1. Kako skolastic skolasticii definiraj definiraju u filozofij filozofiju?? u?? Skolastici filozofiju definiraju kao znanost o religiji,prije svega o kršćanstvu,jer je pod njegovim velikim utjecajem.Zadatak skolastike je odrediti religiozne dogme. 2. Koji Koji su su izvo izvori ri filozo filozofij fije?? e?? Izvor filozofiranja leži u čuđenju,u sumnji,u svijesti o izgubljenosti. Platon i Aristotel,čudeći se,tražili su bit stvari. Egzistencijalisti su filozofirajući tražili izlaz iz izgubljenosti u svijetu. 3. Što je znano znanost st i u kojem kojem odnosu odnosu stoje stoje filozofi filozofija ja i ostale ostale znanost znanosti?? i?? Znanost je skup svih metodički stečenih i sustavno sređenih znanja o nekom predmetu. Prema enciklopediji znanost je „sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih objektivnih metoda istraživanja. Znanosti su spoznaje o stvarima.One proučavaju vanjski svijet:zvijezde,materijalna tijela i živa bića materijalnog svijeta. Filozofija se u mnogočemu razlikuje od drugih znanosti:znanosti ispituju pojedina područja,pojedine aspekte stvarnosti,a filozofija je usmjerena na cjelokupnost stvari i života.Znanosti proučavaju fenomene(pojave),a filozofija duboku realnost koja se krije iza fenomena. 4. Koje su metode metode znanstvenog znanstvenog istraživanja,a istraživanja,a koje znanstvenog znanstvenog sistematiziranj sistematiziranja?? a?? Metode znanstvenog istraživanja su: a) anal analiz izaa i sint sintez ezaa b) indu indukc kcij ijaa i ded deduk ukci cija ja c) apst apstra rakc kcij ijaa i gene general raliza izacij cijaa d) analogija e) hipo hipote teza za i teor teorij ijaa f) eksperim riment - metoda analize je postupak znanstvenog istraživanja i objašnjenja stvarnosti pomoću raščlanjivanja složenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije sastavne dijelove i proučavanje svakog tog dijela. - Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti pomoću spajanja,sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u složene i složenijih u još složenije. Analizom se postiže postiže jasnoća sintezom preglednost. - Indukcija je način zaključivanja od partikularnog k univerzalnome u kojemu se na temelju pojedinačnih ili posebnih činjenica dolazi do zaključka o općem sudu.Vrste:potpuna sudu.Vrste:potpuna i nepotpuna. - Dedukcija zaključuje obrnuto od indukcije,iz općenitog na pojedinačno. .To je postupak pomoću kojega se iz općih postavaka dolazi do konkretnih pojedinačnih zaključaka. - Apstrakcija je misaona operacija kojom se namjerno odvajaju nebitni a ističu bitni elementi i osobine određenog predmeta. - Generalizacija ili uopćavanje je logički postupak zaključivanja indukcijom od pojedinačnih slučajeva na općenitu spoznaju,pravilo,zakon. - Analogija je zaključivanje od jednog posebnog slučaja na drugi poseban slučaj. - Hipoteza je vjerojatna zamisao,pretpostavka koja pokušava premostiti praznine u iskustvu i ukazati na vjerojatne zajedničke osnove,uzroke i zakone određenih skupina pojava. - Teorija je hipoteza višeg tipa,tj.pretpostavka primijenjena na cijelo jedno područje fenomena. Teorija se sastoji od niza hipoteza.
-
Eksperiment je „ umjetno izvođenje neke pojave radi njezina sustavnog promatranja i proučavanja da bi se potvrdila ili odbacila postavljena hipoteza“.
Metode znanstvenog sistematiziranja: a) definicija b) klasifikacija ( divizija) c) dokazivanje i opovrgavanje - definicija je „logički postupak pojmovnog određivanja sadržaja nekog predmeta,točno mu određujući narav ili bit“. Za Aristotela je definicija određenje biti stvari,a za skolastike je sud kojim se izlaže narav stvari ili značenje termina. - Klasifikacija (divizija) je „logički postupak kojim se mnoštvenost u stvarnosti skuplja u određene zajedničke cjeline (klase) prema kriteriju njihove sličnosti i različitosti. - Dokazivanje je logički postupak kojim sse obrazlaže i utvrđuje istinitost nekog suda,stava ili teorije. - Opovrgavanje je suprotan postupak u odnosu na dokazivanje.
5. Koje su osnovne filozofske discipline?? Osnovne filozofske discipline su: logika, filozofija spoznaje, metafizika, kozmologija, filozofska antropologija, etika,estetika. LOGIKA-je filozofska disciplina koja se bavi oblicima i zakonima valjane misli i metodama spoznaje. Logika ima zadaću osposobiti čovjeka ne da misli,nego da bolje misli. FILOZOFIJA SPOZNAJE- spoznavati znači stupiti u dodir s nečim na način da taj predmet postane nazočan u spoznavatelju,da ga on nosi u sebi,da je on primio nešto od tog predmeta te onda nešto zna o njemu i to svoje znanje izriče u tvrdnjama. Vrste: diskurzivna ili indirektna i intuitivna spoznaja. METAFIZIKA-označava istraživanje onoga što je iznad iskustva.To je znanost o bitku,onome što u pravom značenju riječi jest. To je znanost o temeljima bića i njegovoj totalnosti,koje proučava polazeći od bitka,tražeći prve i najuniverzalnije principe,koji najradikalnije konstituiraju sve stvari. Dijeli se na opću i posebnu. KOZMOLOGIJA-je filozofska disciplina koja se bavi prirodom nastojeći u carstvu promjenjivosti pronaći nešto nepromjenjivo,odnosno samo počelo prirode. FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA-nastoji obuhvatiti cjelinu čovjeka želeći odgovoriti na pitanje što je on u svojoj biti. Antropologija znači govor o čovjeku,znanost o čovjeku. ETIKA- je filozofska disciplina koja proučava ljudsko djelovanje i norme po kojima se to djelovanje usklađuje ili bi se trebalo usklađivati.Pojam je uveo Aristitel. ESTETIKA- je filozofska disciplina koja proučava lijepo i vrijedno u umjetnosti,istražujući kriterije umjetničkog i umjetnosti uopće.
6. Što je pojam,sud,zaključak?? Pojam je najjednostavniji oblik ljudske misli.On je misao o bitnim karakteristikama onoga čto mislimo. Sud je logična tvorevina koja sadrži neki spoj pojmova. Zaključak je spoj sudova iz kojeg izvodimo zasključni sud ili konkluziju.
7. Što je silogizam?? Silogizam je deduktivan posredan zaključak koji se sastoji od 3 suda,2 premise i konkluzije. Uz 3 suda ima i 3 pojma. 8. Što je sofizam,a što paralogizam?? Sofizmi su svjesne i namjerne logičke pogreške koje činimo s ciljem da nekoga prevarimo. Paralogizmi su nenamjerne,nesvjesne logičke pogreške koje činimo bez namjere da nekog prevarimo. 9. Zašto su važni filozofi kozmološkog perioda grčke filozofije?? Riječ kozmos dolazi iz grčkog jezika,znači svijet,ures,urođena i lijepa stvarnost. Općenito značenje joj je sveukupna uređenost. Na tlu grka je ponikla filozofija i spoznali su „da vijekom vlada i svijet preuzima red koji je za njih bio izrazom božjega uma-logora“. Zato oni smatraju svijet sređenom i skladnom cjelinom. 10. Koji su filozofi kozmološkog perioda grčki filozofi i koja su počela zastupali?? Anaksagora (počelo je duh,um), Leukip i Demokrit (počelo su atomi), Tales (voda), Anaksimandar (počelo beskonačno), Anaksimen (zrak), Heraklit (vatra), Parmenid (bitak), Empedoklo (počelo je mješavina vode,vatre,zraka i zemlje).
11. Što je predmet bavljenja filozofije u antropološkom periodu grčke filozofije?? Filozofska atropologija nastoji odgovoriti na pitanje što je čovjek u svojoj biti. Želi dati cjelovit odgovor na pitanja o čovjeku,tako da je čovjek taj predmet.
12. Tko su najpoznatiji sofisti?? Najpoznatiji sofisti su: Protagora (stavio čovjeka u srediste stvari rečenicom:čovjek je mjerilo svih stvari), Gorgija (najveći retor mediju sofistima,zastupao je NIHILIZAM), Prodik (bavi se jezičnim problemima), Hipija (prvi odredio suprotnost između prirode i zakona), Kritija (raspravlja o religiji i podrijetlu religije), Kalikle (postavlja tezu prava jačeg).. uz njih tu su jos Trazimah,Alkidamant,Likofron itd
13. Što je Protagora rekao za čovjeka?? „Čovjek je mjerilo svih stvari,onih koje jesu da jesu, i onih koje nisu da nisu“.
14. Koje su metode poučavanja kod Sokrata i u čemu se sastoji svaka pojedina (ironija i majeutika)?? Metode proučavanja kod Sokrata su: a)Ironija b)Majeutika.. Ironija-dovodi sugovornika do saznanja da ništa ne zna o onome sto ga učitelj pita. Poznata rečenica:“ znam da ništa ne znam“. Majeutika- u drugom dijelu razgovora Sokrat postepeno dovodi sugovornika do saznanja,˝porađa istinu˝ 15. Što označava pojam etički intelektualizam u Sokratovu učenju? Etički intelektualizam kod Sokrata-Sokrat je tvrdio da čovjeka ne određuje samo opažaj,nego prije svega um,osjecaj dužnosti,moral i savjest.Najviša vrlina prema Sokratu je znanje. 16. Nabrojati barem 5 Platonovih dijaloga? Platonovi dijalozi: Fedon,Fedar,Drzava,Zakoni,Parmenid,Timej,Teetet. 17. Zašto je vrlina ujedno i znanje za Platona? Zato jer govori da bi čovjek postigao vrlinu treba znati u čemu se sastoji vrlina. . 18. Koje su 4 kardinalne vrline? 4 glavne Platonove vrline su: mudrost ,hrabrost,umjerenost i pravednost.
19. Koji su dijelovi polisa? -proizvoditelj ili zanatlije -ratnici ili čuvari -vladari ili filozofi 20. Koji su dijelovi duše? Dijelovi duše za Platona su: 1.Razumski dio-mudrost .2.Voljni srčani dio-hrabrost 3.Požudni dio-umjerenost.
21. Kako Platon dijeli cjelokupnu stvarnost?
22. Što je znanje a što mijenje? Mjenje je stupanj znanja u vidljivom kozmosu,nedovoljno utemeljeno i nekritičko prihvaćanje nekog mišljenja,a znanje je u carstvu ideja ili nevidljvom kozmosu.
23. Što su ideje i u kojem odnosu stoje prema pojedinačnim stvarima? Ideje su vječne i nepromjenjive,principi,odnosno počelo svega što jest,one su same po sebi. Na vrhuncu je ideja dobra.Zamjetljivo stvari postoji zahvaljujući idejama,bilo da oponašaju ili sudjeluju na idejama,odnosno,one su odsjaj ideja. 24. Koji su dobri, a koji loši oblici političke vladavine? Dobri : kraljevstvo,aristokracija,demokracija sa zakonom. Loši : tiranija,oligarhija,demokracija bez zakona. 25. Koja su važnija Aristotelova djela? Fizika, Metafizika, Politika, O duši, Nikomahova etika, Eudemova etika Kategorije, Retorika Analitika prva Topika.. ,
26. Koja je vrlina za Aristotela i kako dijeli vrline? Vrlina je je ustaljen način doživljavanja osjećaja, tako da u svakoj situaciji imamo pravi osjećaj i taj osjećaj imamo u pravoj mjeri.
27. Kako Aristotel objašnjava problem "promjene"?
28. Što označava pojam "hilemorfizam" kod Aristotela? -nauk o metafizičkom zasnivanju naravnih tijela od " prve materije ", koja je potencijalno i odredivo počelo, i "supstancijalne forme", koja je zbiljsko i određujuće počelo. Oni su supstancijalni principi tijela. Svako tijelo, i ono najelementarnije, sastavljeno je od dvostrukog principa jednog mogućeg i drugog stvarnog koji ga zasnivaju iznutra kao posljednji konstitutivi. 29. Što su "kategorije" i koliko ih ima prema Aristotelu? Aristotel otkriva da se pojam može svesti na određene tipove na tzv.kategorije. Kategorija znači doslovno način izražavanja. Kategorije su:supstancija, kvaliteta, kvantiteta, relacija, vrijeme, mjesto, položaj, stanje, aktivnosti i pasivnosti. 30. Koja su 4 uzroka promjene? Materijalni,formalni,djelatni i finalni.
31. Kako Aristotel dolazi do prvog nepokretnog pokretača? Sve što se kreće,kreće se po nečemu drugome. Lanac pokrenutih i pokretaču se može ići u beskonačnost tako dolazi do prvog nepokrenutog pokretača. On sve pokreće,a sam se ne pokreće,sve ostalo za njim žudi.
32. Što je duša za Aristotela i koji su stupnjevi duše? Za Aristotela je duša bit ili životna sila koja postoji u svim živim bićima - ono što im omogućuje rast i što im daje obličje. Duša je čista forma, tijelo je materija. Na neki način to je proučavanje biljaka i životinja koliko i ljudskog uma.
33. U čemu se sastoji bit učenja filozofije stoicizma? Osnivač stoicizma na specifičan način ističe značenje povratka prirodi i sustezanja od društvene aktivnosti. Ne povratak prirodi zbog uživanja, nego zbog izučavanja prirode, zbog spoznaje njenih zakona, jer priroda je savršenstvo 34. U čemu se sastoji bit učenja filozofije epikureizma? Ono što pojmu epikurizam daje smisao je učenje o užitku. Njihovo je etičko načelo užitak,užitak u svakom obliku,užitak zbog uživanja. 35. Tko je osnivač filozofije neoplatonizma? Prvi osnivač ovog pravca je Plotin. 36. Što su eneade? Eneada je mit koji potječe iz Egipta,a govori o nasljeđivanju kralja i o nastanku svijeta. Pisao ih je Plotion.Sastoji se od 6 djelova,svaki dio ima 9 rasprava.
37. Koji su stupnjevi isijavanja prema neoplatonizmu? Emanacija se vrši u stupnjevima: najpre se isijavaju um i ideje, dok je poslednji stupanj materija. 38. Koji su najznačajniji predstavnici filozofije srednjeg vijeka? Augustin ,Toma Akvinski, Nikol Bozanski 39. Tko je autor „Ontološkog dokaza za Božju opstojnost“? Autor je …. Anselmo Kenterberiski, 40. Tko je autor „Pet puteva za dokazivanje Božje opstojnosti“? Autor je Toma Akvinski… 1.kretanje 2.uzročnost 3.kontingencija 4.stupnjevi savršenstva 5.red u svijetu i svrhovitost u djelovanju bića koja nisu obdarena razumom. 41. U čemu se sastoji bit učenja filozofije racionalizma i tko su najznačajniji predstavnici? Filozofi racionalizma smatraju da glavninu ljudske spoznaje dolazi iz razuma. Prestavnici su: Rene Descartes ,Pascal,Spinoza,Leibniz 42. U čemu se sastoji bit učenja filozofije empirizma i tko su najvažniji predstavnici? Filozofi empirizma smatraju da glavnina ljudske spoznaje dolazi iz iskustva.
Prestavnici: T.Hobbes, J.Locke.
43. Čime se bavi Kantova Kritika čistog uma? 44. Kako glasi Kantov Kategorički imperativ? " Djeluje samo po onoj maksimi,možeš u isto vrijeme htjeti da postane opći zakon .jasno naglašava ljudski um, kao konačna instanca svakog morala. Primjer njegove upotrebe bio bi: "ako ne želim da krađa postane opći zakon, onda ne smijem ni ja krasti". " Djeluj samo tako, da ljudstvo, kako u tvojoj osobi tako i u osobi svakog drugog, uvijek vidiš kao smisao a nikada samo kao svrhu. ". 45. Koji su predstavnici klasičnog njemačkog idealizma? Johann Gottlieb Fichte, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Immanuel Kant, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling 46. Tko govori o Apsolutnome duhu? Georg Wilhelm Friedrich Hegel 47. O kojim fazama govori kierkegaarl? 1.estetska faza 2.etička faza 3.religiozna faza 48. Čime se bavi filozofija egzistencije? Filozofi se odriču od stare metafizike biti objektivnog i subjektivnog,teži apsolutno novom. 49. Tko naučava da je volja za moć u osnovi svega? Schopenhaver 50. Tko govori o vječnom vraćanju svega? Friedrich Nietzsche 51. Tko je napisao djelo „Bitak i vrijeme“ i zašto kritizira tradicionalnu metafiziku? Martin Heidegger. Tradicionalnu metafiziku kritizira jer smatra da se uvijek na mjesto bitka postavljala samo određeno biće,a nije se vidjela ontološka razlika između bitka i bića. Ishodište o tom bitku leži u opstanku čovjeka no za Heidegger taj opstanak nije svijest kao kod Kanta nego egzistencija.
