~enje jedinica JNA i Teritorijalne odbrane, razoru`anje i ostavljanje samo lokalnih snaga milicije, pa onda eventualno anga`ovanje mirovnih snaga. To bi bilo pogubno po perspektivu Krajine, a samim tim poni{tilo bi subjektivitet politi~ki i stvarni koji sada Krajina posjeduje. 272
Zna~i, na~in na koji bi se anga`ovale mirovne snage Ujedinjenih nacija desubjektivizirao bi Krajinu i doveo u pitanje opredjeljenje na referendumu i politiku koju vodimo na ostajanju u integraciji zajedno sa ostalim dijelovima srpskog naroda u Jugoslaviji ili nekoj drugoj dr`avi, a nije va`no kako }e se ona zvati. Moramo jasno staviti do znanja da ne mo`emo dozvoliti ulazak bilo kojih oru`anih formacija, pa i pod firmom mirovnih snaga na prostor Krajine. Na{ drugi stav je da nas apsolutno ne interesuje da Hrvatska ovakva u ovom prostoru koji sada kontroli{e ostane u dr`avnoj zajednici s nama. Prema tome, postavljanje oru`anih snaga Ujedinjenih nacija, kao mirovnih snaga, u smislu razdvajanja dviju dr`ava i spre~avanja agresije, bi nas zadovoljilo. Do sad su se svi slo`ili s anga`ovanjem mirovnih snaga sem nas i mislim da bi se i mi mogli slo`iti i da se mirovne snage upotrebe i rasporede na zonu razgrani~enja izme|u Hrvatske i Krajine. Osnovni pristup koji treba da defini{emo jeste da se precizira prostor na kome bi se razmjestile mirovne snage. Slijede}i stav je postojanje opcije o kojoj se razmi{lja da se ponovno provede plebiscit, {to predla`e Lord Karington. Mi smo stavili do znanja da nema potrebe za provo|enjem plebiscita, ali smo spremni i da ga ponovimo ali na zahtjev me|unarodne zajednice pod na{om organizacijom i uz nadzor Ujedinjenih nacija. Zatim je pro~itao stavove Vlade SAO Krajine i iste da na raspravu. Du{an Bad`a, ministar za obrazovanje istakao je da je tekst sasvim uredu i da pokazuje snagu diplomatije. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} isti~e da Krajina obuhvata srpski etni~ki prostor. Primjedbi i drugih prijedloga na stavove Vlade SAO Krajine, povodom inicijative Predsjedni{tva SFRJ za anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija nije bilo. Stavovi su stavljeni na glasanje. Jednoglasno su usvojeni stavovi Vlade koji se prila`u zapisniku pod 1/ i ~ine njegov sastavni dio. ZAPISNI^AR Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š -------
STAVOVI VLADE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA POVODOM INICIJATIVE PREDSJEDI[TVA SFRJ ZA ANGA@OVANJE MIROVNIH SNAGA UJEDINJENIH NACIJA Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odr`anoj 18. novembra 1991. godine razmatrala je Inicijativu Predsjedni{tva SFRJ za anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na liniji sukoba izme|u oru`anih snaga SAO Krajina i hrvatskih fa{isti~kih formacija i povodom toga zauzela slijede}e stavove. Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina jo{ jednom jasno i nedvosmisleno, izra`avaju}i time svoj politi~ki subjektivitet i suverenost SAO Krajine bez ~ijih organa i institucija nije mogu}e posti}i nikakav kona~ni dogovor o razmjeni jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize i obustavljanju sukoba, obavje{tava sve aktere me|unarodne zajednice koji su anga`ovani na uspostavljanju mira putem spre~avanja agresije hrvatskih fa{ista na SAO Krajinu da ne}e dozvoliti da bilo ko izvr{i razoru`anje SAO Krajine tako {to bi raspustio oru`ane snage SAO Krajine. Saglasno tome, Vlada SAO Krajine ne}e bez njene saglasnosti dozvoliti ulazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na suverenu teritoriju SAO Krajine. Svaki nasilni poku{aj 273
ulaska mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na teritorij SAO Krajine smatrat }e se aktom agresije i naru{avanja teritorijalno-politi~kog integriteta i suverenosti SAO Krajine i prema njemu }e se postupiti u skladu s tradicijom srpskog naroda, a to zna~i da }e te snage biti zaustavljene na granici SAO Krajine. Na{a suverenost je jedna i neupitna. Na{a sloboda vrhovni je kriterijum na{eg anga`ovanja u cilju odbrane suverenosti SAO Krajine. Sve ovo dobilo je svoj iskaz i u najvi{em pravnom aktu SAO Krajine Ustavnom zakonu SAO Krajine. Eventualno anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na liniji razgrani~enja izme|u SAO Krajine i Hrvatske po ocjeni Vlade SAO Krajine ima smisao samo ukoliko se te snage budu anga`ovale na zaustavljanju agresije hrvatskih fa{ista na SAO Krajinu. Liniju razgrani~enja izme|u SAO Krajine i Hrvatske ~ine: selo Hrvace kod Sinja, Pakovo selo kod [ibenika, lijeva obala rijeke ^ikole do Lozovca, Vodice, Biograd na moru, Zadar, Nin, Karlobag, Gospi}, Oto~ac, Ogulin, me|urje~je Korane i Mre`nice, ljeva obala rijeke Kupe do u{}a u Savu i ljeva obala rijeke Save do Jasenovca. Na teritoriji zapadne Slavonije liniju razgrani~enja ~ini linija prekida vatre izme|u Teritorijalne odbrane Krajine i hrvatskih fa{isti~kih formacija. Uz to mirovne snage Ujedinjenih nacija trebalo bi razmjestiti po ~itavom prostoru onog dijela jugoslovenske dr`ave kojeg su silom okupirali hrvatski fa{isti, kako bi se time spre~io razvoj fa{izma. Uostalom, na spre~avanje uspostavljanja fa{izma me|unarodna zajednica se obavezala svojim odlukama i konvencijama. Takvo anga`ovanje Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija bilo bi u skladu s osnovnim principima Povelje Ujedinjenih nacija kojom se predvi|a da se, demokratskom voljom naroda uspostavljene granice ne mogu silom mijenjati i da }e se me|unarodna zajednica bezrezervno, preko svojih organa i institucija, anga`ovati na sprije~avanju takvih poku{aja koji predstavljaju akt agresije. Polaze}i od ovakve obaveze me|unarodne zajednice, a koje je sankcionisana Poveljom Ujedinjenih nacija, Vlada SAO Krajine i ovom prilikom izra`ava svoj protest prema navedenim principima i odredbama koje je sama usvojila. Vlada SAO Krajine, tako|e, `eli da upozna ~itavu svjetsku javnost i sve relevantne faktore za odr`avanje svjetskog mira i na to da je ona opredjeljena za politi~ka rje{enja i da je protiv upotrebe sile i arbitriranja silom u stvarima koje se mogu rije{iti politi~kim sredstvima. Od po~etka, dosljedna tom svom stavu, Vlada SAO Krajine }e onoga ~asa kada prestane agresija hrvatskih fa{ista na teritorijalni i politi~ki integritet i suverenitet SAO Krajine obustaviti sve svoje oru`ane akcije koje su sada u funkciji odbrane SAO Krajine. Vlada SAO Krajine, povodom prijedloga za ponovno izja{njavanje srpskog naroda o tome u kojoj }e dr`avi `ivjeti, koje bi bilo sprovedeno pod nadzorom me|unarodne zajednice, saop{tava, da je srpski narod SAO Krajine takvu odluku ve} donio, izjasniv{i se na plebiscitu 12. maja 1991. godine stoprocentno da }e `ivjeti u jednoj dr`avi s ostalim Srbima na prostoru Jugoslavije. Ta odluka, koja predstavlja osnovu politi~ke platforme i politi~kog programa Vlade SAO Krajine, ne podlije`e nikakvoj naknadnoj provjeri. Ona je kona~na i definitivna. Srpski narod u cjelini, a time i srpski narod u SAO Krajini, kao dr`avotvoran narod, s dugom tradicijom svoje dr`avnosti odvi{e je ozbiljan da bi bilo kome mogao dozvoliti da posumnja u njegovu odluku o tome u kojoj dr`avi `eli `ivjeti i u koji dr`avni okvir ugraditi svoju suverenost. Me|utim, Vlada SAO Krajine, ukoliko se od strane me|unarodne zajednice i njenih organizacija procjenjuje da bi ponovno ispitivanje volje srpskog naroda SAO Krajine o tome u kojoj dr`avi `eli `ivjeti, koje bi bilo provedeno pod kontrolom i nadzorom me|unarodne 274
zajednice doprinjelo kona~nom rje{enju ovog ratnog sukoba – razgrani~enje izme|u SAO Krajine i Hrvatske i na taj na~in uspostavljanju stabilnog i trajnog mira u ovom dijelu svijeta, da}e saglasnost za sprovo|enje jo{ jednog plebiscita u SAO Krajini o pitanju dr`avnog opredjeljenja srpskog naroda SAO Krajine. Na{u suverenost, izrazit }emo i u ovoj prilici time {to }e legitimni i legalni, za to prema odredbama Ustavnog zakona SAO Krajine ovla{}eni organ – Skup{tina SAO Krajine raspisati ponovni plebiscit. U~e{}e me|unarodne zajednice u sprovo|enju tog plebiscita preko organizacije Ujedinjenih nacija bilo bi svedeno na kontrolu i nadzor plebiscita, kroz u~e{}e predstavnika Ujedinjenih nacija u komisijama koje sprovode plebiscit, a koje obrazuje Skup{tina SAO Krajine, kako bi predstavnici Ujedinjenih nacija svojim prisustvom u tim komisijama za me|unarodnu zajednicu bili garancija vjerodostojnosti dobivenih rezultata. M.P.176
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}, Šv.r.š
D o s t a v lj e n o: 1. Ujedinjenim nacijama 2. Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu 3. Predsjedni{tvu SFRJ 4. Sredstvima javnog informisanja Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
121 1991., studeni 23. Benkovac Izvod iz razgovora Vojislava [e{elja s vojnim vodstvom pobunjenih Srba u Benkovcu
Vojislav [e{elj: Ja sam do{o ovde da poku{am da izmirim Babi}a177 i Marti}a,178 a ne da dalje potpirujemo vatru. Nije to gubljenje vremena. Momci, momci dok se rat ne zavr{i, ne mo`e se ovde ne{to radikalno menjati. Treba sve snage za srpsku stvar u borbu. I jedan i drugi imaju svoje zasluge i svoje vrednosti. Jedan se anga`ovo kao vojnik i kao policajac, a drugi se anga`ovo kao politi~ar, on zna da pregovara i sa Vensom179 i sa Evropskom zajednicom, on to zna. Jedan od prisutnih na sastanku: Ja ga isto ne volim. 176
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine. Milan, predsjednik Vlade SAO Krajine. 178 Milan, ministar unutarnjih poslova. 179 Cyrus Robert, osobni izaslanik glavnog tajnika UN-a. 177
275
Vojislav [e{elj: Ma voleo ga, ne voleo, nemoj ni mene da voli{. Ti koga voli{ koga ne voli{, kad bude glasanja, lepo dobije{ glasa~ki listi} pa zaokru`i{. Jel tako? Al dok rat ne zavr{i ne smemo se deliti i cepati. Jedan od prisutnih: Ja znam dobro Milana Babi}a, znam ga godinu i po dana. Godinu i po dana ga znam i s njim sam proveo jako puno vremena. Ko }e zbrinuti moju porodicu ako ja sutra poginem? Ko vodi brigu o vojniku na frontu? Ko je re{io na{ status? Moju glavu je stotinu puta spasio Kapetan Dragan.180 Moju glavu. Vojislav [e{elj: Samo ovo da ~uje{ od mene sad. Ti ne zna{ unapred ho}e li te ta Vlada zbrinuti ili ne}e. Ti unapred ne zna{. Jedan od prisutnih: Dosad se na tom planu nije ni{ta napravilo. Vojislav [e{elj: Na{i su dobrovoljci ginuli po Slavoniji, pa ako smo nekoj porodici obezbedili dvadeset ili ~etrdeset ili pedeset milijardi obezbedili, ako nismo, nismo, imamo ve} invalide i sve. Vodimo borbu na Skup{tini Srbije da se svima prizna bora~ki status i da budu izjedna~eni sa Armijom. Pa {ta smo postigli, evo sad svi dobrovoljci u Slavoniji dobijaju kao i rezervisti ono dnevno {to se dobija trista~etrdeset dinara, }e sad biti. Pitanje je vremena samo kad }e to i kod vas biti, da se zavr{i, to nije jo{ ura|eno, jel tako? Radi se na tome. Pa polako, postepeno, izlazimo iz komunisti~ke dr`ave u demokratsku ne mo`e preko no}i, a jo{ jednu stvar. On je tebe obu~io da bude{ dobar vojnik, ja mu to nikad ne}u pore}, ja uvek govorim on to zna, on je to nau~io u nekoj armiji i legiji stranaca ovamo, onamo, samo ovo se zapitaj, on to zna i to mu ne sporimo, on je vodio u akciju diverzante, on je vodio te specijalne jedinice, to je podatak od trideset ljudi, minimum gubitaka, on je pokazao da to zna, me|utim da je on pametan ~ovjek on se u politiku u ovim uvetima ne bi me{ao, uop{te se ne bi me{ao. Sa~ekajte kad ja govorim, sa~ekajte pa }u ja tebe saslu{at. Sama ~injenica da se ume{ao u politiku govori da nije ~astan ~ovek. Sad da se on vrati u jeku sukoba izme|u Marti}a i Babi}a da potpiruje vatru onda se upitajte ko je on, niko mu jo{ nije sazno ime. Pi{e ameri~ka {tampa da je bio sitni kriminalac u Australiji, verovatno i u Legiji stranaca. S kojom je namerom do{ao? Kakve on oznake ima negde ovuda ovako ne znam ni ja na kom mestu? [ta iza tog sveg stoji? Za{to on krije svoje ime? Koji je razlog da krije svoje ime? Jedan od prisutnih: To on zna. Vojislav [e{elj: On zna, ali ~ekajte, imamo pravo i mi da znamo. I vi koji ste glavu stavili u torbu pod njegovom komandom imate pravo da znate. Jedan od prisutnih: Ali pod kapom Milana Babi}a, i sla`em se s Kapetanom, su razbijene Knind`e, razbijene specijalne jedinice u Obrovcu, razbijene specijalne jedinice u Kninu, masa dobrih ljudi nam se preformirala u jugoslavensku komunisti~ku armiju. Vojislav [e{elj: To nije komunisti~ka armija. Jedan od prisutnih: Jo{ uvijek da. Vojislav [e{elj: Nije, uop{te nije komunisti~ka armija i nemoj to da pri~a{. Jedan od prisutnih: Ta komunisti~ka armija, ja sam prekju~er oti{o sa Goranom Opa~i}em sa dvoje ljudi u{o sto metara u vatrenu liniju, a tenkovi se vra}aju na po~etni polo`aj. Vojislav [e{elj: To nije komunisti~ka armija i nemoj tako da govori{. Jedan od prisutnih: Za mene jo{ uvijek da. Vojislav [e{elj: Za tebe, za tebe. Jedan od prisutnih: Ta je mene armija u zadnja tri mjeseca pet puta izdala na frontu.
180
Vasiljkovi}.
276
Vojislav [e{elj: Izdala te zbog nesposobnih oficira na terenu, pa nije to ako je neko nesposoban komunista je, gle nemoj, polupo si lon~i}e, jedno je biti nesposoban, a drugo je biti komunista. Mi smo danas ta armija i vi i ~etnici i mi smo u Vukovaru ostvarili, armijski oficiri komanduju na{im ~etnicima sve smo {lemove prefarbali, sa~ekaj malo, na {lemovima armijskim smo nacrtali, ja sam naviko momci, ja sam naviko kad ja govorim da svi }ute. Mo`da kod vas ta navika jo{ ne postoji, ali ja sam to navikao. Na {lemovima smo nacrtali dvoglavog srpskog belog orla, na {lemovima, i oficir armijski kapetan, major komanduje na{im ljudima i sadejstvom, Kameni181 na{ glavni komandant u Vukovaru, sadejstvom sa armijskim majorom nave~e planiraju akciju, sutra izvode. Armija nije imala dovoljno ljudstva zbog dezerterstva, da ona osvaja ku}u po ku}u, al su to na{i radili, i armija udari tenkovima, udari minobaca~ima, udari haubicama, a na{i ku}u po ku}u osvajaju. I nemoj mi re}i sad da je to komunisti~ka armija, oni su petokrake skinuli, a od nas ne tra`e da skinemo kokarde, Jedan od prisutnih: Ja govorim o Benkovcu. Vojislav [e{elj: Nemoj bre Benkovac armija, nije tvoje selo...dvori{te...i meritum stvari da se tu donosi zaklju~ak o svemu. Jedan od prisutnih: Ja govorim od onog ovde {to znam. Vojislav [e{elj: Ma ne mo`e{ ti da ka`e{ ako je on nesposoban oficir da je to zato {to je armija komunisti~ka, to je jedna armija na svim prostorima. Nemoj tako, opasne su takve pri~e i sejanje nezadovoljstva me|u vojnicima. Jedan od prisutnih: Za{to mi ne napravimo srpsku armiju? Vojislav [e{elj: Ma zato {to ne mo`emo srpskom armijom iza}i van granica dana{nje Srbije, o}e{ Pustinjsku oluju ovde? O}e{ Amerikanci da ti se iskrcaju? Kakva srpska armija? Ja bi streljo svakog ko tra`i srpsku armiju danas? Ja ~etni~ki vojvoda, glavni srpski nacionalista, dr`avni neprijatelj broj jedan, Milo{evi} me dr`o u zatvoru pro{le godine, o}e{ srpsku armiju, o}e{ kad se dr`ava bude zvala Srbija, onda, a sad gledamo dokle }e nam biti granice i diplomatska pozicija nam je jaka, zato {to smo rekli ho}emo Jugoslaviju, ali bez Hrvata i Slovenaca, i nemojte, ne valja vojska koja se bavi politikom. Imate svog komandanta, treba da ga slu{a{, i prava vojska je ona vojska gde niko ne razmi{lja svi izvr{avaju, ka`em sad {to mislim. Jedan od prisutnih: Ja izvr{avam kad sam siguran, al ne bi voleo da ... komandira. Vojislav [e{elj: Jesi li siguran u svog komandanta? Prisutan: U svog koji mi ovde komanduje jesam. Vojislav [e{elj: I to ti je dovoljno i ostani uz njega do kraja rata i ne vodi politiku, vojni~e ne vodi politiku. Evo ti ovih mojih momaka, gde je Zoran Stojanovi}, gde mi je Ljubi{a, gde je ovaj Ki}a? S kolko sam se momaka iz ~etni~kog pokreta sukobio, jer su oni u~estvovali u demonstracijama devetog marta, ja sam unapred to osudio. Kolko ih je bilo? Pa malo vremena pro|e, pa su shvatili {ta je su{tina, pa su shvatili da je to podvala, da smo se mi priklju~ili Vuku Dra{kovi}u devetog marta pao bi Milo{evi}. Da je pao Milo{evi}, Srbija bi bila na Adu ciganliju svedena, a mene je Milo{evi} dr`ao u zatvoru, Vuka Dra{kovi}a nije, ja sam dvaput pro{le godine bio u zatvoru. Jesam li? Jesu li vam sve demonstracije policajci zabranjivali i to samo nama, svi su dr`ali slobodno, nama su zabranjivali, jeste. Zato momci, politika je ve{tina kao svaka druga, ja ne mogu biti dobar tesar, ne mogu biti dobar kova~, treba zanat za to, e 181 Milan Lan~u`anin, zvan “Kameni”, iz [ida – zapovjednik dobrovolja~kog ~etni~kog odreda “Leva supoderica” koji su ~inili dobrovoljci iz [ida i Novog Sada. Pred Okru`nim sudom u Beogradu nepravomo}no osu|en na 20 godina zatvora zbog strijeljanja ratnih zarobljenika i ranjenika nakon okupacije Vukovara.
277
treba i za politiku zanat, to treba da se dobro ispe~e, a kad vojska po~ne da se bavi politikom ni{ta opasnije nema, a kad su ratni uslovi, niko nema pravo na politiku. Nijedna nam stranka ne treba, jedna stranka je na{a otad`bina Srbija. I da se borimo za tu Srbiju na najpametniji na~in, tako da ona bude {to ve}a i da obuhvati sve srpske teritorije. E, i zvat }emo tu Srbiju skra}ena Jugoslavija, dok imamo interesa da bude skra}ena Jugoslavija, Jedan od prisutnih: Skra}ena Jugoslavija je prelazna forma do Krajine. Vojislav [e{elj: Jeste, jeste. Imamo ineteresa da to bude, da pro|emo bez rata s Muslimanima, bez rata s Makedoncima, da, imat }emo Jugoslaviju sa dvajest federalnih jedinica ako treba, pa }emo posle videti. Va`no je sad da vi{e nismo sa Hrvatima i Slovencima, i svaka srpska glava je dragocena, nikakvih razdora. Momci nema izbora u ratu, u ratu ko se zateko na funkciji nek je obavlja, ako ne pravi neke velike gre{ke u onome {to radi. Marti} je sposoban vojnik, sposoban policajac. Jel tako? Junak, i treba da ostane na toj funkciji, da radi dalje dok se rat zavr{i. Babi} se pokazao kao sposoban diplomata, sposoban politi~ar, treba da ostane na toj funkciji dok se rat zavr{i, a posle rata izbori pa kom obojci kom opanci. Jel tako? Jer to elementarna logika nala`e. I nemojte momci nezadovoljstvo. Imate ovde u Benkovcu, imate ljude koji vrede. Jel tako? U`ivaju va{e poverenje, izdr`ite, vi ste na frontu prema Zadru, va{ je zadatak da uzmete zajedno s armijom Zadar. Pustite sad {ta se de{ava u Kninu, evo u Kninu se podelili, jedan deo naroda za Babi}a, drugi za Marti}a. Ako to ne smirimo, ako sukob ne razre{imo, ako ih ne pomirimo, pa po~et }e pucati, znate kakvi su dalmatinci, vatreni, temperamentni, pucat }e jedni na druge. Momci, vrlo su ozbiljne stvari. Naoru`ani su pristalice jednoga i pristalice drugoga, ako ih ne izmirimo eto vam reprize `41., eto vam opet sukoba izme|u partizana i ~etnika. Ho}ete li to? Ma nema i ne treba da bude, zato bori se, bori se vojni~e, bori se ~etni~e do pobede, ne bavi se politikom. Momci prijatno, malo sam i ja temperamentnije nastupio, ali {ta }u. Ja ne znam, ni ~eta u napadu, ni ~eta u odbranu, ja sam u~io samo odelenje u napadu i odelenje u odbranu, ja ne mogu da dobijem bitku za Zadar, ali mogu da di`em moral, mogu da organizujem dobrovljce, mogu da se politi~ki borim protiv izdajnika, mogu i srpski pokret obmane i demokrate i reformiste sve da satjeram u mi{ju rupu, jer sam to nau~io, mogu da strah u kosti usta{ama zadam. Jedan od prisutnih: Kad bi me sutra zvali u borbu na ~elu sa vama ili s Draganom, ja bi i{o s Draganom. Vojislav [e{elj: Jeste Jedan od prisutnih: Jer je on vojnik. Vojislav [e{elj: E, tu sam te ~eko, tu sam te ~eko, a jel bi bio siguran za koji se cilj bori{ ako si pod njegovom komandom, a on se tako pona{a, jel bi bio siguran? Jedan od prisutnih: Ja sam za to da armija bude unutar politike. Vojislav [e{elj: Ne sme armija da se bavi politikom, armija u na{oj dr`avi mora da bude ~isto profesionalna slu`ba. Vlade }e se smenjivati, a oficiri }e ostajati, i koga god narod izabere, general }e pozdravljati: Razumem gospodine Predsedni~e. Za takvu se mi dr`avu borimo, a ovaj koji je do{o iz bela sveta, pa se bavi vi{e politikom nego borbom, e ti ne zna{ za kakav bi on cilj tebe u borbu poveo, pa onda dok se osvesti{, kuku meni, kao ovi komunisti, zar sam se borio protiv svoga naroda, a jesu, borili su se, nisu znali, bili su naivni, bili su neiskusni, mladi}i, dvajest, osamnaest godina, ~estiti ljudi. Evo {ta se desilo, ugledni ljudi, doma}ini, i{li su u ~etnike...kad su znali da misle svojom glavom, a mladi}i od osamnest, dvadeset godina, ~esto njihovi sinovi oti{li u partizane, i jedni na druge, i glavna bitka izme|u partizana i ~etnika. E, iz te {kole izvucite iskustvo i ne dozvolite da vas neko podeli. Jo{ jednu stvar, ako mi izgubimo ovaj rat, ostadosmo mi ipak u Beogradu, Beograd nam ne}e okupirati, a {ta }ete 278
vi? Ode Kapetan Dragan u svoju Australiju svojim avionom, a vi? [ta }ete vi? E zato se borite, a politiku odstranite iz svojih redova. Vi ste mene pozvali na ve~eru, a sad }u ostati bez ve~ere. ŠNakon obilaska {taba TO Benkovac, subota 23. studeni 1991.š Novinar: Koja je poruka srpskom narodu u Benkova~koj krajini? Vojislav [e{elj: Veoma sam sre}an {to su Srbi ovde slo`ni i jedinstveni i {to su ovako odlu~ni da istraju u ovoj pravednoj borbi koju vodimo protiv pomahnitale usta{ke zveri. Sre}an sam {to se ovde na krajnjim me|ama odbrane srpstva vidi ponos, ~ast i dostojanstvo srpskog naroda, sre}an sam {to ni Srbi ne}e posustati u toj borbi i {to }e srpski Zadar opet biti u srpskim rukama. Sa~uvajte slogu i jedinstvo, ne dajte da vas bilo ko pokoleba, da vas bilo ko deli i cepa. Mi }emo pomo}i kolko god bude trebalo i kolko mo`emo u sadejstvu sa armijom i na{i dobrovoljci i srpski ~etnici i va{i teritorijalci i ~itav srpski narod }e trijumfovati jer Hrvati nisu u stanju da s nama iza|u na kraj. Ono {to oni znaju to su zlo~ini, oni nisu nikad u~ili da pobe|uju vite{ki na bojnom polju. Novinar: [ta mo`ete re}i o politi~kim previranjima u Krajini odnosno pouku cijelom srpskom narodu u vezi s tim politi~kim previranjima? Vojislav [e{elj: Nije ovo vreme za politi~ka previranja, sukobe, razmimoila`enja. Nije ovo vreme razdora i podela. Slo`ni i jedinstveni moramo istrajati, a kad pobedimo, ko kako pro|e na demokratskim izborima, ko izgubi, izgubi, ko mu je kriv {to je izgubio, ali dok ne pobedimo niko nema pravo da svoje posebnosti za svoj parcijalni interes stavlja iznad interesa srpskog naroda. Ja sam ube|en i da }e va{i glavni politi~ki prvaci dr. Milan Babi} i Milan Marti} na}i zajedni~ki jezik, da }e bratski, zajedno, dokraj~iti ovu borbu koju su njih dvojica i zapo~eli i da }e svojom slogom i jedinstvom dati primer svim ostalim Srbima. Novinar: Uglavnom usta{ama nema mesta kod nas? Vojislav [e{elj: Nema mesta usta{ama ni u srpskom Zadru, ni u srpskom [ibeniku, to su srpske teritorije, tu `ivi srpski narod, a ja se nadam da }u idu}e godine letovati na srpskom moru u srpskom Zadru Novinar: Fala. HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 436.
122 1991., studeni 25. Petrinja Odobrenje SO Petrinja jedinici @eljka Ra`njatovi}a – Arkana da sudjeluje u borbama u Petrinji pod komandom 2. mtb JNA
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA S A O KRAJINA OP[TINA PETRINJA 279
Broj: 2-110/91 Petrinja, 25. 11. 1991. god. Ra`njatovi} @eljko – Arkan BEOGRAD PREDMET: Saglasnost za u~e{}e jedinici @. Ra`njatovi}a u obrani Petrinje Saglasni smo da pripadnici jedinice @eljka Ra`njatovi}a – Arkana u~estvuju u borbama na polo`ajima JNA i TO u op{tini Petrinja. Jedinicom }e rukovoditi pretpostavljeni starje{ina, a bit }e u sastavu i pod komandom komandanta 2. mtb 622 mt br Bogdana Ercegovca. Naoru`anje i ishranu iste preuzima 2. mtb. Vrijeme dolaska i prihvat jedinice dogovorit }e se naknadno, u dogovoru sa AG i DM. Za SO Petrinja Predsjednik dr. Radovan Maljkovi}, Šv.r.š M.P.182 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 230.
123 1991., studeni 30. Knin Zapisnik 15. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 15. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odr`ane 30. 11. 1991. godine i 1. 12. 1991. godine u zgradi op{tine , soba br. 51 SJEDNICI SU PRISUSTVOVALI: predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Bad`a, Babi} Vuka{in, [tikovac Petar, Veljko Stojsavljevi}, Jovan Kati}, Lazar Macura, Du{an Vje{tica, Milan Marti} i Milan Tarbuk. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} dao je obrazlo`enje da se sa dnevnog reda, kojeg su ~lanovi Vlade dobili u pismenom obliku, tre}a ta~ka: – Dono{enje Zakona o unutra{njim poslovima; razmatra u drugom dijelu sjednice koja }e se odr`ati sutra 1. 12. 1991. godine. 182
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina mesnih zajednica ve}inskog srpskog stanovni{tva, Op{tina Petrinja.
280
Drugih prijedloga i primjedbi nije bilo, te je predsjednik Vlade predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Informacija predsjednika Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine oko anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, 2. Dono{enje Zakona o odbrani, 3. Dono{enje Zakona o prekr{ajima, 4. Dono{enje Zakona o radnim odnosima, 5. Dono{enje Zakona o li~nom radu, 6. Dono{enje Zakona o javnim slu`bama, 7. Dono{enje Zakona o javnim preduze}ima, 8. Dono{enje Zakona o kolektivnim ugovorima, 9. Dono{enje Zakona o inspekciji rada, 10. Dono{enje Odluke o ukidanju `iro-ra~una javnih preduze}a, 11. Dono{enje Odluke o predaji naselja “Golubi}” na privremeno kori{tenje Ministarstvu odbrane. 12. Dono{enje Odluke o dodijeli nov~anih sredstava pravosudnim organima na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina, 13. Dono{enje Zakona o unutra{njim poslovima, 14. Dono{enje Zakona o odlu~ivanju skup{tina op{tina u uslovima kada je skup{tinu napustio odre|eni broj odbornika, 15. Izvje{taj o stanju u Javnom preduze}u “[ume Krajine”, 16. Dono{enje Odluke o osloba|anju od poreza i doprinosa Javnog preduze}a “[ume Krajine” za period od 1. 1. do 30. 9. 1991. godine. 17. Dono{enje Odluke o op{tinskim stopama poreza iz li~nog dohotka radnika uklju~enih u rezervni sastav JNA, 18. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Zavoda za za{titu zdravlja Srpske Autonomne Oblasti Krajina. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Ad. 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi} i istakao da se delegacija Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine sastala u Beogradu, sa delegacijom izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Mi smo insistirali da se mirovne snage Ujedinjenih nacija rasporede isklju~ivo na tzv. “zelenu liniju”, me|utim, podsekretar Ujedinjenih nacija M.183 Goldinig izlo`io je suprotnu varijantu. Po ovoj koncepciji bi se anga`ovale dvije vrste mirovnih snaga, i to vojne i policijske. Vojne bi se postavile na rub kriznih podru~ja i organizovale kontrolne punktove, a policijske bi kontrolisale unutra{nji prostor i snage lokalne policije, a snage JNA bi se povukle sa ovog prostora. Mi smo izlo`ili svoje stavove i to da je krizno podru~je podru~je Republike Hrvatske, posebno na kome `ivi srpski narod i podru~je linije dodira i sukoba oru`anih snaga Krajine i Hrvatske. Krizu je izazvao hrvatski secesionizam, nelegalno naoru`anje i razvoj fa{izma u Hrvatskoj. Mirovne snage bi izvr{ile svoju mirovnu funkciju ako bi se postavile na liniju dodira oru`anih snaga. 183
Mark.
281
Precizirali smo podru~ja koja ne kontroli{u na{e snage i ~ak smo ih na karti ozna~ili, na zahtjev Vensa.184 On je izjavio da je shvatio na{ stav, ali moj utisak je da je njegov stav definisan na osnovu jednostranih interesa. Savjet bezbjednosti je donio na~elnu odluku u vezi upu}ivanja mirovnih snaga u Jugoslaviju u kojoj nije precizirao gdje i kada bi se razmjestile. Za slijede}u sjednicu Savjeta bezbjednosti je utvr|eno da generalni sekretar podnese preporuku za upu}ivanje mirovnih snaga u Jugoslaviju, s tim da se sve jugoslovenske strane pridr`avaju sporazuma u @enevi. Mirovne snage bi mogle sti}i do kraja decembra, a Rezolucijom 721 je prakti~no data saglasnost za anga`ovanje mirovnih snaga. Postoje tri varijante razmje{taja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Prva je, razmje{taj mirovnih snaga na liniji sukoba i to na udaljenosti od 400 metara. Druga varijanta je ista, samo je rastojanje do 3 ili 4 kilometra. Tre}a varijanta je princip mrlja od mastila, kako je izlo`io Vens. Mrlje od mastila ~ine krizna podru~ja, koja su izazvali Srbi u Hrvatskoj i treba ih ukloniti da bi se uspostavila vlast Hrvatske. Me|utim, mi smo s na{e strane izlo`ili da bi ovakav na~in razmje{taja mirovnih snaga bilo prejudiciranje politi~kog rje{enja, koje bi i{lo u korist hrvatske strane i pri svom stavu smo ostali kategori~ni. Brojne snage podsti~u oru`ane sukobe i stvaranje oru`anog haosa u prostoru Krajine, da bi se opravdala intervencija ekonomske zajednice ili mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. A u posljednje vrijeme dolaze u Krajinu razni emisari koji agituju na stvaranju svojih vojnih formacija i tim negiraju sistem koji je uspostavljen u Krajini, te dobivaju podr{ku od nekih organa u sistemu vlasti u Krajini. Apelujem da svi treba da doprinesu uspostavljanju reda te predla`em da ne dozvolimo ulazak nikakvih oru`anih formacija na podru~je SAO Krajine, a pristajemo da se postave na liniji razdvajanja Krajine i Hrvatske i ukratko da ostanemo pri usvojenim Stavovima Vlade. Predsjednik Babi} isti~e da je zahtjev Alije Izetbegovi}a u vezi razmje{taja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u sjeverozapadnom dijelu Bosne za nas nepovoljan. Risto Matkovi}, isti~e da, prema me|unarodnim konvencijama vojnici Krajine moraju imati odre|ene oznake, jer se na taj na~in utvr|uje fakti~na vlast i postojanje osnovnih institucija sistema. Varijanta “mrlja od mastila” koju predla`e Vens zna~ila bi potpunu okupaciju Krajine i za nas je neprihvatljiva. Du{an Vje{tica postavlja pitanje anga`ovanja mirovnih snaga u neoslobo|enim dijelovima Krajine. Milan Babi}, dodaje da nije oslobo|en Isto~ni Gospi}, Sisak i Sunja. Milan Tarbuk, smatra da trebamo insistirati na daljnjem prisustvu JNA u SAO Krajini i na jedinstvenom rukovo|enju i komandovanju JNA u TO, ~ija borbena dejstva reguli{u {tabovi TO SAO Krajine, te se na taj na~in potvr|uje fakti~no postojanje oru`anih snaga SAO Krajine. Vrlo je va`no spre~iti revitalizaciju sela u kojima su `ivjeli Hrvati. Petar [tikovac, podr`ava naprijed iznijete stavove, te dodaje ako bi JNA napustila ovaj prostor da bi srpski narod do`ivio najve}i egzodus u istoriji. Dodaje da je u interesu svjetskog mira da se granica povu~e prema civilizacijskim granicama istoka i zapada, a ona upravo odgovara granicama SAO Krajine. Milan Marti}, se sla`e sa izlo`enim stavovima. Babi} Vuka{in, postavlja pitanje politi~kog priznanja dijela op{tina koje trenutno kontroli{u snage SAO Krajine, kao npr. podru~je Vrlike, Drni{a, Skradina.
184
Cyrus.
282
Predsjednik Milan Babi} ka`e da su se sva srpska sela izjasnila za priklju~enje jednoj od op{tina SAO Krajine. Za Oku~ane je napr. formirana op{tina, kao i za Sisak. Risto Matkovi} isti~e da su bitne dvije stvari i to: da se mirovne snage UN postave na liniji razdvajanja i nemaju pravo mje{anja u formiranje na{ih oru`anih formacija, ve} samo konstatuju njihov broj i drugo, njih ne interesuje administrativna vlast ve} da se uspostavi mir. Vuka{in Babi}, smatra da Alija Izetbegovi} nema prava da zahtjeva dovo|enje mirovnih snaga u Bosnu, jer je jedino me|unarodni priznati subjekt dr`ava Jugoslavija. Milan Babi}, isti~e da Vlada SAO Krajine jo{ jednom potvr|uje svoj stav oko anga`ovanja mirovnih snaga UN, a koji je prihvatila Skup{tina SAO Krajine. Ne}emo dozvoliti razoru`anje oru`anih snaga Krajine niti pristati na povla~enje snaga JNA. Mirovne snage UNa mogu se anga`ovati eventualno na liniji razgrani~enja izme|u SAO Krajine i Republike Hrvatske, i imaju smisao samo ako se anga`uju na zaustavljanju agresije hrvatskih oru`anih formacija na SAO Krajinu. Vlada SAO Krajine nema ovla{}enje naroda da dozvoli razmje{taj bilo kojih stranih oru`anih snaga na teritoriji SAO Krajine van tzv. zelene linije, koja razdvaja Hrvatsku i Krajinu. Jednoglasno su podr`ani stavovi Vlade. Ta~ka 1/ se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.185 Ad/2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je Zakon Republike Srbije samo jezi~ki korigovan. Dodao je da je za konstituisanje Krajine kao me|unarodnog subjekta potrebno stvaranje svojih zakona, te predla`e da se usvoji Zakon o odbrani u tekstu kako je predlo`en. Milan Tarbuk, isti~e da trebamo organizovati funkcionisanje Ministarstva za odbranu. Za diskusiju se nije niko vi{e javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o odbrani, isti se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovo ne{to izmjenjen Zakon Republike Srbije i koji je naravno zadr`ao princip legaliteta. Za diskusiju se nije niko vi{e javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o prekr{ajima, te se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su u ~lanu 29. stav 1. potkrala {tamparska gre{ka u vezi radnog vremena, te umjesto 42 sata treba da stoji 40 sati. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o radnim odnosima. Isti se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5., 6., 7., 8. i 9. Predlo`eno je da se ostali zakoni usvoje u paketu. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlozi zakona stavljaju na glasanje. 185
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
283
Jednoglasno su doneseni: – Zakon o li~nom radu, – Zakon o javnim slu`bama, – Zakon o javnim preduze}ima, – Zakon o kolektivnim ugovorima, – Zakon o inspekciji rada. Zakoni se prila`u zapisniku pod 5, 6, 7, 8 i 9/ i ~ine njegov sastavni dio. Ad/ 10. Predsjednik Vlade predla`e da se donese Odluka o ukidanju `iro-ra~una javnih preduze}a. Za diskusiju se nije niko javio, te se Odluka stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o ukidanju `iro-ra~una javnih preduze}a, te se prila`e zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 11. Milan Tarbuk, predla`e da se naselje u Golubi}u ustupi na privremeno kori{}enje Ministarstvu odbrane, a Milan Babi} dodaje za potreba [taba TO, a na upravljanje Ministarstvu odbrane. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se Odluka stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o predaji naselja “Golubi}” na privremeno kori{}enje Ministarstvu odbrane, te se prila`e zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 12. Risto Matkovi} dao je obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda, te je istakao zahtjev za isplatu sredstava za osam sudova i tri tu`ila{tva. Du{an Bad`a, je dao obrazlo`enje o te{koj financijskoj situaciji u prosvjeti, te isti~e paradoks da se sudija pla}a tri puta vi{e za vrijeme kad nije radio od vrlo tra`enog profesora koji je radio. Zatim navodi ostale primjere neprincipjelnosti. Milan Babi}, isti~e da su se slo`ili oko pla}anja materijalnih tro{kova u tra`enom iznosu, te pita da li se sla`u oko isplate akontacije i to 15.000 po sudiji i 8.000 po radniku. Predlo`eno je da to bude materijalni stimulans da sudstvo po~ne funkcionisati. Du{an Bad`a, ka`e da ne mo`e glasati za takav predlog. Donesena je Odluka o dodjeli nov~anih sredstava pravosudnim organima na teritoriji SAO Krajine, te se ista prila`e zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/13. Milan Babi} isti~e da postoji dvije verzije ovog Zakona neovisne jedna od druge. Risto Matkovi} ka`e da se treba usvojiti najbolje zakonsko rje{enje, te da je Zakon koji je ra|en u Ministarstvu za pravosu|e i upravu imao kao predlo`ak novi Zakon o unutra{njim poslovima Republike Srbije. Risto Matkovi} isti~e da je ovaj predlog Zakona demokratskiji, te predla`e da se on usvoji. Obrazlo`enje verzije zakona koje je radilo Ministarstvo unutra{njih poslova SAO Krajine, dao je ministar za unutra{nje poslove Milan Marti}. Za diskusiju se nije vi{e niko javio te je predlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je prihva}ena verzija Zakona Ministarstva za pravosu|e i upravu. Zakon o unutra{njim poslovima se prila`e zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/14. 284
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se na sjednicama Skup{tina op{tina odlu~uje tako da se u obzir uzme broj odbornika koji fakti~ki prisustvuju sjednici, tj. da se kod utvr|ivanja kvoruma ne}e uzimati u obzir odbornici koji su iselili sa podru~ja op{tina. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o odlu~ivanju skup{tina op{tina u uslovima kada je skup{tinu napustio odre|en broj odbornika. Isti se prila`e zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/15. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Ministar za poljoprivredu i {umarstvo Veljko Stojisavljevi}, te je istakao te{ku financijsku situaciju u Javnom preduze}u “[ume Krajine”. Ta~ka 15/ se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio. Ad/16. Milan Bauk predla`e da se Javno preduze}e “[ume Krajine” oslobodi doprinosa i poreza iz li~nih dohodaka za period od 1. 01. do 30. 9. 1991. godine. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog Odluke stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o osloba|anju od poreza i doprinosa Javnog preduze}a “[ume Krajine”, za period od 1. 01. do 30. 09. 1991. godine. Ista se prila`e zapisniku pod 16. i ~ini njegov sastavni dio. Ad/17. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} a Milan Tarbuk tako|er predla`e dono{enje te Odluke. Za diskusiju se vi{e nije niko javio, te je predlog Odluke stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o op{tinskim stopama poreza iz li~nog dohotka radnika uklju~enih u rezervni sastav JNA. Ista se prila`e zapisniku pod 17. i ~ini njegov sastavni dio. Ad/18. Vaso Le`aji} ministar za zdravstvo predla`e da se istaknuti epidemiolog primarijus dr [piro Mili} imenuje za v.d. direktora Zavoda za za{titu zdravlja SAO Krajine. Drugih predloga nije bilo, pa se predlog odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju v.d. direktora Zavoda za za{titu zdravlja SAO Krajine. Odluka se prila`e zapisniku pod 18. i ~ini njegov sastavni dio. Predsjednik Vlade predla`e dok se na jednoj od narednih sjednica ne imenuje ministar za prosvjetu, kulturu i fizi~ku kulturu da poslove ministra obavlja Bad`a Du{an. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom. PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi} ------S A O P [ T E NJ E SA SJEDNICE VLADE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE ODR@ANE 30. NOVEMBRA 1991. GODINE U KNINU 285
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine jo{ jednom potvr|uje svoj stav o anga`ovanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, stav koji je prihvatila Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine. Vlada i dalje stoji na stanovi{tu da ne}e dozvoliti razoru`anje oru`anih snaga Krajine niti pristati na povla~enje Jugoslovenske narodne armije sa teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajine. Eventualno anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na liniji razgrani~enja izme|u SAO Krajine i Republike Hrvatske ima smisao samo ukoliko se te snage budu anga`ovale na zaustavljanju agresije hrvatskih oru`anih formacija na Krajinu. Mirovne snage Ujedinjenih nacija, {to se Krajine ti~e, mogu da se postave na liniju razdvajanja odnosno na tzv. “zelenu liniju” izme|u Hrvatske i Krajine i na podru~je koje kontroli{e hrvatska vlast u Zagrebu. Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine nema ovla{tenje naroda da dozvoli, niti }e dozvoliti razmje{taj bilo kakvih stranih oru`anih snaga pa ni razmje{taj mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine izvan tzv. “zelene linije” koja razdvaja Hrvatsku i Krajinu. Vlada je na dana{njoj sjednici na osnovu Poslovnika Skup{tine SAO Krajine usvojila Zakon o odbrani, Zakon o prekr{ajima, Zakon o radnim odnosima, Zakon o li~nom radu, Zakon o javnim slu`bama, Zakon o javnim preduze}ima, Zakon o kolektivnim ugovorima te Zakon o inspekciji rada koje }e podnijeti Skup{tini na verifikaciju. PREDSJEDNIK VLADE M. P.186 dr Milan Babi}, Šv.r.š Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
124 1991., studeni Knin Izvje{}e o radu Vlade “SAO Krajine” od srpnja do studenoga 1991.
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA VLADA SAO KRAJINE IZVJE[TAJ o radu Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine 186
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
286
Knin, novembar, 1991. godine UVODNE NAPOMENE Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine konstituisana je Odlukom Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajine i njene dosada{nje aktivnosti odvijale su se u izuzetno te{kim politi~kim, ekonomskim, socijalnim i drugim prilikama u SAO Krajini. Te aktivnosti tekle su uporedo sa borbom za teritorijalni integritet i politi~ku samostalnost SAO Krajine. Radi organiziranja funkcionisanja cjelokupnog `ivota na teritoriji SAO Krajine, na prijedlog Vlade, Skup{tina SAO Krajine osnovala je ministarstva za pojedine oblasti privrednog i dru{tvenog `ivota u SAO Krajini. Rad i djelovanje Vlade odvijali su se putem predsjednika Vlade i putem odgovaraju}ih ministarstava.Vlada je odluke donosila na sjednicama i u proteklom periodu odr`ano je dvanaest sjednica. Radi potpunog uvida u rad i na~in djelovanja Vlade, u nastavku izvje{taja daje se pregled aktivnosti po pojedinim oblastima. Oblast pravosu|a i uprave U dosada{njem periodu Vlada je putem Ministarstva za pravosu|e i upravu poduzela ~itav niz mjera na dono{enju zakona i drugih propisa iz oblasti pravosu|a i uprave. Kako je Vlada djelovala u uslovima neposredne ratne opasnosti i rata, koristila je odredbu Poslovnika Skup{tine SAO Krajine da u tim uslovima mo`e donositi zakone koje }e podnijeti na verifikaciju Skup{tini SAO Krajine na prvoj narednoj sjednici, a sve s ciljem stvaranja pravnih pretpostavki za funkcionisanje pravnog sistema u SAO Krajini. U skladu toga donesen je ~itav niz propisa kojima se regulira oblast pravosu|a i ujedno su putem Ministarstva za pravosu|e i upravu, vr{ene opse`ne aktivnosti na organizaciji pravosu|a u SAO Krajini. Tako je utvr|en prijedlog o reimenovanju i imenovanju sudija op{tinskih sudova i op{tinskih javnih tu`ilaca i utvr|eni nosioci ovih funkcija u op{tinama na teritoriji SAO Krajine. Nakon provedenog postupka za sudije okru`nih sudova i za okru`ne javne tu`ioce, utvr|eni su nosioci ovih funkcija u organima pravosu|a SAO Krajine. U realizaciji organizacije pravosu|a na podru~ju SAO Krajine prisutno je dosta te{ko}a s obzirom da do sada na ovom podru~ju nisu postojali vi{i sudovi. Zbog toga su naro~ito prisutne te{ko}e u osnivanju okru`nih sudova i okru`nih javnih tu`ila{tava, kako u pogledu prostora, tako i u pogledu kadrova svih profila kojih za sada dovoljno nema. Sli~ne su te{ko}e i sa sudom za prekr{aje i drugim institucijama drugog i tre}eg stepena SAO Krajine. U vezi rada organa op{tinske uprave na teritoriji SAO Krajine, tako|er su prisutne zna~ajne te{ko}e, prvenstveno uslovljene prilikama i stanjem u kojima se rad ovih organa odvija. U cilju boljeg organiziranja rada ovih organa, Ministarstvo je donijelo vi{e odluka i uputstava za rad organa uprave. Odre|ene te{ko}e predstavlja nepostojanje drugostepenih organa pri odgovaraju}im ministarstvima, {ta je trajno mogu}e rije{iti samo profesionalnim radom u ministarstvima. Poslovi i radni zadaci iz nadle`nosti organa uprave u najve}oj mjeri odvijaju se prema dosada{njim propisima o upravi, {to name}e potrebu dono{enja novog Zakona o upravi, 287
kome treba da prethodi politi~ko opredjeljenje izme|u ostalog i o tome dali op{tinama ostaviti dosada{nja ovla{tenja ili po ugledu na Republiku Srbiju njihova ovla{tenja svesti na znatno manju mjeru. Radi potpunijeg sagledavanja problematike iz ove oblasti kao i br`eg i kvalitetnijeg iznala`enja odgovaraju}ih rje{enja, i pra}enja ukupnih stanja u ovoj oblasti, a {to je karakteristika i za ostale oblasti privrednog i dru{tvenog `ivota u SAO Krajini, name}e se kao potrebno rje{enje profesionalizacija odre|enih poslova iz nadle`nosti ministarstava. Oblast industrije i ekonomskog razvoja Ratni doga|aji na podru~ju SAO Krajine neposredno su se odrazili na poslovanje privrednih subjekata i uop{te na mogu}nost realizacije odgovaraju}ih programa na podru~ju SAO Krajine. Usljed ratnih sukoba na pojedinim djelovima SAO Krajine (Banija, Kordun), do{lo je do prekida proizvodnje u najve}em broju preduze}a. Vlada je putem nadle`nog Ministarstva ulo`ila znatne napore na rje{avanju prisutnih te{ko}a u ovoj oblasti, po~ev{i od rje{avanja finansijskih te{ko}a pojedinih preduze}a kroz odgode kratkoro~nih kredita, zatim preduzimanjem aktivnosti preko velikih izvozno uvoznih sistema oko uvoza sirovina za pojedina preduze}a, preduzimanje radnji na prestrukturiranju pojedinih dijelova proizvodnje u pojedinim preduze}ima, snabdjevanje odre|enih supstanci za proizvodnju hrane u ovim proizvodnim preduze}ima, intervencija za nabavku roba {iroke potro{nje uz veoma povoljne uslove, te povezivanje preduze}a s podru~ja SAO Krajine sa odgovaraju}im sistemima bilo u Republici Srbiji ili drugim podru~jima zemlje. U ovoj oblasti predstoje veliki napori na o`ivljavanju privrednih tokova naro~ito u dijelovima SAO Krajine razorenim u ratnim sukobima, kao i povezivanju privrednih subjekata i iznala`enju organizacionih formi putem osnivanja odgovaraju}ih institucija (Privredna komora) za ~vr{}e povezivanje privrednih subjekata. Oblast saobra}aja i veza Odvajanjem SAO Krajine od Republike Hrvatske, preduze}a u oblasti saobra}aja i veza ~ije je sjedi{te bilo van teritorije SAO Krajine, prekinula su sve veze sa dijelovima preduze}a koja se nalaze na teritoriji SAO Krajine. U ovoj oblasti to se odnosi na preduze}e za odvijanje `eljezni~kog prevoza, na preduze}e iz oblasti ptt saobra}aja, na preduze}e za ceste. U takvim okolnostima tra`ena su rje{enja za funkcionisanje minimuma ovih sistema. U ptt saobra}aju uspostavljen je minimum veza preko Bosanske krajine sa ostalim dijelom zemlje i predstoje zna~ajna investiciona ulaganja na uspostavljanju i povezivanju ptt saobra}aja na teritoriji SAO Krajine. @eljezni~ki i putni~ki saobra}aj u ovom trenutku odvija se u granicama postoje}ih mogu}nosti koje su uslovljene intenzitetom i {irinom ratnih sukoba na podru~ju SAO Krajine. Teretni saobra}aj odvija se u granicama mogu}nosti i uglavnom je u funkciji zadovoljavanja ratnih potreba snaga odbrane Krajine. U oblasti odr`avanja puteva date su smjernice dosada{njim sekcijama za ceste da nastave aktivnosti radi objezbje|enja prohodnosti puteva. To posebno imaju}i u vidu da predstoji zimski period odr`avanja puteva kao i stalna mogu}nost ru{enja pojedinih saobra}ajnica s obzirom na ratne prilike. Dosada{nje aktivnosti u ovoj oblasti rezultirale su dono{enjem Zakona o osnivanju Javnog preduze}a Putevi Krajine, Zakona o osnivanju javnog preduze}a `eljezni~ki prevoz Krajine kao i javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine. 288
Oblast elektroprivrede i energetike I u ovoj oblasti ratni uslovi i doga|aji, nametnuli su niz problema u snabdjevanju naftom i naftnim derivatima kao i elektri~nom energijom, potro{a~a {irom SAO Krajine. Snabdjevanje podru~ja op{tina Knin – Benkovac – Gra~ac – Obrovac – Donji Lapac i Korenica sa naftnim derivatima vr{i se preko Poljoprivredne zadruge \evrske kao registrirane firme za distribuciju naftnih derivata, a podru~ja op{tina Vojni}, Vrginmost, Glina, Kostajnica i Dvor, preko “Autoprevoza” Dvor na Uni. Uzimaju}i u obzir probleme prisutne na tr`i{tu nafte kao i saobra}aju zbog rata, mo`e se konstatirati da je snabdjevanje naftnim derivatima za sada u zadovoljavaju}im okvirima. Snabdjevanje potro{a~a elektri~nom energijom u znatnoj mjeri je poreme}eno ratnim doga|ajima kao i dosada{njom organizacijom preduze}a elektroprivrede. Preduzeto je niz mjera za provizorna rje{enja snabdjevanja elektri~nom energijom, tako da se u ovom trenutku ide na rje{enja vezivanja elektrosistema SAO Krajine na bosanski sistem. Dono{enjem Zakona o javnom preduze}u za proizvodnju i prenos elektri~ne energije “Elektro Krajina” i preduze}a za promet naftnih derivata “Krajina petrol”, stvorene su pravne pretpostavke za kvalitetnije rje{enje stanja u ovoj oblasti. Oblast obrazovanja Zbog nastalih okolnosti, nametnulo se potrebnim iznalaziti odgovaraju}a rje{enja u ovoj oblasti na na~in da se ide na izgradnju jedinstvenog sistema obrazovanja u SAO Krajini i u tom pravcu predstoji niz mjera. Prihva}en je plan i program obrazovanja donesen i utvr|en od Prosvjetnog savjeta Republike Srbije s obrazovnim profilima utvr|enim od strane Skup{tine Republike Srbije. Pri tom treba naglasiti da }e u~enici upisani prethodnih godina zavr{iti obrazovanje po ranije utvr|enim programima, s izuzetkom sadr`aja iz srpskog jezika, historije, geografije i nauke o dru{tvu. Valja istaknuti da su osnovne {kole kompletno pre{le na rad prema novim nastavnim planovima i programima, a u srednjim {kolama u~enici prvih razreda, te drugi razredi gimnazije i ekonomske {kole, a ostali razredi samo iz ve} navedenih specifi~nih sadr`aja – predmeta. Posebna pa`nja posve}ena je organizaciji nabavke ud`benika koje je pitanje uz dosta te{ko}a (kratko}a vremena, ratni uslovi, ote`ane mogu}nosti komuniciranja i sli~no) razrje{eno u saradnji sa Zavodom ud`benika Republike Srbije, Zavodom za izdavanje ud`benika Crne Gore i “Nau~nom knjigom” Beograd. Rezultat aktivnosti u ovoj oblasti jeste da na podru~ju SAO Krajine u ovom trenutku rade sve osnovne i srednje {kole. U saradnji sa Ministarstvom za prosvjetu Republike Srbije i Ministarstvom za veze sa Srbima van Srbije i odgovaraju}im univerzitetima omogu}eno je {kolovanje studenata sa podru~ja SAO Krajine na fakultetima u Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori. Posebnu te{ko}u predstavlja finansiranje u oblasti obrazovanja, posebno imaju}i u vidu te{ko}e sa kojima je suo~ena privreda SAO Krajine, i ovo pitanje zahtjeva iznala`enje odgovaraju}ih rje{enja u narednom periodu. Oblast poljoprivrede, {umarstva, vodoprivrede i turizma U ovoj oblasti ratni uslovi i ~esti prekidi komunikacija stvorili su velike te{ko}e.
289
Na teritoriju SAO Krajine koja nije direktno zahva}ena ratnim operacijama, najve}i dio poljoprivrednih radova je okon~an. Tako je gotovo u potpunosti izvr{ena `etva `itarica uz pomo} organizacione naravi izvr{nih vije}a skup{tina op{tina. Prisutne su znatne te{ko}e u oblasti sto~arstva, a naro~ito zbog gubitka tr`i{ta, tako se stvorio vi{ak sto~arskih proizvoda. Otkup i prodaja stoke u zadnje vrijeme odvija se za potrebe tr`i{ta u Srbiji, {to }e donekle ubla`iti te{ku situaciju u ovoj oblasti. Treba ista}i i to da je osnovano javno preduze}e “[ume Krajine” koje je organizovalo rad na onim teritorijama Krajine koje nisu direktno zahva}ene ratnim sukobima. I u pogledu mogu}nosti razvoja turizma ure|eno je to da je osnovano preduze}e “Plitvice” i predstoje aktivnosti na sagledavanju potencijala razvoja ove grane privrede na teritoriji ~itave Krajine, gdje su nesumnjive mogu}nosti. Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 3, kut. 1.
125 1991., prosinac 7. Knin Zapisnik 16. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 16. sjednice Vlade SAO Krajine odr`ane 7. 12. 1991. godine u zgradi op{tine soba broj 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Vaso Le`aji}, Lazar Macura, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Bad`a, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Milan Marti}, Petar [tikovac, Veljko Stojisavljevi}, Du{an Vje{tica i Milan Tarbuk. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade je otvorio sjednicu i predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Rasprava o predlogu za anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. 2. Dono{enje Odluke o prihvatanju Odluke Konferencije mjesnih zajednica Pla{ki. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda da je dr Milan Babi} i upoznao prisutne sa sadr`ajem pisma Predsjedni{tva SFRJ upu}enog 9. 11. 1991. godine predsjedniku Savjeta bezbjednosti UN-a. Pismo sadr`i obja{njenja o razlozima nastanka jugoslovenske politi~ke krize i izbijanja rata, a svrha pisma je obra}anje Savjetu bezbjednosti sa zahtjevom da saglasno Povelji Ujedinjenih nacija odlu~i o hitnom upu}ivanju mirovnih snaga UN-a u Republiku Hrvatsku, u grani~ni pojas izme|u teritorija sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom i teritorija sa ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom. 290
Predsjednik Babi} isti~e da se u pismu koristi termin Srbi u Hrvatskoj i da se tra`i anga`ovanje mirovnih snaga za uspostavljanje tampon zone izme|u srpskih i hrvatskih teritorija. Savjet bezbjednosti ipak nije dobio ovo pismo, ve} pismo Vlade Ante Markovi}a u kome se tra`i samo anga`ovanje mirovnih snaga bez detaljnjih obja{njenja. U pismu se odobravaju napori generalnog sekretara i njegovi izlo`eni stavovi u vezi anga`ovanja mirovnih snaga i izra`eni su zahtjevi da se sukobljene strane pridr`avaju sporazuma potpisanog u @enevi, 23. 11. 1991. godine. Predsjednik Babi} je zatim obavjestio ~lanove Vlade o odr`anom sastanku sa ~lanovima Predsjedni{tva Jugoslavije, kome su prisustvovali savezni sekretar za narodnu odbranu Veljko Kadijevi} i savezni sekretar za unutra{nje poslove Petar Gra~anin, kao i predstavnici SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Tema tih razgovora bila je informacija saveznog sekretara za narodnu odbranu o razgovoru sa Sajrusom Vensom. Podpredsjednik Predsjedni{tva Branko Kosti} je otvorio radno-konsultativni sastanak na temu upu}ivanje mirovnih snaga UN-a u krizna podru~ja u Hrvatskoj, te zatra`io da Predsjedni{tvo komunicira preko nas sa delegacijom UN-a, jer ista izbjegava razgovor sa ~lanovima Predsjedni{tva. Istaknuto je da se Predsjedni{tvo ne mo`e zaobi}i po pitanju anga`ovanja armije, jer je ono jo{ uvijek vrhovni komandant oru`anih snaga. Predsjednik Babi} je istakao da su sudionici razgovora bilo pod utiskom saop{tenja na{e delegacije, koja je jasno izlo`ila na{e stavove u vezi anga`ovanja mirovnih snaga. Saznali smo da su se strane u @enevskom sporazumu slo`ile oko na~ina anga`ovanja mirovnih snaga, tako da na{i stavovi nisu jedinstveni sa navedenim sporazumom. Veljko Kadijevi} je u svojoj informaciji istakao da se mora precizno utvrditi {ta je ~ija nadle`nost u ovim razgovorima. Istakao je da armija ne}e donositi politi~ke odluke, u ime Predsjedni{tva, a te stavove je izlo`io sa gospodinom Vensom. Kadijevi} je istakao tri vrste problema. Prva je oblast politi~ke sfere, druga pravna u kojoj se odre|uje s kim }e predstavnici Ujedinjenih nacija sklapati sporazume i tre}a je prakti~ne naravi u kojoj se rje{avaju pitanja iz vojnog i policijskog domena. Istakao je primjedbu da li je Predsjedni{tvo do sada donosilo pravovaljane odluke i problem disharmonije u istupanju sukobljenih strana. Vens mu je dostavio svoj koncept anga`ovanja mirovnih snaga koji se sastoji iz dva dijela: prvi dio da se stvore predpostavke za anga`ovanje mirovnih snaga i drugi dio je anga`ovanje tih snaga. U @enevi je dogovoren prvi dio i to u vezi prekida vatre i izmje{tanje vojnih efektiva iz Hrvatske. Vens je dao primjedbu da se preduslovi ne sprovode na zadovoljavaju}i na~in i do sada nije donio nikakvu odluku po tom predlogu. Drugi dio koncepta ima nekoliko elemenata 1. utvr|ivanje kriznih podru~ja. 2. preciziranje podru~ja u Bosni i Hercegovini za anga`ovanje mirovnih snaga ili posmatra~a. 3. preciziranje kontrole tih podru~ja od strane Ujedinjenih nacija i na~in predaje kontrole od strane JNA mirovnim snagama. 4. preciziranje vojnih i policijskih snaga koje bi se anga`ovale. 5. razgovor o zemljama iz kojih bi se regrutovale mirovne snage. Dr Milan Babi} je istakao da se pojavio problem u vezi definisanja kriznog podru~ja. Rekao je da se ne mo`e slo`iti sa kvalifikacijom dr Jovi}a187 da su krizna podru~ja tamo gdje je srpski narod.
187
Borisav.
291
Predsjednik Babi} je izlo`io poznati stav Vlade da su sa aspekta Jugoslavije krizna podru~ja Hrvatska i Slovenija, eventualno Makedonija ili neko drugo podru~je koje `eli secesiju. Predsjednik Babi} je zatim iznio si`e razgovora sa Markom Goldingom koji isti~e da zna da mi dogovoreni koncept anga`ovanja mirovnih snaga ne smatramo atraktivnim. Istakao je cilj dolaska mirovnih snaga i to da pripreme uslove za mirno rje{enje politi~ke krize u Jugoslaviji. Smatramo da je ovaj stav u redu. Koncept je prihvatio Tu|man,188 Kadijevi} i Milo{evi}189 i mogu}e je da mirovne snage budu upu}ene bez obzira na neslaganje svih strana. Vensov koncept podrazumjeva demilitarizaciju tzv. kriznih oblasti. Uloga vojnih snaga UN-a je za{tita kriznog prostora, a policijskih da osigura da lokalna policija ne pravi diskriminaciju prema lokalnom stanovni{tvu i ne povre|uje bilo koje ljudsko pravo. Ukupni cilj mirovnih snaga je da pru`i uvjeravanje stanovni{tvu da ne}e biti napadano. Po ovom konceptu krizne oblasti su one u kojima je zategnutost izme|u Srba i Hrvata takva da je neophodno dovo|enje mirovnih snaga UN-a. Kriznu oblast Isto~na Slavonija je definisao na mapi gospodin Goran Had`i}. On je smatrao da defini{e oblast, a potureno mu je da defini{e krizno podru~je. U Isto~nu Slavoniju je uvrstio Beli Manastir, Vukovar, dio Osijeka i Vinkovaca, a u Zapadnu Slavoniju Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, dio prema Bosni do Oku~ana. U Krajinu su na njihovoj karti nacrtane sve op{tine sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom i jo{ op{tina Slunj. Sve ove Oblasti bi bile demilitarizovane. To zna~i: 1. Povla~enje reguliranih formacija, a to su federalna armija i hrvatska nacionalna garda. 2. Povla~enje paravojnih i regularnih formacija koje nisu iz tih oblasti. 3. Povla~enje paravojnih i regularnih formacija koje su unutar tih oblasti. Istaknuto je da je to osjetljivo pitanje koje podrazumijeva pristanak svih iz tih oblasti. Zatim je re~eno da se neregularne formacije one koje nisu povezane sa JNA, te se navode [e{eljvi190 dobrovoljci u Vukovaru i Paragini191 u Hrvatskoj. Teritorijalna odbrana je svrstana u istu kategoriju i rukovode se terminologijom sporazuma u Igalu izme|u Tu|mana, Milo{evi}a, Kadijevi}a i lorda Karingtona. Predsjednik Babi} isti~e da je Goldingu objasnio koncept organizovanja armije, teritorijalne odbrane i milicije s primjerom organizovanja teritorijalne odbrane u Finskoj. Hrvatska nacionalna garda je po Goldingu regularna oru`ana snaga te isti~e da opasnost dolazi od manjih grupa ekstremista na obe zara}ene strane. Po ovom konceptu, nakon rasporeda vojnog dijela mirovnih snaga JNA bi se povukla sa ~itavog teritorija Hrvatske. Na pitanje dr. Babi}a na koji teritorij Hrvatske se misli, odgovoreno je da ima tri kontigenta JNA u Hrvatskoj. Pod 1. su blokirane kasarne, 2. kontigent JNA u kriznim oblastima u Hrvatskoj i 3. kontigent JNA su trupe u borbi sa hrvatskom stranom. Cilj je, a to je prihvatio i Kadijevi} izlazak JNA iz svih dijelova Hrvatske i iz kriznih oblasti. Hrvatska strana je pitala ko je nadre|en policijskim snagama i odgovoreno je da bi to bio neko sa lokalnog dijela i da bi Hrvatska delegirala preko UN-a odgovornost za vr{enje policijske slu`be op{tinskim skup{tinama. Istaknuto je da }e mirovne snage UN-a pomo}i u preseljenju izbjeglica u napu{tene domove. Po Goldingu bi se mirovne snage trebale rasporediti i u Sjevernu Bosnu sa sjedi{tem 188
Franjo. Slobodan. 190 Vojislav. 191 Dobroslav. 189
292
u Banja Luci i to kao nenaoru`ani posmatra~i sa zadatkom da o svemu obavje{tavaju Generalnog sekretara. Predsjednik Babi} isti~e da je demilitarizacija neprihvatljiva za nas, osim ako bi imali garancije da }emo u roku od 6 mjeseci ostvariti pravo na samoopredjeljenje. Ovaj koncept, kako re~e gospodin Golding nije za nas atraktivan. Predsjednik Milo{evi} je istakao da bi za nas bilo dobro da se defini{emo kao krizna teritorija na kojoj bi imali za{titu UN-a. Predsjednik Babi} je istakao da je prakti~no neizvodljivo razoru`anje ~itavog stanovni{tva jer vlada nepovjerenje na{ih ljudi u suprotnu stranu. Iznio je stavove Vlade, ali i sumnje u vezi budu}ih rje{enja na takav na~in. Milo{evi} je ostao pri izlo`enom stavu i isti je predmet neslaganja sa stavom predsjednika Babi}a, koji je istakao da }e te stavove izlo`iti na Vladi i Skup{tini SAO Krajine. Milo{evi} je pomenuo i prihvatanje specijalnog statusa u okviru Jugoslavije. Me|utim Babi} je istakao da je Veinens odbacio tu mogu}nost jer insistira na nepromjenljivosti granica, {to zna~i da nas svrstava u Hrvatsku, a ne u Jugoslaviju. Babi} je istakao da je paralelno sa ustavno-pravnim i teritorijalnim definisanjem Republike Hrvatske stvarana i SAO Krajina koja ima legalne institucije i sistem zakonodavne i izvr{ne vlasti. ^udno je da se prihvataju kao legalne one oru`ane formacije koje djeluju van saveznih zakona, a na osnovu naknadno donijetih zakona u Republici Hrvatskoj. Na{e institucije su zasnovane i djeluju na osnovu va`e}ih saveznih zakona. Predsjednik Babi} smatra da Vlada treba ostati na ranije zauzetim stavovima i to da se mirovne snage razmjeste u tampon zoni na liniji razdvajanja zara}enih strana. Takav stav ne prejudicira politi~ko rje{enje i ne prihva}amo demilitarizaciju. Petar [tikovac smatra da Vlada treba ostati na ranije zauzetim stavovima i {to vi{e ja~ati snage teritorijalne odbrane. Milan Tarbuk podr`ava ranije zauzete stavove Vlade i isti~e dva predloga. Prvi je da bezbjednost ovih terena garantuje dr`ava kao ostatak Jugoslavije sa svojim oru`anim snagama i da se obezbjedi narodu opredjeljenje gdje `eli da `ivi. Drugi predlog je da Skup{tina SAO Krajine pokrene inicijativu preko Skup{tine SFRJ za priznanje statusa SAO Krajine, kao posebne federalne jedinice. Vaso Le`aji} podr`ava ranije zauzete stavove Vlade i isti~e potrebu ~vr{}e povezanosti sa Bosanskom Krajinom. Mile Paspalj predsjednik Skup{tine SAO Krajine smatra da se mora zauzeti principjelan stav da u ime nas, u saveznom Parlamentu mo`e da pregovara samo na{ predstavnik, sa podru~ja Krajine. Dodaje da najprije moramo dobiti priznanje od Srbije, pa tek onda tra`iti od svijeta. Smatra da delegacija Skup{tine treba da razgovara sa predstavnicima General{taba i Predsjedni{tva Srbije. Du{an Bad`a isti~e da moramo biti dostojanstveni do kraja jer nedopustivo je da neko ima ve}e pravo napustiti legitimnu dr`avu nego ostati u njoj. Isti~e da se ne mo`e jednako tretirati JNA i hrvatska garda, te da moramo tra`iti svoj status u Jugoslaviji, a Jugoslavija u UN-u. Eventualno mo`emo pristati na specijalni status, ali u okviru Jugoslavije. Milan Bauk apeluje da se u razgovorima sa Srbima iz Bosne i Hercegovine stvara kontinuitet u radu. Predsjednik Babi} zatim ~ita stavove Vlade koji su formulisani kao saop{tenje za javnost, da Vlada SAO Krajine na sjednici odr`anoj 7. 12. 1991. godine ostaje pri svom ranije zauzetom stavu o mogu}em anga`ovanju mirovnih snaga UN-a na pojasu razdvajanja oru`anih snaga Hrvatske s jedne strane i oru`anih snaga Krajine i Jugoslavije s druge strane. Vlada SAO Krajine skre}e pa`nju svim relevantnim faktorima prije svih UN-a, koji su uklju~eni u proces razrje{avanja jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize i istovremeno 293
obavje{tava svjetsku javnost, da je ne}e obavezivati odluke bilo kakvih sporazuma i dogovora bez obzira na to ko su njihovi potpisnici, ukoliko se ti sporazumi u cjelini ili dijelu budu odnosili na polo`aj SAO Krajine, ako na te sporazume i dogovore stoji saglasnost – tako|er svojim potpisom ne daje Vlada SAO Krajine kao jedino legalni i legitimni i od srpskog naroda Krajine za to ovla{teni organ. Ovakav svoj stav Vlada SAO Krajine temelji na obavezi UN-a sankcionisanoj osnovnim principima iz Povelje UN-a, da prilikom posredovanja u razrje{avanju sukoba i konflikata u svijetu i dono{enja odluka povodom njih UN-a moraju uva`avati politi~ku volju i subjektivnost svih sukobljenih strana i da nipo{to ne smiju dozvoliti da se silom name}u rje{enja bilo kojoj strani u sukobu. Svoju politi~ku subjektivnost SAO Krajina izkazala je kroz teritorijalnu, politi~ku i vojnu dimenziju. Osnova politi~kog subjektiviteta i teritorijalnog integriteta SAO Krajine jeste neupitno i neotu|ivo pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje koje se zagarantovano Poveljom UN-a, {to bi trebalo da bude apsolutni osnov djelovanja UN-a, pravo srpski narod SAO Krajine koristi izjasniv{i se plebiscitom dva puta da `eli `ivjeti u jedinstvenoj dr`avi s srpskim narodom na teritoriji Jugoslavije. Vojnu dimenziju svog politi~kog i teritorijalnog subjektiviteta i integriteta SAO Krajine izkazala je time {to je na oru`anu agresiju oru`anih nacista 17. avgusta 90. godine, koriste}i svoje pravo na samoodbranu odgovorila organizovano preko svojih legitimnih oru`anih snaga koje ~ini ~itavo za borbu sposobno mu{ko stanovni{tvo SAO Krajine starije od 18 godina. Vlada SAO Krajine obra}a se navedenim institucijama i organizacijama i svjetskoj javnosti s ciljem da im skrene pa`nju da za sve eventualne posljedice koje bi proistekle iz naoru`avanja. [tab Vlade SAO Krajine koju podr`ava cjelokupni srpski narod Krajine, prilikom dono{enja kona~ne odluke za razrje{enje jugoslavenske dr`avne i politi~ke krize u mjeri koja se odnosi na SAO Krajinu }e biti odgovorni, a prije svih UN-a i da }e shodno tome oni ponijeti politi~ku i historijsku odgovornost za budu}e sukobe i `rtve. Njihova Odluka u dijelu koja se odnosi na SAO Krajinu, ukoliko se donese bez saglasnosti Vlade SAO Krajine za srpski narod Krajine ne}e biti kona~na, kao kona~nu smatrat }emo samo onu odluku koja se donese uz na{u saglasnost, a koju potvrdi Skup{tina Krajine. Vlada SAO Krajine isti~u}i jo{ jednom svoje demokratsko opredjeljenje sa`eto u programskoj politici i politi~kom djelovanju koje izvire iz volje srpskog naroda SAO Krajine, koji ona u ovom mandatu predstavlja, poziva sve da se ne oglu{e na navedenu ~injenicu, jer bi zanemarivanje ~injenice da je Vlada SAO Krajine jedina ovla{tena da sklapa sporazume srpskog naroda Krajine nu`no imala katastrofalne posljedice. Vlada SAO Krajine svjesna svoje politi~ke i istorijske odgovornosti koju ima u ovom, za srpski narod SAO Krajine sudbonosnom vremenu ne dozvoljava da bilo ko u njeno ime donosi odluke koje isklju~ivo spadaju u njenu nadle`nost. Vlada SAO Krajine nema mandat da postupi i ne}e postupiti druga~ije izme|u srpskog naroda SAO Krajine i volje mo}nih institucija, organizacija koje su uklju~ene u pregovore oko razrje{enja jugoslovenske dr`avne krize. Vlada SAO Krajine opredjeljuje se za volju svog naroda, bez obzira na cijenu koja iz takvog opredjeljenja mo`e proiste}i. Svoje odluke Vlada SAO Krajine temelji na istorijskom i iz pro{log rata proiza{lom i aktuelnom iz ovog rata ste~enom iskustvu i saznanju da }e u na{oj borbi za slobodu od hrvatskih nacista, koji kao osnovu svog politi~kog programa imaju izvr{enje genocida, ostati slobodni i dostojni neki od nas, bez te borbe nestali bismo svi. U izboru izme|u ove dvije mogu}nosti mi nemamo nikakvih dilema. Do kona~nog cilja slobodnog i suverenog `ivota u jedinstvenoj dr`avi sa
294
srpskim narodom, kao cjelinom, sti}i }emo i kroz borbu koju nismo `eljeli, ali ona nam je nametnuta. Za diskusiju se vi{e nije nitko javio, jednoglasno su podr`ani poznati stavovi Vlade. Ta~ka 1/ se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.192 Ad/ 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi} i istakao da se Konferencija Mjesne zajednice Pla{ki obratila sa zahtjevom da Vlada donese Odluku kojom se prihvata Odluka Konferencije Mjesne zajednice Pla{ki, da se konstitui{e op{itna Pla{ki. Primjedbi nije bilo, te se predlog odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je done{ena Odluka o prihvatanju Odluke Konferencije Mjesnih zajednica Pla{ki. Odluka se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.193 Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila s radom. Zapisni~ar Lali} Borka
Predsjednik Vlade dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
126 1991., prosinac 8. Oku~ani Zapis episkopa banatskog Atanasija i slavonskog Lukijana prilikom posjeta Oku~anima
U ratno i te{ko vreme posetili oslobo|ene krajeve eparhije slavonske i na kraju posete slu`ili svetu liturgiju u hramu Sv. Š...š194 Dimitrija u Oku~anima. U nedelju, 8. decembra 1991. g.
Episkop banatski Atanasije Episkop slavonski Lukijan
Preslika, rukopis, }irilica Preslika u posjedu prire|iva~a
192
Prilog nije prona|en uz zapisnik. Isto. 194 Ne~itko. 193
295
127 1991., prosinac 9. Beograd Iz stenograma sastanka ~lanova “krnjeg” Predsjedni{tva SFRJ s predstavnicima Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine na kojemu se raspravljalo o dolasku snaga UN-a na ratom okupirano podru~je RH
STENOGRAFSKE BELE[KE Sa sastanka u PREDSEDNI[TVU SOCIJALISTI^KE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE ODR@ANOG 9. DECEMBRA 1991. GODINE Sastanak je po~eo sa radom u 13, 15 sati. Prisustvovali su: dr. Branko Kosti}, potpredsednik Predsedni{tva SFRJ; dr Borislav Jovi}, Sejdo Bajramovi}. Jugoslav Kosti}, ~lanovi Predsedni{tva SFRJ; Milivoje Maksi}, zamenik saveznog sekretara za inostrane poslove; general Blagoje Ad`i}, na~elnik General{taba: Slobodan [arenac, pomo}nik saveznog sekretara za unutra{nje poslove; Goran Had`i}, predsednik Vlade SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema; [u{a Vojin, ministar pravosudja i uprave SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema: Borivoje @ivanovi}, predsednik Izvr{nog saveta SO Beli Manastir; Slobodan Vidi}, predsednik Izvr{nog saveta SO Vukovar; Ilija Kon~arevi}, predsednik skup{tine SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema: Ilija Sa{i}, ministar inostranih poslova SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema: Predrag Ranovi}, v.d. ministra obrane SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema; Ilija Sa{i}, ministar inostranih poslova SAO Zapadne Slavonije; Veljko Vukeli}, predsednik Skup{tine SAO Zapadne Slavonije; Veljko D`akula, predsednik Vlade Zapadne Slavonije: Mile Paspalj, predsednik skup{tine SAO Krajine; Milan Marti}, ministar unutra{njih poslova SAO Krajine; Mile Bosni}, predsednik SO Slunj; Branko Domitrovi}, predsednik SO Kostajnica; Risto Matkovi}, predsednik SO Knin; Milan Tarbuk, ministar obrane SAO Krajine; Milan Ivanovi}, poslanik Skup{tine SAO Krajine; Radovan Karad`i}, predsednik Srpske demokratske stranke za Bosnu i Hercegovinu; Predrag Radi}, predsednik SO Banjaluka; Andjelko Masli}, zamenik generalnog sekretara Predsedni{tva SFRJ; Pavle Jevremovi}, Sre}ko Medi}, Slavko Krivo{ija, Zoran Stankovi}. Borka Komneni}, Nikola Ta{i}, Dragan Musulin, Ranka Matija{evi} i Mile Pe{ut – iz Predsedni{tva SFRJ. (Stenografisali su: Jordan @ivanovi} i Stana Gapi}, vi{i debatni stenografi – redaktori i Dragana Stambolija, stenograf – iz Predsedni{tva SFRJ). Predsedavao je dr Branko Kosti}, potpredsednik Predsedni{tva SFRJ. BRANKO KOSTI]: Predla`em da po~nemo s radom. Predsedni{tvo SFRJ bilo je u prilici da, na ju~era{njoj sednici, se upozna sa nekim osnovnim elementima mogu}eg sporazuma o anga`ovanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Ocjenili smo da }e biti korisno organizujemo jednu konsultaciju, jedan 296
sastanak, i da vas detaljnije upoznamo sa osnovnim elementima tog mogu}eg sporazuma, imaju}i u vidu da, neovisno od toga ko su direktni u~esnici u razgovorima sa gospodinom Sajrusom Vensom, }e Predsedni{tvo Jugoslavije, ipak, biti, po svemu sude}i, organ u Jugoslaviji, i ostali nadle`ni organi u federaciji koji }e dati saglasnost na anga`ovanje mirovnih snaga, ra~unaju}i na to da da je inicijativa za anga`ovanje mirovnih snaga upu}ena od Predsedni{tva SFRJ, a imaju}i u vidu da se radi o Savjetu bezbjednosti i OUN. Prema tome, i Jugoslavija kao medjunarodno pravno priznat subjekt i ~lanica te organizacije treba, u svakom slu~aju, da se pojavi kao strana ili partner u jednom takvom aran`manu. Mi smo na dana{nji sastanak pozvali predsjednika skup{tina srpskih krajina, predsjednike vlada, ministre unutra{njih poslova, komandante teritorijalnih odbrana, odnosno rukovodioce teritorijalnih odbrana i predsjednike svih op{tina na podru~ju srpskih krajina, ra~unaju}i da bi u naju`em sastavu to mogao biti sastav koji treba da se informi{e s tim elementima. Pored toga, pozvali smo i gospodina Radovana Karad`i}a iz Bosne i Hercegovine, imaju}i u vidu da je gospodin Alija Izetbegovi} postavio zahtjev za upu}ivanje mirovnih snaga i na podru~je Bosne i Hercegovine, a da su najodgovorniji predstavnici srpskog naroda izrazili nesaglasnost i protivljenje sa takvom inicijativom. Imaju}i uvidu da se radi o jednom zna~ajnom politi~kom pitanju, ocijenili smo da bi bilo korisno da i gospodin Radovan Karad`i}, kao politi~ki najodgovorniji ~ovjek u Bosni i Hercegovini za pitanje srpskog naroda u toj Republici, treba da bude i neposredno informisan oko ovoga {to je rezultat dosada{njih razgovora. Pozvali smo i predsjednika SO Banja Luka, ra~unaju}i da bi, na osnovu dosada{njih razgovora, Glavni {tab mirovnih snaga UN trebalo da bude lociran u Banjaluci. Iz federacije smo pozvali, i prisutni su: zamjenik saveznog sekretara za inostrane poslove, Milivoje Maksi}; pomo}nik sekretara za unutra{nje poslove, Slobodan [arenac; i na~elnik General{taba, general Blagoje Ad`i}. Kao {to vidite, prisutni su i svi ~lanovi Predsjedni{tva SFRJ, koji redovno u~estvuju u radu Predsjedni{tva. Ja }u vas kratko upoznati sa osnovnim elementima sporazuma o anga`ovanju mirovnih snaga – dakle, o onim elementima koji su se u dosada{njim razgovorima koje je gospodin Sajrus Vens imao i sa predstavnicima Hrvatske i u razgovorima sa Slobodanom Milo{evi}em i Veljkom Kadijevi}em. Ovi elementi sa kojima }u vas upoznati jo{ uvijek nisu kona~ni i definitivni, ali, otprilike, to bi bio jedan globalni okvir sporazuma na bazi koga bi Sajrus Vens mogao da predlo`i, ili da sugerira generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i Savjetu bezbjednosti, mogu}nost anga`ovanja mirovnih snaga u Jugoslaviji. Prvo, mirovna operacija UN u Jugoslaviji se predvidja kao jedan privremeni aran`man radi stvaranja uslova za mir i bezbjednost, koji su potrebni, radi postizanja sveobuhvatnog rije{enja jugoslovenske krize. Ono {to je va`no, takav sporazum i anga`ovanje mirovnih snaga ne bi trebalo ni u kom elementu da prejudicira ishod pregovora o mirnom rje{enju dr`avnopoliti~ke krize u Jugoslaviji. Drugo, operaciju anga`ovanja mirovnih snaga uspostavio bi Savjet bezbjednosti UN, na preporuku generalnog sekretara UN. Prije davanja takve preporuke, generalni sekretar bi tra`io da se uvjeri da se sve strane u sukobu pridr`avaju prethodno zaklju~enog aran`mana u @enevi, uklju~uju}i dakle, i bezuslovno primirje, koje je zaklju~eno 23. novembra 1991. godine. Generalni sekretar bi, naime prije predlaganja Savjetu bezbjednosti, takodje, morao da dobije, preko svog li~nog izaslanika – Sajrusa Vensa, i uvjeravanja da su sve jugoslovenske 297
strane u sukobu prihvatile koncept koji on namjerava da preporuci Savjetu bezbjednosti, i da }e pru`iti svu potrebnu pomo} i saradnju, kako bi mirovne operacije mogle da se provedu. Tre}e, vojno i policijsko osoblje, potrebno za tu operaciju davale bi dobrovoljno, i na zahtjev generalnog sekretara, vlade dr`ava ~lanica UN. Dr`ave u~esnice bi odobrio Savjet bezbjednosti, na preporuku generalnog sekretara, a posle konsultacije sa jugoslovenskim stranama. U vezi sa ovom ta~kom, mogu vas obavijestiti da smo ju~e, upoznavaju}i se sa ovim, podsjetili na stavove koje je Predsjedni{tvo u vezi s anga`ovanjem mirovnih snaga iz pojedinih zemalja ve} zauzelo. Po ocjeni Predsjedni{tva, mirovne snage UN ne bi trebalo da daju zemlje susjedi Jugoslavije; zatim, zemlje koje su imale svoju okupatorsku vojsku u prvom i u drugom svjetskom ratu na ovim podru~jima, a iz drugih zemalja koje bi dale mirovne snage ne bi trebalo anga`ovati vojnike koji su jugoslovenskog porijekla. ^etvrto, pripadnici mirovnih snaga bili bi pod operativnom komandom generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih nacija i ne bi im bilo dozvoljeno da primaju operativna naredjenja od svojih nacionalnih vlasti. Od njih bi se zahtijevalo da budu potpune nepristrani prema sukobljenim stranama, a naoru`ano osoblje bi bilo pod stalnom obavezom da silu koristi u {to manjoj mjeri i, po pravilu, samo u samoodbrani. Peto, u skladu sa svojom normalnom praksom, Savjet bezbjednosti bi vjerovatno, ustanovio mirovnu operaciju za Po~etni period od {est mjeseci. Ukoliko Savjet bezbijednosti bude saglasan, mirovne snage }e ostati u Jugoslaviji dok se ne postigne sporazumno rje{enje dr`avno-politi~ke krize. Predvidja se da bi generalni sekretar redovno podnosio izvje{taje Savjetu bezbjednosti, po pravilu, svakih {est mjeseci. Ti izvje{taji bi sadr`avali i njegovu preporuku o produ`enju mandata operacije; dakle, boravka mirovnih snaga. [esto, operacije bi kolektivno finansirale dr`ave ~lanice Ujedinjenih nacija. Medjutim, od svih jugoslovenskih vlasti, o~ekivalo bi se da stave na raspolaganje Ujedinjenim nacijama i to besplatno {to je vi{e mogu}e, sme{tajnih kapaciteta i drugih pogodnosti, kao {to su zgrade i razni materijali, uklju~uju}i prehranu i gorivo. U vezi sa ovim, mi smo, ju~e, sugerirali da se besplatno ustupanje prehrane i goriva isklju~i iz ovoga ne isklju~uju}i mogu}nost da se stave na raspolaganje koliko je to mogu}e sme{tajni kapaciteti . Predvidjeno je da bi, takodje, bila zamoljena jugoslovenska strana da zaklju~i sa Ujedinjenim nacijama govore u vezi sa privilegijama i imunitetom, kao i olak{icama koje bi se pru`ile mirovnim snagama da bi mogle da ispune svoje obaveze, naro~ito, potpuno slobodnog kretanja i komunikacija . Sedmo, oru`ane snage Ujedinjenih nacija i policijski nadzornici bi bili rasporedjeni u raznim oblastima Hrvatske koje bi se nazivale – za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija. Predvidja se da bi ta za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija bila demilitarizovana. Sve oru`ane snage, u njima, morale bi ili da se povuku, ili da se raspuste. Uloga trupa Ujedinjenih nacija je da obezbijede da ta podru~ja ostanu demilitarizovana i da sva lica, koja u njima `ive, budu za{ti}ena od straha od oru`anog napada. Uloga policijskih nadzornika Ujedinjenih nacija bi bila da osiguraju da mjesne policijske snage obavljaju svoje nadle`nosti ne rade}i razliku izmedju nacionalnosti ili nepovredjuju}i ljudska prava . U mjeri u kojoj snage Ujedinjenih nacija budu preuzele svoje odgovornosti, na ovom podru~ju, sve snage Jugoslovenske narodne armije rasporedjene po drugim mjestima u Hrvatskoj, bile bi razmje{tene izvan te republike. Snage Ujedinjenih nacija bi, takodjer,
298
prema potrebi, pomagale humanitarnim organizacijama Organizacije ujedinjenih nacija u vra}anju svih izbjeglica svojim domovima na tom podru~ju ukoliko oni to `ele. U vezi sa povla~enjem jedinica Jugoslovenske narodne armije sa podru~ja Republike Hrvatske, mi smo, kao Predsjedni{tvo ju~er, sugerirali da se u daljim razgovorima od tog op{teprihva}enog principa izuzme podru~je poluostrva Prevlaka u Boko-kotorskom zalivu i ostrva Vis i Lastovo, pri ~emu smo ostavili da se, u neposrednim razgovorima gospodina Sajrusa Vensa sa Veljkom Kadijevi}em, to pitanje razmotri sa vojno-strate{kog aspekta. Ne znam da li }e drug general Ad`i}, u vezi s tim, mo}i ne{to novo da nam ka`e. Osmo, za{ti}ena podru~ja }e biti oni dijelovi Hrvatske, gdje }e, po mi{ljenju generalnog sekretara, biti potrebni specijalni aran`mani u toku jednog privremenog perioda radi odr`avanja trajnog primirja. To bi bile oblasti u kojima Srbi predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva i gde su etni~ke zategnutosti dovele do oru`anog sukoba u nedavnoj pro{losti. Kao {to je ve} re~eno, specijalni aran`mani u tim podru~jima bi bili privremene prirode i ne bi prejudicirali ishod politi~kih pregovora o sveobuhvatnom rje{enju jugoslovenske krize. Uspostavile bi se ~etiri zone ili ~etiri takva podru~ja, i to: isto~na Slavonija, zapadna Slavonija, Krajina – sever i Krajina – jug. Oni bi obuhvatali slede}e op{tine ili dijelove op{tina: – Isto~na Slavonija: Beli Manastir, dijelovi Osijeka, isto~no od grada Osijeka; Vukovar, neka sela na isto~nom dijelu Vinkovaca:, – Zapadna Slavonija, Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, zapadni dijelovi Nove Gradi{ke i isto~ni dijelovi Novske; – Krajina: Kostajnica, Petrinja, Dvor na Uni, Glina, Vrgin Most, Vojni}, Slunj, Titova Korenica, Donji Lapac, Gra~ac, Obrovac, Benkovac i Knin. Prije po~etka raspore|ivanja snaga Ujedinjenih nacija, prethodnica snaga Ujednjenih nacija, u konsulataciji sa mjesnim vlastima, bi utvrdila ta~ne granice podru~ja. Mi smo, u vezi sa ovim, na Predsjedni{tvu, sugerirali dvije stvari: da se kod utvrdjivanja ovih granica podje, prvenstveno, od principa razdvajanja sukobljenih strana, a ne od principa utvrdjivanja granica; ra~unaju}i da bi princip utvrdjivanja granica na bazi etni~ke ve}ine itd., mogao da potraje mnogo dugo i da, prakti~no, onemogu}i anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija; pri ~emu se ra~una da bi definitivno utvrdjivanje tih granica trebalo da proistekne kao rezultat politi~kog rje{enja dr`avno-politi~ke krize, a da princip, u ovom momentu, bude linija razdvajanja sukobljenih strana. Drugo, sugerirali smo da se u ovom dijelu, kada je u pitanju srpska krajina, kao {to su i kod isto~ne Slavonije nazna~ena neka podru~ja, da se za ova ostala podru~ja pored op{tinskih podru~ja, koja su tu nazna~ena, mogu}nost i dijela teritorija drugih op{tina, ukoliko je tamo prete`no ve}insko stanovni{tvo, etni~ko srpsko i snage razdvajanja na tim podru~jima. 10. Za{titu stanovni{tva vr{ile bi pje{adijske jedinice mirovnih snaga i njihovi policijski nadzornici. Pje{adija bi obezbijedila da ~itavo podru~je bude demilitarizovano, policijski nadzornici bi obezbijedjivali da mjesna policija vr{i svoje du`nosti bez diskriminacije u odnosu na bilo koju narodnost, uz puno po{tovanje ljudskih prava svih koji `ive na tom podru~ju. 11. Pje{adijske jedinice bi bile rasporedjene kroz cijelo za{titno podru~je Ujedinjenih nacija. One bi bile lako naoru`ane, ali bi koristile i oklopne transportere i helikoptere. One bi kontrolisale pristup na ~itavom podru~ju uspostavljanjem kontrolnih punktova na svim putevima i va`nijim i sporednim putevima, na svim va`nim raskrsnicama unutar njih. Na tim 299
kontrolnim punktovima one bi zaustavljale i, po potrebi, pretra`ivale vozila i pojedince radi obezbjedjivanja, da nikakve vojne formacije ili naoru`ane grupe ne ulaze u za{ti}eno podru~je i da se nikakvo oru`je, municija, eksploziv ili druga vojna oprema ne unose u za{ti}eno podru~je. One bi, takodje, patrolirale podru~jem pje{ice, vozilima i helikopterima. Takodje bi vr{ile istragu u vezi sa bilo ~ijom `albom zbog kr{enja demilitarizovanog statusa podru~ja. Za svako potvrdjeno kr{enje bi se poveo postupak protiv okrivljene strane, a generalni sekretar bi o tome podnio izvje{taj Savjetu bezbednosti. Ukoliko bi do{lo do ozbiljne zategnutosti medju narodnostima unutar jedne za{ti}ene zone, snage UN bi se postavile izmedju dvije strane radi spre~avanja neprijateljstava . 12. Civilni policijski nadzornici bi, takodje, bili rasporedjeni na ~itavom podru~ju, koje je pod za{titom UN. Oni ne bi bili naoru`ani; ne bi imali izvr{nu odgovornost za odr`avanje javnog reda, ali bi, izbliza, nadzirali rad mjesnih policijskih snaga. U tom cilju, oni bi bili smje{teni pri policijskim stanicama, u svakoj oblasti i op{tini; pratili bi mjesnu policiju pri patroliranju i obavljanju njihovih du`nosti. Oni bi ispitivali sve, eventualne, `albe zbog diskriminacije ili eventualnih povreda ljudskih prava i izve{tavali bi o svim potvrdjenim slu~ajevima diskriminacije ili zloupotreba o tome zapovednika mirovnih snaga UN. Njima bi bio omogu}en slobodan i direktan pristup svim zgradama i lokalima, koji pripadaju mjesnim policijskim snagama, ili su pod njihovom kontrolom. 13. Mirovne snage Ujedinjenih nacija bi, takodje, uklju~ivale i grupu vojnih posmatra~a. Oni bi bili nenaoru`ani, u skladu sa normalnom praksom Ujedinjenih nacija. Isprva bi bili rasporedjeni po podru~jima, koja su pod za{titomUN, radi provjeravanja demilitarizacije tih podru~ja. ^im bi se izvr{ila demilitarizacija, vojni posmatra~i bi bili preba~eni u podru~je Bosne i Hercegovine koja se grani~e sa Hrvatskom. Njihove funkcije bi bile da patroliraju ~itavo podru~je,da se povezuju sa vojnim vlastima i da obavje{tavaju zapovednika snaga UN, ukoliko etni~ka zategnutost bude zaprijetila da poremeti mir, koji budu uspostavile snage u podru~ju pod za{titom Ujedinjenih nacija. One bi pru`ale svoje usluge u re{avanju te{ko}a, koje bi mogle nastati i u ispitivanju prijave zategnutosti ili agresije izmedju etni~kih grupa. Ta~nu lokaciju gdje }e dejstvovati vojni posmatra~i, odlu~i}e prethodnica snaga UN, posle konsultacije sa mjesnim vlastima. Mali odred vojnih posmatra~a bi,i sto tako, bio smje{ten u Dubrovniku. 14. Vojno i policijsko osoblje snaga Ujedinjenih nacija bi stiglo u Jugoslaviju ~im Savjet bezbijednosti bude donio odluku o uspostavljanju tih snaga. One bi se, jednovremeno, rasporedile u sva ~etiri podru~ja pod za{titom Ujedinjenih nacija Preuzimanje odgovornosti snaga UN za za{titu tih podru~ja bi se sinhronizovalo sa procesom demilitarizacije. U tom cilju, zahtjeva}e se tijesna saradnja sa komandantima snaga, koje su sada rasporedjene u podru~jima predvidjenim za za{titu UN i dogovorno }e se utvrditi rokovi radi uskladjivanja dolaska mirovnih snaga UN, sa demilitarizacijom tih podru~ja. U ovom dijelu, mi smo, na ju~era{njoj sjednici Predsjedni{tva, sugerirali da se potpuna demilitarizacija ovih podru~ja, koja bi bila pod za{titom UN, pove`e i sa demobilizacijom ili dekoncentracijom trupa hrvatskih oru`anih formacija u podru~jima, koja grani~e sa srpskim krajinama. 15. Na osnovu dogovorenih rokova, demilitarizacija ovih podru~ja bi se izvr{ila, {to je br`e mogu}e, slede}i na~in: a) sve jedinice i osoblje JNA i hrvatskog zbora narodne garde, kao i sve jedinice teritorijalne odbrane, ili ljudstvo, koji nijesu bazirani u ovim podru~jima, bi bila povu~ena iz ovih podru~ja; 300
b) sve jedinice teritorijalne odbrane i ljudstvo, koji su bazirani u ovim podru~jima bili bi raspu{teni i demobilisani. Raspu{tanjem se podrazumijeva i privremeno raspu{tanje komandnih struktura jedinica. Demobilizacija bi zna~ila da demobilisano ljudstvo mora da prestane da nosi uniformu ili oru`je, mada bi moglo i dalje da bude pla}eno od strane mjesnih vlasti; oru`je jedinica teritorijalne odbrane i ljudstva, baziranih u ovim podru~jima, bilo bi predate jedinicama JNA, odnosno hrvatskom zboru narodne garde, prije nego {to se te jedinice povuku iz podru~ja pod kontrolom Ujedinjenih nacija. Alternativno, ono bi se moglo predati snagama UN za vrijeme prelaznog perioda, ukoliko doti~ne jedinice budu preferirale taj aran`man. U vezi s ovim, mi smo u Predsjedni{tvu sugerirali da se, umjesto jedne ili druge alternative, predvidi jedna mogu}nost – da se to oru`je preda i uskladi{ti u skladi{ta lokalnih policijskih snaga, ra~unaju}i, neovisno od toga {to UN i Savjet bezbjednosti anga`ovanjem svojih snaga preuzimaju pune garancije za za{titu stanovni{tva na toj teritoriji, iz psiholo{kih razloga i zbog dosta visokog stepena nepovjerenja koje je stvoreno kod tog stanovni{tva; bilo bi mnogo zna~ajno da se to oru`je ne predaje ni JNA koja bi se u medjuvremenu povukla, niti pod kontrolu UN, nego da se preda lokalnim policijskim snagama i da se dr`i uskladi{teno na samoj teritoriji ovih podru~ja, pod kontrolom lokalnih policijskih snaga, uz mogu}nost da snage UN i policijski nadzornici mogu istovremeno da kontroli{u da je to oru`je tu i da se bez velike nu`de ne}e ponovo uzimati. Sve paravojne, neredovne ili dobrovolja~ke jedinice i ljudstvo bi morali ili da se povuku sa ovih podru~ja ili, ukoliko `ive u njima, da budu raspu{tene i demobilisane. 16. Odgovornost je svake jedinice, prije nego {to se povu~e ili raspusti, da ukloni sve mine koja je postavila dok je bila rasporedjena na tom podru~ju. 17. Izvr{enje gornjih aran`mana u pogledu demilitarizacije podru~ja pod za{titom UN provjeravale bi snage UN. Usporedo sa preuzimanjem za{titnih funkcija od strane snaga UN na podru~jima pod za{titom UN, jedinice JNA rasporedjene u drugim dijelovima Hrvatske bile bi razmje{tene na podru~je izvan te Republike. Vremenski rokovi za ovu realizaciju bili bi dogovoreni izmedju zapovjednika snaga UN i saveznog sekretara za narodnu odbranu SFRJ. 18. Sve srpske teritorijalne paravojne neredovne i dobrovolja~ke jedinice, osim onih koje su raspu{tene i demobilisane u podru~ju bi, isto tako, bile povu~ene iz Hrvatske. To povla~enje bi provjeravali vojni posmatra~i UN. 19. Odgovornost za odr`avanje javnog reda u podru~jima pod za{titom Un, vr{ile bi mjesne policijske snage, koje bi bile naoru`ane samo pi{toljima. Te snage bi obrazovali stanovnici doti~nog podru~ja, u srazmjeri koja odr`ava nacionalni sastav stanovni{tva koje je u njemu `ivjelo prije skora{njih neprijateljstava. Mjesne policijske snage bi bile odgovorne postoje}im skup{tinama op{tina u podru~ju. Sve postoje}e regionalne policijske strukture bi ostale na mjestu, pod uslovom da su u skladu sa navedenim principom nacionalnog sastava mjesnih policijskih snaga. 20. U skladu s utvrdjenim medjunarodnim na~elima, stav UN je da se omogu}i povratak domovima svih lica koja su izbjegla za vrijeme skora{njih neprijateljstava, ukoliko ta lica to `ele. Prvi korak u ovome }e preduzeti humanitarni organi UN. Ukoliko se uspostave snage Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, one bi podr`avale ovu aktivnost u navedenim podru~jima. Policijski nadzornici UN bi odigrali posebno va`nu ulogu u tom pogledu. 21. Ukoliko se bude uspostavila mirovna operacija radi izvr{enja gore navedenih funkcija, njom bi komandovao civilni {ef misije, koji bi primao naredjenja od generalnog sekretara UN, a kome bi, takodje, podnosio izvje{taj. Kao {to je ve} re~eno, sam generalni sekretar UN 301
bi redovno podnosio izvje{taje Savjetu bezbjednosti, od kojeg bi tra`io savjete, ukoliko bi bi izbile te{ko}e u izvr{enju mandata snaga UN – [ef misije bi imao pod svojom vla{}u zapovjednika snaga UN, u ~inu general-majora, koji bi komandovao vojnim elementima i policijskog komesara, koji bi komandovao civilnim policijskim nadzornicima. [tab snaga UN bio bi lociran u Banjaluci, sa ispostavama u Beogradu i Zagrebu. U vezi s lociranjem {taba ovih snaga, bio sam u prilici da razgovaram sa gospodinom Radovanom Karad`i}em u momentu kada je Milan Babi} bio kod mene. Tom prilikom sam kazao da, kad bih kojim slu~ajem bio na mjestu gospodina Milana Babi}a, u tom slu~aju tra`io bih da taj {tab bude lociran ba{ u Kninu. Medjutim, ukoliko to ne odgovara, izrazio sam mi{ljenje i gospodinu Karad`i}u da bi nama mnogo vi{e odgovaralo da taj {tab snaga UN bude lociran u Bosni i Hercegovini, a ne u Hrvatskoj. Jer kroz dosada{nje anga`ovanje posmatra~a Evropske misije, koji su svi locirani u Hrvatskoj, mogli smo se uvjeriti i mogli smo zaklju~iti koliko i njihov boravak na tom podru~ju, a ne na na{em podru~ju, doprinosi u zna~ajnoj mjeri pristranosti u svakodnevnom operativnom radu. [to se ti~e same Bosne i Hercegovine, izrazio sam mi{ljenje da bi bilo bolje da taj {tab bude lociran u Banjaluci nego da bude lociran u Sarajevu ili u Mostaru – koji su va`ili, isto tako, kao neke mogu}e alternativne lokacije. 22. Radi istra`ivanja gore navedenih funkcija, snage Ujedinjenih nacija bi se sastojale od pribli`no 10 pe{adijskih bataljona, 100 vojnih posmatra~a i 500 policijskih nadzornika, zajedno sa potrebnom civilnom i vojnom podr{kom. To bi sa~injavalo brojnost od ne{to iznad 10.000 lica. To su, uglavnom, elementi koji su do sada bili prisutni u razgovorima koji su vodjeni sa izaslanikom generalnog sekretara UN, gospodinom Sajrusom Vensom. Mi smo ve} bili u prilici da na nivou Predsjedni{tva odr`imo dva konsultativna razgovora sa predsjednicima skup{tina srpskih krajina. Iz tih razgovora i konsultacija mogli smo da osjetimo i rezerve, koje su prisutne i koje se moraju razumjeti i prihvatiti, i shvatiti, u vezi sa ovakvim na~inom anga`ovanja mirovnih snaga UN. Ono {to smo kazali i njima, a {to `elimo i vama da ka`emo, na osnovu nekih elemenata koje smo kao ~lanovi Vrhovne komande imali prilike da vidimo i da se upoznamo u sklopu tih priprema operativnih i tehni~kih eksperata itd. Tu je predvidjeno da bi uvodjenje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i{lo sa linijom razdvajanja sukobljenih strana. Pri tome je, na osnovu tih prvih ideja, koje su napravljene – koristim priliku da to, ipak, ka`em, bez obzira da li je to kona~no i definitivno – bilo predvidjeno da te snage budu rasporedjene na ~itavom ovom podru~ju tih linija razdvajanja; ne{to malo dublje u teritoriju, predvidjena su mjesta za povremeni boravak i baziranje tih snaga; a jo{ dublje unutar teritorija, kada je u pitanju srpska krajina, objekti, odnosno mjesta u kojima bi bile te snage locirane; dakle sa stalnim boravkom; imaju}i u vidu da se radi o brojnom sastavu ljudstva , da tom ljudstvu treba obezbjediti normalne uslove `ivota i rada, u odredjenim urbanim sredinama, i ra~unaju}i da bi se moglo vrlo lako desiti, na osnovu iskustva koja do sada imamo, da se te mirovne snage zadr`e i dosta dug vremenski period na tom podru~ju, dok se iznadju politi~ka rje{enja na{e dr`avno-politi~ke krize. Za razliku od Srpske krajine, prema ovoj prvoj ideji koju smo imali prilike da vidimo, oko razmje{taja snaga u Isto~noj Slavoniji, Zapadnom Sremu i Baranji; s obzirom da je to podru~je jo{, po dubini, u`e – prema tom prvom konceptu, ipak, te snage bi u toj oblasti bile smje{tene, prakti~no, negdje na obalama Dunava; dakle na ovoj granici: sa stalnim boravkom. Isto tako, predvidja se na toj liniji razdvajanja stalno prisustvo snaga Ujedinjenih nacija. 302
Mi, kao Predsjedni{tvo, ocjenjujemo da se sada nalazimo pred jednom vrlo krupnom i zna~ajnom odlukom, s obzirom da treba i da se izjasnimo – kao Predsjedni{tvo – oko tih uslova za anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Pri tome, imamo u vidu nekoliko elemenata, kao Predsjedni{tvo zemlje i kolektivni {ef dr`ave, ali i kao Vrhovna komanda oru`anih snaga, koje bi morali imati u vidu i najzainteresovaniji pripadnici srpskog naroda u srpskim krajinama. Ti elementi su slede}i: ukoliko postavimo uslove za anga`ovanje tih mirovnih snaga, na na~in koji ne bi bio prihva}en ni od druge strane dakle, od hrvatske strane – to znaci da bi se mogli ste}i uslovi da otpadne mogu}nost, uop{te, anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i, u takvom pretpostavljenom slu~aju nama, kao dr`avnom vrhu zemlje i kao Vrhovnoj komandi oru`anih snaga, ne preostaje ni{ta drugo nego orijentacija na ratnu opciju. Jer, bez obzira na to {to smo mi, prakti~no, sa Jugoslovenskom narodnom armijom, Teritorijalnom odbranom i srpskim dobrovolja~kim odredima na podru~ju svih srpskih krajina, uglavnom dostigli granice onog teritorija gdje taj srpski narod predstavlja etni~ku ve}inu, nama se postavlja kao veoma krupan i slo`en zadatak – o~uvanje tih teritorija; i dr`anja tih pozicija u uslovima stalnog demobilisanja, stalnog donaoru`anja i pripremanja ofanzive od strane hrvatskih oru`anih formacija – procena je i vojnog vrha, kao i na{a da, sa tim snagama koje su tamo, ne bismo mogli o~uvati i odr`ati te teritorije u slu~aju ja~e koncentracije snaga i preduzimanja ofanzivnih operacija od strane hrvatskih vlasti, ~ak i pod pretpostavkom da ne bismo bili u obavezi da snage, koje ve} imamo mobilisane na tom podru~ju, moramo zamjenjivati, iz onih normalnih, fizi~kih i ljudskih potreba, jer se tamo pojedine jedinice i ljudi, koji su anga`ovani u tim na{im vojnim formacijama, nalaze i po nekoliko mjeseci. Drugi veoma krupan razlog, koji moramo imati u vidu, jeste na{a procjena, u Predsjedni{tvu Jugoslavije, da utvrdjivanje uslova, koji bi onemogu}ili anga`ovanje Ujedinjenih nacija, odnosno njenih snaga, otvara prostor za dalje agresivno pona{anje Njema~ke i ~itavog njema~kog bloka, kao {to znate, koji su veoma uspjeli da svoj koncept, viziju i svoje interese nametnu, prakti~no, ~itavoj Evropskoj zajednici. Anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, po ocjeni Predsjedni{tva, ne samo da otvara {ansu i mogu}nost uspostavljanja mira i tra`enja politi~kog rje{enja u mirnim uslovima, nego – po na{oj ocjeni – daje nama {ansu da se izvu~emo iz tih kand`i Evropske zajednice, sa dominatnim uticajem njema~kog bloka; daje nam {ansu za ja~e anga`ovanje Savjeta bezbjednostii za neposredniji i ja~i uticaj Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, kao i Sovjetskog Saveza u odnosu na Evropsku zajednicu i Njema~ku, sa dominantnim uticajem Njema~ke kao ^lanice Evropske zajednice. Otuda sva ta nervoza koja je prisutna u Njema~koj, Austriji i pretnje koje se odnose na jednostrane akte priznavanja; pri ~emu ne isklju~ujemo mogu}nost da bi, u slu~aju nastavka takve agresivne politike, moglo veoma lako do}i i do internacionalizacije sukoba na tom podru~ju; do anga`ovanja neposredno, Njema~ke i Austrije u takvom pro{irenom sukobu, nakon pojedina~nog priznanja, koje bi – od ovih zemalja moglo da uslijedi, za Sloveniju i Hrvatsku. Na{a je procjena da anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija predstavlja veoma uspe{nu branu takvoj agresivnoj njema~koj politici na ovom podru~ju. Tre}e, imamo u vidu da, na ovim podru~jima, srpsko stanovni{tvo ostaje, u cjelini, autonomno sa svojim policijskim snagama, organima vlasti i isklju~uje se mogu}nost bilo kakvog vojnog prisustva hrvatskih oru`anih formacija natom podru~ju. ^etvrto mi, kao Predsjedni{tvo, u tra`enju politi~kog rje{enja, ostajemo i dalje uporni i bez ikakvog kolebanja pri stavu u tra`enju politi~kog rje{enja u mirnim uslovima – a to smo i do 303
sada, bili u prilici da javno saop{timo, kao kolektivni organ i svako od nas pojedina~no, u javnim istupima da nema trajnog i mirnog politi~kog rje{enja za status srpskih krajina, ukoliko se ne podje od prava tog naroda na samoopredjeljenje i ukoliko neko ra~una da te teritorije treba da ostanu u granicama nezavisne dr`ave Hrvatske. Naime, mi mislimo da ovakav na~in anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, ve} automatski ta podru~ja isklju~uje iz onoga {to bi moglo biti jurisdikcija hrvatskih vlasti, ~ak i u slu~ajevima jednostranog priznanja Hrvatske od strane pojedinih zemalja Evrope, ovo je teritorija koja je pod za{titom Ujedinjenih nacija, a politi~ko rje{enje podrazumijeva ako to bude trebalo – da ka`emo i ponovljeni plebiscit, kada se za to stvore uslovi, ako treba i pod medjunarodnom kontrolom, ali da volja tog naroda bude ona koja }e odrediti trajniju sudbinu tog naroda i pitanje s kim }e `ivjeti. To su razlozi, zbog kojih mi mislimo u Predsjedni{tvu SFRJ da, bez obzira na sve dileme koje su prisutne, na sve rezerve kojih ima, ne bi smijeli, sa na{e strane, kao Predsjedni{tvo koje je i pokrenulo inicijativu za anga`ovanje mirovnih snaga, zatvoriti vrata pred ovom mogu}nosti, zbog straha da bi eventualno neko mogao da bude izigran sa ovakvim aga`ovanjem mirovnih snaga UN; jer, pored ostalog, imali smo razgovore i u [tabu Vrhovne komande kao Predsjedni{tvo SFRJ, u cijelini, i bili u prilici da se upoznamo sa predvidjanjima [taba Vrhovne komande o tome na kojim podru~jima i gdje bi te na{e operativne, brze, motomehanizovane jedinice bile rasporedjene u slu~aju demilitarizacije srpskih krajina; na osnovu onoga {to smo vidjeli u [tabu Vrhovne komande, a imaju}i uvidu da ta teritorija nije mnogo duboka i da se ta rastojanja, otprilike, kre}u od 60-80 km – po dubini teritorije, te motomehanizovane jedinice JNA, za slu~aj bilo kakvog iznenadjenja ili nepredvidjenih okolnosti, u roku od nekoliko sati prakti~no mogu sa jedne na drugu granicu da stignu. Zavr{avam s tim {to smo bili, do sada, u prilici da ka`emo najodgovornijim rukovodiocima organa srpskih autonomnih oblasti – da svi mi koji smo ovde u Predsjedni{tvu, a uvjeren sam i Slobodan Milo{evi}, kome ste – i njemu li~no, a i rukovodstvu Srbije i Srbiji, kao Republici u vi{e navrata do sada iskazali puno povjerenje da {titi va{e interese. Dakle, niko od nas pojedina~no, budite sigurni, nema nikakav drugi interes mimo onoga {to predstavlja i interes svakoga od vas, kao odgovornih ljudi i interes bilo kojeg pripadnika srpskog naroda na tim podru~jima. Mislim da smo, kroz na{e dosada{nje anga`ovanje, u Predsjedni{tvu SFRJ, mi sa svoje strane, dali dosta elemenata i uvjeravanja da ne bi ni sutra izneverili interese tog srpskog naroda, samo {to smo sada, ovdje, u prilici da se, opredjeljuju}i se za anga`ovanje mirovnih snaga UN, pri zauzimanju stava, uzimamo u obzir, ne samo lokalne potrebe tog stanovni{tva, nego da mjerimo i sve one druge – negativne elemente koji bi mogli proiste}i iz zatvaranja vrata mirovnih snagama – prakti~no, ~itav ovaj dio Jugoslavije, koji je ve} izrazio `elju da konstitui{e tu novu dr`avu i u toj novoj dr`avi zajedno `ivi. Sa time zavr{avam. Hvala. Prije nego {to predjemo na razmjenu mi{ljenja, ako neko ima nekih pitanja, u vezi sa ovim, mo`e da postavi. Moram re}i, mi smo, zbog vremena i hitnosti, bili u prilici da ovu konsultaciju i informisanje danas dogovorimo, da nije situacija kakva jeste, da Slobodan Milo{evi} nije oti{ao u Hag, bio bi, vjerovatno, ovdje, jer smo mislili da ga zamolimo da dodje i da se uklju~i u na{ rad. Ali, mi smo kao Predsjedni{tvo, ocijenili da nama jedna ovakva konsultacija sa vama zna~i veoma mnogo, jer procjenjujemo da ne bi bilo dobro da se sada, na ovom izuzetno zna~ajnom pitanju, pojave razlike bilo kakve u osnovnim, strate{kim opredijeljenjima na{im, jer }emo, ipak, kao Predsjedni{tvo, biti u obavezi da se izja{njavamo oko tog anga`mana vizavi Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, a istovremeno da 304
prihvatamo odredjene odluke i donosimo odredjene odluke, kao Vrhovna komanda oru`anih snaga SFRJ. Prije pitanja, zamolio bih, ako neko od ^lanova Predsjedni{tva `eli neke dopune, u vezi ovoga {to sam rekao. Mo`da Blagoje `eli ne{to da ka`e. BLAGOJE AD@I]: Kasnije }u re}i. SA[l] ILIJA: Ja bih par pitanja, da se razjasnimo, pre nego {to predjemo na raspravu. Mislim da je to bitno zbog same rasprave. Prvo, ko je sve ove elemente, koji organ, ili pojedinac, o kojima je re~ u ovom Sporazumu dogovarao? Drugo, ko se smatra u tim razgovorima stranama u sukobu? Tre}e, ko }e u ime jugoslovenske strane, ali van Hrvatske zaklju~iti sporazum sa Savetom bezbednosti? Ima tu stvari, o ~emu }emo kasnije govoriti, sadr`ajno-tehni~ki imamo tu svoje mi{ljenje; mislim da bi bilo dobro da se ne bi usmeravali na pogre{ne strane, da se na ova osnovna pitanja odgovori. BRANKO KOSTI]: Ja bih dao odgovor na sva ova tri pitanja, naravno, u mjeri u kojoj ja to mogu da ka`em. Rekao sam na po~etku – sve razgovore, koji su do sada vodjeni izmedju Sajrusa Vensa, kao specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN, vodio je Slobodan Milo{evi}, i Veljko Kadijevi}. Dakle, to su dvije li~nosti, sa na{e strane; gospodin Sajrus Vens je vodio razgovore sa gospodinom Tudjmanom, sa hrvatske strane, vjerovatno. Prema tome, svi ti elementi razgovora, dogovora, itd. su razgovarani u tim sastavima, pri ~emu je, du`an sam to da ka`em, Veljko Kadijevi} nas obavijestio, kao Predsjedni{tvo, da su se njegovi razgovori s gospodinom Vensom ograni~avali, otprilike, na ona pitanja koja se ti~u po{tivanja Sporazuma o prekidu vatre i, Blagoje }e nas obavijestiti da li je bilo jo{ razgovora oko vojno-strate{kih pitanja – povla~enja jedinica JNA sa pojedinih delova teritorija Hrvatske, ovo {to sam pomenuo: Prevlaku, Vis, Lastovo, itd. Mogu do kraja da razumijem i nezadovoljstvo, pa mo`da i povrijedjenost, da najodgovorniji predstavnici srpskih krajina su, u ovom slu~aju, zaobidjeni i nijesu u~estvovali u razgovorima sa Sajrusom Vensom. Ali, ako bi to, sa tog aspekta posmatrali, onda bi mogli na isti na~in taj osje}aj uvrijedjenosti, pa i nezadovoljstva, izrazimo i mi, kao Predsjedni{tvo SFRJ, koje je u cjelini, zaobidjeno. No, mislim da, u ovom momentu to nije ni osnovno ni su{tinsko pitanje sa kime se razgovaralo. Mislim da je osnovno i su{tinsko pitanje {ta je dogovoreno i {ta se mo`e prihvatiti, a ne s kim je razgovarano. Tko su strane u sporazumu? Ra~unamo da strane u sporazumu mogu biti samo Jugoslavija i Savjet bezbjednosti UN. Svako prihvatanje drugih strana u sporazumu, bilo Hrvatske, bilo Srbije, itd. ve} unaprijed bi pretpostavljalo fakti~ko medjunarodno priznanje republika i njihovog subjektiviteta, koje one to, jo{ uvijek, nemaju. Prema tome, neovisno od toga ko je razgovarao, s kim je razgovarao itd. ovdje }e se morati pojaviti Jugoslavija, njeni nadle`ni organi i Savjet bezbjednosti. Ja ne isklju~ujem mogu}nost da Predsjedni{tvo Jugoslavije i u ovom kona~nom oblikovanju svega toga opet bude 305
zaobidjeno ali da, ipak, mi kao Predsjedni{tvo Jugoslavije damo odredjeni stav oko toga, makar se dogovorili da na{ Savezni sekretarijat za inostrane poslove, po svojoj liniji, uobi~ajenim diplomatskim kanalima obavijesti Savjet bezbjednosti da su to ti uslovi koji su dogovoreni, prihvatljivi itd. Pri tome, mogu da pretpostavim da bi, vjerovatno, gospodin Sajrus Vens, kao specijalni izaslanik generalnog sekretara UN, mogao, u slu~aju da osjeti to za potrebno, pribaviti i neke interne saglasnosti, sporazume itd. ili sa Tudjmanom ili sa organima u Bosni i Hercegovini, odnosno u Banjaluci, vezano za lociranje Glavnog {taba mirovnih snaga UN. Tu je, vjerovatno, i pitanje ko potpisuje taj sporazum? Na osnovu ovih elemenata i saznanja, koje mi do sada imamo, postavlja se pitanje – da li bi, uop{te, i bilo potpisivanja sporazuma, ili bi ovi elementi, kona~no usagla{eni, bili elementi koji bi u pisanoj formi bili dati od gospodina Sajrusa Vensa generalnom sekretaru, a generalni sekretar ih u pisanoj formi dao Savjetu bezbjednosti, uz prethodno pribavljenu saglasnost jugoslovenske strane za takav na~in anga`mana mirovnih snaga UN. Koliko god ovo krije odredjene rizike, koliko god smo se svi mi ve} napunili nepovjerenjem prema svemu tome {to se sa hrvatskom stranom dogovara, ipak bih zamolio i sugerirao da u na{im razmi{ljanjima imamo u vid uda jedan ovakav aran`man nije aran`man Evropske zajednice, ~iji ~lanovi mi nijesmo, nije aran`man jedne medjunarodne organizacije koja ima jedan univerzalni karakter, ve} je ovakav aran`man sa Savjetom bezbjednosti UN. Svaki poku{aj kr{enja tog aran`mana, pogotovo u uslovima kada su mirovne snage UN tu, ima neuporedivo ve}u specifi~nu te`inu sa stanovi{ta konsekvenci po onoga ko se tog aran`mana ne bi pridr`avao. Mi bi, sasvim sigurno, s na{e strane, ukoliko bi do naru{avanja takvog aran`mana do{lo, kao Jugoslavija – to smo stavili do znanja – bili u obavezi da preduzmemo mjere da otklonimo takve eventualne akcije koje su nepredvidjene, ukoliko snage UN ne bi pokazale spremnost ili sposobnost da se takvim nepredvidjenim aktima suprostave. Zamolio bih da u vezi s tim imamo malo u vidu Savjet bezbjednosti i OUN, kao izuzetno kompetentne organe. Vjerovatno ono {to nama pada kao primisao, da bi sve to moglo biti izigrano, uvjeren sam da onima, koji rade na anga`ovanju mirovnih snaga UN, sa stanovi{ta pozicije Savjeta bezbjednosti, to nije u toj mjeri prisutno. Zbog toga s na{e strane, mogu biti rezerve prisutnije nego kod njih samih koji u~estvuju i razgovaraju o tome. BORISAV JOVI]: Dodao bih jednu re~enicu, da ne bi bilo zabune. Mi smo, kao li~nosti i kao ~lanovi Predsedni{tva, stalno bili u neposrednoj komunikaciji i sa Milo{evi}em i sa Kadijevi}em – da neko ne misli da mi ne znamo {ta se radilo; naravno, u meri u kojoj su oni i mi mogli da uti~emo na jedan koncept, jer se on gradi obostrano, sa vi{e strana, vode}i ra~una i o praksi UN, i o hrvatskoj strani itd. Dakle, mi kao Predsedni{tvo nismo odlu~ili, ali smo stalno u~estvovali u komunikacijama sa ljudima koje su oni prihvatili kao partnere za razgovor. ILIJA SA[I]: Izvinjavam se, ne znam da li ste shvatili moje pitanje? Ne bi `eleo da budem shva}en niti zlonamerno niti tendenciozno. U startu, nakon pokretanja inicijative oko anga`ovanja snaga UN, re~eno je da snage UN ne}e biti rasporedjene, odnosno ne}e do}i, ako se s tim ne saglase sve strane u sukobu. Obzirom da srpske krajine vode rat u Hrvatskoj, a do sada sa direktnim pregovara~ima nisu bile ni konsultirane ni pitane, smatra li se time da srpske krajine u Hrvatskoj nisu strane u sukobu? 306
BRANKO KOSTI]: [to se ovoga ti~e, mi se vra}amo na pitanja koja su bila i, ina~e, kod na{eg prvog sporazuma prisutna {ta je ono {to bi bilo po`eljno, a {ta je ono {to bi bilo mogu}e. Savjet bezbjednosti polazi od toga da je na javnoj sceni jedan unutra{nji konflikt u Jugoslaviji, koja je ~lanica UN, i jedini partner Savjeta bezbjednosti UN. Da bi, ipak, naveli Savjet bezbjednosti i UN da na{u inicijativu prihvate, bez obzira {to se radi o na{em unutra{njem konfliktu, mi smo naveli nekoliko elemenata, zbog kojih smo smatrali da Savjet bezbjednosti ne mo`e preko njih pre}i. To je i poku{aj ponovnog genocida nad srpskim narodom na tom podru~ju, koji je ve} jedan takav genocid do`ivio u drugom svetskom ratu. To je veliki broj pla}eni~ke vojske u hrvatskim oru`anim paravojnim formacijama; to je ogroman broj izbjeglica do kojih je do{lo zbog tog oru`anog konflikta, i to je involviranost jednog broja susjednih zemalja koje uvozom oru`ja, uvozom eksperata, stru~njaka itd., upli}u se u na{e unutra{nje stvari, poma`u Hrvatskoj itd. Smatrali smo da takvim daljim produ`enjem ratnog sukoba i takvim anga`ovanjem tih pojedinih zemalja iz susjedstva, koje pru`aju pomo} Hrvatskoj, mo`e do}i do eskalacije sukoba ne samo na podru~ju Jugoslavije, nego i da ugroze mir u regionu, pa i u Evropi. Svaki od tih elemenata koje smo mi naveli, sam za sebe je dovoljan da se Savjet bezbjednosti pozabavi time i da napravi presedan. Jer do sada, izuzev na Kipru, UN nijesu bile u prilici da anga`uju svoje mirovne snage, u slu~aju oru`anih sukoba unutar jedne zemlje; one su anga`ovale mirovne snage u oru`anim sukobima i konfliktima izmedju zemalja ~lanica UN. BORISAV JOVI]: Ali, ovo je jedan oblik konsultovanja krajina. To nije kona~na stvar. RISTO MATKOVI]: Mislim da bi jedno pitanje trebalo razjasniti, radi daljeg razgovora. Mo`da su neke pojedinosti za nekog sporedne, a za nas – nisu. Gospodin potpredsjednik je rekao da bi snage bile rasporedjene u raznim podru~jima Hrvatske. Kada ste kasnije nabrojali op{tine, vidio sam da te snage, s vrlo malim izuzecima, uop{te nisu rasporedjene u Hrvatskoj. To je vrlo va`no pitanje. BRANKO KOSTI]: Rekao sam – pi{e to tu. Mi smo kao Predsjedni{tvo u vezi s tim dali sugestiju da svuda tamo gdje se pominje “Hrvatska” da se stavi “Republika Hrvatska” jer smo u startu rekli da anga`ovanjem mirovnih snaga ne prejudiciramo politi~ka rje{enja. Prema tome, mi kao Predsjedni{tvo, nismo do sada priznali secesiju Hrvatske ona je dio teritorije Jugoslavije. U tom smislu smo sugerirali da se u ovom tekstu, svuda gdje se pominje Hrvatska, podru~je Hrvatske stavi – podru~je Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, kao federalnih jedinica. Ne priznajemo akt secesije, niti ovim ~inom prejudiciramo bilo koje politi~ko rje{enje. ^injenica je da su, nakon toga i nakon Ustava i mimo Ustava, Hrvatska poku{ala aktom secesije; da su srpske krajine, kao odgovor na takav njihov potez konstituisane kao srpske autonomne oblasti u tim podru~jima, itd. To treba da se rije{i kroz iznala`enje politi~kog rje{enja dr`avno-politi~ke krize Jugoslavije u cjelini, pa i utvrdjivanje statusa i krajina i srpskog naroda na tim teritorijama.
307
RISTO MATKOVI]: Ja sam razumio va{ odgovor. Ali, ipak, inzistiramo na tome, kada razgovaramo, da se Krajina kao faktor uva`ava, jer je pojednostavljivanje, na taj na~in, da se ka`e da je Krajina sada hrvatska i isto tako prejudicira stvar. Krajina nije hrvatska. To sam samo htio da ka`em, ali, razumijeli smo se, pa nemam daljih primjedbi. MILAN MARTI]: Ima jo{ jedno pitanje: po ~ijem zakonu vr{e slu`bu snage milicije u SAO Krajini, ukoliko dodje do takvog rje{enja? Tko odredjuje veli~inu milicije i da li se ostvaruje ikakav uticaj hrvatskih vlasti na te snage milicije u SAO Krajini? RADOVAN KARAD@I]: Samo da dodam na ovo – da li sam dobro razumio: da pored op{tinske milicije postoji i regionalna policija, tj. kraji{ka policija? BORISAV JOVI]: Da. BRANKO KOSTI]: Da. To je re~eno ovdje. Na to pitanje, zaista, odgovoriti ne mogu, niti znam da li se toliko detaljno ulazilo u sve to. Ali, sve ovo {to ovdje pi{e podrazumijeva da ostaju lokalni organi vlasti. Ostaje u va{oj nadle`nosti, kao {to se snage Ujedinjenih nacija, odnosno Savjet bezbjednosti ne}e mije{ati u broj oru`anih formacija MUP-a Hrvatske, da se na isti na~in, ne}e mije{ati u broj naoru`anih pripadnika unutra{njih poslova u srpskim krajinama. Prema tome, ovde je ta~no re~eno, u ovom dokumentu, da se oni ne}e mije{ati, niti imaju nadle`nost politi~ke ocjene djelovanja; ve} su ovi politi~ki nadzornici, u stvari, vi{e jedna kontrola da se eventualno ne bi desilo, ukoliko u srpskim krajinama sa prete`no hrvatskim stanovni{tvom, da ne bi i to stanovni{tvo moglo da se nadje ugro`enim pona{anjem organa unutra{njih poslova srpskih oblasti – krajine; jer se time isklju~uje – kao {to vidite – bilo kakvo prisustvo policijskih snaga Republike Hrvatske; kao {to se isklju~uje bilo kakvo prisustvo njihovih naoru`anih formacija, kao i naoru`anih pripadnika Jugoslovenske narodne armije. Predvidja se zadr`avanje regionalnih struktura, kao {to je re~eno, {to podrazumijeva – ako ste primijetili – da regionalne strukture MUP-a u jednoj krajini, od prilike, imaju nacionalni sastav koji odgovara nacionalnom sastavu stanovni{tva: ali se radi o lokalnom stanovni{tvu. BORISAV JOVI]: Iz ovoga proizlazi ne{to jasno, a ne{to nije ba{ sasvim. Vrlo je jasno da Hrvatska, na tim teritorijama, vi{e nema nikakvu vlast, niti vojnu niti policijsku, niti civilnu i da, uop{te, da vr{i nikakav uticaj. Drugo, jasno je da tu vlast vr{e lokalni i pokrajinski organi. Jedino, nije dovoljno jasno koji se zakoni primenjuju, ali obzirom da Hrvatska ne mo`e da vr{i prisilu dr`avnu na to koji }e se zakoni primenjivati, vrlo je jasno da }e se u krajinama, primenjivati oni zakoni za koje oni smatraju jugoslovenskim zakonima. Prema tome, to pitanje ovde i ne mo`e da se postavi iz jednostavnog razloga, {to Ujedinjene nacije nisu kompetentne za ta politi~ka pitanja. One imaju jedino za cilj da ovde obezbede da se ne ratuje. Primenu zakona vr{e oni koji su za to nadle`ni; tako da tu mo`e, kasnije, eventualno, postavi neko pitanje: u uslovima kada se neki gradjanin, recimo, hrvatske 308
nacionalnosti, bude `alio da se prema njemu primenjuje zakon na ovakav ili onakav na~in i da onda nastane neki problem kod njihovog arbitriranja – ako to bude bilo. Ali ja, uop{te, sumnjam da taj problem mo`e da nastane, ukoliko se po{teno radi – a mi druge namere nemamo. U globalu gledano, vrlo je jasno da Ujedinjene nacije, ovde, uspostavljaju jedno stanje u kome se garantuje o~uvanje oslobodjenih teritorija; da ne mo`e da se izvr{i ponovna agresija; zabranu hrvatskim oru`anim snagama da dodju na te teritorije, kao i svakim drugim snagama; garanciju potpunog suvereniteta lokalne i regionalne vlasti – to zna~i oblasne vlasti, uklju~uju}i i policije; naravno, uz odredjene uslove – da se obezbedi struktura te policije u skladu sa strukturom stanovni{tva, od ~ega niko ni ne be`i, ukoliko to stanovni{tvo normalno i lojalno radi; i povra}aj svih izbeglica koje su odatle oti{le i normalizovanje `ivota; dakle, sve ono za {ta smo se i mi kao Jugoslavija i vi kao srpski narod tamo borili. Tu se sada samo postavlja ono fundamentalno pitanje: kako to obezbediti trajno? Mi smo do{li do zaklju~ka da se to trajno obezbediti ne mo`e ratovanjem, nego se trajno mo`e obezbediti postizanjem politi~kog sporazuma o pravu srpskog naroda na samoopredeljenje, a to zna~i da sve ove kvalitete ostvaruje u onakvoj organizaciji dr`ave koju on ho}e, koju on bude `eleo. Ni{ta drugo ovde mi ne posti`emo, odnosno ono {to smo dostigli ne remetimo. Ni{ta! Mi, ustvari, sada sa ovim obezbedjujemo da nam Ujedinjene nacije ~uvaju na{a dostignu}a; da mi prestanemo da ratujemo i da politi~kim sredstvima re{avamo dalje sudbinu svega ovoga; a politi~kim sredstvima re{avamo na taj na~in {to je to sada u na{im rukama – u pogledu vlasti i pregovora; jer, nigde na svetu nije moglo politi~ko pitanje da bude re{eno – tamo gde su bile snage Ujedinjenih nacija – druga~ije, nego izja{njavanjem naroda i po{tovanjem volje naroda. Dakle, ovo je jedna “kop~a” – da se od sada, pa nadalje, jednim sigurno mukotrpnim putem, politi~kim, kona~no obezbedi volja naroda bez ratovanja. Branko, je ovde, vrlo dobro i jasno rekao da, ako mi ne iskoristimo ovaj na~in i put – a morate da imate u vidu da nismo mi jedina strana; druga strana jedva ~eka da do ovoga ne dodje. Hrvatska pri`eljkuje da Nema~ka {to pre prizna Hrvatsku i da joj po{alje ne samo tehniku i oru`je, nego i ljude; da se ume{a; da ovde dodje do svetskog rata ili do evropskog; da Hrvatska povrati ove teritorije. Jer, kako bi njoj bilo ovo u interesu, kada je ona izgubila teritorije i sada je status kvo – ostaje tako kako jeste. Sa svih aspekata, njoj nije u interesu, osim sa jednog jedinog – momentalno nema snage da nastavi rat u toj meri ukoliko bi ona `elela da povrati to, nego tra`i predah. Kori{}enje ovog predaha, u ovom trenutku, je za nas izuzetno veliko i va`no, jer preseca sve mogu}nosti intervencije sa strane. Onaj ko to ne razume mo`e da upropasti sve {to smo do sada uradili. Nemojte misliti da mi, kao Predsedni{tvo Jugoslavije, manje brinemo ako se vojska otuda povu~e; manje brinemo {ta }e biti ako hrvatske snage budu prodrle itd. Isto mi brinemo kao {to i vi brinete. Mi smo razmatrali sve vojne opcije u tim okolnostima. Mogu da vam ka`em – tu je general Ad`i}, pa }e on mo}i to da vam potvrdi – raspored na{e vojske na granicama bi}e takav da daleko br`e nego druga strana mo`emo da nanovo zauzmemo te teritorije. Jer, mi sada tamo ne}emo imati ni prepreke, ni mine, ni utvrdjenja – ni{ta.
309
BRANKO KOSTI]: I}i }e kroz na{u teritoriju. BORISAV JOVI]: Ako krenu oni, krenu}emo mi mnogo br`e nego oni, ali oni ne mogu, posle ovoga, lako da krenu, ne mogu oni da krenu na Ujedinjene nacije, nas {tite Ujedinjene nacije; na{ narod {tite Ujedinjene nacije. Na{a opsesija – mi imamo svoju teritoriju, imamo svoju vojsku, svoju vlast, osvojili smo, imamo l0 miliona ljudi i mi }emo da se branimo. Slu{ajte, nije preko puta nas samo Hrvatska, preko puta nas je Nema~ka, to treba da shvatite. Jeste da ima onih koji su protiv Nema~ke, ali ona je toliko agresivna, da joj ne mogu ni{ta, sutra }emo imati svetski rat, izginu}emo grdno, mo`da }emo mi i pobediti, ali – da li je potrebno da izginemo da bi pobedili, ili da ostanemo `ivi, a da pobedimo? Zbog toga smo bili veoma zabrinuti, zato smo vas i zvali; zbog toga {to nema dovoljno, medju nama komunikacije, nije je bilo dovoljno u periodu stvaranja ovog koncepta. Nego, ljudi najrazlo`nije, najdobronamernije misle, u svojim okvirima, onako kako su ubedjeni da je najbolje, neznaju}i sve medjunarodne okolnosti – i sve druge okolnosti. Zato ovaj razgovor ima vrlo veliki smisao – da se razjasnimo zbog ~ega je ovo za nas mnogo bolje, nego da dr`imo ve~iti front i ve~itu bitku. Moram da vam ka`em, ovo ne mo`e, a da se ne obelodani – kakva mogu}nost postoji u Jugoslaviji da re{i svoj problem, da prestane rat i da po~nemo mirno da radimo i da obezbedimo sve {to smo dostigli. Ne mo`e da se izbegne, da se to obelodani, a kada se to obelodani, ovom narodu, koji bi imao alternativu – ili da ide mirnim putem, ili da dalje ratuje i gine. Ne}e prihvatiti niko dalje da gine i osudi}e svaku politiku, koja ne prihvata mogu}nost da mirno re{imo problem. Koliko god mogu da razumem sve zaklju~ke, stavove, koji se donose na va{im sednicama, koji sigurno imaju najbolju nameru, molim da se sa tog stanovi{ta uzme u obzir, jer mi kao Predsedni{tvo SFRJ imamo {iri uvid celokupne svetske i evropske situacije, odnos snaga i suprotnosti, koje postoje izmedju pojedinih zemalja i sve rizike, u koje ulazimo i do{li smo do zaklju~ka da je ovo najbolje re{enje za srpski narod, jer nam omogu}uje da to {to smo dostigli sa~uvamo i da ga valorizujemo . Zbog toga mislim da, bez obzira na sitne nejasno}e, kojih }e biti, koje }emo razja{njavati – koji }e se zakoni primenjivati? Primenjiva}e se na{i zakoni, ne}e valjda njihovi. Jasno je da ne mo`e da primenjuje neko svoj zakon, koji vi{e nije tu, koji je oteran. Mi imamo danas te{ko}e da napi{emo “Krajina”, za{to? Zato {to isto postoje te{ko}e da se napi{e “samostalna dr`ava Hrvatska”, jer mi nju ne priznajemo; oni ne priznaju jo{ Krajinu, mi priznajemo svi jo{ Jugoslaviju i pojmove, koji tu postoje, koji postoje u Ustavu SFRJ. U tim okolnostima moramo raditi da izadjemo i na pravnu i na polit~ku valorizaciju onoga {to smo dostigli. Naravno, da svi isto imamo u vidu. To sam dopunski jo{ hteo da ka`em u odnosu na ono {to je Branko sasvim dovoljno rekao. Molio bih vas da na{ razgovor usmerimo i na razja{njavanje i na poku{aj da odavde odemo sa jedinstvenom politi~kom ocenom o tome {ta je najbolje za srpski narod. Moram vam re}i da se mi nalazimo na vrlo krupnoj raskrsnici – da li }emo to, {to smo do sada postigli da valorizujemo, i to mirnim putem, pod za{titom Ujedinjenih nacija, ili }emo se prevariti – da to mo`emo silom da ostvarimo; dalje, dr`e}i frontove i prisiljavaju}i nekoga da nas kroz pet, deset, ili 15 godina ipak takve prizna, ratuju}i. Ka`em vam, vrlo su velike sile protiv nas; to 310
bi bio vrlo pogre{an put. Mislim da je ta istorijska raskrsnica zaslu`ivala da se svi skupimo, ovde, razjasnimo i da eventualne razlike uklonimo i uskladimo, kako bismo i{li napred. Ne postoji nikakvo re{enje, koje je loo posto u skladu sa `eljom jedne strane. Ali, ovo re{enje je prete`no u skladu sa `eljom srpskog naroda, a daleko manje u skladu sa `eljom hrvatskog naroda, jer je apsolutno neizvesno na koji na~in oni te teritorije mogu sutra da povrate, izuzev ratom, a Evropa je protiv rata. Ujedinjene nacije su protiv rata; u to nemojte da sumnjate; iako neke zemlje Evrope `ele da prodju ovde – i to opet protiv rata i bez rata, mirnim putem. Njima nije do ratovanja, nego do zauzimanja teritorija mirnim putem. Zato bih molio da se sve razjasni. Ali, istovremeno da razmi{ljate o tome kako da postignemo jedinstvo, s obzirom na predubedjenja, koja su u va{im sredinama `iveli, na neki na~in, stvorena – mo`da i na{om krivicom; nismo dovoljno komunicirali; a i mi nismo mogli dovoljno da komuniciramo, jer su ovo stvari, koje se dnevno dogadjaju i dnevno “kuvaju”. Ovo je prilika da zapo~nemo kona~ni rasplet tog komuniciranja, ako je to mogu}e. BRANKO KOSTI]: Htio bih jo{ na dvije stvari da skrenem pa`nju. Pomno sam pratio sve ove sjednice va{ih organa na teritorijama srpskih krajina. Ne}u da ka`em da sam bio u prilici, vjerovatno u izvje{tajima da taj termin ~ujem, ali u razgovorima i u neposrednoj komunikaciji, koju sam imao sa pojedinim predstavnicima srpskih krajina, nekoliko puta sam ~uo termin “okupacija srpskih krajina sa anga`ovanjem mirovnih snaga Ujedinjenih nacija”. Ako tu vojsku i te mirovne snage UN u startu prihvatimo, kao okupatorsku vojsku, onda je o~igledno da ne mo`emo na istoj talasnoj du`ini razmi{ljati, utoliko prije {to sam li~no uvjeren da }e Savjet bezbjednosti i Ujedinjene nacije, koji su do{li u priliku da se anga`uju u tra`enju mirnog rije{enja na{e krize, na osnovu saznanja da upravo Evropska zajednica, zbog pristrasnosti, velikog broja zemalja, koje su neposredno zainteresovane – iz ovih ili onih razloga, koji imaju svoje posebne interese, ne mo`e biti tako nepristrasna; uvjeren sam da }e taj isti Savjet bezbijednosti prihvatiti te principe, koje smo mi ve} saop{tili da, ako ho}emo mirno rije{enje i mirni rasplet krize, da, iz sastava mirovnih snaga isklju~imo one zemlje, koje bi mogle biti pristrasne, bilo zbog kojeg svog parcijalnog interesa – ili zato {to su nam susedi, pa imaju svoje nacionalne manjine; ili zbog toga {to imaju aspriracije na dio te teritorije; ili zbog toga {to su ve} imale neke interese i od ranije. Bez obzira {to sa tim principom, na primjer, isklju~ujemo Gr~ku, to mogu slobodno da ka`em, ~ije bi snage, po mom mi{ljenju, rado mogli da vidimo u sastavu mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Prema tome, te mirovne snage bi trebale da budu, i bi}e, iz onih zemalja, koje nijesu toliko neposredno zainteresovane da bi mogle kroz eventualno njihovo u~e{}e, neke svoje parcijalne i u`e interese tu provoditi. Drugo, morate uzeti u obzir ovo, o ~emu je Bora Jovi} govorio, mi imamo ratno stanje u zemlji; imamo dvije strane u sukobu. Jedna strana u sukobu je Jugoslavija, a druga strana je Hrvatska, koja poku{ava akt secesije. Neko je pomenuo sada da je narod u srpskim krajinama u sukobu sa hrvatskim. To nije ta~no. Jugoslavija je u sukobu sa Hrvatskom. Taj narod jeste najve}e `rtve podnio, sasvim sigurno, najve}a razaranja, dao najvi{e krvi, itd. Ali, taj srpski narod bi do`ivio sudbinu zapadne Slavonije da mi, kao cijelina, kao dr`ava jugoslovenska, nijesmo stali sa snagama JNA, da nijesmo najodlu~nije stali, upravo u za{titu vitalnih interesa toga naroda. Prema tome, ako je to ~injenica i ako imamo dvije strane u sukobu – s jedne strane Jugoslaviju i s druge strane Hrvatsku koja poku{ava oru`anim putem svoj jednostrani akt 311
secesije da ostvari, onda kao strane u tim pregovorima moramo uzimati u obzir {ta je to {to je, u krajnjoj liniji, prihvatljivo i za tu drugu stranu. Potpuno se sla`em s ovim {to je Bora Jovi} rekao – ovo {to je ovdje predlo`eno, u osnovi, zadovoljava sve one na{e vitalne interese i sve ono {to smo do sada ostvarili na ratnom polju, a hrvatska strana, ako to prihvati, kao {to je tu predlo`eno, prihvata to ne zato {to je to povoljno za nju, nego zato {to drugog izlaza nema. S jedne strane, pred medjunarodnom zajednicom o~igledno, ona sada nema alternative da bi, eventualno, odbila te mirovne snage, nema snaga s kojima bi se suprostavila srpskom narodu i JNA – bar za sada, a istovremeno, ovakav jedan aran`man aktuelnoj vlasti u Hrvatskoj, koliko-toliko, u o~ima sopstvenog naroda daje {ansu za jedan ~astan izlazak. U svakoj drugoj varijanti mogu}e je da bi do{li do krupnih promjena na politi~koj sceni i u samoj Hrvatskoj; tamo bi do{le ekstremne snage a to je onda ta ratna opcija, s mogu}nostima uklju~ivanja i medjunarodnog faktora i internacionalizacija oru`anog sukoba i svim onim posledicama koje iz toga proisti~u. GORAN HAD@I]: Ja bih vi{e dao neke konstatacije vezano za moje kontakte sa Henri Vejnandsom u Hagu i u Parizu. Ono {to nam je on tamo rekao vidim da se sada ovde ostvaruje. Drago mi je da ima i ovako optimisti~kih gledanja na ove stavove, iako sam ja tu pesimista. Medjutim, ja sam optimista u kona~nu pobedu. Vejnands je rekao – “Hrvatsku }emo priznati po cijenu bilo {ta da se desi, a vi }ete ostati u specijalnom statusu u okviru Republike Hrvatske”. Ovi stavovi ne da prejudiciraju, nego presudjuju. ^ini mi se da je to presuda srpskim krajinama. Nije slu~ajno da se spominju krajevi u Hrvatskoj – da li u Republici Hrvatskoj ili Hrvatskoj, to je sasvim svejedno. Kada se ka`e da je na{ cilj da se o~uva Jugoslavija, to je ta~no. Ali, iz svega ovoga {to se vidi re}i }u samo dve stvari. Re~eno je, i tu to i pi{e, da se Armija povla~i iz Republike Hrvatske. Ja bih se slo`io s tim da se Jugoslavija o~uva, na na~in da se Armija, ~ak, vi{e vrati u Republiku Hrvatsku. Isto tako, nama se ovde obe}ava da ZNG i hrvatske paravojne formacije ne}e biti u na{im krajinama. Obe}ava se ne{to {to mi imamo na na{im teritorijama, osim izuzetka malog dijela zapadne Slavonije – Zbora narodne garde nema ni u jednoj krajini. Isto tako protiv sam konstatacije koja je tu znam da }e general Ad`i} na to da reagira, ali ja moram reagirati jer je na{a srpska oblast stavila svoju teritorijalnu odbranu u okviru oru`anih snaga, ovde se ka`e da se razoru`avaju JNA i ZNG. Ne mogu da dozvolim da raspravljam o ne~emu gde se jednako i ravnopravno tretira JNA i usta{ke formacije – Zbor narodne garde, jer su to paravojne formacije . Moram da ka`em koji je stav na{eg naroda i na{e Skup{tine. Prije svega, taj narod je za to da se prekinu ova stradanja. On nije po{ao u ovaj rat i ove `rtve zato {to je politi~ki jako pismen, nego je po{ao zato da se spasi od genocida koji nam je spreman i koji se de{ava svaki dan. Mi se sla`emo da se {to prije uspostavi prekid vatre, i to na na~in kako je do sada u svijetu i bilo – “na zelenoj liniji”, odnosno “zelenom pojasu”. Ja ne `elim da ubjedjujem nas prisutne, jer sam siguran da svi misle isto kao i ja, samo mo`da druga~ije govorim, nego da mi ovdje ka`emo kakva je situacija i ono {to }e narod prihvatiti. Ja sam siguran da ovi ljudi iz ove tri krajine mogu da se dogovore. Mi se mo`emo medjusobno ubijediti. Medjutim, to je bezna~ajno i nema smisla, jer se mi ne mo`emo vratiti sa bilo kojim stavom. Ovo {to smo ovdje dobili, to je ostajanje srpskih krajina u Republici 312
Hrvatskoj, a davanje nezavisnosti Republici Hrvatskoj, samom ~injenicom {to se povla~i JNA iz Hrvatske koja je do sada bila jedini oslonac, jer ona jedino predstavlja Jugoslaviju i ovo krnje Predsjedni{tvo. Nemojte moje izlaganje shvatiti previ{e `u~no i drsko ali trebalo bi da na{a mi{ljenja postavimo na zdravijim osnovama i da vidimo {ta je stvarno za nas najbolje, i da ka`emo – takva je situacija, to je lo{e, ali za sada je to najbolje, a ne da se ubjedjujemo u ne{to {to, po meni, nije u redu. MILE PASPALJ: Mo`da }u govoriti malo emotivno, manje politi~ki, vi{e ratni~ki. Nemojte me shvatiti ni krivo, dobronamjerno, niti zlonamjerno. Medjutim, osje}am se nelagodno ovdje medju vama, pa zato tako i po~injem. Svaki dan nam se komadi} po komadi} Jugoslavije otkida, a mi ne reagujemo – ne znam ko; mi u SAO Krajini reagujemo, a sada se ubjedjujemo da se jo{ koji komadi} otkine. Da li sam dovoljno pismen ili nisam, ne bih mogao procijeniti, ali sam procijenio da po Ustavu, ko god izda Jugoslaviju i dozvoli da se otkine i jedan dio, odgovoran je pred narodom. Mi u SAO Krajini tu odgovornost na sebe preuzeti ne}emo, niti mo`emo; ko mo`e – sud naroda }e biti neminovan u tom pravcu [to se ti~e SAO Krajine, donosim vam pozdrave sa skup{tine koja je ju~e odr`ana. Dolazim ispred delegacije koja je imenovana na predzadnjoj skup{tini, jer su oni ose}ali da }e biti potrebno do}i na razgovor – normalno mi kod vas. Da se oko ovih stvari ne bi morali razja{njavati i ubjedjivati, vi ste saop{tenje sa skup{tine sigurno dobili – objavila su to informativna sredstva. To su stavovi i vlade i skup{tine SAO Krajine, kao najvi{eg organa vlasti u krajini. Od tih stavova mi ne planiramo odstupiti ni za “dlaku”. Mo`da nije politi~ki mudro, ali je u interesu srpskog naroda na podru~ju SAO Krajine. Medjutim, po{to nas ne{to i pitate, spremni smo da damo i nekakve svoje prijedloge i sugestije. Ako je nu`no da se Armija izvla~i iz Hrvatske, kao {to se izvla~i ovih dana – neka izadje, ali iz Krajine – ni po koju cijenu. Ako je nu`no da se o~uva Jugoslavija, onda o~uvajmo ono {to imamo, a ne da ostanemo bez i~ega. Ako je nu`no da dodju mirovne snage UN, onda neka dodju u krizna podru~ja u Jugoslaviju, a to su ovog momenta Slovenija i Hrvatska. Iskreno i odgovorno tvrdim da prolaskom od Benkovca, idu}i do Dvora, idemo krajinom slobodno, bez pratnje, bez ikakvih optere}enja, jer je Krajina ovog momenta slobodna, izuzimaju}i tu crtu, ili “zelenu liniju” na koju – ako se odlu~i na vi{em jugoslovenskom nivou – mogu da dodju mirovne snage, ali jo{ pod jednim uslovom, a to je jednak razmje{taj – i sa lijeve i sa desne strane te “zelene crte”. Jer, ako se Krajina smatra kriznim podru~jem, ovog momenta, onda vam mogu re}i odgovorno da je, ovog momenta, krizno podru~je – koliko procjenjujem, ali mo`da nisam vi~an toliko tome – je i Srbija; jer su oni tukli i po [idu, a [id je jo{ u Srbiji. Zna~i, i tu bi trebalo, po Srbiji, da se razmjeste mirovne snage – da li po liniji, ili u dubini. Pored ovoga {to sam imao, kroz ovaj dio, mo`da, i agresivnog nastupa, ali vam ka`em da znamo mi{ljenje onog tamo naroda – mi se sa Armijom rastati ne}emo, jer sav TO je u Armiji – jer TO ulazi u sastav jedinica. Ako Armija izadje van, to zna~i da tamo niko ne ostaje. Ostaje jedan prazan prostor, osim onih koji su pre{li 60 godina; ali i njih smo uklju~ili; tako da ne znam ko }e ostati u Krajini.
313
Druga stvar {to bih molio to je da ubudu}e, u svim kontaktima sa SAO Krajinom, kontaktira Predsjedni{tvo, vlada, General{tab, Vlada Srbije preko eminentnih organa SAO Krajine, jer mi imamo i Skup{tinu – ponovo podvla~im i Vladu, a ne na sistem predsjednika op{tina; i kod nas ima predsjednika op{tina. Takav sistem nam je, jedno vrijeme, da nas rasparceli{e, nametao gospodin Tudjman. Pozivao je predsednike op{tina, da bi im pomalo parcijalno “servirao”. Ako se uva`avamo, onda da se uva`avamo od vrha do dna . Slede}a stvar je predlog, ili razmi{ljanje: bilo bi dobro da stvarno stanemo na granicu Jugoslavije. Smatram da je to, ovog momenta, granica do koje smo tamo dosegli – srpskih teritorija, da se tu pod hitno organizujemo, u odbrani od najezde fa{izma, ili Njema~ke; i da u Vladu ili krnje Predsjedni{tvo koptiramo predstavnike iz krajina, da se mogu, na nivou takve Jugoslavije, donositi odluke u interesu naroda te Jugoslavije. Mo`da }ete mi re}i da to nije pravno, mo`da nije proceduralno – slabije poznajem te termine – ali, verujte mi, nije ni pravno ostaviti dio Jugoslavije bez ikakve odbrane; nije pravno da nas “vuku za nos” predstavnici iz ovih republika, i odlaze. Sve ovo {to ste saop{tili u svom izlaganju je samo stvar koju je `eljela Republika Hrvatska i Slovenija i njihovi potpiriva~i koji im zdu{no poma`u. Ovo zastra{ivanje – da li ulazimo sa Njema~kom u konflikt, ili ne – mi smo sa Njema~kom u{li dva puta u konflikt i oba puta rezultat se zna. Na tu temu ne bih htio dalje da govorim. Medjutim, moram podsjetiti – ti~e se SAO Krajine a najvjerovatnije i ovih mojih kolega sa slavonsko-baranjskog dijela, pa i ovih iz bosanskog – da nam se ne dogodi jedna, ponovo historijska ~injenica. Malo ~u prepri~ati. Kada se Krajina trebala formulisati, pokojni Mo{o je crtao cijelu no}, uz dva “Srbina” i jednog du{ebri`nika – Hrvata. Karta, na kojoj je nacrtao, se pocepala i mi ostasmo u Republici Hrvatskoj, i danas u problemima u kojima jesmo. Ja vas ljudski molim, a ispred naroda Krajine kao predsjednik Skup{tine, da nam se to slu~ajno ne bi ponovilo – mi smo ovako oprezni, a i u ovome {to sam izlagao, vrlo precizni i ne bismo htjeli – ponovo podvla~im – da se taj slu~aj dogodi. Toliko. BRANKO KOSTI]: Rije~ ima Risto Matkovi}. RISTO MATKOVI]: Za razliku od mog prethodnika, poku{a}u da budem krajnje racionalan; pa }u, uz nekoliko natuknica, ne}u slijediti redoslijed izlaganja gospodina Kosti}a postaviti nekoliko na{ih dilema. Nema sumnje da Krajina `eli mir i da `eli da radi, da se izgradjuje i neam sumnje da srpski narod ne razumije nevolje u koji se na{ao srpski narod i Jugoslavija. Jer, mi smo voljni da doprinesemo svakom rje{enju, koje vodi rje{enju te krize politi~kim putem. To potvrdjuju rije~i moga prethodnika. Ali, moramo da shvatimo neke stvari i obaveze koje srpski narod u Krajini ispred sebe stavio, koji su preuzeli roditelji prema svojoj djeci itd; da bi preko toga pre{li i da bi olako prihvatili ne{to {to bi Krajinu dovelo u polo`aj, od prilike, kakav se ovim tezama nudi. Ka`e se da se Ujedinjene nacije lociraju, uglavnom, na podru~ju Krajine. Zbog toga sam i postavio ono pitanje: za{to se govori da se postavljaju na podru~ju Hrvatske, kada se oni lociraju, uglavnom na podru~ju Krajine? 314
Ako se lociraju tu i ako se ka`e da }e se locirati jo{ negdje gde je ve}insko srpsko stanovni{tvo, ne zna~i li to da je to srpsko stanovni{tvo ve} prihva}eno kao nekakav remetila~ki faktor, ba{ onako kako je to govorio Tudjman, pa ga treba pripaziti; {to bi se reklo medjunarodnim terminima – staviti pod tutorstvo? To se svodi na to, `eljeli mi to priznati ili ne. Za{to se nije tra`ilo, u razgovorima, da se i u onim podru~jima Hrvatske – govori o granicama sada{nje usta{ke Hrvatske – razmjeste snage Ujedinjenih nacija gde je u manjini srpskog stanovni{tvo i gde je ono ugro`eno? Ju~e smo ~uli da je zaklano stotinu i ne{to ljudi, a tamo nisu potrebne snage Ujedinjenih nacija, jer tamo Srbi nisu ugro`eni – izgleda da vi{e i nisu, ne}e imati koga ni ugro`avati. Dakle, ne mo`e se prihvatiti da se snage Ujedinjenih nacija lociraju samo da smiruju srpski narod. Prvenstveno mjesto Ujedinjenih nacija jeste na podru~ju Republike Hrvatske opet govorim o granicama usta{ke Hrvatske – gdje bi se za{titio onaj jo{ preostali srpski narod, koga ima jo{ dosta, od genocida, progona i svega ostalog {to je nepoznato bilo gdje danas u svijetu, osim sada u Republici Hrvatskoj. To se ne uzima u obzir, nego se velikodu{no nudi da se te paravojne usta{ke snage Zbora narodne garde pomaknu u srazmjeri istoj kao i Jugoslovenska narodna armija. Uvijek sam izuzetno po{tovao Jugoslovensku narodnu armiju i ovo mi prestavlja veliku uvredu za tu Armiju, koju i danas izuzetno cjenim. Naime, ka`e se da }e se sa tih podru~ja simetri~no povu}i snage Zbora narodne garde i jedinice Jugoslovenske narodne armije, kao dvije ravnopravne vojske; a razoru`a}e se snage Teritorijalne odbrane. To je rekao i gospodin Golding njima, da su to na teritoriji Krajine paravojne oru`ane snage. Mislim da nije `alosno i tragi~no, bilo bi smije{no. Ka`e se da }e se na podru~ju Krajine policijske snage, najpre, da se ne}e dirati u suverenitet lokalnih i regionalnih organa, a onda se, nakon toga, ka`e, da }e se formirati policijske snage u onoj srazmeri koja je bila prije po~injanja sukoba; i to samo na Krajini. Ali, ne ka`e se da se to isto u~ini u Hrvatskoj, gdje je mnogo potrebnije i gdje policija bezo~no ne da {ikanira, nego na najgori na~in masakrira Srbe, u svim tim podru~jima gdje su oni manjina – to je ta zloglasna hrvatska policija. Ovo govorim ne da bih a priori odbio svako razmiŠ{ljašnje o anga`ovanju Ujedinjenih nacija, nego govorim {ta nas ~eka u svim ovim stvarima. Ako je, kao {to re~e gospodin Jovi}, u ratu, ne Krajina sa Hrvatskom, nego Jugoslavija sa Hrvatskom, za{to se onda, po tom principu, ne formira linija razdvajanja? Za{to se nije formirala zelena linija izmedju Jugoslavije i Hrvatske, razdvojile se oru`ane snage, pa ako se ve} priznaju Hrvatskoj, kao legalne oru`ane snage, za{to se onda ne razdvoje, paralelno sa JNA i ne formira linija razdvajanja? Za{to se po tim principima nije insistiralo da se anga`uju Ujedinjene nacije? Nego, sada ispada da treba smiriti Krajinu, a za svaki slu~aj neka podru~ja Bosne i Hercegovine da se ne ugledaju na Srbe u Krajini. Lociranje slobodnih posmatra~a na podru~je Bosanske Krajine zna~ilo bi prethodnicu blokadi Krajine, s te strane, {to samo slijep ne bi mogao da vidi. Isto tako, postoje i drugi na~ini anga`ovanja snaga UN, a na njima, u ovoj prilici, nije insistirano, nego su prihva}eni Vensovi predlozi tzv. modela “mastiljavih mrlja”, bez nekakvog otpora za taj prijedlog. Mislim da je to za Krajinu neprihvatljivo. Neprihvatljiva je demilitarizacija Krajine, potpuna, sa njenim potpnim razoru`avanjem svih snaga na podru~ju Krajine, pa jo{ da se to oru`je preda JNA ili Zboru narodne garde. Lijepo, mo`emo im predati na{e oru`je. To mi zvu~i, pomalo, cini~no i neozbiljno. 315
BRANKO KOSTI]: Za Zbor narodne garde va`i, ako ima hrvatskih paravojnih formacija na tom podru~ju. RISTO MATKOVI]: Ali, po onome, kako se ka`e, nema ih. Ka`e se da se `eli sa~uvati potpuni suverenitet lokalne i regionalne vlasti. [ta }e i kakva je to vlast, ako se sve oru`ane snage razoru`aju, a miliciji daju pi{tolji i jo{ posmatra~i Ujedinjenih nacija da ih prate, kako oni to lijepo ili ru`no rade, i da oni re{avaju `albe o tome da li je policija dobro radila ili nije? Moram re}i da je gospodin Golding u razgovorima istakao i ovo – policija u Krajini }e biti, na neki na~in kontrolisana od Ujedinjenih nacija, ali kao delegiranim pravom od Republike Hrvatske, {to zna~i da se Hrvatskoj priznaje pravo kontrole policije u Krajini, ali se to pravo samo privremeno delegira na snage Ujedinjenih nacija. I tu stvar treba jasno raspraviti. Jo{ jedna dilema, koja se name}e – {ta ako dodje do nekakve nesaglasnosti medju velikim silama ili medju ~lanicama Savjeta bezbednosti, ili Hrvatska namerno naru{i primirje, jer snage Ujedinjenih nacija ne}e puno moliti da se odr`ava primirje; oni }e poku{ati da razdvoje, koliko je mogu}e, a ako to ne uspiju, oni }e zatra`iti od Ujedinjenih nacija da se povuku. Kada se lijepo Krajina demilitarizuje i razoru`a, a Ujedinjene nacije se povuku, zbog toga {to nema uslova, mogu}nosti, sigurnosti za njihov dalji opstanak tamo, taman lijepo da se hrvatske trupe u{etaju i naprave masakr u Krajini. Ovo {to rekoste – da je Armija spremna da Krajinu za{titi, i u dana{njim podru~jima, gdje je Armija intervenisala, sa svom svojom oru`anom silom, bilo je masakra. Koliko bi tog masakra tek bilo dok Armija dodje? [ta, ako jednoga dana dodje do politi~kog sukoba u Bosni, koji je ve} tu, pa Armija bude morala napustiti i Bosnu. Kojim }e to terenima Armija do}i do Krajine? Sve su to dileme, koje se name}u pred ljude Krajine, a iz dosada{njeg izlaganja, mogao bih zaklju~iti, da polo`aj tih ljudi mo`da nekome nije dobro poznat. Na kraju, zaklju~io bih – rekoste da se Jugoslavija i rukovodstvo Jugoslavije, nalazi, u ovom momentu, na velikoj raskrsnici. Ja bih dodao: “na isto toliko velikoj raskrsnici nalazi se i rukovodstvo Krajine”. Ono je odgovorno pred tim narodom i taj narod mu gubitak Krajine i uzaludne sve dosada{nje `rtve nikada ne bi oprostio. Shvatam da je te{ko opredijeliti se za ratnu varijantu ja se nikada za nju ne bih oprijedelio. Ali, ako bih morao birati izmedju rata i sramnoga mira, kao nekakav skromni politi~ar u Krajini, jedan od ljudi koji ne{to u Krajini radi, uvijek bi se opredijelio za ~astan rat, prije nego za sraman mir. Toliko. Hvala BRANKO KOSTI]: Predla`em da napravimo pauzu za ru~ak (Pauza od 15, lo sati). (POSLE PAUZE, OD 16,10 SATI) BRANKO KOSTI]: Predla`em da nastavimo sa radom. Malo sam razmi{ljao u pauzi o jednoj ideji – naravno, ako bi nas krajine prihvatile – da mi iz Predsjedni{tva idemo u krajine. Mi bi, otprilike znali {ta }emo re}i u ovakvoj konsultaciji. Da ne ~itamo ono {to ste vi ovdje pri~ali – mi bi to mogli ponoviti sami, bez kopiranja. Ali, voljeli bi vidjeti vas u na{oj poziciji, pa da vas slu{amo kako rezonujete o ovim modalitetima i putevima izlaska. 316
Za rije~ se javio Milan Marti}. MILAN MARTI]: Drugovi i gospodo – kako kome odgovara – sve skupa vas pozdravljam. Ja nisam nikada imao “dlake na jeziku”, pa ne}u ni sada. Moram da ka`em da sam pomalo razo~aran stavom Predsedni{tva, ukoliko je to definitivan stav. Ne bi me ~udilo da u ovom Predsedni{tvu sede ljudi koji su oti{li odavde, koji ve} mesecima rasturaju Jugoslaviju; tu mislim na Mesi}a, Tupurkovskog, Drnov{eka i Bogi}evi}a. Divili smo se na{em predsedniku Predsedni{tva Borisavu Jovi}u, i vama svima ovde, i u vas na{ narod ima veliko poverenje – to moram re}i. Ali, pomalo me ~udi i li~no sam pomalo razo~aran sa ovim stavom da se prihvati sve ono {to je Mesi} po`elio i s ~ime se danas slavodobitno hvali – da je rasturio Jugoslaviju. Ovaj razme{taj snaga po teritoriji krajina, a ne Hrvatske, u svakom slu~aju, mi nikada niti mo`emo niti ho}emo prihvatiti. To je definitivan stav i na{e vlade i Skup{tine i o tome je na{ predstavnik Risto Matkovi} govorio op{irnije. Ja ne bih ponavljao nego samo rekao da se potpuno sla`em sa onim {to je on govorio. Ja bih ovde rekao ne{to u vezi tog razme{taja – za{to smatram da bi to bila prakti~no okupacija ako bi mi prihvatili takav razme{taj. Iz jednog prostog razloga, {to bi sa takvim razme{tajem snaga po teritoriji Krajine zna~ilo slabljenje na{e odbrambene mo}i. Povla~enjem Jugoslovenske narodne armije, teritorijalne odbrane i ostavljanjem nas iz policije, gde bi bili pod nekim patronatom i gde bi bili sa takvim ograni~enjem rada gde bi morali prakti~no da radimo sve ono {to ho}e Mesi}, jer to ni prakti~no njegovi “sateliti”, jer ja druga~ije ne mogu ni da ih uzmem nego takve, i narod bi izgubio samopouzdanje koje mi sada imamo. Sasvim sam svestan ovog {to govorim, a to mislim da je i mi{ljenje ve}ine ljudi na teritoriju Krajine; govorim o Krajini, da preti opasnost od tre}eg svetskog rata i agresije Nema~ke, i to nije nikakvo ~udo. Isto tako, znamo ako prihvatimo ovo, da nam ni{ta bolje ne}e biti pod ovakvim okupacijskim snagama koje se zovu Ujedinjene nacije. Mi jednostavno, ako treba da biramo izmedju dva zla, bira}emo ono koje nama odgovara. Izgleda, nama Srbima je ve~ita sudbina da se moramo boriti do svog istrebljenja; ako treba da to radimo, radi}emo ponovo. Ne bojimo se mi Nema~ke, ne bojimo se mi nikakvih stranih sila; nijedan narod nikada nije izgubio, ja sam ubedjen ne}emo ni mi, ali }e to biti ~asno i po{teno a ne pod ni~ijom prisilom i toga da se mi sada prihvatimo ne{to {to ho}e ili Mesi}; ili ne znam koji od usta{kih doglavnika koji sebe danas stavljaju na neko mesto koje zaslu`uje pohvalu zato {to je “rasturio” Jugoslaviju . Ja bi ovde predlo`io vama, drugovi iz Predsedni{tva, jedan hrabriji, odlu~niji stav u celoj ovoj stvari, a to je – da se definitivno zauzme pravi politi~ki stav i o tome {ta su to sile koje rade protiv Jugoslavije, {ta su za Jugoslaviju. Ja, li~no, mislim da nema sre}e dok se definitivno taj vrh i Predsedni{tva i vojni vrh ne odredi, dok ih mi definitivno i vojni~ki porazimo, dok ih ne prisilimo na kapitulaciju, mi ne}emo imati sre}e. Mogu nam biti tutori ili Ujedinjene nacije ili Nema~ka, sasvim nam je svejedno; ali dok se tako ne odredimo, dok ih ne porazimo, mi ne}emo imati sre}e niti mira na na{oj teritoriji Krajine. I pored ovog, predla`em da u istom ovom sastavu i predstavnici krajina i Baranje, Slavonije i nas dole, da obavimo jedan razgovor sa na{im predsednikom Srbije, Slobodanom Milo{evi}em, jer bi `eleli da ~ujemo i njega, a isto tako da odr`imo jedan ovakav sastanak u General{tabu, zajedno sa na~elnicima Ad`i}em, Kadijevi}em i ostalim njegovim saradnicima. Nemamo mi ~ega da se stidimo i pla{imo. Ho}emo jasan stav. Niti za ovo {to se do sada de{avalo nismo za ni{ta krivi. Isto tako, 317
nismo spremni na bilo koji sraman ~in, pa tako ni ovde da nas neko prisili i da mi pod nekom prisilom pristanemo na ovo {to drugi ho}e. Toliko. BRANKO KOSTl]: Hvala Milane! Re~ ima Ilija Kon~arevi}. ILIJA KON^AREVI]: Gospodine potpredsedni~e, imam jedan neugodan osje}aj da ovde nisu prisutni predstavnici Srbije i Crne Gore. Ako su predsednici Srbije i Crne Gore na sastanku u Hagu, nisu predstavnici skup{tina, ministri; oni su tu u Beogradu i oni su mogli ovde prisustvovati. Drugi neugodan ose}aj mi je taj, {to znam koliko ste se vas ~etiri iz Predsedni{tva zalagali i za mene vi ste heroji koji ste se zalagali za ovu Jugoslaviju, ali ~ini mi se da ovde sedimo pa ispada kao da vi se branite od ne~ega a mi vas ne napadamo, ba{ za ni{ta. Pre svega, postavlja se mnogo pitanja – kada bi se i pristalo na ono {to se nudi u ovom dokumentu, ko je nama krajnji garant za sve to. Garanti sigurno ne mogu biti snage od 10.000 ljudi. Garant mo`e biti samo neko ko je u pozadini. Da li je to Jugoslavija, da li je u ovom trenutku ima, i da li }e je biti posle razme{taja snaga Organizacije ujedinjenih nacija? Vas ~etvoricu koje smatram herojima u ovom trenutku, te snage i ta Organizacija ujedinjenih nacija ne priznaju da ste Jugoslavija. Dalje, mi ne znamo {ta je u @enevi potpisano. a ovde se spominje @eneva. Ako je u @enevi potpisano da se Jugoslavenska narodna armija povu~e sa teritorija avnojevske Hrvatske, onda se pitam ko je ta sila koja }e spre~iti da ona se izdvoji iz Jugoslavije u svakom trenutku kada ona to `eli, jer nema oru`ane sile koja mo`e da brani taj deo teritorije Jugoslavije? BRANKO KOSTI]: Ilija, odmah mogu da ka`em, @eneva se odnosi samo na sporazum o prekidu vatre i deblokadu kasarni u Hrvatskoj, ni{ta vi{e. To je sadr`aj sporazuma od 18. oktobra u Hagu. ILIJA KON^AREVI]: Da li smo mi ovde sada koji sedimo ljudi koji treba da apelujemo na ne{to, ili mi ovde o ne~em odlu~ujemo. Mi to moramo ovde ovog trenutka razjasniti. Koje smo mi sad ovde telo? Ovde sedi Predsednistvo Jugoslavije, ~etiri ~oveka, i ovde sede predstavnici krajina. Molim vas – gde je drugi deo srpskog naroda.” [ta je sa beogradskom inicijativom? [ta je sa sednicom Skup{tine Jugoslavije, ~ija je ona skup{tina? Ko odgovara i ko }e pla}ati ono {to se desilo na teritorijalna krajina, pale borce? Ko }e pla}ati na{u teritorijalnu odbranu koja je u sastavu oru`anih snaga Jugoslavije. Mi nemamo nikakav kontakt sa jugoslovenskom skup{tinom. Li~no sam pisao predlog da se ta skup{tina sastane i da dodjemo tamo. Mesec dana ja nemam odgovor na to pismo. Postoji li Skup{tna Jugoslavije ili ne postoji, o ~emu ona odlu~uje? Ako Skup{tina Jugoslavije finansira Jugoslovensku narodnu armiju, a teritorijalna odbrana Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema je u sastavu te armije, pitam se: gde su njeni predstavnici, gde je odbor za narodnu odbranu Skup{tine Jugoslavije? Za koga su lili krv i za koga su padali borci? Jesu li oni padali za Jugoslaviju, ili samo za teritoriju Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema? Š...š195
195
U izvorniku nedostaje 9 stranica.
318
RADOVAN KARAD@I]: (MANJE OD POLA PRETH. STRANE)196 Ali, pregaocu Bog daje mahove, kad smo ve} kod Njego{a, mi smo posle dugih razmi{ljanja birali varijantu koja je najbolja – ja imam obi~aj da ka`em – sedam puta smo “mjerili” a jednom smo “sjekli” – ali kad odmjerimo sedmi put i vidimo da druga~ije ne mo`e, onda energi~no zasijecamo. Mislim, uop{te, o na{em srpskom bi}u i mentalitetu, o jednoj dvojnosti ili dvoglavosti, {to mislioci izvla~e iz na{eg dvoglavog orla, o mentalitetu Karadjordja i Milo{a, o tome kako je u mojoj li~noj prirodi Srbina sa Durmitora mnogo bili`i Karadjordje koji je spreman da `estoko potegne, makar unaprijed znao da }e biti `rtva i da }e poginuti, ali da ispuni ono {to mu je na du{i. Mislim, isto tako, da je Karadjordje bio samo “upalja~” za jednog Milo{a koji je mudrom politikom i “sporogore}i” zavr{io posao i stvorio dr`avu. Mi Dinarci smo vi{e za Karadjordja, [umadinci su ne{to vi{e za Milo{a, mada ja mislim da i u [umadincima ima Karadjordja i u Dinarcima Milo{a, i to nas u osnovi mu~i . Ponekad razmi{ljam, i maloprije za ru~kom smo razgovarali, ja sam mislio kako bi Bugari postupili, {ta bi oni uradili. U vrijeme Kosovskog boja Bugara je bilo pet puta manje nego nas, a danas ih ima koliko i nas, gotovo isto, i imaju prili~no veliku dr`avu koja je na jednom moru a pretenduje da izadje i na drugo. Nije lako. Jedino {to ja smatram da smo do sada propustili, a morali smo, {to nismo uradili, do sada je sve dobro uradjeno; osim ovakvih satanaka koji su morali biti ~esti, gdje smo mogli da izmijenimo misli, jer kad se ~ovjek “zaklju~a” u svoju glavu i u svoje misli, onda mu je sigurno da }e zapasti u zablude jer {to ka`e [ekspir: “na{e `elje su roditelji na{ih misli” i vrlo ~esto zapadamo u situaciju da mislimo {to `elimo. Gospodin Predrag Radi}, predsednik Op{tine Banjaluka, ~lan Glavnog odbora na{e stranke, zna da mi dr`imo i po 10 sati sastanke o svemu i sva~emu. Svako govori i sazivamo ogromne sastanke sa ogromnim brojem ljudi, prosto, naprosto da dobijemo suprotno mi{ljenje da vidimo {ta }emo i kako }emo da uradimo. Iz razgovora i rada sa mojim protivnicima, ne mogu da ka`em partnerima, jer su mi vi{e protivnici nego partneri, nau~io sam jedan levantinski zahvat, da kad se postigne ne{to za danas i vidi da ne mo`e da se postigne ni{ta vi{e nego da bi mu dalji rad poni{tio i ovo {to je uradio danas, onda prekida na tome; tu “zabetonira” neko postignu}e i onda ponovo u nekoj povoljnoj prilici ide dalje. Tako otprilike i mi radimo. Gledaju}i na{u situaciju, mi vidimo da je, ipak najgore pro{lo. Po na{oj procjeni, najgori je bio 5. oktobar, kada je bio to strahovit ultimatum, a kada je pukotina u zapadnim saveznicima bila mnogo manja nego danas. Slijede}i tu logiku, kao i logiku po~etka drugog svjetskog rata i odnosa prema ^e{koslova~koj, a kasnije i prema Poljskoj, mo`emo o~ekivati da }e “pukotina” medju zapadnim saveznicima sutra biti ve}a nego danas, a u neko dogledno vrijeme biti jo{ ve}a i da }e se diferencijacija izmedju Njema~ke, s jedne, odnosno njema~koj kompleksa, eventualno Italije i, [panije, Portugalije i Gr~ke, kao malih, a Francuske i Engleske kao ve}ih saveznika – s druge strane biti ve}a. Mi znamo da su na{i protivnici, u ovom trenutku, uspjeli da zainteresuju nekoga za sebe. Njema~ka treba, na Balkanu i u Jugoslaviji saveznika i na{la ga je u Sloveniji i Hrvatskoj. Velikoj Britaniji i Francuskoj jo{ ne treba saveznik u Jugoslaviji, i nisu ga na{le. Kad bih mislio kao Karadjordje – {to je meni moram priznati bli`e – proglasio bih ratno stanje, uveo ratne zakone, privredu, obaveznu mobilizaciju; podigao svu artiljeriju i avijaciju, 196
Dopisano rukom.
319
uni{tio Tudjmanu sve vojne punktove i u~inio ga nesposobnim da vodi rat i naterao ga na pregovore. Ali, uveren sam da se moraju ste}i uslovi da se takva stvar izvede, ma da mi je ona i dalje veoma bliska. Kada mislim kao Milo{ – onda mislim da sve ono {to ~ovek danas postigne treba zabetonirati i nenapu{tati taj rov i ~ekati zgodnu priliku da se napravi slede}i rov; da se to postignu}e oktroi{e; da tako, u nekom slijedu dogadjaja, predvidjaju}i {ta }e biti na medjunarodnoj sceni, postignemno dobar rezultat; naravno, ra~unaju}i na to da }e jednog dana nekome zatrebati dobar saveznik na Balkanu i da }e taj neko morati da se osloni na nas, a ne na Hrvatsku i Sloveniju, jer su one ve} prodate, odnosno, ve} su se priklonile drugom savezniku. Bez toga da smo mi onakvi kakvi jesmo, sa ovakvim na{im planovima, potrebni nekome – te{ko }emo ostvariti svoje ciljeve odmah. Ono {to je vrlo bitno u ovom trenutku – bitno je da mi stvorimo prilike; da ne izgubimo ono {to smo postigli, a da postepeno rje{avamo jedan po jedan zadatak, dok se ne poka`u medjunarodne prilike takve da i mi nekome zatrebamo i da neko “zaigra na na{u kartu”, naravno, ne zato {to nas voli, nego zato {to }e nam se poklopiti interesi, a ja sam uvjeren da }e do toga do}i. U Jugoslaviji, u ovom trenutku, ja mislim da je centralno pitanje Bosna. Kod mene su dolazili neki pla}eni lobisti – na`alost, ~lanovi Parlamenta jedne udaljene zemlje, koje pla}a Libija – i pokazivali i nudili mi 25% teritorije Bosne i Hercegovine. Pitali su da li bih ja to prihvatio. Rekao sam, prvo, da se to tako ne radi; a drugo, mo`da bih i prihvatio, ako bi mi on rekao kako je do{ao do 25%. Tih 25%, kako je on nacrtao, u nekoj libijskoj “kuhinji”, bila je Posavina, do Bosanskog Novog, pri ~emu ispadaju Grahovo, Drvar i sve ono na {ta se naslanja Knin itd. Dakle, to je jedna veoma lukava, paklena i prepredena stvar, koja ra~una da se Bosna rije{i, da bi se rje{ila Krajina. Po nekim drugim saznanjima do kojih je na{a slu`ba do{la, u Jugoslaviji se nije predvidjao ovakav tok dogadjaja. Tudjman je bio stoposto uvjeren da }e vlast u Bosni dobiti on; ~ak je bio toliko uvjeren da }e mnogo Muslimana glasati za HDZ, iako su imali svoje dvije stranke. Pod tim planovima i `eljama – naravno, i oni imaju pravo na svoje maksimalisti~ke `elje – danas bi gorio Sand`ak i Kosovo, a Bosna zajedno s Krajinom bi bila rije{ena. Od tog plana se ne odustaje. Ovih dana imam informacije, iz Paraginih {tabova, da oni i dalje ne odustaju od granice na Drini; da, i dalje, tamo pla}aju i imaju preko 500 naoru`anih usta{a, uz Drinu – na`alost muslimanske nacionalnosti. Dakle, sve nam je veoma medjusobno i medjuzavisno povezano, a prije svega, sudbina Bosne i sudbina Krajine. Ako to znamo, onda nam ostaje da vidimo {ta smo postigli do sada i da li to mo`emo, na neki na~in da obezbijedimo da se ne o{teti i da ~ekamo bolja vremena – da napravimo dalji napredak. ^injenica je da nam je, u ovom trenutku, potrebnije “milo{evsko” razmi{ljanje, nego “karadjordjevsko” samopo`rtvovanje, koje svakako zavr{ava po srpski narod porazno – eti~no, mada porazno. Kada sam ~uo za ove varijante oko “plavih {lemova”, prvo, sama ideja koja je potekla iz Predsjedni{tva je napravila jedan neverovatan obrt – vi, koji se susre}ete sa medjunarodnim faktorom, sjeti}e te se da je to bila potpuna zbunjenost, s jedne strane; a s druge, to je bilo izbijanje Evropi Jugoslavije iz njenih “{apa” i prebacivanje na jedan drugi plan koji je, u svakom slu~aju, u hijerarhiji – stariji; sam razgovor o tome je nama donijeo veliki predah, ubla`avanje evropske `estine i donijo nam je vrijeme u kome se diferenciraju interesi Zapadne Evrope, gdje do izra`aja, sada, dolazi i francuski strah od velike Njema~ke, od njenog uticaja.
320
Dalje, kada sam razmi{ljao o tome, o dolasku “plavih {lemova197” na ova podru~ja – naravno, bolje bi bilo kada bi ti “plavi {lemovi” do{li na uski pojas od pet kilometara, izmedju Krajine i Hrvatske – to bi bilo najpovoljnije. Ali, to je sigurno na{a maksimalna `elja. Medjutim, ovaj strani faktor tvrdi da bi to bilo prejudiciranje ishoda i da to ne mo`e da se prihvati. Razmi{ljaju}i o tome da }e snage ipak biti prisutne, mi smo odbili da u Bosni budu prisutne bilo gdje, osim {taba; mi smo bili za to da [tab ide u Banja Luku; iako se Alija196 `estoko trudio da on bude u Sarajevu, jer bi onda bio pod njegovom kontrolom i mogao bi da ga brifuje i usmjerava. Mislio sam, dakle, da smo sada iza{li na jednu vododjelnicu. Dolazak stranih trupa Ujedinjenih nacija je kao dolazak na vododjelnicu, s tim da se polo`aj srpskih krajina postavi kao na vrh vododjelnice; da se postavi tako da se nikad ne “strovale” krajine u Hrvatsku, nego da se “strovale” u Jugoslaviju. Sta pod tim podrazumijevam? Pod tim podrazumijevam da, uz prisustvo snaga Ujedinjenih nacija, srpski narod u tim krajinama organizuje `ivot, prije svega, privredni, kulturni i svaki drugi. Bio sam ne malo, nego dosta prijatno iznenadjen kada sam ~uo da, pored op{tinskih snaga, se predvidjaju tamo i regionalne policijske snage; da se taj privredni, kulturni, pravni `ivot organizuje u krajinama; ali, da se orijenti{e tako kao {to su se orijentisale slu`be dru{tvenog knjigovodstva: da sve drugo orijenti{ete tako da je to vezano za ostatak Jugoslavije i da se te veze dalje u~vr{}uju a da usahnjuju bilo kakve mogu}e veze prema Hrvatskoj. Ne vidim drugog na~ina da mi dobijemo predah i da ~ekamo razvoj dogadjaja medju faktorima, koji su izvan nas, a da sa~uvamo rezultat, koji smo postigli, nego {to je ovo. Mi moramo da idemo nekim svojim putem i re{enjem. Ali, postavlja mi se pitanje mo`emo li mi da izmanipuli{emo. Alija `eli trupe u Bosni i Hercegovini. Mi smo imali trojni sastanak sa Vensom. Ja sam to rezolutno odbio, i oni su mi pomogli svojim blesavim tuma~enjem – da im trupe trebaju, da bi neutralisali prisustvo Jugoslovenske narodne armije i da bi sprije~ili ostajanje Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji. Dakle, oni imaju nadu da }e se lak{e otcepiti od Jugoslavije, ako imaju trupe UN u Evropi. Ja sam Vensu ukazao da su te njihove `elje upravo razlog zbog kojega Srbi ne}e prihvatiti trupe UN u BiH. Onda sam razmi{ljao kako bi za na{e krajine to izgledalo. Da li }e krajine mo}i da organizuju svoj `ivot, da se vrate ljudi, koji mogu da se vrate, da se poprave ku}e, da se razvije privredni `ivot, jako vezan za maticu i da se jako nagnemo sa krajinama prema Jugoslaviji, lak{e pod Ujedinjenim nacijama, ili uz produ`etak jednog desetogodi{njeg rata, koji bi se razvla~io i koji bi bio pra}en ~estim be`anjem sa fronta rezervista, itd. U~inilo mi se da je lak{e ostvariti taj cilj sa snagama UN. Naravno, niti ja, niti bilo ko od nas, nema prava da ka`e poslednju rije~ gdje te snage treba da budu. To moraju da ka`u ljudi iz krajina. Moramo navi}i strani faktor da, kada sve poslove zavr{i, ovdje, i u Bosni i Hercegovini, da mora da razgovara i sa ljudima iz krajina – zvani~nim organima iz krajina. Na to ih moramo navi}i, da znaju da nisu zavr{ili posao, ako ne razgovaraju i sa ljudima iz Krajine. Mislim da treba, prvo, da vidimo {ta nam stoji na raspolaganju. Mo`emo li da ostavimo snage UN, da ih ne prihvatimo? [ta nam, u tom slu~aju, ostaje da radimo, koliko varijanti imamo i kakvi su njihovi ishodi? Ako odlu~imo da prihvatimo snage UN, ostaje nam da operativno vidimo kakvu korist iz toga mo`emo izvu}i, odnosno kako mo`emo, eventualnu {tetu smanjiti na minimum, a pove}ati korist. Moramo da vidimo kolike }e biti te snage; 197
Izetbegovi}.
321
policijske snage – op{tinske i regionalne; kakvo }e biti zakonodavstvo, privreda; moramo da vidimo sve ono {to brine ljude, koji tamo `ive. Ali, zaista, prvi korak je da danas, u ovom trenutku, ka`emo imamo li bolju varijantu, nego {to je prihvatanje snaga Ujedinjenih nacija. Ako nemamo, onda da razmi{ljamo koja nam je najbolja varijanta. Ja znam da bi bila najbolja varijanta da su oni na pojasu od 5 km – prema Hrvatskoj. Ali, ako to ne biva, ako ne mo`e tako, da vidimo kakva je druga varijanta – povoljna. Da vidimo, u okviru te varijante, {ta mo`emo da uradimo – mi iz Bosne, prije svega, jer garantujem vam da je ipak pitanje krajina pitanje Bosne, odnosno re{ava se u Bosni. Ako uspijemo da zadr`imo Bosnu u Jugoslaviji, odnosno bar srpske krajeve, a to je ~itavo rubno podru~je – Bosanska Krajina, Posavina, isto~na Hercegovina, u Jugoslaviji, mi smo obezbedili priklju~ak krajinama na Jugoslaviju, odnosno na srpske zemlje, odnosno na budu}u dr`avu – kolika }e biti i kako }e biti strukturisana. Ako to izgubimo, onda su krajine izgubljene; onda }e tu snage UN da ostanu 20 godina, kao {to su ostale na Kipru, mada nisu mnogo ostale na teritoriji, nego su ostale na liniji. Mislim da bi, sada, morali biti operativni u tom pravcu; sastanaka moramo imati vi{e i ~e{}e, ne u ~etiri oka, nego da imamo {iroke sastanke, gdje mo`emo, sa velikom odgovorno{}u za ovaj narod i na ovu dr`avu, da razmotrimo svaku varijantu, jer je odgovornost ogromna. Moram da vam ka`em, kada god imam neku misao, koja je pra}ena jakim afektom, ja je odlo`im malo, jer sigurno da ni jedno re{enje, koje je pra}eno jakim afektom, kako ka`u Bosanci: “Jakim merakom”, nije dobro. Da vidimo “hladne glave”, {ta mo`emo da uradimo za ovaj narod, za danas, pri ~emu ne smemo da izgubimo ni{ta {to smo ve} postigli, pri ~emu moramo da stvorimo prilike, jer politika, u osnovi, nije ni{ta drugo, nego stvaranje prilika; politika nije dono{enje odluka; dono{enje odluka je jedan bolj{evi~ki metod, koji je vrlo opasan i koji je svuda propao; politika je stvaranje prilika za prirodan razvoj snaga, za prirodnu rezoluciju nekog procesa. Treba da vidimo da li mo`emo da stvorimo prilike, na osnovu dosada{nje borbe, dosada{njih zbivanja, da razvoj dogadjaja bude, ako govorimo o toj vododelnici, ne da se krajine naginju prema Hrvatskoj, nego, naprotiv, da se naginju prema Jugoslaviji, ako ne mogu za tri dana, onda za tri godine, ili 30 godina. Hvala. BRANKO KOSTI]: Rije~ ima Predrag Radi}. PREDRAG RADI]: Neko je ovde pomenuo – politi~ki stav. Mi smo taj politi~ki stav tra`ili od generala Uzelca, a i on, zajedno sa nama, {ta je va{ politi~ki stav kada je u pitanju zapadna Slavonija. Pominjem zapadnu Slavoniju, zato {to tu nema politi~kog stava – o zapadnoj Slavoniji. Na `alost, nema ga ni u dr`avnom vrhu. I kada pitam gospodu iz dr`avnog vrha, ili iz vojnog vrha, naidjem na skamenjene face. Jednostavno, ne znaju mi odgovoriti {ta je politi~ki stav kada je zapadna Slavonija u pitanju. Pominjem zapadnu Slavoniju zato {to je ona naslonjena a Bosansku Krajinu, i to na rubno podru~je savsko, dalje preko Jasenovca i na unsko podru~je. Danas smo ~uli {ta je to zapadna Slavonija. Moram re}i da mi je nejasan politi~ki stav, prije svega. Jer, da je bio jasan politi~ki stav, verovatno bi bio druga~iji razgovor sa gospodom iz Misije Ujedinjenih nacija, radnooperativnim tijelom. Pominju se dve-tri op{tine, a znam da sam do~ekivao, odozgo, sa Bilogore, Papuka, Podravske Slatine i ostalih dijelova te zapadne Slavonije, ljude koji su spavali po boriku, 322
otpremali smo ih po Srbiji, unutra{njosti Bosne; nisam znao ho}e li se ikada vratiti nazad, zato {to nisam imao politi~kog stava svog dr`avnog vrha. Kada ka`em “svog”, to je dr`avni vrh Jugoslavije. Kakve? Onakve kakva }e biti i kolika }e biti, ali }e je biti. Zato mi neobi~no nedostaje taj politi~ki stav, ali nemojmo se ovde pozivati na politi~ki stav, jer mi smo, o~igledno, kada pogledamo ovaj skup, SDS. Prema tome, politi~ki stav SDS-a je jasan. Ali, isto tako, imajte na umu da postoji jo{ bar deset puta politi~kih stavova srpskih, ovde iz Srbije, za koje, ili ne znamo, ili znamo, a ne uva`avamo ih. Bilo bi dobro da uva`avamo bar ono {to znamo da nam ne misli zlo. Ka`em, Zapadna Slavonija je posebno ostala nejasna i kad je izno{ena pod drugom ta~kom. [ta je Zapadna Slavonija; to nije Zapadna Slavonija; volio bih da moj dr`avni vrh zauzme stav po tome, da ne bi ostala prerezana Zapadna Slavonija, ovaj vrh, da ne bi ostao odrezan i da ostane samo dole pri Savi, ili {to je najgore, da ostanemo na Savi na granici sa Hrvatskom. To Bosanska krajina, odmah vam moram re}i, prihvatiti ne}e, ako ni zbog ~eg drugog, zbog one djece koja i sada tamo ginu. Bosanska krajina nije u ratu, zvani~no nije u ratu. Bosanska krajina je od prvog dana, to zna i gospodin Marti}, to zna i gospodin Matkovi} i znaju gospoda iz Knina, iz Zapadne Slavonije – znaju gospoda iz oku~anskog kraja, i sva ostala gospoda znaju da smo mi u ratu. Mi smo u ratu od prvih dana kad su Knin i Kninska krajina stupili u rat, mi smo od prvog dana u ratu sa Hrvatskom zbog Srba u Kninskoj krajini, zbog Srba u Baniji, zbog Srba na Kordunu, Lici, Zapadnoj Slavoniji, ka`em, teritorijalno smo otcijepljeni od Srba u Baranji, oni su imali drugu podr{ku i drugi oslonac. Ja ka`em da smo iz tog razloga u ratu. Me|utim, mi smo u ratu i zbog toga {to {aljemo tamo svoju djecu. Vi znate vrlo dobro koliko Kraji{nika ima od Banije, pa sve do Medara, pa i gore do Lipika i da tamo i ginu, ranjavani su itd. I Banjaluka je puna i smrtovnica i banjalu~ka hirurgija je puna te djece. Zbog toga je Bosanska krajina u ratu. Taj rat, koji mi sad vodimo, on je naiva u odnosu na ono {to }e se desiti kad mi povu~emo oroz na bosanskom tlu. Onda }e tek po~eti rat i to ne rat samo u Bosni, nego }e se rat prenijeti i na Srbiju, i na Crnu Goru, a bojim se i na Makedoniju koja misli da se ve} izdvojila, da i ona ne}e biti po{te|ena, a da ne ka`em Hrvatska i svi ostali djelovi, jer }e svi biti vezani za taj rat u Bosni i Hercegovini. To je razlog zbog ~ega gospodin Karad`i} na{ predsednik, rekao – to je razlog zbog ~ega mi tom “vru}em krompiru” u Bosni malo druga~ije pristupamo nego vi. Vi morate shvatiti jednu stvar, da jo{ nije pukla pu{ka na mom pragu. Gospoda iz Kninske krajine se dobro sje}aju kad su oni po~eli bitku Banija, Lika i Kordun su mislili da nikad to do njih ne}e do}i. Kad je po~ela Banija i Kordun da se tuku, Zapadna Slavonija je mislila da nikad do njih do}i ne}e. Mi, me|utim, ne smatramo da to nikad ne}e do}i; mi znamo da se Bosanska krajina brani tamo gdje se bije bitka i u Zapadnoj Slavoniji, Baniji, Kordunu i u Kninu. Zbog toga, smatramo da trebate imati puno razumijevanje za ono o ~emu je govorio gospodin Karad`i} sada. Rat u Bosni bi tek zapalio fitilj jednog op{teg rata u Jugoslaviji. Onda bismo imali rat Muslimana Sand`aka Crne Gore zajedno sa Muslimanima iz Bosne, rat Hrvata iz Bosne zajedno sa Hrvatima protiv Srba u Bosni, rat sviju – protiv sviju, i onda bi tek do{lo do najnezgodnijih stvari. Mi na na{em podru~ju imamo posla, to vi vrlo dobro znate, imamo posla i sa islamskim fundamentalizmom i sa katoli~kim, vrlo agresivnim, katoli~kim elementom. Zato ka`em, na{ rat je ne{to malo druga~iji od ovog va{eg ovdje. Sada da se pribli`imo onome o ~emu ~itavo vrijeme govorimo: ako ne}emo mi te mirovne snage, ho}e oni. Ali, oni }e to iskoristiti protiv nas. Ja sam ~ekao misiju Ujedinjenih nacija ~etiri “debela” sata. Gospodin Silajd`i}198 je na{ao na~ina da ih svrati u Sarajevo a oni su 198
Haris.
323
krenuli meni po nalogu moga Predsedni{tva. I ja sam ih ~ekao ~etiri sata. Ja nisam postupio kako bi postupio, verovatno Srbin, diplomata Milivoje Maksi}, ja sam postupio onako kako je postupio Srbin, Kraji{nik Radi} i rekao sam: ja vas gospodo primiti ne}u. Ja sam vas ~ekao ~etiri sata. Ali sam ih sutradan primio, jer sam shvatio da, ipak; sa njima treba razgovarat. Jer taj gospodin Silajd`i} ve} im je bio ponudio Mostar i Biha} da se odatle kontroli{e SAO Krajina, da se odatle kontroli{e Banija, Lika, Kordun itd. Ja smatram da ako ve} treba da se kontroli{e i ako treba da bude {tab plavih {ljemova, bolje da bude u srpskoj Banjaluci nego da bude u Biha}u, nego da bude u Mostaru, da se odmah razumijemo. Mislim da bi vrlo te{ko i SAO Krajina i Banija i Kordun i Lika primali instrukcije koje bi dolazile iz nekih drugih centara, a ne iz Banjaluke koju su ve} prihvatili. Za rat nije nam nikad kasno. Rat mo`emo prekinuti, pa ga opet nastaviti. Uostalom, oni su prekidali 14 puta i na`alost ginuli smo vi{e u primirju nego u ratu. Za rat nam nikada nije kasno. Neko mi je sada, kada sam ulazio na ru~ak, ja mislim da je gospodin Paspalj ili mo`da gospodin do gospodina Jugoslava, mi je dobacio na vratima: “ne}e ova Krajina da mi pravimo krajinu.” Mi ne}emo namerno da pominjemo Bosansku krajinu. Mi smo skinuli Trg Edvarda Kardelja i dali smo naziv Trg Krajine, ne Bosanske krajine nego Krajine. Bi}e i televizija krajine, ne Bosanske krajine, ovu sad koju pravimo. Iskoristimo taj predah, taj trenutak, taj mir, da napravimo tu krajinu. Nemojmo se igrati samo spajanja mehani~ki, napravili smo sada krajinu, sastali smo se negde u nekom “^elincu” ne znam u kojem , drugom mjestu, da osmislimo {ta }e biti ta krajina. Ja vam tvrdim, kad pogledate podatke onda }ete vidjeti da je to po teritoriji, po povr{ini tre}a teritorijalna jedinica; ne}u da je zovem ni republika ni krajina; po povr{ini tre}a jedinica u Jugoslaviji, ve}a od Crne Gore, ve}a od Slovenije, ve}a od Makedonije; manja samo od Srbije i Hrvatske – a po stanovni{tvu manja od Slovenije. Po resursima, potencijalima, po mnogo ~emu, ve}a. Zbog toga nam treba ovaj mir. Ako se bude zaratilo u Bosanskoj krajini, nema od tog konstruktivnog posla ama ba{ ni{ta. U tom pravcu mi razmi{ljamo, ovo o ~emu je gospodin Karad`i} govorio; kad se sastane u Sarajevu glavni odbor, svako ima pravo i na rije~ i svako iznosi ono {to misli, na koncu do|emo do ovoga {to sam ja sada iznio ovdje. Hvala na pa`nji. BRANKO KOSTI]: Ima rije~ gospodin Veljko Vukeli}, predsjednik SAO Zapadne Slavonije. VELJKO VUKELI]: Gospodin Radi} kao da je, zapravo, napravio uvod za ono {to sam ja namjeravao da ka`em; mislim da je dobro {to se javio prije mene. Potegao je jedno od pravnih pitanja na koje mi bar do sada, ikada decidirano nismo dali odgovor, mada je to jedno od pitanja sa kojim smo mi bili i kod vas potpredsjedni~e i koje smo nadam se razre{ili prije mesec dana. U tom smislu smo dobili potvrdan odgovor, mada danas slu{aju}i dijelom ova razmi{ljanja koja je uo~io i predsjednik Radi}, opet se pitam – {ta je ovo? Ina~e, dopustite samo da se osvrnem na pro{li sastanak koji smo imali u jednom {irem skupu. Mislim da je na tom sastanku osim konstatacije da je dobro {to smo se sastali, prakti~no su jo{ dve stvari bile konstruktivne. Jedna od njih je bila da se sastajemo i u budu}e; bilo je dilema da li kao Predsedni{tvo; dr Radovan Karad`i} je u tom smislu predlo`io jedno pravo re{enje, to je da bude neko koordinaciono tijelo, jer ne mo`emo da budemo Predsjedni{tvo. To je bar jasno. Jedan od predloga je bio – od koga je i on malo odustao, a ja sam smatrao da nije shodno da name}em ponovo taj problem; on ga je jednom istakao, jer on je, objektivno, autoritet 324
me|u nama – a to je da se, prakti~no, postave odre|eni ratni ciljevi. Jedan od na{ih ratnih ciljeva je trebalo da bude – naravno, nije to moralo sve da ide u javnost – ovaj problem ili pitanje granica; sigurno da bi bilo razre{eno kroz te ratne ciljeve. Od toga se odustalo. Mi smo u vijestima ~uli informaciju da je Srbija sve svoje ratne ciljeve ostvarila; kao vijest u “Politici” pro~itamo da se iz zapadne Slavonije i Baranje naseljavaju; i niz negativnih primjera. Rekao bih slijede}e: nemamo jedan koncept, cjelovito rje{enje {ta mi ho}emo, ili ne}emo. ^ini mi se da je to osnovni problem. Slu{aju}i ovo {to danas govorimo, bez obzira na sve, u nama ostalo dosta toga bolj{evi~kog. Kada smo s Predsjedni{tvom, onda dajemo pohvalne ocjene Predsjedni{tvu; kada smo sa [tabom Vrhovne komande, onda bismo dali vrlo laskavu ocjenu i njima. To, objektivno, nije tako; mada ne `elim re}i da o ~etvorici iz Predsedni{tva ne vlada pozitivno mi{ljenje. Ali, `elim re}i slijede}e, da smo u kontaktima – konkretno mi – sa ljudima iz Predsedni{tva, svojevremeno sa predsjednikom Jovi}em, imali dosta druga~ijih procjena od onoga {to se doga|alo; i mi sami nismo o~ekivali sve ovo skupa. Moram re}i da mi, Srbi u zapadnoj Slavoniji, bar dobar dio nas, nije se nadao ne da ovo ne}e do}i do nas, nego da smo jednostavno bili u prilici da ni{ta vi{e nismo mogli da u~inimo, jer iza toga nije stajala jedna politika, Predsedni{tva Jugoslavije ili Srbije, koja bi stvorila pretpostavke za to; da pru`imo otpor i da se priklju~imo a pomagali smo koliko smo god mogli u hrani, neki su ljudi i{li itd. Izvinjavam se {to sada pravim tako veliki uvod za zapadnu Slavoniju. Nu`da nas je naterala, a s tim problemom smo se susretali – ko vas je podigao – do nekih penzionisanih generala i svega drugog. ^ini mi se da su sasvim druge strukture ljudi na tom pitanju radile, ali su o~ekivali sasvim druga~iji epilog: mi }emo kao makaze – Savom i Dravom; vi }ete izme|u, itd. O~ekivao se jedan koncept su`ene Jugoslavije, ~ini mi se ne na ovakav na~in kako sada razmi{ljamo. Ovo je koncept bli`i krajinama, a to je samo tamo gde budu Srbi – neka to ostane Jugoslavija. Ali, i ovaj koncept Krajina, koji se htio ostvariti, ima svojih manjkavosti. Jer, mi smo vrlo lako mogli poraziti Tu|mana199, a to je da smo koncept Krajine primijenili po etni~kom, mada je izvr{en genocid i sve ostalo; mogli smo do}i do Drave i prese}i sredi{nju Hrvatsku; da nismo ulazili u hrvatska sela i da su oni bili u ogromnoj manjini. Nedavno, pred otvaranjem ovog Biroa, rekao sam da je mogu}e sti}i od Save do Drave kroz sva srpska naselja, pa ~ak i}i i onim komunikacijama i pro}i kroz naselja gde je hrvatski `ivalj ve}ina. Nas su Hrvati tako “sre}no” podijelili da smo, prakti~no, svagdje osim u Pakracu, bili manjina. Prema tome, ovaj problem zapadne Slavonije, kao takve, je maksimalno podcijenjen i tu su i najve}e `rtve. Tu je onih 18 sela. Dobro je rekao predsednik Radi} – za rat nije nikada kasno. Jeste, osim u jednom slu~aju – kada naroda vi{e nema, onda je kasno. Pre mjesec dana, dobili smo uvjeravanja – bili smo i ovdje u Predsjedni{tvu, u Skup{tini Jugoslavije, kod predsjednika Milo{evi}a200 da se na nas ra~una i da }e nam se pomo}i. Po prirodi sam druga~iji ~ovjek, dosta smiren; ali na`alost, dolazim po malo u konflikte – izvinjavam se {to pominjem poimenice, i na~elnika Ad`i}a. Ali, mi jedan tenk jurimo mjesec dana da bismo ga tamo dobili. Imamo desantne jedinice, koje jo{ nikada nismo vidjeli. To je ono {to sada kod nas u krajinama, izaziva sumnju; kod mene kao ~ovjeka. Kako }emo spasiti te ljude u Krajini ako je snage [tab Vrhovne komande procjenio na 80 kilometara od 199 200
Franjo. Slobodan.
325
intervencije, itd. Sada imaju mogu}nosti da se interveni{e na slobodnoj teritoriji, a intervencije nema. To su ona pitanja koja }e mi ljudi sutra postaviti i {to }e u krajinama izazvati sve ove dileme, pitanja na koja se ne mo`e dati pravi odgovor. Zbog toga, mislim da nam je razgovora zaista vi{e nego potrebno; da moramo imati jedan koncept na osnovu koga }emo znati {ta nam je ne samo prvi potez; da nam se ne doga|a – ne}emo Mesi}a201 za predsjednika, pa je on ipak predsjednik; pa ne}emo “plave {lemove”, pa “plavi {lemovi” ipak do|u. Ako ve} dolaze i ako se sve ostalo ~ini – da vidimo {ta }e biti na{ drugi, tre}i itd, potez. Zbog toga, danas kada se ovako slu{a, mo`da ispada da ljudi iz krajina mo`da ne}e “plave {lemove” i ostalo. [ta vi{e mislim uz jedan pravilan na~in postavljanja tih “plavih {lemova”, osim za zapadnu Slavoniju – oni su idealno rje{enje. Ona dilema – Milo{ ili Kara|or|e – ljudi u Krajini nisu protiv razuma. To im treba samo na pravi na~in obrazlo`iti i na pravi na~in postaviti stvari; stvoriti pretpostavke da budu}a re{enja proizvedu stvari koje mi `elimo, a ne da nam se dogodi upravo suprotno. Nama se to sa Hrvatima upravo doga|a; jer mi ne znamo na{ drugi, tre}i ili peti potez. Zbog toga, sve {to je nabrojano, onih 20 i nekoliko ta~aka koje je pro~itao potpredsednik – mislim da moraju imati odre|ena obrazlo`enja i sve ostalo. Stvari se moraju postaviti na pravi na~in, tako da vidimo, tako da je vidljivo da }e nakon svega u nekakvom roku biti izvr{en plebiscit ili bilo {ta drugo, {to }e omogu}iti tim ljudima u krajinama da ostanu u Jugoslaviji, velikoj Srbiji, ili kako se ona ve} zvala; u svakom slu~aju, ne u Hrvatskoj. Ako to stanje bude, na ovakav na~in – sa ovim ta~kama, bez jednog teksta, odnosno re{enja koje }e na kraju, omogu}iti opstanak tog naroda u Jugoslaviji ili velikoj Srbiji time se ne optere}ujemo, zaista; jer smo Srbi i Jugosloveni, bez obzira na sve – narod }e biti sigurno za to. Ina~e, ni jedno rukovodstvo u krajinama ne}e imati pokri}e za to a narod }e u suprotnom, biti inicijalna kapisla da se sru{i srpstvo, uop{te. Jer, onda }e tek da usledi haos. Mi moramo znati {ta je sa Bosnom i {ta }e biti sve posle toga. Ako nastupi haos onda }e sve biti ono {to je nekada{nji predsednik znao da istakne u tim svojim TV emisijama – da }e od Srbije ostati beogradski pa{aluk. Prema tome, ja bih zamolio da se zaista ~e{}e sastajemo i da ti na{i stavovi imaju cjelovit pristup, da budu cjelina koja }e nam omogu}avati opstanak kao narodu i opstanak u onom djelu zemlje u kojem to `elimo. Toliko, potpredsjedni~e. BRANKO KOSTI]: Hvala. Rije~ ima gospodin Milan Tarbuk, ministar odbrane SAO Krajine. MILAN TARBUK: Htio sam, ukratko, da pojasnim neke stavove iz Vlade SAO Krajina, u odnosu na predlo`enu varijantu anga`ovanja “plavih {lemova”. U potpunosti se sla`em sa gospodinom Matkovi}em; me|utim, sa vojne ta~ke da to malo razjasnimo.
201
Stjepan.
326
Prvo, nekoliko prakti~nih pitanja, u odnosu na to anga`ovanje. Ta varijanta podrazumijeva i povratak izbjeglica u hrvatska sela, koja su po~etkom ovih ratnih dejstava, vr{ila teror nad srpskim stanovni{tvom. Ne znam kako }e to biti mogu}e tehni~ki izvesti kada iz njihovih redova ima kolja~a koje mi znamo po imenu i prezimenu. Dalje, ~ini mi se da povratak izbjeglica na prostor SAO Krajine, pod za{titom latinskogermanskog lobija, vjerovatno }e biti potpomognut znatnom koli~inom novca i pod kontrolom snaga Ujedinjenih nacija; zna~i, da }e, na izvjestan na~in Tu|man ponovo da revitalizira Krajinu i da uspostavi mje{ovitu miliciju. Nas sada interesuje kako je mogu}e da ljudi, koji su do ju~e dr`ali pu{ku okrenutu prema nama i izvr{ili stra{ne zlo~ine, ponovo u|u u sastav milicije, koja }e biti srpska, recimo, ako je neko selo me{ovito – 30% Hrvata, 70% Srba – na koji }e se na~in koncipirati ta milicija? Zbog toga, a i zbog mnogih drugih pitanja; zbog stra{nih zverstava koja su ~injena u ovom ratu, gdje su razgrebane stare rane i nanijete nove, ovaj proces pacifizacije ovih prostora je vrlo brz i mislim da, na ovakav na~in, ne}e biti tako lako izvodljiv. Zbog toga mi dobro znamo da smo, u ovom ratu, ve} u Krajini, anga`ovali preko 30% ukupnih demografskih potencijala – to je enormno i ne}emo dugo izdr`ati. Ponovo se ponavlja istorija da je Krajina kao za vrijeme “crno-`ute” monarhije. Sada smo svi na frontu i masovno ginemo. Mi stojimo na stanovi{tu da Jugoslavija, koja dobro zna da smo se mi opredelili referendumom da `ivimo u njoj, treba da nam to garantuje i da u svoja “njedra” prigrli onaj narod koji se izjasnio da u njoj `ivi. [ta to zna~i? To zna~i da bi sada, polaze}i od ukupne situacije – i u svijetu i kod nas, JNA i Vrhovna komanda trebala, imaju}i u vidu dosada{nje napore ovoga naroda, napraviti jedan mobilizacijski plan razvoja jedinica – gdje na taj prostor dati adekvatne vojne snage, snage JNA, snage teritorijalne odbrane, ali nikako da sve te snage popunjavaju samo ljudi iz Krajine; da se, u vojni~kom smislu, stanovni{tvo optereti u onoj mjeri, kako je to u svijetu uobi~ajeno. Dakle, da pomo} i odbranu tih zapadnih i sjevernih granica, fakti~ki, vr{i Jugoslavija, na taj na~in, ukoliko ka`emo svijetu da smo dostigli izvesne politi~ke i vojne ciljeve, za{titili srpski narod, mislim da i pred svetskom javno{}u imamo legalitet i legitimitet da i sada, taj narod branimo na na~in kako je to uobi~ajeno. Zbog toga ne odbacujemo anga`ovanje plavih {lemova; da se mo`da razmotri jo{ neka dostojanstvenija varijanta. Ali, ova varijanta, koja se sada ovde nudi, verujte, ne}e pro}i, iz onih razloga, koje sam malopre najavio. Zbog toga predla`em da se Predsedni{tvo u ovom velikom, i da ka`em – opasnom, trenutku jo{ jedanput konsultuje sa bazom i da Jugoslavija, ono {to je od nje ostalo, garantuje bezbednost naroda na tim prostorima, anga`uju}i odgovaraju}e snage i sredstva, i to – ne na na~in da se ide u agresiju prema Hrvatskoj, nego na na~in da se objavi svetu da mi `elimo mir i da nema vi{e nikakve potrebe za daljim osvajanjima prostora Slovenije i Hrvatske. Mislimo da }e i to biti dovoljno da svijet shvati i da se, na kraju krajeva, ispostavi da su secesionisti Slovenci i Hrvati, a da srpski narod ima pravo da `ivi u onoj dr`avi, za koju se opredelio. Hvala. BRANKO KOSTI]: Rije~ ima Ilija Sa{i}. ILIJA SA[l]: Vrlo je te{ko, posle ovih rasprava i diskusije, razgovarati o ovoj temi, jer je danas nama nametnuta tema, koja ima toliko elemenata u sebi da se zaista vrlo te{ko odlu~iti o kojem 327
segmentu problema razgovarati. Ima tu na~elnih re{enja, koja zaslu`uju pa`nju i sigurno je da je, prije prihvatanja odluke i ovog sporazuma, trebalo o svemu tome, upravo na ovakvom skupu, raspraviti. Ima niz tehni~kih, sadr`ajnih momenata, koji su izuzetno bitni i koji, tako|er, zaslu`uju izuzetnu pa`nju i trebalo bi i o tome raspraviti; zatim, neke tehni~ke provedbene mjere, koje, isto tako, zaslu`uju pa`nju. Tako da smo danas u jednoj opasnosti da oko mnogo toga razgovaramo. Tema je veoma {iroka i opasnost je da budemo konfuzni i, u krajnjoj liniji, neracionalni. Da vam ka`em jedno moje skromno mi{ljenje, koje moram re}i, jer me ti{ti. Mislim da dolazak mirovnih snaga UN, nije posledica ovoga {to je danas, u nekoj mjeri re~eno, snage i pritiska svijeta, nego je u najve}oj mjeri posledica na{ih slabosti. Da smo se mi na vrijeme, ukupno, kao dru{tvo, bolje organizovali, da smo povla~ili poteze i preduzimali mjere, koje smo mogli preduzimati, a naro~ito trebali preduzimati, mislim da bi i stav svijeta prema nama, danas, bio u mnogome druga~iji. Rekao bih samo jedan primjer, u poslednja dva dana. Mi znamo za herojski podvig ruskog pjesnika Jaroslava, koji je {trajkovao za srpski narod. Mi smo dozvolili sebi da ga u Srbiju pozove stranka, koja se zavukla u utrobu Srbije, razara Srbiju iznutra – SPO202. Niko u Srbiji nije na{ao za shodno da tog ~oveka pozove; oni su ga pozvali; oni }e na njemu graditi poene, umjesto drugih, koji su zaslu`ili da se taj pjesnik posjeti, jer kona~no se bori za njihovu stvar, a ne za stvar SPO. Kada je rije~ o ovom na~inu dogovaranja, ne znam u kojoj smo mi fazi; koliko znam, Vens je otputovao; on bi trebao, nakon svih ovih razgovora u Jugoslaviji, na~elnog sporazuma, koji je prihva}en, dati svoje mi{ljenje generalnom sekretaru o anga`ovanju snaga Ujedinjenih nacija. [ta se sada mo`e dogoditi, ako legitimne snage srpskih krajina ovaj sporazum ne prihvate, a onaj ko dogovara sporazum i kona~no donosi odluku, ga prihvati? Ko }e sankcionisati na{u neposlu{nost? Ko }e biti taj, koji }e re}i da to moramo prihvatiti? Zato mislim da je, u pristupu ovom problemu, a to je istovremeno kritika na ra~un svih nas, trebalo i}i druga~ije da se dogovaramo o svemu ovome. Jer, vidite o ~emu se radi, sada smo i mi dovedeni u vrlo te{ku situaciju. Potpuno uva`avam sve ove stavove – i gospodina Maksi}a i svih, koji su ovde govorili. Nismo ni mi toliko van tih doga|aja, da ne znamo {ta se u svijetu sprema i u kom kontekstu se Srbija, ovog momenta, nalazi u tim svetskim odnosima. Ali, morate shvatiti da je daleko kvalitetnije, za nas, da smo do{li u Skup{tinu, pred taj narod, i da smo rekli – da re{enje, koje se nudi, nije najbolje, ali da boljeg re{enja nema. Mi smo sada u situaciji da im ka`emo da smo protiv tog re{enja, ali ga moramo prihvatiti. To je, u pristupu celom problemu, u mnogome posve razli~it polo`aj nas, a kada ka`em: “nas”, mislim i na Predsedni{tvo SFRJ, Armiju i sve one, koji su, na bilo koji na~in, u svemu ovome u~estvovali i koji }e, na kraju, ovaj sporazum morati da sprovode. Ovde ima jedna stvar, koja je izuzetno bitna, a koja u sporazumu nije nazna~ena. Sada prelazim na konkretan predlog – {ta mislim da bi valjalo poku{ati u~initi, ako se mo`e. Radi se o priznavanju suvereniteta Hrvatske i Slovenije. Mislim da se mora insistirati, da se do kona~nog politi~kog re{enja, pod okriljem Ujedinjenih nacija, ne mo`e me|unarodno priznavati Slovenija i Hrvatska. Mislim da to drug Maksi} najbolje ovde zna. Bez obzira na sve, bez obzira na ove odluke o krajinama, na{e plebiscite, referendume, pravni sistem, koji smo tamo prihvatili, koji provodimo. [ta u me|unarodno – pravnom smislu zna~i, ako neke 202
Srpski pokret obnove.
328
strane zemlje prihvate suverenitet, odnosno priznaju suverenu hrvatsku dr`avu. U tim me|unarodno – pravnim odnosima, a koji }e morati biti sankcionisani u re{avanju problema u kriznim podru~jima, gde se anga`uju snage, sigurno da ne}e mo}i se me|unarodno sankcionisati pravo Krajine, nego pravo me|unarodnog faktora, koji je tu me|unarodno priznat, a to }e onda biti Hrvatska. Prema tome, mislim da se moralo posebno insistirati na tome da se do iznala`enja politi~kog re{enja u Jugoslaviji ne mo`e i}i na priznavanje suvereniteta Hrvatske ili Slovenije. Mislim da je takav predlog trebalo u ovaj sporazum Š...š203 VOJIN [U[A: Ako je izvesno ne{to, {to meni, u ovom ~asu, verovatno zbog politi~kog diletantizma nije jasno, pa je sporazum dobar, onda se bojim da smo mi nekoliko sati potro{ili na besplodnu diskusiju. Jer, cene}i izlaganja nekih od vas, ako je to, za nas, tako dobro, to ne}e prihvatiti Hrvatska, pa je opcija – zvana rat – ono {to nam predstoji. Ipak, mislim da sporazum nije tako dobar; da primedbe, koje bih imao na njega, ne spadaju u sferu tehni~kih. Prije svega, vi znate, a i mi znamo, da dilema – plavi {lemovi – “da” ili “ne” nije postojala. Od po~etka smo se slagali da oni treba da do|u. Pitanje je samo gde. Ovde, gde sam ja danas ~uo da }e oni do}i, nije im mesto, a to je na teritoriju, koju mi dr`imo i koja je na{ etni~ki prostor. Ako se oni, po dubini, a ja ne znam po kojoj, ni to mi danas nije jasno, pomi~u unutar na{eg teritorija, to ispada da mi priznajemo da oni treba da kontroliraju nas. [ta }e biti sa onom, za sada, imaginarnom linijom iza njih. Koga }e oni tamo ~uvati, a tamo im je pravo mesto? Ja sam pravnik, pa u tom kontekstu imam nekoliko dilema. One su ve} izre~ene, ali ja sebi dajem nekakvo pravo da ih sublimiram. Koji }e se to pravni propisi primenjivati tamo, gde }e biti plavi {lemovi? Ne, a koji tamo – iza njih? Ko }e {tititi one ljude, koji su istinski ugro`eni, a ostaju iza? Danas je prezentiran sporazum, bojim se da ne}emo mo}i na njega bitno uticati; to je meni `ao. Bilo bi mi drago da smo mogli ovu sednicu odr`ati ne{to ranije, pa konstruktivno uticati na ono {to }e se prezentirati Sajrusu Vensu. Ako smo mi danas pozvani, ovde, da kao predstavnici, onog – tamo dela srpskog naroda, po~nemo pri~ati od sutra drugu pri~u, bojim se da ni to ne}e valjati. Jednostavno, za to nemamo legitimitet. Mi smo oni, koji smo ih do ju~e pozivali da se bore, sr~ano, s du{om, do poslednjega, a sada bi im trebali re}i da je ovo, {to }e se desiti, potpuno normalno i u duhu onoga {to smo mi pri~ali. Ne znam da li neko od ljudi, koji ovde sede, to mogu. Ja ne mogu, ali ja potpuno shvatam gospodina Maksi}a; ja jesam u du{i srpski nacionalista i pri tome pravim jasnu gradaciju izme|u nacionalizma i {ovinizma; vi{e volim ne~asno u~initi ne{to za dobrobit svoga naroda, nego ~asno umreti. Ali, taj narod, kada mu ja to budem govorio, to ne}e prihvatiti; zna}e da tu ne{to nije u redu. Otuda ose}am odgovornost i `elim da vam ka`em, ako se to na terenu ne desi i ako narod ovo bude shvatio potpuno pogre{no, mi za to nismo krivi. Jedno od pitanja, koje laik ~ovek mo`e da postavi, doti~e se nekih diskusija, danas, ovde. Kakvi su to umovi i analiti~ari stajali iza nas, kada nam nisu prije ~etiri – pet meseci znali re}i {ta }e se, nakon tako kratkog vremena ratovanja desiti; i mi do}i u jedan procep, iz koga vi{e
203
U izvorniku nedostaje 8 stranica.
329
ne mo`emo i gde postoji bezbroj, mogu da ka`em, opravdanih izgovora za{to ne nastaviti rat. Postavlja se onda pitanje – za{to smo mi sve to i po~eli? BORISAV JOVl]: Da ka`em ne{to u vezi sa ovom diskusijom. Malo pre je pomenuto da nismo dobro procenjivali, mogu}e je da i nismo, svaki dan se de{avaju nove stvari, koje nisu, ba{ uvek, u na{oj mo}i, pa ~ak ni u mogu}nosti procene, a kamoli menjanja. Ali, ipak, hteo bih da ka`em, prvo, oslobo|ene su uglavnom sve teritorije, sa prete`no srpskim stanovni{tvom. Nemojmo gubiti iz vida tu izuzetno veliku ~injenicu. To se desilo za poslednjih pet meseci. Drugo, da bi se ta sloboda trajno sa~uvala, u svim varijantama, potrebno je politi~ko re{enje. Nemogu}e je sa~uvati je beskona~nim ratom. Nama je potrebno politi~ko re{enje. Tra`enje politi~kog re{enja, u uslovima daljeg zao{travanja, ili daljeg ratovanja za Evropu je neprihvatljivo. To je ~injenica, koju moramo da imamo u vidu. Evropa prihvata tra`enje politi~kog re{enja i za srpsko pitanje, ali u uslovima mira, koji moramo, na neki na~in, da uspostavimo. Uspostavljanjem mira sa Hrvatskom, bez posredstva mirovnih snaga je neprihvatljivo u ovim okolnostima, neprihvatljivo za Hrvatsku, jer ona smatra da je izgubila te teritorije i nju goni unutra{nje politi~ko stanje u republici da dalje ratuje, da to povrati. Da bi se rat zaustavio sa hrvatske strane i sa~uvale teritorije, koje su oslobo|ene, nama slu`e Ujedinjene nacije da garantuju da to, {to je dostignuto, ne bude ugro`eno; da po~nemo mirno da razgovaramo o re{avanju politi~ke krize. Naravno, niko nije tada pretpostavljao da }emo mi do}i do situacije da }emo sve teritorije osloboditi, da }emo zvati Ujedinjene nacije da nam pomognu dalje da mo`emo mirno da re{avamo pitanja; ali sada je takvo stanje, po mom mi{ljenju, koje je ogroman uspeh ~itave borbe, koju je srpski narod vodio; sada treba pametno da radimo, da to valorizujemo. Naravno, mogu da postoje sve mogu}e sumnje da }emo da izgubimo, na ovakav na~in, to {to smo uradili – to uva`avam, ali ako ovo re{enje, uz sve korekcije, koje mo`emo vr{iti i boriti se da izvr{imo, obezbe|uje da na oslobo|ene teritorije ne mo`e da do|e hrvatska vlast – ni u kakvim okolnostima, ako obezbe|uje garanciju potpunog suvereniteta i potpuno autonomnog rada, vlasti, gra|ana, koji tamo `ive, bilo u op{tinama, bilo u pokrajinama, ako obezbe|uju da tu bude legalna policija, ako obezbe|uju da se vrati stanovni{tvo tamo i daju garancije da }e do politi~kog re{enja ovog problema tu biti mirovne snage i sve to za{tititi. Slu{ajte, za nas, u ovim okolnostima o kojima ste dobro slu{ali {ta je drug Maksi} govorio, {ta je drug Ad`i} govorio, {ta mi vama govorimo, i {ta ne mo`emo sve da vam ka`emo, treba malo i da nam verujete; mi ne mo`emo posti}i nikada vi{e i bolje re{enje bez posredstva Ujedinjenih nacija nego {to }emo sa njima, iako svi u to sumnjamo; ali-general Ad`i} vam je rekao, kako }e biti vojska raspore|ena i kako }e biti spremna u slu~aju da neko poku{a da nas prevari. Ja vas razumem. Po mom mi{ljenju, bilo bi potrebno da u va{im politi~kim sredinama, kod ljudi koji treba da zauzmu stav i odlu~e o ovim stvarima, da zajedni~ki odlu~imo. Ne treba da imamo konflikt, mi svi te`imo istom cilju. Da se uzme stenogram sa ove sednice i da va{a rukovodstva sednu, pro~itaju, i da dobro jo{ jednom razmislite, da porazgovarate me|usobno o svim aspektima, da procenite da li }emo mi bolje sa~uvati dostignuto na ovakav na~in, ili }emo bolje sa~uvati da nastavimo borbu. Ne zaboravite da smo sami, ne zaboravite da smo iscrpili rezerve, ne zaboravite da ako sutra pre|e ratni sukob na Bosnu, Srbiju i na druga mesta, nemate pomo}i niodkuda. Svako }e se boriti na svom prostoru, kako zna i ume; da nemamo kuda da be`imo, niti ko da nas poma`e, i da }emo 330
mo`da izgubiti ono {to smo sada postigli. Nije stvar naivna, nije slu~ajno da smo mi do{li na to da je ovo najbolje re{enje. Mi smo sa ovim presekli na{im neprijateljima sve mogu}nosti da idu putevima koji nama ne odgovaraju. Mi smo ih naterali na put politi~kog re{avanja problema u situaciji kad smo sve teritorije oslobodili. U ~emu je razlika izme|u Mesi}evog predloga i na{eg predloga? Razlika je u tome {to je on to predlagao kad mi nismo bili oslobodili teritorije i predlagao da stanu na granicu izme|u Srbije i Hrvatske, a mi smo predlo`ili kad smo osvojili teritorije, kad smo ih oslobodili, i kada smo predlo`ili da stanu sa one strane granice. Naravno, kad oni predla`u sa one, a mi sa ove, mora kompromis neki da bude. A taj kompromis je ovo {to je predlo`eno. Taj kompromis je u na{u korist, iako ovako izgleda, sa strahovanjima da postoje odre|ene opasnosti da budemo izigrani. Ne mo`emo biti izigrani, jer, nismo mi slabiji od njih da, ako po~ne izigravanje, da ne krenemo. To nam uvek sleduje. Ja predla`em da obzirom na to da je u va{im sredinama formirano stanovi{te da je ovakav prilaz uglavnom politi~ki neprihvatljiv, a da argumenti koje ste ovde ~uli, verujem, sigurno, treba i mogu da dovedu do preispitivanja va{ih stavova; ja moram da vas upozorim da mi, ukoliko bi ostali na va{im stavovima, nemamo izlaza iz situacije, nemamo. Mi moramo onda ili donositi odluke koje su u nesaglasnosti sa vama, ili prepu{tati drugome da donosi odluke, jer jednostavno ne vidimo mogu}nost da krenemo u ne{to {to }e nas upropastiti, ako imamo re{enje koje je relativno zadovoljavaju}e. Zbog toga predla`em da se stenogram sa ove sednice vama da; da lepo odete ku}i, da se konsultujete {ire i da se mi za par dana vratimo, da nanovo vidimo da li mo`emo ovu koncepciju da zajedni~ki usvojimo, uz odredjene korekture za koje se svi moramo zalagati. Na primer: pro{irivanjem broja op{tina u zapadnoj Slavoniji, ili neki drugi detalj koji je za nas va`an, npr. na~in ~uvanja oru`ja teritorijalne odbrane samih krajina, ili ne{to tako {to bi moglo da bude korektura koja ne menja su{tinu namere nego je pobolj{ava. Tako da mislim da mi ni u kom slu~aju ne bi trebalo da se razi|emo sa razli~itim politi~kim stavovima. Mi moramo razgovarati dok se potpuno ne razjasnimo, a ako se razi|emo sa razli~itim stavovima, onda zna~i da mi ne mo`emo zajedni~ki da nastavimo ovaj rat, to bi bilo jako te{ko. Mi bi onda doveli ta~no do onoga {to na{i protivnici ho}e – da se mi me|u sobom glo`imo i koljemo i politi~ki i u javnosti, {to bi bilo apsolutno katastrofalno za srpski narod i za sve nas. To ne mo`emo uraditi, a do kona~ne odluke ima jo{ vremena, par dana, da se svuda prokonsultuje, da se nanovo vratimo, da jo{ jednom ~ujemo. I na kraju krajeva, ako do ne~eg do|emo {to je neprihvatljivo za na{u zemlju, zajedni~ki poku{amo dalje da uskla|ujemo te stavove tamo i da se borimo koliko god mo`emo, ne zaboravljaju}i uvek da postoji i druga strana i da }e ona verovatno na ovo staviti brojne primedbe. Nemojte misliti da }e ovo Hrvatska oberu~ke prihvatiti. Pa oni }e imati sigurno jo{ ve}e primedbe nego mi, iako su i oni u~estvovali na sli~an na~in kao i mi, preko svog predstavnika, ili preko par predstavnika. Sad kad ide {ire, sigurno }e i kod njih biti obrnutih te{ko}a, da je to za njih neprihvatljivo i da je to opasnost da Hrvatska izgubi svoje teritorije, itd. Moj predlog je to da se mi jo{ jednom na|emo posle va{e konsultacije na terenu, i da kona~no vidimo, da odaberemo onaj put koji je najbolji za na{u zemlju i na{ narod, ali i u skladu sa na{om stvarnom aktuelnom situacijom koja nije toliko ru`i~asta kao {to se mo`da misli u va{im sredinama. Hvala. BRANKO KOSTI]: Ima re~ gospodin Mile Paspalj. 331
MILE PASPALJ: Ja se izvinjavam zato {to se ponovo javljam. Me|utim, totalni sam pesimista slu{aju}i “desno krilo sale”, a toliko ratni~ki raspolo`en slu{aju}i “lijevo krilo sale”, da jednostavno dolazim u dilemu kao ~ovjek – da li je te`e vama koji ne ratujete ili nama koji ratujemo? Ja molim da radimo na tome da ne sru{imo i ono malo {to nam je ostalo. Bi}u kratak i precizan {ta mislim da bi mo`da ovog momenta, opet ponavljam, trebalo uraditi. Jugoslovenska narodna armija garantuje narodima Jugoslavije ono {to treba da garantuje. Mi smo se opredijelili u SAO Krajini da smo u Jugoslaviji. Molim vas, nemojte nam tjerati na{u Armiju iz Krajine jer mi tra`imo njenu za{titu. To je prvo. Druga stvar, ovdje je jedan od kolega dobro primijetio, nikog ovdje nema od predstavnika vlasti Republike Srbije. U svoj Ustav Srbija je ugradila da }e voditi brigu o Srbima van Srbije. Molimo Republiku Srbiju, ukoliko mo`e, da nastoji ispo{tovati to, ako je mogu}e. Me|utim, u koju smo mi situaciju do{li na podru~jima SAO Krajine? Kontra upravo od ovoga svega, a to je: na samim granicama gdje su sada locirane na{e jedinice teritorijalne odbrane i Jugoslovenske narodne armije mi {titimo Jugoslaviju, mi {titimo i Srbiju potpomognuti sa drugovima koji nam ~uvaju “le|a” u Bosni. Zna~i, mi ostvarujemo onaj cilj koji je neko drugi morao da radi ovog momenta, gledaju}i kroz zakon, ako ga postoji u ovoj zemlji. Predla`em da se pod hitno, dobro da se razmisli, jer puno ljudi mo`e donijeti pametne zaklju~ke, umnih ljudi, priznaju SAO krajine, jer {to tra`iti priznanje u Ujedinjenim nacijama i u Hagu ako na saveznom nivou SAO krajine se ne priznaju? Mo`emo mi njih ovako priznavati, ali po svim pravnim normama, tu smo mi jo{ daleko. To je jedno. Drugo, savezni parlament i savezna Skup{tina ne radi; u blokadi je vizavi onih koji `ele raspad Jugoslavije. Ima zakonskih normi i prava da se ostatak Jugoslavije o`ivi, i da se za{titi i pravno, a to zna~i sa podru~ja onih koji `ele u Jugoslaviji, kooptirati u savezni parlament ili saveznu skup{tinu poslanike pa neka se tu odlu~uje o sudbini Jugoslavije i ostatka. I zato, pesimisti~ke govore koje sam slu{ao ovdje na po~etku, odnosno posebno Vas gospodine Maksi}u; jednu re~enicu koju sam zapisao, a volio bih da se zna, jer sam razgovarao sa nekim drugovima ili gospodom iz General{taba, volio bi da se ne{to ovdje medju nama svima razjasni. To je: jedna re~enica je bila iz konteksta pravo cijele Hrvatske na demokratiju. Shvatite ne{to, SAO Krajina nije vi{e u Hrvatskoj. [ta }e se de{avati preko Kupe, nama je toliko interesantno kao {ta }e se de{avati u Libanu. MILIVOJE MAKSI]: Za mene je to jo{ uvek Jugoslavija. MILE PASPALJ: Ja vas razumijem, ali mi govorimo sa nivoa SAO Krajine, jer mi ne mo`emo sada pored `rtava koje smo dali jo{ razmi{ljati {ta }e gospoda u Zagorju. Mi stvarno ne mo`emo, nemamo za to resursa vi{e. Evo, toliko. RISTO MATKOVI]: Samo }u kratko u vezi sa ovim, da iznesem neka na{a stanovi{ta. Samo tri re~enice, to je u vidu replike, nazovite je kako ho}ete. Mi ovde iznosimo neke stavove, pa smo za{li ~ini mi se u pogre{ne vode. Izgleda da se stvara vje{ta~ka dilema da mi mislimo, vi mislite da tako ka`em, ovi koji `ele da prihvate ovu ponudu, ovaj prijedlog, misle da mi mislimo, da sad mi imamo neku optimisti~ku viziju izvan ovoga. Mi smo svjesni {ta zna~i neprihvatanje predloga za intervenciju Ujedinjenih nacija; mi 332
smo toga svjesni. Ali, imaju tri-~etiri stvari oko kojih mi niti mo`emo niti smijemo jednostavno da razgovaramo; to se ne mo`e dovesti u pitanje. To je, prije svega – Krajina ne mo`e ni u kakvoj opciji ostati u Hrvatskoj. Zbog toga, bez obzira na jugoslovensko opredjeljenje gospodina Maksi}a, iritira me ono {to je on rekao, da treba da steknemo naklonost evropskih grupa za etni~ke zajednice. Srbi u Krajini }e prije svi izginuti nego dozvoliti da se o njima raspravlja u Evropi kao o etni~kim zajednicama u okviru Hrvatske. To da znate, o tome ne}e biti diskusije. To je ~isto. I drugo, dakle, ne}emo dozvoliti da se stavi bilo kakva kontrola Ujedinjenih nacija nad organima vlasti. O~igledno da se stavlja kontrola nad policijom, i to je za nas neprihvatljivo. Neprihvatljiva je potpuna demilitarizacija Krajine, isto tako potpuno neprihvatljiva, i neprihvatljive su sve opcije koje posredno omogu}avaju da Krajina ostane kasnije da se o njoj raspravlja kao o nekakvoj hrvatskoj pokrajini koja treba pod nekakvim uslovima i pod nekakvim garancijama Ujedinjenih nacija da se vrati u Hrvatsku. To su stvari oko kojih mo`emo sjedati ovdje cijeli dan, tu odstupanja u Krajini nema, niti ga mi smijemo ponuditi. U tom cilju i u tu svrhu ne dozvoljavamo ni razmije{tanje Ujedinjenih nacija, po sistemu “mastiljavih mrlja” jer se sve svodi upravo na ovo. To je na{ stav, a ne da mi mislimo da }emo sa ratom posti}i ne{to bolje. Sve smo mi to znali {to ste nam rekli i {to je gospodin Maksi} rekao kakva je medjunarodna situacija, to je jasno. Htio sam samo toliko. BRANKO KOSTl]: Prije nego {to dalje nastavimo ovu raspravu, podsjetio bih samo da na{a namjera nije bila danas, kao Predsjedni{tvo, da kroz ovaj razgovor i na osnovu ovog razgovora donosimo odluke i zaklju~ujemo. Htjeli smo da iskoristimo ovo kao priliku i za upoznavanje i za konsultacije i razmjenu mi{ljenja oko svega. Drugo, molio bih da se ima u vidu da za nas koji radimo u organima federacije, mi, ipak, moramo po}i od nekih osnovnih pretpostavki, koje u medjunarodnoj javnosti moraju biti, da ka`em, pravno utemeljene, zasnovane. Prema tome, na isti na~in kao {to ne priznajemo jednostrana akta secesije Slovenije i Hrvatske, prije nego {to se ta pitanja razrije{e na miran na~in, sa politi~kim razgovorima i dogovorima i sporazumima u zemlji, na isti takav na~in ako ho}emo da podjemo od toga principa, te{ko mo`emo u ovom momentu razgovarati i razmi{ljati o popuni savezne Skup{tine sa predstavnicima SAO krajina. Ili, te{ko mo`emo na takav na~in razmi{ljati o priznavanju SAO Krajina kao teritorijalnih cjelina u sastavu Jugoslavije. Ja ne isklju~ujem mogu}nost da, ukoliko bi pojedine zemlje po{le sa aktima jednostranog priznavanja secesije i nezavisnosti Slovenije ili Hrvatske, ja ne isklju~ujem mogu}nost da u tom slu~aju, kao kontra mjera i na{ kontra odgovor, bude i automatsko priznavanje srpskih autonomnih oblasti kao sastavnih djelova Jugoslavije. Ali, u ovom trenutku, dok su napori medjunarodne zajednice, Ujedinjenih nacija pa i jednog broja dr`ava iz medjunarodne zajednice, okrenuti ka tome da se obuzda jedno ovakvo agresivno i arogantno pona{anje germanskog bloka, mi ne bi mogli s na{e strane vu}i poteze koji bi te napore ote`avali. Ja bih vas zamolio da imate u vidu i ove predloge koji su se do sada ~uli, u smislu nastavka ovih konsultacija. Jovi} je predlo`io, ja mislim da bi to dobro bilo, da mi do ujutro obezbijedimo tekst ovog stenograma, da omogu}imo makar dva dana, i da damo priliku svima vama i u {irem sastavu, da se delegati svih va{ih skup{tina, po mogu}nosti, upoznaju sa ovom raspravom, da svi dodju u priliku da vide koliko su to slo`eni problemi i koje sve aspekte moramo imati u vidu kad treba da donosimo odgovaraju}e odluke. Na kraju krajeva, da imate svi u vidu da }e ipak kona~nu odluku o svemu tome morat donosit Predsedni{tvo Jugoslavije, uklju~uju}i i to kako i gdje }emo sa jedinicama 333
Jugoslovenske narodne armije. O tome ne}e odluku donositi ni Skup{tina Srbije ni Skup{tina Crne Gore, ni srpska skup{tina u Bosni, sasvim sigurno, nego Predsjedni{tvo Jugoslavije. Ali, da u istom smislu kao {to sada poku{avate da objasnite nama svoj polo`aj u sopstvenom narodu tamo, imate u vidu i poziciju na{u i polo`aj, kao ljudi koji evo, sticajem okolnosti, pokrivamo ovu funkciju u Predsjedni{tvu Jugoslavije. Jer, ukoliko bi mi kona~no do{li do nesaglasnosti oko ovog krupnog pitanja, ja li~no mislim, niti bi bio spreman da takvu ulogu na sebe preuzmem kao potpredsjednik Predsjedni{tva ili kao ~lan Predsjedni{tva, jer svi smo tu u istoj poziciji i sa jednakim pravima i odgovornostima, ukoliko to rukovodstva srpskih krajina ne bi prihvatili, ja ne bih na sebe mogao preuzeti tu ulogu da u tom smislu poku{avamo donositi odluke koje bi zna~ile nametanje volje srpskom narodu u tim krajinama, iz prostog razloga {to ne bi, sa na{e strane, mogli garantovati da }e onaj dio obaveza koji nama predstoji, biti ispo{tovan, i da }e ti plavi {ljemovi, koji bi do{li na ta podru~ja, imati garantovanu sigurnost od strane tog istog naroda, gdje oni treba da budu. Prema tome, ako bi ne{to morali da radimo dalje, u tom smislu, vjerovatno bi to moralo podrazumijevati raspravu oko toga dokumenta u skup{tinama svih onih federalnih jedinica ili djelova ove Jugoslavije koju ra~unaju da }e i sutra u sastavu te nove Jugoslavije biti, pa ne isklju~uje mogu}nost ~ak i u saveznom parlamentu, oko toga. Ali, onda bi to zna~ilo, u takvoj situaciji, ukoliko bi takav dokument i{ao na tako {iroku raspravu i podr{ku, parlamentima republika; jer vi ve} prakti~no u svojim skup{tinama srpskih krajina ve} }ete biti u prilici da se oko toga izja{njavate, pa mogu}e i u saveznom parlamentu, u tom slu~aju bi vjerovatno Predsjedni{tvo Jugoslavije, na osnovu takvih odluka i skup{tina u Srbiji, Crnoj Gori, u Saveznom parlamentu, ne isklju~ujem mogu}nost u Parlamentu Bosne i Hercegovine, ili u srpskoj Skup{tini Bosne i Hercegovine, itd; na osnovu tih i takvih opredjeljenja, onda bi bile u prilici da, bilo da zauzme stavove, da preuzme obaveze ili odgovornosti; to bi zna~ilo, ~ini mi se, jedan mnogo slo`eniji, te`i i rizi~niji put sa stanovi{ta obezbedjenja jedne kohezije, u jednom trenutku, koja nam je, prakti~no, najpotrebnija. BORISAV JOVI]: Izvinjavam se, ovim se dokumentom, uop{te ovim sporazumom sa Ujedinjenim nacijama, uop{te ne re{ava politi~ko pitanje, da bismo mi ovde diskutovali da li }e Krajina biti u Hrvatskoj ili }e biti van. Ne re{ava se to pitanje. Ovde se samo re{ava pitanje uspostavljanja mira na du`i period, da bi se politi~ko pitanje re{ilo. Krajine su sada van Hrvatske, fakti~ki.ostaju van Hrvatske, pod okriljem Ujedinjenih nacija, i tu nema {ta da se diskutuje da se ovim aktom ne{to menja. Jedino {to se oko va{ih primedaba, ovde, mo`e razgovarati – to ne mo`e biti primedba, jer se ne menja ni{ta u odnosu na sada{nje stanje, jer su krajine van Hrvatske, ne teoretski, nego fakti~ki. To je zasnovano na strahu koji ja opravdavam. Taj strah mo`e da postoji, ali fakti~ki se ni{ta ne menja u odnosu na sada{nje stanje ~injenicom da dolaze “Plavi {lemovi”, jer krajine ostaju van Hrvatske. A, {to se ti~e politi~kog re{enja – ono ostaje da se re{i, da se nadje. Nije ni do sada re{eno. Jedino se mo`e razgovarati sa njima o ovim drugim primedbama – da je neprihvatljiva kontrola nad policijom, ili demilitarizacija. To su konkretne stvari o kojima se mo`e razgovarati, jer je to predlo`eno unutra, a ovo nije predlo`eno. Nije predlo`eno da krajine ostanu u Hrvatskoj, ili ne{to sli~no. Tako da budemo na~isto o ~emu se radi. MILE PASPALJ: Izvinite, samo ne{to da ka`em. Izvla~enje Jugoslovenske narodne armije na granice Hrvatske, zna~i van teritorija Hrvatske, automatski vi priznajete avnojevske granice. A, na to 334
igra karta politike. ^im izvu~emo Armiju, mi priznajemo Hrvatsku u okviru u kolikom je ona bila, a onda }emo dalje pregovarati i igrati se – ~ija }e biti pobjeda. Mi to ne}emo. BORISAV JOVI]: Ja samo mogu da vam ka`em da odluka Ujedinjenih nacija da Hrvatska nema vi{e nikakvu jurisdikciju na tim teritorijama, sa hrvatske strane zna~i da je njena teritorija otcepljena. Dakle, molim vas, uzmite njihov prilaz. Zabranjuje im se prilaz vojni, zabranjuje im se prilaz policijski, sa stanovi{ta centra njihovog, zabranjuje im se ikakva jurisdikcija – sa tog stanovi{ta, oni }e re}i, prirodno, da je njihova teritorija otcepljena mimo politi~kog re{enja. Svako ima svoje tuma~enje. Ja razumem sve to {to vi govorite, ali treba da razumete da postoji i druga strana. Fakti~ko je stanje – sada se fiksira dostignuto za politi~ke pregovore, i niko se ne ugro`ava. RADOVAN KARAD@I]: Ja mislim da je razgovor, zaista, nezamjenjiv. Iskustvo Bosne i Hercegovine – kad ne znam {ta da radim, onda sazovem {to vi{e ljudi i razgovaramo do besvjesti, do jutra. Zato bih obnovio svoj predlog da zapo~ne rad koordinaciono tjelo pri Predsjedni{tvu. Ja znam dobro da ~itava na{a situacija, odnosno “dlaka” prednosti je “dlaka” legaliteta Jugoslavije. On se osporava tu i tamo, ali je ~injenica da je osporavaju, ako ga ne osporavaju oni efektori koji proizvode efekte tih odluka – to je, ipak, ne{to {to je legalitet. I Skup{tina koja je krnja i koja je uspostavila novi kvorum, i Predsedni{tvo itd. Dobro bi bilo da postoji jedna dru{tvena prihvatljivost neke pojave, i ~ini mi se da u ovom smislu u kome su govorila gospoda iz Krajine, treba uz Predsjedni{tvo da se ~esto nadju zvani~ni predstavnici krajina na sastancima, da to udje u u{i, da postane dru{tveno prihvatljivo, naviknuto da se okupljaju oko Predsjedni{tva Jugoslavije predstavnici ovih regiona, oblasti, krajina itd. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar koju mislim da bi trebalo, po{to }emo imati ovaj stenogram, koju mislim da bi trebalo uraditi, jeste da vidimo mo`e li se on popravljati na na~in da se stvore dobre prilike da dalji razvoj toga stanja, neminovno, ide u na{em pravcu, a ne u njihovom pravcu. Dakle, stav je, otprilike da to ide prema Jugoslaviji. Dalje, mislim, da se mo`e sugerisati – treba Vensu re}i, treba, kona~no, da se naviknu da kad dolaze ovdje moraju da tra`e i ljude na koje se to direktno odnosi, re}i da su do{le sna`ne zamjerke iz krajina i da molimo da se poku{a intervenisati. I u tom smislu, mislim, da treba postaviti pitanje policije, op{tinske i kraji{ke – kolika, kakva? Ako mi imamo policiju u krajini, zna~i – krajina je priznata. Zato sam ja pitao da li se misli na regionalnu policiju, ne op{tinsku, jer op{tina je za sada legalna i po Ustavu Jugoslavije i po Ustavu Hrvatske. BORISAV JOVI]: I regionalnu i op{tinsku. RADOVAN KARAD@I]: A, sada ako imamo jo{ i regionalnu policiju – Ujedinjene nacije su napravile jedan korak ka priznavanju krajina. Ja sam to davno rekao Babi}u i ovim na{im prijateljima – {to du`e traje Krajina, svaki dan trajanja Krajine, upravo zbog socijalne prihvatljivosti, Krajina postaje sve ve}a realnost. BRANKO KOSTI]: Mi ih jedno vrijeme nijesmo mogli na Predsjedni{tvu pomenuti, ~ak. 335
RADOVAN KARAD@I]: Da – kr{i se Ustav. A, sada je, dakle, prihva}eno, jer krajine toliko dugo traju i postale su realnost. Vidite kako se Evropa pona{a, gdje joj odgovara, prihvata legalitet, ali gdje joj ne odgovara – ne prihvata legalitet nego fakticitet. Dakle, mi moramo biti dovoljno mudri da pripremimo i legalitet i fakticitet, i da uvijek nastupamo i sa stanovi{ta legalnosti i sa stanovi{ta fakti~kog stanja. Tako moramo biti, jer Evropa je takva – nedosledna je, odnosno dosledna je u pra}enju svojih interesa. Pitanja koja treba, pored pitanja policije – pitanje naseljavanja staviti u ovaj papir, da se popravlja. Dakle, ne odbacuje se papir. Ja mogu da vam ka`em iz na{ih prilika u Bosni i Hercegovini. Gospodin Radi} zna i on spada u jednu grupu stalo`enih. Mi smo napravili spisak poteza. Deset poteza u pravcu koji mi ho}emo, da rezultata bude. Ovo ostaje u Jugoslaviji – Bosna, bilo kao cjela, bilo kao na{i krajevi. Ali mi ih ne proizvodimo u djelo dok Alija204 ne zabrlja ne{to. Kad Alija zabrlja ne{to, mi realizujemo potez broj 5. I, onda ~ekamo. Kad Alija zabrlja jo{ ne{to – mi potez broj 6. Mi, recimo, smo plebiscit sada radili. Da smo ga uradili kad su predlagali na{i “jastrebovi”, ne bi iza{lo vi{e od 60-70% Srba. Ali, kad smo sa~ekali Aliju sa onim nezakonito usvojenim Memorandumom, pa smo onda proglasili plebiscit i polumrtvi ljudi su ustajali da glasaju. Dakle, tu moramo da igramo jednu igru na jednoj “`ici.” Pitanje naseljavanja. Ko ima pravo? Ako vi uspijete da stavite tamo da ne mogu da se nasele ratni zlo~inci, ili da tra`ite pravo da sudite ratnim zlo~incima, mnogi }e, koji su zlo~inci i koji nisu zlo~inci pomisliti – ne smeju da se vrate jer mogu biti zlo~inci, jer su mnogi, zaista, od njih po~inili zlo~ine. BRANKO KOSTl]: To im pravo ovaj dokument uop{te ne uskra}uje jer on ne ulazi u to. RADOVAN KARAD@I]: Pitanje je da li to treba javno re}i ili treba da se implicira. Dalje, pitanje pravnog sistema. Ja mislim da vi imate potpuno pravo da se oslanjate na pravne i ustavne dokumente Jugoslavije jer to je ono {to smo mi u Bosni i Hercegovini, da ne bismo ru{ili Ustav rekli smo – vi ste prekr{ili svoj Ustav, on vi{e ne vredi. Ali ima jo{ jedan stariji akt, ~iji prioritet mi ovdje priznajemo, a to je Ustav Jugoslavije. Mi vodimo ra~una da sve {to radimo ima upori{te u Ustavu Jugoslavije, jer nam Ustav Bosne i Hercegovine vi{e ne valja po{to su ga oni “probu{ili”. Dakle, to je jo{ jedno od pitanja. Pitanje razvijanja, a mislim da to ne treba da ulazi u dokumenat, nego treba da se stvori jedna strategija razvijanja veza sa Jugoslavijom: privrednih, kulturnih, saobra}ajnih. Zatim, omogu}avanje pro`imanja i pravnog i privrednog `ivota sa Jugoslavijom. To ako uspijete, u ovom periodu, koliko }e biti – pola godine, godinu dana, koliko bi bile te snage Ujedinjenih nacija, da hipertrofi{ete te veze, a da osu{ite veze prema Hrvatskoj. Time je postignuto vrlo va`no fakti~ko stanje koje prerasta, samim tim u kvalitet, odnosno prerasta u pravno stanje. Jo{ se malo mislim, neko je dao ideju – da li se mo`e obezbjediti i jurisdi~ko prisustvo savezne dr`ave, odnosno federacije. Ne Srbije – to nije dobro jer odmah nas optu`uju da pravimo veliku Srbiju, nego jurisdi~ko prisustvo savezne dr`ave, da drugi stepen odlu~ivanja bude savezni sud – za zlo~in itd. Treba da razmi{ljate, da vidite da, eventualno, i postavite
204
Izetbegovi}.
336
zahtjev za kriminalna djela koja su inkriminisana i u Zakoniku SFRJ, da drugi stepen odlu~ivanja ne bude republi~ki ustavi nego da to bude savezni Ustav. BORISAV JOVI]: Krajinski }e biti. RADOVAN KARAD@I]: Da, ali krajinski ima dva stepena, ali ima neki gdje mora biti. To je jedna stvar. To je nekoliko ovih pitanja koje bi trebalo u radu obezbjediti, da ona udju u dokumenat. Ako ne mogu u dokumenat, da udju u va{u strategiju stvaranja prilika. Moram da vam ka`em da i dalje mislim da je u ovom trenutku najva`nija Bosna. O~uvamo li mi Bosnu u Jugoslaviji, te su Krajine ostale u Jugoslaviji. ^im se zavr{i to, ~im se zaledi to stanje tamo, ja garantujem – mi }emo imati ogroman pritisak jer Tudjman zna da je izgubio krajine ako Bosna ostane u Jugoslaviji. To je van svake sumnje, on te krajine nikad vi{e dobiti ne}e. U najmanju ruku one mogu biti neka jugoslovenska teritorija, bezcarinska zona, ne{to {to bi ~ak bilo pogodnije za vas – bez poreza, neka teritorija. Sigurno Hrvatska – ne. Ali ako bi on uspio da Bosnu poljulja, onda je pitanje kako krajine mogu ostati jugoslovenske. Toliko. BRANKO KOSTI]: Samo da jo{ jedanput podsjetim. Ovaj dokument, uop{te, ne dolazi u pitanje politi~kih odnosa i jurisdikcije vlasti i svega drugog. Srpske Krajine, sada, rade, one imaju svoj sistem vlasti, imaju svoje pravosudje, imaju svoju pravnu regulativu itd, na koju hrvatska vlast nema nikakvog uticaja. Mislim da ste vi uspjeli da obezbjedite u oblasti pravne regulative da polazite od Ustava Jugoslavije. Ovo o ~emu je sada gospodin Karad`i} govorio je izuzetno korisno sa stanovi{ta, da ka`em, jedne razmene mi{ljenja, sugestija, savjeta itd, da se u daljem razvijanju vlasti u krajinama ide ka tom pro`imanju, naslanjanju itd, ali ne bi bilo dobro, po mom mi{ljenju da ta pitanja otvaramo, ili da razmi{ljamo o tome da ih u ovaj dokument unosimo. Ovaj dokument reguli{e samo pitanje prekida vatre i dezanga`ovanje Jugoslovenske narodne armije kroz uvodjenje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kao elemenat za uspostavljanje trajnijeg primirja u okviru koga, onda, treba da tra`imo politi~ko rje{enje za status krajina u okviru ukupnog rje{enja politi~ke krize. Ilija Kon~arevi} se javio. ILIJA KON^AREVI]: Meni su gospodin Jovi} i gospodin Karad`i} veliki deo diskusije i dilema razre{ili. Gospodin Jovi} ka`e i tra`i da mi njemu verujemo. Gospodine Jovi}u, ja znam {ta ste u martu, za {ta ste se zalagali – budite sigurni da Vam verujem. Ali, isto tako, tra`imo od Vas da Vi verujete nama, na kojoj smo mi muci, da opreznost koju mi iznosimo, {to smo boja`ljivi za ne{to i {to tra`imo duple, troduple i petoduple garancije – to proizilazi iz situacije i polo`aja u kome se mi nalazimo u odnosu na narod koga smo mi poveli u borbu. Gospodin Ad`i} ka`e za ove snage. To je za nas prihvatljivo potpuno, {to Vi govorite. Medjutim, mi tra`imo – ko }e biti garant? Da li je mogu}e izvesti kroz ovaj dokumenat da i bude pismeno garant Jugoslavija, u slu~aju napada na nas? Koje su obaveze Jugoslavije za koju smo se mi borili? To, ako bude bilo u dokumentu, mnoge dileme }e biti otklonjene i lak{e }e biti svakom borcu i narodu objasniti {ta je ovo {to se sa ovim dokumentom `eli. Bez takve garancije, svako }e se pitati – za ~ega je to moj sin poginuo? Ko je taj od nas ko }e mo}i i kazati tom ~oveku – tvoj sin je poginuo za Jugoslaviju. On }e, normalno, pitati – gde su 337
jugoslovenske garancije, u slu~aju ponovnog napada od strane onoga sa kim smo do sada ratovali? Mislim da bi ova dilema trebala da se razre{i kroz ovaj dokumenat, a ovo {to je predlo`io gospodin Jovi} – ja mislim da }e jutro ipak biti pametnije od ve~eri, svi smo mi sada pomalo umorni, pa da mi razmislimo o svemu ovome, pa da se sastanemo uskoro, jer smo ve} pomalo umorni, pa da ponovo diskutujemo. Toliko. BRANKO KOSTI]: Izvolite. MILE BOSNI]: Ja sam u delegaciji Skup{tine SAO Krajine i predstavljam jedan deo za koga je Cviji} rekao da je najstradalniji deo na Balkanu – to je Kordun. Zato }u vam re}i, najprije, ono {to sam kao ~ovek – prvo, osje}am se stra{no povredjen, {okiran, razo~aran. Ne znam koji bi jo{ izraz upotrebio. Na Kordunu je1941. do 1945. godine, 33.000 `rtava bilo. Nas na Kordunu sada ima toliko. Na{i momci su ginuli da bi se jedinice JNA izvukle iz Karlovca, i sada te jedinice JNA treba da odu iz Karlovca. Gospodo, mi }emo vas tu`iti za veleizdaju ukoliko jedinice JNA napuste Jugoslaviju. To je za nas napu{tanje Jugoslavije. Mi mo`emo i}i sa ovim stenogramom, ali sa ovim stenogramom vi gubite kao ~asni i po{teni ljudi u koje mi vjerujemo. I, `ao nam je {to su vas stavili, kao ~asne i po{tene ljude, da nas uvjerite u ne{to u {ta sam ubedjen da ne vjerujete ni sami. Nama se ne mo`e podvaljivati da smo mi protiv snaga Ujedinjenih nacija. To nije ta~no. Mi samo ho}emo da snage Ujedinjenih nacija budu tamo gdje je njihovo mjesto, a to je na liniji razgrani~enja. Ko }e objasniti na{im ljudima da }e njima snage JNA biti 80 km iza ledja, a usta{e 50 km, a u snagama Ujedinjenih nacija bi}e ljudi kojima mi ne vjerujemo? Ko sada nama ka`e da na{a diplomatija sada, najednom, ovde nama takve savjete djeli? Onda je to ona ista diplomatija koja je po Francuskoj, koje-kuda, postavljala krive ljude. Ko mo`e tom narodu to da objasni, ja bih njega volio da vidim? Bojim se – vi govorite o legalitetu Pa, vas ne pozivaju nigde. Pitaju predsednike nekih dr`ava. Zna~i, oni ne priznaju Jugoslaviju, oni pozivaju te predsednike i ti odlu~uju. A, mi? Gdje smo mi? Gdje su na{i poklani? Vjerujte, mo`emo 100.000 puta i}i medju narod, ali taj narod, na ovakav na~in, te “Plave {ljemove” ne}e prihvatiti. Taj narod ne}e prihvatiti da se kapom “Plavih {ljemova” usta{e tamo vrate. Ja }u biti sa tim narodom. Prema tome, onog trenutka kada se takva odluka donese, ja znam da nas je Jugoslavija napustila, i znam gdje mi je mjesto. Ja sada govorim emotivno, ali vjerujte da tako govori i taj narod. Taj narod }e ovo shvatiti kao jednu stravi~nu izdaju sa na{om Armijom, koja se bude povla~ila – bi}e “ispljuvana”. Za na{om Armijom, koja vi{e ne}e biti na{a, oti}i }e sve na{e `ene i djeca. To }e biti najve}i egzodus u posljednje vrijeme. Ali, vjerujte da }e mu{karci ostati. Vi o tome morate voditi ra~una. Nemojte nas ubjedjivati u potrebu dolaska snaga! Ali, pomozite nam da objasnimo da smo mi u Jugoslaviji, a Jugoslavija je sada – tamo na granici. Ona gospoda neka idu kud ho}e. Vi{e Jugoslavije u starim granicama nema. Nemojte nas dovoditi u situaciju, ili sebe, da nam se desi ono {to su nam stariji ljudi pri~ali: Moj sinko, fino je sve to, ali da vidi{ kad vas sad po~nu hapsiti. Molim vas da to imate na umu, a vjerujte da tako misli, 100 posto – srpski narod na Kordunu, Baniji, Lici i Kninskoj krajini, koji nije pobjegao u Beograd; zna~i, onaj koji je ostao i koji }e ostati. 338
Izvinite {to sam bio malo vi{e emotivan. BRANKO KOSTI]: Dobro, ali bih morao da iskoristim priliku da ka`em, gospodinu Bosni}u i svima, da morate shvatiti jednu stvar – vi i narod o kome je rije~ – da sve ono {to radimo, na nivou federacije; sve ono {to radi i jedan broj najodgovornijih drugova u Srbiji, prvenstveno je okrenuto ka tome da se za{tite interesi upravo onog dijela srpskog naroda, koji danas `ivi van Srbije i van Crne Gore. ^ini mi se, da nema toga interesa, kod nas u Predsjedni{tvu Jugoslavije i kod najodgovornijih ljudi u rukovodstvu Srbije, mislim da bismo mnogo lak{e ove probleme razrije{ili i da bi se, vjerovatno, Srbija mnogo lak{e pomirila s tim da konstitui{e i formira svoju samostalnu dr`avu; isto tako, i Crna Gora da formira svoju samostalnu dr`avu. Ali, sve {to ~inimo i {to, na javnoj sceni, upravo mi, ovdje u Predsjedni{tvu Jugoslavije trpimo, kao uvrede, maltretiranja itd, od te iste Mirovne konferencije, od strane pojedinih funkcionera {to nijesmo priznati; {to nas zaobilaze itd – preko svega toga prelazimo kao da se, jednostavno, ni{ta ne de{ava u odnosu na nas, a poku{avamo da guramo i da stvorimo i obezbijedimo uslove da se o~uva kontinuitet i da se Jugoslavija o~uva kao zajednica svih onih koji u njoj `ele da `ive, ra~unaju}i, prije svega, da je pravi i puni interes, koji je za{ti}en o~uvanjem te Jugoslavije, upravo interes srpskog naroda u Bosni i krajinama. Mislim da sve ono {to radimo je okrenuto tome. Rije~ ima gospodin Veljko D`akula, predsjednik Vlade SAO Zapadna Slavonija. VELJKO D@AKULA: Ja }u ukratko da ka`em – mislim da bi ovim razli~itim stavovima ili gledanjima, na ovaj prijedlog, mogla ba{ Zapadna Slavonija, na svom primjeru i situaciji u kojoj se nalazi, najbolje pomo}i. Shvatam na{u – da tako ka`em – bra}u iz krajina, jedne i druge, koji su oslobodili svoje teritorije; koji ih ~vrsto dr`e u svojim granicama i koji vladaju tom teritorijom. To je, danas, takva situacija i sigurno je da vi mislite da s tim treba tako i zavr{iti. Ali, Zapadna Slavonija, koja se nalazi u situaciji da nema dovoljno snaga – ni u oru`ju, ni u orudju, a ni u ljudstvu – jer je veliki prostor, slabo naseljen; a nemamo zaledje, kao {to imaju Banija, Kordun i Kninska krajina da se “svim ple}ima” naslanjamo na Bosansku krajinu, ve} samo uskim koridorom, preko mosta na Savi, koji je dijelom poru{en. Ostao je samo most na Savi. Mi znamo, o~i su nam uprte samo u Bosansku krajinu, dok je ona ovakva kakva jeste i dok je u miru; nama, u Zapadnoj Slavoniji postoje garanacije da opstanemo, u ovako te{kim uvjetima, kako to i jeste. Ne bih volio da ova situacija, kakva jeste danas, jer ste vi sigurni i dr`ite poziciju, ako se medjunarodne snage promijene, ako pritisak bude takav da nam materijalna dobra, u energiji i svemu drugom, budu blokirana; da se u Bosni razvije sukob, manji ili ve}i, i da osetite kako je to, na neki na~in, biti sam. Gledao sam svoje Srbe, koji su tra`ili pu{ku i da }e se osloboditi; medjutim, kada je vidio da mu pu{ka nije dovoljna, da mu treba i tenkova i ljudstva, a da to ne mo`e dobiti, onda se 18 sela diglo i moralo napustiti svoja ognji{ta; pa, zatim 22 sela, pa 15, pa Radi} je sve to do~ekivao u Bosanskoj Gradi{ki i snabdijevao. Nemojte me krivo shvatiti. Ovo ne govorim da bih vas pokolebao; samo strepim da se ne desi i sa drugim krajinama ono {to smo mi, u situaciji kada to Bosanska krajina ne bude mogla podr`avati – u ljudstvu, u materijalnim dobrima i u svemu drugom. Vi ste sve to ~asno 339
i po{teno postigli. Sada treba mudro. Mislim da jo{ uvijek vojni~ki razmi{ljamo, ratni~ki; ali, mo`da da sagledamo do sutra, ili prekosutra, da sjednemo ponovo i da vidimo {ta sada ~initi da ne izgubimo ono {to smo postigli. Jer, mo`da postoje te tajne snage, koje mi ne procjenjujemo i koje ne mo`emo sagledati, pa da izgubimo i ove pozicije koje, ovog ~asa, dr`imo. Mi dobro znamo, nas trojica, {ta to zna~i do}i ovdje – kumiti i moliti; i, na kraju, od svega toga, ne dodje gotovo ni{ta; a kada dodje{ tamo, ve} su “iskrivili vratove” ti na{i ljudi, borci, o~ekuju}i rje{enje itd. Dodje brigada – prije ode nego {to je do{la; a mi, ve} tri-~etiri mjeseca sami; a zaledje nam je jedino {umska cesta, krivudava i, Bosanska krajina. Koliko }e ona imati snage da nas podr`ava, u ovakvom vremenu, ne znam; ali, ako dodje do sukoba kod njih, bojim se da }emo ostati sami. Neka ovo ne uti~e na va{a razmi{ljanja i odluke; ali da vidite i sagledate da postoji daleko ve}i i druga~iji problem. To zna~i da se na razne na~ine po~inje rje{avati i ne treba, ve~eras, donijeti, neku odluku. Ali, strepim – jer, ve} vidim {ta sve zna~e ekonomske blokade: da iz Srbije ne mo`e do}i ni ljudstvo, ni energija, a tenkovi bez nafte ne idu, bez municije se ne mo`e. Ali, moramo masu toga sagledati, nego i}i samo srcem, onako kako mi Srbi to znamo – juna~ki i vite{ki, pjevati uz gusle, pa na kraju da do`ivimo ono {to sam do`ivio i ja, gdje je jedna tre}ina, ili – ne znam koliko, napu{tena teritorija. Sada me je utje{io drug Borisav Jovi} kada sam ga pitao: [ta sa Grubi{nim Poljem i svim onim selima, koja su napustila te prostore? Mi to sve nismo mogli dr`ati, osim po cijenu da svi izginemo. Rekao mi je – a to mi je drago, ako to taj dokument tvrdi – da oni moraju napustiti ta okupirana podru~ja, jer je to, ipak, prostor gdje su Srbi vijekovima `ivjeli. Molim vas da mi ne zamjerite, ali nastojte da se to malo {ire gleda, da ne bismo izgubili i ono {to imamo. Hvala. DMITROVI] BRANKO: Gospodine potpredsedni~e, poku{a}u da, sitnim detaljima, ka`em {ta se de{ava na Baniji, Kordunu i Krajini. Predsednik sam Skup{tine, a ujedno sam bio komandant, celo ovo vreme, ratnog {taba op{tine Kostajnica. Ja sam jedan od onih, koji je imao priliku da 13. septembra, TV Beograd ka`em da bi bio najsre}niji kada bi Kostajnicu mogao da sravnim sa zemljom, da pobrnam i posejem koprive. Kada sam to govorio, znao sam za{to sam to rekao. Bio sam mali, kada me je majka 1943. godine, bolesnog od tifusa vozila u Kostajnicu, tada sam video usta{e prvi put i drugi put u junu ove godine; s tom razlikom {to su ovi bili bolje naoru`ani i krvolo~niji od onih prije. Kada sam se vratio, posle rata, ku}i kao dijete od 9 godina, nisam ni{ta zatekao. Isto mi se desilo i sada; ne bih `eleo da se to ikome od vas desi, samo sa tom razlikom {to mi je sada ku}a bila oplja~kana, uni{tena, ponovo nakon 45 godina; ne zbog toga {to sam Srbin, a oni Hrvati, da nema {anse vi{e da `ivimo skupa, ve} i iz duga prema svoja dva unuka, koji mi ne}e oprostiti {to sam im ostavio to ljudsko zlo – u amanet. Sa pravom mogu da napi{u, da sam izdajica, jer sam po~eo, pa ustuknuo, i njima ostavio da rije{e ono {to ja nisam imao snage i ljudske obaveze da na vrijeme re{im. Na{a je velika obaveza prema narodu, koji se u dva maha izja{njavao da opstane, i o~uva dr`avu Jugoslaviju, sa ostalim narodima, koji to ho}e; i izjasnili su se za pripajanje Republici Srbiji, a od svega toga nam je ostalo da, najverovatnije, ostanemo u usta{koj dr`avi Hrvatskoj, gde }e se, opet, nakon 15 – 20 godina okupiti ovakav skup i razmi{ljati {ta dalje, govoriti jedni 340
drugima – koliko je tko u nezavidnoj situaciji i izgovarati te{ke rije~i na na{ ra~un, {to to nismo na vrijeme i kako treba rije{ili. Molim vas da, svi zajedno, imamo ~vrst stav prema ovoj situaciji, jer vam garantujem da do ove situacije nije doveo srpski narod; nikoga nisam isterao iz ku}e, ali sam morao napustiti svoj prag i ~etiri mjeseca, svaku drugu no}, sam spavao u drugom selu; familija je rasejana na pet strana; i danas se nismo svi skupili. Te{ko vam je kada vas unuk pita: “Da li smije do}i svojoj ku}i”, a to mu ne mogu dozvoliti. Odgovorno podr`avam stav Skup{tine SAO Krajine, ~iji sam ~lan; jasno mo`emo Franji205 da ka`emo da on mora da razbija glavu kako da rije{i to zlo, koje je on zapo~eo; i {ta da ka`emo roditeljima, koji su izgubili sinove i zbog ~ega, ako i dalje ostanemo zajedno. Garantiram da srpski narod, koji `ivi u Krajini, svojim pona{anjem i svojim djelovanjem, nikada ne bi doveo do situacije – da li plavi {lemovi ili ne. S tim da moram da naglasim, i da podr`avam one opcije, gdje se tra`i izlaz, ali da se nadje pravi izlaz, da to ne bude kratkog vremena, da to ne bude da smo to sada rje{ili, a sutra – kako }e biti – neka bude; nego da se pitanje srpskog naroda na Baniji, Kordunu, Krajini razre{i do kraja, jer stvarno mi nemamo {anse da zajedno `ivimo. To bi bila nenormalna stvar. Ja sam jedan od sentimentalnih ljudi; nisam za to da se ubijamo, ali sam za to da nadjemo nekakvo re{enje, ako ga mo`emo na}i – da se jednoga dana razdvojimo i da oni `ive svojim `ivotom, a mi svojim. Hvala. BORISAV JOVI]: Da pitam sve vas, {ta mislite kako je nama, ovde, koji ne mislimo i neverujemo da smo, ni za trunku, manje odgovorni ni zainteresovani, i isto bi dali, {to i vi dajete, da se, ni u kom slu~aju ne mo`e desiti i ne}e desiti da krajine ostanu hrvatske, ni da postanu Hrvatska. [ta vi mislite kako to nama sada izgleda kada vi nama govorite na na~in kao da smo mi pre{li sa druge strane i kao da ne radimo, maksimalno, po na{em ubedjenju da se i ostvari to da krajine budu u Jugoslaviji. Molim vas, potpuno razumem va{e emocije, da shvatite da mi, ne da mislimo da ne}e biti krajine Hrvatska, nego smo ubedjeni, dok smo mi tu, nikada krajine ne}e biti hrvatske. Samo se ovde postavlja pitanje na koji na~in to da izvedemo, sa {to manje tragedije, `rtava, da nam ne izginu generacije i da upropastimo ovo {to smo postigli. Samo se o tome radi. Prema tome, malo i nas, ovde, za{titite, i na drugom mestu, ako mislite da zajedni~ki pobedimo. BRANKO KOSTI]: Rije~ ima Jugoslav Kosti}. JUGOSLAV KOSTI]: Posle ovoliko diskusija, rasprava, razgovora, `elim samo dve re~enice da ka`em: vrlo odgovorno, sve {to smo radili u ovom Predsedni{tvu, bar nas ~etvorica, {to radimo i {to }emo raditi je isklju~ivo u trajnom i pravednom re{enju srpskog naroda u Jugoslaviji; budite sigurni da }emo u~initi sve da ove krajine nikada vi{e ne budu u Hrvatskoj. Za mene }e biti poraz, ako to ne budemo ostvarili. Hvala. BRANKO KOSTI]: Rije~ ima Milan Marti}. 205
Tu|man.
341
MILAN MARTI]: Jo{ jednom se javljam za re~. Drugovi iz Predsedni{tva, nama je sasvim jasno da ste vi pod jakom presijom i stranih sila i da ste prosto matirani da nas ubedjujete da to treba tako da bude. Ali, ne mo`emo da shvatimo i prihvatimo te snage UN na teritoriji, koju smo mi krvlju oslobadjali, ne osvojili, nego oslobadjali; da imamo na stotine i stotine `rtava, najboljih sinova, koji su dali svoje `ivote za tu na{u Krajinu. Sada, od jednom, treba da prihvatimo plave {lemove na tim teritorijama, gdje uop{te za to nema potrebe. Molimo vas da vi uti~ete, jo{ jedan put, na Ujedinjene nacije, i ostale, da ka`ete na{ stav Krajine – da to ne prihvatamo, jer ne mo`emo da prihvatimo, jer su objektivni razlozi za to; i da prihvatamo plave {lemove, tamo gde je mjesto, zna~i, na liniji razdvajanja. Ne mogu da shvatim da mi se obja{njava da imam kontrolu policije, upravo ono {to je zahtijevao Boljkovac,206 svojevremeno, da postavi miliciju, tamo – u ova mjesta, sa {ahovnicom, navodno radi proporcionalnosti. Vi znate {ta to za nas zna~i – to nema nikakve {anse da ih mi ikada primimo. Nikakve {anse! Sada, od jednom, umjesto {to su te snage razmje{tene po Zagrebu, gde su na{i Srbi u takvom stanju, da nemaju nikakvih prava, da nos ne smeju promoliti iz svojih zgrada, tamo ne idu plavi {lemovi, tamo se ne utvrdjuju ljudska prava, a {alju se, ovamo, gde apsolutno ljudska prava nisu naru{ena. Predla`em da se oformi neka komisija za utvrdjivanje ljudskih prava, a nikako da se, ovde, naturi kontrola policiji na na{em teritoriju, da su tu navodono bila naru{ena ljudska prava. Na teritoriji Kninske krajine, Knina, imamo nekoliko sela, hrvatskih, gde nije apsolutno taknuta ni jedna ku}a, gdje su se Hrvati lijepo vratili. Jedno vrijeme nisu prema nama fer postupili. Ali, vratili su se i nije im dirano ni{ta. Za razliku od toga, imamo na teritoriji Krajine hiljade i hiljade izbeglica iz Zagreba, Zadra i ostalih mjesta. Molim vas, koja je logika da se na na{em teritoriju utvrdjuju ljudska prava, za razliku od tih mjesta – odakle su Srbi izbjegli? Molim vas da poku{ate UN predo~iti stav Krajine, da je neprihvatljivo da se snage UN razmjeste onako kako to ho}e Mesi},207 jer on je tako, upravo, htio. Jer, na{i borci to ne}e prihvatiti – s jedne strane, da o~ekujemo napad od usta{kih snaga, a s druge strane, iza ledja, imamo UN u koje ne}emo, sasvim sigurno, imati povjerenja. Ako im mo`ete to objasniti – objasnite im, ja im to ne bih mogao objasniti. Hvala. BRANKO KOSTI]: Zahtjev Mesi}a i Tudjmana je bio da se te snage postave na administrativnim granicama Hrvatske, sa Bosnom, sa Srbijom i Crnom Gorom. Ja sam u po~etku rekao da i na osnovu nekih mapa koje sam gledao, koje su radili zajedno eksperti UN sa nekoliko na{ih odgovornih ljudi u SSNO-u, po ~itavoj liniji razdvajanja su predvidjena posmatra~ka mjesta gdje su locirane te snage. Ne{to malo unutra su kvadrati}ima na toj mapi bila obilje`ena mjesta gdje }e te snage povremeno boraviti, i jo{ ne{to unutar teritorije mjesta stalnog boravka tih snaga UN. Nigdje, na ~itavoj teritoriji SAO Krajine, prema granici sa Bosnom, nisam vidio na toj idejnoj skici lociranog ni jednog vojnika UN. Sada se postavlja pitanje – ako tu treba da dodje 10 hiljada vojnika i ako oni treba tu da provedu 6 ili 16 mjeseci, ili 36 mjeseci – to je te{ko sada predvidjeti, ili i du`e od toga – mora 206 207
Josip. Stjepan.
342
li tolika masa vojnika i svega onoga {to podrazumijeva njihov du`i boravak tu, podrazumijevati da se tim ljudima moraju obezbjediti normalni uslovi smje{taja. Ako je to tako, onda se postavlja pitanje – da li bi u pravom smislu vi{e odgovaralo da mjesto stalnog boravka bude, primjera radi, u onom dijelu Karlovca ili Siska, koji ostaju kao hrvatski dio, ili bi te ljude trebalo smjestiti na ovom dijelu teritorije? Ja o tome razmi{ljam na isti na~in, kao {to sam razmi{ljao i oko toga gdje locirati Glavni {tab snaga UN. Isti motivi koji su me rukovodili, kada sam razgovarao sa gospodinom Karad`i}em oko lokacije {taba UN, na isti na~in razmi{ljam kada bi trebalo da se opredjeljujem oko toga, a gdje to mjesto stalnog boravka tih snaga postaviti. BORISAV JOVI]: Gospodine Marti}u, ovde nije akcenat na ljudskim pravima. Ovde je akcenat na za{titi od napada sa strane na te teritorije. Glavna funkcija snaga UN jeste da obezbede da na te teritorije vi{e ne mo`e niko da napada, dok se politi~ki njihova sudbina ne re{i i stvaranje uslova za politi~ko odlu~ivanje. To zna~i, po na{em shvatanju, politi~ka valorizacija volje srpskog naroda koji tamo `ivi. Prema tome, ovo za ljudska prava je uzgredna stvar, koja }e biti potpuno marginalna i intervencija mo`e biti mo`da jedna godi{nje, ili ako se desi neki incident. Glavna njihova funkcija jeste na teritoriji da onemogu}e da se neko prokrijum~ari sa jedinicama, sa vojskom, sa oru`jem itd. i da uznemirava narod ili nekog napada. To je ono o ~emu treba razgovarati – da li je to vama potrebno ili nije. Ako mislite da vama to nije potrebno, to je drugo pitanje. Onda, po~nimo od toga – da li postoji opasnost da hrvatska strana dalje nadire i napada na Krajinu. Sada, kada je na{a vojska tamo, ona }e stalno napadati; ako dodje vojska UN, podrazumeva se da }e prestati da napada; jer, podrazumeva se da }e prihvatiti da dalje ne ratuje. Ako bi ona po~ela dalje da napada, na{a vojska mora da udje nanovo tamo – drugog nema. Mi moramo da razgovaramo kako da dodjemo do politi~ke valorizacije volje srpskog naroda da ostane da `ivi u Jugoslaviji. Politi~ka valorizacija nije mogu}a bez pristanka Evrope i bez pristanka svih aktera u Jugoslaviji, a mi taj pristanak da ostvarimo, o~igledno, ne mo`emo, dokle god Hrvatska ima ideju i akciju da povrati te teritorije silom; da bi je zaustavili, mi tamo mislimo da postavimo snage UN na koje oni ne}e napadati – ako ve} pristanu. Jer, onda }e ceo svet biti okrenut protiv njih. Dajte da razmi{ljamo o glavnom pitanju. Sasvim je sporedno pitanje da li }e neki Hrvat da se po`ali da je policija prema njemu postupila nekorektno, pa }e onaj da zamoli da se korektno prema njemu postupa. MILE PASPALJ: Ne postavljamo mi ovdje neke stvari koje se mnogo razlikuju od vas. Mi jesmo za dolazak UN; pitanje je mjesta i pitanje je poteza koje treba vu}i. Vi znate ko je garant o~uvanja teritorije Jugoslavije, za koju mi sada ginemo. Izvla~enje JNA sa podru~ja teritorija koje smo mi oslobodili od usta{a zna~i da vi{e nema tog garanta o~uvanja te teritorije i sasvim druge politi~ke note dobija teritorija Krajine. Ne mo`e armija da se izvla~i sa teritorije Jugoslavije. Nemojte da to dozvolimo. BORISAV JOVI]: I dalje je JNA garant, na na~in na koji smo vam govorili, a pitanje je – da li bi UN pristale da na istoj teritoriji budu dve vojske?
343
MILE PASPALJ: Artiljerija bitku nikada nije dobila, nego vojni~ka noga. BORISAV JOVI]: Znam, to je teritorija koja se za dan mo`e pre}i. BRANKO KOSTI]: Molim vas, ja bih iskoristio priliku da posle dosta opse`ne razmjene mi{ljenja, koja je po mojoj procjeni bila veoma korisna; pitanje je da li smo je mogli ranije obaviti, s obzirom da smo, prakti~no, tek jutros dobili ovo {to je bilo rezultat razgovora i pregovora. Kao {to vam je poznato, gospodin Sajrus Vens je samo prilikom zadnjeg boravka pet puta imao razgovore sa gospodinom Milo{evi}em, {to zna~i da je najmanje toliko puta imao razgovore i sa Tu|manom – vjerovatno. Iz ovoga {to je do sada re~eno, slobodan sam da izvu~em, otprilike, slede}e zaklju~ke ili procjene: Ono {to srpskom narodu u krajinama i najodgovornijim predstavnicima koji su danas ovdje uzeli u~e{}a u radu, najvi{e smeta razmje{taj snaga UN po teritoriji. Vi, s va{e strane, gotovo bez izuzetka, insistirate da to bude isklju~ivo na liniji razdvajanja. Ako sam ja dobar zaklju~ak izveo, onda bi dobro bilo da ~ujemo va{e mi{ljenje i procjenu, {to ne zna~i da se to mo`e u daljem toku razgovora i obezbijediti – da li to zna~i da bi te snage, po va{oj procjeni, trebalo locirati, da budu trajno nastanjene i naseljene na dijelu teritorije koji ~ini Hrvatsku, a ne na teritoriji srpskih Krajina? To je pitanje koje se postavlja kao otvoreno. Vi mnogo bolje znate {ta je linija razdvajanja, nego ja. Ja sam dolazio do Knina, ali izvan Knina nisam i{ao. Prema tome, vi znate {ta je linija razdvajanja, a znate {ta to zna~i dovesti za 10 ili 15 dana 10 hiljada ljudi i smjestiti ih negdje. To je vrlo prakti~no pitanje. To je jedan zaklju~ak. Drugi zaklju~ak koji ja izvodim iz ove rasprave, koji vama veoma smeta, to je {to se predvi|a kontrola policijskih snaga u srpskim krajinama – dakle, lokalnih i regionalnih policijskih snaga u srpskim krajinama – od strane policijskih nadzornika UN, kao drugo krupno pitanje. Kada govorimo o proporciji, odnosno nacionalnom sastavu tih policijskih snaga, vama niko ne}e mo}i nametnuti volju – ho}ete li uzeti “Antu ili [imu”, ili nekog drugog, ali iz tog sastava lokalnog stanovni{tva, u nekakvom procentu; vjerovatno je te{ko objasniti, ako se borimo za nekakav proporcionalni odnos, ili ravnopravan tretman, itd; vjerovatno je to te{ko sada obezbijediti, osim {to mo`emo da iskoristimo argumenat da snage Ujedinjenih nacija ne predvi|aju policijsku kontrolu policijskih snaga u Republici Hrvatskoj , gdje opet imamo jedan veliki broj srpskog naroda, koji ostaje van tih teritorija, koji mo`e biti ugro`en. Nama to mo`e biti razlog; ili, da se tra`i adekvatno uvo|enje kontrole rada policijskih snaga u Republici Hrvatskoj, sa stanovi{ta za{tite interesa srpskog naroda, koji ostaje van ovih teritorija; ili, argumenat, ako to ne bude prihvatljivo, da se poku{a ta policijska kontrola isklju~iti za lokalne i regionalne policijske snage u srpskim krajinama. Tre}i element, na kome vi ~vrsto insistirate je da se ne izvr{i potpuna demilitarizacija podru~ja; drugim rije~ima, da se ne izvr{i povla~enje Jugoslovenske narodne armije sa teritorije srpskih krajina; {to bi kao eventualni poku{aj, ili mogu}nost u daljim razgovorima moglo da poslu`i kao ideja lociranja, makar dijela tih snaga u odre|enim kasarnama, garnizonima itd, na teritoriji srpskih krajina, ne u onom broju i sastavu u kojem su one, danas, tamo prisutne, ve} kao – da ka`em – neprikosnovena rezerva. 344
To su tri pitanja, koja poku{avam izvu}i iz svega {to je do sada razgovarano; iz ~ega zaklju~ujem da vi, u principu nijeste protiv te ideje i razmi{ljanja o anga`ovanju “plavih {ljemova”, nijeste protiv te ideje i na{eg nastojanja da pomo}u toga poku{amo zaustaviti rat i, onda, putem anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, uspostavljanjem mira tra`iti politi~ka rje{enja, o~ekuju}i da nam, upravo to anga`ovanje, obezbije|uje da bude za{ti}eno ono {to je, do sada, postignuto. Mi bismo mogli da iskoristimo priliku, polaze}i od ovoga {to je Jovi} predlo`io, da se, ipak, ostave dva – tri dana za razgovor i konsultacije kod vas; da vidimo i kod na{ih predstavnika, koji vode te razgovore – Milo{evi}a i Kadijevi}a208; mada moram re}i da u~e{}e Kadijevi}a u ovim razgovorima se, uglavnom, ograni~ava na ovo pitanje prekida vatre i po{tovanja prekida vatre; jer je Kadijevi} odbio bilo kakav razgovor sa gospodinom Vensom, koji se ti~e politi~kih pitanja, {to je sasvim razumljivo i razlo`no, ra~unaju}i da Armija i dalje ostaje pri tome da se ne mije{a u raspravu oko politi~kih pitanja; da je to stvar nadle`nih politi~kih organa. Ali, u tom slu~aju, vjerovatno bi jedna detaljnija informacija i razgovor, koji bismo imali sa Milo{evicem, koji vodi te razgovore, nastojanja i poku{aje da se na ovim pitanjima poku{a jo{ ne{to posti}i, ra~unaju}i da je ne{to od onoga {to sam ve} govorio – ~ini mi se – i usagla{eno; vezano, recimo, za uskladi{tenje oru`ja, za slu~aj razoru`anja Teritorijalne odbrane itd; da bi to bila pitanja na kojima, sada, treba da usredsredimo pa`nju i da vi iskoristite priliku za konsultacije sa delegatima u va{im skup{tinama, na osnovu ovih razgovora koje smo danas imali; pa da, na odre|eni na~in, vidite i oko tih pitanja koja sam sada poku{ao da notiram. Ne znam da li ima jo{ neko, ali za ova tri mi se ~ini da su klju~na; da vidite da li, na kraju krajeva, uz sve elemente, koje smo danas ~uli – nama je isti zadatak, posao i cilj, ni u jednom trenutku nijesmo bili jedni na jednoj, drugi na drugoj strani, nego cijenimo sve ove elemente, koji se moraju imati u vidu za kona~no opredjeljenje. ^ini mi se da je i u~e{}e gospodina Karad`i}a i gospodina Radi}a bilo dragocjeno, zaista sa stanovi{ta onoga {to se name}e kao problem i sjutra, ukoliko ne uspijemo zaustaviti taj rat, nego produ`enjem tih ratnih sukoba da doprinesemo da se taj ratni po`ar prenese na Bosnu i Hercegovinu, pa da se onda nema ni oslonca, ni potpore, ni sigurnog zale|a. Sve su to elementi koje moramo svi, krajnje odgovorno, sagledati; da onda, kroz te konsultacije koje }ete vi imati sa svojim delegatima u skup{tinama, jednostavno iskoristite te razgovore i za predo~avanje svega ovoga; pa da konsultujete mi{ljenje ve}eg broja ljudi oko toga. [ta na ovim pitanjima, koja su se ovdje iskristalisala kao klju~na, ako ne uspijemo posti}i sporazum – da li i}i na prihvatanje po tu cijenu, ili ne? To su dileme koje se pred nama postavljaju. Nisam imao namjeru da skra}ujem diskusiju, ali sam poku{ao – na neki na~in – da poku{am rezimirati. Rije~ ima Radovan Karad`i}. RADOVAN KARAD@I]: Poku{ao bih samo da negdje pomognem. ^ini mi se da bi, mo`da, bilo dobro da se ide sa dvije – tri varijante, stepenasto; pa, ako ne uspije jedna, povla~imo se na drugu, itd. Mo`da, da se prvo insistira na tome da se ka`e – u krajinama se insistira da budu postavljeni samo na liniji; pa, ako ta stvar ne uspije, onda da se ka`e: mo`e li da se napravi neko stepenasto rje{enje; dejstvuju na liniji razgrani~enja, a 208
Veljko.
345
stanuju i imaju rekreaciju – jer, to je, takore}i, vojni turizam za njih, oni imaju 30 odsto vremena za rekreaciju, oni ne predvi|aju da }e oni da se bore; tzv. hausing, problem smje{taja, stanovanja i rekreacije je u dubini teritorije, a djelovanje tamo. Drugo, da se precizira {ta zna~i kontrola policije. Ja sam pitao Vensa i on je rekao da oni ne}e da dejstvuju, nego da izvje{tavaju da li policija terori{e, odnosno da li ima policijskog terora nad pripadnicima druge nacionalnosti. Dakle, oni ne mogu da dejstvuju, ako je to ta~no; a to treba, tako|e, provjeriti {ta zna~i – nadzor nad djelovanjem policije. Kona~no, svaka policija svuda ima nadzor, od strane svojih civilnih organa. ^ini mi se da ne{to treba u~initi; jer, ako zaratimo u Bosni, krajine }emo izgubiti – sigurno. Koliko }emo Bosne spasiti i to je veliko pitanje. Pitanje je ho}emo li spasiti Sand`ak i Kosovo da se “ne zapale”. Zna~i, da vidimo da se mo`da stepenasto tra`i, da se ta~no napi{e – da dejstvuju na liniji razgrani~enja, a stanovanje i drugi sadr`aji da budu u dubini teritorije. BORISAV JOVI]: [ta bi nama smetalo da oni, u dubini teritorije, mogu da zaustave kamion i da prekontroli{u da li neko vozi oru`je? [ta bi nam to smetalo? Oni to predla`u, jer se boje pozadinske aktivnosti; znaju da su izme{ana stanovni{tva i da mo`e, iz pozadine, neko nekoga da napada. Jednostavno, treba razmisliti o tome. RISTO MATKOVI]: [ta bi onda smetalo da to isto kontroli{u i u dubini hrvatske teritorije? Drugo, {ta bi smetalo da proporcionalnost policije bude i na podru~ju Hrvatske? BORISAV JOVI]: Da li oni nama poma`u da nas ne napadnu usta{e, ili nam odma`u? Pa, ne}emo, valjda, sami sebe da napadamo, nego neko drugi da nas neko drugi ne napadne. Prema tome, ako je nama stalo da to {to smo postigli o~uvamo, kao i slobodu, i obezbedimo da ostanemo u Jugoslaviji politi~kim sredstvima; oni stoje da okolo niko ne u|e unutra, a iznutra, ako nas neko teroristi~ki napadne, da i to ne daju, da niko ne pro|e. Ja ne vidim da oni rade protiv nas, ni u ~emu; samo ako nemamo poverenje – to je drugo pitanje. RISTO MATKOVI]: Ali, oni kontroli{u da ne bi slu~ajno neko od na{ih imao oru`je. BORISAV JOVI]: Za{to nama treba oru`je, za koje svrhe? Da sami sa sobom ratujemo? RISTO MATKOVI]: Treba nam da se branimo, jer nas niko drugi ne}e braniti, ako se Ujedinjene nacije povuku. Ko }e nas braniti? BORISAV JOVI]: Oru`je je u na{im rukama. RISTO MATKOVI]: Ostavite to. RADOVAN KARAD@I]: Prvo, treba vidjeti koji je to broj policijskih snaga. 346
Drugo, mo`e se, dobar dio teritorijalnih snaga prevesti u policijske. Tre}e, ljudi }e, znam Srbe, sakriti – i topove, i sva{ta. ^etvrta stvar, koju je Vens rekao, on je rekao: “[ta vi mislite, ako budete na liniji, da hrvatski teroristi u|u i pucaju vam u le|a. Kako }ete vi dokazati ko je to uradio?”. Mi moramo da imamo kontrolu nad ~itavom teritorijom. Do}i }e nam hrvatski teroristi i puca~e na na{e snage. Vi nikada ne}ete mo}i dokazati da to Srbi nisu uradili. Tako da ima stotine aspekata. MILAN MARTI]: Imam predlog, to }emo veoma lako rije{iti, prihvatamo onog momenta da kontroli{u nas, kada prihvate da }e se kontrolisati u Zagrebu i drugim njihovim mjestima. Nema problema, dozvoljavamo da se i kod nas kontroli{e. BORISAV JOVI]: Gospodo i drugovi, shvatimo jednu stvar – mi to mo`emo da tra`imo i za Sloveniju, Norve{ku, [vedsku, ali to nije predmet razgovora. Nas, ovde, zanima kako da stvorimo uslove mirne da politi~kim putem ostvarimo cilj srpskog naroda u krajinama da ostanu u Jugoslaviji. Uop{te nas ne zanima sada {ta }e biti u Sloveniji, Hrvatskoj; to nije predmet razgovora. Oni neka brinu, o sebi, tamo. Predmet razgovora je kako da krajine ostanu u Jugoslaviji; kako da se ovde smiri i kako da mo`emo da postignemo politi~ko re{enje, koje }e nam potpisati Evropa i Ujedinjene nacije. MILAN MARTI]: Molim vas, mora biti predmet razgovora. Ako ispred 100 hiljada Srba, preko Ma|arske, meni dolazi u Knin profesor Svetozar Livada, profesor Priji},209 La|evi}210 i ostali iz Zagreba, da tra`e pomo}. 100 hiljada Srba ne smeju da “dignu nos” iz Zagreba; onda mora biti predmet razgovora. Prema tome, ne govorimo samo o njima, nego govorimo o na{im ljudima – i tamo. Pa, kada dozvolimo kontrolu u tim mjestima, nema nikakvih problema da dozvolimo istu vrste kontrole i kod nas. BRANKO KOSTI]: U tom smislu sam i sugerirao – ako govorimo o kontroli, da se ta kontrola predvidi obostrano – i za ove Srbe, koji ostaju na drugoj strani. BORISAV JOVI]: Govorimo o kontroli – tamo. Druga je stvar da ne prihvatamo kontrolu, ovde, zato {to tamo nema kontrole. VELJKO D@AKULA: Dok se god vodi rat, onda su Srbi, van krajina, prepu{teni sami sebi. Onoga ~asa, ako se uspostavi mir, uz takve garancije, koje se nude, mi tek onda imamo prilike da po~nemo da tra`imo re{enje za Srbe van krajina, koji su, ovoga ~asa, na margini, prepu{teni sami sebi; a to nam savest, sigurno, ne sme dozvoliti. JUGOSLAV KOSTI]: Oni }e do}i na na{e teritorije. 209 210
Prire|iva~i nisu utvrdili ime. Petar.
347
VELJKO D@AKULA: Treba im stvoriti uvjete da do|u na te teritorije. BORISAV JOVI]: Otvori}e se to pitanje. BRANKO KOSTI]: Da li se sla`ete da privodimo kraju razgovor i razmjenu mi{ljenja, za danas. Rekao sam, na po~etku, da nam nije cilj i namjera, danas, da bilo kakve odluke donosimo. @eljeli smo da vas detaljnije informi{emo oko ovih uslova, jer smo ih i mi jutros dobili. Ako prihvatate ovaj predlog, koji smo dogovorili, da sjutra, u~inimo dostupnim vama jedan – najvi{e dva primjerka stenograma; s tim {to bi bilo dobro da povedete ra~una oko na~ina kori{}enja stenograma, da ga ne umno`avate u nekontrolisanom broju primeraka i ne dozvolite mogu}nost da oni, koji bi to mogli da zloupotrebe, to dobiju u posjed. Ali, da vam, ipak, omogu}imo da imate stenogram i da va{i delegati, u skup{tinama srpskih krajina, ipak imaju u posjedu sve ove elemente, o kojima je danas govoreno i sve te krupne dileme, koje se pred nas postavljaju. Treba da se dogovorimo da narednu konsultaciju predvidimo za ~etvrtak. BORISAV JOVI]: [to se ti~e Srbije i Crne Gore, mi mo`emo njih zvati da u~estvuju, ovde. Ali, ipak, oni su u koordinaciji sa nama. Ne}ete imati od Srbije i Crne Gore nikakav problem – niti sa nama, niti sa njima, ukoliko ne mo`emo da se slo`imo. Ako mo`emo da se slo`imo, ono na ~emu se slo`imo, slo`i}e se Srbija i Crna Gora. Mi smo u .stalnoj komunikaciji. Ako vi insistirate, pozva}emo ih. Samo, u pitanju je, ovde, va{e stanovi{te i va{e mi{ljenje, a ne njihovo. BRANKO KOSTI]: Mi nijesmo pozivali, na ovaj sastanak, predstavnike Srbije i Crne Gore, i to je razlog za{to ne prisustvuju. Drugo, dugujem odgovor u vezi koordinacionog odbora, koji je iniciran na sastanku od 23. – ~eg. Ta ideja je prihva}ena, na tom sastanku; moram re}i da je u srpskim krajinama i u srpskoj skup{tini Bosne i Hercegovine, ona provedena; imenovani su ljudi, koji bi u{li u taj koordinacioni odbor. Ali, isto tako, moram re}i da u Skup{tini Crne Gore i u Skup{tini Srbije to jo{ nije provedeno. Zastoj je nastao, u jednom trenutku, zbog toga {to je do{lo do ovih razlika u prilazima oko Ha{kog dokumenta, neposredno, prakti~no, nakon sastanka – onaj je bio 23.-}eg, a ovo je 25.-og; tako da je rasprava, razja{njenja, amandmani, koji su dogovarani, oko kojih smo razgovarali, su oduzeli vrijeme. Ipak, mislim, neovisno od toga {to imamo interes da o~uvamo kontinuitet i legalitet Jugoslavije, bez obzira {to ga neki osporavaju, da }emo svojom uporno{}u, radom, dovesti do toga da se taj legalitet po~ne prihvatati i od onih, koji ga po~eli osporavati; ali bi imalo razloga dosta da imamo to koordinaciono telo i imalo bi razloga da se dogovorimo i oko priprema na tim poslovima, koje bi trebalo raditi, pripremiti, vezano i za dokumente i za sve to {to bi trebalo, sutra, da se aktivira za tu novu Jugoslaviju, o kojoj razmi{ljamo. BORISAV JOVI]: Nezavisno od formiranja koordinacionog tela, za slede}i sastanak mo`emo njih pozvati; oni }e do|u, kao {to ste i vi do{li.
348
RISTO MATKOVI]: Jedna molba, da nam se pomogne, po{to smo ve} tu, `eleli bi da provedemo odre|ene konsultacije, kako bi mogli, govorim u ime predstavnika Krajine, da pobli`e i op{irnije izvjestimo na{e poslanike, vladu, itd. da nam se omogu}i, ako je to u interesu i ostalih, nemam ni{ta protiv, susret, u toku sutra{njeg dana, sa predsednikom Srbije i predsednikom Skup{tine Srbije i, eventualno, susret u General{tabu. Ako bi nam tu mogli pomo}i, bilo bi nam drago, s obzirom da smo obavezni da prenesemo sva mi{ljenja – tih foruma, u Krajinu, da bi mogli, eventualno, da se konsultujemo oko ovih spornih pitanja. BORISAV JOVI]: Na~elnik General{taba danas vam je, ovde, govorio. On ne govori samo u svoje ime, nego govori u ime General{taba – to je jasno. [to se ti~e Srbije, mo`ete poku{ati da razgovarate sa Milo{evi}em; ali vam moram re}i da je ovaj dokumenat rezultat svih njegovih napora, razgovora i na{eg u~estvovanja, dosada{njih. Naravno, on bi, mo`da, na drugi na~in interpretirao to isto; svako ima svoj na~in; ali, ne postoji nikakva razlika izme|u nas i njega u pogledu napora da se maksimalno postignu i ocene – politi~ki, koje smo, ovde, davali. Vi mo`ete poku{ati, bilo bi dobro da, pre tih va{ih sednica, i njega konsultujete. RISTO MATKOVI]: Shvatam to; ali, shvatite da predstavnici Krajine, jednostavno, `ele da se susretnu sa tim. BORISAV JOVI]: Sada imate mogu}nosti da odavde poku{ate da obezbedite taj sastanak. RISTO MATKOVI]: Ima i drugih pitanja koja bi `eleli raspraviti i koje bismo obavezni raspraviti. RADOVAN KARAD@I]: Koliko se ja sje}am, bio je jedan poziv da svi do|ete – da do|u predsjednici op{tina, da do|u sve va`ne li~nosti; ne znam, za{to do toga nije do{lo. Ja sam pozvao samo gospodina Radi}a, jer je ta op{tina umije{ana. BORISAV JOVI]: Ne znam da li se on vratio, to mo`emo i sada poku{ati, a sutra, u svakom slu~aju, mo`emo poku{ati. Oko toga nema nikakvih problema. ILIJA SA[I]: Najbolje je to sada da uradimo. BORISAV JOVI]: Ne, mo`emo sada poku{ati da se dogovorimo, ne mo`e sada sastanak da odr`imo. BRANKO KOSTI]: Dobro, da li smo ovaj sastanak prihvatili orijentaciono za ~etvrtak – novu konsultaciju? (Odobravanje). VELJKO VUKELI]: Dru`e potpredsjedni~e, zamolio bih da to bude najranije u 12 sati, jer nam treba mnogo za put. 349
BRANKO KOSTI]: Ne bismo zakazivali prije 12 sati. Dakle, bi}e sastanak u ~etvrtak, ne prije 12 sati. O tome }emo vas obavijestiti. ILIJA SA[I]: Gospodine potpredsjedni~e, da li konkretno razgovaramo o ovim linijama razmje{taja? Jer, moram re}i da nama ovaj sistem po dubini odgovara ukoliko bi bile obuhva}ene i teritorije koje mi trenutno dr`imo, a koje su srpske. Da li princip razmje{taja }e biti predmet rasprave i dogovora sa Vensom kasnije, ili su ove linije koje ste danas rekli ve} sa njim dogovorene? BORISAV JOVI]: Koje linije? ILIJA SA[I]: Ove op{tine – Daruvar, Grubi{no Polje, Pakrac – ni{ta mimo toga, iako tu ima puno nelogi~nosti. BRANKO KOSTI]: Mi smo jednom razgovarali oko toga. Ove linije su ucrtane kao linije razdvajanja, a ne kao budu}e granice srpskih autonomnih oblasti. ILIJA SA[I]: Nisam na to mislio, nego sam mislio na linije pokrivanja snagama UN. RADOVAN KARAD@I]: Ja sam gospodinu D`akuli govorio – mi smo u Bosni i Hercegovini napravili etni~ku mapu, po selima, a ne po op{tinama. Jer, op{tinska regionalizacija i srpskih teritorija i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini bila je na {tetu srpskih cjelina. Srpske cjeline su razdvajane; recimo, Ozren koji je imao svoju op{tinu, razdvojen je izme|u {est op{tina; samo u Doboju smo neka relativna ve}ina; u drugih pet op{tina Srbi su manjina. To se isto de{avalo i po Slavoniji. I Vensu sam, tako|e, rekao da ne gleda mape sa op{tinskim granicama, nego da gleda etni~ke mape, gdje su ucrtana i sela. BORISAV JOVI]: Da pro~itam ovo – “Zapadna Slavonija: Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, zapadni delovi Nove Gradi{ke, isto~ni delovi Novske”. To tu pi{e. Onda pi{e re~enica: “Pre po~etka raspore|ivanja snaga prethodnica snaga UN bi, nakon konsultacija sa lokalnim liderima, odredila precizne granice za{ti}enih oblasti UN.” Prema tome, postoji mogu}nost da se van ovih op{tina uzmu jo{ neka sela, ili iz ovih op{tina isklju~e neka sela – zavisno koje su srpske teritorije. [ta nedostaje? ILIJA SA[I]: Nedostaje Podravska Slatina. VELJKO VUKELI]: Pogledajte apsurd – Slatina ima 12 hiljada Srba, Novska ima 5-6 hiljada Srba. Ili, Po`ega nije pomenuta, koja ima preko 10 hiljada Srba, a pominje se Grubi{no Polje, koje ima ne{to manje od osam hiljada. BORISAV JOVI]: Dakle, Podravska Slatina i Po`ega? 350
VELJKO VUKELI]: Da. Zatim, dijelovi op{tine Orahovica, Virovitica. BORISAV JOVI]: U pogledu ovih op{tina, treba da se poka`e struktura stanovni{tva i da se insistira da to u|e unutra. To ne}e biti veliki problem, kao {to su ove principijelne stvari Š...š211 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 479.
128 1991., prosinac 12. Knin Zapisnik 17. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 17. sjednice Vlade SAO Krajine, odr`ane 12. 12. 1991. godine u zgradi op{tine soba broj 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Vaso Le`aji}, Lazar Macura, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Bad`a, Vuka{in Babi}, Petar [tikovac, Veljko Stojisavljevi}, Jovan Kati}, Du{an Vje{tica, Milan Marti} i Milan Tarbuk. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade predsjednik Vlade dr Milan Babi} je otvorio sjednicu i predlo`io slijede}i: Dnevni red 1. Informacija o odlaganju objavljivanja Zakona o Javnom preduze}u “Elektrokrajina” 2. Izvje{taj sa sjednice Predsjedni{tva na kojoj je bila delegacija Vlade SAO Krajine. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/ 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednikVlade dr Milan Babi} i istakao da je odr`ao sastanak sa predstavnicima HE Obrovac i Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine Obrovac. Na tom sastanku je prihva}ena ova Informacija i sla`u se da preciziraju odnose u sistemu elektroprivrede izme|u samih subjekata, te da se predlo`i Zakon o elektroprivredi, koji je skoro gotov, a kasnije i Zakon o Javnom preduze}u “Elektrokrajina” u detaljnijoj varijanti. Predla`e da se donese Odluka o ovla{tenju ministra za elektroprivredu i energetiku da do dono{enja Zakona o elektroprivredi i drugih propisa, rukovodi svim elektroprivrednim subjektima u proizovodnji, prenosu i distribuciji elektri~ne energije na teritoriji SAO Krajine, uklju~uju}i i organizaciona i kadrovska rje{enja. Ovo iz tog razloga {to je ministar vr{io funkciju generalnog direktora, a i da se o~uva kontinuitet poslovanja. 211
U izvornom dokumentu nedostaje kraj zapisnika.
351
Vuka{in Babi} ministar za energetiku i elektroprivredu smatra da se treba na}i rje{enje kojim }e svi biti zadovoljni, a i da se ne stvara haos u elektroprivredi, te podr`ava stav u vezi dono{enja ove Odluke. Du{an Bad`a predla`e da se donese odluka o deblokiranju sredstava namjenjenih za li~ne dohotke. Vuka{in Babi} ka`e da Vlada takvu odluku ne smije donijeti, jer je preduze}e HE Obrovac ilegalno otvorilo `iro-ra~un. Jo{ uvijek je u sastavu jedinstvenog preduze}a “Elektrokrajine” i treba da posluju preko akreditiva i podra~una, a svoje zahtjeve da prosle|uje nadle`nim slu`bama preduze}a. Risto Matkovi} ministar za pravosu|e i upravu predla`e da se preduze}u HE Obrovac hitno isplate sredstva za li~ne dohotke, kao i sredstva za teku}e materijalno odr`avanje. Vuka{in Babi} isti~e da preduze}e HE Obrovac mora poslati obra~un njemu kao generalnom direktoru, da bi im se dozna~ila sredstva za uplate. dr Milan Babi} predla`e da se napravi procjena materijalnih tro{kova i uplata i da se ta sredstva prebace na akreditiv. Du{an Bad`a ministar za obrazovanje isti~e da postoji vi{e vrsta akreditiva te da se u ovom slu~aju mo`e otvoriti namjenski akreditiv za specifikaciju materijalni potreba. Vuka{in Babi} isti~e da se ne mo`e prihvatiti da ne bude jedinstven bod u ~itavom javnom preduze}u. Zatim je done{ena Odluka o ovla{tenju ministra za energetiku i elektroprivredu da do dono{enja Zakona o elektroprivredi i drugih propisa, rukovodi svim elektroprivrednim subjektima u proizvodnji, prenosu i distribuciji elektri~ne energije na teritoriji SAO Krajine. Odluka se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.212 Ad/2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, ministar za pravosu|e i upravi i istakao da je sjednici Predsjedni{tva odr`anoj 9. 12. 1991. godine prisustvovao zajedno sa predsjednikom Skup{tine i ~lanovima Komisije za izbor i imenovanja Skup{tine SAO Krajine, a na temu anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji.213 Sjednici su prisustvovali Milivoj Maksi} zamjenik sekretara za inostrane poslove, Slobodan [arenac, pomo}nik sekretara za unutra{nje poslove i na~elnik General{taba Blagoje Ad`i}. Nismo nai{li na razumijevanje, jer su nam predlagali da prihvatimo stavove koje su navodno potpisali Vens,214 Milo{evi},215 Tu|man216 i Kadijevi},217 a re~eno nam je da kona~nu odluku u vezi anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija mo`e donijeti Predsjedni{tvo, mimo nas. Zatim iznosi teze koje je podpredsjednik predsjedni{tva Jugoslavije Branko Kosti} ukratko izlo`io. Mirovne snage Ujedinjenih nacija bi se trebale privremeno anga`ovati, da bi se stvorili uslovi za potpuno primirje kako je zaklju~eno u @enevi. Mirovne snage uspostavlja Savjet bezbjednosti na preporuku generalnog sekretara i to vojne i policijske snage. Mirovne snage 212
Prilog nije prona|en uz zapisnik. Vidi dok. br. 127. 214 Cyrus. 215 Slobodan. 216 Franjo. 217 Veljko. 213
352
bi bile pod operativnom komandom generalnnog sekretara Ujedinjenih nacija. One bi se anga`ovale na 6 mjeseci a po potrebi i du`e. Zone u koje bi se rasporedile mirovne snage Ujedinjenih nacija zvale bi se za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija, a bile bi demilitarizovane. Ostaje jo{ da se razmotri pitanje povla~enja armije iz Prevlake, Visa, Boke Kotorske i Lastova. Za{ti}ena podru~ja bi bila oni dijelovi Hrvatske gdje }e po mi{ljenju generalnog sekretara biti potrebni specijalni aran`mani, u toku jednog privremenog perioda. Uspostavile bi se ~etiri zone: Isto~na Slavonija, Zapadna Slavonija, Krajina sjever i Krajina jug. Za{titu bi vr{ile pje{adijske jedinice mirovnih snaga i njihovi policijski nadzornici. Pje{adija bi obezbjedila da ~itavo podru~je bude demilitarizovano, a policijski nadzornik da mjesna policija postupa nepristrano i da {titi pravo svih gra|ana. Podpredsjednik Kosti} je zatim izlo`io da Krajinu prihvata kao samostalni faktor samo kao reakciju na secesiju Hrvatske, a Risto Matkovi} je precizirao da insistira na upotrebi termina Krajina. Milan Marti} je postavio pitanje po ~ijem zakonu vr{e slu`bu snage milicije u SAO Krajini, ako do|e do takvog rje{enja, te ko odre|uje obim milicijskih snaga. Postavljeno nam je pitanje za{to mi ne prihvatimo ovakvo rje{enje kad se u svakoj zemlji u kojoj su anga`ovane mirovne snage Ujedinjenih nacija status kasnije rje{avao referendumom toga naroda. Risto Matkovi} je postavio pitanje statusa nakon povla~enja snaga Ujedinjenih nacija i re~eno je da }e oru`ane snage biti spremne da prve zauzme obe teritorije. Zatim isti~e da je razo~aran stavom Blagoja Ad`i}a, a posebno Milivoja Maksi}a koji je isticao da ne smatra Krajinu samostalnim subjektom i nema razloga da se Krajina izdvaja iz Hrvatske. Predsjednik Skup{tine SAO Krajine je iznio stavove na{e Skup{tine i protestvovao {to se pozivaju na razgovor predsjednici skup{tina op{tina a preska~e Skup{tina i Vlada SAO Krajine. Insistirao je na tzv. zelenoj liniji i na stavu da je krizno podru~je Hrvatska, a ne Krajina. Risto Matkovi} je dodao da je simetri~no povla~enje sa tzv. zelenih linija hrvatske garde i JNA, velika uvreda za JNA. Na{a delegacija je izrazila `elju za susretom sa Slobodanom Milo{evi}em, ali je dr. Borisav Jovi} istakao da je u formiranju ovih stavova sudjelovao i predsjednik Milo{evi}. Na kraju smo istakli, ako se prizna Hrvatska mi insistiramo na tome da ostatak Jugoslavije prizna Krajinu i da bi napad Hrvatske na Krajinu zna~io napad na Jugoslaviju. ^lanovi Vlade su jo{ jednom podr`ali iznijete Stavove Vlade. Time je dnevni red iscrpljen. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} dao i prijedlog da se radi bolje koordinacije rada Vlade i op{tina SAO Krajine, uvede u praksu da sjednicama skup{tina op{tina prisustvuje ministar za pravosu|e i upravu i podpredsjednik u Vladi Risto Matkovi}, a po potrebi i resorni ministri. Prijedlog je podr`an i sjednica je zavr{ila sa radom. Predsjednik Vlade dr Milan Babi} Preslika, strojopis, latinica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine 353
129 1991., prosinac 18. Knin Zapisnik 18. sjednice Vlade “SAO Krajine”
ZAPISNIK sa 18. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odr`ane 18. 12. 1991. godine, u zgradi op{tine soba br. 51. Sjednici Vlade su prisustvovali: predsjednik Vlade, dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Vaso Le`aji}, Lazar Macura, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Bad`a, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Milan Marti}, Petar [tikovac, Veljko Stojisavljevi}, Du{an Vje{tica i Milan Tarbuk, a bili su prisutni i ~lanovi Ustavne komisije. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade predlo`io je slijede}i: Dnevni red 1. Utvr|ivanje prijedloga Ustava Republike Srpske Krajine 2. Zauzimanje stava povodom predloga Ministarstva odbrane Republike Srbije u vezi anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, 3. Dono{enje Odluke o imenovanju ~lanova Upravnog odbora zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite Srpske Autonomne Oblasti Krajine. 4. Dono{enje Krivi~nog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajine. 5. Dono{enje Odluke o isplati nov~ane naknade JNIGP “Glas” Banja Luka za {tampanje Ustava Republike Srpske Krajine. 6. Dono{enje Odluke o formiranju Savjeta mjesnih zajednica Drni{ i Petrovo Polje. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Istakao je da je Vlada SAO Krajine uputila predlog Vladi SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema da donese na Skup{tini Odluku o prihva}anju Ustava i odluka Ustavotvorne skup{tine SAO Krajine, te se prije dono{enja iste Odluke to nije moglo definisati u tekstu predloga Ustava. Skup{tina SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema je druga~ije konstituisana, pa je dr Milan Babi} predlo`io da konstitui{u novu, po uzoru na Skup{tinu SAO Krajine i da op{tine kao izborne jedinice biraju 7 delegata. Isti~e da je provo|enjem referenduma u mjesecu maju o.g. donesena Odluka o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji, ona nije rezultirala priznanjem, te se nada da }e to ostvariti dono{enjem Ustava. Zatim isti~e da postoji pritisak Evropske zajednice, a problem je i nedostatak inicijative Predsjedni{tva Jugoslavije da preduzme energi~nije korake na definisanju Jugoslavije i za{titi svog teritorija. S obzirom na okolnosti da Predsjedni{tvo Jugoslavije insistira na povla~enju armije sa teritorija Krajine i na demilitarizaciji Krajine, dovodimo se u nesiguran status pod patronatom UN-a. @elimo ravnopravan status sa ostalim republikama i ostajanje u saveznoj dr`avi sa onima koji to `ele. Politi~ko rukovodstvo srpskog naroda u Bosni i Hercegovini nije 354
se precizno i jasno odredilo u vezi budu}eg ure|enja Bosne i Hercegovine i to nije povoljno za Srbe u Bosni, a i za nas. Na{ zajedni~ki interes je da `ivimo na jedinstvenom teritoriju u formi federacije. U maju o.g. donesen je Ustavni zakon, a ne Ustav iz tog razloga {to smo o~ekivali ~vr{}u vezu sa Republikom Srbijom i definisanje ostatka Jugoslavije. Distancirali smo se na legalan na~in od Republike Hrvatske koja je iskazivala pretenzije na na{e prostore. Evropska zajednica }e do 15. januara priznati Sloveniju, Hrvatsku, a mo`da i Makedoniju, te moramo na vrijeme i jasno precizirati svoj zahtjev i zatra`iti od me|unarodne zajednice priznanje na{e dr`ave, kao i savezne dr`ave sa onima koji jo{ uvijek `ele da u njoj `ive. Dr Milan Babi} je zatim pre{ao na ~itanje predloga Ustava. Du{an E}imovi}, ~lan Ustavne komisije je istakao primjedbu na ~lan 69. Ustava Republike Srpske Krajine, da je malo 60 poslanika za sada{nji prostor. Risto Matkovi} isti~e da se broj poslanika bira prema broju stanovnika op{tine. Drugih primjedbi nije bilo i dogovoreno je da ostane 60 poslanika, kako je i predlo`eno. Du{an E}imovi} je tako|er dao primjedbu na ~lan 114. i predla`e da se izabere vi{e od 5 sudija. Taj predlog nije usvojen. Drugih predloga i primjedbi nije bilo. Dr Milan Babi} konstatuje da je Vlada utvrdila nacrt Ustava i Ustavnog zakona Republike Srpske Krajine i dala Ustavnoj komisiji na raspravu. Komisija je usvojila ovaj tekst i utvrdila ga kao predlog za idu}u sjednicu Skup{tine. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, pa je predlog Ustava stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Ustav Republike Srpske Krajine, prila`e se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio. Predsjednik Vlade zatim isti~e da }e se nakon usvajanja Ustava i konstituisanja SAO Krajine kao dr`ave uputiti zahtjev ~lanicama svjetske zajednice da priznaju suverenitet i me|unarodni subjektivitet Republike Srpske Krajine. Dr Milan Babi} zatim ~ita tekst zahtjeva: Aktom usvajanja Ustava od strane Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske Krajine, koja se Ustavom defini{e kao nacionalna dr`ava srpskog naroda i drugih gra|ana koji u njoj `ive stekla je osnovni preduslov za me|unarodno priznanje i sticanje nezavisnosti i suverenosti. Polaze}i od ove ~injenice predsjednik Republike Srpske Krajine poziva {efove dr`ava i vlada svih zemalja svijeta da priznaju nezavisnost, suverenost i me|unarodni subjektivitet Republike Srpske Krajine. Du{an E}imovi} predla`e dono{enje Zakona o manjinskim pravima i pravima etni~kih zajednica. Dr Milan Babi} ka`e da}e se donijeti taj zakon, ako ga budu tra`ili. Ad/2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}. Izlo`io je sadr`aj telefaksa Ministarstva odbrane Republike Srbije upu}enog [tabu teritorijalne odbrane na ime pukovnika Kasum Du{ana. Na postavljeno pitanje u vezi demilitarizacije Krajine i skladi{tenja oru`ja, te {ta uraditi sa {tabovima i jedinicama TO, dr Milan Babi} je odgovorio da Krajina nema namjeru da provodi demilitarizaciju na svojoj teritoriji. Jednoglasno je podr`an stav predsjednika Vlade. 355
Ad/3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vaso Le`aji} i istakao da izvr{na vije}a skup{tina op{tina sa podru~ja Krajine, predlo`e ~lanove Upravnog odbora fonda, te isti~e da za op{tinu Knin to jo{ nije dostavljeno. Milan Babi} predla`e da Vlada utvrdi kriterijume za izbor ~lanova u Upravni odbor, da izvr{na vije}a op{tina predlo`e korisnike koji nisu u stru~nim slu`bama Fonda, a da se izbjegne kandidovanje rukovodilaca drugih organizacija. Drugih predloga nije bilo, te je ovaj stavljenna glasanje. Jednoglasno je zaklju~eno da se ova ta~ka skine sa dnevnog reda i da se pripremi za jednu od narednih sjednica. Ad/4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te u ime Ministarstva za pravosu|e i upravu predla`e da Vlada usvoji ovaj Zakon. Predsjednik dr Milan Babi} je predlo`io da se isti Zakon skine s dnevnog reda i stavi na jednu od narednih sjednica. Ad/5. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je dr Milan Babi} i istakao da }e se Ustav Republike Srpske Krajine {tampati u JNIGP “Glas” Banja Luka i istim isplatiti 50.000 dinara. Drugih predloga i primjedbi nije bilo. Jednoglasno je donesena Odluka o isplati nov~ane naknade JNIGP “Glas” Banja Luka. Odluka se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.218 Ad/6. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Babi}. Za diskusiju se nije niko javio. Jednoglasno je donesena Odluka o formiranju Savjeta mjesnih zajednica Drni{ i Petrovo Polje. Ista se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.219 Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena. Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
130 1991., prosinac 19. Odluka Skup{tine “SAO Krajine”, Velike narodne skup{tine “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” i Skup{tine “SAO Zapadna Slavonija” o progla{enju Ustava “Republike Srpske Krajine” 218 219
Prilog nije prona|en uz zapisnik. Isto.
356
Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, donijele su ODLUKU O PROGLA[ENJU USTAVA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Progla{ava se Ustav Republike Srpske Krajine koji je usvojen na sjednici Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina od 19. decembra 1991. godine, na sjednici Velike Narodne Skup{tine Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem od 19. decembra 1991. godine i na sjednici Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija od 19. decembra 1991. godine Predsjednik Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Mile Paspalj, s.r. Predsjednik
Velike Narodne Skup{tine Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Ilija Kon~arevi}, s.r. Predsjednik
Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, Veljko Vukeli}, s.r.
Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izra`enom voljom srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajina potvr|ene na referendumu, kao i vjekovne borbe srpskog naroda za slobodu njegove slobodarske demokratske i dr`avotvorne tradicije, rije{en da stvori demokratsku dr`avu srpskog naroda na svom istorijskom i etni~kom prostoru u kojoj se ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava, dr`avu zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj, na vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i dru{tva, srpski narod Republike Srpske Krajine preko svojih poslanika u Ustavotvornoj skup{tini, d o n o s i USTAV REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Republika Srpska Krajina nacionalna je dr`ava srpskog naroda i dr`ava svih gra|ana koji u njoj `ive. ^lan 2. Suverenost pripada srpskom narodu Republike Srpske Krajine i svim gra|anima koji u njoj `ive. Srpski narod i gra|ani Republike Srpske Krajine suverenost ostvaruju referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika. ^lan 3. Teritoriju Srpske Krajine ~ini teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina. ^lan 4. U Republici Srpskoj Krajini slobodno je sve {to Ustavom i zakonom nije zabranjeno. 357
Ustavom su zajam~ena i priznaju se li~na, politi~ka, nacionalna, ekonomska, socijalna, dulturna i druga prava ~ovjeka i gra|ana. ^lan 5. Teritorija Republike Srpske Krajine je jedinstvena i neotu|iva. O promjeni granice Republike Srpske Krajine odlu~uju gra|ani referendumom. Skup{tina Republike Srpske Krajine mo`e odlu~iti da se druge srpske teritorije pripoje Republici Srpskoj Krajini ako se prethodno gra|ani tih teritorija izjasne za pripajanje Republici Srpskoj Krajini. ^lan 6. Republika Srpska Krajina ima grb, zastavu i himnu. Grb Republike Srpske Krajine je lik dvoglavog bijelog orla u uzletu. Na grudima orla je {tit sa krstom i ocilima, a ispod {tita natpis – Krajina. Zastava Republike Srpske Krajine je Srpska trobojka u rasporedu boja odozgo na dolje: crveno, plavo, bijelo. Himna Republike Srpske Krajine je “Bo`e pravde”. Glavni grad Republike Srpske Krajine je KNIN. ^lan 7. U Republici Srpskoj Krajini u slu`benoj je upotrebi Srpski jezik i }irili~no pismo, a latini~no pismo je u slu`benoj upotrebi na na~in utvr|en zakonom. Ukoliko je u nekoj od op{tina u Republici Srpskoj Krajini ne manje od 8% stanovnika pripadnika drugog naroda, u slu`benoj upotrebi je jezik i pismo i tog naroda. ^lan 8. Ustavotvorna i zakonodavna vlast pripada Skup{tini. Republiku Srpsku Krajinu predstavlja i njeno dr`avno jedinstvo izra`ava Predsjednik. Izvr{na vlast pripada Vladi. Sudska vlast pripada sudovima. Za{tita ustavnosti, kao i za{tita zakonitosti u skladu s Ustavom, pripada Ustavnom sudu. ^lan 9. Rad dr`avnih organa dostupan je javnosti. Javnost u radu dr`avnih organa mo`e se ograni~iti ili isklju~iti samo u slu~ajevima koji se zakonom odre|uju. II SLOBODE, PRAVA I DU@NOSTI ^OVJEKA I GRA\ANINA ^lan 10. Slobode i prava ~ovjeka i gra|anina ograni~ene su samo jednakim slobodama i pravima drugih i kad je to Ustavom utvr|eno. ^lan 11. Slobode i prava ostvaruju se, a dru`nosti se ispunjavaju na osnovu Ustava, osim kad je Ustavom predvi|eno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih sloboda i prava utvr|uju zakonom. Zakonom se mo`e propisati na~in ostvarivanja pojedinih sloboda i prava kad je to neophodno za njihovo ostvarivanje. Zloupotreba sloboda i prava ~ovjeka i gra|ana protivustavna je i ka`njiva, onako kako je to zakonom predvi|eno. 358
Obezbje|uje se sudska za{tita sloboda i prava zajam~enih i priznatih Ustavom. ^lan 12. Gra|ani su jednaki u pravima i du`nostima i imaju jednaku za{titu pred dr`avnim i drugim organima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovjest, politi~ko ili drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno porijeklo, imovno stanje ili koje li~no svojstvo. ^lan 13. @ivot ~ovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna mo`e se izuzetno propisati i izre}i samo za najte`e oblike te{kih krivi~nih djela. ^lan 14. Sloboda ~ovjeka je neprikosnovena. Neko ne mo`e biti li{en slobode, osim u slu~ajevima i u postupku koji su utvr|eni zakonom. ^lan 15. Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvr{ilo krivi~no djelo mo`e, na osnovu odluke nadle`nog suda, biti pritvoreno i zadr`ano u pritvoru, samo ako je to neophodno radi vo|enja krivi~nog postupka ili bezbjednosti ljudi. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra}e nu`no vrijeme. Pritvor mo`e trajati po odluci prvostepenog suda najdu`e tri mjeseca od dana pritvaranja. Ovaj rok se mo`e odlukom Vrhovnog suda produ`iti jo{ za tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optu`nica, okrivljeni se pu{ta na slobodu. ^lan 16. Gra|anima je zajam~ena sloboda kretanja i nastanjivanja i pravo da napuste Republiku Srpsku Krajinu i u nju se vrate. Sloboda kretanja i nastanjivanja mo`e se ograni~iti zakonom, ako je neophodno za vo|enje krivi~nog postupka, spre~avanje zaraznih bolesti ili za odbranu Republike Srpske Krajine. ^lan 17. Ljudsko dostojanstvo i pravo na privatni `ivot ~ovjeka su nepovredivi. ^lan 18. Tajna pisma i drugih sredstava op{tenja je nepovrediva. Zakonom se mo`e propisati da se, na osnovu odluke suda, mo`e odstupiti od na~ela nepovredivosti tajne pisma i drugih sredstava op{tenja, ako je neophodno za vo|enje krivi~nog postupka ili za odbranu Republike Srpske Krajine. ^lan 19. Zajam~ena je za{tita tajnosti podataka o li~nosti. Prikupljanje, odbrana i kori{}enje podataka o li~nosti ure|uju se zakonom. ^lan 20. Stan je nepovrediv. Zakonom se mo`e propisati da slu`beno lice, na osnovu odluke suda, smije u}i u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog dr`aoca i u njima vr{iti pretres. Pretres se vr{i u prisustvu dva svjedoka. 359
Pod uslovom predvi|enim zakonom, slu`beno lice smije u}i u tu|i stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vr{iti pretres, ako je to neophodno radi neposrednog hvatanja u~inioca krivi~nog djela ili radi spa{avanja ljudi i dobara. ^lan 21. Svako ima pravo na za sve jednaku za{titu svojih prava u postupku pred sudom, drugim dr`avnim ili bilo kojim organom ili organizacijom. Svakome je zajam~eno pravo na `albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rje{ava o njegovom pravu ili na zkonu zasnovanom interesu. ^lan 22. Niko ne mo`e biti ka`njen za djelo koje prije nego {to je u~injeno nije bilo predvi|eno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao ka`njivo djelo, niti mu se mo`e izre}i kazna koja za to djelo nije bila predvi|ena. Krivi~na djela i sankcije za u~inioce mogu se odrediti samo zakonom. Niko ne mo`e biti smatran krivim za krivi~no djelo dok to ne bude utvr|eno pravosna`nom odlukom suda. Lice koje je neopravdano osu|eno za krivi~no djelo ili je bez osnova bilo li{eno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, na naknadu {tete iz javnih prihoda, kao i druga prava utvr|ena zakonom. ^lan 23. Svakom se zajam~uje pravo na odbranu i pravo da sebi uzme branioca pred sudom ili drugim organom nadle`nim za vo|enje postupka. Niko ko je dosti`an sudu ili drugom organu nadle`nom za vo|enje postupka ne mo`e biti ka`njen ako mu u skladu sa zakonom, nije bilo omogu}eno da bude saslu{an i da se brani. Svako ima pravo da njegovom saslu{anju prisustvuje branilac koga izabere. Zakonom se odre|uje u koji slu~ajevima okrivljeni mora imati branioca. ^lan 24. Svako ima pravo na naknadu materijalne i nematerijalne {tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanese slu`beno lice ili dr`avni organ ili organizacija koja vr{i javna ovla{}enja, u skladu sa zakonom. [tetu je du`na nadoknaditi Republika Srpska Krajina ili organizacija koja vr{i javna ovla{}enja. ^lan 25. Jam~i se po{tovanje ljudske li~nosti i dostojanstva u krivi~nom i svakom drugom postupku, u slu~aju li{enja, odnosno ograni~enja slobode, kao i za vrijeme izvr{enja kazne. Niko ne smije biti podvrgnut mu~enju, poni`avaju}em ka`njavanju ili postupanju. Zabranjeno je vr{iti na ~ovjeku, bez njegove dozvole, medicinske i druge nau~ne oglede. ^lan 26. Pravo je ~ovjeka da slobodno odlu~uje o ra|anju djece. ^lan 27. Majka i djete imaju posebnu za{titu. Posebnu za{titu imaju maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u mogu}nosti da sama brinu o sebi i za{titi svojih prava i inetresa. 360
^lan 28. Porodica ima posebnu za{titu. Brak i odnosi u braku i porodici ure|uju se zakonom. Roditelji imaju pravo i du`nost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece. Djeca su du`na da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo}. Djeca ro|ena van braka imaju ista prava i du`nosti kao i djeca ro|ena u braku. ^lan 29. Svako ima pravo na za{titu zdravlja. Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu za{titu iz javnih prihoda, kad to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu, a druga lica pod uslovima utvr|enim zakonom. ^lan 30. ^ovjek ima pravo na zdravu `ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom, du`an da {titi i unapre|uje `ivotnu sredinu. ^lan 31. [kolovanje je svakom dostupno, pod jednakim uslovima. Osnovno {kolovanje je obavezno. Za redovno {kolovanje koje se financira iz javnih prihoda gra|ani ne pla}aju {kolarinu. ^lan 32. Jam~i se pravo svojine, u skladu s Ustavom i sloboda i preduzetni{tva. Jam~i se pravo na nasle|ivanje, u skladu sa zakonom. ^lan 33. Svako ima pravo na rad. Jam~i se sloboda rada, slobodan izbor zanimanja i zaposlenja. Svakom je pod jednakim uslovima, dostupno radno mjesto i funkcija. Zaposlenima mo`e prestati radni odnos protiv njihove volje, pod uslovima i na na~in utvr|en zakonom i kolektivnim ugovorom. Zabranjen je prinudni rad. ^lan 34. Zaposleni imaju pravo na odgovaraju}u zaradu. Jam~i se, pod uslovima utvr|enim zakonom, pravo na materijalno obezbje|enje za vrijeme privremene nezaposlenosti. ^lan 35. Zaposleni imaju pravo na {trajk u skladu sa zakonom. ^lan 36. Zaposleni imaju pravo na ograni~eno radno vrijeme, na dnevni i nedjeljni odmor i na pla}eni godi{nji odmor i odsustvo, u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnom ugovorom. Zaposleni imaju pravo na za{titu na radu, u skladu sa zakonom. Omladina, `ene i invalidi imaju posebnu za{titu na radu, u skladu sa zakonom. ^lan 37. Gra|anima koji su djelomi~no sposobni za rad zajam~uje se osposobljavanje za odgovaraju}i posao i obezbje|uju se uslovi za njihovo zapo{ljavanje u skladu sa zakonom. 361
Dr`ava obezbje|uje socijalnu sigurnost gra|anima koji su nesposobni za rad, a nemaju sredstava za uzdr`avanje. ^lan 38. Obaveznim osiguranjem, zaposleni, u skladu sa zakonom, obezbje|uju sebi pravo na zdravstvenu za{titu i druga prava za slu~aj bolesti, prava za slu~aj trudno}e, poro|aja, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, nezaposlenosti i starosti i prava na druge oblike socijalnog osiguranja, a za ~lanove svoje porodice – pravo na zdravstvenu za{titu, pravo na porodi~nu penziju kao i druga prava po sonovu socijalnog osiguranja. Pravo iz socijalnog osiguranja za gra|ane koji nisu obuhva}eni obaveznim socijalnim osiguranjem ure|uju se zakonom. ^lan 39. Jam~i se sloboda vjeroispovjesti koja obuhvata slobodu vjerovanja, ispovjedanja vjere i vr{enje vjerskih obreda. Vjerske zajednice su odvojene od dr`ave i slobodne su u vr{enju vjerskih poslova i vjerskih obreda. Vjerska zajednica mo`e osnivati vjerske {kole i dobrotvorne organizacije. Dr`ava mo`e materijalno pomagati vjerske zajednice. ^lan 40. Gra|anin koji je navr{io 18 godina `ivota ima pravo da bira i da bude biran u Skup{tinu Republike Srpske Krajine i u druge organe i izborna tijela. Izbori su neposredni, bira~no pravo je op{te i jednako, a glasanje tajno. Kandidata za poslanika i za druge organe i izborna tijela mo`e predlo`iti politi~ka stranka, druga politi~ka organizacija ili gurpa gra|ana. ^lan 41. Gra{anima se jam~i sloboda zbora i drugog okupljanja i bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadle`nom organu. Sloboda zbora i drugog okupljanja gra|ana mo`e se ograni~iti odlukom nadle`nog organa, radi spre~avanja ometanja javnog saobra}aja, ugro`avanja zdravlja, javnog morala ili bezbjednosti ljudi i imovine. ^lan 42. Jam~i se sloboda politi~kog, sindikalnog i drugog organizovanja i djelovanja i bez odobrenja, uz upis u registar kod nadle`nog organa. Zabranjeno je djelovanje koje ima za cilj nasilno mjenjanje Ustavom utvr|enog poretka, naru{avanja teritorijalne cjelokupnosti i nezavisnosti Republike Srpske Krajine, kr{enje Ustavom zajam~enih sloboda i prava ~ovjeka i gra`anina, izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne, vjerske netrpeljivosti i mr`nje. ^lan 43. Jam~i se sloboda savjesti, misli i javnog izra`avanja mi{ljenja. ^lan 44. U Republici Srpskoj Krajini {tampa i drugi oblici javnog obavje{tavanja slobodni su.
362
^lan 45. Gra|anin Republike Srpske Krajine ima dr`avljanstvo Republike Srpske Krajine. Gra|anin Republike Srpske Krajine ne mo`e biti li{en dr`avljanstva Srpske Krajine, prognan ili ekstradiran. Dr`avljanstvo se sti~e i prestaje na na~in utvr|en zakonom. Gra|aninu Republike Srpske Krajine koji ima i drugo dr`avljanstvo mo`e se oduzeti dr`avljanstvo Republike Srpske Krajine samo ako odbije da ispuni Ustavom odre|enu du`nost gra|anina. ^lan 46. Gra|anin ima pravo da javno kritikuje rad dr`avnih i drugih organa i organizacija i funkcionera, da im podnosi predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobije odgovor ako ga tra`i. Gra|anin ne mo`e biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge {tetne posljedice za stavove iznijete u javnoj kritici ili u podnijetoj predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time u~inio krivi~no djelo. ^lan 47. Gra|aninu se jam~i sloboda izra`avanja nacionalne pripadnosti kulture i sloboda upotrebe svog jezika i pisma. Gra|anin nije du`an da se izja{njava o svojoj nacionalnoj pripadnosti. ^lan 48. Stranac u Republici Srpskoj Krajini ima slobode i prava ~ovjeka utvr|ene Ustavom i druga prava i du`nosti utvr|ene zakonom. ^lan 49. Odbrana Republike Srpske Krajine je pravo i du`nost svakog gra|anina. Niko nema pravo da prizna ili poti~e kapitulaciju, niti da prihvati ili prizna okupaciju Republike Srpske Krajine ili bilo kojeg njenog djela. Izdaja Republike Srpske Krajine je zlo~in prema narodu i ka`njava se kao te{ko krivi~no djelo. ^lan 50. Svako je du`an da pla}a poreze i druge da`bine utvr|ene zakonom. ^lan 51. Svako je du`an da se pridr`ava Ustava i zakona. Svako je du`an da savjesno i odgovorno vr{i javne funkcije. ^lan 52. Du`nost je svakog da drugome pru`i pomo} u nevolji i da u~estvuje u otklanjanju op{te opasnosti. III EKONOMSKO I SOCIJALNO URE\ENJE ^lan 53. Ekonomsko i socijalno ure|enje zasniva se na slobodnom privre|ivanju, svim oblicima svojine na jedinstvenom tr`i{tu robe, rada i kapitala, na samostalnosti preduze}a i svih drugih
363
oblika organizovanja, na upravljanju i prisvajanju po osnovu svojine i rada, kao i na pravu zaposlenih i pravu drugih gra|ana na socijalnu sigurnost. Dr`ava, mjerama razvojne, ekonomske i socijalne politike, pod jednakim uslovima, podsti~e pove}anje ekonomskog i socijalnog blagostanja gra|ana. ^lan 54. Pravo svojine je zajam~eno. Strano lice mo`e sticati pravo svojine pod uslovima utvr|enim zakonom. ^lan 55. Privredne i druge djelatnosti obavljaju se slobodno i pod jednakim uslovima, u skladu s Ustavom i zakonom. Jam~i se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu ulaganja i poslovanja, pod uslovima koji su zakonom utvr|eni za doma}a lica. ^lan 56. Svojina i rad su osnove upravljanja i u~e{}a u odlu~ivanju. ^lan 57. Prirodna bogatstva i dobra u op{toj upotrebi, kao dobra od op{teg interesa i gradsko gra|evinsko zemlji{te u dr`avnoj su svojini. Pojedina dobra u op{toj upotrebi mogu biti i u privatnoj svojini pod uslovima utvr|enim zakonima. Svojina na stvari od posebnog kulturnog, nau~nog, umjetni~kog ili istorijskog zna~aja ili od zna~aja za za{titu prirode mo`e se ograni~iti na osnovu zakona, uz naknadu ako to zahtjeva op{ti interes. Za{tita, kori{}enje, unapre|ivanje i upravljanje dobrima od op{teg interesa ostvaruju se pod uslovima i na na~in utvr|en zakonom. ^lan 58. Gra|aninu se jam~i svojina na poljoprivredno zemlji{te i na druge nepokretne i pokretne stvari, a na {ume i {umsko zemlji{te u zakonu utvr|enim granicama. ^lan 59. Fizi~ka i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnosti prema njenoj prirodi i namjeni, u skladu sa zakonom. ^lan 60. Nepokretnosti se mogu, uz pravi~nu naknadu koja ne mo`e biti ni`a od tr`i{ne cijene, ekspropisati ili se svojina na njima mo`e ograni~iti, ako to zahtjeva op{ti interes utvr|en na osnovu zakona. ^lan 61. Zakonom se utvr|uju uslovi i na~in obavljanja djelatnosti, odnosno poslova za koje se obrazuju javne slu`be. ^lan 62. Preduze}e i druge organizacije mogu obavljati djelatnost i ulagati sredstva u inostranstvu pod uslovima utvr|enim zakonom.
364
^lan 63. Za vrijeme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja ili elementarnih nepogoda ve}ih razmjera, zakonom se mo`e ograni~iti raspolaganje ili utvrditi poseban na~in kori{}enja dijela sredstava pravnih i fizi~kih lica, dok takvo stanje traje. ^lan 64. Republika Srpska Krajina ima bud`ete u kojima se iskazuju svi njeni prihodi i rashodi. Sredstva bud`eta obezbje|uju se iz poreza i drugih zakonom utvr|enih prihoda. IV PRAVA I DU@NOSTI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ^lan 65. Prava i du`nosti Republike Srpske Krajine vr{e Ustavom odre|eni dr`avni organi. Slobode i prava ~ovjeka i gra|anina, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak polo`aj preduze}a i drugih organizacija, osnova su i mjera ovla{}enja i odgovornosti dr`avnih organa. ^lan 66. Dr`avni organi, u okviru Ustavom utvr|enih prava i du`nosti Republike Srpske Krajine, utvr|uju politiku, donose i izvr{avaju zakone, druge propise i op{te akte, vr{e ustavno-sudsku i sudsku za{titu ustavnosti i zakonitosti. Drugim organima i organizacijama Republike Srpske Krajine mo`e se povjeriti izvr{avanje zakona i ostalih propisa i op{tih akata iz okvira prava i du`nosti Republike Srpske Krajine, s tim {to su republi~ki organi odgovorni za njihovo izvr{avanje. ^lan 67. Republika Srpska Krajina ure|uje i obezbje|uje: 1. suverenost, nezavisnost i teritorijalnu cjelokupnost Republike Srpske Krajine i njen me|unarodni polo`aj i odnose s drugim dr`avama i me|unarodnim organizacijama; 2. ostvarivanje iza{titu sloboda i prava ~ovjeka i gra|anina; ustavnost i zakonitost; 3. odbranu i bezbjednost Republike Srpske Krajine i njenih gra|ana; mjere za slu~aj vanrednog stanja; 4. svojinske i obligacione odnose i za{titu svih oblika svojine; pravni polo`aj preduze}a i drugih organizacija, njihovih udru`enja i komora; financijski sistem; sistem u oblastima ekonomskih odnosa sa inostranstvom; tr`i{ta, planiranja, radnih odnosa, za{tite na radu, zapo{ljavanja, socijalnog osiguranja i drugih oblika socijalne sigurnosti, kao i druge ekonomske i socijalne odnose od op{teg ineteresa; 5. sistem za{tite i unapre|ivanja `ivotne sredine; za{titu i unapre|ivanje biljnog i `ivotinjskog svijeta; 6. sistem u oblastima zdravstva, socijalne za{tite, bora~ke i invalidske za{tite, dru{tvene brige o djeci i omladini, obrazovanja, kulture i za{tite kulturnih dobara, fizi~ke kulture, dru{tvenog i javnog obavje{tavanja; 7. sistem javnih slu`bi; 8. kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica, financijsku reviziju javnih rashoda i na~in jedinstvenog organizovanja tih poslova; prikupljanje statisti~kih i drugih podataka od op{teg interesa; 9. osnovne ciljeve i pravce privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i socijanog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela; organizacije i kori{}enja prostora; politiku i 365
mjere za usmjeravanje i podsticanje razvoja, uklju~uju}i i razvoj nedovoljno razvijenih podru~ja; robne rezerve; 10. financiranje ostvarivanja prava i du`nosti Republike Srpske Krajine utvr|enih Ustavom i zakonom; 11. organizaciju, nadle`nost i rad Republi~kih organa; 12. druge odnose od interesa za Republiku Srpsku Krajinu u skladu s Ustavom. V DR@AVNI ORGANI I INSTITUCIJE Skup{tina ^lan 68. Skup{tina: 1. odlu~uje o promjeni Ustava; 2. donosi zakone, druge propise i op{te akte; 3. donosi plan razvoja, prostorni plan, bud`et i zavr{ni ra~un; 4. utvr|uje prijedlog odluke o promjeni granice Republike Srpske Krajine; 5. utvr|uje teritorijalnu organizaciju u Republici Srpskoj Krajini 6. odlu~uje o ratu i miru; 7. ratifikuje me|unarodne ugovore; 8. raspisuje republi~ki referendum; 9. raspisuje republi~ki javni zajam i odlu~uje o zadu`ivanju Republike Srpske Krajine; 10. bira i razrje{ava: predsjednika i potpredsjednika skup{tine; prvog ministra i ministre u Vladi; predsjednika i sudije Ustavnog suda, Vrhovnog suda i drugih sudova; javnog tu`ioca i javne tu`ioce; guvernera Narodne banke i druge funkcionere odre|ene zakonom; 11. obavlja kontrolu nad radom Vlade i drugih organa i funkcionere odgovornih Skup{tini u skladu s Ustavom i zakonom; 12. daje amnestiju za krivi~na djela; 13. obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom. ^lan 69. Skup{tina ima 60 poslanika. Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. Izbor i prestanak mandata poslanika i obrazovanje izbornih jedinica ure|uju se zakonom. ^lan 70. Poslanici se biraju na ~etiri godine. Izbori za poslanike moraju se odr`ati najkasnije 30 dana prije isteka mandata poslanika kojima mandat isti~e. Danom verifikacije mandata novih poslanika prestaje funkcija poslanika ~iji mandat isti~e. Skup{tina mo`e, u slu~aju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, odlu~iti da se mandat poslanika produ`i dok takvo stanje traje, odnosno dok ne budu stvoreni uslovi za izbor poslanika. ^lan 71. Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran. ^lan 72. Poslanik u`iva imunitet. 366
Poslanik ne mo`e biti pozvan na krivi~nu odgovornost, pritvoren ili ka`njen za izra`eno mi{ljenje ili davanje glasa u Skup{tini. Poslanik ne mo`e biti pritvoren bez odobrenja Skup{tine, osim ako je zate~en u vr{enju krivi~nog djela za koje je propisana kazna zatvore u trajanju du`em od pet godina. Protiv poslanika koji se pozove na imunitet ne mo`e se, bez odobrenja Skup{tine, pokrenuti krivi~ni postupak ili drugi postupak u kome se mo`e izre}i kazna zatvora. Skup{tina mo`e odlu~iti da se primjeni imunitet prema poslaniku i ako se sam na njega nije pozvao, kad je to potrebno radi vr{enja njegove funkcije. ^lan 73. Skup{tina bira predsjednika i potpredsjednika iz reda poslanika, na ~etiri godine. Predsjednik predstavlja Skup{tinu i vr{i druge poslove predvi|ene Ustavom, zakonom i poslovnikom. Predsjednik Skup{tine raspisuje izbore za poslanike i za predsjednika Republike Srpske Krajine. ^lan 74. Skup{tina se sastaje obavezno u dva redovna zasjedanja godi{nje. Prvo redovno zasjedanje po~inje prvog radnog dana u martu, a drugo redovno zasjednanje po~inje prvog radnog dana u oktobru. Redovno zasjedanje ne mo`e trajati du`e od 90 dana. Sku{tina se sastaje u vanredno zasjedanje na zahtjev najmanje tre}ine od ukupnog broja poslanika ili na zahtjev Vlade, sa unaprijed utvr|enim dnevnim redom. Skup{tina se sastaje bez poziva u slu~aju progla{enja vanrednog stanja na dijelu teritorije Republike Srpske Krajine. ^lan 75. Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sjednici kojoj prisustvuje ve}ina od ukupnog broja poslanika, ako Ustavom nije predvi|ena posebna ve}ina. Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i drugih akata imaju Vlada, svaki poslanik, ili najmanje 10.000 bira~a. ^lan 76. Skup{tina mo`e odlu~iti da o pojedinim pitanjima iz njene nadle`nosti odluku donesu gra|ani republi~kim referendumom. Skup{tina je du`na da odlu~i o zahtjevu za raspisivanje dr`avnog referenduma koji podnese najmanje 25.000 bira~a. ^lan 77. Skup{tina ure|uje svoj rad i organizaciju i na~in ostvarivanja prava i du`nosti poslanika. Predsjednik Republike Srpske Krajine ^lan 78. Predsjednik Republike Srpske Krajine: 1. predla`e Skup{tini kandidate za ~lanove Vlade, po{to saslu{a mi{ljenje predstvnika ve}ine u Skup{tini; 2. predla`e skup{tini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda; 3. Ukazom progla{ava zakone;
367
4. obavlja poslove iz oblasti odnosa Republike Srpske Krajine sa drugim dr`avama i me|unarodnim organizcaijama u skladu sa zakonom; 5. rukovodi oru`anim snagama u miru i ratu i narodnim otporom u ratu; nare|uje op{tu i djelimi~nu mobilizaciju; organizuje pripreme za odbranu u skladu sa zakonom; 6. kad Skup{tina nije u mogu}nosti da se sastane po pribavljenom mi{ljenju prvog ministra Vlade, utvr|uje postojanje neposredne ratne opasnosti ili progla{ava ratno stanje; 7. po svojoj inicijativi ili na prijedlog Vlade, za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, donosi akte o pitanjima iz nadle`nosti Skup{tine, s tim {to je du`an da ih donese na potvrdu Skup{tini ~im ona bude u mogu}nosti da se sastane. Aktima donijetim za vrijeme ratnog stanja mogu se ograni~iti pojedine slobode i prava ~ovjeka i gra|anina i izmjeniti organizcija, sastav i ovla{}enja Vlade i ministarstva, sudova i javnih tu`ila{tava, 8. na prijedlog Vlade, kada su na dijelu teritorije Republike Srpske Krajine, ugro`eni bezbjednost Republike Srpske Krajine, slobode ~ovjeka i rad dr`avnih organa, progla{ava vanredno stanje i donosi akte za preduzimanje mjera koje takve okolnosti iziskuju, u skladu sa Ustavom i zakonom, 9. daje pomilovanja, 10. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvr|ena zakonom, 11. obrazuje stru~ne i druge slu`be za obavljanje poslova iz svoje nadle`nosti, 12. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom. ^lan 79. Predsjednik Republike Srpske Krajine ukazom progla{ava zakon u roku od 7 dana od dana njegovog usvajanja u Skup{tini. U tom roku predsjednik Republike Srpske Krajine mo`e zahtjevati da Skup{tina ponovo glasa o zakonu. Predsjednik Republike Srpske Krajine du`an je da proglasi ponovo izglasani zakon u Skup{tini. ^lan 80. Predsjednik Republike Srpske Krajine mo`e tra`iti od Vlade da izlo`i stavove o pojedinim pitanjima iz njene nadle`nosti. ^lan 81. Predsjednik Republike Srpske Krajine se bira na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. Mandat predsjednika Republike Srpske Krajine traje pet godina. Isto lice mo`e biti izabrano za predsjednika Republike najvi{e dva puta. Izbor za predsjednika Republike Srpske Krajine mora se odr`ati najkasnije 30 dana prije isteka mandata predsjednika Republike Srpske Krajine kome mandat isti~e. Prilikom stupanja na du`nost, predsjednik Republike Srpske Krajine pred Skup{tinom pola`e zakletvu koja glasi: “Zaklinjem se da }e sve svoje snage posvetiti o~uvanju suverenosti i cjeline teritorije Republike Srpske Krajine, ostvarivanju nacionalnih interesa srpskog naroda ljudskih i gra|anskih sloboda i prava, po{tovanju i odbrani Ustava i zakona, o~uvanju mira i blagostanja srpskog naroda i svih gra|ana i da }u savjesno i odgovorno ispunjavati sve svoje du`nosti.” U slu~aju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republike Srpske Krajine produ`ava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor Predsjednika Republike Srpske Krajine.
368
Predsjednik Republike Srpske Krajine u`iva imunitet kao poslanik. O imunitetu predsjednika Republike Srpske Krajine odlu~uje Skup{tina. ^lan 82. Predsjedniku Republike Srpske Krajine prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u slu~aju opoziva ili ostavke. Kad predsjednik Republike Srpske Krajine donese ostavku on o tome obavje{tava javnost i predsjednika Skup{tine. Danom podno{enja ostavke predsjedniku Republike Srpske Krajine, prestaje mandat. Ako je predsjedniku Republike Srpske Krajine prestao mandat prije isteka vremena na koje je biran, du`nost predsjednika Republike Srpske Krajine vr{i predsjednik Skup{tine. U slu~aju prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Krajine prije isteka vremena na koje je biran, izbori za novog predsjednika Republike Srpske Krajine moraju se odr`ati u roku od 60 dana od dana prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Krajine. Ako je predsjednik Republike Srpske Krajine iz bilo kog razloga privremeno sprije~en da vr{i svoju funkciju, zamjenjuje ga predsjednik Skup{tine. Postupak izbora i opoziva predsjednika Republike Srpske Krajine ure|uje se zakonom. ^lan 83. Predsjednik Republike Srpske Krajine odgovoran je gra|anima Republike Srpske Krajine. Kad Skup{tina ocjeni da je predsjednik Republike Srpske Krajine prekr{io Ustav, pokre}e postupak za njegov opoziv ako se o tome izjasni dvije tre}ine od ukupnog broja poslanika. O opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine odlu~uje se neposrednim i tajnim izja{njavanjem Predsjednik Republike Srpske Krajine je opozvan ako za opoziv glasa ve}ina od ukupnog broja bira~a. Ako bira~i ne opozovu predsjednika Republike Srpske Krajine, Skup{tina se raspu{ta. VLADA ^lan 84. Vlada: 1. vodi politiku Republike Srpske Krajine i izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Skup{tine u skladu s Ustavom, 2. donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{avanje zakona, 3. predla`e plan razvoja, prostorni plan, bud`et i zavr{ni ra~un, 4. predla`e zakone, druge propise i op{te akte, 5. utvr|uje na~ela za unutra{nju organizaciju ministarstva i drugih organa uprave i posebnih organizacija, postavlja i razrje{ava funkcionere u ministarstvima i posebnim organizacijama, 6. usmjerava i uskla|uje rad ministarstva i posebnih organizacija, 7. vr{i nadzor nad radom ministarstva i posebnih organizacija, poni{tava ili ukida njihove propise koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom koji je ona donijela, 8. daje mi{ljenje o prijedlogu zakona i drugog propisa op{teg akta koji je Skup{tini podnio drugi predlaga~, 9. obrazuje stru~ne i druge slu`be za svoje potrebe, 10. obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom i zakonima.
369
^lan 85. Vladu sa~injavanju prvi ministar Vlade i ministri. Ako su prvi ministar Vlade i ministar izabrani iz reda poslanika, zadr`avaju mandat poslanika. Prvi ministar Vlade i ministri u`ivaju imunitet kao poslanici. O imunitetu prvog ministra Vlade i ministra odlu~uje Vlada. ^lan 86. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasalo ve}ina od ukupnog broja poslanika. Poslije svakog konstituisanja novoizabrane Skup{tine bira se i Vlada. ^lan 87. Vlada i svaki njen ~lan za svoj rad odgovaraju Predsjedniku Republike i Skup{tini. Skup{tina mo`e izglasati nepovjerenje Vladi ili pojedinom njenom ~lanu. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi ili pojedinom njenom ~lanu mo`e podnijeti najmanje 20 poslanika. Glasanju o nepovjerenju Vladi mo`e se pristupiti tek poslije tri dana od dana podno{enja prijedloga za izglasavanje nepovjerenja. Vlada mo`e postaviti pitanje svog povjerenja u Skup{tini. Predsjednik Republike Srpske Krajine mo`e predlo`iti Skup{tini razrje{enje pojedinih ~lanova Vlade. Odluka o razrje{enju Vlade ili pojedinog njenog ~lana, smatra se usvojenom, ako je za nju glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika. Vlada i svaki njen ~lan mogu Skup{tini podnijeti ostavku. Ostavka ili razrje{enje od du`nosti predsjednika Republike povla~i ostavku cijele Vlade. Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je prestao mandat zbog raspu{tanja Skup{tine ili razrje{enja du`nosti predsjednika Republike, ostaje na du`nosti do izbora nove Vlade. ^lan 88. Poslove dr`avne uprave obavljaju ministarstva. Ministarstva primjenjuju zakone i druge propise i op{te akte Skup{tine i Vlade kao i op{te akte Predsjednika Republike, rje{avaju u upravnim stvarima, vr{e upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvr|ene zakonom. Ministarstva su samostalna u vr{enju Ustavom i zakonom odre|enih nadle`nosti. Za obavljanje odre|enih poslova dr`avne uprave obrazuju se organi uprave u sastavu monistarstva, a za vr{enje stru~nih poslova obrazuju se posebne organizacije. Zakonom se ure|uje organizacija i nadle`nost ministarstva organa uprave u njihovom sastavu i njihovih organizacija. Odre|ena upravna ovla{}enja zakonom se mogu povjeriti preduze}ima i drugim organizacijama. Sudovi i javna tu`ila{tva ^lan 89. Sudovi {tite slobode i prava gra|ana, zakonom utvr|ena prava i interese pravnih subjekata i obezbje|uju ustavnost i zakonitost.
370
^lan 90. Sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustava, zakona i drugih op{tih akata. Niko ko u~estvuje u su|enju ne mo`e biti pozvan na odgovornost za mi{ljenje dato prilikom dono{enja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivi~nog djela u~injenog u vr{enju sudijske funkcije, ne mo`e biti pritvoren bez odobrenja Skup{tine. ^lan 91. Raspravljanje pred sudom je javno. Radi ~uvanja tajne, za{tite morala, interesa maloljetnika ili za{tite drugih op{tih interesa, zakonom se odre|uje u kojim se slu~ajevima u raspravi mo`e isklju~iti javnost. ^lan 92. Sud sudi u vije}u. Zakonom se mo`e odrediti da u odre|enim stvarima sudi sudija pojedinac. ^lan 93. U su|enju u~estvuju sudije i sudije porotnici na na~in utvr|en zakonom. Zakonom se mo`e propisati da u odre|enim sudovima i u odre|enim stvarima sude samo sudije. ^lan 94. Sudija ne mo`e obavljati slu`bu ili posao koji su zakonom utvr|eni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom. ^lan 95. Sudijska funkcija je stalna. Sudiji prestaje sudijska funkcija kad to sam zatra`i ili kad ispuni uslove za starosnu penziju utvr|enu zakonom. Sudija ne mo`e biti protiv svoje volje razrje{en du`nosti, osim kad je osu|en za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 6 mjeseci ili za ka`njivo djelo koje ga ~ini nepodobnim za vr{enje sudijske funkcije, kad nestru~no i nasavjesno obavlja sudijsku funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vr{enje sudijske funkcije. Vrhovni sud u skladu sa zakonom utvr|uje postojanje razloga za prestanak sudijske funkcije odnosno za razrje{enje sudije i o tome obavje{tava Skup{tinu. Sudija ne mo`e biti premje{ten protiv svoje volje. ^lan 96. Organizacija, osnivanje, nadle`nost i sastav sudova i postupak pred sudovima ure|uju se zakonom. Vrhovni sud je najvi{i sud Republike Srpske Krajine. ^lan 97. Javno tu`ila{tvo je samostalni dr`avni organ kojigoni u~inioce krivi~nih i drugih zakonom odre|enih ka`njivih djela i ula`e pravna sredstva radi za{tite ustavnosti i zakonitosti. Javno tu`ila{tvo vr{i svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona. Javni tu`ilac ne mo`e biti pozvan na odgovornost za mi{ljenje dato u vr{enju tu`ila~ke funkcije, a u postupku pokrenutom zbog krivi~nog djela u~injenog u vr{enju tu`ila~ke funkcije ne mo`e biti pritvoren bez odobrenja Skup{tine. 371
^lan 98. Osnivanje, organizacija i nadle`nost javnog tu`ila{tva ure|uje se zakonom. Javni tu`ilac Republike Srpske Krajine vr{i funkciju javnog tu`ila{tva u okviru prava i du`nosti Republike Srpske Krajine. ^lan 99. Javni tu`ilac ne mo`e obavljati slu`bu i posao zakonom utvr|en ako nespojiv sa njegovom funkcijom. ^lan 100. Funkcija javnog tu`ioca je stalna. Javnom tu`iocu ne mo`e prestati funkcija niti mo`e biti protiv svoje volje razrje{en du`nosti, osim u slu~ajevima predvi|enim za sudiju na na~in utvr|en zakonom. Narodna banka ^lan 101. Republika Srpska Krajina ima Narodnu banku. Status, organizacija, upravljanje i poslovanje Narodne banke ure|uje se zakonom. Oru`ane snage Republike Srpske Krajine ^lan 102. Oru`ane snage Republike Srpske Krajine ~ini teritorijalna odbrana Republike Srpske Krajine. Oru`ane snage Republike Srpske Krajine po svom karakteru su odbrambene i slu`e isklju~ivo za odbranu teritorijalnog integriteta i dr`avnog suvereniteta Republike Srpske Krajine. Ostala pitanja iz oblasti odbrane reguli{u se zakonom. VI TERITORIJALNA ORGANIZACIJA Op{tina ^lan 103. Op{tina preko svojih organa, u skladu sa zakonom: 1. donosi program razvoja, urbanisti~ki plan, bud`et i zavr{ni ra~un, 2. ure|uje i obezbje|uje obavljanje i razvoj komunalnih djelatnosti, 3. ure|uje i obezbje|uje kori{}enje gradskog, gra|evinskog zamlji{ta i poslovnog prostora, 4. stara se o izgradnji, odr`avanju i kori{}enju lokalnih puteva i ulica i drugih javnih objekata od op{tinskog zna~aja, 5. stara se o zadovoljavanju odre|enih potreba gra|ana u oblastima: kulture, obrazovanja, zdravstva i socijalne za{tite, dru{tvene brige o djeci, fizi~ke kulture, javnog obavje{tavanja, zanatstva, turizma i ugostiteljstva, za{tite i unapre|ivanja `ivotne sredine, i u drugim oblastima od neposrednog interesa za gra|ane, 6. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije izvr{avanje je povjereno op{tini, obezbje|uje izvr{avanje propisa i op{tih akata op{tine, 7. obrazuje organe, organizacije i slu`be za potrebe op{tine i ure|uje njihovu organizaciju i rad, 8. obavlja i druge poslove utvr|ene Ustavom i zakonom, kao i Statutom op{tine. 372
Sistem lokalne samouprave ure|uje se zakonom. Republika Srpska Krajina mo`e zakonom povjeriti vr{enje pojedinih poslova odre|enoj op{tini i prenijeti joj sredstva za te poslove. ^lan 104. Za obavljanje Ustavom i zakonom utvr|enih poslova, op{tini pripadaju prihodi utvr|eni zakonom. Za zadovoljavanje potreba gra|ana u op{tini, sredstva se mogu prikupljati na osnovu neposrednog izja{njavanja gra|ana, u skladu sa zakonom. ^lan 105. Op{tina ima Statut kojim se na osnovu Ustava i zakona, ure|uju poslovi op{tine i organizacija i rad organa op{tine, kao i druga pitanja od interesa za op{tinu. Statut donosi Skup{tina op{tine. ^lan 106. O poslovima op{tine gra|ani odlu~uju referendumom i preko svojih predstavnika u Skup{tini op{tine. Skup{tinu op{tine ~ine odbornici izabrani na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. VII JAMSTVA USTAVNOSTI Ustavnost i zakonitost ^lan 107. Zakon, drugi propis ili op{ti akt mora biti suglasan sa Ustavom. Propis i drugi op{ti akt republi~kog organa mora biti suglasan sa zakonom. Svaki drugi propis i op{ti akt mora biti suglasan sa zakonom i ostalim republi~kim propisima. ^lan 108. Zakon, drugi propis ili op{ti akt stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja osim ako iz naro~ito opravdanih razloga, nije predvi|eno da ranije stupi na snagu. ^lan 109. Zakon, drugi propis ili op{ti akt ne mo`e imati povratno dejstvo. Samo se zakonom mo`e odrediti da pojedine njegove odredbe ako to zahtjeva op{ti interes utvr|en u postupku dono{enja zakona, imaju povratno dejstvo. Ka`njiva djela utvr|uju se i kazne za njih se izri~u prema zakonu, odnosno prema drugom propisu koji je va`io u vrijeme izvr{enja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis bla`i za u~inioca. ^lan 110. Dr`avni organi i organizacije koje vr{e javna ovla{}enja mogu u pojedina~nim stvarima rje{avati o pravima i obavezama gra|ana ili, na osnovu zakona, primjenjivati mjere prinude ili ograni~enja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome dana mogu}nost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi `albu, odnosno upotrebi drugo zakonom predvi|eno pravno sredstvo.
373
^lan 111. Neznanje jezika na kome se vodi postupak ne smije biti smetnja za ostvarivanje prava i inetresa gra|ana. Svakome je zajam~eno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dr`avnim organom ili organizacijom koja u vr{enju javnih ovla{}enja rje{ava o njegovim pravima i du`nostima upotrebljava svoj jezik i da se u tom postupku upoznaje sa ~injenicama na svom jeziku. ^lan 112. Protiv rje{enja i drugih pojedina~nih akata sudskih, upravnih i drugih dr`avnih organa, kao i protiv takvih akata organa i oraganizacija koje vr{e javna ovla{}enja, donesenih u prvom stepenu, mo`e se izjaviti `alba nadle`nom organu. Zakonom se, u izuzetno odre|enim slu~ajevima, mo`e isklju~iti `alba, ako je na drugi na~in obezbje|ena za{tita prava i zakonitosti. O zakonitosti kona~nih pojedina~nih akata kojima dr`avni organi i organizacije koje vr{e javna ovla{}enja rje{avaju o pravima ili obavezama, odlu~uje sud u upravnom sporu, ako za odre|enu stvar nije zakonom predvi|ena druga sudska za{tita. Samo se zakonom mo`e izuzetno, u odre|enim vrstama upravnih stvari, isklju~iti upravni spor. Ustavni sud ^lan 113. Ustavni sud odlu~uje o: 1. saglasnosti zakona, drugih propisa i op{tih akata s Ustavom, 2. saglasnosti propisa i op{tih akata republi~kih organa sa zakonom, 3. saglasnosti svih ostalih propisa, kolektivnih ugovora kao op{tih akata i drugih op{tih akata sa zakonom i drugim republi~kim propisima, 4. sukobu nadle`nosti izme|u sudova i drugih organa, 5. saglasnosti Statuta ili drugog op{teg akta politi~ke stranke ili druge politi~ke organizacije s Ustavom i zakonom, 6. zabrani rada politi~ke stranke ili druge politi~ke organizacije, 7. izbornim sporovima koji nisu u nadle`nosti sudova ili drugih dr`avnih organa. Ustavni sud ocjenjuje ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i drugih op{tih akata koji su prestali da va`e, ako od prestanka va`enja do pokretanja postupka nije proteklo vi{e od jedne godine. ^lan 114. Ustavni sud ima 5 sudija. Funkcija sudije Ustavnog suda je stalna. Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija na 5 godina i ne mo`e ponovno biti biran na istu funkciju. Sudija Ustavnog suda ne mo`e vr{iti drugu javnu funkciju. Sudija Ustavnog suda u`iva imunitet kao i poslanik. O imunitetu sudije Ustavnog suda odlu~uje Ustavni sud. ^lan 115. Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kad to sam zatra`i ili kad ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Sudija Ustavnog suda se razrje{ava du`nosti kad bude 374
osu|en za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili dak trajno izgubi sposobnost za vr{enje funkcije sudije Ustavnog suda. Ustavni sud obavje{tava Skup{tinu o postojanju razloga za prestanak funkcije, odnosno za razrje{enje sudije Ustavnog suda. Ustavni sud mo`e odlu~iti da sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivi~ni postupak ne vr{i du`nost dok tak postupak traje. ^lan 116. Svako mo`e dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom pokre}u dr`avni organi, a drugi organi i organizacije mogu ga pokrenuti kad ocjene da su im prava i inetredi neposredno provije|eni aktom ~ija seustavnost i zakonitost osporava. Ustavni sud mo`e i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti. ^lan 117. Ustavni sud odlu~uje ve}inom glasova sudija. Odluka Ustavnog suda je op{te obavezna i izvr{na. U slu~aju potrebe izvr{enje odluke Ustavnog suda obezbje|uje Vlada. ^lan 118. Kad Ustavni sud utvrdi da zakon, drugi propis ili op{ti akt nije u saglasnosti s Ustavom, taj zakon drugi propis ili op{ti akt prestaje da va`i danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. Kad Ustavni sud utvrdi da propis ili drugi op{ti akt dr`avnog organa ili drugi propis ili op{ti akt nije u saglasnosti sa zakonom, taj propis ili op{ti akt prestaje da va`i danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. ^lan 119. Postupak pred Ustavnim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka odre|uju se zakonom. Ustavni sud ure|uje svoju organizaciju. Promjena Ustava ^lan 120. Prijedlog za promjenu Ustava mo`e donijeti najmanje 10.000 bira~a, najmanje 20 poslanika, predsjednik Republike i Vlada. O prijedlogu za promjenu Ustava odlu~uje Skup{tina dvotre}inskom ve}inom od ukupnog broja poslanika. ^lan 121. Skup{tina usvaja akt o promjeni Ustava dvotre}inskom ve}inom od ukupnog broja poslanika i stavlja ga na republi~ki referendum radi potvr|ivanja. Akt o promjeni Ustava smatra se kona~no usvojenim ako se za njega na republi~kom referendumu izjasni vi{e od polovinej ukupnog broja bira~a. Akt o promjeni Ustava progla{ava Skup{tina. ^lan 122. Za provo|enje promjene Ustava donosi se Ustavni zakon. Ustavni zakon donosi Skup{tina dvotre}inskom ve}inom od ukupnog broja poslanika. Ustavni zakon za sprovo|enje promjene Ustva progla{ava Skup{tina. Ustavni zakon stupa na snagu istovremeno s promjenom Ustava. 375
^lan 123. Republika Srpska Krajina }e sa drugim dijelovima srpskog naroda na teritoriji Jugoslavije i njenim dr`avama i dalje graditi ~vrste dr`avne veze sveu u cilju stvaranja zajedni~ke dr`ave srpskog naroda. Dio svoje nadle`nosti utvr|enim ovim Ustavom Republika Srpska Krajina prenijet }e na saveznu dr`avu u skladu s dogovorom o ure|enju Jugoslavije. VIII ZAVR[NA ODREDBA ^lan 124. Ovaj Ustav stupa na snagu danom progla{enja. “Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, god. II, br. 1, 2. 1. 1992., str. 1.
131 1991., prosinac 19. Odluka Skup{tine “SAO Krajine”, Velike narodne skup{tine “Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem” i Skup{tine “SAO Zapadna Slavonija” o progla{enju ustavnog zakona za provo|enje Ustava “Republike Srpske Krajine”
Na osnovu ~lana 122. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije, donijele su ODLUKU O PROGLA[ENJU USTAVNOG ZAKONA ZA SPROVO\ENJE USTAVA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Progla{ava se Ustavni zakon za sprovo|enje Ustava Republike Srpske Krajine, koji je usvojen na sjednici Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajine od 19. prosinca 1991. godine, na sjednici Velike Narodne Skup{tine Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem od 19. prosinca 1991. godine i na sjednici Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije od 19. prosinca 1991. godine. Predsjednik Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Mile Paspalj, s.r.
Predsjednik Velike Narodne Skup{tine Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Ilija Kon~arevi}, s.r.
Predsjednik Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, Veljko Vukeli}, s.r.
US TAVNI ZAKON ZA SPROVO\ENJE USTAVA 1. Primjena Ustava Republike Srpske Krajine
376
^lan 1. Ustav Republike Srpske Krajine primjenjuje se danom kada ga proglasi Ustavotvorna skup{tina Republike Srpske Krajine, ako u pogledu primjene pojedinih njegovih odredaba nije Ustavom i ovim zakonom druga~ije odre|eno. 2. Primjena odredaba Ustava o organima Republike Srpske Krajine ^lan 2. Odredbe Ustava koje se odnose na prava i du`nosti republi~kih organa, organizacija i slu`bi primjenjuju se danom njihovog obrazovanja po odredbama Ustava. ^lan 3. Izbori za poslanike u Skup{tini odr`ati }e se po zavr{etku rata i u vreme kad prestane neposredna ratna opasnost. Prve izbore za poslanike raspisat }e predsjednik Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske Krajine. Prvo zasjedanje Skup{tine po~e}e najkasnije u roku od 20 dana od dana izbora poslanika. Prvo zasjedanje Skup{tine saziva predsjednik Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske Krajine najkasnije 7 dana od dana odr`anih izbora za poslanike. Prvom sjednicom Skup{tine, do izbora predsjednika Skup{tine, rukovodi najstariji poslanik. Prvo zasjedanje Skup{tine traje do izbora Vlade i dono{enja bud`eta Republike Srpske Krajine. Mandat poslanika u Ustavotvornoj skup{tini Republike Srpske Krajine prestaje danom verifikacije mandata poslanika izabranih u Skup{tinu. Ustavotvorna skup{tina Republike Srpske Krajine nastavlja s radom kao zakonodavna skup{tina do izbora. ^lan 4. Izbor predsjednika Republike Srpske Krajine odr`a}e se istovremeno s izborima za poslanike u Skup{tinu. Prve izbore za predsjednika Republike Srpske Krajine raspisa}e predsjednik Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske Krajine. Za period do izbora predsjednika Republike Srpske Krajine prema odredbama Ustava Republike Srpske Krajine (~lan 81) predsjednika Republike Srpske Krajine bira Ustavotvorna skup{tina na prijedlog predsjednika Skup{tine. Od Ustavotvorne skup{tine izabrani predsjednik Republike Srpske Krajine pola`e zakletvu predvi|enu Ustavom Republike Srpske Krajine. ^lan 5. Predsjednik Republike Srpske Krajine pola`e zakletvu i stupa na du`nost na dan konstituisanja Skup{tine. ^lan 6. Postupak izbora prvog ministra Vlade i ministara otpo~e}e na dan konstituisanja Skup{tine. Vlada }e se konstituisati i po~eti s radom na dan kad se izaberu njeni ~lanovi. Za period do provo|enja izbora za Skup{tinu i predsjednika Republike po odredbama Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada }e se izabrati po odredbama Ustava. Predsjednik
377
Republike Srpske Krajine koji je izabran od Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske Krajine obrazuje Vladu koju potvr|uje Skup{tina. ^lan 7. Izbor predsjednika, sudija i Ustavnog suda Republike Srpske Krajine izvr{i}e se po proceduri utvr|enoj zakonom. ^lan 8. Sudovi, javna tu`ila{tva i javna pravobranila{tva nastavljaju s radom. ^lan 9. Organizacije koje obavljaju djelatnost, odnosno poslove od posebnog dru{tvenog interesa nastavi}e s radom kao javne slu`be od dana uskla|ivanja propisa u odgovaraju}oj oblasti. 3. Uskla|ivanje propisa s Ustavom ^lan 10. Zakoni Srpske Autonomne Oblasti Krajine i drugi propisi ostaju na snazi do njihovog uskla|ivanja s Ustavom Republike Srpske Krajine. 4. Zavr{na odredba Ovaj Zakon stupa na snagu kad ga proglasi Ustavotvorna skup{tina Republike Srpske Krajine. “Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, god. II, br. 1, 2. 1. 1992., str. 11.
132 1991., prosinac 24. Odluka Narodne skup{tine “SAO Zapadna Slavonija” o pripajanju “SAO Zapadna Slavonija” “Republici Srpskoj Krajini”
Na osnovu ~lana 5. Ustava Republike Srpske Krajine te ~lana 1. Statuta SAO Zapadne Slavonije, slobodno izra`ene volje srpskog naroda na referendumu odr`anom dana, 19. 5. 1991. godine, Skup{tina SAO zapadne Slavonije na svome 4. zasjedanju odr`anom dana 24. 12. 1991. godine d o n o s i: ODLUKU o pripajanju SAO Zapadne Slavonije Republici Srpskoj Krajini I Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija pripaja se Republici Srpskoj Krajini. Dosada{nje teritorije SAO Zapadne Slavonije ~ine jedinstvenu teritoriju Republike Srpske Krajine. II Na dosada{njem teritoriju Srpske autonomne oblasti Zapadne Slavonije organizacija vlasti i primjena propisa vr{i se u skladu sa Ustavom Republike Srpske Krajine. 378
III Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. PREDSJEDNIK NARODNE SKUP[TINE Vukeli} Veljko, Šv.r.š M.P.220 Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 2462.
133 1991., prosinac 24. Mogori} Odluka MZ Mogori} o prihva}anju inicijative za osnivanje op}ine Medak – Isto~ni Gospi}
MJESNA ZAJEDNICA MOGORI] Broj: 15/1-1991. Mogori}, 24. 12. 1991. g. INICIJATIVNOM ODBORU ZA OSNIVANJE OP]INE PREDSJEDNI[TVA OP]INE UDRU@ENIH MZ MEDAK – ISTO^NI GOSPI] PREDMET: Odluka o prihva}anju inicijative za osnivanje op}ine.U prilogu vam dostavljamo Odluku Zbora gradjana MZ Mogori}, o prihva}anju inicijative za osnivanje op}ine, odnosno Predsjedni{tva op}ine udru`enih MZ Medak – Isto~ni Gospi}, te izbor na{eg delegata – odbornika u Predsjedni{tvo. Listu kadrova, koju nismo bili u mogu}nosti do danas srediti, dostavit }emo naknadno. Uz zahvalnost na suradnji – pozdravljamo. Prilog: Odluka. Predsjednik MZ: D.221 Korica Šv.r.š ------Na osnovu ~l. 8. stav l statuta Mjesne zajednice Mogori}, Zbor gradjana MZ Mogori}, odr`an 24. 12. 1991., donio je
220 221
Okrugli pe~at: SFRJ, Skup{tina SAO Zapadna Slavonija. Dane.
379
ODLUKU o prihva}anju inicijative za formiranje op{tine, odnosno Predsjedni{tva op{tine udru`enih mjesnih zajednica Medak – Isto~ni Gospi}. I Prihva}a se inicijativa, ustanovljena po Inicijativnom odboru za osnivanje op{tine, odnosno formiranje predsjedni{tva op{tine na podru~ju udru`enih mjesnih zajednica Medak – Isto~ni Gospi}. II U Predsjedni{tvo op{tine udru`enih mjesnih zajednica Medak – Isto~ni Gospi}, shodno utvrdjenom dogovoru svih predstavnika udru`enih MZ na sastanku, odr`anom 18. 12. 1991. u Metku, s podru~ja Mjesne zajednice Mogori} bira se jedan odbornik. III U Predsjedni{tvo op{tine udru`enih mjesnih zajednica Medak – Isto~ni Gospi}, s podru~ja Mjesne zajednice Mogori}, ve}inom glasova, izabran RADAKOVI] MILAN, rodj. 1944. VKV iz Mogori}a kbr. 40. IV Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja. U Mogori}u, 24. 12. 1991.
Predsjedavaju}i zbora gradjana MZ Mogori} D. Korica Šv.r.š
Br. 15 /1-1991. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2, kut. 595.
134 1991., prosinac 31. Knin Zapisnik 19. sjednice Vlade “Republike Srpske Krajine”
ZAPISNIK sa 19. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 31. 12. 1991. godine u zgradi op{tine soba broj 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, dr Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Veljko Stojisavljevi}, Du{an Bad`a, Vuka{in Babi}, Du{an Vje{tica i Milan Marti}. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade dr Milan Babi} predlo`io je slijede}i 380
Dnevni red 1. Informacija predsjednika Vlade oko anga`ovanja mirovnih snaga UN-a. 2. Dono{enje Odluke o preanga`ovanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine 3. Dono{enje Odluke o obaveznom no{enju grba Republike Srpske Krajine uniformisanih slu`benih lica. 4. Dono{enje Odluke o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina. 5. Dono{enje Odluke o postavljanju tabla na javnim putevima sa grbom Republike Srpska Krajina i natpisom Republika Srpska Krajina. 6. Dono{enje Odluke o zabrani izvoza hrane, `ive stoke i druge robe s teritorija Republike Srpska Krajina. 7. Dono{enje Krivi~nog zakona Republike Srpska Krajina. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je dr Milan Babi}, te je istakao da je prisustvovao sjednici Predsjedni{tva Jugoslavije, a saop{teno je da }e Predsjedni{tvo na sutra{njoj sjednici prihvatiti plan Sajrusa Vensa oko razmje{taja mirovnih snaga. Dostavljena mu je ta koncepcija anga`ovanja mirovnih snaga, u su{tini ista kao i ranije. Po tom planu anga`uju se vojne i policijske snage UN-a i definisane su ~etiri oblasti koje se demilitarizuju i tretiraju kao teritorija pod za{titom UN-a. Pozitivno, u odnosu na raniju koncepciju je da se mogu oformiti regionalne snage policije i zadr`ati oru`je u skladi{tima, pod nadzorom UN-a. Predsjednik Babi} je ponovio poznate stavove Vlade uz obrazlo`enje da je takva za{tita UN-a za nas nesigurna, jer se vodi na {est mjeseci, a za svako produ`enje boravka mirovnih snaga potrebna je saglasnost svih stalnih ~lanica Savjeta bezbjednosti. Predsjednik Babi} je primjetio da neka stalna ~lanica Savjeta bezbjednosti mo`e staviti veto na produ`enje boravka mirovnih snaga. Na to mu je odgovoreno da armija garantuje sigurnost, a nalazi}e se uz rub Krajine. Zatim je istakao da je ponu|ena koncepcija neprihvatljiva i iz tog razloga {to su teritorija koje se stavljaju pod za{titu, prostorno iscjepkane. Istakao je zahtjev da se jedinstveno defini{e Krajina, tj. da se spoji Sjeverna i Ju`na Krajina i pripoji teritorija Jasenovca i Oku~ana, a da se Isto~na Slavonija defini{e kao Isto~na Krajina. Zatra`io je da se armija formalno zadr`i na teritoriji Krajine, radi o~uvanja subjektiviteta jugoslovenskog prostora i Krajine kao dijela Jugoslavije i da se ne raspuste jedinice Teritorijalne odbrane. Dr Milan Babi} je istakao da se s obzirom na neslaganje s tom koncepcijom ne}e suprostaviti odlukama Predsjedni{tva jer bi izazvali haos i potpunu destabilizaciju, ali }e u ime Vlade i Skup{tine zastupati i dalje svoju koncepciju. Na nivou Predsjedni{tva Jugoslavije je re~eno da }e ono snositi posljedice za sve odluke, a i dati garanciju u ime Predsjedni{tva Jugoslavije. Na nivou Predsjedni{tva Jugoslavije je prihva}en plan Sajrusa Vensa koji sadr`i koncept ure|enja budu}e Jugoslavije, jer predla`e mje{avinu federacije izme|u Srbije i Crne Gore, konfederacije izme|u Bosne i Hercegovine i Makedonije i asocijacije izme|u Hrvatske i Slovenije. U tom planu nije definisan prostor Krajine. Predsjednik Babi} je istakao da se s na{e strane mora u~initi sve da se stvore uslovi za sigurnost. Kao prvo pru`a nam se mogu}nost formiranja regionalne policije. Drugo mo`emo 381
zadr`ati {to vi{e sredstava i vojne tehnike i tre}e moramo pripremiti ljudstvo da preuzme ta sredstva i tehniku. Trebamo nastojati da se mirovne snage rasporede na rubnim prostorima Krajine, a formalno u unutra{njosti i unutra{nju kontrolu policijskih nadzornika od strane UN-a svesti na minimum. Bez obzira {to su trupe UN-a mirovne snage njihovo anga`ovanje naginje jednom politi~kom rje{enju, jer nas defini{u kao specijalni teritorij. Risto Matkovi} ka`e da postoji opasnost da kad do|u mirovne snage da hrvatska strana ka`e im da odlaze, jer priprema ratne operacije, {ta bi se desilo? Smatra da treba bar djelomi~no razoru`ati Hrvatsku, jer }e nas lako zadesiti sudbina svih teritorija koje su bile pod kontrolom UN-a. Isti~e da Vlada treba ostati pri ranije zauzetim stavovima. Milan Marti} isti~e da trebamo na}i na~in da zadr`imo tehniku i ljudstvo. Risto Matkovi} ka`e da je za razliku od Bosanske krajine, za na{u Krajinu va`no {to smo uveli svoju miliciju i vlast da za{titi na{ teritorij. Dr. Milan Babi} isti~e da mo`emo biti zadovoljni sa specijalnim statusom koji nam nude UN-e, jer smo na taj na~in izuzeti iz Republike Hrvatske. Jednoglasno su podr`ani ranije zauzeti stavovi u vezi anga`ovanja mirovnih snaga UN-a. Ta~ka 1/ se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.222 Ad/2. Predsjednik Babi} predla`e da se sa dana{njim datumom donese Odluka o pove}anju rezervnog sastava milicije, na taj na~in da se u svakoj op{tini formira bataljon, a brigada na podru~ju centara bezbjednosti. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je done{ena Odluka o preanga`ovanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine. Ista se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi} i istakao da svi slu`benici javnih preduze}a trebaju nositi oznake na uniformama i to grb Republike Srpska Krajina. Drugih predloga i primjedbi nije bilo, te je predlog Odluke stavljen na glasanje. Jednoglasno je donosena Odluka o obaveznom no{enju grba Republike Srpske Krajine uniformisanih slu`benih lica. Ista se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je dr Milan Babi} te je istakao da je po Vensovom planu za lokalnu miliciju predvi|en srazmjeran sastav stanovni{tva i to prije oru`anih sukoba. Isti~e da iskrsavaju problemi u op{tinama Slunj, Drni{, djelomi~no Vrlika i Petrinja, te predla`e rje{enje na taj na~in da se konkretno Sisak administrativno ve`e za op{tinu Petrinja i na taj na~in pove}a procent srpskog stanovni{tva u Petrinji. Predpostavlja se da }e hrvatske vlasti tra`iti vra}anje stavnovni{tva. Milan Marti} predla`e dono{enje odluke o zabrani povratka stanovnicima koji su u~estvovali u neprijateljskim oru`anim formacijama.
222
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
382
Dr Milan Babi} predla`e da tu`ioci preduzmu radnje u skladu sa zakonom prema licima koji su u~estvovali u neprijateljskim formacijama protiv srpskog naroda. Du{an Bad`a navodi primjer da je povjerenik Sabora Hrvatske za op{tinu Obrovac podigao optu`nicu protiv 120 Obrov~ana. Risto Matkovi} ka`e da bi se u javnosti trebala stvoriti atmosfera progona lica koji su po~inioci krivi~nog djela u~estvovanja u neprijateljskim snagama. Za diskusiju se nije nitko javio. Predlog Odluke je zatim stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina. Odluka se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je dr Milan Babi}, te isti~e potrebu postavljanja grani~nih oznaka na svim putevima na ulazu u Republiku Srpska Krajina. Drugih predloga nije bilo, te se predlog odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o postavljanju tabla na javnim putevima sa grbom Republika Srpska Krajina i natpisom Republika Srpska Krajina. Odluka se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Predlo`io je da se iznimke od ove Odluke dozvole odlukom Vlade. Za diskusiju se nije niko javio, te je ista stavljena na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o zabrani izvoza hrane `ive stoke i druge robe s teritorija Republike Srpska Krajina. Ista se prila`e zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 7. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} koji je istakao da je ovaj zakon u skladu sa op{tim odredbama Krivi~nog zakona Jugoslavije. U ovom zakonu je predvi|ena mogu}nost izricanja smrtne kazne i to za kvalifikovane oblike ubistva. To je u skladu sa Ustavom Republike Srpske Krajine, jer on predvi|a odredbu da se smrtna kazna mo`e izuzetno izre}i za najte`i oblik krivi~nog djela protiv `ivota ljudi i tijela. Risto Matkovi} je obrazlo`io sva krivi~na djela po poglavljima i istakao da su identi~ni Krivi~nom zakonu Srbije i u skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine. Nabrojio je neka nova krivi~na djela u ovom Zakonu. Risto Matkovi} apeluje da se Krivi~ni zakon usvoji na osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine Republike Srpske Krajine i da se podnese Skup{tini na prvom slijede}em redovnom zasjedanju. Jo{ dodaje da Zakon sadr`i standardne me|unarodne norme kao komparativna krivi~na zakonodavstva. U prelaznim i zavr{nim odredbama ovog Zakona stoji da stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Glasniku Krajine”. Zbog nemogu}nosti da se sada objavi, a po{to je u pitanju Krivi~ni zakon mora se utvrditi minimalni “vakacio legis”, te predla`e da Zakon stupi na snagu danom dono{enja. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Krivi~ni zakon Republike Srpska Krajina. Isti se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio
383
Risto Matkovi}, ka`e da je dobio dopis o unskoj pruzi, te da moramo posti}i na Saveznom nivou ravnopravan polo`aj kao preduze}e, jer Hrvatska pokazuje interes u vezi unske pruge. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila s radom. Zapisni~ar Borka Lali} Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZ, Vlada RSK
384
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}
KAZALO IMENA
A Abraza Milka, 250 A}imovi} Nikola, 220 Ad`i} Blagoje, 296, 297, 299, 305, 309, 312, 317, 325, 330, 337, 352, 353 Aleksi} Miodrag, 252 Alin~i} \uka, 59 Ani}-Ivi~i} Zvonimir, 26 Antoni} Mirko, 250 Arhad`i} Mladen, 154 Atanasije, episkop, 295
B Babi} Milan, 23, 25-27, 32-36, 40-43, 46-49, 54-56, 66, 67, 84, 85, 87, 100, 111, 118, 127, 143, 152-154, 159-161, 165, 179, 181, 182, 186, 187, 192-195, 197, 199, 200-202, 205-209, 211, 217, 219-222, 224, 231-233, 236, 239-241, 245, 248, 253-256, 258-261, 264, 266, 272, 273, 275, 276, 278-286, 290, 291-293, 295, 302, 335, 351-356, 380-384 Babi} Vuka{in, 186, 192, 197, 205, 211, 231, 233, 236, 239, 248, 255, 256, 258, 261, 264, 272, 280, 282, 283, 290, 351, 352, 354, 380 Bad`a Du{an, 192, 194, 197, 203, 211, 221, 233, 255, 256, 272, 273, 280, 284, 285, 290, 293, 351, 352, 354, 380, 383 Bagi~evi} Stevan, 170 Bajramovi} Sejdo, 296 Bakari} Vladimir, 37, 51, 92, 94 Bala} Branko, 24 Balti} Mila, 251 Bari{i} Joso, 220, 221 Bari{i} Joso Bili, 221 Basta Rade, 171
Bauk Milan, 186, 192, 197, 203-205, 211, 213, 221, 222, 231, 233, 237-239, 248, 255, 256, 258, 264-266, 272, 280, 285, 290, 293, 351, 354, 380 Be}kovi} Matija, 101 Beki} Stevan, 99 Bekut Milan, 62 Bekut Mile, 62 Berber Stojan, 70 Beri} Damjan, 257 Bezbradica Nikola, 221 Bili} Drago, 26 Bili} Mi{o, 29, 30 Bilu{i} Vlade, 95 Boban Ljubo, 94 Bogi}evi} Bogi}, 317 Bogunovi} Jovan, 271 Bojinovi} Milo{, 190 Bolti} \or|e, 171 Boljkovac Josip, 66, 67, 97-99, 104, 129, 342 Bonaparte Napoleon, 150 Bori} Milan, 268 Borisav Jovi}, 291 Borojevi} Milan, 171 Bosanac Jerej, 43 Bosanac Savo, 47 Bosini} Milan, 296 Bosni} Mile, 338, 339 Bo{kovi} Ru|er, 144 Bo{kovi} Slobodan, 190 Bo`ani} Bo{ko, 135, 267 Bo`i} Milan, 136, 137 Brakus Nedeljko, 268, 269 Brandt Willy, 93 385
Brki} Branko, 249 Brklja~ Stevo, 250 Broz Josip – Tito, 38, 94, 129, 146, 149, 150, 190, 215 Brozovi} Dalibor, 29 Bubonja Jovan, 25 Bu}in Nenad, 101 Budak Mile, 93 Bukarica Milan, 271 Bulatovi} Momir, 253 Bulj Drago, 249, 250 Buzan~i} Boris, 96
C Cari} Nikola, 250, 251 Carrington Peter, 221-224, 232, 242, 246, 253, 273, 292 Cesar Ivan, 91 Cindri}, 95 Cokli} Branko, 250 Coklin Ranko, 251 Crn~evi} Brana, 101 Cvetojevi} Ljubomir, 250 Cviji}, 338 Cviji} Drago, 100 Cvitan Onesin, 100 Cvjetkovi} Du{an, 119, 171 Cvjetkovi} \uro, 171
^ ^arnojevi} Arsenije, 31 ^enak Mara, 170 ^etnik Stevan, 26 ^i~a Du{an, 170 ^i~a Milo{, 170 ^olovi} Uglje{a, 24 ^uturilo Vladimir, 60
Degoricija Slavko, 67 Deli} Milan, 171 De{i} Sava, 25 Devi} Milka, 251 Dikli} Milorad, 269 Divac Vlade, 100 Divjakinja Mi}o, 99 Dmitrovi} Branko, 157, 178, 185, 186, 340 Dmitrovi} Gordana, 171, 204, 252 Dmitrovi} Ratko, 100 Dobri} Milka, 99 Dobri} Simo, 70 Dobrijevi} Branko, 24 Dobrijevi} Jadranka, 56 Dobrijevi} Mirko, 27, 221 Dobrijevi} Nada, 252 Dokmanovi} Slavko, 47 Domitrovi} Branko, 296 Dozet Milorad, 250 Dozet Miodrag, 191, 251 Dragi~evi} Bo`o, 24 Dragosavac Du{an, 28 Dra{kovi} Vuk, 277 Dra`i} Milica, 170, 249, 250 Dra`i} Slobodan, 249 Drnov{ek Janez, 317 Drpa Desanka, 250, 251 Dubaji} Dragan, 186 Duji} Nedeljko, 221 Duki} Dalibor, 250 Duki} Nikola, 119 Duman~i} Joso, 230
D` D`ad`i} Petar, 100 D`akula Veljko, 49, 154-156, 296, 339, 347, 348, 350 D`a`i} Petar, 93
D Daki} Mile, 40, 43, 45, 48, 53, 89, 103 Daljug Du{anka, 154 Damjani} Petar, 220, 221 Damjanovi} \or|e, 231 386
\ \eki} Nikola, 61 \ilas Bo{ko, 24 \odan [ime, 31
\uji} Ilija, 255 \uki} \uro, 100 \ureti} Veselin, 32 \uri} Mirjana, 26 \urko Milorad, 250
H
E
I
E}imovi} Du{an, 355 Ekme~i} Milorad, 131 Ercegovac Ana, 251 Ercegovac Bogdan, 280 Erenrajh Max, 93 Ergarac Du{an, 56
Ili} Bosiljka, 68, 69 Ili} Nada, 105 Ili} Rade, 105, 170 In|i} Milan, 185, 186 Ivani} Ilija, 251 Ivanovi} Milan, 296 Ivanovi} Milutin, 154, 156 Ivkovi} \uro, 252 Izetbegovi} Alija, 102, 190, 253, 282, 283, 297, 321, 336
F Frank Josip, 51 Funduk Uro{, 251 Fu{tar Stanko, 91
G Gabelica Ivan, 91 Ga}e{a Milorad, 171 Ga}e{a Rajko, 197 Gajica Vojin, 26 Gambiro`a Zvonko, 24 Gapi} Stana, 296 Gavrilovi}, 149 Gavrilovi} Branko, 100 Glavljevi} Nikola, 171 Gnjidi} Marko, 26 Gnjidi} Radojka, 171, 252 Goulding Marrack, 292, 293, 315, 316 Grabuncija Sava, 252 Gra~anin Petar, 291 Grahovac An|elko, 181, 182, 187 Graovac Marinko, 271 Graovac Stevan, 271 Grbi} Milan, 268, 269 Grbi} Mi{o, 269 Gr~i} Petar, 138, 139 Gunduli} Ivan, 144, 150
Had`i} Goran, 154, 230, 292, 296, 312 Hasodi} Mesud, 221 Himmler Heinrich, 129 Hitler Adolf, 128, 129, 145
J Jak{i} Janko, 60 Jak{i} Nada, 251 Janekovi} Dara, 100 Jano{evi} Marijan, 170 Janjanin To{o, 138, 139 Janji} Milo{, 170 Jaroslav, 328 Jasi} Stevo, 49 Jevremovi} Pavle, 296 Joki} ^edomir, 252 Joki} Zdravko, 70 Jovi~i} Milorad, 240 Jovi} Borisav, 101, 253, 291, 296, 306-308, 310312, 315, 317, 325, 333-335, 337, 338, 340, 341, 343-351, 353 Jovi} Du{an, 196, 266 Jovi} Radovan, 250 Jureti} Marinko, 154, 156 Juri~ Perica, 97, 100
K Kablar Jovo, 24 Kadijevi} Veljko, 253, 291, 292, 297, 299, 305, 306, 317, 345, 352 387
Kalambura Adam, 99 Kalini} Branko, 171 Karad`i} Radovan, 147, 253, 296, 297, 302, 308, 319, 323, 324, 335-337, 343, 345, 346, 349, 350 Kara|or|e, 319, 326 Karapetrovi} Mladen, 186 Kardelj Edvard, 38, 94, 324 Kartelo Milovan, 221 Kasapi} Rajko, 187 Kasum Du{an, 255, 256, 355 Kati} Branko, 250, 251 Kati} Jovan, 186, 192, 197, 203-206, 233, 236, 255, 258, 264, 265, 272, 280, 290, 351, 354 Kesi} Nikola, 61 Kljaji} Branko, 251 Kljaji} Rade, 154 Kne`evi} Aleksandar, 24 Kne`evi} Ilija, 170 Kne`evi} Jovan, 252 Kohl Helmut, 93 Kolund`i} Radivoje, 26 Komazec Slobodan, 34, 49 Komazec Stevo, 171 Komazec @eljko, 171 Komneni} Borka, 296 Kon~ar \uro, 105 Kon~arevi} Ilija, 229, 296, 318, 337, 357, 376 Konti} Vesna, 249, 250 Kora} Stanko, 49 Korica Dane, 379, 380 Korlat Du{an, 249 Korlat Ratko, 252 Kosanovi} Marija, 63 Kosanovi} Vaso, 43 Kosti} Branko, 241, 242, 246, 253, 257, 260, 266, 272, 280, 290, 291, 296, 305, 307, 308, 310, 311, 314, 316, 318, 322, 324, 326, 327, 331, 335, 337-339, 341, 342, 344, 347-349, 350, 352, 353 Kosti} Jugoslav, 296, 341, 347 Kosti} [piro, 245 Kova~evi} Bo{ko, 26 Kova~evi} Drago, 25, 26 Kova~evi} Mi}o, 105 388
Kova~evi} Rade, 105 Kralj Petar, 170 Kramari} Zlatko, 100 Kresoja Du{an, 70 Kresojevi}, 49 Kresojevi} Branko, 170 Kresovi} \uro, 251 Kresovi} Milan, 269 Kri~kovi} Du{anka, 171 Krivoku}a Milorad, 251 Krivo{ija Slavko, 296 Krmar @eljko, 59 Krneta Milan, 26, 143, 152-154 Krneta Mileva, 251 Krneta Uro{, 24, 26 Ku~an Milan, 190 Kuga Radojka, 170 Kupre{anin Pajo, 105 Kupre{anin Vojo, 185 Ku`et Veljko, 271 Kvartu~ Du{ko, 249
L La~a Ante Niko, 220 Laki} Zdravko, 29 Lali} Borka, 27, 165, 167, 177, 185, 208, 222, 232, 237, 241, 254, 256, 258, 261, 266, 273, 295, 384 Lali} Du{an, 26 Lali} @eljko, 171, 250, 251 Lan~u`anin Milan – Kameni, 277 Lari} Vitomir, 221 Latas \or|e, 68, 69 Le`ai} Vaso, 192, 197, 203, 205, 211, 221, 231, 255, 256 Le`aji} Rajko, 271 Le`aji} Vaso, 205, 237, 238, 261, 264, 266, 280, 285, 290, 293, 351, 354, 356, 380 Li~ina Damir, 43 Li~ina Ratko, 41, 43, 49, 50, 54 Livada Svetozar, 347 Lon~arevi} Ljuban, 99 Longin, episkop, 32 Lovri} Drago, 251
Luki} Vojislav, 33-35 Lukijan, episkop, 295
Lj Ljiljak Mica, 251
M Macura Lazar, 25-27, 52, 192, 205, 207, 211, 221, 231, 233, 235, 248, 255, 258, 259, 264, 272, 280, 290, 351, 354 Macura Rajko, 221 Ma~ek Vladko, 150 Makedonski Aleksandar, 150 Maksi} Milivoje, 296, 297, 324, 328-330, 332, 333, 352, 353 Malba{a Milan, 31 Maleti} Borislav, 154, 155 Malobabi} Du{an, 158 Malo~a Mate, 26 Maljkovi} Radovan, 280 Mandi} \uro, 204 Mandi} Jasminka, 119 Mandi} Jovan, 105 Mandi} Nikola, 70, 71 Mandini} Neboj{a, 27, 143, 152-154, 186 Mandu{i} Vuk, 6 Mareti} Milan, 221 Mari~i} Veljko, 191 Marijanovi} Branko, 28, 31 Marinkovi} Radoslav, 189 Marjanovi} Branko, 132 Marjanovi} Ljubomir, 185, 186 Marjanovi} Pavao, 24, 27, 143, 152-154 Markovi} Ante, 189, 190, 195, 291 Markovi} Miroslav, 187 Marti} Milan, 186, 192, 197, 198, 205-207, 221, 231, 233, 234, 256, 258, 259, 264, 275, 276, 278-280, 282, 284, 290, 296, 308, 317, 323, 341-343, 347, 351, 353, 354, 380, 382 Marti} Stevan, 138, 139 Martinovi}, 99 Martinovi} Boris, 170 Masla} Miroslav, 220 Masli} Andjelko, 296
Mati} Stojan, 6 Matija{evi} Ranka, 296 Matija{evi} Velibor, 43, 56, 82, 84, 131, 167, 168, 179, 181, 233, 236, 245, 260 Matkovi} Risto, 57, 152, 167, 186, 190, 192, 193, 197, 198, 203, 205, 206, 211, 213, 221, 231-234, 236-240, 248, 249, 251, 252, 254258, 261, 264, 265, 280, 282-285, 290, 296, 307, 308, 314, 316, 317, 323, 326, 332, 346, 349, 351-356, 380, 382, 383, 384 Ma`ibrada Sava, 26 Medakovi} Dejan, 102 Medi} Sre}ko, 296 Medi} Tihomir, 25, 26, 190 Meni}anin Marjan, 170 Mesar Rade, 170 Mesi} Stjepan, 29, 66, 317, 326, 331, 342 Mihajlov Mileta, 70 Mihi} Dragan, 154 Mijo~evi} Vinko, 117 Mikeli} Borislav, 79 Milenkovi} Borivoj, 101 Mileta Mihajlov, 70 Mileti} Milenko, 154 Mili~evi} Milan, 170 Mili} od Ma~ve, 33 Mili} Slavko, 158 Mili} [piro, 285 Milo{evi} Mi{a, 240 Milo{evi} Slobodan, 97, 126, 132, 160, 190, 232, 259, 260, 277, 292, 293, 296, 297, 304306, 317, 325, 344, 345, 349, 352, 353 Mindi} Nikola, 70 Miri} Milorad, 171 Miri} Niko, 251 Miri} Ninko, 250 Miri} Petar, 63 Mirkovi} Jovan, 100 Mitrovi} Aleksandar, 87 Mitrovi} Radovan, 154 Mla|enovi} Mira, 187 Mlinar Bo{ko, 271 Mlinar Miroslav, 28, 29, 31, 99 Moljkovi} \uro, 100 Mom~ilovi}, 64, 251 389
Mom~ilovi} Mom~ilo, 251 Mraovi} Stevan, 89, 103 Mr|enovi} Mirko, 154, 155 Mu}i} Marko, 250 Mussolini Benito, 145 Musulin Dragan, 296
N Nevajdi} Milan, 171 Nikanor, episkop, 32 Nikolaj, episkop, 32 Nikoli} Radivoje, 252 Nikoli} Vinko, 97 Novak Kilibarda, 149 Novakovi} Slavko, 250
O Obradovi} Dositej, 144 Obradovi} Jerej, 43 Obrenovi} Milo{ , 170, 190, 319, 320, 326 Obrenovi} Vaso, 171 Opa~i} Du{an, 56 Opa~i} Du{ko, 170, 250 Opa~i} Goran, 276 Opa~i} Jovan, 1, 5, 6, 20, 23, 36, 43, 45, 48, 49, 53, 55, 236, 245 Opa~i} Obrad, 125
P Paji} To{o, 197 Paraga Dobroslav, 292, 320 Parilovi} Stevo, 250 Parmalada Boris, 29 Paspalj Mile, 186, 245, 293, 296, 313, 324, 331, 332, 334, 343, 344, 357, 376 Paveli} Ante, 51, 90, 94, 98, 129 Paveli} Kre{imir, 91 Pavlica \uro, 251 Perez de Quellar Javier, 258, 261, 264, 272 Peri}, 65 Peri} Rajko, 254 Peri{a Miroslav, 221 Pernar, 90 390
Perovi} Ljubomir, 70 Pe{ut Mile, 296 Petkovi} Du{an, 249 Petkovi} Milorad, 250 Petrinac Branko, 185 Petrovi} \uro, 251 Petrovi} Njego{ Petar, 144, 319 Petrovi} Rastislav, 41 Pijade Mo{a, 314 Pjeva~ Dragan, 170 Plavljani} Nikola, 185 Pokrajac Branko, 60 Popovi} Bogdan, 252 Popovi} Bogoljub, 28, 30 Popovi} Branko, 154, 155 Popovi} Jovan, 56 Popovi} Jovo, 100 Popovi} Milenko, 95 Popovi} Nikola, 24 Popovi} Petar, 96 Popovi} Rade, 170 Popovi} Sava, 27, 57, 260 Popovi} Veljko, 26, 27, 56, 58, 104 Popratnjak Mira, 251 Pre~enica Du{an, 99 Predojevi} Vaso, 75, 76 Predovi} Du{an, 49 Pregl @ivko, 190 Preradovi} Petar, 144 Prese~an Ivan, 101 Pribi~evi} Boris, 170 Priji}, 347 Pupin Mihajlo, 144
R Ra~an Ivica, 2, 29, 30, 99 Radeli} Ranko, 154 Radi} Predrag, 187, 296, 319, 322, 324, 325, 336, 339, 345, 349 Radovi} Amfilohije, 100 Radulovi} Jovan, 28, 30, 192, 259 Radulovi} Rade, 26 Ragu` Jak{a, 144 Rajkovi} @eljka, 250, 251
Raj{i} Savo, 43 Raj{i} Simo, 39, 47, 56 Ranovi} Predrag, 296 Rapaji} Milan, 171 Rastovi} Branka, 250, 251 Rastovi} David, 33-35, 40-43, 48, 66, 143 Rastovi} Tanja, 170, 250 Ra{i} Stevo, 170 Ra{ko Boro, 240 Ra{kovi} Jovan, 7, 15, 17, 18, 31-33, 36, 40, 41, 43-45, 48-50, 54, 55, 72, 127, 132, 144, 208, 209, 245 Ratkovi} Milan, 100 Ratkovi} Stevan, 155 Rebi} Branko, 171, 185, 186 Relja Zvonko, 221 Ribar Ivan, 90 Rkman Marko, 251 Rodi} Mirjana, 257 Roksandi} Dragan, 170 Rudi} Milan, 171 Rupi} Mate, 2 Rusi} Milan, 24, 26 Ru{nov Mara, 170 Ru`i} Bo{ko, 269
S Salati} Spasoje, 70 Salti} Du{an, 170 Sambolec Vladimir, 96 Sa{i} Ilija, 154-156, 296, 305, 306, 327, 349, 350 Savi} Branko, 26 Savi} Miodrag, 100 Sekuli} Savo, 27 Senkovi} \ura|, 6 Shakespeare William, 319 Silajd`i} Haris, 323, 324 Sinobad Irena, 171 Sladi} Ante, 221 Sladi} Zlatibor, 26 Slijep~evi} Ljubica, 251 Smiljani} Du{an, 26 Smiljani} Krste, 26
Smol~i} Kata, 230 Stambolija Dragana, 296 Stani} Goran, 171 Stankovi} Zoran, 296 Star~evi} Ante, 51, 98 Starevi} Du{an, 49, 170, 192, 233-236, 249, 250, 258, 260 Stefanovi} Karad`i} Vuk, 144 Stjelja Gojko, 24, 26 Stojanovi} Radovan, 68, 69 Stojanovi} Zoran, 277 Stojisavljevi} Veljko, 285, 290, 351, 354, 380 Stojkovi} Momir, 240 Stojsavljevi} Veljko, 192, 195, 197, 233, 248, 255, 256, 272, 280 Stokrp Ljubomir, 170 Sukur @ivko, 154 Sulimanac Josip, 28, 29 Sumeni} Milenko, 120 Su`njevi} Nikola, 170, 250 Svitlica Nada, 170
[ [arac Milan, 24 [arenac Slobodan, 296, 297, 352 [a{i} Nikica, 167 [e{elj Vojislav, 46, 275, 276-279, 292 [ijan Branka, 251 [impraga Branko, 192, 197, 203, 211, 221, 231, 233, 235-237, 248, 255-258, 260, 264, 266, 272, 280, 290, 351, 354 [impraga Sre}ko, 25, 26 [impraga Vladimir, 154, 155 [imprega Branko, 205 [kanata Krsto, 100 [olaja Ljubica, 240 [pegelj Martin, 78, 129, 148 [pehar Rudolf, 270 [tegljaji} Stanislav, 30 [tikovac Petar, 192, 193, 197, 233, 248, 251, 255, 256, 258, 260, 264, 272, 280, 282, 290, 293, 351, 354 [tikovi} Petar, 49 [trbac Milan, 170 391
[trbac Radovan, 58, 171 [tula Mila, 100 [uput Biljana, 250, 257 [u{a Vojin, 296 [uvar Stipe, 2, 94
T Tankosi} Branko, 26 Tanjga Radoslav, 26, 41, 43, 45, 50, 56, 209 Tanjga Veljko, 26 Tarbuk Milan, 260, 280, 282-285, 290, 293, 296, 326, 351, 354 Ta{i} Nikola, 296 Ten`era Antun, 95 Tesla Nikola, 144 Todorovi} Ilija, 170 Tojagi} Stevan, 61, 119 Toli} Nikola, 100 Trbojevi} Pero, 185, 186 Trifunovi} Vlado, 266, 267 Tu|man Franjo, 2, 15, 17, 18, 30, 31, 45, 91, 93, 94, 97, 98-102, 129, 148, 154, 155, 190, 232, 292, 305, 306, 314, 315, 320, 325, 327, 337, 341, 342, 344 Tumbas Neboj{a, 154 Tupurkovski Vasil, 87, 317 Turajli} Nikola, 250
U Urukalo Dragan, 220, 221 Uzelac, 322 Uzelac Predrag, 268, 269
V Vajagi} Bogdan, 47, 183 Van den Brook Hans, 242 Vance Cyrus, 275, 282, 291, 297, 299, 302, 305, 306, 321, 328, 329, 335, 344-347, 350, 352, 381, 382 Varat Nikola, 105 Vasiljevi} Jovan, 154, 155 Vasiljkovi} Dragan, 206, 276, 278 Veinans Henry, 232, 239, 253 Veseli} – Gavri} Sofija, 70 392
Veselinovi} Milena, 171 Veselinovi} Sergej, 41, 43, 56, 82, 84 Vidi} Slobodan, 296 Vi{ekruna Simo, 63 Vi{ekruna Stevo, 25 Vi{i} Milorad, 154 Vi{nji} Bo{ko, 64 Vi{nji} Nikola, 59 Vje{tica Du{an, 48, 56, 82, 84, 167, 177, 186, 192, 203, 205, 206, 211, 231, 233, 255, 258, 272, 280, 282, 290, 351, 354, 380 Vladu{i} Stevo, 171 Vlajkovi} Ilija, 154 Vlatkovi} Ljuban, 120 Vojnovi} Marko, 158 Vojnovi} Milan, 105 Vojvodi}, 271 Vojvodi} Gojko, 170 Vojvodi} Milica, 170 Vojvodi} @ivko, 31 Vorkapi} Boro, 197 Vranjkovi} Milan, 26 Vranjkovi} Petar, 24 Vrdoljak Antun, 100 Vu~kovi} \or|e, 119 Vu~urovi} Bo`idar, 148 Vujani}, 268 Vujani} Ljubica, 167, 177, 193 Vujani} Mirko, 260 Vuj~i} ^edomir, 120 Vuka{in Babi}, 192, 197, 205, 211, 231, 236, 248, 255, 256, 258, 264, 272, 280, 282 Vuk~evi} Mirko, 171 Vuk~evi} Vojislav, 43, 75, 154, 155 Vukeli} Veljko, 296, 324, 349, 350, 351, 357, 376, 379 Vuki~evi} Jovo, 171 Vuki} Veljko, 154 Vukmirovi} Dragoljub, 154, 155 Vukmirovi} Radojko, 252 Vukmirovi} Stevo, 269 Vuleti} Anka, 170 Vurdelja Nenad, 154
W Wiezsacker Richard von, 93 Wijnaendts Henri, 312
Z Zagorac Bo{ko, 269 Zagorac @ivko, 154 Ze~evi} Zdravko, 30, 167 Zelembaba Du{an, 36, 40, 43, 45, 47 Zelenika Radoslav, 43 Zeli} Du{an, 171 Zimmerman Warren, 101
Zori} Mi}o, 105 Zrini} Milorad, 154
@ @agar Miljenko, 91 @egarac Du{an, 43 @igi} – Kalember Biljana, 249, 250 @igi} Nena, 171 @igi} Rade, 51 @ivanovi} Borivoje, 211, 296 @ivanovi} Jordan, 296 @miri} Du{an, 249
393
KAZALO MJESTA
A Ada, 86 Alzas, 218 Aljaska, 218 Amerika, 3, 32, 66, 101,102, 216, 218 Apatin, 70, 71 Argentina, 100 Australija, 276 Austrija, 90, 150, 303
B Ba~, 71 Ba~ka Palanka, 71 Ba~ka Topola, 71 Ba~ki Gra~ac, 59, 60 Balkan, 15, 36, 45, 54, 145, 164, 214, 319, 320, 338 Baljci, 208 Banovina (u tekstu Banija) , 32, 35, 49, 66, 91, 98, 206, 207, 244, 245, 265, 288, 323, 324, 338-341 Banski Moravci, 62 Banja Luka, 181, 187, 190, 235, 293, 296, 297, 302, 306, 319, 321, 323, 324, 354, 356 Baranja, 132-135, 139, 140, 154, 156, 184, 210, 212, 225, 229, 230, 253, 254, 291, 296, 302, 317, 318, 323, 325, 354, 356, 357, 376 Barlete, 119 Bazdani, 61 Be~, 90 Be~ej, 71 Bela Crkva, 71 Beli Manastir, 34, 68, 69, 82, 83, 156, 210, 211, 225, 229, 292, 296, 299 394
Benkovac, 2, 28, 30-32, 34, 35, 57, 82, 83, 99, 108, 124, 125, 142, 160, 169, 172, 173, 177, 191, 194, 206, 207, 213, 222, 236, 240, 249, 250, 252, 270, 271, 275, 277-279, 289, 299, 313 Benkova~ko Selo, 30 Beograd, 3, 29, 31, 41, 70, 71, 101, 111, 126, 149, 155, 156, 162, 164, 183, 235, 239, 245, 246, 267, 269, 277, 278, 281, 289, 296, 302, 318, 338, 340 Biha}, 91, 324 Bijelo Brdo, 86 Bilogora, 322 Biograd na moru, 274 Bjelovar, 65, 82, 83 Blagaj, 59 Bobodol, 208 Bobota, 101 Bogovolja, 91 Boka kotorska, 353 Bolman, 68, 69 Borovo Selo, 184 Bosanska Dubica, 94 Bosanska Gradi{ka, 339 Bosanska krajina, 212, 218, 259, 288, 293, 324, 382 Bosanski Novi, 66, 98, 320 Bosna i Hercegovina, 3, 37, 66, 90, 91, 98, 101, 128, 131, 141, 147, 148, 163, 188-190, 212, 218, 219, 253, 259, 282, 283, 291-293, 296, 297, 300, 302, 306, 307, 315, 316, 320-323, 326, 330, 332, 334-337, 339, 342, 345, 346, 348, 350, 354, 355, 381 Bovi}, 91 Branjin Vrh, 69 Branjina, 69
Brati{kovci, 220, 221 Br~ini, 61 Brdo selo, 64 Bre{}e, 86 Bribir, 221 Bribirske Mostine, 220 Brlog, 113, 114, 116 Brlo{ka Dubrava, 113-116 Bro}anac, 91 Bro|anac, 59 Brusova~a, 65 Bruvno, 61 Bruxelles, 214 Buda~ka Rijeka, 62 Bugarska, 150 Bukovica, 64
C Caprag, 260, 272 Cer, 146 Cetina, 206 Cetingrad, 59, 95, 97, 98 Cetinska krajina, 211, 213, 219 Cicvare, 221 Cipar, 307, 322 Civljane, 206 Crna Gora, 1, 2, 15, 32, 37, 41, 79, 86, 141, 149-151, 160, 166, 167, 169, 173, 177, 188, 219, 225, 246, 253, 259, 289, 318, 323-324, 334, 339, 342, 348, 381 Crni Potok, 91 Crvena gora, 31 Cvijanovi} Brdo, 59, 91
^ ^a|avac, 65 ^emernica, 91 ^e{koslova~ka, 319 ^ikola, 274
Dalj, 86, 229, 230 Darda, 68 Daruvar, 34, 65, 82, 83, 292, 299, 350 Deringaj, 61 Divoselo, 119 Doboj, 350 Doi}i, 61 Doljani, 113, 115, 116 Donji Babin Potok, 113, 114, 116 Donji Buda~ki, 62 Donji Lapac, 1, 5, 32-35, 40, 48, 57, 66, 67, 82, 83, 88, 91, 104, 105, 108, 124, 125, 127, 142, 161, 170, 172, 174, 191, 194, 206, 207, 236, 289, 299 Donji Poloj, 59 Donji Sjeni~ak, 62 Drava, 100, 325 Dra`nik, 270 Drenov Klanac, 113-116 Dre`nica, 49, 91 Drina, 28, 30, 93, 320 Drni{, 27, 82, 83, 104, 153, 165, 208, 282, 354356, 382 Drvar, 189, 320 Dubravice, 220 Dubrovnik, 82, 83, 144, 147-150, 300 Duga Resa, 82, 83, 91 Dugi Dol, 62 Duki}i, 61 Dunav, 30, 302 Dunjak, 64 Durmitor, 319 Dvor, 34, 35, 38, 39, 82, 83, 88, 96, 98, 108, 124, 125, 161, 170, 173, 174, 183, 194, 235, 239, 289, 299, 313
D` D`eperovac, 65
D
\
Dabar, 113-116 Dalmacija, 31-55, 38-40, 54, 67, 110-112, 117, 118, 121, 124, 156, 157, 188
\akovica, 149 \akovo, 90 \eki} Glavica, 61 395
E Engleska, 319 Erdut, 230 Ervenik, 26, 240 Europa, 5, 16, 33, 43, 44, 53, 94, 112, 145, 148, 150, 164, 187, 189, 216, 217, 263, 304, 307, 311, 320, 321, 330, 333, 336, 343, 347
F Finska, 292 Francuska, 319, 338
G Gare{nica, 82, 83 Gejkovac, 64 Glamo~, 190 Glavace, 113-116 Glibodol, 113-116 Glina, 34, 35, 82, 83, 88, 91, 97-99, 108, 131, 161, 170, 173-175, 177, 195, 196, 235, 236, 239, 244, 245, 248, 249-252, 260, 264, 266, 289, 299 Glogovo, 61 Gorice, 221 Gornja Brusova~a, 65 Gornje Primi{lje, 59 Gornje Tabori{te, 91 Gornje Vrhovine, 113, 114, 116 Gornji Babin Potok, 113, 114, 116 Gornji Bogi}evci, 230, 231 Gornji Buda~ki, 62 Gornji Sjeni~ak, 62 Gornji Skrad, 62, 91 Goskovac, 59 Gospi}, 28, 35, 82, 83, 105, 118, 119, 274, 282, 379, 380 Grab, 61 Grabovac Banski, 91 Gra~ac, 32-35, 41, 46, 59-61, 67, 82, 83, 105, 108, 118, 119, 124, 125, 142, 143, 161, 168, 169, 171, 173, 175, 191, 194, 206, 207, 221, 222, 236, 249, 289, 299 Gradina, 101 Grahovo, 185, 187, 189, 190, 192, 195, 320 396
Graz, 90 Gr~ka, 311, 319 Gre|ani, 91 Grubi{no Polje, 34, 82, 83, 154, 292, 299, 340, 350
H Haag, 211, 214, 221-224, 231-235, 239-241, 246, 253, 258, 260, 262, 272, 275, 304, 312, 318, 332 Hong Kong, 150 Hrvace, 274 Hrvatska, 1-4, 7, 10-17, 28, 29, 31-57, 65-67, 69, 70-75, 78, 79, 82-106, 108, 110-113, 119-122, 124-145, 149-163, 169, 178, 180, 183, 184, 187, 189, 190, 194-197, 208-210, 212-216, 219, 223, 224, 229, 230, 240, 245, 260, 272-275, 281-283, 286, 288, 290-293, 296-337, 340-344, 346, 347, 350, 353, 355, 381-384 Hrvatska Kostajnica, 34-35, 82, 83, 117, 156, 157, 161, 171, 173, 175, 178, 185, 236, 249, 289, 296, 299, 340
I I}evo, 221 Igalo, 292 Imotski, 82, 83 Indija, 218 In|ija, 71 Istra, 101 Italija, 32, 112, 218, 319 Ivanica, 144, 147 Ivanovi} jarak, 91
J Jadovno, 5, 28, 29, 91 Jadransko more, 28, 29 Jagodnjak, 68 Jagrovac, 64 Jasenovac, 5, 53, 86, 91, 94, 96, 100-101, 188, 274, 322, 381 Jastrebarsko, 98 Javornik, 105
Johovo, 64 Josipdol, 91 Jugoslavija, 1-3, 7, 10, 11, 13, 14, 18-23, 25, 2831, 36, 37, 41-44, 54, 55, 66, 73, 76-83, 8588, 93, 94, 97, 98-102, 106, 111, 121, 127130, 136, 139, 140, 141, 145-151, 159-164, 166-169, 172, 173, 177, 179, 181-184, 187190, 192, 195, 199-202, 206, 207, 211-219, 221-225, 227, 229, 231-235, 238, 239, 241244, 246, 247, 253, 254, 259-264, 266, 267, 271-275, 277-280, 282, 283, 286, 290-294, 296-298, 300. 301, 303-307, 309-329, 332341, 343, 346-348, 352-355, 376, 379, 381, 383
K Kadina Glavica, 208 Kakanj, 220 Kanjane, 208 Kanji`a, 71 Kapela, 125 Karanac, 69 Karlobag, 2, 274 Karlovac, 2, 49, 61-63, 82, 83, 91, 92, 95, 97, 99, 101, 102, 197, 272, 338, 343 Ka{mir, 218 Ka{tela, 82, 83 Katinovac, 91 Kestenovac, 64 Kijani, 61 Kikinda, 71 Kistanje, 186, 205 Klapavica, 61 Kloko~, 64 Klupica, 64 Klju~ar, 64, 91 Kne`evi Vinogradi, 68 Kne`evi} Kosa, 64 Kne`evo, 69 Knin, 2, 7, 17, 18, 20, 23-27, 32-35, 40, 46, 47, 56, 58, 66, 67, 70, 71, 82, 83, 87, 88, 100, 103, 104, 106, 108, 110, 112, 117, 118, 120, 121, 124-126, 131, 141, 142, 144, 149, 151156, 160-162, 165, 166, 169, 171-173, 176, 178, 179, 181, 185, 186, 190-194, 197, 199, 200-203, 205-209, 211, 213, 214, 217, 219,
221-223, 231, 232-236, 239, 240, 245, 248, 249-252, 255-258, 261, 264-266, 272, 276, 278, 280, 285, 286, 287, 289, 290, 296, 299, 302, 320, 323, 342, 344, 347, 351, 354, 356, 358, 380 Kninska krajina, 38, 99, 323, 339, 342 Kokirevo, 64 Kolari}, 64, 91 Kolubara, 146 Koljane, 208 Koprivna, 86 Korana, 274 Kordun, 32, 35, 66, 91, 92, 206, 207, 244, 245, 288, 323, 324, 338-341 Kordunski Ljeskovac, 59, 91 Korenica, 32, 34, 35, 67, 82, 83, 91, 107-110, 113, 114, 116, 124, 125, 135, 142, 158-161, 171, 173, 175, 191, 194, 206, 207, 222, 236, 240, 252, 256, 257, 266-268, 289, 299 Korlat, 30 Kosore, 208 Kosovo, 1, 5, 7, 11, 14, 15, 20, 28, 29, 31, 33, 38, 53, 54, 70, 92, 99, 100, 146, 149, 218, 320, 346 Kosovo kod Knina, 31, 33, 146 Kovin, 71 Kozara, 91 Kozarac, 69 Kozibrod, 183 Kragujevac, 102 Kremen, 91 Krf, 148 Krka, 240 Krkovi}, 221 Krnjak, 53, 62 Krstinja, 64, 91 Kr{-Mlakva, 119 Kru{kovac, 119 Kula, 71 Kula Atlagi}, 30, 31 Kupa, 274, 332 Kupljensko, 64, 91 Kusaja, 65 Kutina, 82, 83 397
L La|evci, 221 Laktac, 208 Lastovo, 299, 305, 353 La{kovica, 221 Lazarica, 31 Lepavina, 65 Libanon, 332 Libija, 320 Li~ki Osik, 119 Li~ko Petrovo Selo, 91 Lika, 5, 28, 31-35, 38-40, 49, 66, 67, 91, 92, 105, 110-112, 117, 118, 121, 124, 125, 156, 157, 323, 324, 338 Lipik, 132, 135, 323 Lipovac, 65 Lipovo Polje, 119 Lisine, 64 Livana, 86 Lorraine, 218 Lovinac, 270 Lozovac, 274 Lugano, 94
Lj Ljubljana, 89 Ljubovi}, 61
M Ma~va, 33 Ma|arska, 150, 347 Makedonija, 292, 323, 324, 355, 381 Mali Gr|evac, 65 Mali~ka, 91 Maljevac, 59 Maslenica, 271 Mazin, 61, 105 Medak, 119, 379, 380 Medari, 323 Me|are, 221 Metkovi}, 82, 83 Metohija, 20, 100, 218 Miholjsko, 64 398
Miljevac, 59 Mogori}, 119, 379, 380 Moldavija, 150 Mostar, 302, 324 Mracelj, 64 Mra~aj, 64 Mre`nica, 274 Murska Sobota, 267
N Nagorni Karabah, 11 Na{ice, 82, 83 New York, 89 Nin, 274 Norve{ka, 347 Nova Crnja, 71 Nova Gradi{ka, 82, 83, 125, 126, 299, 350 Nova Kr{lja, 59 Novi ^eminac, 69 Novi Sad, 29, 41, 69, 71, 277 Novska, 82, 83, 95, 98, 100, 299, 350
Nj Njema~ka, 32, 51, 93, 145, 187, 216, 218, 303, 309, 310, 314, 317, 319, 320
O Obrovac, 32, 34, 35, 46, 57, 82, 83, 88, 108, 124, 125, 142, 160, 171, 173, 176, 191, 194, 206, 207, 222, 236, 249, 276, 289, 299, 351, 352, 383 Od`aci, 71 Ogulin, 2, 49, 82, 83, 91, 270, 274 Oku~ani, 35, 125, 126, 230, 231, 235, 240, 260, 292, 295, 381 Omsica, 61 Orahovica, 82, 83, 351 Orolik, 137-139 Osijek, 82, 83, 86, 92, 100, 292, 299 Oslo, 89 Ostro`in, 91 Ostrvica, 119 O{tarije, 91
Oti{i}, 208 Oto~ac, 82, 83, 107, 109, 110, 113, 114, 116, 274 Otri}, 61 Ozren, 350 O`aci, 60
P Pakovo Selo, 274 Pakrac, 2, 34, 35, 82, 83, 125, 126, 136, 137, 143, 149, 156, 161, 171, 177, 292, 299, 325, 350 Palanka, 60 Pan~evo, 71 Papuk, 322 Pariz, 235, 239, 253, 258, 259, 312 Partizansko @ari{te, 62 Paulin Dvor, 86 Pavlovac, 119 Pecka, 91 Pe}inci, 71 Perna, 91 Petrinja, 34, 35, 49, 82, 83, 88, 97-100, 119, 120, 161, 173, 176, 183, 236, 260, 279, 280, 299, 382 Petrova gora, 91 Petrova Poljana, 64 Petrova Slatina, 86 Petrovo Polje, 354, 356 Piramatovci, 221 Plandi{te, 71 Plastovo, 221 Pla{ki, 35, 270, 290, 295 Plavno, 18, 20, 26 Plitvice, 159, 162 Plo~a, 61 Plje{evica, 125 Po~itelj, 119 Podgorje, 91 Podkokirna, 61 Podum, 113-116 Pokuplje, 92 Poljska, 319 Ponori, 113, 114, 116
Popovac, 69 Popovi} Brdo, 62 Portoriko, 218 Portugal, 319 Posavina, 320, 322 Po`ega, 350 Prevlaka, 299, 305, 353 Pribudi}, 60 Prigrevica (Apatin), 71 Primi{lje, 59 Prisjeka, 65 Prkos, 91, 99 Prljevo, 60 Pula, 82, 83, 95, 97, 98
R Radonja, 64 Radu~, 119 Rastovi}i, 61 Rijeka, 82, 83, 92, 99, 101 Rudinke, 91 Rudopolje, 60, 113, 114, 116 Ruma, 71 Rumunjska, 150 Rupe, 220 Rusija, 32 Ru{evica, 59, 91
S Saborsko, 270 Sadilovac, 91 Sajevac, 62 Salopek, 91 Sand`ak, 320, 323, 346 Sarajevo, 302, 321, 323, 324 Sarva{, 86 Sava, 5, 87, 94, 144, 156, 159, 200, 252, 274, 323, 325, 339 Se~anj, 71 Selakova Poljana, 65 Sila{, 86 Sinj, 82, 83, 208, 213, 274 Sisak, 82, 83, 92, 98, 100, 117, 119, 120, 157, 173, 176, 183, 260, 272, 282, 283, 343, 382 399
Sjeni~ak Lasinjski, 62 Skakavac, 91 Skradin, 82, 83, 220, 282 Slatina, 82, 83, 322, 350 Slavonija, 32, 35, 49, 54, 86, 91, 95, 132-135, 139, 140, 154, 156, 184, 188, 212, 225, 229, 230, 232, 239, 253, 254, 267, 274, 276, 291, 292, 296, 299, 302, 311, 312, 317, 318, 322, 326, 331, 339, 350, 353, 354, 356, 357, 376, 378, 379, 381 Slobo{tina, 156 Slovenija, 2, 102, 130, 187, 189, 190, 216, 240, 267, 292, 303, 313, 314, 319, 320, 324, 327329, 333, 347, 355, 381 Slunj, 58, 59, 82, 83, 91, 96, 272, 292, 296, 299, 382 Slu{njica, 91 Smokovi}, 28, 29, 213 Smrdelje, 220 Solin, 82, 83 Sombor, 41, 70, 71 Sonkovi}, 221 Sovjetski Savez, 216 Split, 82, 83, 92, 100, 102 Srb, 39, 41-47, 49, 51, 52, 55, 71, 82-85 Srbija, 1, 2, 15, 28, 31-33, 37, 44, 46, 79, 86, 90, 93, 95, 101, 126, 128, 130, 132, 141, 145, 149, 156, 158-162, 164, 166-169, 172, 173, 177, 188, 192-194, 198-202, 205, 206, 211213, 217-219, 225, 237, 246, 249, 253, 259, 260, 267, 272, 276-278, 283, 284, 288-290, 293, 304, 305, 313, 314, 317, 318, 323-326, 328, 330-332, 334, 336, 339, 340, 342, 348, 349, 354, 355, 381, 383 Srbobran, 71 Sremska Mitrovica, 71, 102 Srijem, 91, 139, 140, 156, 184, 225, 229, 230, 254, 291, 296, 302, 318, 354, 356, 357, 376 Srpsko Polje, 113, 114, 116 Stara Pazova, 71 Staro Selo, 91 Strmica, 238 Studenci, 119 Subotica, 28, 71 Sunja, 272 Sveti Rok, 125 Svinica, 64 400
[ [ibenik, 15, 27, 82, 83, 92, 104, 127, 153, 154, 156, 165, 208, 274, 279 [id, 71, 277, 313 [iroka Kula, 119 [iroka Rijeka, 64 [kabrnja, 28 [kare, 113, 115, 116 [livnjak, 59 [odolovci, 86 [panjolska, 112, 218, 319 [takorovica, 64 [tikada, 61 [vajcarnica, 68 [vedska, 347
T Tenja, 86, 100 Tintori, 61 Toboli}, 91 Tomingaj, 60 Topola, 146 Topolje, 69 Trebinje, 62, 144, 147, 148 Trep~a, 91 Trupinjak, 62 Turjanski, 113, 114, 116 Turska, 150 Tu{ilovi} Oki~, 62
U Udbina, 91 Uglje{, 68 Una, 98, 188 Utinja, 62, 64
V Va}ani, 221 Vara`din, 266, 267 Var{ava, 93 Vatikan, 149, 216 Velika Britanija, 319 Velika Glava, 220, 221
Velika Gradusa, 119, 120 Velika Popina, 61 Veljun, 59, 91 Venecija, 150 Vinkovci, 82, 83, 101, 137-139 Virovitica, 2, 82, 83, 351 Vis, 299, 305, 353 Vodice, 274 Voji{nica, 64, 91 Vojni}, 34, 35, 63, 64, 82, 83, 89, 91, 103, 124, 161, 170, 173, 177, 194, 196, 197, 236, 249, 252, 289, 299 Vojvodina, 1, 38, 70, 71, 91, 131, 218 Vorkapi}, 91 Vrace, 60 Vrbas, 71 Vrbovsko, 82, 83 Vrebac, 28, 119 Vrginmost, 34, 35, 82, 83, 91, 157, 158, 161, 170, 172, 174, 177, 236, 289 Vrhovine, 35, 107, 109, 110, 113, 114, 116, 268, 269 Vrlika, 282, 382
Vr{ac, 71 Vukovar, 34, 82, 83, 101, 137, 138, 155, 156, 230, 277, 292, 296, 299
Z Zadar, 28, 29, 30, 82, 83, 92, 206, 274, 278, 279, 342 Zagorje, 62 Zagreb, 1, 15, 18, 49, 82, 83, 89, 90, 92-99, 102, 103, 111, 143, 144, 155, 156, 160, 286, 302, 342, 347 Zalu`nica, 113, 114, 116 Ze~ev Varo{, 91 Zemunik Gornji, 213 Zrenjanin, 71 Zrmanja (rijeka) , 33, 240 Zrmanja (naselje), 60
@ @a`vi}, 221 @eneva, 282, 291, 297, 318, 352 @iti{te, 71 @umberak, 92
401
CIP zapis dostupan je u ra~unalnom katalogu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu pod brojem 632099 ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina) ISBN 978-953-7439-04-0 (knj. 2) ISBN 978-953-6659-30-2