EGZAKTNE ZNANOSTI U HRVATSKOJ KULTURI ISPITNA LITERATURA 1. Žarko Dadić. Dadić. “Povijest “Povijest egzaktni egzaktnih h znanosti znanosti u Hrvata I.”, I.”, Liber, Liber, 19!. !. Žarko Dadić. Dadić. “Povijest “Povijest egzaktni egzaktnih h znanosti znanosti u Hrvata II.”, II.”, Liber, Liber, 19!. 19!. ". Žarko Dadić# Dadić# “$gzaktne “$gzaktne znanosti znanosti hrvatskog hrvatskoga a srednjovjekov% srednjovjekov%ja”, ja”, &%obus, &%obus, 1991. '. Žarko Dadić# Dadić# “Hrvati “Hrvati i egzaktne egzaktne znanosti znanosti u osvitu novovjeko novovjekov%ja”, v%ja”, (a)rij (a)rijed, ed, 199'. *. +. Pauek-a/ Pauek-a/dar# dar# “0%ogist “0%ogistonska onska teorija teorija u Hrvata”, Hrvata”, H23, H23, 199'. 199'.
UVOD $gzaktne znanosti su 4ate4atika, 5izika, astrono4ija, 4e6uti4 nag%asak je na hrvatskoj ku%turi. 7ve znanosti su va/an dio hrvatske ku%ture. Povezivanje situa8ije razvoja tih znanosti sa 5i%ozo5ijo4. Pitanje ko%skih ustanova. Povijest znanosti se 4o/e )odije%iti na ! naina# a: gnos gnoseo eo%o %oki ki )rist )ristu) u) ;gnos ;gnoseo eo%o %ogi gija ja < s)ozn s)oznaj ajna na teor teorijija, a, 5i%o 5i%ozo5 zo5ska ska dis8 dis8i) i)%i%ina na koja koja raz4atra )itanja )odrijet%a , dosega i )red4eta s)oznaje i )rob%e4 istine: ideje znanstvenika, trans5or4a8ija ideja u znanosti, dosta b%izak sa 5i%ozo5ijo4 b: so8io%oki so8io%oki as)ekt as)ekt - odnosi odnosi se se na u%ogu u%ogu znanosti znanosti u drutvu drutvu 3%oga znanosti u drutvu 4o/e biti raz%iita. Pitanja odraza ideja na nae4 )rostoru, kako se )rihvaćaju. 3stanove, udru/enja, razvoj ;visokog: ko%stva. Prostor nije uvijek jednak jer su se 4ijenja%a )o%itika situa8ija. =i se neće4o strogo ograniiti na dananji teritorij Hrvatske. Po%itiko-etnika situa8ija, raz%ike.
PRIRODNOZNANSTVENE KONCEPCIJE NA TERITORIJU KOJI SU NASELILI HRVATI HRVATI (ajstarija vre4ena, teritorij )rije do%aska Hrvata. Hrvati su batini8i znanja koje su zatek%i, oni su ta znanja )reuze%i do%asko4. >ako6er su Hrvati donije%i neka znanja do%asko4 na ovaj teritorij. teritorij. Hrvati su sa sobo4 donije%i donije%i neke svoje )redod/be o svijetu svijetu i )rirodi i one su sigurno i4a%e utje8aja na njihov odnos )re4a )rirodi. Iako su te )redod/be dosta iroke, i)ak su bi%e oskudne u odnosu na stanje razvitka znanosti u to doba u za)dnoj $uro)i. (jihov susret s antiko4 i ranosrednjovjekovno4 znanoću za)adne $uro)e i4ao je već u sa4o4 )oetku ve%iko znaenje za 8ije%i danji znanstveni razvitak hrvatskog naroda. Izvori o takvi4 1
znanji4a )ostoje, to su 4aterija%ni osta8i ;razni arheo%oki na%azi:. =i raz%ikuje4o znanja koja se dovezuj dovezuju u sa )ostoje )ostojeći4 ći4 znanji znanji4a 4a ;&rka, ;&rka, ?i4:. ?i4:. (akon (akon )ro)ast )ro)astii 2a)adn 2a)adnog og ?i4skog ?i4skog @arstva, do%o je do )ro4jene znanja, ona )ostaju oskudnija. Druga su jako stara znanja - e4)irijska znanja, koja )otiu jo iz )ra)ovijesti. @rte/i )o )i%j )i%ja4 a4a, a, )ro4a )ro4atr tranj anje e )ri4 )ri4ititiv ivni nih h )%e4 )%e4en ena. a. $4)i $4)iri rijs jska ka znan znanja ja se sti stiu u isku iskust stvo vo4. 4. 3 )ra)ovijesti će %judi s)oznati kako )odići jedan ka4en, izgraditi zak%on. $4)irijska znanja kod starih I%ira su 4noga astro%oka znanja ;sun8e iz%azi na istoku, 4ijenja se du/ina dana toko4 godine, najkraćiAnajdu/i dan u godini:. +vi stari narodi su rano o)azi%i da )ostoji so%sti8ij i ekvino8ij ekvino8ij ;dan kada je noć i dan jednake du%jine:. du%jine:. >o >o je va/no zbog 4nogo raz%oga. raz%oga. +tari I%iri su ti4 dani4a dava%i odre6eno znaenje. >o je )re%o u stari ?i4. >ragovi takvog e4)irijskog znanja bi%i su )risutni na ovo4 teritoriju. &radnja hra4ova za vrije4e zi4skog so%sti8ija ;os hra4a hra4a )ostav% )ostav%jen jena a )re4a )re4a istoku istoku i%i za)adu za)adu u trenut trenutku ku ekvino8 ekvino8ija ija:. :. Postav Postav%ja %janje nje ka4eni ka4enih h grobova. >i grobovi nisu )ostav%jeni bi%o kako. &rob je )ostav%jen tako da je g%ava )okojnika )ostav%jena )re4a iz%azu sun8a u trenutku s4rtiA)oko)a )okojnika ;od istoka )re4a za)adu sun8a sun8a:. :. rhe rheoas oastr tron ono4 o4ijija a - astron astrono4 o4ijija a koja koja inte inte)re )retitira ra arhe arheo% o%ok oke e na%a na%aze ze.. Poja Pojava va krćanstva. krćanstva. Do%azi do gradnji krćanskih krćanskih 8rkava, 5iksiranja 5iksiranja krćanskih b%agdana. "!*. godine na (i8ejsko4 saboru kada je os%ueno o datu4u s%av%jenja )ojedinih krćanskih b%agdana, utvr utvr6e 6ene ne su neke neke inj injen eni8 i8e. e. 0iks 0iksir iran an je datu datu4 4 Bris Bristo tovo vog g ro6e ro6enj nja, a, koji koji je u sk%a sk%adu du s dotadanji4 s%av%jenje4 so%sti8ija, s%ino ro6enju sun8a. 3 sk%adu s )agansko4 tradi8ijo4, sa 4a%i4 )o4ako4 ;' dana:. ?i4%jani su s%avi%i so%sti8ij neko%iko dana kasnije. (i8ejski sabor utvr6uje da se 8rkve ;stare gradine u istri i Da%4a8iji: grade tako da i4 os )ada u s4jer )re4a istoku u trenutku ekvino8ija. +o%sti8ij, zraka sun8a )ada na /rtvenik. Drugi va/an datu4 je 3skrs. >o je )o4ini b%agdan, u vezi sa )ro%jetni4 ekvino8ije4, !1. o/ujka. Pro4atra se )rvi )uni 4jese8. Prva nedje%ja iza toga je 3skrs. @o4)utus ;%at. izraunavanje:. @o4)utus je )osebna dis8i)%ina izraunavanja b%agdana, i ona je 4e6u )rvi4 )rob%e4i4a koji su se )ojavi%i kod Hrvata u vezi s egzaktni4 znanosti4a. 2nanja Hrvata )rije do%aska na ove )rostore. Postoje 4etode, istra/ivanja koje utvr6uju to su 4og%i znati +%aveni )rije do%aska na ove )rostore. 0i%o%oka istra/ivanja koje u 19. sto%jeću rade ?usi. 2ajedniki korjeni )ojedinih s%avenskih jezika. 2nanstveni, astrono4ski )oj4ovi koji )ostoje u svi4 s%avenski4 jezi8i4a. (a )rij4jer, rije krijes. Poja4 u vezi sa so%sti8ije4, kada se )a%e vatre koje si4bo%iziraju ra6anje sun8a. Povezivanje sa etnogra5ijo4. +tare hra4ove 4i ne 4o/e4o utvrditi. =o/e4o utvrditi da je )ostoja%o znanje ka%endara ;'A* sto%jeće: - ?o4aka u )odruju Bijeva. >o se )onovno vidi )o 5i%o%ogiji )o nazivi4a 4jese8i 2
znanji4a )ostoje, to su 4aterija%ni osta8i ;razni arheo%oki na%azi:. =i raz%ikuje4o znanja koja se dovezuj dovezuju u sa )ostoje )ostojeći4 ći4 znanji znanji4a 4a ;&rka, ;&rka, ?i4:. ?i4:. (akon (akon )ro)ast )ro)astii 2a)adn 2a)adnog og ?i4skog ?i4skog @arstva, do%o je do )ro4jene znanja, ona )ostaju oskudnija. Druga su jako stara znanja - e4)irijska znanja, koja )otiu jo iz )ra)ovijesti. @rte/i )o )i%j )i%ja4 a4a, a, )ro4a )ro4atr tranj anje e )ri4 )ri4ititiv ivni nih h )%e4 )%e4en ena. a. $4)i $4)iri rijs jska ka znan znanja ja se sti stiu u isku iskust stvo vo4. 4. 3 )ra)ovijesti će %judi s)oznati kako )odići jedan ka4en, izgraditi zak%on. $4)irijska znanja kod starih I%ira su 4noga astro%oka znanja ;sun8e iz%azi na istoku, 4ijenja se du/ina dana toko4 godine, najkraćiAnajdu/i dan u godini:. +vi stari narodi su rano o)azi%i da )ostoji so%sti8ij i ekvino8ij ekvino8ij ;dan kada je noć i dan jednake du%jine:. du%jine:. >o >o je va/no zbog 4nogo raz%oga. raz%oga. +tari I%iri su ti4 dani4a dava%i odre6eno znaenje. >o je )re%o u stari ?i4. >ragovi takvog e4)irijskog znanja bi%i su )risutni na ovo4 teritoriju. &radnja hra4ova za vrije4e zi4skog so%sti8ija ;os hra4a hra4a )ostav% )ostav%jen jena a )re4a )re4a istoku istoku i%i za)adu za)adu u trenut trenutku ku ekvino8 ekvino8ija ija:. :. Postav Postav%ja %janje nje ka4eni ka4enih h grobova. >i grobovi nisu )ostav%jeni bi%o kako. &rob je )ostav%jen tako da je g%ava )okojnika )ostav%jena )re4a iz%azu sun8a u trenutku s4rtiA)oko)a )okojnika ;od istoka )re4a za)adu sun8a sun8a:. :. rhe rheoas oastr tron ono4 o4ijija a - astron astrono4 o4ijija a koja koja inte inte)re )retitira ra arhe arheo% o%ok oke e na%a na%aze ze.. Poja Pojava va krćanstva. krćanstva. Do%azi do gradnji krćanskih krćanskih 8rkava, 5iksiranja 5iksiranja krćanskih b%agdana. "!*. godine na (i8ejsko4 saboru kada je os%ueno o datu4u s%av%jenja )ojedinih krćanskih b%agdana, utvr utvr6e 6ene ne su neke neke inj injen eni8 i8e. e. 0iks 0iksir iran an je datu datu4 4 Bris Bristo tovo vog g ro6e ro6enj nja, a, koji koji je u sk%a sk%adu du s dotadanji4 s%av%jenje4 so%sti8ija, s%ino ro6enju sun8a. 3 sk%adu s )agansko4 tradi8ijo4, sa 4a%i4 )o4ako4 ;' dana:. ?i4%jani su s%avi%i so%sti8ij neko%iko dana kasnije. (i8ejski sabor utvr6uje da se 8rkve ;stare gradine u istri i Da%4a8iji: grade tako da i4 os )ada u s4jer )re4a istoku u trenutku ekvino8ija. +o%sti8ij, zraka sun8a )ada na /rtvenik. Drugi va/an datu4 je 3skrs. >o je )o4ini b%agdan, u vezi sa )ro%jetni4 ekvino8ije4, !1. o/ujka. Pro4atra se )rvi )uni 4jese8. Prva nedje%ja iza toga je 3skrs. @o4)utus ;%at. izraunavanje:. @o4)utus je )osebna dis8i)%ina izraunavanja b%agdana, i ona je 4e6u )rvi4 )rob%e4i4a koji su se )ojavi%i kod Hrvata u vezi s egzaktni4 znanosti4a. 2nanja Hrvata )rije do%aska na ove )rostore. Postoje 4etode, istra/ivanja koje utvr6uju to su 4og%i znati +%aveni )rije do%aska na ove )rostore. 0i%o%oka istra/ivanja koje u 19. sto%jeću rade ?usi. 2ajedniki korjeni )ojedinih s%avenskih jezika. 2nanstveni, astrono4ski )oj4ovi koji )ostoje u svi4 s%avenski4 jezi8i4a. (a )rij4jer, rije krijes. Poja4 u vezi sa so%sti8ije4, kada se )a%e vatre koje si4bo%iziraju ra6anje sun8a. Povezivanje sa etnogra5ijo4. +tare hra4ove 4i ne 4o/e4o utvrditi. =o/e4o utvrditi da je )ostoja%o znanje ka%endara ;'A* sto%jeće: - ?o4aka u )odruju Bijeva. >o se )onovno vidi )o 5i%o%ogiji )o nazivi4a 4jese8i 2
;sijeanj, o/ujak:. =jese8 je u eti4o%okoj vezi sa 4jero4. &eo4etrijska znanja su )ostoja%a i kod starosjedi%a8a i kod sa4ih Hrvata, konstruk8ija sunevih satova. Pojedini orna4enti na sauvani4 )red4eti4a. (a takvi4 )red4eti4a i4a4o neke stare orna4ente. Poznati su )oj4ovi kvadrata, kruga. Posebni orna4enti )rona6eni na straohrvatski4 grobovi4a kod Bnina na je%enji4 rogovi4a i kosti4a. rheo%ozi su utvrdi%i za ta na%azita da je to vr%o stari ku%t kojeg su Hrvati donije%i sa sobo4. (a8rtani etverokuti na kutevi4a, sa sredinji4 krugovi4a. >reba i4ati )oja4 konstruk8ije ;estar:. I%iri su tako6er )oznava%i konstruk8iju. (a jedno4 od njih njihov ovih ih grob grobov ova a je na8r na8rta tan n est estar ar.. I%ir I%irii su )rih )rihva vatiti%i%i krć krćan anst stvo vo,, grad gradnj nju u 8rkv 8rkvi8 i8a. a. Bo4)atibi%nost. Hrvati nado)unjuju svoja znanja sa znanji4a koje su zatek%i do%asko4 na ove )rostore. )rostore. +tarohrvatske +tarohrvatske 8rkve sa g%edita g%edita geo4etrijske geo4etrijske i astrono4ske astrono4ske strukture. I4a4o jako )uno takvih 8rkvi8a ;8rkva sv. Bri/a kod (ina:. Prisustvo z%atnog reza.
EGZAKTNE ZNANOSTI U HRVATSKOJ U DOBA NARODNIH VLADARA Ce%iki na)redak u staroj &rkoj i ?i4u. 2nanja koja su do%a na ra8iona%an nain, zak%juivanje4. ?i4 je )reuzeo neto od &rka. (a)redak u srednje4 vijeku nije bio to%iko intenzivan kao u vrije4e stare &rke i ?i4a. Hrvati su 4og%i takva znanja )reuzeti. Pitanje da %i su Hrvati sudje%ova%i na neki4 visoki4 ko%a4a. !*. osnovano je visoko ui%ite u edadu ;@ivid ;@ividate ateu, u, Ceneta eneta i I%iri I%irik:. k:. Postoj Postojii evan6e% evan6e%ist istar ar gdje gdje se na%aze na%aze )ot)is )ot)isii 4nogih 4nogih hrvatsk hrvatskih ih knezova ;>r)i4ir:. ;>r)i4ir:. +4atra +4atra se da su oni bi%i hodoasni8i, hodoasni8i, no druga inte)reta8ija inte)reta8ija jest da su oni ta4o studira%i. I jedno i drugo su )ret)ostavke.
Gottschalk i dolaak !"#"dikti#aca 2a vrije4e >r)i4ira, >r)i4ira, u njegovo4 njegovo4 dvoru se na%azi teo%og i 5i%ozo5 5i%ozo5 Gottschalk ;karo%inka rana sko%astika, 9. sto%jeće:. 2astu)ao je neka teo%oka g%edita zbog kojih je )rognan na >r)i4irov dvor, gdje boravi dvije godine ;'E-':. &otts8ha%k je zastu)ao tezu o dvostrukoj )redestina8iji. ?uko)is )ub%i8iran )os%ije !. svjetskog rata objanjavu tu tezu. &otts8ha%k je bio benediktina8, s4atrao je da su svi %judi jednaki u s)asenju. (eki su )redodre6eni za s)asenje bez obzira kako se )onaa%i u /ivotu ;dobro i%i %oe:. +asvi4 su)rotno kato%iko4 nauavanju. 7vo se odra/ava na sveoću deter4ina8iju u )rirodi, koja nagovjetava to će se dogoditi. 7n s4atra s4atra da u nerazu4 nerazu4noj noj )rirod )rirodii )ostoje )ostoje )redzna8 )redzna8ii iz kojih kojih se 4ogu 4ogu )redvi )redvidje djetiti budući budući doga6aji, )a u vese%o4 kasu >r)i4irova konja vidi znak da će knez )obijediti bizantskog 3
stratega )rotiv kojeg je krenio u rat. Prob%e4 je da ovjek ne bi bio s%obodan u svo4 dje%ovanju, ne bi i4ao s%obodnu vo%ju. Poja4 astro%ogije. ovjek je deter4iniran na svoje )onaanje. i%o je o)iranja toj teoriji. &otts8ha%k je bio tu, sigurno je da je )rito4 ras)rav%jao i tu4aio svoje stavove. >o je va/na injeni8a, jer Hrvati )o )rvi )uta do%aze u kontakt sa ;za)adni4: stavovi4a, kakvi god bi%i. Basnije &otts8ha%k se vraća na 2a)ad, interniran je u benediktinski sa4ostan, gdje nije i4ao )ri%ike za javno dje%ovanje. +a &otts8ha%ko4 vezuje4o i do%azak benediktina8a u Hravatsku. Prvi sa4ostan u ?i/ini8a4a gradi se *F. b%izu >r)i4irova dvora. enediktin8i do%aze u hrvatsku i kroz kratko vrije4e )odi/u ve%iki broj sa4ostana. 7ni su va/ni )o to4e to su bi%i sve do 1". sto%jeća g%avna /arita inte%ektua%nog rada i obrazovanja u Hrvatskoj. 7ni osnivaju svoje ko%e, )rve ko%e na ovo4 teritoriju. 3stroj ko%stva je ra6en na )rin8i)u trivija i kvadrivija ;se)te4 artes %ibera%es - seda4 s%obodnih u4ijeća:. (i/i stu)anj ;trivij: se sastoji od nauavanja gra4atike, retorike i dija%ektike. Cii stu)anj ;kvadrivij: se sastoji od arit4etike, geo4etrije, astrono4ije i g%azbe.7vakav ustroj )otie od stare &rke i P%atoniz4a. P%aton je u shvaćanju ustrojstva svijeta objanjavao da se oko 2e4%je okreću )%aneti odre6eni4 staza4a. 7ni nisu jednako uda%jeni. >i o4jeri uda%jenosti su brojevi koji s)adaju u arit4etiku i geo4etriju. 74jeri su tako6er odre6eni interva%i u g%azbi. >i interva%i )roizvode odre6ene tonove i na)okon g%azbu. 3 srednje4 vijeku se )odr/ava%a takva veza i )renijeta je na ustroj ko%stva. enediktinsko ko%stvo je ustrojeno )o ovakvoj she4i, a%i nije bi%o na visoko4 nivou kao n)r. u 0ran8uskoj. 3 kojoj 4jeri se to )redava%o u Hrvatskoj 4i to ne zna4o. Gko%stvo u%azi u Hrvatsku, ono je osnova irenja znanja. Prva znanja su već kreni%a u 9. sto%jeću za kra%ja >o4is%ava. Iz jednog doku4enta se saznaje da se )re)orua da se dje8a ko%uju. Gko%stvo se u 1F. sto%jeću već uvrsti%o.
H"$%a# Dal%ati# i si#t"a a&ad#o"'$o&sk" i a$a&sk" #a#osti 7d 9. sto%jeća )oinju )rvi kontakti s ra)i4a koji su osvoji%i sjevernu 5riku, G)anjo%sku i Ita%iju. Bontakti koje su Hrvati i4a%i sa ra)i4a u G)anjo%skoj. >o je va/no zbog toga to su ra)i odigra%i ve%iku u%ogu u znanosti. ra)i su )reuze%i odre6ena znanja od starih &rka, takav )ristu) i4at će ve%iki utje8aj na 2a)adnu $uro)u. ra)i su bi%i najda%je u znanosti, ak i da%je od 2a)adne $uro)e ;P%atoniza4:. Do%azi do odre6enih kontakata bez obzira na sukobe 4e6u nji4a. >a znanja od 9. sto%jeća )re%aze na 2a)adnu $uro)u. ra)i su zna%i za Hrvatsku ;ze4%jovid sa u8rtano4 Hrvatsko4 u srednje4 vijeku:. Cjerojatno 4i nis4o nita )reuze%i od 4
ra)a, a%i i4a%i s4o kontakte. Poetko4 1!. sto%jeća kontakti ra)a sa 2a)adno4 $uro)o4 )ostaju intenzivniji, )rijenos znanja ;)revo6enje odre6enih tekstova:. Hrvat, ro6en u sredinjoj Istri, H"$%a# ;111F-11*':. 3 to vrije4e )rezi4ena ne )ostoje u dananje4 s4is%u. Ljudi se raz%ikuju )o odre6enoj odredni8i ;n)r. 4jesto )orijek%a:. 7n se sa4 naziva S"c'#d's, kako bi se raz%ikovao od Her4ana iz 11. sto%jeća. Her4an sa4 ka/e da je ro6en u sredinjoj Istri. 7n je uio u neko4 benediktinsko4 sa4ostanu u sredinjoj Istri ;sv. Petar u Gu4i:. Her4an od%azi u )%atonistiku ko%u u @hartesu AGartruA, gdje je studirao u razdob%ju 11"F-11"'. 3ite%j 4u je bio >hierr iz @hartesa. 7d%azi u 0ran8usku da dobije te4e%jitije znanje. Istra je u to vrije4e )ri)ada%a 0ran8i4a, te je razu4%jivo da 11"F. Her4an do%azi u Gartr. (e zna4o kada je ro6en, tako da odbija4o dvadeset godina, ro6en oko 111F. (jega oznaavaju s oznako4 da bi odredi%i od kuda je sa i4eno4 Dal%ata ;tako su ga zva%i oni koji su 4u bi%i b%iski:, Scla('s i +e8undus. !FF godina kasnije )ojav%juje se i4e D"
Ca$i#thia. 3 %iteraturi ga se naziva Da%4ata. Pitanje to je Da%4a8ija u njegovo vrije4e. 7na je bi%a ira, do rijeke rae u Istri. >o )okazuje da on nije ro6en da%eko od toga. +8%avus govori da svakako )ri)ada ro4ansko4 stanovnitvu De @arinthia, teritoriju Istre koji je nekada )ri)adao Barintiji. >o je )ot)uno ne)rihvat%jivo u naoj %iteraturi, )a ga naziva4o Dal%ati#. Basnije ga nazivaju i Dal%ati#ac, no ubrzo i4e vraća4o na Da%4atin, da ne bi u)ućiva%o na dananjeg Da%4atin8a. +tudirao je u Gartru, bio ' godine do 11"'. 11"*. )reao je u Pariz. >u je zavrio svoje ko%ovanje. 3)oznao jednog studenta Ro!"$ta i K"to#a, koji je )ostao njegov )rijate%j i suradnik. + nji4 kreće na studijska )utovanja )re4a Istoku ;0ran8uska, Ita%ija, Hrvatska, &rka, @arigrad, Da4ask, +i8i%ija:. 3 toj ko%i s%ua )%atonistiku 5i%ozo5iju, jer je ona do4inira%a u rano4 srednje4 vijeku. >u su )oznati kontakti sa ra)i4a. Pojedini za)adni znanstveni8i su )revodi%i sa ara)skog dje%a i%i izvorno grka i%i izvorno ara)ska na %atinski jezik. edan od najvećih )revodio8a bio je Ad"la$d i Batha ;u $ng%eskoj:. I Her4an je bio )od ve%iki4 utje8aje4 de%arda, te je vr%o esto nastav%jao njegovo dje%o. de%ard je bio na Istoku, i ta4o je u)oznao 4noga ara)ska dje%a koja je )revodio. 7n daje Her4anu ideju da i sa4 )o6e na Istok. edan ruko)is, !FF godina stariji od Her4ana, s)o4inje da je Her4an zajedno sa ?oberto4 )oao na Istok. >o 4o/da nije tono. >aj ruko)is ak o)isuje )ut. 11". u G)anjo%skoj zajedno sa ?oberto4 u jednoj o)atiji. I%i je Her4an na )utu u)oznao 4noga ara)ska dje%a, i%i u G)anjo%skoj do%azi u kontakt sa ara)ski4 dje%i4a. 3 >o%edu je istaknuto sredite gdje su se )revodi%a ara)ska dje%a. (akon 11'". )restaje Her4anov intenzivan znanstveni rad. 5
Her4an )revodi astro%oka dje%a. stro%oka dje%a su )ro4atra%a utje8aj nebeskih tije%a u iroko4 s4is%u ;doga6aje na sa4oj ze4%ji, )rirodi, )ro4jene u unutranjosti ze4%je, utje8aj zvijezda na ovjeka da se razbo%i, )rori8anje %judskih doga6aja:. Deter4ina8ija ovjekovog )onaanja, ovjek je ne4oćan da ita )ro4ijeni. >o je za)isano u zvijezda4a, njegova vo%ja je ograniena. ovjek nije kriv ni za to, tako ne4a grijeha. >akvo to odba8uje osobito Isidor iz +evi%%e. 3tje8aj zvijezda na )rirodu ;godinja doba:. Her4an je )revodio ara)ske tekstove koji su )orijek%o vuk%i iz indijskih tekstova. Prvi tekst koji je va/an kojeg je Her4an )reveo je od autora Sahl I!# Bish$ , znanstvenika /idovskog )orijek%a. =noga ara)ska i4ena su u srednje4 vijeku %atinizirana, no danas u)otreb%java4o izvorno ara)ska i4ena. Preveo je E. dio njegovog dje%a )od i4eno4 “Fatidica” ;Proroi8a:. Prevodi estu knjigu astrono4ije koja se bavi )rognostiko4, nai4e )redvi6anje4 g%oba%nih doga6aja. Her4an n )oetku )ie neke svoje 4is%i, istie da je )os%ije +tvorite%ja svijeta sun8e g%avni u)rav%ja svih stvari. 7no kontro%ira svu viu snagu, a%i zadr/ava i g%avnu od%uku nad svi4 doga6aji4 u donje4 svijetu. Dje%o se 5or4a%no dije%i na seda4 ras)rava, a%i se ono stvarno sastoji od tri sadr/ajno raz%iita dje%a. Prvi od tih dije%ova je najva/niji i ras)rav%ja o raz%iiti4 )ro4jena4a u svijetu, drugi ras)rav%ja o )ro4jena4a u zraku, treći o nejednakosti4a 4e6u %judi4a koje nastaju zbog neizbje/nih raz%iitosti utje8aja. 3vodi )odje%u na dobre i z%e )%anete. Dobri su +un8e, Cenera, =erkur, =jese8 i u)iter, a z%i =ars i +aturn. 7)irnija diskusija o )redvi6anji4a iz retrogradnih gibanja )%aneta, )redvi6anja iz 4e6usobnog )rib%i/avanja dvaju )%aneta i%i iz njihova uda%javanja. 7si4 )o )%aneta4a o)isuje se )redvi6anje i )re4a ko4eti4a. 2avrni dio tie se )redvi6anja o)ćih uvjeta /ivota, kao to je n)r. g%ad i%i na)rdak. >u se )redvi6a u kojoj će godini biti oskudi8a i%i izobi%je. Istie se va/nost )o4rine sun8a i%i 4jese8a, jer su one vr%o tetne. Prirodne 5i%ozo5ije koje su )ostoja%e u za)adnoj $uro)i. 3 za)adnoj $uro)i do4inira%a je )%atonova )rirodna 5i%ozo5ija. 2a P%atona rea%no )ostoje sa4o ideje. P%aton s4atra da u rea%no4, iskustveno4 svijetu )ostoje sa4o ideje. Postoji neko%iko )odruja u koji4a se na%aze ze4a%jski )%aneti. +ve )ro4jene u svijetu do%aze od due i ona je )okreta svega to se doga6a. Do%azi i do neo)%atoniz4a. ristote%iza4 je usvojen u ara)sko4 svijetu. 3strojstvo svijeta. Postoje )odruja neba, vode i zraka, a%i i4 )ribrajaju i vatru. 3 nebesko4 )odruju su zvijezde. 2e4a%jsko )odruje je nesavreno, nebesko je savreno. 3zrok )ro4jena je vanjski, izvan i ze4a%jskog i nebeskog )odruja, )rvi )okreta. 3s)oredba, )ovrina 4ora, uko%iko je zrak 4iran, )ovrina 4ora je 6
tako6er 4irna. &ibanja nebeskih tije%a ;4jese8a:. ristote% je to se tie 4ate4atike )ot)uno su)rotan P%atonu. Po%azi od iskustvenog svijeta gdje )ostoje 4ate4atiki odnosi i oni se a)strahiraju i tada 4i dobija4o a)straktne 4ate4atike )oj4ove i sa4u 4ate4atiku. Her4an u )oetku )rihvaća ara)sku inte)reta8iju astro%ogije. =e6uti4 on kasnije )revodi druga dje%a koja je na)isao A!' )asha$ . 7n je bio vr%o va/na %inost u ara)sko4 svijetu. Prevodi njegovo dje%o “I ntroductorium in astronomiam” ;3vod u astrono4iju:, 11'F. bu =ashar )rvo utvr6uje odre6ene kores)den8ije iz4e6u gibanja nebeskih tije%a i )ro4jena na ze4%ji. Prvo istie )ro4jene na ze4%ji koje se 4ogu dovesti u vezu sa sunevi4 gibanje4 ;zrak, vod, ze4%ja, h%adnoća, to)%ina:, 4jeseevi4 gibanje4 ;vjetar, )%i4a i oseka 4ora:. )ro4jene e%e4enata na ze4%ji s%ijede )ro4jene u nebesko4 svijetu. +)e8i5ian )o%o/aj u ara)skoj znanosti i astrono4iji. 7n )reuzi4a aristote%ovu )rirodnu 5i%ozo5iju, te tako zastu)a astro%ogiju koju )ovezuje sa aristote%ovo4 5i%ozo5ijo4. ristote% s4atra da je )rvi )okreta u sve4iru koji )roizvodi )ro4jene. Her4an )reuzi4a tu kon8e)8iju. 3tjee na )reuzi4anje aristote%iz4a u 2a)adnoj $uro)i. bu =ashar “ Uvod u astronomiju ”, )ovezivanje aristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije i astro%ogije. ristote%ova kon8e)8ija svijeta. stro%ogija ;utje8aj nebeskih tije%a na ze4a%jsko )odruje# utje8aj na )rirodu, utje8aj na ovjeka:. strono4ija ;govori o sa4o4 gibanju nebeskih tije%a:. +ada aristote%iza4 do%azi u za)adnu $uro)u )reko Her4anovog )rijevoda. (jega )rihvaća Her4an. bu =ashar iz%a/e ristote%ovo shvaćanje ustrojstva svijeta. +vijet se dije%i na nebeski i ze4a%jski dio. 3 nebesko4 su gibanja kru/na i jedno%ika, dak%e savrena, a u ze4a%jsko4 su dvojaka. edna su )rirodna gibanja e%e4enata ze4%je, vode, zraka i vatre )re4a do%je i gore, a druga su gibanja koja s%ijede kru/no gibanje neba. ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija bi%a je )rihvaćena u )ot)unosti kod ara)skih znanstvenika. bu =ashar je u to4 svo4 dje%u astro%oki utje8aj gibanja zvijezda na ze4a%jske )ro4jene inte)retirao kao utje8aj nebeskog na ze4a%jsko )odruje unutar aristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije. Her4an uz to to )reuzi4a od bu =ashara inte)reta8iju astro%okog utje8aja, usvaja )reko njega i aristote%ovu 5iziku i )rirodnu 5i%ozo5iju. Her4an je radio i druge )rijevode, )reveo je Pto%o4ejevu “ Planisferu”. 2a4is%io da se n)r. =ars ne giba )o većoj kru/ni8i, nego )o 4anjoj. “ Planisfera”, 4ate4atiki se )rikazuju )rojek8ije nebeskog svoda na ravninu. 7snova za konstruk8iju tzv. astro%aba ;s)rave )o4oću koje se 4nogo toga 4jeri i rauna - )o%o/ja nebeskih tije%a:. ra)i su konstruira%i tu s)ravu. 7
Her4an je )isao o astro%abu, a%i )ostoji jako 4nogo diskusija o to4e. 3 to vrije4e ;1!. sto%jeće: nije )ostojao tisak ;1*. sto%jeće:, te su se dje%a )re)isiva%a u skri)toriji4a. esto se doga6a%o da su raz%iita dje%a uvezena zajedno, bez nas%ova. (eki tvrde da je Her4an na)isao dje%o o astro%abu, zbog jednog )rije)isa iz 1', sto%jeća gdje )ie da je to dje%o na)isao Her4an De8arintia. Cr%o vjerojatno je Her4an )isao o astro%abu, jer )ostoji jedna s%ika iz 1'. sto%jeća ;jedina njegova s%ika: gdje Her4an dr/i u ru8i astro%ab. 3 jedno4 ruko)isu iz +i8i%ije se tvrdi da je Her4an )reveo Pto%o4ejev %4agest, odnosno Pto%o4ejevo dje%o “ Matematike syntaxis ”, a%i se ne navodi koji Her4an. 3 uvodu autor ka/e da je to )reveo sa grkog, i da nije znao dovo%jno astrono4ije, )a 4u je tekst zadavao 4nogo 4uke. Pitanje da %i je Her4an znao grki, on ga nije znao, )a taj )rijevod nije na)isao Her4an. Her4an za raz%iku od autora tog teksta je znao astrono4iju. Postoje neki 5rag4enti )rijevoda %4agesta )revedeni sa ara)skog, nasta%i za Her4anovog /ivota. ?adi se o 5rag4enti4a koje je Her4an )reveo. >o je dosta vjerojatno. $uk%idovi “Elementi ”, to su neki tekstovi koje je )riredio Bo"ci*". >o je ne)ot)un )ristu), uzeo je sa4o jedan dio. &rki izvornik. Prijevod sa ara)skog radi Ad"la$d i Batha na ta%ijanski jezik. =nogi tvrde da je to ivorni )rijevod Her4ana Da%4atina. >o je )ri%ino ne)ouzdano. >ekst se na%azi u Parizu. Her4an neke )ouke nije dobro razu4io. Her4an je jedan od najvećih hrvatskih 5i%ozo5a i znanstvenika. Her4anovo izvorno dje%o “De Esentiis” ;7 biti4a:, 11'". >o je dje%o va/no zato jer je to izvorno Her4anovo dje%o. >o je sasvi4 sigurno njegovo dje%o. 3 to4 dje%u Her4an daje svoju ;)rirodnu: 5i%ozo5iju. >o je s)oj )%atoniz4a i aristote%iz4a i her4etiz4a ;GatrAra)i:. 3 toj 5i%ozo5iji g%avnu u%ogu igraju esen8je, njih )et# uzrok, gibanje, 4jesto, vrije4e i habitudo ;%at.:. >o su )oj4ovi koji su ne)ro4jenjivi, sta%ni. (a te4e%ju tih esen8ija gradi se itav ustroj svijeta. Postoji )ra)oetni uzrok - og. 7d tog )ra)oetnog uzroka nastaju uzro8i ;tvarni, tvorni i ob%ik: na te4e%ju tih uzroka do%azi do )rvotnog ra6anja svijeta. &enitura < rezu%tat, ne)ro4jenjivi svijet, )rvi )orod. >o je stvaranje svijeta, trenutano. sada, nakon toga utjeu o)et oni uzro8i na taj svijet, a i sa4 )orod utjee na da%jne )ro8ese. >o je drugi )orod, i on traje i danas. (astaje u vre4enu )ro4jene od )oetka svijeta do danas. $sen8ije. Prihvaća aristote%ovo ustrojstvo svijeta. Dije%i svijet na ze4a%jsko i nebesko )odruje, i to tako da u ze4%jasko4 )odruju ;su)stan8iji: )ostoje )ro4jene, ra6anje i )ro)adanje, a u nebesko4 ;esen8ija: sve je sta%no. %i uzi4a da se esen8ija sastoji od iste tvari kao i su)stan8ija, dok se kod ristote%a nebesko )odruje sastoja%o od )ete esen8ije. &ibanje koje )roiz%azi iz uzroka, 8
to je sta%no gibanje, ne)ro4jenjivo gibanje ;Pitagora, P%aton, ristote%:. Habitudo < odnoaj, v%astitost. >o je za)ravo ne)revedivo. >o je k%juan )oja4. 2akonitost, ne)ro4jenjiva koja )ostoji, )ro)is. Po to4 se doga6aju u )rirodi sve )ro4jene, nakon )rvog )oroda. >o je ne)ro4jenjiv zakon. Pri4jer, u%oga kod re)roduk8ije /ivotinja, taj )ro)is osigurava da se od %avova neće iz%eći konj, nego %av. Životinje nastaju iz etiri e%e4enta# ze4%je, vode, zraka i vatre. I kod ovjeka je to isto, habitudo regu%ira njegovo )oto4stvo. (o on i4a duu koja ga raz%ikuje od /ivotinja i ona je o)et esen8ija. 2e4%ja, voda, zrak i vatra su su)stan8ija, )ro4jenjiva. injeni8a o bes4rtnosti ovjekove due. $sen8ija je neunitiva i ne)ro4jenjiva. Istie utje8aj nebeskog )odruja na ze4a%jsko, astro%oki utje8aj. Pre4a%o nenag%aen kod P%atona i ristote%a. Istie u%ogu )%aneta ;srednjeg dije%a:. (o nije istina da ih zaobi%aze u svoji4 dje%i4a. 7bziro4 da su esen8ije ne)ro4jenjive i nebesko )odruje naziva esen8ijo4. 2e4a%jsko )odruje naziva su)stan8ijo4 gdje su 4oguće )ro4jene. 7n je )reuzeo Herak%itov sustav koji revidira ristote%a i Pto%o4eja. 2e4%ja je ne)o4ina u sreditu svijeta, )%aneti =erkur i Cenera okreću se oko sun8a, a onda zajedno s nji4 oko 2e4%je. 7vaj sustav se na%azi i kod Her4ana. Her4an dr/i da raz%iita nebeska tije%a se ne gibaju jednako4 brzino4 i to zbog dv araz%oga. Prvi )otie odat%e to je nebesko tije%o koje je na vie4 4jestu )o svojoj )rirodi %ake, )a se tako %ake gura. Drugi )otjee od toga to je svaka zvijezda to%iko vie us)oravana ko%iko je b%i/a gibanju koje utjee na )rotivnu stranu. Poti8aj za uvo6enje he%io8entrinog sustava. Her4an je utje8ao na 4noge autore već u 1!. sto%jeću. od 1". do 1*. sto%jeća njegovi se tekstovi )re)isuju. “ De Essentie” i4a4o ' )rije)isa, ne)ot)una, na te4e%ju kojih se us)ostavio izvoran tekst. Da%4atin )revodi i dje%a teo%ogijskog karaktera ;Buran: i4e nastoji oko zb%i/avanja sviju re%igija i 8ivi%iza8ija. 2naenje Her4anove 5i%ozo5ije# 1. )osredno uvo6enje ristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije na za)ad ;dje%a astro%ogijskog znaaja: !. o/iv%javanje interesa, )reko astro%ogije, za )rirodnu 5i%ozo5iju uo)će ;do tada u 5i%ozo5sko-teo%ogijsko4 4i%jenju srednjeg vijeka bi%o je do4inantno tu4aenje +vetog )is4a i 4ora%na )rob%e4atika: ". izvo6enje origina%ne 4isaone sinteze, )ovezivanje4 raz%iitih s%ojeva grko 5i%ozo5ijskog 4i%jenja, gnostike tradi8ije i ara)sko )rirodno-5i%ozo5ijskog interesa sa
9
krćanski4 svjetonazoro4 koji4 ustaje )rotiv do4inatne struje neo)%atonistikog augustiniz4a i aristote%ovskog %ogi8iz4a ristote%ova 5i%ozo5ija u 1!. sto%jeću u%azi u za)adnu $uro)u. 3 1". sto%jeću do%azi do nekih tekoća. Crije4e kada se osnivaju ve%ika sveui%ita ;+orbonna:. Brćanski4 5i%ozo5i4a je izg%eda%o da je aristote%iza4 su)rotan krćanstvu, te je zabranjeno )ouavanje. (a )ariko4 sveui%itu, gdje se )ojav%juju do4inikan8i, zaokreće se g%edanje na aristote%iza4.
To%a Ak(i#ski i Al!"$t V"liki s4atraju da aristote%iza4 uz 4a%e )reinake 4o/e se dovesti u sk%ad s krćanstvo4 ;sko%astika:. 3 ko%stvu trivij i kvadrivij ostaju te4e%j nastave, no uk%a)a se aristote%ova 5i%ozo5ija. >rivij i kvadrivij se )roiruje. >o je k%juno za razvitak ko%stva. &%avni )oborni8i ovakve kon8e)8ije su do4inikan8i, )a i 5ranjev8i. +redite do4inikanskog uenja je Pariz, 5ranjevakog uenja 7J5ord ;$ng%eska:, koja je kato%ika ze4%ja. +)e8i5ian )ristu)
Ro+"$a Baco#a. POLO,AJ EGZAKTNIH ZNANOSTI U HRVATSKO) -KOLSTVU OD ./0 DO .10 STOLJE2A B"#"dikti#ski $"d Prve ko%e u Hrvatskoj dr/a%i su benediktin8i. 3stroj )o she4i trivija i kvadrivija. 3 ono vrije4e ;1'. sto%jeće: benediktin8i donek%e gube svoju u%ogu, )reuzeti će je novi redovi. +kri)toriji su vr%o va/ni za srednji vijek dok nije bi%o tiska. +kri)torij u sa4ostanu sv. Brevana. strono4ski ka%endar sa kraja 1". sto%jeća koji je )re)isan i do)unjen sa astro%oki4 )oda8i4a koji se odnose na sa4 2adar. (astao je u G)anjo%skoj u 11. sto%jeću. Danas se na%azi u 7J5ordu. +a4ostani benediktina8a i da%je )ostoje, a%i uoga benediktina8a u ko%stvu je sve 4anja.
Do%i#ika#ski $"d 3 1". sto%jeću )oinju se )ojav%jivati i druge ko%e. Do4inikanske ko%e su odigra%e ve%iku u%ogu u Hrvatskoj, )osebno u razdob%ju razvijenog srdenjeg vijeka. Do4inikanski red je i4ao svoje sredite u Parizu. 3 ko%stvo uvode aristote%iza4 ;)rvo je zabranjen:. Do)una trivija i kvadrivija. 3 Hrvatskoj do4inikanske ko%e. (ajveći utje8aj iz 0ran8uske. edan od zas%u/nih 10
%judi koji je i4ao u%ogu u irenju te kon8e)8ije bio je A'+'sti# Ka3oti4. 7n je bio iz >rogira. +tudirao je na )ariko4 sveui%itu, te bio zagrebaki bisku), re5or4ator ko%stva. Hrvatske ko%e su s%ino ustrojene kao one u 0ran8uskoj. ?uko)isi koji su sauvani u do4inikanski4 sa4ostani4a. 3 svi4 sa4ostani4a nisu sauvani svi ruko)isi. (ajvie toga je sauvano u knji/ni8i dubrovakog do4inikanskog sa4ostana. 3 1'. i 1*. sto%jeću jedna od najva/nijih ko%a do4inikana8a je bi%a u 2adru, koja je dje%ova%a od 1'. sto%jeća. >o je bio tzv. “genera%ni studij”. 1'9*. dobija rang sveui%ita. (o nisu sauvani ruko)isi koji su ta4o bi%i, )a ne zna4o izvore )o koji4a bi 4og%i suditi. Pitanje gdje su ruko)isi )re)isani. =nogi su )re)isani vani )a su doneseni. Postoji vjerojatnost da su ti ruko)isi bi%i u srednje4 vijeku, jer )ostoje )o)isi bib%ioteke, kata%og knji/ni8e. Ponegdje se nije sauvao ruko)is, sa4o )ois. =o/e4o utvrditi da je u Dubrovniku u 1'. i 1*. sto%jeću )ostoja%o 4nogo ruko)isa. >ri gru)e ruko)isa# a: ruko)isi koji )otjeu iz ranog srednjeg vijeka ;E- sto%jeće:, )rije)isi b: tekstovi koji su nasta%i u ara)sko4 svijetu i )revedeni na %atinski jezik ;vi8ena, Ibn +ina: 8: suvre4eni tekstovi ;1'-1* sto%jeće:, nasta%i u za)adnoj $uro)i 3 dubrovakoj ko%i radi%o se )o ti4 tekstovi4a. I4a4o jako dobre izvore za katedra%nu ko%u u 2agrebu. 3 2agrebu su 4nogi )rije)isi osta%i, no i4a4o vie )o)isa knji/ni8e. &enera%no, odra/ava se ono to je bi%o vani ;Pariz:.
5$a#*"(a6ki $"d 0ranjev8i su do%i u Hrvatsku u )rvoj )o%ovi8i 1". sto%jeća. 0ranjev8i )rihvaćaju tako6er aristote%iza4 ;u ko%stvu:. 7J5ordska ko%a je najva/nija 5ranjevaka ko%a od 1". sto%jeća. Postoje s)e8i5inosti, )ristu) je drugaiji. 0ranjev8i će aristote%iz4u )rići na )ozitivan nain odnos )ro4atranja )rirode oni će 4a%o do)uniti sa )oda8i4a koje o)a/aju u )rirodi. =e6u )ro5esori4a u 7J5ordu je Ro+"$ Baco# ;1!1F-1!9!:. edan od najva/nijih 5ranjevakih 5i%ozo5a. ?oger a8on je bio raz%iit od drugih 5i%ozo5a, zastu)a eks)eri4ent, )ro4atra )rirodu. 7dba8uje tradi8iona%an i za sko%astiku karakteristian )ostu)ak )ozivanja na autoritete te zahtijeva da 4jesto )rouavanja knjiga svoj interes us4jeri4o istra/ivanju )rirode koju 4o/e4o s)oznati sa4o iskustvo4# )ro4atranje4 i eks)eri4ento4. Po to4e je )retea renesanse i novovjekovnog duha. io je uvjeren da svoji4 rado4 ute4e%juje teo%ogiju. 7n jest aristote%ova8, a%i ga 4ijenja u sk%adu sa 4otrenje4. ristote% je i4ao kon8e)8iju )rirodne 11
5i%ozo5ije u sk%adu sa vre4eno4 u koje4 je /ivio. 3 1". sto%jeću do%azi do nekih novih o)a/anja, te se ne s%a/u sa svi4e u ristote%ovoj 5i%ozo5iji, korigiranje. Pto%o4ej već 4a%o korigira ristote%ovu 5i%ozo5ju, gibanje nebeskih tije%a - e)i8ik%i - usk%a6uju teoriju s oni4 u )rirodi. Postoje dvije vrste kru/ni8a - 4a%e i ve%ike. 3 7J5ordu i kod a8ona )rihvaćaju Pto%o4ejevu korek8iju. Dvije struje - oni koji )rihvaćaju i oni koji odba8uju korek8iju Pto%o4eja. Do8niji ostaju u 4anjini. Pitanje izvorne ristote%ove 5i%ozo5ije. ?oger a8on obraća )a/nju na )arabo%ina zr8a%a ;saku)%janje u jednoj to8i, %eće:. na)ravio je dva zr8a%a na +veui%itu u 7J5ordu. edni4 od tih zr8a%a 4og%i ste u)a%iti svijeću u svako doba dana i noći, a na drugo4 ste 4og%i vidjeti to %judi rade na bi%o koje4 dije%u svijeta. 2ajedniki savjet donosi od%uku da se oba zr8a%a razbiju. 3 7J5ordskoj ko%i nastao je jedan tekst iji )rije)is je sasvi4 sigurno donesen u Hrvatsku. =o/e4o vidjeti da %i je tu bi%o odraza 5i%ozo5ije Ro+"$a Baco#a. “Secretum Philosophorum” ;>ajna 5i%ozo5a:, ne)oznatog autora. (a%azi se u knji/ni8i 5ranjevakog
sa4ostana u 2adru. >o je kodeks gdje su sauvani i neki drugi tekstovi, iz 1"**. >aj ruko)is je )re)isan u vie )ri4jeraka ;dvadesetak )ri4jeraka:, a uvaju se u $ng%eskoj, (je4akoj, 2adru. +a4a injeni8a da je taj tekst nastao u 7J5ordu daje vezu 5ranjeva8a sa 7J5ordo4. (eki su studira%i ta4o. (eko od njih donio je taj )rije)is u Hrvatsku. ?uko)is je )ot)uno u sk%adu sa 7J5odski4 aristote%iz4o4. +truktura je trivij, kvadrivij sa do)una4a aristote%iz4a. >o je tekst o seda4 s%obodnih u4ijeća, )od%oga za nastavu u sastavu trivija i kvadrivija. (eto 5a%i astrono4ije ;!-" %ista:. 3 gra4ati8i je karakteristino to se tu4ai kako )rirediti )ribor za )isanje. Pri)re4a boje, )ig4enata. $ng%eske u)ute. 3 dija%ekti8i govori o raz%uivanju istinitog od %a/nog ;konkavna zr8a%a:. =nogo se govori o osjeti4a i da %i na4 oni daju rea%nu s%iku onoga to 4o/e4o s nji4a uoiti. &ovori se da to ne 4ora uvijek biti vjerodostojno. Bad se g%eda4o u konkavno zr8a%o, vidjet će4o se izob%ieno. >o nije )rava i rea%na s%ika, na vid nas vara. >rivij, kvadrivij. 3tje8aj ara)skog )ristu)a 4ate4ati8i - va/nost brojeva. 3 retori8i )ria o nainu izra/avanja. 3 dije%u o g%azbi )ie o )ovezivanju tonova s brojevi4a, to i jest s4isao svrstavanja g%azbe u kvadrivij zajedno s arit4etiko4 i geo4etrijo4. 3 dije%u o astrono4iji ras)rav%ja o astro%ogiji ;utje8aju nebeskog )odruja na ze4a%jsko:, te o ustroju svijeta ;ristote%# “De secretis secretorum”, 7 tajna4a tajni:. Postojao je jedan 5ranjeva8 P"ta$ i T$o+i$a . Izg%eda da je bio u $ng%eskoj i ta4o se u)oznao sa dje%i4a ?ogera a8ona. (a)isao je tekst u 2adru o razni4 )itanji4a. &ovori o 12
?ogeru a8onu, no zavrio je u 7J5ordu 1"*. avio se )raktino4 5i%ozo5ijo4 i izvodio )okuse ;eks)eri4ente:. Iskriv%jena s%ika ?ogera a8ona. Pria o dva zr8a%a, )a%jenje svijeće, )og%ed na svijet. 3 Hrvatskoj su sigurno )ostoja%i utje8aji 7J5orda )reko 5ranjeva8a. 3 5ranjevaki4 ko%a4a ui%o se )re4a uzoru na 7J5ord, kod do4inikana8a )o uzoru na Pariz. 3tje8aji iz Iat%ije ;Padova, o%ogna:.
V"" H$(atsk" s tali*a#ski% i a'st$i*ski% 7kolski% i #a#st("#i% s$"di7ti%a od ./0 do .10 stol*"4a Hrvati su u srednje4 vijeku i4a%i sna/ne ku%turne i znanstvene veze s 0ran8usko4 i $ng%esko4, )a su ko%ski sustavi i znanstvene ideje iz tih ze4a%ja bitno utje8a%i na ustrojstvo ko%a u Hrvatskoj. Hrvatski ku%turni i znanstveni odnosi su 4e6uti4 bi%i vr%o intenzivni i s Ita%ijo4, jer su 4nogi hravtski studenti studira%i i u ta%ijanski4 gradovi4a, )osebno na stari4 ta%ijanski4 sveui%iti4a u Padovi i o%ogni, a 4nogi od njih su i ostaja%i kao )ro5esori na ti4 sveui%iti4a. 7ni studenti koji su se vrati%i )renosi%i su znanstvene ideje koje su i4a%e 4nogo utje8aja na 5or4iranje ku%turnih i znanstvenih sredita u Hrvatskoj. 3 Padovi su studira%i# Petar Pavao Cergerije, =arko =aru%ić, Ivan Citez od +redne, Ivan es4iki, uraj Dragiić, &azu%%i, 0ederik &risogono. 7sobita va/na veza je sa austrijski4 8entri4a, )osebno sa beki4 sveui%ite4. >a4o se ko%ova%o 4nogo Hrvata. Luka iz Po/ege, Ca%entin iz Bo)rivni8e, razni )ro5esori. Bon8e)ija bekog sveui%ita - )od si%ni4 utje8aje4 )arikog sveui%ita. 1*. sto%jeće. eko sveui%ite je ute4e%jeno 1"E*., vojsvoda %berto III. ga je 1"*. obnovio )o uzoru na )ariko sveui%ite. Do%azak strana8i u Hrvatsku koji dje%uju u njoj.
Alk"%i*sko d*"lo t$o+i$sko+ i &'lsko+ li*"6#ika Pi"t$a B'o#a >a%ijan 1'. sto%jeće Pi"t$o Bo#o, %ijenik u Pu%i, >rogiru. na)isao je va/no a%ke4ijsko dje%o na hrvatsko4 teritoriju# “ Pretiosa margarita novella” ;+ku)o8ijeni novi biser:, 1""F. %ke4ija < dis8i)%ina zastu)ana u srednje4 vijeku ;1'-1E. sto%jeće:, ona i4a svoj znanstveni i )raktian dio na%ik astro%ogiji. Že%i se dobiti z%ato od ne)%e4enitih kovina. >eorijska a%ke4ija 4o/e se s4jestiti u ristote%ovu )rirodnu 5i%ozo5iju. 3tje8aj neba na ze4%ju koji vri )ro4jenu. Do%azi do )ro4jena na ze4%ji te se 4ijenjaju i odre6ene stvari. Pro4jena nekih ne)%e4enitih 13
u z%ato. >o je )rirodni )ro8es. 2nanstveni8i )rista%i8e a%ke4ije s4atraju da bi se neki4 )risodni4 )ute4 4ogao )os)jeiti taj )ro8es. (iko4e to nije us)je%o. i%o je dosta )revaranata, te su oni dove%i a%ke4iju na zao g%as. Pietro ono bavi se teorijsko4 a%ke4ijo4 ras)rav%ja na koji se nain a%ke4ija uk%a)a u ristote%ovu )rirodnu 5i%ozo5iju.
ZNANSTVENI I KULTURNI KRUG IVANA VITEZA U )AD,ARSKOJ U .10 STOLJE2U Hrvatska je u to vrije4e bi%a u )ersona%noj uniji s =ad/arsko4. =ad/arska je bi%a is)od sredita u Ita%iji, $ng%eskoj. 7na je bi%a ze4%ja koja je 4ora%a )ri4ati znanja. edan knji/evnik,
Ja#os Pa##o#i's je dje%ovao u 1*. sto%jeću u =ad/arskoj. 7n )ie o njoj kao o zabaenoj sredini. 3 1*. sto%jeću do%azi do razvijanja )ojedinih ku%turnih sredita u =ad/arskoj, gdje sudje%uju i Hrvati. Dvor kra%ja Si+is%'#da koji je /e%io da njegov dvor bude ku%turno sredite. 0i%ozo5 i znanstvenik P"ta$ Pa(ao V"$+"$i*" ;1"KF-1''': koji je ro6en u Bo)ru. Pri)ada hrvatskoj batini. Bo)ar je za)adni dio Istre, tada nisu bi%e vrste etnike grani8e. Potaknuo je osnivanje ku%turnog kruga na dvoru kra%ja +igis4unda. Drugi 5i%ozo5 I(a# Vit" od S$"d#" ;1'F*-1'K!:, Hrvat, ro6en u +redni ;kraj Bri/eva8a:. +tudirao je u Padovi. Igrao je jednu od k%junih u%oga u =ad/arskoj u to vrije4e. (a)isao je dje%o koje je izvri%o ve%iki utje8aj na odgojni sustav tadanje za)adne $uro)e. &%avna u%oga bi%a je izvan udi4a u Ce%iko4 Caradinu. >o je bio ve%iki grad. 1''*. )ostav%jen je za bisku)a, za)oinje njegova intenzivna dje%atnost u 5or4iranju ku%turnih sredita. 0or4irao je ve%iku knji/ni8u koja je sadr/ava%a sa4o ruko)ise iz )odruja astrono4ije, astro%ogije. >ako6er je i4ao i astrono4ske s)rave. Bontakt Ivana Citeza sa austrijski4 astrono4o4 Peuerba8ho4.
P"'$!ach je /ivio u eu. (a)isao je )uno astrono4skih dje%a. 2astu)a geo8entriki sustav. 7d osobite va/nosti su tab%i8e )o4rina ;sun8a i 4jese8a: “ Taulae eclipsium”, 1'*9. &ovori o )o4rini 1'EF. koja se tek treba%a dogoditi. Po4rine se ne vide na svako4 dje%u ze4%je. Peurba8h odre6uje )o4rine koje će se vidjeti u eu, i to nije astro%oko )redvi6anje, nego znanstveno )redvi6anje. Ivan Citez od +redne je /e%io da Peurba8h na)ravi iste tab%i8e za Ce%iki Caradin. Peuerba8h se odazvao to4 )ozivu i )ravi te tab%i8e, te )ie jedan )redgovor u koje4 hva%i Ivana Citeza. >o su )rvi radovi za )oznavanje astrono4skih izvora Ivana Citeza. Citez je /e%io da Peurba8h do6e u Ce%iki Caradin, to on nije na)ravio. Ce%iki Caradin je bio jedan od najva/nijih sredita =ad/arske.
14
Basnije do%azi do novih doga6aja. (ećak Ivana Citeza Ja#os Pa##o#i's ;I(a#
8"s%i6ki: ;1'"'-1'K!:, zavrio je studij u Ita%iji. es4iki )ostaje 1'*9. bisku) u Peuhu. es4iki stvara svoj ku%turni i knji/evni krug. +redite oko kra%ja +igis4unda )o%ako nestaje.
Ast$olo7ki $ad Gas'l'sa 9Ga'li: ' D'!$o(#ik' ' .10 stol*"4' &. 1'*. u4ire kra%j +igis4und, te ga nas%je6uje )ati*a7 Ko$(i#. 7n je /e%io i4ati svog osobnog astro%oga. Pokuava u =a6arsku dovesti jednog astro%oga iz Dubrovnika. io je a%banskog )orijek%a - Gas'l's. +va i4ena se %atiniziraju. 3 19. sto%jeću bi%a je te/nja da se ova i4ena kroatiziraju, to je ra6eno nekritiki. Cr%o esto je iz4i%jen ob%ik, n)r. Ga'li4. >o je )ot)u4o ne)ri4jereno. Pred "F-tak godina otkriveno je da se on u jedno4 tekstu koji je )isan hrvatsko4 ćiri%i8o4 naziva Ga'l. >aj ovjek je a%banskog )orijek%a, te je is)ravnije i4e
Ga'li. io je dubrovaki di)%o4at, a sa4 za sebe ka/e da je Dubrovanin. =atija ga je /e%io za astro%oga, no &azu% ne )rihvaća taj )oziv, objanjavajući da i4a dosta godina. Ga%je svoj astro%oki ruko)is u =a6arsku koji se danas izgubio. (akon odbijanja, &azu% kreće u kores)oden8iju sa es4iki4 u Peuhu. es4iki a%je svoja )is4a &azu%u u Dubrovnik. es4iki je itao &azu%ova dje%a te /e%i da se u Dubrovniku izrade astro%oke s)rave za njegovu )otrebu, jer u Peuhu ne4a dovo%jno dobrih obrtnika. =i ne zna4o to se da%je dogodi%o. Po najnoviji4 istra/ivanji4a u Peuhu, )ret)ostav%ja se da je jedan toranj s%u/io za astro%oke svrhe ;astrono4ski o)servatorij:. 1'". )ie svoje g%avno astro%oko dje%o koje nije osta%o sauvano “De directionius” ;7 direk8ija4a: u koje4 je iz%o/io svoju 4etodu )odje%e neba na tzv. nebeske kuće, u e4u je s%ijedio 4etodu ta%ijansko4 astrono4a @a4)ana iz (ovare. 7)isao je 4noge astrono4ske s)rave. Ivan Citez od +redne 1'E*. )ostav%jen je za nadbisku)a u 7strogonu ;4a6arsko4 gradu:. 7n 5or4ira svoj znanstveni krug jai nego onaj u Ce%iko4 Caradinu. 3 7strogonu donosi svoju bib%ioteku i s)rave. Do%azi do jednog novog )oti8aja, /e%je da se osnuje jedno sveui%ite u =ad/arskoj, te od%uka )ada da ono bude u Po/unu ;ratis%ava:, u +%ovakoj. Ce%iku u%ogu uinio je Pannonius koji je ot)utovao u Ita%iju i ?i4 )o neki4 drugi4 )os%ovi4a i dobio zadatak da u Ita%iji na6e )ro5esore. edan od njih bio je nje4aki astrono4
R"+io%o#ta#'s ; )'ll"$ :, 1'"E-1'KE. Drugi je bio )o%jski astro%og i astrono4 )a$ci# B;lica ;1'""-1'9":. >a dva znanstvenika do%aze u 7strogon na Citezov dvor, jer je sveui%ite tek treba%o osnovati. 7strogon nije da%eko od Po/una ;sjever =ad/arske:. ?egio4ontanus 15
sura6uje sa Ivano4 Citezo4 i )ie neko%iko dje%a. 7n je dobio u ruku &azu%ov ruko)is iz astro%ogije kojeg je ana%izirao. 7n daje svoju zavrnu astro%oku 4etodu. =ar8in %i8a do%azi u 7strogon, dobija drugu 5unk8iju od Ivana Citeza - zagrebaki kanonik. Ivan Citez je u)oznat sa situa8ijo4 u 2agrebu jer je bio )oasni kanonik. 7n je bio u 2agrebu, a%i nije ostao. Craća se u 7strogon. 7n i da%je nakon osnutka sveui%ita u 7strogonu )utuje iz4e6u ta dva grada. Ivan Citez )ostaje rektor sveui%ita u 7strogonu “8ade4ia Istro)o%itana”. aka veza iz4e6u nadbisku)skog dvora u 2agrebu i ovih gradova u =ad/arskoj. =ar8in %i8a se bavio astro%ogijo4, )ravio hororsko)e. Basnije se situa8ija 4ijenja, ta sredita )ostaju istaknuta sredita =ad/arske. 7ni se bave astro%ogijo4, no raz%iito )ristu)aju astrono4iji# 1. )rav%jenje horosko)a ;Ivan Citez: !. astro%oka teorija ;?egio4ontanus, anus Pannonius: ". i4aju interesa i )re4a )rav%jenju horosko)a i )re4a astro%okoj teoriji ;=ar8in %i8a: 3 dje%i4a ovih %judi 4o/e se o)aziti njihov iri stav. 3 Ita%iji do%azi do ve%ikih )ro4jena. 7ni su svi studira%i u Ita%iji i ta4o usvoji%i odre6ene stavove. 3 Ita%iji u 1*. sto%jeću do%azi do novog )ristu)a )rirodnoj 5i%ozo5iji. 5ici#o. P%atonistiki stav kod es4ikog je jako zastu)%jen, o 0i8inu govori kao o osobi u koju je uao sa4 P%aton. 3tje8aj 0i8inijeve 5i%ozo5ije. Pored toga, u tu4aenju )rirodnih )ojava, on je sk%on aristote%iz4u. +tav u Ita%iji koji je vezan za novo)%atoniza4 - or5iza4. Daje sun8u )osebnu va/nost. 3 geo8entrino4 sustavu sun8e je jedan od )%aneta. +un8e se okreće oko 2e4%je, no ono i4a )oseban )o%o/aj, on u)rav%ja )%aneti4a. 3%oga u rastakanju geo8entrinog sustava. >a u%oga +un8a je bi%a na Citezovo4 dvoru. 3 )jes4a4a es4ikog jav%ja se tako6er or5iza4. 3%oga u uvo6enju he%i8entrinog sustava. =ar8in %i8a i4ao je kontakte sa Brakoski4 sveui%ite4. 7n je ta4o dao )rije)ise i sve ruko)ise. Pos%ao je ruko)is Peurba8hova dje%a u koje4 su dodana &azu%ova 4i%jenja. 3 Brakou su )ro5esori u)oznati sa &azu%ovo4 teorijo4, ti stavovi se ire u $uro)i. Izg%eda da je njegov ruko)is bio u Brakou. Postoji neko%iko bib%ioteka u $uro)i gdje se o)isuje &azu%ova 4etoda ;Pariz, Catikan:. ?ekonstruk8ija# u astro%ogiji se s)ajaju neki znakovi ;, 1!:. >i su znakovi dije%ovi ek%i)tike. Brug na nebu )o koje4 )rividno ide +un8e. >ih 1! dije%ova treba%o je dobiti iz o)a/aja, a%i nije se us)je%o. Idea%no je da je ek%i)tika )odije%jenja na 1! jednakih dije%ova, to je raunski dosta ko4)%i8irano. )roksi4a8ija )odje%e. Cie 4etoda ta%ijanski astro%og Ca%&a#o, &azu% uzi4a njegovu 4etodu kao osnovu, )ostu)ak )odje%e 16
kua. 7n je 4ate4atiki razradio. ?egio4ontanus je na te4e%ju &azu%ove teorije dao drugu 4etodu za izraunavanje nebeskih kuća. >a 4etoda )ostaje o)ća 4etoda u astro%ogiji 1*. i 1E. sto%jeća. ?egio4ontanus je )reinaio teoriju kako bi bi%a raunski jednostavnija. Do%azi do ve%ikog )ore4ećaja, )obune )rotiv =atijaa Borvina gdje se )ridru/uju i Ivan Citez i anus Pannonius. >a buna nije us)je%a, a oba do%aze u ne4i%ost kra%ja. Pannonius bje/i u Hrvatsku, na =edvedgrad i re%ativno rano u4ire. Ivan Citez ostaje u =ad/arskoj, gubi sve )rivi%egije, i ubrzo u4ire. 3zdr4ana ku%turna sredita. +veui%ite )restaje s rado4. ?egio =ontanus od%azi u (je4aku, =ar8in %i8a je )ostao dvorski kra%jevski astro%og. >i4e se Citezov znanstveni i ku%turni krug ras)ao, a )ro5esori u Po/unu se )oinju rasi)ati.
H$(atski do%i#ika#ac B"#*a%i# i #*"+o(o s'd*"lo(a#*" ' k$'+' #o(+o$odsko+ a$hi"&isko&a G"#adi*a Do4inikana8 B"#*a%i#. (e4a veze s 4ad/arski4 krugo4. (e zna4o gdje je ro6en ;jug Hrvatske - Da%4a8ija:. 3io je na zadarsko4 sveui%itu. (jegova u%oga je ve%ika. 7tiao je u (je4aku, u do4inikanske sa4ostane. 7n je doao u (ovgorod ;?usija:, )ravos%avni grad, gdje je bio arhi)isko) G"#adi*". I4ao je svoj dvor. io je sk%on da sa 2a)ada )reneu odre6ena znanja u ?usiju. +itua8ija u istonoj $uro)i nije bi%a jednaka situa8iji u za)adnoj $uro)i. Istona $uro)a je bi%a )ravos%avna ;1F*'.:, s%ijedi%a je bizantinske tekstove ;E. sto%jeće:, ruko)ise sa drugaije4 svjetonazoro4. Istona $uro)a iz4ijeana sa 4istini4 o)isi4a ;ze4%ja<)%oa:. >i se tekstovi )renose. 3 ?usiji je bi%o isto tako. ?usija nije i4a%a kontakt sa za)adno4 $uro)o4, )ostojao je ve%iki ot)or. &enadije je bio drugaiji, )ri4io je enja4ina, gdje je on osnovao ko%u u (ovgorodu. 3 istonoj $uro)i v%ada uvjerenje da će 1'9!. doći do svretka svijeta. +4atra%i su da nakon KFFF godina vie ne4a svijeta. >ur8i do%aze u @arigrad, )a je kontakt )rekinut, )a nisu izraunati )o4ini b%agdani nakon 1'9!. 3 ?usiji su nakon 1'9!. /e%je%i izraunati te b%agdane, te i4 u to4e )o4a/e enja4in koji iskoritava dje%o nekog G'il"%'sa D'$a#d'sa i )revodi K. )og%av%je Durandusova dje%a na ruski jezik “!ationale divinorum officiorum ” ;?aunanje bo/anskih s%u/bi:, 1'*9. 7s4a knjiga sadr/i @o4)utus. Po ti4 u)uta4a se 4og%o izraunati )o4ini b%agdani. enja4in je sa4 konstruirao )ojedine ter4ine te je utje8ao na rusku astrono4sku ter4ino%ogiju.
PRIRODNOZNANSTVENE KONCEPCIJE U HRVATSKO) LUCIDARU 17
+rednjovjekovno za)adnoeuro)sko )o)u%arno-znanstveno dje%o. >ekst na hrvatsko4 jeziku. 7dra/ava se )rirodno5i%ozo5ijska ter4ino%ogija srednjeg vijeka. >aj je tekst nastao izvorno na %atinsko4 jeziku. 3 1". i 1'. sto%jeću )reveden je na nje4aki i eki jezik s kojeg je )reveden na hrvatski jezik. >ekst je na4ijenjen iroj ita%akoj )ub%i8i. ez obzira na nastojanja, 4a%i broj %judi bio je )is4en. >o je vr%o )o)u%aran tekst, nastao je kraje4 1!. sto%jeća. 3 Hrvatskoj je )ostoja%o i starijih )rijevoda, no oni nisu sauvani. +auvan je )rije)is iz 1*. sto%jeća. 3 tekstu se odra/ava ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija. 3 1". sto%jeću na )ariko4 sveui%itu je ristote%ova 5i%ozo5ija jako 5avorizirana. >u je 8ije%a 5i%ozo5ija jako )ojednostav%jena. 2astu)%jena je astro%ogija na nain kako je bi%o kod bu-=ashara. (a4a je to va/no jer taj tekst )okazuje da su u Hrvatskoj inte%ektua%8i 4og%i itati na hrvatsko4 jeziku o ristote%ovoj )rirodnoj 5i%ozo5iji. +adr/aj hrvatskog Lu8idara izvrsno )okazuje koje su )rirodnoznanstvene i )rirodno5i%ozo5ijske kon8e)8ije bi%e rairene u iri4 s%ojevi4a u hrvatsko4 srednjovjekovno4 drutvu. >e4e%jni stav je bio u okviru )eri)atetike )rirodne 5i%ozo5ije, to je sasvi4 u sk%au s oni4 to je tada zastu)ano u ko%stvu, a i o)ćenito u znanosti razvijenog srednjeg vijeka. 7)is svijeta dan je sasvi4 kratko. (ebo, )od koji4 se 4is%i na s5eru zvijezda stajai8a, okrug%o je, da ne 4o/e ostajati na jedno4 4jestu, a nebesa i4a seda4 a to su s5ere )%aneta. $%e4enata i4a etiri i to su vatra, ze4%ja, voda i zrak. (a toj te4e%jnoj )eri)atetikoj kon8e)8iji dodane su krćanske do)une. >ako se tvrdi da se iz4e6u ze4%je i 4jese8a na%aze z%i dusi, a od 4jese8a do zvijezda, nai4e zvijezda stajai8a, na%aze se an6e%i. og se na%azi najb%i/e zvijezda stajai8a. 3 tekstu se tvrdi da zvijezde i4aju ve%iku 4oć, to je u sk%adu s tvrdnjo4 u )eri)atetikoj )rirodnoj 5i%ozo5iji da zvijezde dje%uju utje8aje4 i%i si%o4 na donje ze4a%jsko )odruje. Izvor te si%e )o ristote%u je u )rvo4 )okretau, koji se u Lu8idaru )ositsovjeuje s ogo4, kao i u 8ije%oj sko%astikoj )rirodnoj 5i%ozo5iji. Hrvatsko )rirodos%ovno naziv%je na te4e%ju Lu8idara. Ceć u sa4o4 Lu8idara vidi se da je odre6ena ko%iina hrvatsko znanstvenog naziv%ja već )ostoja%a. 7na se da%je razvija%a i do)unjava%a. 7na nije nasta%a u 19. sto%jeću, ona i4a kontinuitet iz )os%jednjih sto%jeća srednjeg vijeka. Prin8i) da se svi tr4ini izraze na hrvatsko4 jeziku, a ne sa4o %atinsko4 ter4ino%ogijo4. I4a i drugih tekstova gdje se )ojav%juje hrvatska znanstvena ter4ino%ogija. I4a dosta tekstova o 8o4)utusu, koji se esto jav%ja u razni4 4isa%i4a, brevijari4a koji su )isani na 18
hrvatsko4 jeziku. er4in za seda4 s%obodnih vjetina - na%azi se u jedno4 tekstu u koje4 se govori o uenju neke Batarine. Ca/na su i knji/evna dje%a. )a$ko )a$'li4 ;1'*F-1*!': “udita”. =ogu se )ratiti )rije%azi hrvatskog )rirodos%ovnog naziv%ja iz jednog u druga dje%a.
STRUKTURA PRVOTISAKA < INKUNABULE 3 srednje4 vijeku na%aze se ruko)isi. Braj 1*. sto%jeća, do%azi do otkrića tiska. Do 1*FF. godine - inkunabu%e. +truktura sauvanih inkunabu%a u knji/ni8a4a - do4inikanska knji/ni8a u Dubrovniku. (e 4o/e4o sa sigurnoću znati gdje su iste knjige tiskane. (e 4ora znaiti da su knjige tiskane na 4jestu gdje se danas na%aze. Pokazate%ji koji nas 4ogu uvrstiti u to4 uvjerenje su ruko)isi-)o)isi knji/ni8a. Dubrovaki sa4ostan - sauvan je jedan kata%og knjiga i )o to4 4o/e4o vidjeti tiskane knjige ;kraj 1*. sto%jeća:. Dubrovaki do4inikan8i )osvećiva%i su ve%iku )a/nju dje%i4a koja su bi%a )otrebna za studij seda4 s%obodnih u4ijeća ;+e)te4 artes %ibera%es:, te tako i4a4o tekstove Pto%o4eja, bu =ashara, $uk%ida, ristote%ovih ko4entara. (a te4e%ju takvih istra/ivanja 4o/e4o zak%juiti da je dosta knjiga koje se danas na%aze u knji/ni8a4a, bi%o u nji4a već kraje4 1*. sto%jeća. 3 Hrvatskoj se u to vrije4e re5%ektira ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija. 7dnos hrvatskih inte%ektua%a8a u 1*. sto%jeću )re4a )rirodni4 5i%ozo5ija4a. Gto su ita%i ti inte%ektua%8i ;=. =aru%ić:. =aru%ić je i4ao ve%iku )rivatnu bib%ioteku o kojoj )ostoji i )o)is. +adr/i i )rirodno 5i%ozo5ske tekstove.
J'$a* D$a+i7i4 ;1'*F-1*!F: je )red%agao re5or4u ka%endara, kraj 1*. sto%jeća. Pokuaj )o)ravka ju%ijanskog ka%endara. Do%azi do )o4aka koji se osobito osjeća u odre6ivanju 3skrsa. Danas se taj ka%endar koristi u )ravos%avni4 8rkva4a. stro%ogija je u Hrvatskoj bi%a jako zastu)%jena u srednje4 vijeku. )a($o V"t$a#o(i4 je tako6er bio astro%og, to se oituje u njegovi4 )jes4a4a.
5EDERIK GRISOGONO I VRHUNAC SREDNJOVJEKOVNOG SHVA2ANJA EGZAKTNIH ZNANOSTI 5"d"$ik G$iso+o#o A&rizogonoA,1'K!-1*", jedan od najva/nijih %inosti kraje4 srednjeg vijeka. Prije%az iz 1*. u 1E. sto%jeće. 2astu)nik astro%ogije. ?o6en je 1'K!. u 2adru. +tudirao je u Padovi. (akon studija ostaje u Padovi i ta4o )redaje. 2avrio je studij, oko
19
1*FK. dosti/e doktorat 5i%ozo5ije. sauvano je jedno njegovo nastu)no )redavanje koje je tiskano )od i4eno4 “ "stronomsko #rcalo” u koje4 obra6uje kvadrivij i trivij. io je kratko vrije4e na Padovansko4 sveui%itu, vraća se u 2adar i tu se bavi %ijeniko4 )rakso4. 3 Padovi je studirao 5i%ozo5iju, a onda 4edi8inu. Cie se nije vratio u Padovu te je ostao u zadru do svoje s4rti. (a)isao je dje%o “ $ na%inu spre%avanja& proricanja i lije%enja ljudskih gro#nica& o ljudskoj sre'i& o plimi i oseci mora ” 1*!. >o su rijetka dje%a.
edan )ri4jerak “ "stronomskog #rcala” na%azi se u bib%iote8i u Cene8iji. edan )ri4jerak je sauvan u )rivtnoj bib%iote8i. Drugo dje%o, “ $ na%inu spre%avanja& proricanja i lije%enja ljudskih gro#nica& o ljudskoj sre'i& o plimi i oseci mora ” sauvano je u osa4 )ri4jeraka u javni4
bib%ioteka4a. (a)rav%jen je re)rint i )rijevod tih dje%a. &risogono )ri)ada razdob%ju kraja 1*. sto%jeća. Do4inantna je ristote%ova ;)rirodna: 5i%ozo5ija. >ada se obnav%jaju i znanja o P%atonovoj 5i%ozo5iji u 1!. sto%jeću. Her4an je )od utje8aje4 obje 5i%ozo5ije. +ada u 1*. sto%jeću P%atonova 5i%ozo5ija u dje%i4a 5ichi#a. P%atonova 5i%ozo5ija donek%e se )ovezuje sa ristote%ovo4 )rirodno4 5i%ozo5ijo4. &risogono zastu)a P%atonovu 5i%ozo5iju, gradi svoja staja%ita na toj 5i%ozo5iji, kao i na 5i%ozo5iji Pitagore. &risogono ka/e da je s%ijedio zasade bo/anskog P%atona i Pitagore. Pitagora s4atra da je broj te4e%j svih odnosa u svijetu. &risogono nije isti )%atoniar, on uzi4a iz ristote%a ono to 4u neće )ori8ati stavove P%atona. Prirodne )ojave. I4a4o nebo ;)%aneti, zvijezde: i ze4%ju ;)ro4jene se zbivaju )od utje8aje4 onog to se doga6a na nebu:, astro%oki utje8aj. Bo4bina8ija astro%ogije sa ristote%ovo4 )rirodno4 5i%ozo5ijo4. 2astu)a 4i%jenje da )od utje8aje4 astro%okih )ro4jena do%azi do )ro4jena i u sa4oj ze4%ji - a%ke4ija. Praktino )retvaranje jednog 4eta%a u drugi. &risogono je vr%o ske)tian )re4a to4e, 4i ne 4o/e4o i4itirati )rirodu. stro%ogija je do4inantna, jedna od 5unda4enta%nih znanosti. +vi )oj4ovi u nas%ovu se 4ogu )ovezati sa astro%ogijo4. 3tje8aj nebeskog )odruja na ze4a%jsko se odra/ava na sve4u - )ro4jene kovina, )ro4jene na %judsko4 tije%u ;dio )rirode:. Pri4jena astro%ogije na )ore4ećaje koji 4ogu nastu)iti u %judsko4 tije%u - bo%esti. 3 nor4a%no4 stanju %judsko tije%o je zdravo. da bi se 4og%i %ijeiti 4i 4ora4o znati koji su uzro8i, gdje se na%aze zvijezde, tzv. astro%oka 4edi8ina. 3 sk%adu s ti4 vre4no4. &risogono je istra/ivao utje8aje neba i ze4%je, )ostav%ja horosko)e u s%u/bi %ijeenja. 7dnose se na )ojedin8a i na buduće bo%esti. Danje shvaćanje - +un8e i =jese8 )riv%ae astro%oki nain vode.&risogono )rihvaća te te4e%je i tu4ai ih astro%oki. Pitanje o)će kon8e)8ije. >o
20
)ovezuje astro%oki utje8aj. 7n s4atra sa +un8e i =jese8 tako6er )odi/u razinu krvi. Ljudska sreća je tako6er )ovezana sa gibanji4a zvijezda. &risogono o )%i4i i ose8i. >o )og%av%je je njva/nije i ostavi%o je najvie utje8aja. 7snovni )rin8i)i te teorije# 1. 7dra/ava se stav P%atona i Pitagore, broj je te4e%j svega !. Bvantitativni odnosi. ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija je kva%itativna ;ne uzi4a u obzir brojane odnose - ka/e4o da se 4ore )odi/e, a%i ne ka/e4o ko%iko:. Postav%jeno )itanje ko%iko se 4ore )odi/e. &risogono daje odre6ene odnose. 3 toku dana se dva )uta )odi/e 4ore ;ska%a od K:. ". +un8e i 4jese8 dje%uju zajedno na )ro4jene na 4oru, sito4 si%o4. Pro4atra )o%o/aje, odnose sun8a i 4jese8a. '. &risogono uvodi jedan raunar, rauna%o da se )o%o/aje4 sun8a i 4jese8a 4o/e odrediti visina 4ora. Dvije )%oe - kvantitativno zbrajanje visina. 2enit - +un8e i%i 4jese8 je tono iznad nas. (adir - su)rotan s4jer. Dva )uta se dogodi i zenit i nadir. stro%oki utje8aj. (adir )riv%ai iako je )razan. >o nisu 4nogi 4og%i objasniti. 7n izra6uje 4ate4atiku toriju, dobija )odizanje i s)utanje 4ate4atiki ;kvantitativni odnosi:. >o se dosta s%a/e s )rvo4 a)roksi4a8ijo4 (etonove teorije. 3 )rvo4 dje%u )ie o ' )odruja kvadrivija. Pitanje u geo4etriji. $uk%idova de5ini8ija toke ;ono to ne4a dije%ova:. >o &risogono kritizira# de5ini8ija ne 4o/e biti negativna, toka se ne 4o/e de5inirati. Drugo )itanje tie se )et $uk%idovih )ostu%ata ;te4e%ji $uk%idove geo4etrije:.
NOVI VIJEK Braj srednjeg vijeka. (ekada je bi%a grani8a od 1'9!., a%i je korigirana na 1*FF. Danas se u )ovijesti ne uzi4a tako 5iksna grani8a. Barakteristine grani8e za Hrvatsku 1*!E. ;=ohaka bitka:. 2a znanost nije va/na grani8a. Ce%ika )ro4jena u %judsko4 4i%jenju - 1*'". iza%o je dje%o Nikol" Ko&"$#ika o he%io8entrino4 sustavu. Prije%az iz 1*. u 1E. sto%jeće, iz srednjeg u novi vijek. 1'9!. otkriće 4erike. Pro4jena u shvaćanju i )ristu)u znanstveni4 )rob%e4i4a ;)oetak 1E. sto%jeća:. >e )ro4jene )oinju kraje4 1*. sto%jeća. Bod &risogona se nazire nova jez5ra shvaćanja. Ce%ika )ro4jena je 21
nast)i%a 1*'". kada je Bo)ernik objavio dje%o o he%io8entrino4 sustavu. >o )oinje od kraja 1*. sto%jeća, njegova se teorija )ri)re4a%a godina4a, tako da on daje )rvi na8rt. Pro4jene u )rirodnoj 5i%ozo5iji - )rodor P%atoniz4a A novo)%atoniz4a. 3 )rirodnu 5i%ozo5iju se uvode novi stavovi tijeko4 1E. sto%jeća. 3vodi se novi )ristu), na tradi8iji rhi4eda. +hvaćanje znanosti na te4e%ju rhi4eda ija je 5izika raz%iita od ristote%ove ;s)eku%ativna, kva%itativna, nije se obra6iva%a 4ate4atiki:. rhi4ed je )rob%e4e obra6ivao kvantitativno, obnova takvog stava u 1E. sto%jeću. >o je ve%iki )reokret. Bvantitativna, 4ate4atika i eks)eri4enta%na 4etoda. 3vo6enje ovakvog stava ići će )ostu)no, a%i će biti sve vie )risutan tijeko4 1E. sto%jeća, a do/ivjet će svoj )ro8vat u 1K. sto%jeću. ristote%ova 5i%ozo5ija neće nestati. Postoji jo niz drugih 5i%ozo5ija, koje nisu ristote%ovske, a%i ni na tragu rhi4eda. (ajva/nija je obnova )%atoniz4a i novo)%atoniz4a, koji je sve jai u 1E. sto%jeću. 3 sk%o)u ristote%iz4a. Do4ina8ija drugih dviju 5i%ozo5ija. (ovo)%atoniza4 - rjeavaju se 4noga )itanja. >ri stu)a u 1E. sto%jeću# aristote%iza4, novo)%atoniza4 i a rhi4edova tradi8ija. Pozi8ija Bo)ernikove teorije - zastu)a 4i%jenje da je +un8e sredite svijeta ;sve4ira:, a da se svi )%aneti okreću oko njega ;i 2e4%ja:. 2ahtijeva )ro4jenu ristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije. (e4a )odje%e na ze4a%jsko i nebesko )odruje. 3 ristote%ovoj 5i%ozo5iji je 2e4%ja u sreditu svijeta )a se 4o/e govoriti o )odje%i na ze4a%jsko i nebesko )odruje. ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija je )ot)uno nes)ojiva sa Bo)ernikovo4 idejo4. Bo)ernik je dao rjeenja u okviru )%atoniz4aAnovo)%atoniz4a, a%i nije 4ogao objasniti sve. >o je bio sa4o jedan )okuaj. Prava )ri4jena novo)%atoniz4a, no nije bi%a )ot)uno us)jena. rhi4edova kon8e)8ija se bo%je s%a/e s Bo)ernikovo4 teorijo4. (o nije )ostoja%a takva )rirodna 5i%ozo5ija koja bi 4og%a o)ravdati Bo)ernikov sustav. Bo)ernik je bio uvjeren da je njegov sustav is)ravan, no nije ga 4ogao 5izika%no o)ravdati do kraja, )a je tek ostak kao )ret)ostavka. (itko neće izvoditi neke druge 5i%ozo5ske )os%jedi8e iz toga, jer ih neće 4oći tako6er o)ravdati. Pos%jedi8e Bo)ernikova sustava - u geo8entrino4 sustavu ovjek vie nije u sreditu svijeta. (e4a )osebnog )o%o/aja ovjeka u svijetu, ovjek gubi svoj )rivi%egirani )o%o/aj. na )oetku ove )os%jedi8e i nisu to%iko va/ne. Braje4 1E. sto%jeća do%azi do odre6enih reak8ija, do%azi do odu)iranja to4 sustavu. 0i%ozo5 Gio$da#i B$'#o je s)a%jen na %o4ai 1EFF. godine )oto je zastu)ao gibanje 2e4%je. (o on nije s)a%jen s4o zbog toga, nego zbog hereze u neki4 teo%oki4 )itanji4a. Do%azi o odu)iranja Bo)ernikovoj kon8e)8iji. 1E1E. do%azi do zabrane nauavanja takvog 22
sustava, njegova knjig u%azi u indeks zabranjenih knjiga. Do%azi do o)će 5or4u%a8ije da se zabranjuju sve knjige koje nauavaju o gibanju 2e4%je. Broz to vrije4e do%azi do novih otkrića koja su )okua%a o)ravdati gibanje 2e4%je.
Sit'aci*a ' H$(atsko* #a k$a*' .10 stol*"4a i ' .=0 stol*"4' Do%azi do ve%ikih )ro4jena. (ovi 5aktor - )rodor >uraka koji su )okori%i osnu, i )rodiru da%je )re4a 2a)adu, osvajaju dije%ove Hrvatske. >ijeko4 1E. sto%jeća hrvatski s%obodni teritorij ;od >uraka:. Drugaija )o%itika situa8ija koja se odra/ava na znanstvenu kon8e)8iju. Hrvatski teritorij je bio u sk%o)u za)adnoeuro)ske kon8e)8ije ;11-1!. sto%jeće:, )ot)uno raz%iite od one u Istonoj $uro)i. 3)ada treća ko4)onenta - >ur8i koji su na osvojeno4 teritoriju uvodi%i kon8e)8iju koja se bazira na ara)ski4 shvaćanji4a. 2nanost se tazvija%a v%astiti4 toko4. ra)i nisu jako una)rijedi%i znanost, ona je izo%irana od 2a)adne $uro)e. >ur8i )rihvaćaju takvu kon8e)8iju i )re)isuju njihove tekstove koje donose na hrvatski osvojeni teritorij. 7staje 4anji dio koji nije )od >ur8i4a, koji da%je s%ijedi za)adnoeuro)sku znanost ;Da%4a8ija, sjeverna Hrvatska:. 7vakva situa8ija traje od 1E. do 1K. sto%jeća. (ajvie toga se doga6a u Dubrovniku, Da%4a8iji, a )oneto i u sjevernoj Hrvatskoj. 3 Dubrovniku je bi%o jako istaknutih )rirodoznanstvenih sredita u 1E. sto%jeću. Dva sredita. Brug (iko%e (a%jekovića, te krug (iko%e &uetića. ntun =edo, =iho =oha%di. (iko%a &uetić je i4ao vikendi8u u >rstenu ;za)ad Dubrovnika:. Brug Nikol" Nal*"7ko(i4a. io je knji/evnik. (a)isao je i astrono4sko dje%o “ $ sferi ” na ta%ijansko4 jeziku. 7d srednjeg vijeka dje%a se isk%juivo )iu na %atinsko4 jeziku, a od 1E. sto%jeća )oinje u)oraba i /ivih jezika ;ta%ijanski:. Hrvatski jezik jo nije bio dovo%jno izgra6en. Ita%ija je tada bi%a najveće sredite ku%ture. Bo4edije )ie na hrvatsko4 jeziku. 3 sa4o4 dje%u “$ sferi ” govori da nije na4jeravao dati ve%ike znanstvene rezu%tate, ono je )isano na ta%ijansko4 jeziku. >o dje%o je za)ravo ko4entar srednjovjekovnog dje%a o s5eri - geo8entrina - i ovo je na)ravio ve%iki utje8aj na autore iz 1E. sto%jeća. >iskano kao inkunabu%a, uva se u knji/ni8i do4inikanskog sa4ostana u Hrvatskoj. >o dje%o su 4nogi ko4entira%i i iz%o/i%i svoje stavove, a 4e6u nji4a i (a%jeković. (a%jeković )odr/ava geo8entriki sustav. 1*K9. (a%jeković objav%juje to dje%o, "E godina nakon dje%a (iko%e Bo)ernika. (a%jeković ne s)o4inje he%io8entriki sustav. ?az%ozi to4u na%aze se u to4e to se dje%o Bo)ernika nije tako 23
brzo iri%o, )ogotovo ne na jug $uro)e. (a%jeković brani geo8entrini sustav na te4e%ju ristote%a. He%io8entrini sustav - )ostoje dva gibanja 2e4%je# njezina rota8ija i gibanje oko +un8a. Protiv te teorije ristote% je na%azio jake dokaze, )ri4jeri8e, uko%iko bi ba8i%i ka4en uvis, )re4a he%io8entrinoj teoriji, dok bi )adao do%je, on ne bi )ao na isto 4jesto od kuda je baen, a%i to se ne doga6a. >o je raz%og zbog ega se ne 4o/e )rihvatiti he%io8entrini sustav. Protiv gibanja oko +un8a ristote% na%azi dokaz# kako vidjeti zvijezde, drugaiji kutevi. Dokazi (iko%e Bo)ernika objanjavaju )itanje s%obodnog )ada# i zrak i sve oko 2e4%je se okreće sa sa4o4 2e4%jo4, te stoga ka4en )ada na isto 4jesto. Drugi dokaz# s5era zvijezda stajai8a raz%ika se ne o)a/a. (a%jeković zastu)a i ristote%ovu )rirodnu 5i%ozo5iju, no isto tako odstu)a od nje. Pored svih zast)anja novih teorija - rhi4edova, novo)%atoniza4 i u kod sa4ih aristote%ova8a bi%o je onih kod kojih su )ostoja%a odre6ena odstu)anja. >o se osobito odra/ava u )itanju nebeskog sustava, kojeg (a%jeković )reuzi4a od Ptolo%"*a. 2e4%ja ostaje u sreditu svijeta, a%i se na nebu uvodi raz%iita struktura - 4anja kru/ni8a )o kojoj se okreće )ri4jeri8e =ars. Pto%o4ej je uveo i korek8iju nebeskog tije%a kako bi to usk%adio sa 4otrenji4a. (a%jeković se os8rće na )itanje da %i se 4o/e uvesti korek8ija u sk%o)u ristote%ove 5i%ozo5ije kako bi usk%adi%i sa oni4 to se vidi, s 4otrenje4. Pto%o4ej je 4is%io da se to 4o/e. 3 1!. sto%jeću ara)ski autor, 5i%ozo5 A("$o"s ;%atinizirani ob%ik i4ena:, I!# R'shd tvrdio je da se ne s4ije na)raviti nijedna )reinaka, ne s4iju se uvesti e)i8ik%i. (o kasniji autori se nisu toga dr/a%i. veroes je /ivio u G)anjo%skoj ;@ordobi:. Ro+"$ Baco# govori o 4otrenju i s4atra da je u sk%o)u ristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije nu/no na)raviti takve )ro4jene, korek8ije. (a%jekovićev je stav u novo4 g%editu, ne )rihvaća g%edita veroesa, jer se na nebu vidi drugaije - dovo%jna injeni8a da se korigira ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija. Borek8ija će kasnije biti vie. (a%jekovićevo je dje%o va/no i radi )o4orstva. Dubrovnik je bio )o4orski grad sa jaki4 )o4orstvo4. Prob%e4 )%ovidbe na t%antiku gdje se ne vidi ko)no, treba se orjentirati )o4oću zvijezda, i to )re4a )rividno4 )o%o/aju na nebu. 7no to se vidi na nebu za geo8entriare je stvarno. >u4ai kako izg%eda nebeska s5era, )o%o/aj zvijezda. 3 to vrije4e jako se razvija%o dubrovako )o4orstvo, te se od kraja 1*. sto%jeća )oinju u)otreb%javati neke s)rave astro%ab. (a%jekovićeva suradnja s Dragiiće4 koji je )okuao dati re5or4u ju%ijanskog ka%endara. 3skrs se dosta )o4i8ao zbog toga to nije bi%a dobro uzeta )restu)na godina. Pravos%avna 8rkva je zar/a%a ju%ijanski ka%endar. &rgur MIII. 1*!. na)ravio je re5or4u ju%ijanskog ka%endara - gregorijanski ka%endar. (a izradi tog ka%endara sudje%ova%i su 4nogi 24
astrono4i, a jedan 4e6u nji4a bio je i (a%jeković. 7n je )rijed%og svoje re5or4e )os%ao u ?i4, no taj tekst nije sauvan. (akon re5or4e ka%endara on se uvodi i u Hrvatsku. Brug oko Nikol" G'6"ti4a ;1*'9-1E1F:. Dubrovaki )%e4ić, %an 4nogih akade4ija. 7n je bio 8entra%na %inost. Ljetnikova8 u >rsteni. (ajva/niji su ntun =edo i )iho )o#aldi. (iko%a &uetić je na)isao )uno dje%a i većino4 je zauzi4ao )%atonistiki stav i aristote%ovu )rirodnu 5i%ozo5iju. >o &uetievo dje%o je ko4entar na jedno ristote%ovo dje%o “ $ meteorima”. ristote% je na)isao neko%iko ;': dje%a iz )rirodne 5i%ozo5ije koje ine jednu 8je%inu. Dje%a# “Fi#ika”, “$ neu”, “ $ nastajanju i propadanju ” i “ $ meteorima”. ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija tu4ai strukturu svijeta tako da dije%i svijet na nebesko ;ne)ro4jenjivo: i ze4a%jsko )odruje ;)ro4jenjivo:. “Fi#ika” daje o)će )rin8i)e, dje%o “ $ neu” govori o nebu, treće dje%o govori o ze4a%jsko4 )odruju, a zadnje dje%o govori o tu4aenju )rirodnih )ojava ;ze4a%jsko )odruje:. Borjen tog dje%a je “ Meteori ”, na%azi se u zannosti 4etero%ogiji. Postoje jo razna dje%a. (iko%a &uetić je dje%o )isao u ob%iku dija%oga ;kao i (a%jeković:. =ona%di )ostav%ja )itanja, a &uetić odgovara. =ona%di je bio istaknut u 4ate4ati8i. Bo4entar ristote%ova dje%a ne daje neto )osebno novo, )rikaz ristote%ova shvaćanja strukture svijeta. 3 sk%o)u ristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije daju se i druga objanjenja ;)ojave u dvije4a s)i%ja4a u b%izini, jedna u Dubrovniku, u Po)ovo4 Po%ju - Cjetrovi8aN a druga s)i%ja je kod @avtata, u njoj )ostoje sige:. >u4ai raz%ike )o4oću ristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije.
A#t'# )"do ;1*"F-1EF": je istaknuta osoba u krugu (iko%e &uetića sa drugaiji4 )og%edi4a. 7n je aristote%ova8. &uetić je )%atonist, sa4o u jedno4 je aristote%ova8. Pisao je u svoji4 ko4entari4a na ristote%ovu “ Metafi#iku”. >u4ai nekakva strono4ska )itanja. =edo je dos%jedniji ristote%ova8, /e%i se vratiti na izvornog ristote%a. injeni8a je da odba8uju u astrono4iji sve to je kasnije dodavano. (a%jeković se )ostavio u diskusiju da %i se 4o/e na osnovu 4otrenja uvesti neke )reinake kod ristote%a. =i%jenja da se to ne 4o/e uiniti zastu)aju veroes i =edo. Po svojoj osnovnoj kon8e)8iji =edo je aristote%ova8, isti sve to se dodaje njegovoj 5i%ozo5iji, odba8uje e)i8ik%e, astrono4ske sustave i he%io8entrini sustav. Posebno se odba8uje Bo)ernikov sustav. 1*99. dje%o iza%o, )ozna Bo)ernikovo dje%o ;uo je za njega: i to je )rvi )uta da se Bo)ernikovo dje%o s)o4inje, dodue u negativno4 s4is%u, jer se odba8uje. =edo )okuava na te4e%ju iskustva dokazati da ne4a )ro8jene. Pro4atrao je nebo i nije vidio nikakve )ro4jene. 7n s4atra da nisu bi%a vjerodostojna 4otrenja da se uvede Pto%o4ejev sustav. +4atra da će 4otrenja u)ravo o)ravdati ristote%ovu 5i%ozo5iju, jer ne4a )ro4jena. 25
)iho )o#aldi ;1*'F-1*9!: - &uetić ga je uveo kao sugovornika u dje%u “ $ meteorima ”. Pisao je neka dje%a iz 4ate4atike, a%i ona nisu sauvana. “ $ ljepoti ”, u ovo4 dje%u =ona%di je )ot)uni )%atonist. Posvećuje ga @vijeti 2uzorić. >hje%esna %je)ota se do/iv%java%a u sk%adu sa P%atonistiko4 tradi8ijo4, kao 4ani5esta8ija duhovne %je)ote. &ovori da je 4ate4atika izvanosjeti%na rea%nost. +a4a %je)ota )roiz%azi iz 4ate4atike ;arhitektura - z%atni rez:. 3 to4 dje%u s)o4inje astro%ogiju, zastu)a g%edita o utje8aju )%aneta na ze4a%jsko )odruje. 7vdje se ne govori 4nogo o aristote%iz4u. (a%jeković donosi )og%av%je u jedno4 dje%u u koje4 govori o 4ate4ati8i i tu donosi )og%ede na ristote%ova g%edita.
Nikola Sa+$o"(i4, dubrovaki )o4ora8. avio se )rob%e4i4a u vezi sa )o4orstvo4. (a)isao je dva dje%a o )%i4i. 7n je )isao u jedno4 dje%u o konstruk8iji broda ;u jedno4 %atinsko4 dje%u autor s)o4inje to dje%o:. Prob%e4 obuj4a broda. 7 to4e ovisi ko%iko će tereta 4oći ukr8ati. Izg%eda da je +agroević )isao i o to4e, a%e ne zna4o sa sigurnoću. +agroević je u4ro u =an5redi ;Ita%ija:. >ra/i od brata da objavi njegova dva ruko)isa o )%i4i# “ $ pojavama plime ” i “$ Mesinskom prola#u ” ;)ored =esine, +i8i%ija:. (o ne s)o4inje treće dje%o.
“$ pojavama plime ” +agroević ras)rav%ja sa )raktinog g%edita, ne osvrće se na sa4o tu4aenje k%i4e. 7s%anja se na &risogonovo tu4aenje. 3 to4 dje%u se osvrće na )raktina g%edita - bi%je/enje )%4e na za)adnoj $uro)i. 7znake visine 4ora u toku dana u Ga)njo%skoj, Portuga%u, 0ran8uskoj. (a t%antiku raz%ike )%i4e i oseke su 4nogo veće nego kod nas. 7vi )oda8i su jedinstveni za to vrije4e. =nogi autori )renose te )odatke, njegovi )oda8i ostav%jaju odraz u %iteraturi. Pored toga, on daje )odatke o zakanjenju )%i4e. Dao je )ravi%o kako odrediti ko%iko je zakanjenje. Pod utje8aje4 )anjo%skog )is8a P"d$a D"%"di#a. =noga )itanja )renosi i +agroević i (a%jeković. Po4orstvo je bi%o va/no jer je bi%a otkrivena 4erika. i%o je va/no i4ati astrono4ska znanja da se odredi )o%o/aj broda. Ca/no, u%oga Boru%anina koji je zainteresiran za )o4orske )rob%e4e - Vicko Pal"ti#. 3ao je u do4inikanski red. 7n je otiao u 4eriku, vjerojatno kao 4isonar. Že%io je da na)ie )o4orski )rirunik. uo je da je Pedro de =edina objavio “(je)tinu plovenja ” na )anjo%sko4 jeziku. Pa%etin ga je 1**'. godine )reveo na ta%ijanski jezik. >aj )rijevod je odigrao ve%iku u%ogu u Ita%iji i Da%4a8iji. Prob%e4i do%aska >uraka i situa8ije na osvojeno4 teritoriju koji je dosta ve%ik. 0ranjev8i su 4ost iz4e6u te is%a4ske ko4)onentne i za)adne $uro)e. >i 5ranjev8i su od%azi%i studirati u Hrvatsku, Ita%iju. Pored toga, >ur8i su i4a%i svoje is%a4ske ko%e koje su bi%e ustojene )o njihovo4 )rin8i)u. 7n je bio )rete/ito os%onjen na Is%a4, vr%o esta je bi%a astrono4ija jer su 26
se odre6evi%a vre4ena 4o%itava ;*:. (a to4 teritoriju nije nita osta%o. utor iz Bnina ;1E. sto%jeće: )'slih'di#, naziva se )o 4jestu ro6enja K#i#a(i. Postoji jedan njegov ruko)is za ko%sku u)orabu. >ekst se os%anja najvie na Is%a4, govori o koristi znanosti. 3 )oetku )ie dosadanji tekstovi - na)isao je ovjek koji je odrastao u krajnje4 dije%u >urske na t%u Hrvatske. +auvan u arhivu Hrvatske kade4ije. (azivi hrvatskih 4jese8i - oni se )ojedinano 4ogu naći i u srednje4 vijeku, a%i kao 8je%ina oni su se )ojavi%i u )ot)unosti u 1E. sto%jeću na turski4 teritoriji4a u knjiga4a 5ranjeva8a ;)0 Di(ko(i4:. (a%aze se u neki4 is%a4ski4 tekstovi4a. >o se iri )reko tekstova bosanskih 5ranjeva8a na jug Da%4a8ije. Istodobno se iri i na +%avoniju ;teritorij )od >ur8i4a:. Hrvatsko znanstveno ;4ate4atiko: naziv%je )oe%o se 5or4irati u srednje4 vijeku. 3vrćuje se u 1E. sto%jeću ;2oranić:. Prvi rjenik 5a'sta V$a#6i4a “!je%nik pet najodli%nijih je#ika Europe”. 3 1K. sto%jeću situa8ija se )o)rav%ja, nastaje sve vie rjenika.
DOPRINOS HRVATA U STRANI) ZE)LJA)A Pa(ao Skali4 ;1*"'-1*K*: ro6en je u 2agrebu. (aj4anje je va/an, ne daje svoja nova rjeenja. Prodiranja novo)%atoniz4a, aristote%iza4 se tako6er 4ijenja. 7n )rihvaća neke od tih novih ideja, no nije )ravi novo)%atonist. +ka%ić je na)isao vie dje%a# “ *aklju%ci ”, 1**". ;stavovi ;teze: o )ojedini4 )itanji4a:. Ce%iki broj teza u koji4a zastu)a raz%iita g%edit. (jegov stav je b%i/i )%atoniz4u. 7n s4atra kao i &risogono da je broj bit svijeta. >vrdnje koje se uda%juju od ristote%a# =jese8 je s%ian 2e4%ji ;ristote% - nebesko )odruje je savreno, gdje ne4a )ro4jena:, za +ka%ića )ostoji bezbroj svijetova ;ristote% - )ostoji sa4o jedan svijet:. Bon8e)8ija o ne)ro4jenjivosti nebeskog )odruja. +a4o 2e4%ja nije ne)o4ina, ona rotira. Dva gibanja. 2astu)a se ato4iza4 - kon8e)8ija koja )ostoji u staroj &rkoj ;De4okrit:. Ideja vezana za novo)%atoniza4. +ka%ić je na)isao “ Enciklopedija+” 1**9. Drugaija od “*aklju%aka”. 2astu)a g%edita raz%iitih od onih u )rvoj knjizi. (aziv $n8ik%o)edija se )rvi )uta jav%ja kod +ka%ića. >o nije en8ik%o)edija u dananje4 s4is%u, ne4 )oj4ova )o abe8edno4 redu. 7n raz%a/e raz%iite )oj4ove ;trivij, kvadrivij:. 3 ovo4 dje%u zastu)a ristote%ovo g%edite.
A#d$i*a D'di4 ;1*""-1*"9: je )orijek%o4 Hrvat, ro6en je u udi4u u 1E. sto%jeću kao i +ka%ić. +in Hrvata koji je s%u/bovao u udi4u. 7ni su )orijeko4 iz Da%4a8ije ;@etin:, )rese%i%i su se u Hrvatsko zagorje. 7n 1**K. od%azi iz =ad/arske u Po%jsku. 3 )oetku je zastu)ao aristote%iza4. 1*KK. )ojavio se ko4et koji je izazvao )a/nju %judi. Po ristote%u je ko4et 27
doga6aj koji se doga6a u )odruju vatre. 7no se )ojav%juje i nestaje. 7no ne 4o/e biti u nebesko4 )odruju, jer je u nebesko4 )odruju sve savreno, bez )ro4jena. Bo4et se )ojav%juje u )odruju vatre zbog odre6enih ;astro%okih: konste%a8ija na nebu. >e konste%8ije uzrokuju sve veću nesreću na ze4%ji. Dudić je u )oetku vjerovao da je astro%ogija is)ravna i da ko4eti )otjeu )roriu odre6ene doga6aje. Basnije je on to iz4ijenio. 7n )obija ono to se 4is%i%o o ko4etu, tvrdi da ko4et ne utjee na doga6aje na 2e4%ji, da ne )reskazuje doga6aje. Pitanje astro%ogije - odre6ena konste%a8ija zvijezda su uzrok )ojave ko4eta. 7dba8uje u )ot)unosti astro%ogiju. 7n je odr/avao ve%iku kores)oden8iju. Iz te kores)oden8ije 4o/e4o vidjeti njegovu )ro4jenu g%edita nakon ovog dje%a, iako nije na)isao nita novo. 7tkriće jednog ekog astrono4a Ha*"k, koji je izvrio utje8aj na njegovu )ro4jenu 4i%jenja. 7tkriva da ko4et i4a 4anju )ara%aksu nego 4jese8. Para%aksa je jedan kut. Iz jednog odre6enog za)a/aja i 4ate4atikog raunanja je is)a%o da jedan ko4et 4ora biti da%je od =jese8a. Bo4et se )ojav%juje i nestaje, 4e6uti4 ako je da%je od =jese8a, on nije u )odruju vatre, nego u nebesko4 )odruju. >ada znai da se u nebesko4 )odruju neto )ojav%juje i nestaje. >o je u su)rotnosti s ristote%o4. Dudić to zastu)a u kores)oden8iji. Iz kores)oden8ije se vidi da je Dudić znao za Bo)ernikovo dje%o )rije 1*'". >ekst o 4i%jenjue o gibanju 2e4%je. Dudić je )rihvatio neke Bo)ernikove ideje.
5$a#*o P"t$i7 ;1*!9-1*9K: 0i%ozo5 sa @resa. Pat$ici's, 0ranjo Petrić ; P"t$i7:. I4e je bi%o )rob%e4atino jer se )ot)isivao u %atinsko4 ob%iku u svoji4 %atinski4 tekstovi4a. ko )ie na ta%ijansko4, onda se daje ta%ijanski ob%ik i4ena. Petrić nije )isao knji/evna dje%a na hrvatsko4, te ne4a4o za)isano njegovo i4e na hrvatsko4 ob%iku. (jegova obite%j je do%a na @res iz osne gdje )ostaje vr%o ug%edna aristokratska obite%j. @res je s)adao )od 4%etaku ?e)ub%iku. Po razni4 doku4enti4a 4o/e4o )ratiti kako se ta obite%j naziva%a. 2ak%juak - obite%j i4a )rezi4e koje )otjee od )retka ;)atroninik:. 3 doku4enti4a se )ojav%juju ti ob%i8i na neko%iko naina, ovisno o jeziku i svrsi. Petri je kao osobno i4e, u %atinski4 tekstovi4a se )ojav%jue Petris. 3 1E. sto%jeću se djed od 0ranje )oinje )isati kao Patri8ius. 3 neki4 doku4enti4a se )ojav%juje ob%ik i4ena P"t$i7"(i4 ;g%ago%jski tekstovi:. 7dnos Petris -Petri. Petri se u)otreb%java u starije4 razdob%ju, no do%azi do )ro4jena u izgovoru. Petri se )oinje izgovarati kao Petris. 3 19. sto%jeću )ostoji tenden8ija da se sva i4ena kroatiziraju. Prvi )ut se u)otreb%java ob%ik 28
Petri ;0. =arković, %bert azar:. O!F-tih godina do%o je do ve%ike )ro4jene, )oinje se )isati Petrić, Patriić. 19K9. )revedeno njegovo g%avno dje%o “ ,ova sveop'a filo#ofija ”. Is)ravan ob%ik i4ena je Petri. (a8iona%na )ri)adnost. Hrvat iz @resa ;doku4ent na ta%ijansko4 jeziku:. >a%ijani ga svojataju. 7n je )otkraj /ivota bio )ro5esor u ?i4u. rati4stvo sv, eroni4a u ?i4u. >ri raz%oga zato ga ubraja4o u hravtske znanstvenike# 1. ro6en je na teritoriju I%irskih Provin8ija !. teno govori hrvatski ". is)unjava 4ora%ne kva%itete ;: 0ranjo je te uvjete is)unio. (eki )oto48i te obite%ji s4atra%i su se >a%ijani4a. Patri8ius je )oko)an u ?i4u. Ideja o s)o4en )%oi na kojoj je )redvi6eno da )ie na hrvatsko4 i %atinsko4. >a )%oa jo danas nije )ostav%jenja. Irendtisti. Petri je ro6en na @resu, studirao je ug%avno4 u Padovi. (akon toga je i4ao buran /ivot, bez )osebnog 4jesta. io je na @i)ru, G)anjo%skoj, )ro5esor 5i%ozo5ije u 0errari, nakon toga u ?i4u. 34ire u ?i4u u bratovitini sv. eroni4a. Pisao je odre6ena dje%a i na @i)ru, dija%oge o )ovijesti i retori8i. >o su )oe8i. (jegovo dje%o iz 1*K1. koje je )isao u G)anjo%skoj. >o su )era)etike ras)rave u aristote%ovo4 duhu. 7ne su ras)rave i kritika )era)etike 5i%ozo5ije. >o je kritika aristote%ove 5i%ozo5ije. +%ijedi neko%iko dje%a gdje se izgra6uje njegova osobna novo)%atonistika 5i%ozo5ija. 7n su)rostav%ja svoje stavove ristote%u. (ijedan znanstvenik ne 4is%i jednako na )oetku i na kraju svog rada. 1*1. izdaje od !. do '. sveska. 3 '. dje%u iz 1*1. na%azi se kritika ristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije. Po ristote%u svijet se dije%i na ze4a%jski i nebeski dio. 2e4%ja je u sreditu. (ebeski svijet je savren, ne4a )ro4jena. 3 ze4a%jsko4 )odruju je sve )ro4jenjivo. 0ranjo Petrić to kritizira. 7n )orie da je na nebu sve sta%no, i nebeska tije%a se ne gibaju jednako )o kru/ni8a4a. P%aneti nisu uvrćeni, oni su s%obodni. 3 nebesko4 )odruju tako6er )ostoje )ro4jene. >u je va/an stav )re4a 4ate4ati8i, raz%iit od ristote%a. (o te stavove razvija kasnije u )osebno4 dje%u. 7n uvodi osnovne )oj4ove iz 4ate4atike koje znae ve%iku )ro4jenu, 1*1. +%ine )og%ede iznio je
Gio$da#i B$'#o 1*'. Dje%a# 1. “Sretan grad ”, 1**". !. “Deset dijaloga o povijesti ”, 1*EF. 29
". “Deset dijaloga o retoric i”, 1*E!. '. “Peripateti%ke rasprave”, )rvi svezak, 1*K1. *. “Peripateti%ke rasprave”, 1*1. E. “,ova sveop'a filo#ofija ”, 1*91. (akon 1*1. do 1*91. on daje veinu svojih radova. 1*E. jedno dje%o o )rostoru. ?as)rav%ja o )rostoru. Prvi )oja4 bio je )oja4 )rostora, 5unda4enta%an )oja4 njegove 5i%ozo5ije. Drugaiji nain od ristote%ove )rirodne 5i%ozo5ije. ristote% s4atra da )ostoji ze4a%jsko i nebesko )odruje. Izvan )rostora zvijezda stajai8a ne4a )rostora, jer je de5ini8ija )rostora vezana za tvari, ta4o gdje je ne4a, ne4a )rostora. Dvije raz%iite tvari, na nebesko4 je eter ;*. esen8ija:. ristote% - taj svijet je sa4 u sebi. (ovo)%atonisti se ne s%a/u# )rostor je vezan sa tvari, taj )rostor je unutar zvijezda stajai8a. >aj )rostor kod ristote%a nije ho4ogen. (ovo)%atonisti ; C'sa#'s: za4i%ja da je )rostor beskonaan. Pos%jedi8e, ako je )rostor beskonaan, onda on ne4a svoje sredite, onda niti 2e4%ja ne 4o/e biti u sreditu. ?ui se 8ije%a ristote%ova kon8e)8ija )rirodne 5i%ozo5ije. @usanus kasnije govori o sreditu svijeta. (akon @usanusa do%azi do )og%eda ta%ijanskih 5i%ozo5a koji su va/ni za stvaranje )oj4a )rostora kod Petrića ;T"l"sio:. >e%esio )rihvaća ideju o beskonano4 )rostoru koju da%je obra6uje. 7n uvodi neke karakteristike va/ne za taj )rostor. >aj )rostor je ho4ogen, beskonaan, raz%iit od ristote%ova )rostora, te on i4a sa4osta%nu egzisten8iju. ristote%ov )oja4 )rostora ne4a sa4osta%nu egzisten8iju, on je u jedinstvu sa tvari. >o i4a )os%jedi8e on je kao neka )osuda. 7n ;)rostor: 4o/e biti )razan, a%i i )un. (eka tvar, tije%o ako na)usti jedan )rostor, on ostaje )razan, uko%iko neto ne do6e da taj )rostor )o)uni. Petrić sve )reuzi4a od >e%esia. (ovo je to to ka/e da je )rostor )rvi )oja4 koji se )ojav%juje, on je te4e%j )rirode, 4ate4atike, svega. >o je bi%o neobino. Prostor je )o%azite i za tu4aenje 4ate4atike. 1*K. iz%azi “ ,ova geometrija”, drugaije ute4e%jena od $uk%idove. Po%azi od )rostora. =ate4atika za ristote%a )roiz%azi iz rea%nog svijeta, a)strak8ija. @rta nastaje kao a)strak8ija nekog kon8a, gdje ista gubi svoju 4aterija%nost. P%aton - 4ate4atiki )oj4ovi )ostoje izvan rea%nog svijeta, i 4i ih 4ora4o s)oznati. 3 rea%no4 svijetu ne4a )ravih 4ate4atikih odnosa. Petrić - on )o%azi od )rostora. Prostor je subjekt 4ate4atike. =i )o%azi4o od )rostora koji i4a sa4osta%nu egzisten8iju. &eo4etrijski %ikovi su dije%ovi tog )rostora. >vrdnja, ako i4a4o beskonaan )rostor, onda i4a4o i naj4anji )rostor su)rotnost. =ate4atiki ato4i su naj4anji dje%ići 8rte. ko i4a4o jedan naj4anji dio 8rte koji se ne 4o/e s4anjiti. ristote% ka/e# nedje%jivi dio )o svo4 )oj4u je nedje%jiv, ne4a dije%ova. 30
Drugi nedje%jivi dio ga dodiruje sa4o u jedno4 dje%u, a%i nedje%jivi dio ne4a dije%ovaQ Bako ga onda dodiruje u dije%u >o znai da ga 4ora u 8je%ini dodirivati i da se 4ora s njo4 s)ojiti. Petri odgovara da to nije tako. Postoji jedna )ogreka, ristote% nije uzeo u obzir da toka nije dio nedje%jivog dje%a. 7ve dvije ve%iine i4at će zajedniku toku. 3 0errari Petrić )ie dje%o o svjet%osti. (ije )ub%i8irano. Dio njegove “ ,ove sveop'e filo#ofije”. 1*91. objav%juje “ ,ovu sveop'u filo#ofiju ” te zaokru/uje svoje g%edite o svojoj
)rirodnoj 5i%ozo5iji. (asta%e su tekoće. 7n se 4ijeao i u )itanja teo%ogije. 7n je u to4 dje%u ras)rav%jao o teo%oki4 )itanji4a koja se nisu svidje%a teo%ozi4a toga vre4ena. +a4a 5i%ozo5ija je izazva%a u6enje. (a neki4 4jesti4a je ras)rav%jao o teo%oki4 )itanji4a kao da ras)rav%ja o )rirodoznanstveni4 )itanji4a. Brćanstvo )roiz%azi iz ranijih 5i%ozo5ija. Petrić od%azi u ?i4, dobija 4jesto na sveui%itu +a)iensa. Izazvao je 4noge da )ostave )itanje o teo%oki4 stvari4a. Prozvan od inkvizi8ije da o)ravda svoja g%edita, no inkvizi8ija je o8ijeni%a da to dje%o treba zabraniti i uvrstiti ga u indeks zabranjenih knjiga. 7dre6eno je da se svi )ri4jer8i tog dje%a 4oraju unititi. Izdava u 0errari )obojao se da će izgubiti sredstva koja je u%o/io u tisak te knjige te od%azi u Cene8iju sa )ri4jer8i4a jo neuvezenih dje%a. Izba8uje neko%iko strani8a i izdaje drugo, )ro4ijenjeno izdanje. >o dje%o je dosta uniteno jer je sauvano u 4a%o4 broju )ri4jeraka. Petrić je )okuao )isati verziju tog dje%a, no nikad je nije dovrio. Dje%o iz%azi u kojoj je obra6ena 5i%ozo5ija. +astoji se od ' dije%a, dosta 4ehaniki s)ojena. (edostatno ujednaena, sa neki4 )roturjenosti4a iz4e6u )ojedinih dije%ova. Prvi dio je “ $ svjetlosti ”, !. i ". dio je “Metafi#ika”, a '. dio je “ Prirodna filo#ofija ” u koje4 )oinje s )rostoro4. 3 te4e%j )rirodne 5i%ozo5ije )ostav%ja ' e%e4enta, )oe%a# )rostor, svjet%ost, to)%inu i 5%uid. +vaki od )oj4ova i4a )odrijet%o u raniji4 5i%ozo5ija4a. >o je )rvi )uta da se oni stav%jaju u jednu 8je%inu. +vjet%ost i to)%ina su 4e6usobno vezani. 7ni su netje%esni i tje%esni. +vi )roiz%aze iz jednog, iz oga. (etje%esni )roiz%aze iz netje%esnih bića, a tje%esni su iza%i vani i bit će te4e%j tje%esnog svijeta. +vjet%o ;%uJ:, svjet%ost ;%u4en:, vatra ;ignis:. Bad svjet%o i vatra iza6u van onda )ostaju svjet%ost i to)%ina. 0%uid je )rvotna tvar ;>a%esova 5i%ozo5ija - voda:. (a nje4u se )roizvode )ro4jene. 3 )rostor ;sa4osta%na egizisten8ija: iz%azi svjet%ost i to)%ina koja ga is)unja, na kraju 8ije%i taj )rostor is)unja 5%uid. 0%uid je ta tvar koja će is)uniti taj )rostor, on je )asivan. +vjet%ost i to)%ina su aktivni, oni će na 5%uidu izvriti neke )ro4jene te%ezije.
31
(jegova )rirodna 5i%ozo5ija se ne 4o/e shvatiti bez 4eta5izike. 3vodi se hijerarhija bića ;P%otin:. 7na )oinje s ogo4, te sa ' netje%esna bića, dua u sredini, te ' tje%esna bića. Hijerarhija bića koristi e%e4ente iz novo)%atonistike 5i%ozo5ije. -
jedno ;unu4:
netje%esna bića
-
jedinstvo ;unitas:
R
)rostor ;s)e8inu4: svjet%ost ;%u4en:
-
bit ;essentie:
R
-
/ivot ;vita:
R
-
u4 ;4ens:
R
-
razu4 ;inte%e8tus:
-
dua ;ani4us:
-
)riroda ;natura:
tje%esna bića
-
kvaitet ;Sua%itas:
R
-
ob%ik ;5or4a:
R
-
tije%o ;8or)us:
to)%ina ;8a%or: 5%uid ;5%uor:
R si%a - dje%ovanje
R
3 biti je sadr/ano jedinstvo, u /ivotu bit. >je%esna bića se ne 4ogu 4ijenjati. Cezu ini dua. 7na je i t%e%esna i netje%esna. Dua )okree tije%o u svijetu ;P%aton:. 0unk8ioniranje svijeta. I4a4o )rostor koji je beskonaan u koje4 se )ojav%juje svjet%ost, to)%ina i 5%uid. Prirodni 5%uid je 4aterija ;4ater<4ajka:. +ve se ra6a od )radobnog 5%uida. 3 )radobno4 5%uidu na te4e%ju ideja koji se na%aze u jedinstvu. >e ideje kada )re6u u )rirodu, one )ostaju sje4enja koja su ujedno i ob%i8i i ti ob%i8i će dati raz%iite vrste tvari koje će se )ojaviti u toku razvitka znanosti do 1E. sto%jeća. 7d 1E. sto%jeća )o)ri4a znaenje svojstva. $4)irej < ognjen, vatren svijet. >o je beskonani )rostor u koje4 se na%azi )radobni 5%uid ob%ikovan na odre6eni nain. 3nutar njega se na%azi konaan dio koji je u eteru, koji se ob%ikuje na drugaiji nain. $terni dio će biti konaan. 3nutar toga će se na%aziti ze4e%jski dio koji se asstoji od tri e%e4enta# ze4%je, vode i zraka ;bez vatre:. >aj ze4a%jski dio ob%ikuje se na s)e8i5ian nain. +vaki od njih i4a )ojedinana svojstva. I4a4o zajedniko svojstvo koje će obuhvatiti 8ije%i e4)irij unutar njega su dije%ovi ob%ikvani na s)e8i5ian nain. Postoji i sredite svijeta. (ije isto kao i kod ristote%a. Postoji ta sredina svijeta, sa4a 2e4%ja je u sreditu svijeta, iako )ostoji beskonaan )rostor. >o je 4o/da najveći nedostatak )riredne 5i%ozo5ije 0ranje Petrića. +ada i4a4o )ojedina dje%ovanja u svijetu. >o do%azi od sje4ena koje do%aze od jedinstva. (a isti nain )ro4atraju se svi dije%ovi svijeta. =oguće je da ova sje4ena dovedu do )ojave %judi u svako4 to4 dije%u. $trna /iva bića, ze4a%jski %judi, bića u $4)iriju. 32
7)ravdanje za tvrdnju koja je )ostoja%a u neki4 5i%ozo5ija4a - da je 4oguće da izvan 2e4%je )ostoje neki %judi. 3 to4 svijetu dje%uju i si%e koje se ne na%aze u biti. +i%e do%aze u duu, jer sve ono to je gore, sadr/ano je u ono4 do%je, na nesavren nain. +i%a je netje%esno biće kao i bit, a dua je i tje%esno i netje%esno biće. +i%a i dje%ovanje ;tje%esno:. Postoji s)e8i5ina si%a koja )otjee od P%atona koji tvrdi da iz4e6u svih dije%ova s%inih svijetova )ostoji te/nja. +vaka )ti8a ide svo4 jatu. Poja4 si4)atije ;iz4e6u s%inih: koji se osobito )riv%ae. =e6usobni dije%ovi svijeta te/e jedan drugo4e. +i4)atija je jedna vrsta si%a, iz biti )re%azi u duu )reko koje dje%uje. Priv%aenje je tje%esni )oja4. >aj )oja4 jav%ja kod K"&l"$a - )oja4 si4)atije je 4ehanian. (etonov )oja4 o)će gravita8ije. Druge )os%jedi8e. (e )ostoje kru/ni8e na nebu kao kod ristote%a. (e )ostoje vrste s5ere na koji4a su uvrstene )%anete, uo)će ne4a s5era, )%aneti se s%obodno gibaju. 7ni su )okrenuti duo4, no to nisu jedno%ika gibanja )o kru/ni8i. 2vijezde su rasute )o )rostoru. 2vijezde su gore, to je zgusnuti 5%uid koji se na%azi na itavo4 )rostoru, on gori. >o je izvri%o svjet%ost i to)%inu. 2vijezde se sa4e 4ijenjaju. Po ristote%u nebesko )odruje je ne)ro4jenjivo. (asu)rot to4e, ovdje je nebesko )odruje )od utje8aje4 svjet%osti, to)%ine. Pojedine zvijezde 4ogu nestajati, one su 4ogu stvarati. 2a znanost to znai 4nogo. =nogi su vjerova%i da se sve kreće u krugovi4a ;Bo)ernik:. Be)%er tvrdi da se )%aneti gibaju )o e%i)sa4a. (ovo)%atonistika 5i%ozo5ija. rhi4edovski )ristu) ;&a%i%ej, Be)%er:. Po Petriu ze4%ja nije 4irna, ona rotira. Ko&"$#ik je 4is%io da )ostoji rota8ija, a%i ide i oko sun8a. Pos%jedi8a je da ono to vidi4o na nebu je )rividno gibanje neba, nebo je ne)okretno, 2e4%ja se okreće. 7no to je nasta%o u ze4%ji, to je ta%og. (o =jese8 je isto tako ta%og, )a je zato on s%ian 2e4%ji. I u +ve4iru )ostoji 4jesta ta%oga etera koja su ob%ikovana na s%ian nain kako je ob%ikovana 2e4%ja. Gio$da#i B$'#o za4i%ja da su nebeska tije%a izra6ena od istih e%e4enata kao to je to 2e4%ja. 3 zvijezda4a i4a jedino vie vatre, a negdje drugdje vie vode. 3tje8aj. +vaki znanstvenik i4a svoj razvojni )ut. Postoje )rvo korjeni svakih od ideja i kako se oni trans5or4iraju u )og%edi4a znanstvenika. Drugo, to se doga6a sa njihovi4 ideja4a u budućnosti, kakvu u%ogu i4a u stvaranju novog, i%i da %i je osta%a. (e zna4o ko%iko znanstvenika se os%anja%o na ideje 0ranje Petria, no sigurno je da je utje8ao na buduća g%edita 1K. sto%jeća u )itanju )rostora. >o njegovo shvaćanje beskonanog )rostora koje i4a sa4osta%nu egzisten8iju )re%o je u 1K. sto%jeće ;&asedi, (eton - a)so%utni )rostor:. 3 33
starijoj %iteraturi se tvrdi%o da je &iordani runo dosta uzeo od Petria. I4a s%inih a%i i raz%iitih stvari. =oguće je da je &. runo s%uao )redavanja Petria u =odeni. +asvi4 je sigurno ito njegove “Peripateti%ke rasprave”. (o nije )reuzeo njegovu 5i%ozo5iju u )ot)unosti. >reća gru)a se os%anja na rhi4edovu tradi8iju koja je )ot)uno su)rotna ristote%ovoj kon8e)8iji ;kva%itativna, s)eku%ativna i nije 4ate4atika:. rhi4ed nije bio 5i%ozo5, obra6ivao je )rob%e4e kvantitativno i 4ate4atiki. 3 1E. sto%jeću i4a4o jedan dio znanstvenika koji naginju )re4a to4e g%editu. $ks)eri4enta%no )ro4atranje. utor koji )ri)ada trećoj kon8e)8iji je )a$i# G"taldi4, najistaknutija osoba koja ide )re4a toj kon8e)8iji, &a%i%eju. Pored onih koji su orjentirani na arhi4edovski )ristu) i4a onih koji su orjentirani na tehnika rjeenja, koji su b%iski to4e, no ne )ri)adaju nijednoj struji. 7ni su orjentirani na )raksu i tehnika rjeenja. edna takva osoba bio je 5a'st V$a#6i4, )rik%onjen je gru)i u sk%o)u arhi4edove tradi8ije. Do%i#is, u osnovi je aristote%ova8, no naginje eks)eri4entu. ?o6eni u drugoj )o%ovi8i 1E. sto%jeća, /ive u 1K. sto%jeću.
5a'st V$a#6i4 ;1**1-1E1K: ?o6en je u Gibeniku 1**1. i /ivi do 1E1K. (ajstariji od ove troji8e. +tudirao je u Padovi, )o )rogra4u da kreće s gi4nazijo4, )a 5i%ozo5ija, te na)os%jetku 4o/e ići na tri 5aku%teta ;)ravo, 4edi8ina i teo%ogija:. 3%azi u bratovtinu sv. eroni4a u ?i4u. Ide u 4ad/arsku kod stri8a, te od%azi u Prag. >aj )ut je bio vr%o va/an i utjee na njegov budući rad. (a dvoru austrijskog 8ara ?udo%5a u Pragu su dje%ova%i K"&l"$ , T;cho B$ah" ;astrono4:. (akon toga se vraća u Ita%iju i objav%juje rjenik, )rvi rjenik hrvatskog jezika “ Pet je#ika najodli%nijih+ ”. 7n je inae dobro )oznavao hrvatski jezik. (a)isao je tehniko dje%o “ ,ovi strojev- ” u koje4 daje odre6eni broj tehnikih na8rta. Daju se neki njegovi izu4i, a%i i neki tu6i izu4i. 7ni su nje4u da%i ideju da do6e do svojih. ?az%ozi# jedna ve%ika gru)a su 4%inovi, za )okretanje 4%ina koristi se dostu)an )ogon# vjetar, )rotok rijeke okretanje 4%ina na snagu %judi i%i /ivotinja. Cranić daje i svoja rjeenja, konstruk8ije na vjetar. 7n daje i neke osobne za4is%i. Iz4e6u svega toga je zani4%jiva ideja )ogona na )%i4u i oseku. Bod nas je raz%ika )%i4e i oseke 4a%a, no nije svugdje tko. Dao je i )rojekt )adobrana koji je vr%o va/an. >aj )rojekt je dao već Leonardo da Cin8i, no )rojekt Cranića je da%eko iskoritiviji. Cranić u4ire u Cene8iji na )utu 34
)re4a Gibeniku. Prenesen je u Gibenik, gdje su u grob )o njegovoj /e%ji )oko)ani i njegovi ruko)isi ;“Povijest .rvatske”: i to je )ro)a%o u grobu.
)a$ko A#t'# Do%i#is ;1*EF-1E!': 3 osnovi je aristote%ova8sa 4nogo drugih )ri4jesa. Do4inis je ro6en na ?abu 1*EF. godine. Že%io je stu)iti u isusovaki ko%egij gdje i u%azi. +tudirao je u Loretu, Padovi. Predaje na isusovaki4 ko%a4a. (akon studija )ie dje%a iz o)tike, o )%i4i i ose8i. 7n to nije )ub%i8irao. Do4inis nije bio zadovo%jan, )ru/a 4u se )ri%ika da bude )ostav%jen za senjskog bisku)a. Iz%azi iz isusovakog reda, no ostaje sveenik. 3 +enju je odigro va/nu u%ogu, odnos )re4a usko8i4a. 7n se )ostvio )rotiv uskoka, no )ovijesna istra/ivanja )okazuju da to ba nije tako. 7n je %obirao iz4e6u Cene8ije i uskoka. Postaje nadbisku) u +)%itu. 1EFK. do%zi do otkrića da%ekozora. a%ekozor su )raktino otkri%i Ho%an6ani, no nisu zna%i teoretski objasniti )ojavu. +ada nastaje )itanje kako teoretski objaniti da%ekozor. &a%i%ej ga )ri4jenjuje za )ro4atranje neba, no ni on ga ne zna objasniti. Pred%a/u Do4inisu da se )ozabavi ti4 )itanje4. 7n u +)%itu )okuava teoretski objasniti )ovećanje s%ike. 3 +)%itu dovrava dje%o “ $ #akonima vida i svjetlosti i o dugi ”, 1E11. ;Cene8ija:. 3 to4 dje%u objanjava da%ekozor.
Poeo je iz%agati neka svoja nes%aganja sa ustrojstvo4 kato%ike 8rkve. 7)tu/uju ga za heretike )og%ede. Bad je vidio da je ugro/en bje/i iz +)%ita u Cene8iju, a iz Cene8ije od%azi u (je4aku, )a u $ng%esku. 3 (je4akoj )oinje objav%jivati “ /rkvenu dr0avu” sa kritiko4 ustrojstva kato%ike 8rkve. >o je bi%a hereza, doekano je jako %oe. Do%azi u $ng%esku, ang%ikansku ze4%ju. >a4o se bavi sa 5iziko4, )rob%e4i4a )%i4e i oseke i dr/i neka )redavanja. 3 $ng%eskoj se doga6a ne)ovo%jna situa8ij za njega, dobio je od kra%ja ve%ike )ogodnosti jer se su)rostavio ?i4u, te se tada oekiva%o da će )ristu)iti )rotestantiz4u. (o to se nije dogodi%o, Do4inis nije /e%io na)ustiti kato%iku 8rkvu, te odbija to uiniti. +itua8ija se tada )osve 4ijenja. I $ng%eska i ?i4 se ne s%a/e s Do4iniso4. Iz%az iz toga do%azi kada je za )a)u izabran Do4inisov ko%egija sa studija, te on )osredstvo4 )os%anika nudi Do4inisu da se vrati u ?i4 i da ka/e da je bio u zab%udi. 7n to )rihvaća i vraća se u ?i4. 3 ?i4u se bavi 5iziko4, dovrava dje%o “$ plimi ”. (eoekivan obrat, )a)a u4ire te se Do4inis )onovno na%azi u tekoj situa8iji. Do4inis je zatvoren od strane inkvizi8ije i )rovodi se istraga. (jega bi sigurno oekiva%a s4rt, no on u zatvoru u4ire. Pada i osuda# osu6uje ga se na s)a%jivanje zajedno sa s)isi4a. Izva6en je iz groba te se sa s)isi4a )a%i. 7d njega je jedino osta%a 35
njegova s%ika, )ortret u u%ju. Gto se tie njegove hereze, danas se s4atra da to nije bi%a hereza. 7no to je )red%agao, u novije vrije4e je )rovedeno u kato%ikoj 8rkvi. Pokrenut je )ostu)ak da se osuda revidira, i da se )oniti. (jegov rad u o)ti8i je u osnovi )eri)atetiki, os%anja se na ristote%a, a%i )ravi eks)eri4ente, to je raz%iito od ristote%a. >e/nja da se do6e do )ovećanog vidnog kuta. Pitanje kuta# g%edanje na stab%o. Gto se vie )rib%i/ava4o kut g%edanja je veći. 2akon %o4a )ostaviti %e/e da s%o4e zrake tako kao da s4o se )rib%i/i%i. Prob%e4 duge. Duga nastaje zbog %o4ova u ka)%ji8a4a kie. Do4inis )ravi 4ode% stak%ene kug%e is)unjene vodo4. >o je )rvi eks)eri4ent u +)%itu. Izvodi re%ativno dobar zak%juak, a%i ne do kraja. Pitanje o boja4a, duge nije 4ogao objasniti. 7bjanjenje duge u )ot)unosti daje D"sca$t"s. Iza toga do%azi N">to# koji objav%juje o)tiku, i ve%ik )asos )ie o Do4inisu. Ba/e da je s)%itski nadbisku) rijeio )itanje duge )rije Des8artesa. 7vo je bi%o )red4eto4 ve%ikih diskusija. +vatko je znao da to nije tono. >o4e je raz%og 4o/da to (eton nije itao Do4inisa, no to nije tono. 3 Do4inisivo doba nitko nije dao bo%ju teoriju. 3 dje%u “ $ plimi ” Do4inis je )od utje8aje4
G$iso#o+a, no u $ng%eskoj su ga )oko%eba%i jer ta4o i4a ve%ikih raz%ika iz4e6u )%i4e i oseke. 7ni s4atraju da teorija ne va%ja. Do4inis tu )o)uta i tada je )okvario svoju teoriju. >u je )ot)uni )eri)atetiar. Pitanje ob%ika 2e4%je. 7s%anja se na Petria, ob%ik 2e4%je nije kug%a. Do4inis ne )riznaje to da je Petri )orekao ristote%a, on iznosi ristote%ovo tu4aenje# ob%ik 2e4%je 4o/e se )okazati da je b%i/i kug%i. Do4inis u dje%i4a o )%i4i, o o)ti8i se nas%anja na ristote%a, a%i u sve4u to4e unosi eks)eri4ent, geo4etrijske 8rte/e.
)a$i# G"taldi4 ;1*E-1E!E: Pot)uno novoj kon8e)8iji )ri)ada &eta%dić. ga%i%ejskoj gru)i. Pot)uno suvre4en u svi4 )og%edi4a. 3 toku /ivota do%azi u kontakt sa bitni4 %judi4a. ?o6en je 1*E. u Dubrovniku. 2a)oinje ko%ovanje u sk%o)u obrazovanja koje je )ostoja%o u Dubrovniku. Dobro )oznavanje %atinskog jezika. Poinje raditi kao inovnik u Dubrovniku. Doga6aj koji je )reokrenuo njegov /ivot. )a$i# G'6"ti4, njegov suvre4enik, nas%ijedio je i4etak od ro6aka u $ng%eskoj. Codi sa sobo4 u $ng%esku i =arina &eta%dića. Latinski jezik je jezik ko4unika8ije u $uro)i, te 4u je zbog toga )otrebao &eta%dić, a istovre4eno 4u rijeava )rob%e4 nas%jedstva. >i4e je doao u kontakt sa )ojedini4 znanstveni8i4a u $ng%eskoj, e%giji. 3 e%giji )oha6a )redavanja istaknutih 4ate4atiara i dobija )rve )oti8aje za rad. od%azi u Pariz. Doao je u kontakt s V*"to%, 4ate4atiaro4. 7n 36
je dao )ot)uni novi )ristu) 4ate4ati8i, uveo je o)će brojeve ;a, b, 8 - o)ćenitost rjeavanja )rob%e4a:. >o je ogro4na )ro4jena u nainu raz4i%janja. &eta%dić to usvaja i jedni4 dije%o4 je te4e%j rada. Do%azi u Padovu gdje u)oznaje Galil"*a, koji utjee na njega u )odruju 5izike. &eta%dić )ostaje s%jedbenik kvantitativnog )ro4atranja i eks)eri4enta. Craća se u ubrovnik, dobija odre6ene nov8e od &uetića i dovrava dje%o “ Fi#i%ko djelo”, drugo dje%o o o)ti8i, 4ate4ati8i. 7d%azi u ?i4. Dogodio se doga6aj, )re)irka sa neko4 osobo4. &eta%dić se vraća u Dubrovnik i ostaje ta4o. 7n ta4o zabrava za)oeto dje%o, a%i sve ide s)orije jer ne4a ne)osrednih kontakata koje je i4ao u za)adnoj $uro)i. 7n je u neku ruku usa4%jen. Izo%iranost od za)adnog, euro)skog znanstvenog svijeta. avio se )arabo%ini4 zr8a%i4a ;saku)%ja zrake u jedno4 /aritu i ta4o se 4o/e )ostići ve%ika te4)eratura:. &eta%dić je na)ravio jedno ve%iko )arabo%ino zr8a%o. >u je stekao ne)osvjerenje kao arobnjak. (o to su bi%i vr%o va/ni o)tiki )okusi. Prvo dje%o, objav%jeno u ?i4u je “ Paraola”, )ri4jenjuje na izradu sa4og )arabo%inog zr8a%a. >o zr8a%o )os%ije njegove s4rti njegov brat )ok%anja kardina%u arberiniju u ?i4u. >o zr8a%o je dos)je%o u &reeni8h ;$ng%eska:. Da%je je radio na odre6ivanju s)e8i5inih te/ina raz%iitih kovina i nekih tekućina. Pod utje8aje4 &a%i%eja. “ Pro)ireni "rhimed ”, je dje%o objav%jeno u ?i4u, od ve%ike va/nosti. Pri4jenjena je nova 5izika. 7n )ot)uno odba8uje )eri)atetiku 5iziku, koju odba8uje i &a%i%ej. =ate4atiki radovi, )od utje8aje4 Cjeta. Cjeto je radio neke druge stvari. Povećanje interesa za neka dje%a koja su )ro)a%a. (eki drugi grki autori su )oznava%i izgub%jena dje%a, te su ih 8itira%i. =o/e4o u)oznati sadr/aj tih izgub%jenih dje%a )reko 8itata. >ako6er su 4noga 5i%ozo5ska dje%a )ro)a%a ;>a%es, Pitagora:, a%i )ozna4o njihiva dje%a )reko 8itata. Cjeto za)oinje obnovo4 radova A&olo#i*a S&"+$" “ $ dodirima”, grki 4ate4atiar. >e su obnove koje je na)ravio &eta%dić vr%o )oznate. 7n je u Dubrovniku )okuao dovriti na te4e%ju dje%a rada Cjeta na a%gebarskoj ana%izi, no i%o je s)oro. “ $ matemati%koj anali#i i sinte#i ” je njegovo naj)oznatije i njva/nije dje%o, osniva se na Cjetovoj 4etodi. 7n je najva/niji s%jedbenik njegove nove 4etode. Povezivanje zadanog i tra/enog. &eta%dić je jedan od )rvih koji s%ijede tu 4etodu. 3 0ran8uskoj to s%ijedi Des8artes. &eta%dić je zavrio to dje%o )red s4rt. (jegov brat a%je dje%o kardina%u arberiniju u ?i4. 2r8a%o od%azi u ?i4 kao znak )a/nje. 1E"F. iz%zi dje%o, nakon s4rti &eta%dića. 3 sk%o)u tih raz4i%janja doao je b%izu ana%itike geo4etrije, koja jo u to vrije4e nije )ostoja%a. 1E"K. D"sca$t"s objav%juje “ 1eometriju” gdje je doao do otkrića ana%itike geo4etrije Cjetrovi4 4etoda4a. &eta%dić je iao isti4 )ute4 i do%azi vr%o b%izu to4 otkriću, no on ne otkriva ana%itiku geo4etriju. &eta%dićevo dje%o 4nogi su kasnije )rouava%i i 4is%i%i su da je on otkrio ana%itiku geo4etriju )rije Des8artesa, no to nije istina. &eta%dić je 37
jedan od najva/nijih hrvatskih znanstvenika toga doba. 7)tika industrija se zove “1hetaldus”, %atinizirani ob%iko4 &eta%dićeva )rezi4ena. Prirodoznanstvene kon8e)8ije. 3 ovo4 razdob%ju od 1*. do 1K. sto%jeća i4a4o tri kon8e)8ije# aristote%ovu, novo)%atonistiku i arhi4edovu tradi8iju ;to nije )rirodna 5i%ozo5ija nego 4etodo%oki stav. 3 tu gru)u )ri)ada i &eta%dić:. Dje%o “ $ odre2ivanju specifi%nih te0ina”, je eks)eri4enta%no dje%o &eta%dića. +u)rostav%ja se ristote%ovoj )rirodnoj 5i%ozo5iji.
(ije va/an ob%ik tije%a, kako su 4is%i%i )eri)atetiari. 7n se su)rostav%ja toj 5i%ozo5iji. Bod &a%i%eja je to )risutno. &eta%dić je u kontktu sa &a%i%ejo4, on se u)oznao s nji4 u Padovi. Bad s eradi o 4ate4ati8i, tako6er ide na nosi )ristu). >akav )ristu) i4at će neki drugi znanstveni8i u 1K. sto%jeću. 2nanstveni8i sve vie odba8uju aristote%ovu )rirodnu 5i%ozo5iju. I u dje%i4a nekih aristote%ova8a do%azi do odstu)anja od )eri)atetikog strogog )ristu)a. I drugi )eri)atetiari uvode neke )ro4jene koje su nu/ne zbog novih otkrića. rhi4edova tradi8ija zastu)ana je kod &a%i%eja, &eta%dića, +antorija. Sa#to$io )ot)uno s%ijedi &a%i%ejevu kon8e)8iju. 7n se )ozna s &a%i%ejo4. ?o6en je u Bo)ru ;+%ovenija:, hrvatsko )orijek%o ;:. 7n je dje%ovao u Hrvatskoj dugi niz godina kao %ijenik. =og%o se studirati )ravo, 4edi8ina i teo%ogija. 7snovni interes u 4edi8ini. Pristu) 4edi8ini je sasvi4 drugaiji. stro%oka 4edi8ina ;&risogono:. Drugi )ristu)i u 4edi8ini. (ovi )ristu) u 4edi8ini )ovezuje s 5iziko4. Pore4ećaje istra/uje na te4e%ju 5izika%nih zakona. >o je ga%i%ejski stav. >aj stav zastu)a i +antorio. 7n je bio %ijenik jednog od gro5ova 2rinski. 7n )ravi 5izika%ne eks)eri4ente. >akva 4edi8ina se zove ijatro 5izika. Porijek%o hrvatsko-ta%ijanko-s%ovensko. Des8atres )ro4atra %judsko tije%o kao stroj. 3 4edi8ini treba )ri4ijenjiti 5izika%ne s)rave ter4o4etar, t%ak zrak, vjetrove. Dje%o 4u se zove “ Stati%ka medicina ”. Pro4atra ravnote/u u ovjekovo4 tije%u. ko je ta ravnote/a )ore4eena, onda je tije%o bo%esno. Bvantitativna, brojana otkrića. =anje iz%azi nego to u%azi. (eke tvari iz%aze kroz ko/u. stro%ogija gubi svoju va/nost jer gubi svoju va/nost i ristote%ova 5i%ozo5ija. stro%ogija nije )ot)uno nesta%a ;horosko)i:.
-KOLSTVO Pitanje nastave. 3 ono vrije4e do%azi do nekih )ro4jena. >rivij i kvadrivij u srednje4 vijeku. 3 to u%azi i ristote%ova 5i%ozo5ija. 3 1E. sto%jeću 4noge se s)oznaje uba8uju u trivij i kvadrivij. Nikola G'6"ti4 u dje%u s)o4inje i ko%ski sustav. +)o4inje to se 4o/e uba8iti u 38
trivij i kvadrivij. 1*99. osnivanje novog, isusovakog reda. Isusov8i osnivaju svoje ko%e koje su od )oetka otvorene za javnost. 7ne nisu )rvenstveno za njihovu naobrazbu, nego i za naobrazbu %aika. Pojedine ze4%je daju isusov8i4a da vode javno ko%stvo.Do4inikan8i )rete/ito i4aju ko%e na jugu. Isusov8i i4aju jedan drugaiji )ristu). 1*99. isusov8i donose svoj )rogra4 nastave. >u se ug%avno4 vie ne s)o4inje trivij i kvadrivij isko se od njih )o%azi. >aj )rogra4 studija i4a svoje i4e# ?atio +tudioru4. Cr%o va/an )rogra4. Po to4 )rogra4u ko%stvo je organizirano tako da i4a4o gi4nazijske razrede nakon osnovne naobrazbe. >a se gi4nazija sastoji od ' gra4atika i ! hu4anistika razreda. (akon toga do%azi 5i%ozo5ski teaj koji traje !-" godine. (akon toga se ide na 5aku%tete# )ravo, 4edi8ina i teo%ogija. >aj 5i%ozo5ski teaj je neto vie od gi4nazije, a 4anje od 5aku%teta. 0i%ozo5ski 5aku%tet tada ne )ostoji. 0i%ozo5ski teaj - u nje4u se ui %ogika, 4eta5izika, 5izika i 4ate4atika. 7vakvu she4u )rihvaćaju i osta%i redovi, sa 4a%i4 varija8ija4a. +vi stu)njevi svugdje ne )ostoje, većino4 )ostoji sa4o gi4nazija. Postoje nastojanja da se uvode 5i%ozo5ski teaj. 0aku%tete i4aju sa4o neki. Po%itika situa8ija. Dubrovaka ?e)ub%ika, Da%4a8ija je )od =%e8i4a, sjeverna Hrvatska ;sve izvan turske oku)a8ije:. Pod >ur8i4a sa4o s eodr/avaju 5ranjev8i. Isusov8i 4ogu biti u Dubrovniku - @o%%egiu4 ?agusinu4, isusovaka gi4nazija. Ceći gradovi su 2agreb, Cara/din i ?ijeka, i ta4o se otvaraju ko%e. >ek kasnije otvaraju se ko%e na drugi4 teritoriji4a# Po/ega, Da%4a8ija. Isusov8i ne us)ijevaju otvoriti niti jednu ko%u. 3 1. sto%%jeću )ostoji )okuaj u +)%itu. =%etaka v%ast to ne do)uta. (ije joj bi%o u interesu da veći broj %judi bude naobra/en. 0ranjevakih ko%a i4a )o Da%4a8iji, a%i kako su otvorene sa4o za 5ranjev8e, one ne s4etaju 4%etaki4 v%asti4a. (o te ko%e bi vjerojatno dje%ova%e u s4jeru ta%inija%iziranja stanovnitva. 0i%ozo5ski teaj u drugi4 ko%a4a ;5ranjev8i:. 7ni ga br/e uvode. Le)og%avska )av%inska ko%a. 2agrebaka isusovaka ko%a. 7na je i4a%a na )oetku sa4o gi4naziju. 1EE!. tek je otvoren 5i%ozo5ski teaj. Pored 5i%ozo5skog teaja )ostoji i teo%ogija gdje isusov8i 4ogu zavriti studije. (e4a4o 4edi8inu i )ravo. 1EE". 0i%ozo5ski teaj - %ogika, 4eta5izika, 5izika i 4ate4atika. Predaje se 4eta5izika ;ristote%ova 5i%ozo5ija:. 7na se s4atra vr%o va/no4 i i4a neko%iko raz%oga zbog ega se zadr/ava. Inzistira se na ristote%ovoj 5i%ozo5iji jer se s4atra%o da je najbo%ja )ri)re4a za teo%oki 5aku%tet. ristote%ova 5i%ozo5ija je )ovezana za geo8entrini sustav. &eo8entrini sustav je nerazdvojiv od ristote%ove 5i%ozo5ije. u ristote%ovoj 5i%ozo5iji 2e4%ja 4iruje u sreditu svijeta. ko se to 4akne ;novo)%atoniza4:, )o%ju%ja se 8ije%a 39
ristote%ova 5i%ozo5ija. 3 )rvoj )o%ovi8i 1E. sto%jeća. 1*'". Ko&"$#ik objav%juje dje%o o gibanju 2e4%je. >ada to niko4 nije )uno s4eta%o. Pod kraj 1E. sto%jeća sve vie do%azi do o)ravdanja tog sustava - novo)%atoniza4 Gio$da#a B$'#a. Pojav%juje se i &a%i%ej, Be)%er. Do )oetka 1K. sto%jeća he%io8entriki sustav dobija svoje 5i%ozo5sko objanjenje. &ibanje 2e4%je u su)rotnosti je s +veti4 )is4o4. >eo%oki )rob%e4 - ako se 2e4%ja )o4akne iz sredita svijeta, tada se ovjek isto )o4ie, on nije vie u sreditu. &ube se osnovni teo%oki stavovi. 1E1E. zabranjeno je nauavanje o gibanju 2e4%je od strane Bato%ike 8rkve. Pod%egno je stavovi4a da je to teo%oki )rob%e4. 2abranjena su sva dje%a koja nauavaju o to4, u%aze u indeks zabranjenih dje%a. Pto%o4ejov geo8entrini sustav dosta je ne)odesan, iz%a/e se sustavu
T;cha B$ah"a. (eki )ro5esori znaju iz%agati Boe)rnikov sustav kao sustav kojeg )obijaju. (o sa4o iz%aganje je u)oznava%o studente sa Bo)ernikovi4 sustavo4. 2agrebaka kade4ija bi%a je isusovaka akade4ija koja je i4a%a najveću va/nost u hrvatski4 ze4%ja4a. I4a%a je sa4o ni/e stu)njeve gi4nazije. 0i%ozo5ski teaj je uveden 1EE!. godine. 0i%ozo5ski teaj se s4atrao neto vii4 od gi4nazije, iako nije bio )ravi 5aku%tet. 7n je bio )ri)re4a za tri 5aku%teta. 2a one koji su u isusovako4 redu i4a%i )redavati na 5i%ozo5sko4 teaju, oni su nakon teo%ogije )o%o/i%i doktorat iz 5i%ozo5ije. (isu sve akade4ije 4og%e dati doktorat. 2agrebaka akade4ija 1EE9. dobija )ravo za davanje doktorata, 8ar L"o&old )odije%io je isusovakoj zagrebakoj kade4iji )rivi%egij za dodje%u doktorata. >o je godina )oetka 2agrebakog sveui%ita. Predavanju su bi%a u sk%o)u ristote%ove 5i%ozo5ije. (a zagrebakoj kade4iji 5i%ozo5iju je )redavao )ro5esor St*"&a# Gla(a6. 7n je izradio kartu hrvatskih ze4a%ja ;ze4%jo)is:. 7d njega ne4a4o tragova )redavanja. Postoji vie izvora za znanje to se )redava%o# 1. knjige, ud/beni8i ako su )ro5esori na)isa%i, toga i4a jako 4a%o !. ruko)isna )redavanja koje su sastav%ja%i )ro5esori ;ruko)isna )redavanja sauvana su u razni4 knji/ni8a4a sa4ostana. 3 1. sto%jeću ih jako 4nogo i4a: ". sauvane bi%jeke studenata sa )redavanja, ti tekstovi su vr%o esti i o)irni ;diktirana )redavanja: '. teze koje su )ro5esori zadava%i. >e su se teze vr%o esto tiska%e. (a kraju ko%ske godine obav%ja%i su se is)iti, iz toga vidi4o deta%jno kakva su )redavanja. Pri4jeri8e tvrdnja# 2e4%ja se ne kreće, dokazi za to. >zv. tezariji. >eze koje su studenti brani%i. >oga i4a 4nogo u 1. sto%jeću. >akav sustav rada od isusova8a su )rihvati%i i drugi redovi. (a kraju godine bi%i bi tiskani ti tezariji, studenti su te teze brani%i )red )ub%iko 40
koja je 4og%a )ostav%jati i )itanja ;drugi studenti su tu )ub%ika:. Postoja%i su i tekstovi )ro5esora )o)ratne uz tezarije o )ojedini4 )rob%e4i4a koje su studenti treba%i obraz%agati. >i )osebni tekstovi su tekstovi )ro5esora koji )iu u odre6eni4 )rob%e4i4a, oni su ta4o dava%i svoje stavove. 7vakva struktura ko%stva vrijedi jako dugo. 2a zagrebaku kade4iju )ostoji jako 4a%o tezarija. 3d/benik kojeg je na)isao 5$a#*o Ja%!$"ho(i4 u 1K. sto%jeću “ Peripateti%ka filo#ofija” ;)eri)atetik < s%jedbenik ristote%ove ko%e, naziv je nastao od toga to je ristote%
i4ao obiaj iz%agati svoju 5i%ozo5iju za vrije4e etnja:. >o je ristote%ova 5i%ozo5ija. 2nanstveni stavovi u ruko)isni4 knjiga4a. Poetak visokoko%ske nastave i ko%stva u Hrvatskoj.
Ulo+a "+akt#ih #a#osti ' &o%o$st(' Druga )o%ovi8a 1*. sto%jeća. Dubrovnik je jaki )o4orski grad, )ojav%juju se neke s)rave. 7sobito u 1E. sto%jeću ;nakon 1'9!. otkriće 4erike: brodovi )%ove i )o otvoreno4 4oru i o8eanu. 7rjenta8ija )o4oću s)rava. (a%jekovć. >ijeko4 1K. sto%jeća bio je tako6er takvih tekstova koji su se orjentira%i na )ojedine )rob%e4e. 7dre6enje obuj4 broda bi%o je va/no da se vidi nosivost broda ;ko%iko se 4o/e ukr8ati:. 7buja4 broda vr%o je teko )re8izno odrediti jer je brod zaob%jen. edan od dubrovana je ras)rav%jao o obuj4u broda - Da%*a#
Oh%'6"(i4, koji je /ivio u Dubrovniku. bio je uite%j 4ate4atike o e4u je ostavio neke ruko)ise koji se danas na%aze u >o%edu ;G)anjo%ska:. =e6uti4, unutar toga je jedan tekst o obuj4u broda iji je )rije)is sauvan u dubrovako4 arhivu. 7n je dije%io brod na neko%iko dije%ova ;": te na osnovi toga odre6ivao obuja4 svakog dije%a. Po4orske ko%e nisu u to vrije4e )ostoja%e gdje bi se ui%a vjetina naviga8ije. Praktina nauka na brodu. Potkraj 1K. sto%jeća jedan )o4ora8 )a$ko )a$ti#o(i4 )oduava )rivatno.
P$i$odo#a#st("#o %at"%ati6ko #ai(l*" ' .?0 stol*"4' 3 srednje4 vijeku nasta%i su )ojedini struni nazivi. >a4o je zauzet jedan kriterij da se ter4ini svedu na hrvatski ob%ik. 2ae8i takvog )ristu)a. 5a'st V$a#6i4 je na)isao )rvi rjenik hrvatskog jezika. 3 1K. sto%jeću situa8ija je raz%iit, i4a4o brojne tekstove gdje se stvaraju hrvatski )rirodoznanstveni nazivi. edan od najva/nijih rjenika 1K. sto%jeća je onaj I(a#a
B"lost"#ca “1a#ophilacium”. Ca/an je ne sa4o za ter4ino%ogiju. >o je vr%o o)riran rjenik, )ojedini )oj4ovi su i objanjeni. Iz toga 4o/e4o vidjeti i e%osteneve stavove u )rirodnoj 41
5i%ozo5iji. e%ostene8 je bio )av%in ;Leo)o%d:, a rjenik je na)isan u 1K. sto%jeću, a objav%jen u 1. sto%jeću. +tavovi# +ristote%ova ;)rirodna: 5i%ozo5ija u sk%adu sa vre4eno4. ako )uno )rirodoznanstvenih ter4ina za 5i%ozo5iju, 5iziku, astro%ogiju. >i ter4ini se zadr/avaju i kasnije vr%o esto. 3 1K. sto%jeću sa4ih tekstova na hrvatsko4 jeziku ne4a to%iko. Prob%e4 znanosti koju su sa sobo4 donije%i >ur8i. 7na je /ivje%a na svi4 oku)irani4 krajevi4a. >ur8i i4aju u ono vrije4e ve%ik dio Hrvatske ;+%ovenija, Lika, Da%4a8ija:. >u se zbiva%o dosta toga. >aj )rob%e4 je do sada ne)oznat to se tu zbiva%o. 3 )os%jednje vrije4e )oduzeta su odre6ena istra/ivanja. (o izvori su re%ativno s%abi i 4a%i. 7braćanje )a/nje edi8ija “.rvatska i Europa”. >u su u%i i ovi )rob%e4i. ?uko)isi koji su nasta%i u to4 razdob%ju za turske ko%e. >ursko ko%stvo je bi%o )ot)uno raz%iito, te4e%jeno je na is%a4u. =edrese ;via naobrazba:. Postoja%i su tekstovi no oni u Hrvatskoj nisu sauvani. Braj 1K. sto%jeća kad su >ur8i istjerani, ve%iki dio 4us%i4anskog stanovnitva se )ovukao u osnu i sa sobo4 su )ovuk%i i tekstove. Pri4jeri8e u Po/egi gdje zna4o da su nasta%i neki ruko)isi, njih ne4a. >e tekstove 4o/e4o naći u bosanski4 knji/ni8a4a. Basnije je to o)et 8irku%irano, 4nogi od njih o)et su dos)je%i u Hravtsku ;(a8iona%na bib%ioteka, arhiv kade4ije:. 7vi tekstovi koji su dos)je%i u 2agreb. 2ak%ju8i# u $uro)i su u srednje4 vijeku )ostoja%e dvije kon8e)8ije znanosti# za)adnoeuro)ska i istonoeuro)ska znanost ;enja4in:. (akon toga, u 1*. sto%jeću zbivaju su 4nogi doga6aji - )rodor >uraka koji je iao )ostu)no od =a%e zije. Pad @arigrada ;)rekid ko4unika8ije ?usije i @arigrada:, )rodor >uraka duboko u $uro)u. Dio )od >ur8i4a i4a sasvi4 drugaiju kon8e)8iju - is%a4ska znanost ;treća kon8e)8ija znanosti:. (a to4 teritoriju i da%je egzistira i za)adna i istonoeuro)ska znanost. Cie nas interesira za)adnoeuro)ska znanost. Prob%e4i# 1. )rob%e4 treće znanosti !. da %i )ostoji ko4unika8ija iz4e6u ovih triju kon8e)8ija ;)odruja: Bo4unika8ija ;H"$%a#: iz4e6u $uro)e i ra)a. Da %i ii4 is%a4ska znanost utjee na za)adnoeuro)sku znanost i obratno. (akon doba ra)a na Istoku, ara)ska znanost i da%je )ostoji i /ivi na tradi8iji A9. sto%jeća “z%atne ara)ske znanosti”. Cr%o 4a%o se i%o da%je. Postoja%i su neki 4anji )o4a8i, nova okrića. 2a)adna $uro)a je oti%a znatno da%je. 3 ara)sko4 svijetu )ostoji 4nogo )re)isivaa. (jihova tradi8ija i )ristu) da%je se nastav%ja i na teritoriju koji )ot)ada )od >urke. Pitanje da %i je ko4unika8ija 4og%a )ostojati. (e4a novih ideja. 2a)ad je otiao 4nogo da%je, on vie nije )ri4ao, on je sve )ri4io u 1!. sto%jeću. >aj kontakt nije )ostojao. 3 42
5ranjevaki4 sa4ostani4a i4a 4nogo ara)skih ruko)isa, a%i ne iz ovog )odruja. Pitanje je obrnute ko4unika8ije. 7na nije 4og%a tako6er )ostojati zato jer su se >ur8i zatvori%i. 7ni nisu )ogotovo u 1K. sto%jeću )ri4a%i nikakva znanja sa za)ada. Pojedini ruko)isi su dos)je%i na 2a)ad, jedan tekst iz astro%ogije ;knji/ni8a (iko%e 2rinskoga:, 7J5ord. ?uko)isi jesu 8irku%ira%i, a%i znanja nisu. 2nanosti na tursko4 teritoriju# astro%ogija i odre6ivanje vre4ena ;* 4o%itvi dnevno:. 2ati4, 4ate4atiki tekstovi u sk%o)u ara)ske 4ate4atike. >ekstova iz )rirodne 5i%ozo5ije ne4a, no oni su sadr/ani u drugi4 tekstovi4a, n)r. u astrono4ski4 tekstovi4a.
SREDI-TA IZVAN HRVATSKE VA,NA ZA HRVATSKU 7sobito u Ita%iji. ako sredite je u ?i4u, gdje je bi%o 4nogo Dubrovana. 1*-1K. sto%jeće. 3 ?i4u je u 1K. sto%jeću )ostoja%a bratovtina sv. eroni4a u kojoj su se oku)%ja%i Hrvati. I4a ve%iku u%ogu jer se oku)%jaju doista istaknuti znanstveni8i, iz4e6u njih i dva Hrvata#
I(a# L'6i4 ;)ovjesniar: i St*"&a# G$adi4 ;Dubrovanin:. 7ni su bi%i suradni8i. Dubrovanin Ra@a"l P$oda#"li, isusova8 koji je bio u ?i4u, va/an je za ko4unika8iju znanosti iz4e6u ?i4a i Dubrovnika. 7n je bio u krugovi4a koji su zastu)a%i nove znanstvene )og%ede, ueni8i
Galil"a Galil"*a. 7ni su stvara%i k%i4u, )ro)agira%i su &a%i%ejeve stavove. Prodane%i je donio novi ti) da%ekozora u Dubrovnik. Do tada je otkriven tek teoretski da%ekozor. >o su bi%i da%ekozori koji su izra6eni na novo4 )rin8i)u )o4oću zr8a%a. >o na4 je va/no jer je u Dubrovniku bio )oznat taj da%ekozor o koje4 se 4nogo )isa%o. Prodane%i je bio u kontktu sa
To$icc"li*"% ;5iziar:. Luić je i4ao kontakt sa 2adro4. +redita gdje su sudje%ova%i Hrvati. (ajveće sredite bio je ?i4. Ceza sa do4ovino4, osobito sa da%4atinski4 gradovi4a. Postoji ko4unika8ija )o4oću )isa4a. Danas i4a4o gotovo trenutano sao)ćavanje. 3 1K. sto%jeću to je vr%o teko i s)oro. Postoja%e su knjige koje su se 4ora%e tiskati. +iste4 obavjetavanja )ute4 )isa4a. Pojedin8i u )is4i4a obavjetavaju o rezu%tati4a. Iznoenje stavova, rezu%atata i rjeenja. 3 1. sto%jeću do%azi do )ojave aso)isa u koji4a se objav%juju rezu%tati i oni do%aze br/e do osobe koja će ih itati. 3 !F. sto%jeću oni se s)e8ija%iziraju, do%azi do novih 4edija sao)ćavanja. ?ezu%tate sao)ćavaju s jedne strane znanstveni8i, a%i i drugi %judi koji znaju o nee4u. +trano je ve%ike va/nosti. =i vidi4o esto )uta sa4u genezu )ojedinih otkrića.
43
Posebna ko4unika8ija iz46u ?i4a i da%4atinskih gradova. +ao)ćavanje rezu%atata do kojih s edo%o u ?i4u. I(a# L'6i4. 7n je )rvenstveno )ovjesniar. 3 ?i4u sudje%uje u 4nogi4 znanstveni4 zbivanji4a. 7n obavjetava o to4e svog )rijate%ja Val"$i*a Po#ta u 2adru koji je sudje%ovao u ku%turno4 krugu 2adra. +auvana su )is4a. (o Luić je ko4uni8irao i sa %judi4a iz >rogira, Gibenika, no ta )is4a nisu sauvana. =i vidi4o da je Luić aktivno sudje%ovao u znanstveni4 krugovi4a. (jega je 4nogo toga interisira%o# i4ao je da%ekozor, 4ikrosko), ter4o4etar. 7sobito je obavjetivao o da%ekozoru. 7sobito to se ti4 da%ekozoro4 4o/e vidjeti na nebu. (ada%je je obavjetivao o neki4 otkrići4a u vezi s +aturno4. 7)a/eno je da se oko +aturn na%aze neki sate%iti, )rsten.
St*"&a# G$adi4 edan drugi Hrvat koji je bio u ?i4u je St*"&a# G$adi4. 7n aktivno sudje%ovao u istra/ivanju. ?o6en je 1E1". godine u Dubrovniku, a u4ro je 1E". io je na studiji u ?i4u, nakon njega se vraća na 1F godina u Dubrovnik. Craća se u ?i4. Dubrovaka re)ub%ika ga za4o%i%a da ga zastu)a u di)%o4atiki4 )os%ovi4a u ?i4u. +udje%ovao je u znanstveni4 krugovi4a. Brug vedske kra%ji8e Bristine. 7na je oku)i%a 4nogo znanstvenika. =e6u nji4a je bio &radić. +tje)an &radić je sudje%ovao u bratovtini sv. eroni4a. Pri)adnost bratovtini bio je izjanjenost o na8iona%noj hrvatskoj )ri)adnosti, jer su %anovi bi%i sa4o Hrvati. &radić je bio di)%o4at, uao je u druge )os%ove# bio je knji/niar u Catikanskoj knji/ni8i i ravnate%j, bio je %an tije%a inkvizi8ije. &radić jeza vrije4e studija studirao ristote%ovu 5i%ozo5iju. io je obiaj d a se na kraju ko%ske godine brane odre6ene teze i stavovi od )ojedinih studenata. &radić je bio jedan od dobrih studenata, na)isao je tekst “ Peripateti%ka filo#ofija ” u koje4 se oituje odraz njegova ko%ovanja. >ek se u neki4 deta%ji4a 4ijenja ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija. &radić tu nije izvoran. (a to4 dje%u nije oznaena godina, no jasno je da je objav%jeno kad je &radić bio )rvi )ut u ?i4u. Bad se vraća u ?i4 no nije student, nego sudje%uje u znanstveni4 krugovi4a. Do%azi u kontakt sa ueni8i4a &a%i%eja ;sredina 1K. sto%jeća:. 7n se )ot)uno okreće u odnosu na studij. +ada do%aze njegovi )ravi stavovi - &a%i%ejski stavovi. 7n una)re6uje &a%i%ejevu 5iziku. G"taldi4 je tako6er bio &a%i%ejana8, )od utje8aje4 &a%i%eja. 1EF". &radić se u jedno4 tekstu )risjeća da je kao djeak )risustvovao )redavanji4a &eta%dića u Dubrovniku. &radić zastu)a istu 4ate4atiku kao i &eta%dić - Cjetovu a%gebru. Cidi4o da je on bio na )ozi8iji Cjetove nove a%gebre. +auvana je ve%ika njegova zbirka tekstova. 44
(eke njegove ras)rave koje su objav%jene# etiri ras)rave iz 4ate4atike i 5izike. +auvane su diskusije koje su se vodi%e o ti4 ras)rava4a. Cidi se da su )ojedin8i )ostav%ja%i )ojedina )itanja. 1EF. te ras)rave je objavio u 4sterda4u. Prob%e4i koji4a se bavio# 1. )rob%e4 s%obodnog )ada koji4 se bavio &a%i%ej. >o je jedan od najva/nijih )rob%e4a !. )rob%e4 o u)rav%janju brodo4 kor4i%o4, o toj ras)ravi je ras)rav%jao je i Leibnez ". o )o%arnoj zvijezdi - astrono4ski )rob%e4 '. 4ate4atiki )rob%e4 koji4 se bavio &a%i%ej Bonano ostaje )itanje odnosa &radića )re4a gibanju 2e4%je. 7n je bio %an ko4isije inkvizi8ije. >o ga je 4ora%o jasno odrediti )re4a to4 )rob%e4u. >u je )aradoks. &radić koji je %an jedne takve ko4isije, dosta je %ibera%an o to4 )og%edu. 7n nije nigdje na)isao da se 2e4%ja giba, a%i bio je %ibera%an o to4 stavu. (e4a )osebne ras)rave u kojoj o to4e ras)rav%ja. 7sobito su va/na dva )is4a kojeg je u)utio jedan kardina% o jedno4 )rob%e4u, otkriću neobinih )ojava sa +aturno4. 3 ti4 )is4i4a koje je taj kardina% Ba$!a$i+o )isao &radiću, )ie u vezi s Bo)ernikovi4 sustavo4. edan od najvećih 5iziara toga vre4ena )ojavu oko saturna tu4aio je na te4e%ju Bo)ernikovog uenja. >o do%azi do znanstvenika u ?i4u. (eki od njih u)orno su dokaziva%i da te stvari ne stoje. &radić se dr/i sa strane. 7 to4 )itanju na%azi4o i u Lu8ievi4 )is4i4a koji obavjetava Pontea u 2adru. &radić je a)so%utno do)utao raz%iite )ret)ostavke. 7n raz%ikuje sredite svijeta od sredite 2e4%je. Po ristote%u je 2e4%ja u sreditu svijeta ;geo8entriki sustav:. Bontakti u 1K. sto%jeću s ?usijo4. J'$a* K$i3a#i4 )ored svojih stavova u )o%itiko4 i vjersko4 )og%edu. Bri/anić u svo4 dje%u “ Politika”, koje je na)isao u ?usiji, )okazuje svoj odnos iz4e6u a%ke4ije i astro%ogije, on ih otro na)ada. 7)ire se )raznovjerju, vjerovanju da )o4rina sun8a znai neko ve%iko z%o, )re4a Bri/aniću to je )rirodna )ojava. 7n razg%aba o )itanju uzroka i )os%jedi8a. Postoji )rirodni uzro8i toj odre6enoj )ojavi, uzrok je gibanje =jee8a koje se )ostav%ja iz4e6u +un8a i 2e4%je. Pos%jedi8a toga je u)ravo )o4rina sun8a.
EGZAKTNE ZNANOSTI U .0 STOLJE2U Braje4 1K. sto%jeća zbivaju se ve%ike stvari. 3 1E. sto%jeću do%azi do novo)%atoniz4a. 3 1K. sto%jeću )ojav%juju se dvije nove )rirodne 5i%ozo5ije# Des8artesova ;)rirodna: 5i%ozo5ija i (etonova )rirodna 5i%ozo5ija. Barakteristike# (etonova )rirodna 5i%ozo5ija se raz%ikuje od 45
Des8artesove )rirodne 5i%ozo5ije. 7ne i4aju svoj )ravi odraz u 1. sto%jeću. Des8artesova 5i%ozo5ija sadr/i 4eta5iziku, (etonova ne4a svoju 4eta5iziku, iako je )rirodna 5i%ozo5ija.
R"#" D"sca$t"s ;1*9E-1E*F: 0i%ozo5ija iznesena 1EE'. godine. 7sniva se na njegovoj 4eta5izi8i. Des8artes je bio ve%iki znanstvenik, 4ate4atiar, 5i%ozo5. 3 4ate4ati8i je dao ve%ike rezu%tate. =noga )ojedinana )itanja u 5izi8i je razjasnio# duga. rirodna 5i%ozo5ija# dje%o “ Principi filo#ofije ”, 1EE'. Daje sasvi4 drugaiji )og%ed na svijet nego to je bi%o kod ristote%a. Des8artes je s4atrao da je )itanje si%e vr%o 4utno )itanje, )a je zato njegova 5izika bez si%e. 34jesto toga inzistira na gibanju i uvodi )oja4 odr/anja ko%iine gibanja. to gibanje se sastoji od toga da sve esti8e u svijetu rotiraju. 3 )oetku svijeta, kojeg je stvorio og, u )rvo4 trenutku je dao to gibanje s i4e je )okrenio svijet. 3ku)na )oetna ko%iina gibanja se odr/ava sta%no. +vijet nije kao kod ristote%a ogranien s5ero4 zvijezda stajai8a. 7n je beskonaan, ne4a )raznog )rostora, is)unjen je etero4. +%inost s aristote%ovo4 )rirodno4 5i%ozo5ijo4 ;eter:. Des8artesu je to )otrebno jer rota8ije tih esti8a uzrokuju vrt%oge. >aj vrt%og je neto to će regu%irati sa4a gibanja u svijetu. Des8artes je )ristaa he%io8entrinog sustava ;+un8e je sredite sustava:. 7ko +un8a se giba 2e4%ja i osta%e )%anete. 7si4 tog sunanog sustava )ostoje i drugi sustavi# +un8e nije u sreditu svijeta kao kod Bo)ernika, +un8e je sredite svog ;sunanog: sustava.
Isaac N">to# (eton odbija da govori o bi%o kakvi4 4eta5iziki4 uzro8i4a. 7n to odba8uje i s4atra da to nije )otrebno. (e govori ni o )ret)ostavka4a. +ve to je bi%o do tada, Des8artes, aristote% su )ret)ostavke. (je4u je va/no da se odre6ena )ojava zbiva u )rirodi, 4o/e4o je )ro4atrati, 4o/e4o govoriti o njoj kao o )ojavi. +tav%ja u siste4 koji s%ii na 4ate4atiki siste4 ;E'klid:, )oinje se od )ojedinanih tvrdnji. Pojedini rezu%tati se dobijaju induktivno. eskonani )rostor koji sa4osta%no 5unk8ionira ;P"t$i7:. )so%utni )rostor )ostav%ja na )oetak, 4i ga da%je ne tu4ai4o, on je )oetni )oja4. (eki drugi )o%azni )oj4ovi. 0izika%ne )oetne tvrdnje. 7d toga izvodi 8ije%u )rirodnu 5i%ozo5iju.
46
+itua8ija u 1K. sto%jeću. Des8artesova )rirodna 5i%ozo5ija 1EE'. (e4a jo odraza njegova 5i%ozo5ija. (etonova )rirodn 5i%ozo5ija i 5izika i4aju veću u%ogu od Des8artesove u 1. sto%jeću. 3 )oetku je vie )ristaa Des8artesovoj 5i%ozo5iji, no kasnije se to 4ijenja u korist (etona. (eton ne uvodi nikakvu 4eta5iziku, te to nije 5i%ozo5ija u )ravo4 s4is%u. 1EK. objav%ju svoje g%avno dje%o “Matemati%ko na%elo prirodne filo#ofije ”. Prirodna 5i%ozo5ija je vie sinoni4 za 5iziku. =ate4atika nae%a - obra6uje se na 4ate4atiki nain, u s%ijedu rhi4edove tradi8ije ;4ate4atika, kvantitativna obrada i eks)eri4ent:. I4a svoju strukturu i )ot)uno se raz%ikuje os strukture dugih )rirodnih 5i%ozo5a uk%juujući i Des8artesa. Pri4jeri8e, o si%i se ras)rav%ja%o sa 4eta5izikog g%edita. &a%i%eja )rob%e4 si%e s4eta. Des8artes svoju )rironu 5i%ozo5iju je )ostavio na )oj4u vrt%oga. (eton )ro4atra uinke si%e, no on ne ras)rav%ja o njoj. +i%a kao injeni8a. (eton )reuzi4a )oja4 )rostora koji i4 sa4osta%nu egzisten8iju, a%i ne ras)rav%ja o nje4u kao 4eta5iziko4 )oj4u ;Petri:. taj )rostor naziva a)so%utni )rostor, isto kako ga je nazivao Petri. )so%utni )rostor je uveden u (etonovu )rirodnu 5i%ozo5iju kao )oetni )oja4. Poja4 vre4ena u%azi kao injeni8a. 3zi4aju se neke tvrdnje koje induktivno dobija iz )rirode# )rvi aksio4 o nainu gibanja tije%a o )rav8u. ksio4 je tvrdnja koja se ne dokazuje ;4ate4atiki:. (a te4e%ju tako )ostav%jene stvari, on i4a danje de5ini8ije i izvedene 5izika%ne danje tvrdnje koje deduktivno izvodi. +asvi4 novi )ristu) koji zadaje konaan udara8 ristote%ovoj 5izi8i. (eton je odba8io ras)rav%janje o uzroku na nain na koji se ras)rav%ja u bi%o kojoj drugoj 5izi8i. 7 uzro8i4a govori u 5izika%no4 s4is%u. +ve i4a svoj uzrok i s4isao# uzrok )o4rine ;to je u )rirodi, nije neto 4eta5iziki:. (e )riznaje nikakve 4eta5izike ;)rve: uzroke. Da%je njeće )riznati )ret)ostavke. 2a njega je uzrok isto to i )ret)ostavka. >o nije )red4et ras)rav%janja. +ada i4a4o svije nove )rirodne 5i%ozo5ije# Des8artesova i (etonova. ristote%ova nije nesta%a, jer se odr/a%a u ko%stvu, zato jer je ristote%ova 5i%ozo5ija )ogodna za tu4aenje teo%ogije, a u ko%a4a su se 4nogi s)re4a%i za teo%ogiju. Pored toga, ristote%ova 5i%ozo5ija je vezan za )ro)isani geo8entriza4. 3 1. sto%jeću do%azi do novog )ristu)a )rob%e4i4a. Pojava novog )ristu)a, a to je )rosvjetite%jstvo. 2bog svega ovoga do%o je do )rosvjetite%jstva. Prvo se )ojav%juje u $ng%eskoj, razbuktava se u 0ran8uskoj. Did"$oto(a $n8ik%o)edija je saku)i%a sve znanje do sada. 7draz )rosvjetite%jskih ideja. traje do 1K9. 0ran8uske revo%u8ije.
47
-KOLSTVO Pro4jena i4a. 7sobito )ro4jene u 0ran8uskoj i4aju ve%ikog utje8aja na druga doga6anja. Ce%ika )ro4jena u ko%stvu nastu)i%a je kod isusova8a kad je kraje4 1E. sto%jeća uveden novi sustav. 7n nije zadirao u )ro4jenu sadr/aja nego u strukturu ko%stva. 3 1. sto%jeću do%azi do ve%ike )ro4jene osobito u 0ran8uskoj. (ije i%o %agano. Pro4jene su se dogodi%e sa4o u neki4 ko%a4a, u redovniki4 ko%a4a ne4a veih )ro4jena. Izvan redovnikih ko%a do%azi do )ro4jena. @o%ege ?oa% ;Bra%jevski ko%egij: u Parizu, )ro4jene u duhu (etoniz4a. Pro5esor (o%e. Prodire i eks)eri4enta%ni )ristu). 3 0ran8uskoj se jav%ja jedan ti) ko%a koje su bi%e osobito )raktino orjentirane, i4a%e su vojni karakter. (a)uta se struktura redovnikih ko%a. ?as)rav%ja se o )raktini4 vojni4, gradite%jski4 )itanji4a. Hidronina4iki )rob%e4i, in/injerksi )os%ovi. Postoji i takav ti) ko%a. (akon toga )ostoji go%e4i odraz takva )ristu)a u drugi4 ko%a4a. 7draz u (je4akoj gdje se )ojav%ju rea%ne ko%e u koji4a se govori o )raktini4 )itanji4a. >o se odra/ava i u ustrijskoj 4onarhiji, a%i i u ko%a4a )od =%etako4 ?e)ub%iko4. 3tje8aj na Paovansko sveui%ite - osnivanje in/injerskog s4jera, vojna ko%a u Ceroni, ko)ija 5ran8uskih ko%a. +vi ovi doga6aji ne 4ogu ostati bez odraz na ko%e. Do%azi do )ro4jena i u isusovaki4 ko%a4a. i u ?i4u u @o%%egiu4 ?o4anu4 ;isusovaka ko%a u ?i4u:. a kraju 1K. sto%jeća do%azi do )ro4jene u nastavi, doga6aja koji je iz4ijenio )ristu). +truktura ostaje. 3vodi je jedan )ro5esor na @o%%egiu4 ?o4anu4 Gio(a#i Battista Tolo%"*. 1E9E.na)isao je knjigu, ud/benik 5i%ozo5ije koji je )rekretni8a jer je on )ristu)io )rob%e4i4a na )ot)uno drugaiji nain. 7n jest ristote%ova8, no svoju 5i%ozo5iju ne s%ijedi sa4o u s4i%su ristote%a. (as%ov “Filo#ofija uma i osjeta ”. (e sa4o razu4a nego i osjeta. >o znai da će4o se os%oniti na ono to u )rirodi vidi4o. 7n )ravi ve%iku )ro4jenu u sa4o4 tu4aenju 4eta5izike i njezin odnos )re4a 5izi8i. Prije je to bio vrsti odnos 4eta5izike )re4a 5izi8i. 7n uvodi i neke nove )oj4ove. 0iziku dije%i na genera%nu ;o)ća: i )osebnu ;genera%is i )arti8u%aris:. 7)ća 5izika uk%juuje ristote%ovu 5iziku, ras)rav%ja o o)ći4 )itanji4a, 4eta5izika. Posebna 5izika razra6uje )osebna )odruja 5izike - istra/ivanja neba, ze4a%jskog )odruja. >a raz%ika se odra/ava sve vie kasnije. >o nije isk%juivo ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija. +ada se do)uta da se ras)rav%ja i o drugi4 5i%ozo5ija4a. Iz%a/e se o ato4iz4u, Des8artesova 5i%ozo5ija, )ostoji i drugi sustavi od geo8entrinog, iako se sa4o on )riznaje. 7vo i4a ve%iki utje8aj jer isusovaki )ro5esori )rve )o%ovi8e 1. sto%jeća kreću ti4 )ute4 i 48
unose nove )og%ede. Po4a%o se govori o Des8artesovoj i (etonovoj 5i%ozo5iji. 3 sa4o4 ?i4u to nije bi%o tako jednostavno. i%o je onih koji su s%ijedi%i takva staja%ita, a%i i onih koji su se otro su)rostav%ja%i novi4 )og%edi4a. 3 0ran8uskoj u neki4 isusovaki4 ko%egiji4a do%azi do )ro4jena. 3 0ran8uskoj se uvodi i iz%aganje Des8artesove 5i%ozo5ije. Do%azi do kon5rota8ije iz4e6u )ristaa Des8artesove i (etonove 5i%ozo5ije. 3 0ran8uskoj je bio jaki odraz (etonove 5i%ozo5ije kod Voltai$"a. 7n je na)isao dje%o o (etonovoj 5izi8i ;)rirodnoj 5i%ozo5iji:. o nai%azi%o se i na o)iranja. 3 ?i4u se doga6aju i sukobi. 3 ?i4u studira i R'"$ Bo7ko(i4 ;1K!*:. oković )ristaje uz (etoniza4 i to )okuava )redavati, no i4a )rob%e4a. 3 eu ;ustro 3garska =onarhija: i4 utje8aja )rosvjetite%jstvo, Des8artesova 5i%ozo5ija. eki isusov8i )rednjae u to4 )og%edu. Idu brzo )re4a Des8artesu i (etonu. oković do%azi u e. Postoji ve%iki utje8aj )rosvjetite%jstva i na s%u/beno4 eu. 1K*!. ;=arija >erezija: daje naredbe koje su u sk%o)u )rosvjetite%jskih ideja. 3 to4 )og%edu utjee na nju njezin %ijenik
G"$a$d (a# S>i"t"# ;1KFF-1KK!:. 1K'*. nizoze4ski %ijenik do%azi u e. Postaje njezin %ijenik i savjetnik. 7n )red%a/e zakone koji će krenuti )re4a )rosvjetite%jstvu. +avjetuje =ariji >ereziji da )rihvati stavove iz 0ran8uske, da naredi da se u ko%e 4ora uvesti novi )ristu). 1K*!. =arija >erezija nare6uje da se uvede novi )ristu) u znanost, uvodi eks)eri4enta%nu nastavu.
Zast'&a#*" i 't*"ca* #">to#i%a ' Itali*i < R'"$ Bo7ko(i4 ;1K11-1KK: 3%oga jednog Hrvata u @o%%egiu4 ?o4anu4 koji je ta4o studirao i dje%ovao - R'"$
Bo7ko(i4. Dao je izuzetno ve%ike do)rinose u znanosti. +itua8ija u )rvoj )o%ovi8i 1. sto%jeća. oković je k%juna %inost toga razdob%ja. (jegovi rez%tati se )rik%juuju rezu%tati4a koji )rodiru u Ita%iju, ustriju. oković je ro6en 1K11. u Dubrovniku. 2a)oeo je ko%ovanje u @o%%egiu ?agusinu ;isusovaki ko%egij u Dubrovniku:. >u je uio do 1'. godine, nakon toga ;1K!*.: je )os%an da danje ko%ovanje u ?i4 ;@o%%egiu4 ?o4anu4:. >o je najistaknutije isusovako ui%ite. Prije "F-tak godina objav%jeno je dje%o Ptolo%"*a, 4a%o drugaiji )ristu) ristote%ovoj 5i%ozo5iji. oković je ta4o studirao 5i%ozo5iju i teo%ogiju, te )ostao isusova8. (akon zavretka ko%ovanja )redaje u ni/i4 razredi4a isusovakih ko%egija. oković zati4 )ostaje )ro5esor u 5i%ozo5iji u kojoj je )redavao 4ate4atiku. (a 4ate4atiku je vezana astrono4ija koju je )redavao, te 5izika ;)rirodna 5i%ozo5ija:. 49
7n je studirao aristote%ovu 5i%ozo5iju, 4e6uti4 )o zavretku ko%ovanja on na)uta aristote%iza4 i )rik%anja se novo)%atoniz4u ;&radić - ga%i%eja8:. Do%azi do )rob%e4a ako se zastu)a netoniza4# netoniza4 zahtijeva gibanje 2e4%je. oković je kao )ro5esor u @o%%egiu4 ?o4anu4 )isao ras)rave koje su bi%e te4e%j za obrane njegovih studenata. Pro5esori su )ri)re4a%i tekstove. Dok su 4nogi tekstovi bi%i većino4 na nisko4 nivou, bez izvornosti, oković u ti4 tekstovi4a daje 4nogo v%astitih ideja. 2a)oinje rjeavati 4notvo )rob%e4a, kritiki se osvrće na tvrdnje koje su zastu)a%i njegovi suvre4eni8i. 3 ti4 ras)rava4a oković se suoio s )rob%e4o4 gibanja 2e4%je. ko je zastu)ao netoniza4, 4orao je )rihvatiti gibanje 2e4%je za to je )ostoja%a zabrna u isusovaki4 ko%a4a. 7n zastu)a netoniza4 i to )ot)uno. 3 )oetku se ini da se )rik%anja sustavu T;cha B$ah"a. >aj sustav je geo8entrian, no svi se )%aneti gibaju oko +un8a, a sve to zajedno oko 2e4%je. 2e4%ja se ne s4atra )%aneto4. (jegov 4ode% je )ogodniji i 4o/e se )ri4jetiti netoniza4. Izvrena je inverzija 2e4%je i +un8a u he%io8entrino4 sustavu. oković je vjerovao da 4o/e usk%aditi netoniza4 sa sustavo4 >8ha raha. oković je kasnije )okuao rijeiti )itanje gibanja 2e4%je. (akon neko%iko godina iz4ijenio je svoje 4i%jenje, od )oetnog zstu)anja sustava >8ha rahea, oković kasnije uvodi jednu konstruk8iju kako bi 4ogao s%obodno nauavati o gibanju 2e4%je. 7vo je va/no. 1K'E. objav%juje dje%o koje ras)rav%ja o ko4eti, gibanju ko4eta. Pitanje gibanja 2e4%je. oković je )ri4ijenio netoniza4 kao i Bo)ernikov ;he%io8entrini: sustav. oković je za4is%io da se 8ije%i sunev sustav na%azi u zvjezdano4 sustavu ;gdje se na%azi +un8e i )%aneti:. 3 to4 )rostoru vrijedi netonova )rirodna 5i%ozo5ija te se 2e4%ja giba. >aj zvjezdani )rostor nije onaj a)so%utni )rostor ;(eton:, to je re%ativni )rostor. (e nijee da )ostoji (etonov a)so%utni )rostor, no uvodi )oja4 zvjezdanog )rostora. )so%utno4 )rostoru )rethodi%a je Petrieva kon8e)8ija beskonanog, ho4ogenog )rostora. (eton to )rihvaća te ga naziva a)so%utni4 )rostoro4. (eton je bio uvjeren da a)so%utni )rostor )ostoji, kao i a)so%utna gibanja ;jedno tije%o 4o/e 4ijenjati 4jesto:. 7n ga 4o/e eks)eri4enta%no dokazati, te je o)isao i )okuse. oković ka/e# )ostoji a)so%utni )rostor, a%i o nje4u ne 4o/e4o nita znati, ne 4o/e4o ga eks)eri4enta%no dokazati ;dokazi koje donosi (eton ne vrijede:. =i ne 4o/e4o s)oznati a)so%utni )rostor niti eks)eri4enti4a, niti )ro4atranje4. (o okoviću taj a)so%utni )rostor treba kako bi 2e4%ja u to4 a)so%utno4 )rostoru 4irova%a, te kako bi tada 4ogao )redavati netoniza4, a da ujedno )otuje zabranu nauavanja gibanja 2e4%je. 50
2vjezdani )rostor se )ro/i4a sa a)so%utni4 )rostoro4, i on se )o4ie u odnosu na njega. 3 zvjezdano4 )rostoru vrijedi netonova 5izika. 2vjezdani )rostor se )o4ie u a)so%utno4 )rostoru obrnuti4 gibanji4a nego to se 2e4%ja kreće u ze4%jano4 )rostoru. Pri4jer# )o4ine ste)eni8e, one se )o4iu u odnosu na ono to je oko njih. Po4ine ste)eni8e su zvjezdani )rostor, oko njih je a)so%utni. Bad stoji4o na ste)eni8a4a ;4i s4o 2e4%ja:, 4i s4o u 4iru u odnosu na )o4ine ste)eni8e ;zvjezdani )rostor:, a )o4ie4o se u odnosu na )rostoriju ;a)so%utni )rostor:. (o tako6er se 4o/e4o 4i sa4i gibati# i na)rijed i nazad, )a s4o u odnosu na )rostoriju uvijek na isto4 4jestu. =i s4o u re%ativno4 gibanju )re4a ste)eni8a4a. >e ste)eni8e su zvjezdani )rostor. >ako je 2e4%ja ono to se giba u odnosu na ste)eni8e, a%i u odnosu na drugo uvijek je na isto4 4jestu. Prob%e4 - 2e4%ja se giba oko +un8a u re%ativno4 )rostoru, u a)so%utno4 )rostoru 4iruje, ako se a)so%utni )rostor giba su)rotno u odnosu na rea%ni. ko ne zna4o nita o a)so%utno4 )rostoru, tada 4i ne 4o/e4o znati kako se to giba. Postoji bezbroj 4ogućnosti koji4a se zvjezdani )rostor giba u odnosu na a)o%utni. oković ukazuje sa4o na jednu 4ogućnost. og je odredio da se re%ativni )rostor tako giba u odnosu na a)so%utni. I tada će 2e4%ja 4irovati. >o je s)eku%a8ija. oković govori o )rostoru. 1K'E. “$ kometima”, na )oetku tog dje%a u)ravo iz%a/e ovu teoriju. =e6uti4 i4a )os%jedi8e# za okovića )ostoje dv )rostora# a)so%utni )rostor (etona i zvjezdani ;re%ativni: )rostor. Al!"$t Ei#st"i# je zanijekao )ostojanje a)so%utnog )rostora, govori sa4o o re%ativni4 )rostori4a. oković je )rije%az iz4e6u a)so%tnog )rostora i shvaćanja da on ne )ostoji. Postoja%i su ve%iki ot)ori, )rob%e4 )rihvaćanja i odbijanja (etona. Pitanje gibanja 2e4%je. Do 1K*'. godine oković je izgra6ivao v%astitu teoriju na te4e%ju netoniz4a. 1K*'. jedan njegov ko%ega, Ca$lo B"#("#'ti, )ro5esor, iz%o/io je u zavrni4 teza4a netoniza4 i okovićevu teoriju. 7n je )redavao 5iziku na isusovako4 ko%egiju, bio je )rijate%j ?u6era okovića. ?as)rava koju su treba%i studenti braniti. 7va ras)rava je bi%a tiskana, te su studenti brani%i netoniza4, okovićevu teoriju i gibanje 2e4%je. Do%azi do si%ne reak8ije. 3 ?i4u u isusovako4 ko%egiju )ostoja%e su dvije institu8ije# isusovaki sa4ostan i isusovaka ko%a. 3 @o%%egiu4 ?o4anu4 ;ko%a: bi%i su )rik%onjeni okovićevu sustavu, a u sa4ostanu su bi%i )rotiv okovića. Do%azi do jake diskusije, su)rostav%janja )ristaa i )rotivnika okovićeva sustava. i%i su sk%oni neki da envenutiju treba one4ogućiti da da%je iznosi te ideje. 7 to4e je treba%o )resuditi )a)a enedi8t MIC. 7n je )resudio tako da envenuti nije bio jako otećen, a%i ga )re4jestio sa katedre 5izike. 7braz%o/enje koje )ie kardina%u# )rista%i8e jedne )eri)atetike 5i%ozo5ije nisu odobrava%i teze okovića. >e teze su vezane za 51
zdravu i 4odernu 5i%ozo5iju ;(eton:. Pa)a na ovaj nain se o)redje%juje za 4oderna strujanja u znanosti i 5i%ozo5iji. +itua8ija se već iz4jeni%a, neće vie biti jakih su)rostav%janja i na)da na netoniza4. =e6u isusov8i4a i4a 4nogih onih koji s4atraju da treba )rihvatiti nove )og%ede na 5i%ozo5iju i da to ne4a veze sa teo%ogijo4. risanje 5or4u%a8ije da se u iindeks zabranjenih knjiga unose dje%a u koji4a se izuava gibanje 2e4%je, te da ista budu zabranjivana. =e6u nji4a i sa4 oković se za%a/e da se izba8e dje%a o gibanju ze4%je iz indeksa. Pro5esori 4ogu sada s%obodno iz%agati o gibanju ze4%je. =ogu )rihvatiti netoniza4. >o je bi%a u)ravo zas%uga okovića. 1K*K. godine oković od%azi u e. nga/ira%i su ga da rijei )itanje )ograninih voda u Ita%iji ;>os8ana:. >os8ana je bi%a )od vrhovno4 v%aću ea ;Habsburgova8a:. 3 eu se zadr/ava skoro dvije godine i dovrava svoje g%avno dje%o “ Teorija prirodne filo#ofije ”, koje je objavio 1K*. 7vo sada vri ve%iki utje8aj na beke isusov8e )reko kojih se te ideje ire. 3 eu je situa8ija drugaija od one u ?i4u. 3 eu isusovaki )ro5esori su dosta sk%oni netoniz4u kao i okovićevoj teoriji. ustrija je u ratu s Prusko4. +udje%ova%e su hrvatske tru)e na strani austrougarske. oković je bio jako zainteresiran za to. 2austav%ja hrvatske tru)e i ka/e i4# dobar )ut i sreću, /ivje%i nai HrvatiQ Hrvati su ratova%i za tu6inske interese. oković nakon 1K*. od%azi iz ea, no ne vraća se u ?i4. 7d%azi u Pariz, kasnije u $ng%esku. 3 Parizu je situa8ija drugaija. 3 0ran8uskoj do%azi do )rodora netoniz4a, te Des8artesove 5i%ozo5ije. 1K*9. oković do%azi u Pariz, 1KEF. bio je u isusovako4 ko%egiju. Iz 0ran8uske )ie braći ari ;?i4: i o/i okoviću ;Dubrovnik:. 3 jedno4 )is4u ari okoviću )ie to je zatekao u 0ran8uskoj. o se zastu)a aristote%iza4. Prosvjetite%jstvo, en8ik%o)edisti ;Did"$ot:, koji zastu)aju 4aterija%iza4. oković je isusova8 i on g%eda drugaije na stvari, te tako ari )ie o to4e kako u ko%egiju g%edaju )re4a novi4 )og%edi4a u netoniz4u i kako je drugaija situa8ija od one koja je u eu. Ce%iki dio kto%ika 4is%i da su stvari u aristote%iz4u krive, i da takva g%edita tete sa4oj vjeri. >o je bi%o vjerojatno na u4u i ko4isiji koja je skinu%a zabranu o nuavanju o gibanju 2e4%je. oković tvrdi da )ostoji red u svijetu, a taj red dokazuje da )ostoji +tvorite%j koji je stvorio taj red. (je4aki 5i%ozo5
I%%a#'"l Ka#t na)isao je )osebnu ras)ravu o )ostojanju oga na te4e%ju reda u )rirodi. okovićev rad je jako ve%ik i bogat. ?adio je gotovo u svi4 )odruji4a koja su se tada obra6iva%a. Pitanje njegova odnosa )re4a )rirodnoj 5i%ozo5iji. oković je netonova8, a%i raz4i%ja o strukturi tvari - 5i%ozo5ski nain, zak%juke izvodi na te4e%ju raz4i%janja. ako 52
va/no za budući razvoj znanosti u 19. sto%jeću. 7n )o%azi od jednog )rin8i) ne)rekinutosti, kontinuiteta. ?az%ika iz4e6u ristote%ova raz4atranja 8rte i )ro4jena sa P%atono4. ristote% je tvrdio da )ostoji ne)rekinutost 8rte. Gto vrijedi za 8rtu, vrijedi za svaku drugu )ro4jenu. Po ristote%u i tvar je ne)rekinuta, ona nije ato4izirana ; D"%ok$it - tvar je sastav%jena od ato4a:. >var is)unja 8ije%i )rostor. Po ristote%u za brojeve to ne vrijedi, oni su diskretni jer idu skokovito. Bod noo)%atonista 8rta je sastav%ejna od ne)rekinutih dije%ova, to )rihvaća i P"t$i7, odba8uje ristote%a. oković se od%uuje i )rihvaćaju ne)rkinutost u ristote%ovo4 s4is%u kao )o%azite, no on nije aristote%ova8. 7n je netonova8. Postoji ne)rekinutost za 8rte i )ro4jene, a%i ne i za tvar. I brojevi su ne)rekinuti, oković je jedan od )rvih koji je uveo taj )oja4. 7n se )rik%anja jednoj vrsti ato4iz4a, esti8e za okovića nisu 4a%e kug%i8e nego ne)rote/ne toke. >var je drugaije za4i%jena nego kod ristote%a. Deta%j koji je okovića naveo na druga raz4i%janja. 2akon o ne)rekidnosti, 4nogi su vjerova%i da je univerza%an. I oković je to vjerovao. (eki su )ak su4%ja%i u o)ćenitost tog zakona zbog raznih izni4aka. >a “izni4ka” od tog zakona bio je )rob%e4 sudara. Po zakonu ne)rekinutosti brzina se 4ijenja ne)rekidno, a%i ako i4a4o dvije kug%i8e i one se sudare, onda se one odbiju i vrate nazad. &ovori )rotiv zakona ne)rekinutosti. oković ka/e da i u to4 s%uaju vrijedi zakon ne)rekinutosti. >o na4a )rividno izg%eda da tu do%azi do skoka. Iz4e6u ta dva tije%a dje%uje odre6ena si%a ;)riv%ana a%i i odbojna:. oković uvodi )oja4 odbojne si%e. >ije%a se za)ravo nikad ne dotiu jer odbojna si%a neogranieno raste. 7sjeća4o o)iranje odbojne si%e. 7sjećaj dodira do%azi zbog odbojne si%e, no 4i sa4u stvar nikad ne dotie4o. =i dodir sa4o osjeća4o. 3 to4 s%uaju, u sudaru, odbojna si%a neogranieno rste, brzina i si%a se nekontro%irano 4ijenja, i to je ne)rekinuti )ro8es. Bada bi esti8e bi%e )rote/ne, one bi se sastoja%e od nekihz dije%ova, no kako su b%izu jedna drugoj, iz4e6u njih dje%uje odbojna si%a, tada bi se te esti8e ras)rsnu%e. okovićeva je esti8a geo4etrika toka, a%i se raz%ikuje od nje jer iz4e6u tih dije%ova dje%uje si%a. okovića se o)tu/uje za idea%iza4 i 4aterija%iza4. Pre4a idea%iz4u svijet se sastoji od ne)rote/nih toaka, a%i iz4e6u tih toaka dje%uje neka si%a, zato to nije idea%iza4. Prihvaća se netonov zakon. +i%a se 4ijenja ne)rekidno. Pri4jer. okovićeva krivu%ja. okovićev zakon )ro4jene si%e. (a J osi je uda%jenost iz4e6u esti8a, a na osi je si%a. (a )oetku )ostoje dvije krivu%je, koje se za)ravo nigdje ne s)ajaju, a%i )oto se radi o zakonu ne)rekidnutosti, tada okoić s)aja tu krivu%ju ;sredina je za)ravo s)oj:. 53
2akon ne)rekinutosti, odbojna si%a na 4a%i4 uda%jenosti4a. Iz toga s%ijedi 4nogo toga. +%ijedi tu4aenje svih )ojava u svijetu ;svjet%osne, to)%inske:. 1KK. Isaak N">to# u svo4 dje%u govori o tri osnovna nae%a koja bi 4og%a biti )oetak izgradnje svijeta# gravita8ija ;)riv%anost:, 5er4enta8ija i kohezija. Priv%anost je )ostoja%a kod novo)%atonista. oković ka/e da je jedno nae%o osnovno a to je )ro4jena si%e. Podnas%ov svoje teorije# “ Teorija prirodne filo#ofije svedena na jedan jedini #akon koji postoji u prirodi ”, 1K*. >o je
5unda4enta%an zakon. 7draz u 1. sto%jeću, vr%o esto vezano je uz netoniza4. oković je )ostu)no do%azio do te teorije, osobna geneza razvitka. oković je uveo )oja4 si%e i on ga stav%ja u te4e%j svoje teorije. ez nje bi nestao svijet. 2a svaku uda%jenost je deter4inirana si%a. +i%a je 5unda4enta%na - dina4isti. Dina4iza4 ;Leibnez: s4atra da je si%a 5unda4enta%na. Des8artesov )ristu) negira )ostojanje si%e, nego u )rvi )%an stav%ja )oja4 gibanja. 7ni koji s%ijede Des8artesa nazivaju se 4ahani8isti4a ;4ehani8iza4:. =ehani8iza4 nije isto to i 4ehanistiko shvaćanje svijeta. 7no 4o/e biti i dina4iza4 i 4ehani8iza4. =ehanistiko shvaćanje svijeta - sve )ojave se 4ogu objasniti )o4oću 4ehanike ;oković:. ko se 4ehanistiki svijet 4o/e tu4aiti, to znai da iz jednog doga6aja s%ijedi drugi. =i 4o/e4o tono odrediti ono to će se dogoditi, to je znanstveno )redvi6anje ;n)r. )ojave )o4rine sun8a:. >o su )ojave koje s%ijede iz injeni8a koje )oznaje4o. Iz )oznatih injeni8a 4o/e4o izraunati to se doga6a u svijetu. oković ka/e da n 4o/e4o znati sve, a%i to ne znai da to nije odre6eno. Bad bis4o zna%i sve, onda bi zna%i za svaki s%ijedeći trenutak to će se dogoditi. ko )ostoji jedan hi)otetiki u4 - og koji zna sve to, on zna sve to će se dogoditi. Deter4iniza4. *F godina kasnije 5ran8uski 4ate4atiar
Pi"$$" La&lac" do%azi do istog zak%juka kao oković, uvodi isti deter4iniza4 kakav je uveo oković. 7n je za raz%iku od okovića bio 4aterija%ist, dok je oković bio isusova8 ;dokazi o )ostojanju oga:. 2a La)%a8a )ret)ostavka oga je ne)otrebna. I za okovića i za La)%a8ea sve je deter4inirano. (a te4e%ju takvog stava A'+'st" Co%t" izgra6uje 54
)ozitivistiku 5i%ozo5iju. Hi)otetiki u4 koji bi znao sve te odnose nazivaju La)%a8eov duh. 3 !F. sto%jeću deter4iniza4 se sruio u Heisbergovi4 radovi4a. 1K*. oković od%azi u 0ran8usku, $ng%esku. Že%io je ići u @arigrad kako bi )ro4atrao )ro%az Cenere )reko +un8a, no nije stigao na vrije4e. Craća se )reko Po%jske u srednju $uro)u ;ustriju:. 7n )rihvaća 4jesto u Pavi%i ;kraj =i%ana: gdje je )ostoja%o sveui%ite. Lo4bardija je tada bi%a u sk%o)u ustrijske 4onarhije, te je oković za)ravo s%u/benik ustrijske 4onarhije. (jegovi )ret)ostav%jeni su u eu, te tako ko4uni8ira s eo4. Isusov8i u =i%anu ;rera: otvaraju zvjezdarni8u, koju je oković o)re4o )re4a svoji4 za4is%i4a. =e6uti4 u =i%anu je do%o do nekih tekoća, do%zi u sukob s drugi4 astrono4o4 La &ran/o4 zato jer je i4ao ve%ike )%anove za tu zvjezdarni8u. >o su bi%i )reteki zada8i. okovića tada s4jenjuju sa 4jesta u)ravite%ja te zvjezdarni8e, te La &ran/ )ostaje u)ravite%j. 1KK". do%azi do ukinuća isusovakog reda. Dotadanji isusov8i )ostaju svjetovni svećeni8i, to )ostaje i oković. 3gro/en je njegov rada, a zvjezdarni8a je )osta%a dr/avna. oković tada raz4i%ja o )ovratku u Dubrovnik, no to nije na)ravio. 7d%azi u Pariz gdje je )ostav%jen za direktora o)tike za 4ornari8u. >a4o je )ostao dr/av%janino4 0ran8uske. >u se bavio o)tiko4, dao je 4nogo rezu%tata. Pos%ije 1KF. oković je na4ijenio objaviti sve svoje radove. 7n tr/i do)ust za to, kojeg dobija u trajanju od dvije godine, no kasnije se do)ust )rodu/ava neko%iko )uta. 3 asanu u Ita%iji na%azi tiskaru koja će tiskati njegove knjige, te objav%juje )et svezaka )od nas%ovo4 “Djela koje se ti%u optike i astronomije ”, 1KE. oković )rodu/uje do)ust i ostaje u =i%anu i ta4o obav%ja istra/ivanja, no 1KK. u4ire ;! godine )rije 0ran8uske revo%u8ije:. Pitanje je kako bi zavrio da je 1K9. doekao u Parizu ;Lavosier je zavrio na gi%jotini:. oković se bavio svi4 )odruji4a. strono4ijo4# teoretsko4 ;odre6ivanje staza nebeskih tije%a:, )raktino4 ;kritiki odnosi 4jernih instru4enata:. &radite%jstvo4# oković daje )roraun za )o)ravak ku)o%e 8rkve sv. Petra u ?i4u. &ovori o si%a4a koje dje%uju u toj ku)o%i. Do tada se nije )roraunava%a statika zgrada koje su se gradi%e. Postav%janje obrua koji će s)rijeiti )roirenje )ukotina. Do tog vre4ena u grdite%jstvu se nije vodi%o rauna o statiko4 )roraunu, oković to uvodi. 3 geodeziji# na te4e%ju jednog 4jerenja stu)nja 4eridijana raz4i%ja o ob%iku 2e4%je. >ri kru)ne %inosti hrvatske znanosti# 1. Her4an Da%4atin ;1!. sto%jeće: !. 0ranjo Petri ;1E. sto%jeće: 55
". ?u6er oković ;1. sto%jeće:
Joh# Jos"&h Tho%&so# )rihvaća okovićevu teoriju u )og%edu objanjivanja ato4a ;e%ektrona:. io je $ng%ez. okovićeva teorija je bi%a )ovod sukoba 4aterija%ista i idea%ista. (a kon8e)8iji da se na odre6enoj uda%jenosti do%azi do deter4iniranosti si%e. 3tje8aji okovićeve teorije.
B"#"dict Sta;, Dubrovanin. Ca/an za ono to se dogodi%o u Dubrovniku u to vrije4e. ?o6en je u doba oovića u Dubrovniku, njegov je vrnjak. Po neki4 njegovi4 radovi4a koje je )isao u Dubrovniku, sudje%ovao je u ku%turni4 krugovi4a gdje se diskutira%o 1K''. o Des8artesovoj )rirodnoj 5i%ozo5iji u %jetnikov8u =arina +orkoevića u rije8i dubrovakoj. >o je )rvi s)o4en Des8artesove )rirodne 5i%ozo5ije u Hrvatskoj. Cr%o brzo je stig%o u Dubovnik. 3 0ran8uskoj se za%aga%o za )rirodnu 5i%ozo5iju. +ta je )isao jednu )oe4u, u stihovi4a je )isao o odre6eni4 te4a4a. oović o )o4rina4a )ie u stihovi4a. Pie o Des8artesovoj )rirodnoj 5i%ozo5iji. Dio te )oe4e je itao u to4 krugu. Des8artesova )rirodna 5i%ozo5ija je )ovezana sa gibanje4 2e4%je. 7sjet%jivi 4o4ent, 1K''. +ta govori o gibanju 2e4%je oko +un8a ;1K*K. ukinuta zabrana o nauavanju gibanja 2e4%je:. Bristo5or, +taev brat, u vezi s ovi4 govori# enedi8t nauava da je +un8e sta%no i ne)o4ino, oko njega se vrte )%aneti u t*ekuće4 eteru, i 2e4%ja hita oko +un8a. Bnjiga je 4ora%a )roći 8enzuru, 8enzor 5ratar daje odobrenje knjizi jer nisu nita na%i )rotiv svete kato%ike vjere. 2a )oe4u su u ?i4u zna%i ;oković: i 4nogi4a se svidje%a, te )otiu +taa da do6e u ?i4 da )rika/e (etonovu )rirodnu 5i%ozo5iju. =e6u nji4a je i R'"$ Bo7ko(i4. Bardina% Sil(io Val"#ti /e%i tako6er )oe4u o (etonovoj 5izi8i. + jedne strane i4a )rotivnika gibanja 2e4%je. +ta stvarno do%azi u ?i4, )ie )oe4u o (etonovoj )rirodnoj 5i%ozo5iji gdje 4u u to4e )o4a/e oković jer je ta 5i%ozo5ija te/a od Des8artesove. oković )ie i ko4entare uz to dje%o ;1F )oe4a, knjiga:. >o je va/no dje%o )rvo zato jer )okazuje +taev odnos )re4a (etonu, a drugo jer )okazuje okovićeva g%edita. @ije%a )oe4a iz%azi u tri dije%a. 3tje8aj okovića, )itanje irenja Des8artesove i (etonove )rirodne 5i%ozo5ije. 3tje8aj nekih hrvatskih autora. 3 =onarhiji bi%o je dosta odraza novih ideja koje su se iri%e u 0ran8uskoj ;)rosvjetite%jstvo:. 3 ustrijskoj =onarhiji, u eu je bi%o tako6er nekih utje8aja. Gko%e su bi%e )rete/no u isusovaki4 ruka4a, kao i sveui%ita ;e:. Prva )o%ovi8a 1. sto%jeća. +veui%ite u >rnavi ;+%ovaka:, gdje je jo u 1K. sto%jeću bi%o osnovano isusovako 56
sveui%ite, no ona je bi%a javna. 3 >rnavi je sveui%ite osnovano 1E"*. jer su u to vrije4e u =ad/arskoj bi%i >ur8i. udi4 je bio )od >ur8i4a, te se 1E"*. 4ad/arsko sveui%ite osniva u +%ovakoj ;4ad/arsko4 dije%u:. >o je 4ad/arsko sveui%ite. Pored >rnave, 1E*K. u +%ovakoj se osnova u Bai8a4a sveui%ite. +taro sveui%ite u eu, sveui%ita u &razu, Pragu. (a svi4 ti4 sveui%iti4a )oetko4 1. sto%jeća je do4inantna ristote%ova )rirodna 5i%ozo5ija. Pto%o4ej u @o%%egiu4 ?o4anu4 u svoj )redavanja uvodi g%edanja koja nisu ristote%ova. >o je utje8a%o na druge )ro5esore. 3tje8aj )rosvjetite%jstva uinio je to da do )ro4jene do6e br/e. 1K"*. dvosrka kan8e%arija u eu je konstatira%a da ko%stvo nije u sk%adu sa suvre4eni4 ideja4a, te od%uuje da uvode )ro4jene, bare4 Des8artesova 5i%ozo5ija. >o je utje8a%o na sa4e )ro5esore, otvorena 4ogućnost uvo6enja novih g%edita. 3tje8aj na )ro5esore u >rnavi, Bai8a4a, eu. Hrvatski 5i%ozo5i. edan od njih je bio u Bai8a4a i ta4o je )redavao 5i%ozo5iju od 1K" do 1K'1, gradianski Hrvat, isusova8 )iha"l Li&7i4. 1K'F. objavio je dje%o iz ;)rirodne: 5i%ozo5ije koje je u osnovi ristote%ova, no tako6er objanjava i uvodi Des8artesovu i (etonovu )rirodnu 5i%ozo5iju. (jegovi studenti )rire6uju knjigu “ Statika” )o )redavanji4a. Pored toga Li)ić )redaje 4ate4atiku i 4e6u )rvi4a )rihvaća Cjetovu ana%izu ;&eta%dić:. >a 4etoda je s)oro )rodira%a u ko%stvo. 3 eu se doga6aju )ro4jene, hrvatski )ro5esor ro6en u ?ije8i Josi& Za#chi. 7n je u eu )redavao )rirodnu 5i%ozo5iju i na)ravio je ve%iku )ro4jenu. 7n u svoji4 )redavanji4a jo vie )rihvaća Des8artesovu )rirodnu 5i%ozo5iju i (etoniza4. 1K'. objavio je svoj ud/benik u koje4 tako )ristu)a. ako )uno 4odernih g%edita svojih suvre4enika. 1K'. na jednoj obrani ;)ro5esori tra/e da studenti brane odre6ene teze koje su se tiska%e:. +tudenti koji brane to naznaeni su na knjiga4a, no uz te teze i tvrdnje 2an8hi )rik%juuje ras)ravu 5ran8uskog isusov8a koji je bio Des8arteova8, su)rostavio se Co%tairevoj inte)reta8iji (etona. Po%e4iko dje%o )rotiv Co%tairea. 2an8hi )revodi to dje%o na ta%ijanski jezik koji je bi nastavni jezik u eu i stavove u to4 dje%u brani student I(a# Pata6i4. Pataić je studirao 5i%ozo5iju, kasnije )ravo u eu. ?adi u 2agrebu. 2an8hi je dao na diskusiju ovo dje%o i )ostav%ja )itanje kako bo%je objasniti neke 5izika%ne )ojave. Breni%o se u )rikazivanje raz%iitih stavova. 1K*F. taj je ud/benik tiskan kao “ Filo#ofija uma i osjeta ” ;Pto%o4ej:, )rije se zva%o “ Fi#ika”. 3 2agrebu do%azi do )ro4jena u g%editi4a. 3
2agrebu ne4a to%iko )odataka. (eki tekstove, bi%jeke na zagrebako4 sveui%itu donose bivi studenti &raza. >o )okazuje kakva je bi%a situa8ija u &razu, te to se 4og%o )renijeti iz &raza. 3 &rzu nije bi%a tako na)redna situa8ija, 4nogo je zastu)ana ristote%ova 5i%ozo5ija. I4a 4a%o odstu)anja, no ne4a ono%iko kao kod 2an8hia i Li)ića.
57
3 to vrije4e. 1K'E. u 2agrebu se na obrana4a razvi%a otra diskusija oko ristote%ove 5i%ozo5ije u 8je%ini, za i%i )rotiv. +a4a ta injeni8a )okazuje odraz onih doga6anja u eu, trnavi, Bai8a4a. 1K*!. naredba koju je )od utje8aje4 G"$a$d (a# S>i"t"# da%a =arija >erezija. 7n je i4ao 4oderne )og%ede. Provodi re5or4e na 5aku%teti4a, 1K*!. do%azi na red 5i%ozo5ija i 5i%ozo5ska nastava. Do%azi do naredbe da se 4ora re5or4irati ko%stvo, u svo ko%stvo =onarhije 4oraju se uvesti 4oderna g%edita ;Des8artesova i (etonova )rirodna 5i%ozo5ija i eks)eri4enta%ni rad:. (isu svi )ro5esori bi%i s)re4ni na takve )ro4jene. 3 >rnavi se uvodi nosi nastavni )%an, u 2agrebu je to i%o 4a%o te/e jer )ro5esori nisu bi%i s)re4ni da udovo%je ti4 zahtjevi4a. Banonik Baltaa$ K$6"li4, )rijate%j &erarda van +ietena, )obornik nove ko%e. Bre%ić u 2agrebu dr/i )rivatne instruk8ije iz 4odernih ideja. Britizira dotadanji stav na isusovakoj zagrebakoj kade4iji. 1K"*. 4i%jenje dvorske kan8e%arije da je nastava zastarje%a. (are6eno je )ro5esori4a da uvedu 4odernija shvaćanja u nastavu i eks)eri4enta%nu nastavu. +ada se tra/e eks)eri4enti. 7va je naredba tra/i%a da se uvedu 4oderni )og%edi ;Des8artes, (eton:. 1K*K. od%uka o ukidanju zabrane nauavanja o gibanju ze4%je. 3 tih )et godina 4nogo je toga na)rav%jeno.
T$#a(sko s("'6ili7t" 1K*F. ud/benik Ka$la Sch"$@@"$ AGer5erA koji je bio 4oderan. Pos%ije 1K*!. u >rnavi se doga6aju ve%ike )ro4jene, zastu)a se jako Des8artesova 5i%ozo5ija za to je zas%u/an 4ad/arski )ro5esor Beri. (jegov uenik je +%ovak A#d$"i Jasli#sk;. (a)isao je ud/benik )rirodne 5i%ozo5ije i 5izike “ $p'a fi#ika”, 1K*E. e%iki odraz u drugi4 krajevi4a =onarhije. 7n je zastu)ao Des8artesovu 5i%ozo5iju, no iznosi 4nogo toga i iz (etona. ritote%ove 5i%ozo5ije gotovo da i ne4a, ona se s)o4inje a%i se vie ne zastu)a. 7n je bio isusova8, 1K*E. se s nak%onoću izra/avao o Be)ernikovo4 sustavu i o njegovo4 gibanju 2e4%je. Po%e4izira s oni4a koji su )rotiv gibanja 2e4%je. (a4a izg%eda da se +un8e kreće. Bnjiga as%inskog je i4a%a vr%o ve%ik utje8aj na hrvatske autore i Habsburku =onarhiju. 1K*K. ukidanje zabrane. oković do%azi u e gdje zavrava svoju teoriju uz )o4oć B. +8her55era s koji4 je oković bio b%izak. +8her5er je razgovarao sa okoviće4 i )rihvatio je njegovu teoriju kao i 4noge druge okovićeve rezu%tate. (akon toga, 1KE". ;!. izdanje: do%azi do ve%ikih )ro4jena. +8her5er je )ot)uni netonova8, najveći )ro)agator okovićeve teorije. 58
3 eu se naao )ro5esor i isusova8, =ad/ar Pal )ako koji i4a u%ogu u irenju okovićeve teorije koju je u)oznao od sa4og okovića. 1KE!AE". objav%juje dje%o “ $p'a i posena fi#ika” u koje4 4nogo zastu)a okovića, kao i netonovu )rirodnu 5i%ozo5iju.
Des8artesova )rirodna 5i%ozo5ija je )otisnuta. =ako - irenje netoniz4 i okovićeve teorije, ud/beni8i koji su se vr%o 4nogo koristi%i.
A#t'# Radi4 si%no iri oovićevu teoriju, )ro)agator okovićeve teorije. 7 ka/e da je njegova 5izika )ri%ago6ena okovićevoj teoriji. edan od )ro5esora na isusovako4 ko%egiju. ntun ?adić s navodi kao )ri)adnik hrvatskog naroda, i4a hrvatsko )orijek%o. dadić je ske)tian )re4a to4e. 7n je doista i4ao hrvatsko )orijek%o, a%i da %i se jo osjećao Hrvato4 teko je reći. ?o6en je u >ransi%vaniji, sa4 ne s)o4inje da zna hrvatski jezik. >o je znak da se njegov osjećaj )ri)adnosti izgubio. ntun ?adić je odigrao ve%iku u%ogu u irenju okovićeve teorije. 3 njegovoj 5izi8i do%azi do )ro4jene, is)uta se uvodni dio 5izike u koje4 se ras)rav%ja o 5i%ozo5sko4 )ristu)u )rob%e4i4a. 7n izriito odba8uje Des8artesa. Pot)uno )odr/ava netoniza4. 3 >rnavi se doga6aju va/ni doga6aji u organiza8iji ko%stva. 1K*!. do%azi do uvo6enje 4oderne nastave. 1KKF. uvodi se jedna re5or4a ko%stva. Do tada se nije dira%o u to tko )redaje koji )red4et. Pri4jeri8e ako neki )ro5esor je )redavao 8ije%i teaj 5i%ozo5ije# %ogiku, 4eta5iziku, 5iziku, 4eta5iziku, to je bi%o u redu. 1KKF. do%azi do nove naredbe, nor4e kojoj4 se uvode )ro5esori za )red4ete, )ro5esori s)e8ija%isti za odre6eno )odruje. >o se odrazi%o u 8ije%oj ustrijskoj =onarhiji. (eki )ro5esori koji su )redava%i. Batedra za 5iziku u >rnavi je bi%a u ruka4a I(a#a Ho$(ata. Batedru za 4ate4atiku je )reuzeo )ro5esor Josi& )itt"$&ach"$ A=iter)aherA. 3 >rnavi je nakon 1K*!. ute4e%jena zvjezdarni8a u sk%o)u sveui%ita kojoj je bio ravnate%j "iss ACaisA. (jegov asistent je 5$a#*o Ta'ch"$ A>auherA. (a >rnavsko4 sveui%itu uvedena je re5or4a, 4e6uti4 u organiza8iji je nakon OKF do%o do drukijeg biranja rektora ;iz etiri narodnosne sku)ine:. (arodnosne sku)ine su )ostoja%e 4e6u )ro5esori4a i studenti4a. sada su se )ro5esori 4ora%i od%uiti za narodnosnu sku)inu# 4ad/arsku, nje4aku, 8esku ;s%ovaku: i%i hrvatsku. +)o4enuti )ro5esori se udno o)redje%juju. a: 4ad/arska sku)ina# Dagonjić, Teiss b: nje4aka sku)ina# 8: 8eska sku)ina# Horvat d: hrvatska sku)ina# =itter)a8her, >au8her, Goretić, Praut
59
=itter)a8her je ro6en u e%ju ;aranja:, a >au8her je ro6en u >ransi%vaniji. (ijedan od njih ne zna hrvatski, )rvi i4 je jezik nje4aki. Cr%o esto su se u tu sku)inu o)redje%i%i teritorija%no, a ne etniki. (o ni )o to4 kriteriju oni ne bi s)ada%i u hrvatsku narodnosnu sku)inu. aranja je tada )ri)ada%a =ad/arskoj. edini koji se rodio na hrvatsko4 )odruju bio je Horvat koji se rodio u Bisegu, no on je osobno is)unio da je ro6en u $strogonu. 2ato se on ne 4o/e s4atrati Hrvato4, a%i i4a veze s Hrvatsko4. 7n se uk%juio u eko-s%ovaku gru)u. 3 svako4 s%uaju on nije Hrvat. 7n je bio )ro5esor neki4 Hrvati4a, )isao je ud/benike.
Za+$"!a6ka akad"%i*a 1K*!A*K. 2agrebaku akade4iju dr/a%i su je isusov8i. (a toj akade4iji 1K*K. )redavao je )ro5esor Kai%i$ B"d"ko(i4. Predavao je u stu)nju 5i%ozo5ije. 3 to vrije4e, 1K*. jo su )ro5esori )redava%i 8ije%i b%ok )red4eta. 1K*. zadane su teze od ve%ike v/nosti. +tudenti ih brane. Bazuju kakvi su stavovi edekovića te kakvi su stavovi na kade4iji. edeković je )od utje8aje4 as%inskog, on je s%ijedio Des8artesovu )rirodnu 5i%ozo5iju, gibanje ze4%je. edeković je na)isao 4a%u ras)ravu koju je )rik%juio ovi4 teza4a. ?as)rava je o )rvo4 netonovo4 )ravi%u 5i%ozo5iranja. (eton je u svojoj )rirodnoj 5i%ozo5iji dao ' )ravi%a koja se trebaju )ri4ijeniti da bi se dobro 5i%ozo5ira%o. Prvo )ravi%o je da se ne s4ije )riznati vie uzroka stvari nego ono%iko ko%iki su istiniti i dostatni da se objasne )rirodne )ojave ;ne stvari:. Poja4 uzroka. Postoje uzro8i# a: ne)osredni uzro8i# uzrok ish%a)%jivanja vode je )ri4jeri8e grijanje vode b: )rvi uzro8i# 4eta5izika kod ristote%a, ve%iki )rvi uzrok od kojeg )otiu gibanja (eton je )rotiv )rvih uzroka, on 4is%i na ne)osredne. 7n će ih s4atrati )ret)ostavka4a, a takvi 4u ne trebaju. (eće se baviti ti4e. ()r. zato )adaju tije%a. (eton# nisa4 s)osoban otkriti uzrok gravita8ije, to je sa4o )ret)ostavka, a o njoj neću govoriti. edeković ras)rav%ja o to4e. edeković )ostav%ja dva govornika, )ristau i )rotivnika (etona u ovo4 )itanju uzroka i )ret)ostavke. Pristaa daje svoje argu4ente, 4o/e s euzi4ati s4ao ono to je itinito, ono to s%ijedi iz )rirodnih )ojava. Pristaa (eton odba8uje bi%o kakve )ret)ostavke. Protivnik ka/e da je dobro uzeti uzroke i )ret)ostavke jer koriste u istra/ivanju i da su 4nogi znanstveni8i )ostav%ja%i )ret)ostavke. Postoji i )rob%e4# )itanje da %i je sigurno znanje koje dobije4o iz )rirode. 7vakvo su)rostav%janje edeković je )reuzeo od as%inskog. bedeković tu ostaje )o4a%o ne)ristran. Prihvaća g%edita koje je )ostoja%o u 60
$ng%eza B"#*a%i#a )a$ti#a. 7n je netonova8, a%i b%a/i i uzi4a u obzir u neki4 s%uajevi4a i neke )ret)ostavke. edeković je dosta )od njegovi4 utje8aje4. Pored ovoga, edeković je bio zaoku)%jen )itanje4 sigurnosti znanja. itao dje%o $ng%eza Tho%asa Bak"$a koji je )ostavio )itanje ko%ika je naa sigurnost znanja. 7n je ske)tian )re4a to4e. edeković )revodi sa ta%ijanskog na %atinski. 1K*9. to dje%o )rik%juuje teza4a drugog )ro5esora. >o je vr%o va/an )rob%e4. 3 2agrebu se diskutira%o o stvari4a o koji4a se diskutira%o i vani. >o%iko se 4ijenja ta situa8ija. ristote%iza4 se jo uvijek zadr/ao, do%azi do )ristajanja uz Des8artesovu )rirodnu 5i%ozo5iju, a%i sve je vie )ristaa (etona. avne ko%e su )rete/no isusovake. 3 Hrvatskoj i4a najvie 5ranjeva8a koji i4aju svoje ko%stvo koje je ug%avno4 zatvoreno. 3 njihovi4 ko%a4a se obrazuju %judi koji će )ri)adati to4 redu. (aredba iz 1K*!. vrijedi%a je za sve ko%e. 0ranjev8i 4e6uti4 se dosta to4e odu)iru, s4atraju da je ristote%iza4 dobra )ri)rava za teo%ogiju, koji su njihovi studenti studira%i nakon njihovih ko%a. =e6uti4, 4a%o )o 4a%o )oe%i su )rihvaćati nove )og%ede, ba kao to je to uinio Pto%o4ej za isusov8e )rije *F godina. to4iza4, Des8artes, (eton. +itua8ija u )av%inski4 i do4inikanski4 ko%a4a je s%ina. 1KK". ukinut je isusovaki red. 7n je bio o)ćenito ukinut od strane )a)e na )ritisak nekih euro)skih v%adara ;Poruga%, G)anjo%ska: jer su s4atra%i da i4 se isusov8i )revie 4ijeaju u )o%itiku. Gko%e )restaju biti isusovake, u ustrijskoj =onarhiji ih )reuzi4a dr/ava i one )ostaju dr/avne. >ako6er )reuzi4a i sveui%ite. >reba%o je na)raviti )reustroj isusovakih ko%a u dr/avne. 3 2agrebakoj kade4iji su )rete/no )redava%i i da%je bivi isusov8i. Privre4eno stanje - Bra%jevska akade4ija znanosti. 1KK'. austrijske v%asti u eu su )okua%i re5or4irati ko%stvo. (a4etanje jednog novog )rogra4a. +ku)a s to4 re5or4o4 se )okua%a )rovesti i ger4aniza8ija, uvesti 4jesto %atinskog nje4aki jezik. jako 4nogo uz =ariju >ereziju sudje%uje njezin sin osi) II. 7n je i4ao ve%iku u%ogu u ger4aniza8iji. &er4aniza8iji su se osobito odu)r%i =ad/ari i Hrvati. 1KKK. donosi se novi )rogra4 za 4ad/arski dio ustrijske =onarhije. 2a taj dio se )ravi )oseban )rogra4 za %atinski jezik. Donosi se jedan novi sustav. >aj )rogra4 zove se “ !atio Educationis”, te4e%j nastave, obrazovanja. >o je debe%a knjiga. Pot)una reorganiza8ija
ko%stva, donek%e na tetu 2agreba. 3 ovvo4 dje%u =onarhije )ostoji sa4o sveui%ite u udi4u ;sveui%ite iz >rnave se%i u udi4:. 2agrebako sveui%ite gubi one )ov%asti8e iz 1K. sto%jeća. Postoji )et akade4ija# >rnava, Po/un, e, udi4)eta i 2agreb. edna je u 61
2agrebu. kade4ija i4a ni/i rang od sveui%ita. 2a taj dio je dovo%jno jedno sveui%ite. 3 2agrebu )ostoji akade4ija koja je sada sta%na, no ona i4a 4anja )rava. 3 >rnavi ostaje akade4ija, u udi4 su )rebaeni )ro5esori iz >rnave. Prebaena je i zvjezdarni8a, a u >rnavi ostaje 4anja zvjezdarni8a. 3 udi4u je sveui%ite osnovano u staro4 kra%jevsko4 gradu, dvorani. 1K". osi) II. vri )rostornu reorganiza8iju. 7n u kra%jev dvor s4jeta ad4inistrativne ustanove i )reba8uje sveui%ite u Petu. 2vjezdarni8a je osta%a u udi4u. Iz >rnave su do%i )ro5esori Teiss ;udi4, zvjezdarni8a:, >au8her ostaje u >rnavi kao ravnate%j zvjezdarni8e. Horvat )redaje 5iziku u udi4uAPeti. osi) =itter)a8her )redaje 4ate4atiku. (eki od )ro5esora dobijaju asistente. Horvat dobija dva asistenta# I(a#a
Pask(i4a ;ro6en u +enju:. 7n je i4ao vr%o ve%iku u%ogu kasnije. =itter)a8her 1K91. u4ire. +ada se Paskvić natjee za njegovo 4jesto i dobija 4jesto )ro5esora 4ate4atike. (a zvjezdarni8i je ravnate%j Teiss koji organizira zvjezdarni8u u sk%o)u sveui%ita, uzi4a asistenta koji se zove 5$a#*o B$'#a. ?o6en je u 2agrebu. 1K9. 5ran8uska revo%u8ija. 3 austrijsko4 teritoriju bi%o je odjeka tih doga6aja. (eki )ro5esori bi%i su sk%oni 5ran8uskoj revo%u8iji. Do%o je do 4une situa8ije. 2abrana )ri4anja knjiga izvana osobito iz 0ran8uske. Pre)orueno je da se )restane )redavati Bantova 5i%ozo5ija jer je njegov subjektiviza4 s%iio na %ibera%iza4 i s%obodarske ideje iz 0ran8uske. Horvat )ie jedno dje%o u koje4 kritizira Banta. av%jaju se )ristae jakobina8a. >u se )ojav%juje jedan bivi 5ranjeva8 I+#*at )a$ti#o(i4, hrvatskog )orijek%a. Pristaa jakobina8a. 7n je 1K9*. )ogub%jen. Paskvić /e%i otići sa sveui%ita da se u4irovi. 2bog )o%itikih raz%oga. Paskvić dobija 4irovinu i od%azi u e. 7staje )razno 4jesto gdje se natjee 0ranjo runa i dobija njegovu katedru. 3 to vrije4e Horvat ide u 4irovinu. (jegovo 4jesto dobija o)et jedan Hrvat Josi& 5$a#*o Do%i# iz 2agreba. +%obodna 4jesta na zvjezdarni8i gdje do%azi o)et Hrvat )i$ko Da#i*"l Bo+da#i4 iz Ciroviti8e. 7n )ostaje austrono4 na zvjezdrni8i, no ubrzo se obo%io i u4ro. Paskvić je bio u eu, &oti ;istona (je4aka:. >ra/i da ga se reaktivira na 4jesto zvjezdarni8e. Postaje ravnate%j zvjezdarni8e. (astava na sveui%itu u udi4u i Peti. ?atio $du8ationis je zahtjevao 4odernu nastavu. +vi su )ro5esori netonov8i. 3tje8aj, )raktina nastava i )ri4jene. Pod utje8aje4 0ran8uske, u to vrije4e )rosvjetite%jstvo je dove%o do )ro4jena u nastavi, otvorene in/injerske ko%e. >o se doga6a i u drugi4 ze4%ja4a - Ita%iji i ustrijskoj 4onarhiji. I na )adovansko4 sveui%itu se uvode in/injerski s4jerovi. 7tvara se )oseban ko%egij u Ceroni koji je odgajao 62
asnike in/injere. Cisoka ko%a u Ceroni, u njoj je )ostav%jen A#to# )a$io Lo$+#a ALornjaA. >vrdi%o se da je ro6en u Bninu, no to je bi%a )ogreka. ?o6en je b%izu Cerone ;@erera:. (jegov ota8 je doao kao asnik 4%etake vojske u Bninu, )a je nton )roveo )uno godina u Bninu. Gko%ovan je u Padovi. Pos%ije toga stu)a kao zavreni in/enjer u vojsku ;hrvatsko konjanitvo “/avaleria /roata”:. >o nije s%uajno. 7n tu dje%uje kao in/enjer u Da%4a8iji. akon toga je i4enovan za )ro5esora u Ceroni. Pobornik novih in/injerskih ideja. 3 Ita%iji )ostoje ve%iki utje8aji tih 5ran8uskih ko%a in/injerskog s4jera. 3 sk%adu s ti4e i na udi4sko4APetansko4 sveui%itu osniva se )osebni s4jer in/injerski-geo4etrijski institut. (a to4 institutu )redaju svi hrvatski )ro5esori. 7ni odgajaju )rete/no in/injere koji svoje znanje te4e%je na 4ehani8i. (a to4 institutu je studirao i ogdanić. Pro5esori su )isa%i 4noge ud/benike. =itter)a8her je )isao neke ud/benike iz 4ate4atike na %atinsko4, Paskić je to )revodio na nje4aki. Pisao je i svoje ud/benike. =nogi tekstovi su osta%i u ruko)isu. Horvatov ud/benik je bio )oetak. 7n je na)isao neko%iko ud/benika i za)oeo 4noga in/injerska istra/ivanja. Horvat se u svoji4 stavovi4a 4ijenja u odnosu na one u >rnavi. 7n je bio netonova8. 7n revidira svoje ud/ebnike. Pos%ije 1K9F. sve se vie 4odernizira. Pos%ije 1KKK. ne do%azi sa4o na zagrebaku akade4iju do )ro4jena nego i u 5ranjevaki4 ko%a4a. 7ni )ot)uno 4oderniziraju nastavu. 7ni koriste sve )rije navedene ud/benike. Potkraj sto%jeća ne4a raz%ike u nastavi u 5ranjevaki4 i bivi4 isusovaki4 ko%a4a.
5LOGISTONSKA TEORIJA 1. sto%jeće je razdob%je )rosvjetite%jstva i jakobina8a. 3 Hrvatskoj Bra%jevska akade4ija znanosti, to je skro4ni izvor znanja. I da%je su Hrvati di)%o4ira%i u eu, Peti. 3 sa4oj Hrvatskoj sa4o )ojedin8i se bave )rirodni4 znanosti4a ;Pavao >a%er i u%ije aja4onti:. (a sa4o4 sveui%itu )redaju bivi isusov8i ;eJ jezuiti:.
5lo+isto#ska t"o$i*a < Jocha# Joachi% B"ch"$ E$#"st Stahl 1EE9. J0 B"ch"$ nastoji objasniti strukturu tvari “ Physica sustarranea”. >ri osnovne tvari koje grade sva tije%a, e8her i4a tri ze4%je# 1. stak%ena ze4%ja
daje vrstoću 63
!. /ivina ze4%ja
svojstvo ta%jenja
". 4asna ze4%ja
svojstvo za)a%jivosti
=asnoj ze4%ji G0E0 Stahl dao je i4e 5%ogiston. 3g%jik U je skoro isti 5%ogistonj, nastaje 4eta%. Postoje tri g%edita o 5%ogistonskoj teoriji# 1. +tah%ovo g%edite - 5%ogiston je )rin8i) tvari !. 5%ogiston se 4ora izo%irati, to je vrsta ze4%je ;1K*F-: ". )ogrena teorija je dove%a do novih otkrića ;n)r. otkriće )osebnog )%ina, ug%jik dioksida: Postoji neto u zraku to dje%uje. +ve to )ostoji sadr/i etiri e%e4enta# ug%jik, vosik, kisik i duik. 7tkrivanje novih )%inova. )ro4atra se sastav zraka. Bisik ;7: jo nisu )oznava%i. Codik ;H: je drugi )%in koji je otkriven. (azva%i su ga za)a%jivi4 zrako4. Duik ;(: je veo4 otrovan u e%e4entarno4 stanju. (akon duika konano je otkriven kisik 1KK'. Jos"&h P$i"stl; - aer de. 7n ga je otkrio iz /ivinog oksida. Povećanje4 te4)erature nastaje /ivin oksid. (akon "FF stu)njeva @e%zijusa nastaje ista /iva. >ada Priest% dobija kisik. Priest% je te godine )utovao u Pariz A#toi#" La'$"#t La(oisi"$'. 1K9'. Priest% je gi%jotiran. Lavoiser je )onovio Priest%ev )okus. 7n je )ri4ijenio novu kvantitativnu 4etodu u znanosti. De5%ogista8ija. 1K9. “$snove kemije”. od te godine do%azi do re8e)8ije suvre4ene ke4ije anti5%ogistonske teorije. 1K9!. tab%i8a e%e4entarnih tvari koje )ostoje u sva tri 8arstva )rirode# rudno, /ivotinjsko i bi%jno. Lavoiser je nabrojio "" e%e4enta. (a )oetku svoje tab%i8e stavio je to)%inu i svjet%ost. 7ni ne4aju te/inu, a%i sudje%uju u ke4ijski4 reak8ija4a. 2akon o odr/avanju 4ase, neto ne 4o/e nastati iz niega.
R"c"&ci*" @lo+isto#sk" t"o$i*" ' d*"li%a h$(atskih #a#st("#ika 0%ogiston, unutarnja to)%ina, unutarnja energija tvari. >ri 5aze 5%ogistonske teorije# 1. 5%ogiston kao za)a%jiva tvar !. 5%ogiston kao jedna vrsta ze4%je ". 5%ogiston kao )%in 64
R'"$ Bo7ko(i4, tu4aenje 5%ogistonske teorije. +u4)orna su)stan8a bi%a je goriva su)stan8a. 2ato kad /ari4o kovinu ona os%oba6a 5%ogiston, zato je te/e ono to dobiva4o, a 5%ogiston iz%azi iz tog esti8e se )reras)odje%e, gustoća je veća. esti8e vatre, svjet%osti u%aze u taj 4eta%. 1K'K. ?as)rava o rjetkoći suneve svjet%osti. oković je izraunao da je suneva svjet%ost )revie rijetk da bi uzrokova%a )ovećanje te/ine 4eta%a. (egativna te/ina 5%ogistona +u4)orna su)stan8a se ravna )o )osebno4 zakonu. +vojstvo tvari. Borjeni okovićevog g%edanja# Ro!"$t Bo;l" “The optical chemist ”, 1EE1N Isaak
N">to# i P"t"$ (o# )'ssch"#!och. Pa(ao Thal"$ ;1K"*-1FF:, isusova8 koji je doao iz Insbru8ka u ustriji. 1K'K. na)isao je )rvi ud/benik. 1K*K. “Uvod u pravu kemiju ”. Dje%o je )odije%jeno na tri dije%a# o rudno4, bi%jno4 i /ivotinjsko4 8arstvu. +rednja teorija 5%ogistona je )osebna ze4%ja. Posstoje tri osnovna )oe%a. +vaka tvar se 4o/e konano raz4no/iti. >ab%i8a a5initeta ;sk%onosti )re4a nekoj )retvorbi:.
J'#i*" Ba*a%o#ti ;ro6en je u +)%itu, 1K''-1FF:. 1K'. na)isao je )rvi u sjevernoza)adnoj Hrvatskoj, a drugi u Da%4a8iji ruko)isni ud/benik ke4ije. >a dje%a su osta%a u ruko)isu. aja4onti )ri)ada ". 5azi 5%ogistonske teorije ;5%ogiston kao )oseban )%in. io je )oznat kao sk%adate%j. Gko%ovao se u nadbisku)sku)sko4 sje4enitu u +)%itu. +tudira 5i%ozo5ski teaj na 2agrebako4 sveui%itu. (akon toga od%azi na studij u Padovu gdje studira 4edi8inu. $)ide4ija kuge. =nogo je )utovao. &radski %ijenik na Hvaru. 1K99. i4enovan je za gradskog %ijenika u +)%itu. Do)isivao se sa %berto4 0otiso4 ;na)isao je )uto)is: s koji4 je )utovao. Dje%o “ "ecedna #irka dodataka i promjena na%injna od Mau3uera na prvo i#danje njegova rje%nika i s napomenama Scopolija u istom rje%niku ”, 1K'. Jos"&h )a''"$ ,
)ro5esor ke4ije u Parizu. (a)isao dje%o “ Di#ionario de chimica ” ;Be4ijski rjenik:, kojeg je sa 5ran8uskog na ta%ijanski )reveo Sco&oli. 7d ! svezka =auSueova rjenika +8o)o%i je na)ravio 1F svezaka. Do)unio je njegov rjenik sa novi4 saznanji4a. 3 to vrije4e se )ostu)no na)uta 5%ogistonska teorija. 1K9. “ $snove kemije” A#toi#"
La'$"#t La(oisi"$a, te se to4 godino4 na)uta 5%ogistonska teorija. 1K9!. Lavoisierovo dje%o na nje4aki je )reveo Hai$%stadt, na)utanje 5%ogistonske teorije u (je4akoj. 65
Josi& 5$a#*o Do%i# ;1K*'-119:, ro6en u 2agrebu. io je 5%ogistonski ke4iar. +4atraju ga o8e4 e%ektrotera)ije ;jedna u%i8a u Cra)ću nosi njegovo i4e:. 1KK". ukinut je isusovaki red )a do%azi u 2agreb. 7d%azi na sveui%ite u >rnavi, biva asistento4 Ivana Horvata. 1KKK. di)%o4iro je u >rnav. Iste godine to sveui%ite od%azi u udi4. 1KKK-1KE dje%uje u &ijoru. 1KE. od%azi u Peuh. 1K91. u Peti nas%je6uje Horvata. 1FF. je i4enovan za zagrebakog kanonika. 1K'. “Fi#ikalna rasprava o postanku& naravi i koristi umjetnog #raka”. 3 svo4 dje%u je sa/eo sva istra/ivanja . Prist%ja u )et svezaka “ Pokusi i opa0anja o ra#li%itim vrstama #raka ”, London. Do4inovo dje%o je )odiej%jena na dva dije%a#
1. )ostanak i narav a: o)ćenito o )ostanku i naravi b: o nitratno4 zraku 8: o vezano4 zraku d: o za)a%jivo4 zraku ;vodiku: e: o 5%ogistonsko4 zraku ;duiku: 5: o 4inera%no-kise%o4 zraku g: o %u/nato4 zraku !. )ri4jena, o koristi u4jetnog zraka a: o endio4etriji b: o uvjeti4a kise%ih voda 8: o zrano e%ekrinoj svjeti%j8i i )u8i d: o aerostatu e: o novoj vrsti )neu4atskih )u4)i 5: o izvrsni4 )o4aga%i4a za disanje g: o osta%i4 koristi4a u4jetnog zraka (edugo nakon objav%jivanja ove knjige Do4in je odba8io 5%ogistonsku teoriju. 1KKE. od%azi u Peuh i bavi se )ri4jeno4 staitinog e%ektri8iteta. 1KK9. “ Tuma%enje ljetnog elektriciteta”.
1E"*. osnovano je sveui%ite u >rnavi i to sveui%ite 1KKK. se%i u udi4. Do 1K'. udi4 i eta su dva grada. Iz udi4a se 1K'. se sveui%ite se%i u Petu. 3 okviru 5izike ;)hsis < nauk o )rirodi: se )redaju )rirodne znanosti.
Od$a a#ti@lo+isto#sk" t"o$i*" < La(ois"o(" t"o$i*" 66
L*'d"(it )itt"$&ach"$ ;i%je, 1K"'-11':. 1K9!. )rihvaća tu suvre4enu teoriju. Predavao je gos)odarstvo i tehno%ogije na sveui%itu u Peti. +tudirao j u >rnavi. +tudij teo%ogije u eu. Pro5esor teo%ogije, 5i%ozo5ije u eu ;@o%%egiu4 >erezijanu4:. 1KK. godine je doktorirao. Predaje na Peti. 3 to vrije4e na Peti dje%uju braća =itter)a8her, 0. runa, .0. Do4in. 7bjavio je dosta dje%a. “ $ prirodoslovnom #emljopisu #emaljske kugle ”, 1K9', “Technologia oeconimica”, “Priru%nik prirodopisa” 1K99. Prvi autor u )ro4oviranju te nove teorije. Dosta se bavio agriku%turo4. (a)isao je “ Putopis po Slavoniji ” kada je )osjetio +%avoniju s =atijaso4 Pi%ero4 ;ustrija:. Pozva%i su ih da istra/e )odze4ne )o/are kraj Po/ege. Istra/i%i su bi%jni, 4inera%ni i /ivotinjski svijet +%avonije, i o to4e su )isa%i u dje%u. Drugi dio dje%a govori o obiaji4a %judi u +%avoniji. Dje%o je objav%jeno 1K". u udi4u.
Josi& )itt"$&ach"$ ;1K"9-1K:, )ro5esor 4ate4atike na sveui%itu u Peti. Isusovaki red, ko%ovao se u Peuhu i &oru. +tudirao i di)%o4irao 5i%ozo5iju u >rnvi i &razu. edno vrije4e je )redavao u +o)ronu. 1KE. doktorirao je viu 4ate4atiku na eu. 1KK". ukinuće isusovakog reda, i4enovan je za )ro5esora vie 4ate4atike na sveui%itu u >rnavi. (jega je nas%ijedio senjanin Ivan Paskvić, kojeg je kasnije nas%ijedio zagre)anin 0. runa.
G$+'$ P"7tali4 ;1K**-1F9:, 2agrebaka akade4ija. 1K9. )rihvaća anti5%ogistonsku teoriju. 7d 1FE. na 2adarsko4 %i8eju do%aze 0ran8uzi koji donose nove ud/benike. 0ranjeva8 ;ko i . =artinović i =.P. Batanić:. 3g%avno4 su )redava%i na visoki4 5ranjevaki4 ko%a4a. 0ranjevaki red u Garengradu kod I%oka. +tudirao je 5i%ozo5iju na Po/ekoj visokoj ko%i. 7d 1F1-1F* )ro5esor )rirodnih znanosti je na =ohau. 1FE. i4enovan je gvardijano4. 19F*. teze iz )rirodos%ov%ja “ Positiones philosophioes ienalis ”. 7draz teorije u Dubrovniku.
B"#"dict Sta; dovodi )ijariste koji 1KKK. osnivaju )ijaristiki ko%egij u Dubrovniku. sastoji se od )et stu)njeva# 1. ko%a te4e%ja, biti !. gra4atika ". sintaksa '. hu4anistika ko%a *. )rirodos%ovna ko%a 67
>eza koju su brani%i tri dubrovana# Luka &uetić, =atija Lujo 2a4anja i =atija Bsaver 2a4anja. “ "kademska rasprava o #ajedni%kom #raku 4oi%nom #raku5 #a gospodu 6uka 1u%eti'& Matija 6ujo *amanja i Matija 7saver *amanja& studente filo#ofije i matematike ”. Podije%jeno je
na 1! )og%av%ja, "* strani8a, a navedena su "" )okusa. 0%ogiston - ota)ajuća si%a zraka. 2agrebaka akade4ija znanosti, ute4e%jite%ji su isusov8i. Prvo je to bio dvgodinji studij koji je )rerastao u trogodinji studij. 1EE9. L"o&old I0 dao je sveui%ino )ravo 2agrebakoj akade4iji i uzdigao ga na rang sveui%ita. (o ovo nije bi%o u )raksi, nego sa4o na )a)iru. I da%je su studenti 2agrebake akade4ije od%azi%i van Hrvatske, u e i Petu kako bi ta4o brani%i svoj di)%o4ski rad. >ek 1K'. kade4ija )ostaje 4oderno sveui%ite ; 5$a#*o Joisi&
I0:. Prvi )ro5esori na sveui%itu# ntun Buke8 ;1KK"-1KKE:, )ro5esor 5izike. uraj Gu8 ;1K91F':, &abrie% Ca%eić ;1F'-1F*:, ntun +u5%aj ;1!E-1"' :. 0%ogistonska teorija, vezana sa rado4 Do4ina. 5$a#*o B$'#a. ?o6en je u 2agrebu. 1K'*. stu)a u isusovaki red koji je 1KK". ukinut. ?adi u budi4skoj zvjezdarni8i kao astrono4. io je asistent. 3 >rnavi je osta%a 4a%a zvjezdarni8a. runa je )ro4atrao novu zvijezdu na nebu koju je kasnije nazvao 3ran. 7dre6uje ze4%jine koordinate u svrhu ure6ivanja ze4%jo)isne karte. 2e4%jo)isne koordinate odre6uju se astrono4ski4 )ute4, no teko je odrediti ze4%jo)isnu du%jinu. 3s)oredba vie )odataka raz%iitih zvjezdarni8a. runa je asistent Teissov i zajedno su radi%i. edan i drugi su )ro4atra%i istu )ojavu i tako su us)ore6iva%i dobivene )odatke. "iss je i4ao drugi zadatak, 4ate4atika 4jerenja. =anhei4 ;grad u (je4akoj, )rvo 4ate4atiko drutvo u $uro)i:. +aku)%jao je sve )odatke. 1K*. Teiss je ustroj 4ate4atiki4 4jerenja )reuzeo od runa i on ih je dostav%jao u =anhei4. Teissa je nas%ijedio >au8her. unina u%oga u radu na 4etodo%oko4 4otrenju bi%a je vr%o va/na. runa je kasnije na)ustio zvjezdarni8u, s%obodno 4jesto na sveui%itu za 4ate4atiku. Pie skri)te iz hidro4ehanike.
)i$ko Da#i"l Bo+da#i4. Dobio je runino 4jesto na zvjezdarni8i. 7n je dosta 4%a6i od rune, ro6en je 1KE1. u Ciroviti8i. 3io je na zagrebakoj akade4iji. Basnije je studirao u Peti. (jegov /ivot )rije do%aska na udi4sku zvjezdarni8u, bio je )ro5esor 4ate4atike u Ce%iko4 Caradinu. =jernitvo, )re4jeravanje t%a. 7n je u )oetku i4ao drugu u%ogu. (jegova /e%ja jest da izdaje novine na hrvatsko4 jeziku. (o to se nije ostvari%o. Pokretanje )isanja 68
o)ćesvjetske )ovijesti na hrvatsko4 jeziku “ Doga2aji svijeta ”. Izaao je sa4o )rvi svezak najstarije )ovijesti. 3s)ijeva dobiti sti)endiju za usavravanje u astrono4iji u eu. 7d%azi u e. runa tada od%azi iz zvjezdarni8e te ogdanić do%azi na njegovo 4jesto. ogdanić je doao kaod je >au8her bio ravnate%j i s nji4 vri odre6ena 4otrenja. &%avni )rob%e4 koji je )ostav%jen jest izra6ivanje novih ze4%jo)isa i 4jerenje ze4%jo)isnih koordinata. Pokrenuto je izdavanje ve%ike karte =a6arske i Hrvatske. 2adu/enje za tu izradu dobiva asnik austrijske vojske Li&sk;. Barta se radi od karata seg4enata )ojedinih )odruja. 7n se za%a/e da dobije )oznatog astrono4a iz &ote ;(je4aka: Zach A@ohA. udi4 je bio koz4o)o%itski grad i tada je u nje4u bi%o jako )uno (ije4a8a i Hrvata. (ije bi%o dovo%jno odrediti sa4o kordinate gdje su zvjezdarni8e ;udi4, =i%ano, >rnava:, treba%o je da astrono4i krenu na )ut. a g%avnog )o4agaa Li)sk odre6uje ogdanića, te ogdanić kreće u Hrvatsku, iz udi4a u ?ijeku. 7dredio je da će )oeti svoja 4jerenja na >rsatu. >a4o vri svoja )rva 4jerenja. Codi dnevnik u koji unosi )odatke, gdje is8r)no )rikazuje svoj rda. +ta%no izvjetava u udi4. >a )is4a u)ućuje i jedno4 )ro5esoru na budi4sko4 sveui%itu
Sch"di's'. 7n obavjetava +8hediusa u o)irni4 )is4i4a, koji ih a%je 2a8hu koji ga objav%juje u svo4 aso)isu. ogdanić nakon ?ijeke kreće u Bar%obag gdje odre6uje kordinate Bar%obaga. (o i4a dosta )otekoća zato jer i4a dosta 4ag%e i to je s4eta%o za )ro4atranje. 3z ve%iki na)or je dovrio svoja 4jerenja. 7d%azi u Dubi8u, kasnije u Ciroviti8u, )a u 7sijek. 2avrio je u Petrovaradinu, 2e4unu. +ada se doga6a neto neugodna. ogdanić je dobio u)a%u )%uća, radio je noću te se is8r)io. (a)os%jetku dobija tuberku%ozu. 34ro je u 'F. godini. 1FE. Li)sk koristi njegove )odatke i izra6uje kartu =ad/arske i Hrvatske. (o na toj karti ne4a ogdanićeva i4ena.
I(a# Pask(i4, ro6en je u +enju. Postao je sveenik, ne isusoova8, u zagrebakoj bisku)iji. 2avrio je studij u &razu. ira%i su najs)osobnije kako bi i%i na usavravanje. Paskvić je odre6en da ide u udi4 da s)e8ija%izira 4ate4atiku. Postaje asistent Horvata. Paskvić dje%uje na sveui%itu kao )ro5esor 4ate4atike. 7n se si%no anga/irao na radu s ud/beni8i4a. (ovi )ristu), 4ate4atika obrada 4ehanike. 2a raz%iku od drugog asistenta radi na )ot)uno drugaiji suvre4eni nain. 1K9F, nako4 5ran8uske revo%u8ije ;1K9.: do%azi do )o%itike krize na sveui%itu. Paskvić na)uta 4jesto )ro5esora, tra/i u4irovjenje radi bo%esti, no to je bi%o vr%o u)itno. 7n u4irov%jenje dobija. Paskvić od%azi iz Pete i ide u e, ta4o za)oinje )ot)uno drugaiji /ivot, )oinje se baviti astrono4ijo4. 3 vezi sa ti4 rado4, on stu)a u kontakt sa 2a8ho4. 7d%azi 2a8hu na njegovu zvjezdarni8u da sura6uje s nji4e, u 69
&othu ;(je4aka:. Postaje suradnik 2a8hu koji ga )otie na ode6ena istra/ivanja. Cjerojatno na )oti8aj 2a8h odre6uje kordinate odre6enih 4jesta. 1F!. u4ire ogdanić, sada Paskvić tra/i 4jesto asistenta. Po%o/aj zvjezdarni8e nije bio )ogodan. Paskvić od%uuje 4aknuti zvjezdarni8u iz udi4a. Izgra6uje zvjezdarni8u na brdu i o)re4a je najsuvre4eniji4 instru4enti4a. Danas je izgra6ena treća zvjezdarni8a, da%eko izvan grada udi4a. Paskvić je i4ao )rob%e4a na zvjezdarni8i, K%"t ;+%ovak: doao je u sukob sa Paskviće4. ?azvi%a se ve%ika )o%e4ika. edan od ve%ikih nje4akih astrono4a, 4ate4atiar
Ga'ss. + nji4 je Paskvić bio u kores)oden8iji, do)isiva%i su se o znanstveni4 )rob%e4i4a. Paskvić je htio uzeti novog asistenta i on se obratio &aussu da 4u )re)orui nekog astrono4a. e nije /e%io )ristati na (ije48a, /e%io je da asistent Paskvićev bude ustrijana8. C%ast je na4etnu%a Paskviću asistenta Lit$o(a, koji je tako6er bio )oznati astrono4.
I+#*at )a$ti#o(i4 , ro6en u udi4u 1K**-1K9*. (jegovo etniko )orijek%o je u)itno, otvoreno. =artinović je bio u hrvatsko4 krugu. 3 udi4u je )ostojao 5ranjevaki sa4ostan. +redite hrvatskih 5ranjeva8a, )ro5esora. 3 to4 sa4ostanu je bio =.P. Batanić koji je bio )rijate%j =artinovića. =artinović u%azi u 5ranjevaki red i u hrvatski sa4ostan i ta4o se ko%uje. Ga%ju ga u +%avoniju, gdje )ostaje kasnije )ro5esor. 7bjav%juje svoje tezarije. =artinović nije zadovo%jan sa )ri)adnoću redu, te stroga redovnika stega te 4o%i da ga se ot)usti iz 5ranjevakog reda. Postaje vojni ka)e%an ;svjetovni sveenik:. Interes )re4a 4ate4ati8i i 5izi8i. Postaje )ro5esor na akade4iji u Lavovu ;)ri)ada ustrijskoj =onarhiji, danas 3krajina:. 3 to vrije4e se )okuava natje8ati za niz katedri, tada ga Leo)o%d II. )oziva na dvor za dvorskog ke4iara. (akon s4rti Leo)o%da II. stu)a u ne4i%ost. Postaje )ro5esor 5izike i )ie ud/benike i 4noge ras)rave. 1KFA9F. 7n je netonova8, s%ijedi okovićevu teoriju u 4nogi4 )itanji4a. 7d%azi u Petu nakon Horvata. Do4in dobija to 4jesto, =artinović se %juti zbog toga. Pot)uno se )osvećuje )o%iti8i, )ristaa jakobina8a. 3hićena je kasnije gru)a jakobina8a, a s nji4a i =artinović kad vo6a jakobinske zavjere, te je )ogub%jen 1K9*. (a)isao je “Uvodne lekcije i# fi#ike ” u koji4a je obradio sve )rirodoznanstvene s)oznaje koje su )ostoja%e do tada u $uro)i. C%adari#
a: Leo)o%d I. ;1E*K-1KF*: 8: Bar%o III. ;1K11-1K'F: d: =arija >erezija ;1K'F-1KF: 70
e: osi) II. ;1KF-1K9F: 5: Leo)o%d II. ;1K9F-1K9!: Isusovaka akade4ija nakon ukinuća isusovakog reda 1KK". godine. Isusovaka ;2agrebaka kra%jevska akade4ija znanosti: 1EE9-1*F. 1K'. ute4e%jen je 4udros%ovni ;5i%ozo5ski: 5aku%tet. (akon rata se odvojio u dva 5aku%teta, 5i%ozo5ski i )rirodos%ovno 4ate4atiki 5aku%tet. 1K'. )ost)re)orodni )eriod, ne4a visokoko%ske nastave. 1K9. J'$a* -'+ na)isao tezu “Phlogiston non existit ” , to je godina na)utanja 5%ogistonske teorije i )rihvaćanje Lavoiseove teorije ;anti5%ogistonske teorije:. 3d/beni8i na zagrebakoj akade4iji su ug%avo4 s%ovakih i austrijskih autora. 3d/beni8i su )odije%jeni na one iz o)će i one iz )osebne 5izike. Basnije su se ta dva )odruja s)oji%a. (ajvie se koristio ud/benik I(a#a Ba&tista Ho$(ata ”Elementa phisicae” ;7snove 5izike:, 1K9FA9'. Po Horvatovo4 ud/beniku hrvatski su sastav%ja%i svoje teze. (a zagrebakoj akade4iji znanosti )ro5esori su tiska%i svoje teze. Prve teze je )isao ntun Buke8. 7n je na)isao i )a45%et )rotiv Do4ina zbog njegove teorije o %ijeenju statiki4 e%ektri8iteto4. 3 kade4iju su već )rije )rodrije%e ideje Des8artesa, sada )rodiru (etonova g%edita i g%edita o ;anti:5%ogistonskoj teoriji. ntun Buke8 nije zastu)ao okovićevu teoriju. 3 Da%4a8iji na kraju 1. sto%jeća )ostoji sna/an utje8aj )rosvjetite%jstva. 1K9K. )ada =%etaka ?e)ub%ika, koju je %ikvidirao (a)o%eon ona)arte. Da%4a8ija )ada )od v%ast ustrije. ustrija uvodi u Da%4a8iju ko%ske )ro)ise kakve je i4a%a u sjevernoj Hrvatskoj. 3 to doba je bi%o )ar gi4nazija. 7staju ta%ijanski )ro5esori. 1FE. do%aze 0ran8uzi koji su )ak drugaiji od ustrijana8a, zatek%i su dvije ko%e. &enera%ni )roviduro Vic"#o Da#dolo koji je )otvdio osnivanje novog teaja osi4 već )ostojećeg u 2adru, u >rogiru ;4edi8inski teaj:. 7d 1FE. Dando%o osniva 5i%ozo5ski teaj za )rirodne znanosti u >rogiru. >eajevi su ute4e%jeni )o ug%edu na 5ran8uske visoke ko%e. Da je 5ran8uska v%adavina osta%a du/a, ona bi bi%a )ozitivna za razvitak znanosti, a%i ne i za )o%itike )ri%ike. 11*. od%azak 0ran8uza. uveni etvero%ist hrvatskih uenika u ?i4u# ?u6er oković
enedi8t +ta
?aj4und Bunić 71
ernard 2a4anja
&%avni 8entar obrazovanja bio je ri4ski, a%i u 1K. i 1. sto%jeću do%aze drugi 8entri $ng%eska ;(eton:, te se )revodi sa eng%eskog na %atinski. ?u6er oković je bio )ro5esor ?aj4undu Buniću, a Bunić )ak )ro5esor ernardu 2a4anji. +ta je dje%ovao u Dubrovniku, vi%a +orkoevića. okvić je )rouio (etonovu 5i%ozo5iju, te ju je +ta u heksa4etri4a o)jevao. 2va%i su ga hrvatski Lukre8ije. +taeva dje%a# a: Des8artesova Des8artesova )rirodna )rirodna 5i%ozo5i 5i%ozo5ija ja u stihovi4a, stihovi4a, E knjiga, knjiga, 1K''. b: (etonova (etonova )rirodna )rirodna 5i%ozo5 5i%ozo5ija ija u stihov stihovi4a, i4a, 1F 1F knjiga knjiga Bad su Bunić i 2a4anja do%i u ?i4, oković ih je )red%o/io za %anove kade4ije. Bunić je is)jevao neko%iko stihova o ve%ebnoj za4is%i braće =ongo%5eier koji su )rvi %etje%i ba%ono4. 2a4anja je objavio )osbeno dje%o “ ,avis "eria” ;2rana %a6a 5 sa okovićevi4 ko4entaro4, 1K9*A1F". Že%io je )okazati da su isusov8i znatno ranije radi%i na zranoj %a6i.
EGZAKTNE ZNANOSTI U PRVOJ POLOVICI .F0 STOLJE2A U HRVATSKOJ Ceć je u u 1. sto%jeću sto%jeću do%o do stanovitog stanovitog na)redka u organiza8iji organiza8iji znanstvenog znanstvenog rada u Hrvatskoj, osobito u )og%edu visokoko%ske nastave. >o razdob%je 4o/e se stoga o8ijeniti kao razdob%je u koje4 )oinje, dodue jo skro4no, znanstveni rad u sa4oj ze4%ji, za raz%iku od raniji ranijih h sto%je sto%jeća ća kad se znanst znanstveno venoist istra/i ra/ivak vakii rad u Hrvata Hrvata odvijao odvijao ug%avn ug%avno4 o4 u strani strani4 4 znanstveni4 srediti4a. >o se razdob%je 4o/e jo okarakterizirati i kao razdob%je )rodora suvre4enih znanstvenih ideja u Hrvatsku, osobito )os%ije godine 1K*K. kad je ukinuta zabrana nauavanja o gibanju 2e4%je. 3kinuće4 isusovakog reda 1KK". )resta%i su rado4 isusovaki zavod zavodii u Hrvat Hrvatsko skoj,j, uk%j uk%jui uivi vi i 2agr 2agreb ebak aku u akad akade4 e4ijiju. u. =ari =arija ja >erezi erezija ja,, koja koja je već u )os%jednji4 godina4a )ostojanja isusovake kade4ije u 2agrebu donije%a vie ko%skih od%uka koje su i4a%e odjeka i na 2agrebakoj akade4iji, i4a%a je sada s%obodne ruke da )rovede svoje na4jere u re5or4iranju ko%stva. >o je, s jedne strane, bi%o )ovo%jno za njezine
72
re5or4atorske 8i%jeve, a%i je, s druge strane, na4eta%o i brzo rjeavanje ko%skih )rob%e4a, uk%juivi i )itanje nastavnika. 3 2agrebu je ta reorganiza8ija bi%a najte/a jer je tu )ostoja%a kade4ija kojoj je nekad 8ar Leo)o%d I. )odije%io sveui%ine )osv%asti8e. 7d4ah nakon ukinuća isusovakog reda od%ui%a od%ui%a je beka v%ada da kade4ija kade4ija nastavi s rado4, )a je zagrebaki zagrebaki bisku) Josi& Gal*'@ dobio zadatak da iste godine 1KK". sastavi novi nastavniki zbor )rivre4ene kade4ije na te4e%ju te4e%ju v%adinih u)uta. &a%ju5 je z )ro5esore )ro5esore 4ate4atike 4ate4atike i 5izike 5izike )ostavio )ostavio bive isusov8e, isusov8e, i to za 5iziku A#t'#a K'k"ca, a za 4ate4ati 4ate4atiku ku )a$ti#a Sa!olo(i4a. isku) &a%ju5 je odredio i knjige )o koji4a će )ro5esori )redavati, )a je za 5iziku )ro)isan ud/benik P. ia%da, a za 4ate4atiku ud/benik P. =aka. 7ba ud/benika bi%i su u stvari na kade4iji već u u)otrebi i )os%jednjih godina )ostojanja kade4ije kao isusovakog ko%egija, a bi%i su najistaknutiji ud/be ud/beni ni8i 8i toga toga doba doba na net neton onis istitik ko4 o4 te4e te4e%j%ju. u. 7v 7vi4 i4 izbo izbori ri4a 4a bio bio je 5or4 5or4ir iran an novi novi nastavniki zbo, a kade4ija je )rog%aena kao 2agrebaka kra%jevska akade4ija znanosti. &odina 1K9K. je bi%a )os%jednja godina u kojoj se 5izika dije%i%a na 5isi8a genera%is i 5isi8a )arti8u%aris, a ta je godina )os%jednja koje je Buke8 )redavao 5iziku na 2agrebakoj akade4iji. +%ijedeće godine nastu)io je novi )ro5esor J'$a* -'+ koji je uveo 4noge novosti u nastavi 5izike, a i )rekinuo sa s)o4enuto4 )odje%o4 5izike. 2a raz%iku od Buke8ovih teza, kod Guga se jako osjeća Do4inov utje8aj. Gug radika%no 4ijenja sadr/aj dotadanjih teza, )a u )og%edu sastava tvari zastu)a isto to i osi) 0ranjo Do4in. (ajva/niji doga6aj je Hrvatski narodni )re)orod koji je trajao od 1"*-1*F. 1"F. L*'d"( te4e%j%j L*'d"(it it Ga* “7ratka 7ratka osnova osnova horvats horvatsko ko slaven slavensko skog g pravop pravopisan isanja ja”, te4e hrvatskog knji/evnog jezika. (akon toga se )oe%o buditi gra6anstvo. Iste godine na &ornje4 gradu, )red 8rkvo4 sv. =arka ;kade4ijina 8rkva: izvedena je )o )rvi )uta &ajeva budni8a “.orvatov sloga i #jedinjenje ”. 1"*. godine iz%azi “ Danica -lirska ” ;Dani8a ;Dani8a Horvatska: u kojoj ne4a 4nogo radova iz )rirodnih znanosti, jer se naginje )ovijesti i knji/evnosti. I4a%a je )rvenstveno )atriotsko-)ro)agandnu na4jenu. 1". osnovana Cara/dinska itaoni8a. +%ijedeće, 1"9. godine osnovana je I%irska itaoni8a u 2agrebu. 1'F. otvoreno Hrvatsko narodno kaza%ite. 1'1. osnovano Hrvatsko-s%avo Hrvatsko-s%avonsko nsko gs)odarsko gs)odarsko drutvo drutvo sa zadatko4 zadatko4 una)re6ivanje una)re6ivanje4 4 )o%jo)rivrede )o%jo)rivrede,, a ute4e%jite% ute4e%jite%jj je J'$a* Ha'lik. >o drutvo izdaje g%asi%o “ 1ospodarski list ”. ”. 3 to
73
doba ne )ostoji )ostoji znanstvene znanstvene ter4ino%ogije. ter4ino%ogije. aso)is kasnije dobija )ri%og “Trudovi odsjeka #a naravoslovlje ”. 7d toga doba se tvori hrvatska znanstvena ter4ino%ogija.
3s)rkos a)so%ustiki4 te/nja4a za ger4aniza8ijo4 Hrvatske, u )oetku se nije dira%o u hrvatski jezik kao nastavni u ko%a4a. 2ato, bez obzira na )o%tike doga6aje, nastavi%o se s kroatiziranje4 ko%a u Hrvatskoj. Do godine 1*F. )ostoja%o je sa4o neko%iko 4ate4atikih ud/benika za )uke ko%e. 3 sk%adu s )otreba4a )ojavi%o se godine 1*F. dje%o iz )rirodnih znanosti “,aravopisje #a porau gimna#ijskih u%ionica ”. 1*". objavio je u v%astitoj nak%adi
Josi& Pa$ta7 “ Po%etno naravnoslovlje #a porau ni0ih #avodah i #a samouke ”, to je bi%o )rvo sa4osta%no dje%o iz )rirodnih znanosti objav%jeno tada u Hrvatskoj. V*"kosla( Gol'! )revodi s nje4akog ud/benik 0ranje =onika “Poruka o ra%unici #a ni0u gimna#iju ”, to su )rva dje%a na hrvatsko4 jeziku )rirodos%ovnog sadr/aja. +a srednji4 ko%a4a je u )og%edu hrvatskih ud/ebika bi%a 4nogo te/a situa8ija nego s )ukoko%ski4. 1EF. ute4e%jeno Bra%jevsko gos)odarsko drutvo u Bri/ev8i4a. 7d4ah nakon to je ukinut a)so%utiza4, )ristu)i%o se konstruiranju Hrvatskog sabora, iji su zastu)ni8i bi%i izabrani bez ikakva )ritiska. >aj je abor jednog%asno i ak%a4a8ijo4 )rihvat )rihvatio io )rijed )rijed%og %og osi)a osi)a urja urja +tross4 +tross4aer aera a da se osnuje osnuje ugos% ugos%ave avenska nska akade4i akade4ija ja znanosti i i4jetnosti u 2agrebu. 1EE. ute4e%jena je kade4ija znanosti, )redsjednik 5$a#*o
Ra6ki koji se za%a/e za narodnu znanost. ugos%avenska akade4ija ute4e%jena je s 8i%je4 da njeguje narodnu )ro%ost i da )otie istra/ivanja znanosti. 1EK. aso)is “7nji0evnik ”, ”, u sk%o)u kade4ije. Prve znanstvene ras)rave na%azi4o u radu kade4ije. 1K'. Bo+osl izdaje je “ .rvatsko8njem Bo+osla( a( -'l"k -'l"k izda .rvatsko8njema%ko8t a%ko8talija alijanski nski rje%nik rje%nik #nanstvenog #nanstvenog na#ivlja”. 3veo je kovani8e ;rijei koje je iz4is%io:, i%i je uveo tu6i8e iz s%ovakog ;vodik, kisik:,
nje4akog i%i ruskog ;)riroda: jezika. (aravos%ov%je - s%ovo o )rirodi ;znanosti koje tra/e uzrok stvari# 5izika, ke4ija:. Prvi )ro5esori su dije%o4 esi# a: Vi#ko D(o$ak ;1'-19!!:, )rvi )ro5esor 5izike b: Al"ksa#da$ V"l*ko( V"l*ko( ;1'K-1K:, ke4iar 8: G'sta( Ja#"6"k ;1'-1K:, ute4e%jite%j ke4ijeN ute4e%jio je “P%ivu” “ P%ivu” d: Boh'sla( Ji$'7 ;1'1-1*F1:
": Ka Ka$" $"ll B$' B$'si si#a #a
74
Pro5esori Hrvati# a: S&i$idio# B$'si#a ;1'*-19F:, )ro5esor zoo%ogije. Pred%o/io je osnutak “Hrvatskog )rirodos%ovnog drutva”, 1*. Pokreće aso)is “1lasnik hrvatskoga naravoslovnog izrazi zititi znan znanst stve veni ni aso aso)i )is, s, te se )rek )reko o njeg njega a $uro $uro)a )a u)oz u)ozna naje je sa dru)tva”, izra istra/ivanji4a u Hrvatskoj. Hrvatsko )rirodos%ovno drutvo izdaje aso)is “ Priroda”. Ca/an je i za osnivanje )rirodos%ovnog 4uzeja 1'E. godine. b: G*'$o Pila$ , )ro5esor geo%ogije 8: P"ta$ )atko(i4, )ro5esor geogra5ije d: )ati*a )"si4, )rvi rektor
Ut*"ca* &$os(*"tit"l*st(a ' H$(atsko* i Dal%aci*i Da%4a8ija je bi%a )od =%etako4 u)ravo4. Posebno u vezi sa ko%stvo4 situa8ija je bi%a dosta teka. i%o je vr%o 4a%o javnih ko%a, a takvih koje bi i4a%e 5i%ozo5ski teaj uo)će nije bi%o. 2ako se ni egzaktne znanosti nisu )redava%e u ko%a4a u Da%4a8iji. Pado4 =%etake ?e)ub%ike i do%asko4 austrijske v%asti 1K9K. u Da%4a8iju, do%o je do ve%ike )ro4jene jer je austrijska v%ast )roteza%a ko%ske )ro)ise i na Da%4a8iju. 3 Da%4a8iji se tada otvaraju neke gi4nazije ;2adar: sa 5i%ozo5ski4 teaje4. 3 Da%4a8iji je austrijska v%ast kratko traja%a, ubrzo ;1FE.: do%azi do 5ran8uske oku)a8ije. 2atek%i su na to4 )odruju sa4o dvije ko%e koje su i4a%e 5i%ozo5ski teaj, i to u 2adru i Dubrovniku. 0ran8uzi su tako6er 4nogo toga )renije%i u Da%4a8iju, su u sk%o)u toga 4ijenjao se )onovno ustroj. 3 2adru je us)ostav%jen %i8ej koji je i4ao karakter jedne visoke ko%e ;5aku%teta:. 2adarski %i8ej je i4ao vii rang od gi4nazije, a tijeko4 svog )ostojanja sve se vie )o organiza8iji )rob%i/avao strukturi sveui%ita, iako taj naziv nije nikad dobio. 1FE. genera%ni )rovidur Vi#c"#o Da#dolo )otvrdio je osnivanje 5i%ozo5skog teaja u >rogiru u koje4 se od tada )redava%a i 4edi8ina. >o >o je vr%o va/an doga6aj jer su 0ran8uzi uve%i jednu viu ko%u. 7ito je dak%e da su 0ran8uzi u nai4 krajevi4a )rove%i )ravu revo%u8iju u ko%stvu, kao i u ku%turi uo)će, a kako u krajevi4a )od =%eani4a nije bi%o nikakve tenden8ije 4oderniza8ije ko%stva, kojeg gotovo nije ni bi%o, to se 5ran8usko razdob%je 4ora s4atrati i )oetko4 4odernog g%edanja na u%ogu )rirodnih znanosti u ti4 krajevi4a. Dje%ovanje 0ran8uza u nai4 krajevi4a )otak%o je svakako sna/an znanstvebi )rogres, a%i je i)ak u jedno4 )og%edu bi%o i negativno, jer su jako 5avorizira%i dose%javanje >a%ijana u Da%4a8iju. Pro5esori zadarskog %i8eja 75
bi%i su gotovo svi >a%ijani, a i nstavnika 4jesta na %i8eju obino su se )o)unjava%a tako da se anga/irju ta%ijanski strunja8i. 0ran8uska v%adavina u hrvatski4 krajevi4a bi%a je kratka jer je već 11*. ustrija )reuze%a v%ast u Da%4a8iji i drugi4 )odruji4a nae ze4%je. 3 Da%4a8iji se )rovodi ko%ski ustroj kakav je )ostojao u ustrijski4 ze4%ja4a. “?atio $du8ationis”. 3 Da%4a8iji se osnivaju 4noge gi4nazije. +itua8ija se usk%a6uje s oni4 to je )ostoja%o u Habsburkoj =onarhiji. Gko%stvo. 7nakav ustroj ko%stva kao u Habsburkoj =onarhiji. >ada u svijetu, $uro)i do%azi do ve%ikih )ro4jena u ko%stvu. >e su se )ro4jene doga6a%e )rvenstveno u 0ran8uskoj ;1K9.:. 7snivanje novih ko%a ;)o%itehnika u Parizu:. 3 (je4akoj d%azi do ve%ikih )ro4jena )od utje8aje4 5ran8uskog ko%stva. (je4aka tada nije bi%a jedinstvena. (a)uta se onakav ustroj gi4nazija kakav je )ostojao# 5i%ozo5ski teaj - tri 5aku%teta ;)ravo, 4edi8ina, bogos%ovje:. 3 (je4akoj do%azi do )ro4jena na raz%iite naine. Braje4 )rve )o%ovi8e 19. sto%jeća do%azi do jaeg investiranja u )rirodne znanosti. 7no to se doga6a%o u (je4akoj i4a%o je ve%iki utje8aj na Habsburku =onarhiju i Hrvatsku. 3 Hrvatskoj je )osebna situa8ija - razdob%je )re)oroda ;1"*.: - duhovno, )o%itiko i ku%turno ujedinjenje Hrvata. 1'K. do%azi do va/ne od%uke Hrvatskog sabora o uvo6enju hrvatskog jezika u ko%e i u javnu u)otrebu. >ada sabor a%je do)is ;)itanje: )ro5esori4a da %i su s)osobni )redavati na hrvatsko4 jeziku. (a taj do)is većino4 je doao )ozitivan odgovor, većina je )ro5esora )otvrdi%a da će )redavati na hrvatsko4. I na zagrebakoj kade4iji je to bi%o is)itano. Do%azi do va/nog 4o4enta - )itanje jezika. Pojav%juje se utje8aj onoga to s edoga6a%o u (je4akoj u ustroju ko%stva. 1'K. sabor 5or4ira odbor koji je trebao reorganizirati ko%stvo u Hrvatskoj. >i4 je )rijed%ogo4 )red%o/eno da se ukine 5i%ozo5ski teaj, jer je bio )ri)re4a za sveui%ini studij, a%i je vre4eno4 izgubio svoj a4isao i svrhu. Prirodne znanosti i 5i%ozo5ija sada će se )redavati u sk%o)u 5aku%teta. 7dbor )red%a/e da se uvede stidij )o%itehnike kakav već )ostoji u 0ran8uskoj i (je4akoj. 1'. burna godina. 3 eu se )rire6uje re5or4a ko%stva koja ide na istu ovakvu s)o4enutu strukturu. Donosi se od%uka da se ko%stvo )ot)uno re5or4ira, kao u 2agrebu. 3 eu 1'9. do%azi do od%uke re5or4e ko%stva koju )revodi austrijski 4inistar )rosvjete L"o
Th'#. 1*F. zahvati%a je ta obnova i Hrvatsku. 3kida se 5i%ozo5ski teaj na zagrebakoj kade4iji, odnosno, )retvoren je u K. i . razred gi4nazije. +ada se teoretski u 2agrebu 4ora ustrojiti 5i%ozo5ski 5aku%tet koji )redvi6a takav )rogra4. =e6uti4, to se ne doga6a. eka v%ada 76
s)reava da se u 2agrebu osnuje sveui%ite )o novoj re5or4i, )od obraz%o/enje4 da nije )otrebno dva sveui%ita na jedno4 dije%u =onarhije ;sveui%ite )ostoji u Peti:. zagreb ne dobija 5i%ozo5ski 5aku%tet, nego ostaje na gi4naziji ;srednjoko%ski nivo:. Do%azi do nastojanja da se u Hrvatskoj )rev%ada ta situa8ija, kako bi se e )rivo%i%o da do)usti osnutak sveui%ita u 2agrebu. >o nije i%o %agano, doba a8hova a)so%utiz4a. >ek nakon svretka a8hova a)so%utiz4a do%azi do većeg na)ora. (ekadanji )ravni studij na zagrebakoj kade4iji, na neki nain je ostao u 2agrebu, nije bio ukinut. 7n i4a kontinuitet, kao i bogos%ovija koja tada nije bi%a u sk%o)u sveui%ita. (astojanji4a 50 Ra6ko+, .. +tross4aera u 2agrebu i4a4o )ravos%ovni 5aku%tet i teo%ogiju, te 4o/e4o us)ostaviti i 5i%ozo5ski 5aku%tet ;treći 5aku%tet:. be je )rihvatio ovakvu kon8e)8iju# 2agteb će i4ati sveui%ite, sa )ravo4, teo%ogijo4 i 5i%ozo5ski4 5aku%teto4. Prirodne znanosti osta%e bi )o strani, ne bi dobi%e svoj 5aku%tet. >ada raki izvodi jedan 4udar i %ukav )otez - )ravi )rogra4 kao da će )ostojati i studij )rirodnih znanosti. Bada 8ar 5$a#*o Josi& 1K'. do%azi u 2agreb, kako bi odobrio )%an, do%azi do zbrke. i%o je sveana at4os5era, )osebna de%ega8ija nosi 8aru doku4ent na )ot)is za osnutak sveui%ita. @ar tada ne )ri4jeuje da je u toj kon8e)8iji uk%juen 8ije%i )rogra4, zajedno sa )rirodni4 znanosti4a ;5i%ozo5ski4 5aku%teto4:. >o je bio trik 0. ?akog. >ako )oinje raditi sveui%ite sa tri 5aku%teta.
EGZAKTNE ZNANOSTI U DRUGOJ POLOVICI .F0 STOLJE2A U HRVATSKOJ 3 )rvoj )o%ovi8i 19. sto%jeća nije bi%o ve%ikih doga6aja. Hrvatski narodni )re)orod )oinje 1"*. 3 drugoj )o%ovi8i 19. sto%jeća do%azi do od%uke o uvo6enju hrvatskog jezika u ko%stvo. >o )ov%ai sa sobo4 dvije stvari# a: ud/benike na hrvatsko4 jeziku b: uvo6enje strune hrvatske ter4ino%ogije 3 1. sto%jeću )ostoja%o je neko%iko )okuaja da se )iu ud/beni8i na hrvatsko4 jeziku za osnovnu i srednju ko%u. -ilo!od “ "ritmetika horvatska”, 1K*. (a)ori )oinju i u Da%4a8iji. 1KEE. Zo$i6i4 “ "ritmetika”, na hrvatsko4 jeziku. ?atio $du8ationis )otie )redavanja na na8iona%no4 jeziku, no beki dvor je to s)reavao. Pritis8i da se )redaje na nje4ako4, a%i Hrvatsku je s)aavao %atinski jezik. Po ?atio $du8ations )rogra4u nije se 4og%o s)rijeiti da se koriste ud/beni8i na hrvatsko4 jeziku u osnovno4 ko%stvu ;kajkavska, tokavska-ikavska varijanta:. >o je bio )oetak. >i su se )revodio8i 4ora%i dije%o4 stvarati 77
hrvatsku ter4ino%ogiju, te )oetko4 19. sto%jeća do%aze na)ori za uvo6enje hrvatske ter4ino%ogije ;e%osten8e, +tu%%i:. (akon od%uke iz 1'K. do%azi do stvaranja nove hrvatske ter4ino%ogije. (eto sa4i stvaraju. +ada +abor osniva )osebno )ovjerenstvo za ter4ino%ogiju, ono ide na sku)%janje ter4ino%ogije, anga/iranje strunjaka. >o )ovjerenstvo je zakoio a8hov a)so%utiza4, nakon njega se intenzivnije radi na ter4ino%ogiji. +vaki autor ;)revodi%a8:. 1K'. “!je%nik hrvatskog #nanstvenog na#ivlja ” Bo+osla( -'l"k. 3d/beni8i su )isani u sk%adu sa novi4 )ro)isi4a. +ada se uvodi )o )re)ori8i re5or4e )isanje izvjetaja o )ojedini4 ko%a4a na kraju ko%ske godine u koji4a se objav%juju )oda8i o )ro5esori4a i 6a8i4a. Pored toga u%azi obveza )ro5esora da )iu ras)rave koje se is)isuju na )oetku izvjetaja. +vaki izvjetaj 4ora )oinjati s ras)ravo4. I4a4o tu ras)rava koje se tiu drutvenih, hu4anistikih, )rirodnih znanosti. >e ras)rave ne 4ogu biti znanstvene, nego su to strune ras)rave. 3 vrije4e a8hova a)so%utiz4a ras)rave su se )isa%e na nje4ako4 jeziku, a inae na hrvatsko4 jeziku. 3 Da%4a8iji tako6er )ostoje ti izvjetaji, Da%4a8ija je direktno s)ada%a )od e. (o kako hrvatski +abor nije i4ao jurisdik8iju na Da%4a8iju, ti izvjetaji su )isani na ta%ijansko4 jeziku. >o su )rvi tekstovi na hrvatsko4 jeziku. 2nanstvebi tekstovi na hrvatsko4 jeziku )oinju se )isati osnutko4 kade4ije. 7snivanje )ojedinih strunih drutava - u sk%o)u njih se izvode aso)isi i ras)rave. 3 ras)rava4a se re5%ektiraju znanstveni doga6aji u $uro)i. Prirodne znanosti u 0ran8uskoj i (je4akoj. Braje4 19. sto%jeća do%azi do dva otkrića na )odruju )rirodne znanosti# +eiz4o%ogija se kao znanost 5or4ira tek u drugoj )o%ovi8i 19. sto%jeća kad je stvorena teorijska )od%oga istra/ivanju )otresa i kad su )rona6ene s)rave ;seiz4ogra5i: koji o4ogućavaju da se )otresi ne sa4o registriraju nego i da se dobiju brojani )oda8i za njihovo istra/ivanje. Prouavanje4 )otresa bavio se i =etero%oki o)servatorij u 2agrebu gdje je od godine 19!. bio aktivan A#d$i*a )oho$o(i6i4 ;1*K-19"E:. >oretska istra/ivanja bi%a su )otaknuta ve%iki4 )otreso4 koji je godine 19F. )oruio ta%ijanske gradove =essinu i ?eggio, a nedugo zato4 zadesio je i 2agreb, s e)i8entro4 u Poku)sko4. =ohoroviić je izraunao za )oku)ski )otres, koji ga je i )otaknuo na ova istra/ivanja i doveo do otkrića da je /arite )otresa u dubini od !* k4, a da se )%oha diskontinuiteta na%azi *' k4 is)od )ovrine 2e4%je. 3 toj dubini )o =ohoviiću 4ora da se nag%o 4ijenja 4aterija% od kojeg je sastav%jena unutranjost 2e4%je. Basnije je otkriveno da takva )%oha diskontinuiteta )ostoji i u drugi4 )odruji4a, nai4e da )ostoji u odre6enoj dubini is)od 8ije%e 2e4%jine )ovrine. 3 )oast
78
=ohoroviiću nazvana je ta )%oha =ohoroviićev diskontinuitet i%i =7H7-s%oj. >a svoja istra/ivanja je objavio u “ 1lasniku”.
D$a+'ti# Go$*a#o(i4 K$a%!"$+"$ , otkriće kra)inskog )raovjeka Drugi va/ni izu4ite%ji, istra/ivai# 5"$di#a#d Ko(a6"(i4 ;1"-191:, )ronaao novi )ostu)ak du)%eks veze, odnosno iz4jenine veze u te%egra5iji za )renoenje signa%a. >aj se sustav sastoji u to4e to se istodobno 4ogu s%ati dva te%egra5ska znaka )reko istog voda, a%i u )rotivni4 s4jerovi4a.
Da(id Sch>a$ ;1*!-19K: je konstruirao zrani brod od a%u4inija sa 4otoro4 ;)retea 2e))e%ina:. (akon njegove s4rti njegova udovi8a sk%a)a ugovor s Drutvo4 za )ro4i8anje zrako)%ovstva u +tuttgartu koje4 je na e%u bio 2e))e%in. 2e))e%in je u )oetku )o ugovoru navodio da je zrako)%ov izu4 Davida +8harza, 4e6uti4 nastavivi )okuse )oste)eno je zane4arivao njegovo i4e, osobito nakon isteka ugovora. Bonano je 2e))e%in na te4e%ju nekih svojih nebitnih iz4ejna )rijavio zrako)%ov kao svoj )atent.
Ed'a$d ;Sla(ol*'!: P"#kala ;1K1-19!!: bio je kra%jevski konstruktor u Hrvatskoj. 7n je ro6en b%izu ratis%ave u +%ovakoj, studirao je ke4iju u eu, zati4 u Dresdenu gdje je i di)%o4irao. (akon toga ga je Cisoko kra%jevsko ugarsko =inistarstvo 5inan8ija u udi4e)eti )ostavi%o za kra%jevskog tehnikog kontro%ora u Hrvatskoj, )a je tako )od njegovo4 tehniko4 kontro%o4 bi%a 8ije%a industrija u dije%u Hrvatske koja je bi%a )od =ad/arsko4. Penka%a je konstruirao 4nogo s)rava i )red4eta od iroke )otronje. +ve te izu4e je )atentirao, a 4nogi su se i )roizvodi%i. (aj)oznatiji )atent je auto4atska o%ovka koju ne treba i%jiti ;19F".:. 19F*. auto4atska o%ovka diobija znatno usavrenje, tj. Penka%a je )ronaao na%iv-)ero u koje4 voda ota)a u%o/ak )osebnog sastava. Pored toga izu4a va/ni su njegovi )atenti ter4o5or, to je )retea dananje ter4os bo8e, zati4 rotirajuća etka za zube. =a%o nakon toga Penka%a je /e%io usavriti dotadanje avione i dati i4 )osebnu stabi%nost koju dotad nisu i4a%i. &odine 19F. )oeo je gradnju aviona v%astite konstruk8ije. +ve je trokove snosio sa4, a avion je nazvao bi)%an jer je i4ao dvije horizonta%ne )%ohe od kojih je gornja bi%a kri%o i s%u/i%a je kao )ovrina koja stvara uzgon, a donja je bi%a )%at5or4a na kojoj se na%azio 4otor, vo%an i sjedite )i%ota. (akon neko%iko )okuaja %etova, Penka%a je odustao od da%jnih )okusa.
5$a#*o Ha#a%a# ;Drenov8i kod /u)anje 1K -2agreb 19'1:. 2ajedno s . usto4 )ronaao je )ostu)ak koji4 se iz vo%5ra4a izv%ae kovne niti i izradio /aru%je s takvi4 niti4a, koje su 4nogo trajnije i ekono4inije od edisonovih s ug%jeni4 niti4a, i daju svjet%o bojo4 79
4nogo b%i/e dnevnoj nego je svjet%o $disonovih /aru%ja. Izu4o4 tih /aru%ja e%ektrina je rasvjeta konano )obijedi%a )%insku. Po osnivanju 5aku%teta na +veui%itu u 2agrebu )ostao je )ro5esor anorganske ke4ije, tehno%ogije i 4eta%urgije.
Nikola T"sla ;ro6en 1*E. u +4i%janu, kraj &os)ićaN u4ro u (e Vorku 19'":. +rednju ko%u je zavrio u Bar%ov8u, a e%ektroniku studirao u &razu i Pragu. 3 udi4)eti 1!. teoretski rjeava )rob%e4 rota8ijskog 4agnetskog )o%ja. &odine 1'. od%azi u 4eriku gdje )rvo radi kod $disona, a%i uskoro ure6uje v%astiti %aboratorij. &otovo itav /ivot je radio u +jedinjeni4 4eriki4 Dr/ava4a, a%i je i)ak uvijek ostao vezan za svoju do4ovinu. +ve svoje )atente je na)ravio u 4eri8i. &odine 1K. )rijav%juje niz )atenata to sadr/e konstruk8ije e%ektrinih strojeva za )roizvodnju i )rijenos e%ektrine energije u da%jinu. >i4e je udario te4e%je suvre4enoj e%ektrotehni8i. &odine 19FF. istu)a )red svjet%o javnosti s )%ano4 o organiza8iji be/inih )rijenosa e%ektrine energije )o 8ije%oj ze4%ji, ne sa4o za )rijenos vijesti, zvuka i s%ike, nego u ko%iina4a dovo%jnih za )ogon strojeva. Da%jni njegovi izu4i# vie5azni sustav )rijenosa e%ektrine energije, radioko4unika8ija, sustav energije na (ijagari. (jegov rad 4oguće je )odije%iti u tri g%avne sku)ine# 1. vie5azne struje, okretno 4agnetsko )o%je i induk8ijski 4otor !. visoko5rekventne struje visoke na)etosti, osobito u )odruju be/inog )rijenosa signa%a ". turbina i dobivanje ozona
UTJECAJI 9PRIRODNO:5ILOZO5SKI NA POJEDINE AUTORE U HRVATSKOJ 3 Hrvatskoj se odra/ava sve to se doga6a u $uro)i, 0ran8uskoj, (je4akj. 3 0ran8uskoj se znanost razvija intenzivno )os%ije 5ran8uske revo%u8ije ;1K9.:. 7n se ne osvrće na 5i%ozo5sku osnovu, on se bavi eks)eri4enti4a, teorijski4 rado4 u 5izi8i i astrono4iji. 3vode se )ojedine s)e8ija%iza8ije. Do%azi do distan8iranja od 5i%ozo5skih )ristu)a )rob%e4u. oković ;1!F.: )oja4 deter4iniz4a.
A'+'st" Co%t" ;1K9-1*K:, 5i%ozo5 k%asinog nje4akog idea%iz4a. 7dba8uje 4eta5iziku. (jegova )ozitivna 5i%ozo5ija ute4e%jena je na tadanjoj situa8iji znanosti u 0ran8uskoj. ?edos%ijed znanosti # 4ate4atika, 4ehanika, astrono4ijaR Po4oću 4ate4atike
80
