RAZVIJENI SREDNJI VIJEK
Dolazak Arpadovića na vlast Poslije smrti Zvonimira, a poseno Stjepana II ! "rvatskoj je nastalo ezvla#će$ ezvla#će$ %&arski kralj 'adislav je postavio za (rvatsko& kralja svo&a nećaka Alma ali se ovaj nije mo&ao !)vrstiti ! "rvatskoj$ *arem dijelom "rvatske !spio je zavladati (rvatski velika# Petar i pro&lasiti se kraljem$ +-.$ s!koio se s jednim !&arskim vojnim odredom i ! tom s!ko! je po&in!o$ /ada se nastavilo razdolje ezvla#ća$ ++0$ !&arski kralj Koloman dolazi ! "rvatsk! i mirnim p!tem iva priznat za (rvatsko& kralja$ Za !zvrat je (rvatskom plemstv! potvrdio stare povlasti1e$ Naredni( &odina svojoj je vlasti podvr&ao i dalmatinske &radove$ Njima je zajam)io !n!tarnj! samo!prav! koje se prvenstveno odra2avala odra2avala ! osloo3enj! osloo3enj! od poreza poreza i sloodi ! izor! &radsko& kneza kneza i isk!pa$ Kr!njenjem Kolomana za (rvatsko& kralja ! *io&rad! nastala je j e dr2avna zajedni1a "rvatske i %&arske koje će trajati sve do +-+4$ /ime "rvatska nije postala dio %&arske već je, osim ! vanjskoj vanjskoj politi1i, zadr2ala svoj! svoj! samostalnost i posenost$ Donekle Donekle je polo2aj "rvatske i poolj#an zo& to&a #to je postala dio veće dr2avne 1jeline koja je olak#avala oran! i (rvatskom plemstv! pr!2ala već mo&!ćnosti ! stje1anj! !tje1aja i o&atstva$ Za j!2ni dio "rvatske ne&ativna ne&ativna je ila )injeni1a )injeni1a da se sada sada vladar nalazi nalazi daleko na sjever! sjever! pa je nje&ov !tje1aj na tom podr!)j! postao postao minimalan$ /o /o je ote2avalo ote2avalo oran! (rvatske (rvatske oale i predalo je sv! vlast vlast na tom podr!)j! osiljenim osiljenim (rvatskim velika#ima$ velika#ima$
Pečat kralja Kolomana
Predaja o !&ovor! dvanaestero (rvatski( plemena s kraljem Kolomnom Koloman, o2jom milo#ć! sin Vladislava, kralja !&arsko&a, vladaj!ći na mjest! svo&a o1a, a jer je io vrlo odva2an, odl!)i da )itav! "rvatsk! sve do mora dalmatinsko&a podlo2i pod svoj! vlast$ Do 3e sa svojom vojskom do rijeke Drave$ "rvati pak, )!v#i za dolazak kraljev, sak!pi#e svoj! vojsk! i spremi#e se na itk!$ Kralj pak doznav#i, da s! se "rvati sak!pili, po#alje svoje poslanike (tij!ći s njima prijateljski pre&ovarati i sklopiti !&ovor, kakav s! oni 2eljeli$ "rvati sasl!#av#i por!k! &ospodina kralja, sastav#i se na sk!p#tini svi sk!pa, pri(vati#e i posla#e +0 plemenski( starje#ina od +0 (rvatski( plemena,5 6vi, do#av#i k &ospodin! kralj!, iskaza#e m! d!2n! po)ast$ 7ospodin pak kralj, primiv#i i( polj!p1em mira, te dostojanstveno s njima post!paj!ći, ovako se po&odi#e8 da će spomen!ti sa svim svojim li2njima !2ivati svoje posjede i imovin! ! mir! i ez smetnje9 da nijedan od spomen!ti( rodova ni nje&ovi lj!di nis! d!2ni spomen!tom kraljevskom! veli)anstv! plaćati porez ili do(odak, osim #to s! spomen!ti d!2ni &ospodin! kralj!, kad netko navali na nje&ove &rani1e, tad ako &ospodin kralj po#alje po nji(, d!2ni s! tada poći s najmanje + oor!2ani( konjanika od svako& spomen!to& roda do Drave na svoj tro#ak, odon!d prema %&arskoj na tro#ak &ospodina kralja i sve dok traje vojna, moraj! ostati$ I tako je ilo !re3eno &odine 7ospodnje ++0$ 5 Prema Jaroslav! :idak!, Historijska čitanka za hrvatsku povijest, 1. Do ukidanja feudalnih odnosa u Hrvatskoj g. 1848. , Za&re +-;0$
Povlasti1e kralja Kolomana date /ro&ir! ++.$ Ja Koloman kralj %&arske, "rvatske i Dalma1ije, oećavam pod zakletvom na sveti krst vama /ro&iranima, mojim vjernim &ra3anima, tvrdi mir8 meni i sin! mome ili nasljedni1ima mojima da ne !dete ovezni na danak$ *isk!pa pak ili kneza, ko&a !de kler i narod izarao, potvrdit ć!9 i dop!stit ć!, da se sl!2e zakonom od starine !tvr3enim, osim da od pri(oda l!ke od strana1a trea da ima kralj dva dijela, treći pak knez &radski, a desetin! isk!p$ A ! &rad! ne ć! dop!stiti da stan!je nijedan od
nikome od &ra 3ana ne će se nanositi sila nad nji(ovim domovima, osim ko&a !de primila va#a lj!av$ A !de li se ikad )inilo, da moje vladanje ko&a ti#ti i taj !de (tio da ide dr!&amo, si&!rno neka ide s 2enom i sinovima i oitelj! i sa svim svojim kamo&od m! se !de mililo$ Prema Jaroslav! :idak!, Historijska čitanka za hrvatsku povijest, 1. Do ukidanja feudalnih odnosa u Hrvatskoj g. 1848. , Za&re +-;0$
"rvatska pod vla#ć! Arpadovića % "rvatskoj s! Arpadovići vladali s dva razli)ita podr!)ja$ Sjever "rvatske =Slavonija> ilo je podr!)je li2e kraljevskoj vlasti ! kojem je vladar raspola&ao velikim posjedima kojima je mo&ao k!povati vjernost velika#a$ Na j!&! ="rvatska ! !2em smisl! i Dalma1ija>, ti s! posjedi ili vrlo mali, a i do ti( podr!)ja "rvatske se mo&lo doći tek te#kim p!tovanjem kroz dinarske planine$ 6d doa *ele IV ta dvojnost (rvatski( zemalja je do#la do izra2aja ! imenovanj! poseno& ana za Slavonij!$ 6vakv! sit!a1ij! koristi Vene1ija koje stalno !&ro2ava vlast Arpadovića nad dalmatinskim &radovima vladaj!ći manjim ili većim dijelom Dalma1ije$ Poseno se 2estoke ore vode oko Zadra koji se s promjenjivim !spje(om opire pok!#ao je onoviti kraljevsk! vlast$ % tom svom nastojanj! oslanjao se na sitno plemstvo i &ra3anstvo$ /a nje&ova nastojanja omela je provala s vojnim posadama koji i ranili zemlj! ako , *aonića i knezova etinski( da postan! &otovo nezavisni vladari na svojim podr!)jima$
asada !rkve "v. Kr#evana u $adru u stilu toskanske romanike. %rkva je dokument &liskih veza $adra i Pise ' velikih protivnika (ene!ije i saveznika.
Kula u )ovom (inodolskom gdje je po predaji done#en (inodolski zakonik ' spomenik prodora feudalizma u tradi!ionalno rodovsko dru#tvo.
S!koi s
Kada *ela IV$ je2eći pred
6 kri2arskom osvajanj! Zadra +00$ iz onovremene kronike 7eoBBroGa de Ville(ardo!ina /ada st!pi ! do&ovor d!2d sa svojim lj!dima i re)e im8 H7ospodo, ovi lj!di =kri2ari> ne mo&! nam vi#e platiti$ I koliko &od s! nam isplatili, mi smo sve doili na osnov! !&ovora, koji ne mo&! odr2ati$ Ali kad na#e pravo ne i ilo nikako priznavano od svij!, veoma i nas zo& to&a prekoravali, nas i na#! zemlj!$ Zatra2imo od nji( sporaz!m$ Kralj !&arski oteo nam je Zadar ! slavenskoj zemlji, jedan od naj!tvr3eniji( &radova na svijet!$ Nikada &a ne ćemo pridoiti sna&om, #to je mi imamo, ako &a ne osvoje ovi lj!di$ Zatra2imo od nji(, da nam pomo&n! osvojiti &a, i mi ćemo im od&oditi plaćanje ? (iljade srereni( maraka, koje nam d!&!j! sve do )asa kada nam o& dop!sti, da i( mi zajedno s njima ste)emo$ Eto takav sporaz!m i zatra2en$ 5 %o)i mno&o se zadivi#e i reko#e jedan dr!&ome8 HKako i se mo&ao osvojiti silom takav &rad, ako &a sam *o& ne i osvojio5 I tada se podi2e opat od Va!a iz reda 1ister1ita i re)e im8 H7ospodo, ja vam zaranj!jem ! ime rimsko& pape navaliti na ovaj &rad, jer je kr#ćanski, a vi ste (odo)asni1i =kri2ari>$ I kada to )! d!2d, veoma se rasrdi i !znemiri te re) e &roBovima i aronima8 H7ospodo, ja sam imao po&od! o ovom &rad! prema mojoj volji, a va#i lj!di s! mi je razili$ I vi ste mi oećali, da ćete mi pomoći osvojiti &a$ I ja vas pozivam, da to !)inite$ Sada se &roBovi i aroni, i oni koji s! dr2ali nji(ov! strank!, sastan! na zajedni)ki do&ovor, i reko#e8 HVeoma velik! nerazoritost po)ini#e oni, koji s! razili po&od!5 Sada smo osramoćeni ako d!2da ne pod!premo ! osvojenj!$ I po3! do d!2da i reko#e8 H7ospodar!, mi (oćemo, da vas pod!premo ! osvojenj! !sprkos onima, koji s! se tome oprli$ /ako i zaklj!)eno$ Prema Jaroslav! :idak!, Historijska čitanka za hrvatsku povijest, 1. Do ukidanja feudalnih odnosa u Hrvatskoj g. 1848. , Za&re +-;0$
Iz Zlatne !le Andrije II iz +000$ +$ 6dre3!jemo, da smo d!2ni svake &odine na la&dan sveto&a kralja =Sv$ Stjepana Kralja, 0$ kolovoza op$ a$>, ako nijesmo pre#nim poslom ili ole#ć! zaprije)eni, ! Stolnom *io&rad! odr2ati s!d$ Pa ako ne !demo mo&li iti tamo, it će ondje ez s!mnje na# palatin, i on će mjesto nas presl!#avati parni1e9 a svi servienti =vrsta ni2e& plemstva, Hkraljevi sl!2eni1i op$a$>, koji (oće mo&! ondje sloodno doći na s!d$ 0$ Lelimo tako3er, da ni mi ni potom1i na#i nikada ne zatvaraj! niti !propa#tavaj! serviente
kojem! mo&!ćnik! za volj!, ako i( prije ne pozov! pred s!d i ako im redovitim s!dskim post!pkom ne doka2! krivnj!$ ?$ Isto tako od imanja servienata ne ćemo dati !tjerivati nikakva poreza ni nameta sloodnja)ko&9 ! k!će i seli#ta servienata ne ćemo se svraćati, već ako nas pozov!$ A i od 1rkveni( podanika ne ćemo !opće ni ma kakva poreza !irati$ $ Ako koji servient premine ez sina, neka )etvrtina imanja nje&ova pripadne kćeri9 a s ostalim neka radi, #to&od (oće$ A ako &a prete)e smrt pa ne !zmo&ne ni#ta odrediti, neka a#tine li2i ro3a1i$ Ako ne !de imao a# nikakva roda, doit će kralj$ ;$ L!pani neka ne s!de o imanj! servienta, već samo ! stvarima nov)anima i o desetini$ Satni1i smij! s!diti samo podani1ima svo& !tvr3eno& &rada$ /atima i razojni1ima neka s!de kraljevski s!1i, ali opet pred samim 2!panom$ .$ Ako kralj !s(tjedne vojsk! izvan dr2ave povesti, ne moraj! s njime poći servienti, osim na nje&ov tro#ak$ A poslije povratka neka i( ne &loi zato, #to nijes! ili na vojs1i$ Ako pak na zemlj! !dari vojska neprijateljska, moraj! svi sk!pa poći$ Isto tako, kad !s(tjednemo voditi rat izvan zemlje i krenemo s vojskom, moraj! s nama o na#em tro#k! ići svi oni, koji imad! koj! 2!panij!$ +?$ Dostojanstveni1i, id! li s dvorom ili p!t!j! kamo, ne smij! siroma(e tla)iti ni plijeniti$ +$ Isto tako, ako koji 2!pan ne vlada )asno prema svojoj sl!2i, ili ako i tla)io stanovnike &rada svako&a, neka se, ako m! se to doka2e pred )itavim kraljevstvom, sramotno skine s dostojanstva svo&a i oteto vrati$ +$ Ne ćemo )itavi( 2!panija ni dostojanstva ma koje vrste s pravom nasljedstva podjeljivati za!vijek$ 0$ Isto tako ne smije se nepokretno imanje prenositi na lj!de izvan kraljevstva$ Ako je koje preneseno ili prodano stran1ima, neka se narod! kraljevstva vrati na otk!p$ ?$ Isto tako osim ove )etvori1e dr2avni( dostojanstvenika, t$ j$ Palatina, ana, dvorsko& 2!pana kraljeva i dvorsko& 2!pana kralji)ina, ne smije nitko imati dvije sl!2e$ ?+$ 5Ako pak mi ili tko od na#i( nasljednika ikad !s(tjedne raditi protiv ove na#e odrede, neka po ovoj povelji !de za!vijek sloodno, a da se i ne o&rije#i o vjernost, ne samo isk!pima ne&o i dr!&im dostojanstveni1ima i plemićima kraljevstva svima kolikima i svakome za see, sada#njima i poznijima, oprijeti se i protiviti nama i na#im nasljedni1ima$
Prema Jaroslav! :idak!, Historijska čitanka za hrvatsku povijest, 1. Do ukidanja feudalnih odnosa u Hrvatskoj g. 1848. , Za&re +-;0$
"rvatska pod vla#ć! An2!vina1a Slaljenjem kraljevske vlasti za posljednji( Arpadovića, krajem +?$ i po)etkom +$ st$, najvi#e s! se okoristili riirski knezovi :!ići$ Knez Pavao :!ić !spio je iskoristiv#i razmiri1e me3! pretendentima za prijestolje %&arske i "rvatske da si osi&!ra nasljedn! ansk! )ast ! "rvatskoj i Dalma1iji, sei i )lanovima svoje oitelji polo2aj knezova ! dalmatinskim &radovima, a !spio je zavladati i *osnom$ :!ići s! toliko moćni da imaj! &lavn! !lo&! ! dovo3enj! na prijestolje %&arske i "rvatske nove dinastije An2!vina1a$
Novi vladar Karlo Roert =+?+$ @ +?0$> onavlja kraljevsk! vlast ! %&arskoj i Slavoniji oslanjaj!ći se na &ra3anstvo i sitno plemstvo i !vodi promjene ! vojnom !stroj! =anderijalni s!stav>$
Poslije smrti kneza Pavla nje&ov! moć je naslijedio nje&ov sin $ '!dovik! !spijeva poraziti moćne velika#e na j!&! "rvatske i za!zeti klj!)ne !tvrde na p!t! prema dalmatinskoj oali$ Potom je, poslije 2estoke ore, !spio poraziti
"trate#ki va*na utvrda Klis ' do&ivanje Klisa &io je jedan od ključnih doga+aju u prodoru n*uvina!a prema hrvatskoj o&ali.
-ekonstruk!ija frankopanskog ka#tela u rinju
Zadnji An2!vin1i i ora za prijestolje +?40$ !mire '!dovik I$ An2ivina1$ Naslje3!je &a kćer
Splićanin
Zadarski mir '!dovika I$ i
Propadanje srednjovjekovnog ugarsko-hrvatskog kraljevstva
Slaljenje kraljevske vlasti ! "rvatskoj iskoristila je oja)ala *osna da se pod /vrtkom I pro#iri na velike dijelove "rvatske !plić!ći se ! ore oko naslje3ivanja kraljevsko& prijestolja$ /vrtko I +?-$ pro&lasio se kraljem "rvatske i Dalma1ije$ Poslije 2estoki( ori na !&arskoF(rvatskom podr!)j! !)vrstio se kao kralj Li&m!nd '!ksem!r#ki =+?4.$ @ +?.$>$ %sprkos tome i )injeni1i da je Li&m!nd io 1ar Sveto& Rimsko& 1arstva njema )ke narodnosti d!&otrajni s!koi oko prijestolja toliko s! oslaili kraljevsk! vlast da joj privremeno smirivanje sit!a1ije nije mo&lo p!no pomoći$ S!koima oko !&arskoF(rvatsko& prijestolja najvi#e s! se okoristili $ 6n !spje#no lomi moć velika#a oslanjaj!ći se na &ra3anstvo, sitno i srednje plemstvo i 1rkv!$ /o se odnosilo i na one ! "rvatskoj, ! prvom red! Crankopane$ 6d svoje dr2ave nastoji stvoriti najveć! i najja)! dr2av! ! srednjoj E!ropi pa stalno i prete2no !spje#no, rat!je s vladarima okolni( zemalja$ % doa
lj!dsk! i &ospodarsk! osnov! (rvatsko& srednjovjekovno& dr!#tva$ /o poseno dolazi do izra2aja poslije poraza (rvatske plemićke vojske ! s!ko! s jednom t!rskom plja)ka#kom ekspedi1ijom +-?$ ! it1i na Kravskom polj!$ Kasni srednji vijek ima va2ne 1iviliza1ijske posljedi1e za daljnji razvoj "rvatske$
/r& rankopana iz "enja ' njihova glavna upori#ta. 0atija Korvin uzev#i im "enj slomio je njihovu mo.
ke kue Kotromania koji su iskoristili sla&ljenje dr*ave poslije smrti 2udovika 3 da se pro#iri na hrvatska područja.
aj!e ' ključna utvrda na (r&asu koja je zahvaljujui anga*manu hrvatskih &ranitelja desetljeima odoljevala 5ur!ima.
%n!tarnji !stroj "rvatske ! razvijenom srednjem vijek! Kralja je ! (rvatskim zemljama zamjenjivao (er1e&$ 6n je oi)no io )lan vladaj!će dinastije$ Imao je vlastiti dvor, postavljao je anove, sazivao saore, vodio vojne po(ode, potvr3ivao je kraljevske povlasti1e$ Pojedini (er1ezi s! po svem!, osim po naslov!, ili nezavisni vladari$ % ods!tnosti (er1e&a (rvatskom !pravljaj! anovi$ % po)etk! je io jedan an$ 6d *ele IV postoje dva ana$ Posean an je po)eo !pravljati Slavonijom #to je io rez!ltat poseno& dr!#tveno& i politi)ko& razvoja to& dijela "rvatske$ 6d doa $ 6d +0$ st$ vladar po)inje velika#ima davati 1ijele 2!panije koje ovi tada tretiraj! kao vlastiti Be!dalni posjed$ Kralj ! 2!panijama posjed!je i niz kraljevski( !tvrda$ Njima na )ek! se nalaze ka#telanima kojima se moralo pokoravati sve okolno neplemenito stanovni#tvo$ Plemići s! pak ili or&anizirani ! vlastite plemićke 2!pe koje s! ile podlo2ne samo an!$ L!panijsko se plemstvo sastajalo na sk!p#tinama na kojima je raspravljalo o prolemima !prave, poreza, orane i s!dovanja$
7ospodarstvo "rvatske ! razvijenom srednjem vijek! Kao i ! ranom srednjem vijek! i ! razvijenom srednjem vijek! &ospodarski najrazvijeniji dio "rvatske ila je jadranska oala i &radovi na njoj #to je io rez!ltat nji(ovo& iznimno povoljno& prometno& polo2aja na p!tovima koji ve2! zapadn! E!rop! i isto)no Sredozemlje kao i Sredozemlje i srednj! E!rop!$ 6vi raspola2! !nosnim solanama i ! njima se razvija tr&ovina i pomorstvo$ 7radovi ! !n!tra#njosti preko oalni( &radova izvoze svoje, a !voze strane proizvode$ Vladari prvenstveno svoj interes vide ! eBikasnom oporezivanj! i rijetko vode promi#ljen! &ospodarsk! politik!$ % Slavoniji je najva2niji kraljevski porez ila zemljarina =mart!rina> i
doit kovni1e =oveza svako&odi#nje& mijenjanja nov1a pri )em! se mijenjao stari nova1 s većim !djelom plemeniti( kovina za novi s manjim !djelom #to je vladar! donosilo doit>$ Za potree ratovanja s /!r1ima !vodi se od +;$ st$ izvanredni ratni porez @ di1a$ Va2ni vladarski pri(odi ili s! Htr&ovina po l!kama, tridesetina koja se plaćala na sv! !vezen! ro! na &rani1ama, pri(odi od mitni1a, solana i sl$ /e(nolo#ki ! razvijenom srednjem vijek! "rvatska zaostaje za najrazvijenijim podr!)jima E!rope$ % ort! se tek iz!zetno pojavlj!j! napredne te(nike =ojanje tkanina, rodo&radnja>$ Svojom razvijeno#ć! se prvenstveno isti)e tr&ovina$ Najkasnije od polovi1e +?$ st$ ! dalmatinskim se &radovima pojavlj!j! velika tr&ova)ka dr!#tva ! koja !la2! nova1 svi slojevi &radsko& stanovni#tva$ 6d +0$ st$ po)inje !rzani &ospodarski razvoj zale3a$ Poseno se rzo razvijaj! &radovi na 1estovnom prav1! koji povez!je Senj s panonski prostorom$
'iterat!ra 3lustrirana povijest Hrvata, Za&re +-.$
Cerdo :i#ić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Za&re +-.;$ /omislav Ra!kar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Za&re +--.$
Il!stra1ije Cerdo :i#ić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Za&re +-0;$ Vjekoslav Klaić, Krčki knezovi rankapani, Za&re +-+$ Vjekoslav Klaić, Povijest osne, Za&re +440$ 7r&a Novak, Pro#lost Dalma!ije, Za&re +-$
www.maturski.org
