Jedno od 4 djela istaknutoga historičara Erika Hobsbauma, i njegovom opširnom strukturalnom prikazu historijskih procesa u periodu od 1830 - 1875
Full description
dffdd
Full description
Filoloski fakultet
Marko Suica - Nemirno Doba
razvojna psihologija
svet oko nasFull description
odl lagunaFull description
Homersko doba Društvo-Razvoj polisa-Privreda-Kultura polisa-Privreda-Kultura
Olivera Lazarević
Društvo
Društvo Grčke u homerskom dobu je bilo rodovsko ili plemesko! "ile ili plemea su bile skup od ekoliko bratstva ili #ratrija$ a oi su bili %rupa više rodova ili %esa! Glavi &etar je bio dvora&$ sa veoma velikim me%aroom '! ( početku ovo% perioda imoviske razlike su bile veoma izra)ee$ i postajale su sve veće zbo% eprekidih ratova! Kraljevi i rodovska aristokratila su usled ratova stekli velika bo%atstva koja su se sastojala od stoke$ robova i razih zaatskih proizvoda! *ristokratija je tako+e jedia mo%la posedovati robove$ koji su tako+e dobijai iz ratova ,! Robovi su korišćei u stočarstvu i kućim poslovima$ ali iako je %ospodar bio apsoluti vlasik roba$ je%ova eksploata&ija je bila o%raičea zbo% patrijahalo% ačia )ivota bazileusa i rodovske aristokratije! pak$ a dvoru Odisejeve supru%e$ Peelope$ postoje robije koje za pripremaje hrae$ poslu)ivaje$ i čak ./ jih za predeje i tkaje! Kralj$ kod Homera vrhovi svešteik$ sudija i %ospodar u ratu i miru$ je osio titulu 0aa12$ ali se u ovom periodu jos uvek odr)ala titula basileus! ako se pomije i titula la0a%es$ koja bi trebala da ozačava zapovedika vojske$ verovato je ipak kralj bio taj ko je komadovao u ratu! La0a%es bi mo%ao biti eki &ivili čiovik! 3last je bila asleda$ ali je arod mo%ao da odbije asledika ukoliko %a isu smatrali dostojim astavljačem vladavie je%ovo% o&a! Homer u 4lijadi5 avodi kako se prema 6estoru kao plemiću sa iskustvom svi ophode sa velikim poštovajem 7 što am %ovori o mo%ućem uti&aju plemstva a odluke kralja$ ali i opadaju moarhije! 8ako+e$ mo)emo aći a%oveštaje šire% okupljaja koje se razvija u 9kupštiu :*%ora;! Dru%i sloj staovištva je čiila osova masa %rčko% staovištva$ koja je bila sloboda! Oi su obra+ivali opštisko zemljište$ tzv! 4kleros5$ koje je smatrao svojiom roda$ ali usled retko% raspodeljivaja postepeo se pretvorilo u privatu svojiu! 9elja&i su sami obra+ivali svoje klerose$ isu imali ikakve obaveze prema aristokratiji i posedovali si maja stada stoke! ( ratu su učestvovali kao voji&i$ a a plemeskim skupštiama su
'
D)! i%s$ storija Grčke $ ! Aurić$ Prosveta$
raspravljali o pojediim začajim pitajima! pak$ %lavu ulo%u u društveom )ivotu$ i u doba rata i u doba mira$ je imao bazileus i veća rodovskih skupštia!
Razvoj polisa
Homersko doba je period u istoriji 9tare Grčke od ktraja C do kraja C veka pre ove ere! Pored arheoloških predmeta$ %lavi izvori za ovaj period si spevovi 4lijada5 i 4Odiseja5$ koji se pripisuju pesiku Homeru! Ovaj period je karakterističa i po seobi dorskih plemea u istočom 9redozemlju kada su Dor&i aselili %otovo &eo Pelopoez$ ostrva Kiteru$ Rodos i veći deo Krita! bo% ajezde Dora&a$ Eo&i i *haj&i su se povukli a *tiku$ odakle se kasije aseljavaju a F%ejski arhipela% i maloazijski F%ejsko primorje$ koje dobija aziv Eoija! (pravo u ovom području se kasije razvijaju veliki polisi F#es$ >ilet i Kolo#o! Fol&i su se pod pritiskom Dora&a aselili a severozapadom delu e%ejsko% primorja >ale *zije i a ekoliko ostrva od kojih je ajveće i ajzačajije ostvro Lezbos .! Po jima ova oblast dobija i aziv Folida! Dorska seoba je prouzrokovala seobe svih %rčkih plemea$ što predstavlja posledju veću seobu a području F%eja$ pred stvaraje klaso% društva i dr)ava! Posle dorske ajezde aseljei a ovim prostorima Gr&i počiju osivati prve političke zajedi&e$ seoske opštie ili deme! z ovih prvih aselja se #ormiraju polisi koji isu jedistvee dr)ave$ ali imaju jedistveo% kralja$ spolju politiku! to se tiče prostore podele polisa oa je izvršea a akropolu$ a%oru i a%er! *kropola je utvr+ei deo u kojem u početku )ive Fupatridi$ i %de se ala)e sve jave %ra+evie! *%ora ili tr%$ je mesto %de se sastaju Fupatridi$ dok je a%er prostor va utvr+eo% dela %rada$ %de se alaze posedi Fupatrida i %de )ive Demos ili slobodi ljudi! 6ajzačajiji polisi bili su 9parta$ *tia$ 8eba$ Korit$ *r%$ >ilet$ F#es! Postojala su i mesta koja su odr)avala veze izme+u politički epovezaih polisa! 6eka od tih mesta su *poloov hram u Del#ima $ evsov hram u Olimpiji$ *rtemidi hram u F#esu$ Heri hram u *r%osu$ Posejdoov hram u stmu! .
Privreda
O privredi homersko% doba dosta podataka daju Homerovi spevovi$ koji se upotpujuju arheološkim materijalom! Lokaliteti su ostrvo 9alamia$ atiski kvart Keramikos i %rad Korit! z ovih podataka se jaso uočava razlika izme+u homersko% i mikesko% perioda! Gvo)+e$ koje se u mikeskom periodu koristilo za izradu akita$ u homerskom dobupostaje %lavi materijal za izradu oru+a i oru)ja! ( ravičarskim predelima kao što su Lakoija$ *r%olida i
Kultura
@
a razliku od aroda sa istoka to% vremea$ stvara zaja homerskih Grka su bila mala! Gr&i su se ajviše iteresovali za svoju prošlost$ pa zato dva ajveća speva ovo% vremea$ 4lijada5 i 4Odiseja5$ zapravo predstavljaju sitezu brojih mitova! O umetosti homersko% doba zamo zahvaljujući mo%obrojim alazima od keramike tzv! Geometrijskih orameata! Oa je u mo%o čemu azada u odosu a kritsko-mikesku kulturu$ ime+u ostalo% i zbo% %eometrijsko% predstavljaja ljudi i )ivotija! to se tiče reli%ije homersko% doba$ iako oa sa sobom iz prošlosti osi totemska i aimistička verovaja$ upravo se u ovom periodu stvorila %rčka olimpijska reli%ija$ sa &elim pateoom! Ova reli%ija je bila zvaiča i u kasijem periodu! 9udeći po ovoj reli%iji$ svet je astao iz beskrajo% prostora$ haosa$ a iz je%a su astali tama i svetlo$ a zatim emlja$ podzemlje i ljubav$ a bo%ovi koji upravljaju$ kako svetom tako i običim ljudima$ sede a plaii Olimp i imaju sve ljudske osobie! Olimpijski bo%ovi su postali od 8itaa Kroa i Ree$ koji su de&a Gee i (raa!
Polubo%ovi su se ra+ali iz veze eko% bo)astva i smrtika! 6ajpozatiji heroj je evsov si Herkul ili Herkules! B >ir koji vlada za vreme Olimpijskih i%ara se u %rčkom svetu aziva ekeheiria!
Gr&i su imali veoma razvijeu umetost! Pesištvo koje je podeljeo a epsko i lirsko je postavilo temelje kasijoj evropskoj umetosti! Fpski pesi&i su se delili i dve %rupe aedi i rapsodi! *edi su bili pro#esioali pevači koji su pevali epove uz istrumete$ čieći tako ep prijatiji za slušaje$ dok su rapsodi bili bili pesi&i koji su re&itovali epove! 6ajveći epski pesik ovo% perioda je Hesiod! 6je%ova dela 48eo%oija5 :Postaak sveta; i 4Fr%a kai hemera5 : Poslovi i dai;$ koja %ovore o mitološkom astaku sveta i ra+aju bo%ova dok ovo dru%o opisije te)ak )ivot seljaka! to se tiče lirike '/ oa se razvila u joskim i eolskim maloazijskim %radovima! 6jeo pevaje prate istrumeti kitara$ aulos i lira! Oa ima dve podvrste$ ele%iju i jamb! Fle%ija je pesma koja ima morali sadr)aj i poruku$ a je %lavi predstavik je 8irtej$ dok je jamb šaljiva i podru%ljiva pesma! 6a Lezbosu se razvilo solo pevaje ili moodija! Likova umetost se vezuje za keramiku i diploske vaze i meadar :beskraji trakasti motivi;! *rhitektura se razvila iz pravou%aoo% središta kuće zvao% me%aro koje srećemo već u >ikei! Hram kao reprezetativi primerak arhitekture ovo% vremea se sastojao iz proaosa ili predvorja$ aosa ili kipa posvećeo% bo%u i opisthodomosa ili rizi&e! 9tubovi koji domiiraju u %rčkoj arhitekturi$ su imali zajedičko postolje$ osivi stub i %lavu %redu! 8ri %lava stila su dorski$ joski i koritski! Razlike u ovim stilovima se o%ledaju u kapitolu$ aime dorski je ajjedostaviji$ joski ima zavijutke$ dok koritski ima botaičke detalje! 3ajarstvo je imalo dekorativu ulo%u osim kada je slu)ilo za veličaje tela! Karakrestiči za ovaj period su kore i kurosi! Kora je ureda i obučea devojka$ koja je ideal devičaske skromosti i lepote! Kuros je a% mladić$ ideal sa%e i lepote mlado% ratika i sportiste!
Izvori
Homer$ lijada$ prev! >! Aurić$ Prosveta$
Lirika je dobila aziv po %rčkom istrumetu liri!
Homer$ Odiseja$ prev! >! Aurić$ Prosveta$
Literatura