Stjepan Babić Milan Moguš
Izdavač
HRVATSKI PRAVOPIS
Školska knjiga, d.d. Zagreb, Masarykova 28 Za izdavača
Ante Žužul, prof. Urednica
Dunja Merkler
usklađen
sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika
Ocjenjivači
Dr. sc. Nataša Bašić Dr. sc. Mario Grčević Dr. sc. Sanda Ham
2. izdanje
Oblikovanje naslovnice
Sara Roller Mateljić Likovno-grafičko
oblikovanje
Jurica Puhalavić
© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2010.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji
način
reproducirati
bez nakladnikova pismenog dopuštenja.
Zagreb, 2011.
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČi
SADRŽAJ
56
57 60
PREDGOVOR
7
Imenice
UVOD
8
Pridjevi
II
Zamjenice
JEZIK I PISMO
12
Brojevi
61 63
GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI
15 15
Glagoli
64
Prilozi
65
18
Prijedlozi Veznici
Glas h
18 19
Usklici
68 69 69
Glas j
20
Rastavljanje riječi na kraju retka
70
Dvoglasnik je
23
PRAVOPISNA PRAVILA
Glasovi
č
i
ć
Napomena uz glasove
č
ić
Glasovi dž i đ
Opći
23
dio
L Duljenje sloga s kratkim je Kraćenje
II.
sloga s dvoglasnikom
III. Ostala pravila JEDNAČENJE I GUBLJENJE GLASOVA Jednačenje
Jednačenje
24 27
31 33
po zvučnosti
33
po izgovornome mjestu
35
Gubljenje glasova
VELIKA I MALA POČETNA SLOVA Veliko početno slovo
36 39 39
Prva rij eč u rečenici
39
Vlastita imena
40
Riječi
Pisanje imena
43 44 46 46 46 46 48 48
Sklonidba stranih imena i tvorba od njih
50
Preuzimanje pridjeva
53 53 54 54
iz poštovanja i počasti
Malo početno slovo
PISANJE STRANIH RIJEČi Opći
dio
Pisanje riječi iz jezika koji se služe latinicom Pisanje
općih
imenica i naziva
Sklonidba stranih općih imenica i tvorba pridjeva od njih
Preuzimanje glagola Preuzimanje ostalih vrsta riječi Riječi
4
56
Opća načela
iz jezika koji se služe drugim pismima
71
KRATICE Obične kratice
71
Složene kratice
74
Znakovi i oznake
76
78 78
RAZGODCI Opći
dio
Točka
79
Upitnik
80 81
Uskličnik
Upitnik i uskličnik
83
Zarez
Naknadno dodavanje
84 84 84 90
Suprotnost
93
Opći
dio
Nizanje
Točka
sa zarezom
94
Dvotočje
95
Trotočje
96
Višetočje
97
Crtica i spojnica Navodnici Navodnici uz druge znakove
98
101 103
Polunavodnici
103
Zagrade Tipovi slova kao razgodci
104 105
Nadrečenični
znakovi
106
Pisanje bez razgodaka
106
5
PRAVOPISNI I POSEBNI ZNAKOVI Opći dio
Naglasci, duljina i genitivni znak Brojke Crtica Dvotočje
Izostavnik Kosa crtica Križić Kružić
Navodnici i polunavodnici Okomita crtica Paragraf Spojnica Strjelica Tilda Točka
Upitnik Uskličnik
Zagrade Zarez Znak jednakosti
o'"
Znak nejednakosti Znak ponavljanja Znakovi upućivanja Zvjezdica
PRAVOPISNI RJEČNIK
PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJEČNIKU PRAVOPISNI RJEČNIK (A - Ž)
6·
107 107 107 109 110 111 111
112 112 113 113
114 115 115
115 116 116 116 116 117 117
118 118 118 119 119 121 122 127
PREDGOVOR Ovo izdanje Hrvatskoga pravopisa nosi naslov kao i nekoliko drugih pa i pravopisa što su ga u suautorstvu objavili Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, alije ova knjiga ipak novo djelo, posebno u onim dijelovima koje je prije napisao Božidar Finka. Valja naglasiti da novo izdanje ne znači i novu normu jer norma nije više mijenjana, samo su način izlaganja i pojedina rješenja usklađena sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika i s Hrvatskim školskim pravopisom, koji je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobio preporuku za upotrebu u školama pa je korisno da se ta dva djela u normativnome smislu il potpunosti podudaraju. Ujedno smo tekst i rječnik usavršili i dopunili. Autori su se uvijek brinuli za to da Hrvatski pravopis i svojim primjerenim opsegom, nazivima i jasnoćom izlaganja bude prihvatljiv i sa stručnoga i s pedagoških gledišta. Budući da je pravopis zapravo jedina jezikoslovna knjiga koja je izrazito normativna, njezina se norma može najbolje odmjeravati prema upotrebi u osnovnim i srednjim školama.
Za bolje razumijevanje pravopisnih načela, pravila i pravopisnoga rječnika potrebno je prije služenja pravopisom pročitati uvod i predgovor pravopisnomu rječniku. Autori su se složili o načelima i načinu izrade svih dijelova, ali su posao podijelili tako da je Stjepan Babić izradio poglavlja Uvod, Jezik i pismo, Glasovi č i ć, Glasovi dž i đ, Dvoglasnik je, Pisanje stranih riječi, Razgodci, Pravopzsni i posebni znakovi, Predgovor pravopisnamu rječniku, a u rječniku slova A - G, P - Š, a Milan Moguš Glas h, Glas j, Jednačenje glasova, Velika i mala početna slova, Sastavljeno i ra~ tavljena pisanje riječi, Rastavljanje na kraju retka, a u Pravopisnome rječniku slova H - O, T - Ž, ali je svaki autor pročitao i suatorski dio i po tome je ovo djelo cjelovito. Zahvaljujemo svima koji su nas upozorili na pojedine probleme i onima koji su se osvrnuli na HP s namjerom da djelo bude bolje i u skladu sa sustavom hrvatskoga književnoga jezika i s hrvatskom pravopisnom tradicijom. Zagreb, 1. veljače 2006. Stjepan Babić i Milan Moguš
7
UVOD Kao. što su po~azala ~išljenja relevantnih ustanova i općeprihvaćena praksa, hrvatski se pravOpIS ustallo kao fonološki u okviru jedne riječi, a morfonološki među riječima. Uvjereni smo da tu u budućnosti ne će biti bitnih odstupanja. Budući da neki ne razlikuju obilježja fonološkoga i morfonološkoga pravopisa, potrebno je reći osnovno o njihovoj naravi. !~zik se ostv.aruje na dva načina: govorom i pismom. Kad se ostvaruje pismom, slUZIrno se slOVIma, razgodcima, pravopisnim znakovima i bjelinama (razmacima među riječima).
Za svaki se jezik određuje broj i oblik slova. Slovni sustav po svojim osnovnim obilježjima naziva se pismo. Po tim obilježjima razlikujemo latinično ćirilično glag~ljsko, arapsko i druga pisma, odnosno jednostavnije: latinicu, ćirilicu: glagoljicu: arabICU. Skup znakova kojima bilježimo pojedine glasove, naziva se slovopis ili grafija. . Hrvati su u prošlosti za bilježenje svoga jezika stoljećima upotrebljavali različita PIS~~, latinicu, ?lagoljicu i zapadnu ćirilicu (bosančicu) dok nisu prihvatili isključivo latImcu. Međutim, pojedine glasove nisu latinicom pisali uvijek na isti način. Do reforme. Ljudevita Gaja Hrvati su se služili različitim slovopisima. Na jugu su se ugledah uglavnom na talijanski način pisanja, a na sjeveru na madžarski ali su
n~la~i~i.i vlastita rješenja. Za hrvatskoga narodnoga preporoda ilircima je ~spjelo
uJedI.~ItI s~e Hrvate u slovopisu kako ga je oblikovao Ljudevit Gaj, uz neke manje ~asm~e ~remake. I zato se hrvatska latinica naziva gajicom. Ovdje valja naglasiti da
Je Gaj b10 reformator hrvatskoga slovopisa, a ne pravopisa. Prav?p~s ima šire značenje od slovopisa. Pravopis obuhvaća skup pravila o upotrebI cjelokupnoga znakovnoga inventara koji ima jedno pismo, a to osim slovopisa obuhvaća i način pisanja pojedinih glasova, upotrebu velikih i malih slova sastavljenoga i rastavljenoga pisanja riječi (upotrebu bjelina), razgodaka, pravopisnih znakova i drugih pojedinosti. ?snovno obilježje nekomu pravopisu daje način na koji se pišu pojedine riječi s obZIrom na glasove koji ih sastavljaju, na njihove oblike i skupove riječi. Glasovi se mogu pisati tako da se isti glas piše uvijek istim slovom. Takav se pravopis tradicionalno naziva glasovnim, fonetskim, fonetičkim. .G~as koji služi za razlikovanje značenja, naziva se fonem, pa pravopis koji traži da se ISti. fon~m piše uvijek istim znakom, naziva se fonološkim pravopisom. Takvo je npr. pISanje rob, ropski,podbaciti,potkresati, stan, stambeni, kazališni ... Najmanja jezična jedinica koja ima neko značenje, naziva se morfemom a znanost koja se bavi glasovnim sastavom morfema, naziva se morfonologijom. Pr~vopis koji 8
pri pisanju pazi na morfeme tako da se isti morfem uvijek piše istim slovima bez obzira što se u različitim glasovnim okolinama različito izgovara, naziva se morfonološkim pravopisom. To u navedenim primjerima znači: rob, robski, podbaciti, podkresati, stan, stanbeni, kazalištni, premda se izgovara kako je navedeno u prethodnome odlomIm. Uz to se većina morfonoloških promjena odražava u pismu i kad je pravopis pretežno morfonološki, ruka - ručica - ručerda, pa se morfonološki pravopis može ostvariti samo u manjem broju kategorija, npr. u jednačenju po zvučnosti, jednačenju po mjestu tvorbe i gubljenju glasova. Sadašnji je hrvatski pravopis po svojoj naravi fonološko-morfonološki. U okviru jedne riječi pišemo fonološki, uz neke pojedinačne i kategorijaine iznimke, pa se može reći da je ublaženi fonološki, a međurječne veze morfonološki jer se glasovne promjene koje nastaju među riječima što se izgovaraju kao naglasna cjelina, ne odražavaju u pismu, tj. pojedine riječi bilježimo kao da tih promjena u govoru i nema. Tako pišemo kod kuće, bez puške, niz krov, s bratom, s džeparom, s čovjekom, k banu, govorit ću, iako govorimo kotkuće, bespuške, niskrov, zbratom, ždžeparom, ščovjekom, gbanu, govoriću. Nevolja je hrvatskoga pravopisa u tome što je u objema Jugoslavijama, a posebno Novosadskim dogovorom i njegovim pravopisom, hrvatska pravopisna tradicija podosta narušena, a narušen je i put kojim bi se hrvatski pravopis bio normalno razvijao i usvajao. Budući da je po novosadskome pravopisu odškolovana većina današnjih pismenih ljudi, njima je teško napuštati stečene navike. Kad razlozi govore za pojedina rješenja, tada nije važno jesu li u praksi odraslih odmah prihvaćena, važno je da se zna kako treba biti, posebno za škole. Za neka pravila i nije važno koliko ih praksa odraslih poštuje kad kršenje izaziva ili može izazvati nesporazume, kako je npr. u pravilima u oprjekama mladci - mlatci - mlaci, prema mladac, mlatac, mlaka; uporabi likova kao istjecati - isticati, natjecati - naticati, v. § 57. Isto je tako u pisanju zareza. Praksa pokazuje da ima malo pisaca koji poštuju pravopisnu normu u pisanju zareza, ali se svi jezikoslovci slažu da zbog toga normu o zarezu ne treba mijenjati, nego tražiti putove da se ona usvoji. Nesporazume izaziva i to što pravopis, posebno pravopisni rječnik, katkada prelazi pravopisnu kompetenciju, no to nije samo zato što je tako bilo i u svim našim dosadašnjim pravopisima, nego i zato što pravopis, posebno pravopisni rječnik, nipošto ne može ostati na pukom pravopisnom području kad riječ već ulazi u nj zbog pravopisnih razloga, a sa sobom donosi i druge probleme koji bi mogli biti krivo shvaćeni kad se ne bi naznačili. Hrvatski pravopis priručnik je namijenjen korisnicima u Hrvatskoj kao i svim onim skupinama i onim pojedincima u svijetu koji se služe hrvatskim književnim jezikom.
9
•
•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••
PRAVOPISNA PRAVILA
F"
JEZIK I PISMO Jezik se bilježi slovima. Slovo je pismeni znak za jezični glas. Hrvatski književni jezik ima 32 glasa kad su glasovi određeni po razlikovnoj službi u jeziku, tj. kad se glasom smatra jezični zvuk koji služi za razlikovanje značenja, npr. biti - piti, ban - dan, brak - mrak... U fonologiji se tako određeni glasovi nazivaju fonemi. U stručnim se djelima oni pišu u kosim zagradama. Od ta 32 glasa šest je otvornika: lal, lei, Iii, 10/, lul i dvoglasnik lie/. Slovo i s lukom ispod označuje neslogotvorno i, a zajedno sa e označuje dvoglasnik je koji se piše sa ije, npr. bijel, lijep, snijeg. Ostali su glasovi zapornici, jer se pri njihovu izgovaranju govorni organi tako približuju ili dodiruju da zračnoj struji tvore jači ili slabiji zapor. To su ovi glasovi: /bl, /cI, lčl, Ići, Idi, flj,I (u pismu dz'), 131 (u pismu đ), Ifl, Igl, Ihl, Ijl, Iki, 11/, III (u pismu lj), Iml, ln!, hi! (u pismu nj), Ipl, Iri, Iri (u pismu r), Isl, lšl, Itl, Ivi, Izl, lž/. Glas r nosilac je sloga, samoglasnik, kao što pokazuju riječi prst, brz, brstiti... i u oprjeci je sa suglasničkim r jer tvore minimalni par u primjeru Istro (vok. od Istra) - istro (glag. pridjev radni od istrti). Samoglasničko r piše se u stručnim djelima s kružićem ispod r Cr), a u općem jeziku jednako kao i suglasničko jer je u riječima uvijek jasno koje je koje r, budući da je oprjeka Istro - istro jedina minimalna oprjeka u hrvatskome književnome jeziku.
2
Hrvatski se književni jezik danas služi latinicom. Slova su preuzeta iz latinskoga pisma, ali kako za sve naše glasove u njem nema posebnih znakova, do polovice 19. stoljeća neki su se glasovi pisali na razne načine sve dok nije Ljudevit Gaj predložio posebne znakove koji su svojom glavninom i prihvaćeni.
3 '1.1 1
il
II!
II'I
Latinična su slova prilagođena hrvatskomu jeziku tako što su za nepčanike, kojih nema u latinskome jeziku, načinjena nova slova na dva načina: 1. uz pomoć dijakritičkih znakova: Č, Ć, Š, Ž, đ; 2. spajanjem dvaju slova za jedan glas u dvoslov: dž, lj, nj. Tako se od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 pišu posebnim slovima, jednoslovima, a tri dvoslovima (dž, lj, nj). Teškoća u čitanju nema jer u pismu nema skupine lj koju bi trebalo čitati l-j, a n-j i d-ž nalaze se samo na sastavu složenica, i to n-j u složenicama kojih prvi dio završava na n, a drugi dio počinje saj: izvanjezični (čit. izvan-jezični), a d-ž u složenicama kojih prvi dio završava na d, a drugi počinje saž: nadžeti, nadživjeti, podžupan, predživot... (čit. nad-žeti, nad-živjeti, pod-župan, pred-živoL.), inače se uvijek čitaju kao jedan glas.
4
li
I
12
5
Osim glasa r ni dvo glasnik Ijel nema u pismu posebnoga znaka, nego se piše troslovom ije. Zbog posebnosti u pisanju toga glasa i njegova smjenjivanja s kratkim i dugimje, e, i, to je potanko prikazano u posebnim pravilima. U znanstvenim djelima, u kojima ima i drugih potreba, za neke se od tih glasova . upotrebljavaju i posebni znakovi: I za lj, li za nj, j za dž, j za đ, a u prijašnjim izdanjima HAZU i g za dž. Hrvatska povijesna prezimena pišu se današnjim slovopisom i pravopisom: Hektorović (Hectorovich), Zoranić (Zoranich), Vramec (Vramecz), Belostenec (Bellosztenecz), Brlić (Berlić), Trnski (Ternski, Ternski, nunski) i dr. Današnja prezimena pišu se onako kako imaju službeni, zakonski lik: Agg, Agh, Antolovich, Antolović, Đerđa, Djerdja, Gjergja, Đukić, Djukić, Gjukić, Grghetta, Grgeta, Kalođera, Kalogjera, Mađer, Magjer, Madjarević, Madžarević, Mađarević, Magjarević.
6
Imena kao Đuro, Đurđica ne treba pisati Gjuro, Gjurgjica ni kad su nedavna povijesna imena kao Đuro Arnold, Đuro Deželić, Đurđica Agićeva. Danas računala i suvremeni tiskarski strojevi mogu ostvariti svako slovo pa nije potrebno slovo đpisati drugim znakovima. Na starijim strojevima koji nisu imali đ, to se slovo pisalo dj. Latinična se slova razlikuju u pisanju i tiskanju, a u jednom i drugom tipu postoje velika i mala slova. Obično se navode ustaljenim redom, a taj se red po prvim slovima (a, be, ce, de) naziva abeceda. Kako se abeceda ponešto razlikuje u pojedinim jezicima, možemo govoriti o latinskoj, njemačkoj, poljskoj, češkoj, hrvatskoj abecedi. Hrvatska abeceda, gajica, ima ovaj red:
Tiskana slova L Aa
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Bb Cc Čč
Ćć
Dd Dždž Đđ
9. Ee 10.
Ff
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
Gg Hh Ii Jj Kk Ll Lj lj Mm Nn Nj nj
2lo 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Oo Pp Rr Ss Šš Tt Uu Vv Zz
Žž
13
GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI
Pisana slova 1. An.
2. Blr
3. r ~ 4. 5. Li.ć
Ei
6. Dd
7. ])Ž.ck 8. Đ.d: 9. C.R10.
F{
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
Xl. 11
21. On 22. Pr23. Rn24. fr., 25. j;, 26. Tl
!j1j
27. U
M;m .N/n
28. lj AY 29. Z u-
Nj mj
30. Ž /ž
(jq HJ. h
Jj
11
Al.
Glasovi či Ć 12
Njihovi su nazivi: a, be, ce, če, će, de, dže, đe, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, eš, te, u, ve, ze, že. Tako se obično ta slova i izgovaraju. Pojedinačno se zapornici (suglasnici) mogu izgovarati i sami, bez samoglasnika, zapravo s dodavanjem poluglasa, dakle bd, Cd, čd, dd (ili b', e', č', d' ... ; izostavnik tu označuje poluglas).
7
račun, točan, točka, večer, veljača, vrč, žuč ...
Sve se takve riječi nalaze u Pravopisnome rječniku. 13
Dakako, u stranim se riječima i u pojedinim strukama upotrebljavaju i druga slova (a, 6, ii, 9, f, e, e... ), ali se ona tumače u priručnicima jezika i struka kojima pripadaju. U abecedi pojedinih jezika nalaze se na mjestu na kojem bi se nalazila da su bez dijakritičkoga znaka. U jezikosloviju se upotrebljavaju posebna slova za praslavenske iprahrvatske glasova: e-jat, b - jer, 'b - j or, tf - en (nosno e), CZ - on (nosno o).
jak:jači,jačina ...
junak: junače, junački, junačan, junačina, junačiti se, junačić ... oblak:
oblačan, oblačno, oblačić ...
znak: značiti, značka ... botanika, fizika, matematika:
botaničar, fizičar, matematičar ...
bl zec: zeče, zečevi, zečić, zečica, zečji, zečinjak ... stric: stričevi, stričev ... mjesec: mjeseče, mjesečina, ptica: ptičar ... Karlovac, Vinkovci:
Kad se slova upotrebljavaju umjesto rednih brojeva, tada se upotrebljavaju samo jednoslovi bez dijakritičkih znakova: a), b), e), d), e) ili a., b., e., d., e.
14
mjesečni ...
karlovački, vinkovački ...
3. al u imenica s dometkom -ač: berač, brijač, kopač, orač, ogrtač, opasač, pokrivač ... (Za dome-
Ćirilica i glagoljica imaju poseban slovni red koji se naziva azbuka (po nazivu prvih dvaju slova u glagoljici i staroj ćirilici: az, buky). Njihov je prikaz predmet
10
2. u riječima u kojima je č prema osnovnomu k, c:
al
U znakovima mjernih jedinica te u nekim strukama upotrebljavaju se i grčka slova. To većinom pripada uskostručnomu području, jedino se u nekim fizikalnim izrazima i mjernim jedinicama, koji pripadaju i općoj upotrebi, upotrebljavaju grčka slova a (alfa), jJ (beta), n (omega) i fl (mi), npr. a-zrake, jJ-zrake; n je znak za om (jedinicu električnoga otpora), a fl znak za predmetak mikro-o U abecedi imje mjesto na kraju istih slova pisanih latinicom.
9
Za ovladavanje hrvatskim književnim jezikom treba znati temeljna pravila u kojima se riječima piše Č, a u kojima ć. Ta nam pravila olakšavaju učenje hrvatskoga književnoga jezika jer su u književnome jeziku č i ć dva glasa koja se jasno razlikuju i kojima se razlikuju značenja pojedinih riječi. Č se piše u oblicima i izvedenicama 1. u riječima u kojima postanak nije vidljiv: bačva, bič, brčkati, čabar, čađa, čaša, dapače, drač, grč, hlače, ječam, jučer, ključ, lopoč, luč, mačka, pčela,
U pisanju stranih imena i riječi, a i u pojedinim granama znanosti upotrebljavaju se slova q Q (kve), w W (dvostruko ve), x X (iks) i y Y (ipsilon). U abecednom redu q dolazi iza p, a slova w, x, y iza v redom kao što su ovdje navedena.
8
U ovom se poglavlju ne govori o pisanju svih glasova, nego samo onih koji govornicima hrvatskoga jezika zadaju određene teškoće u pisanju književnoga jezika zbog njihove različite dijalekatne osnovice ili zbog razlika između govora i pisanja u samome književnom jeziku ili zbog različitih mogućnosti pisanja s obzirom na fonološko ili morfonološko načelo.
tak -ać v. § 18.) -ača: brezovača, jabukovača, savijača, udavača, večernjača ... (Za do-
posebnih priručnika namijenjenih za njihovo učenje.
metak -aća V. § 18.) -če: Ciganče, kumče, pastirče, pašče, ropče ... -čica: cjevčica, grančica, slamčica, stvarčica ...
-čić: kamenčić, kljunčić, korjenčić, obraščić .. :
14
15
L
kost> košću cvij et > cvij eće mast > mašću pamtiti> pamćenje razljutiti> razljućen ljut> ljući brat> braća smrt > smrću kretati> krećem radost> radošću ... janje, janjeta> janjeći pile, pileta> pileći tele, teleta> teleći 3. a) u imeničkih umanjenica s dometkom
-ičar: antologičar, alkoholičar, elegičar, evidentičar, nostalgičar ... -jača: kremenjača, parnjača, sjevernjača, slamnjača ... Rjeđi
15
su dometci:
-ečak: grmečak, grumečak, kamečak, kremečak, plamečak ... -ičak: grmičak, grumičak,ječmičak, kamičak, konjičak, krajičak,
krem i-
čak, plamičak, pramičak, ugljičak ... -ičina: dobričina
-ična: bratična, sestrična, tetična, gospodična ... -čaga: -ič:
samo u rupčaga
samo u imenicama branič,
-ić: crvić, gradić, komadić, konjić, bratić, sestrić, tetkić ...
gonič, vodič, provodič, ribič.
b) u prezimena sa završetkom
b) u pridjeva s dometkom
16
-ić: Anić, Begić, Begović, Blažević, Gundulić, Ivšić, Katić, Knežević,
-ačak: dugačak, ludačak, punačak, slabačak ...
Kovačević, Matić, Marulić, Mirković, Pavlović, Petrović, Zlatarić,
-ački: dubrovački, đakovački, orahovački, valpovački, zagrebački ...
Žarković ... (O slavenskim prezimenima na -ič v. § 16.)
-ički: budistički, humanistički, kapitalistički, urbanistički ...
c) u imenica s dometkom
-ičan: energičan, harmoničan, ironičan, simpatičan ...
-ać: gluhać, golać
Rjeđi
-oća: bedastoća, bjesnoća, čistoća, gluhoća, hladnoća, sljepoća,
su dometci:
zločestoća ...
-ačan: -čiv:
samo u ubitačan (probitačan je od probitak) samo u priljepčiv (priljepljiv, zarazan)
-dać: u crndać, crvendać, srndać ... -bać: zelembać ...
-ičast:
samo u rijetkih pridjeva kao bjeličast, modričast, plavičast jer je u bobičast, igličast, jagodičast osnova bob ica, iglica, jagodica. c) u slavenskih prezimena sa završetkom -ič (podrijetlom bugarska, češ ka, ruska, slovenska, bjeloruska i dr.): bugarskim: Miletič, češkim: Belič, ruskim: Ivan Sergejevič Turgenjev, Lav Nikolajevič Tolstoj, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, slovačkim: Palkovič, Jurkovič, slovenskim: Gregorčič, Janežič, Jurčič, Miklošič, Župančič ... 4.
17 I
I!I!
samo u mokraća d) u pridjeva s dometkom -aći: domaći, brijaći, crtaći, igraći, jahaći, pisaći, šivaći ... e) u glagolskih oblika s nastavkom -ći (infinitiv i glagolski prilog sadašnji):
ići, idući, peći, pekući, reći, rekući, sjeći, sjekući, teći, tekući, tući,
Budući
da kajkavci pretežno imaju srednje č, ono se u vlastitim imenima u književni jezik prenosi prema tom bi li u njem bio č ili ć, kako se uobičajilo od hrvatskoga narodnoga preporoda.
(Glagoli peći, reći, sjeći, teći, tući i njihove složenice ispeći, izreći, isjeći, isteći, istući ... samo u infinitivu i glagoiskome prilogu sadašnjem imaju -ći, a u drugim glagolskim oblicima imaju č: pečem, rečem, siječem, tečem, tučem, jer je č prema osnovnome k: peku, reku, sijeku, teku, tuku.) 4. u riječi u kojima je postalo prema đ: smećkast < smeđ, omećka < omeđak.
Bedekovčina, Čakovec, Črešnjevo, Čret, Črnčevec, Črnec, Černomerec, Globočec, Goričan, Grič, Kupčina, Pantovčak, Štrigovčak, Začretje,
1
Zdenčina ...
Kad se u kajkavskim imenima piše
II
:11
l. u
Iiii'
u kojima je bez vidljivoga postanka:
bećar, ćelav, ćud, dućan,
Sve su takve riječi popisane u Pravopisnome rječniku.
l'
2. u riječima u kojima je prema osnovnome t:
i !! ii'
riječima
gaće, kći, kuća, moć, noć, pleća, već ...
ri ,',
a kad čv. § 19.
Ć se nalazi u oblicima i izvedenicama
18
il'
tli
19 ć,
16
tu-
kući ...
Tako se piše č u riječima kao:
li!
li:
-aća:
5. Ć se piše u kajkavskim imenima gdje bi bio i u književnom jeziku, a to su u prvom redu prezimena na -ić, zemljopisna imena na -ić: Drašković, Habdelić, Iveković, Jambrešić, Mihanović, aršić, Vukotinović ... ; Desinić, Draganić, Okić, Zaprešić ... Zatim u zemljopisnim imenima gdje je jasno da bi u književnom jeziku bilo ć ili je tako uobičajeno, a to je u prvom redu na mjestu kajkavskoga šč: Dvorišće, Lanišće, Nedelišće, Veliko Trgovišće ... ; Budinšćak, Kunišćak, Medvešćak, Pešćenica (kod Siska), Grmošćica, Budinšćina, Pušća Bistra, Lašćina, Trakošćan, Šćitarjevo ...
17
Ona imena mjesta u kojima je u književnom jeziku već usvojeno č ili je veoma prošireno zbog prošle norme, mogu se pisati i sa č: Medveščak, Peščenica (zagrebačka), Konjščina ... Prezimena se pišu kako je prihvaćeno, pa uz kajkavska prezimena: Brezinšćak, postoje ista takva i sa č: Brezinščak, Budiščak... Budišćak, Budinšćak, Palešćak, Polanšćak... ,
Napomena uz glasove č i Ć
22
1. u
U primjeni pravila o glasovima č i ć valja paziti na stvarne jezične odnose jer inače može doći do krivih zaključaka, npr.: -č u pribadača, siroče, koščica, maščina, Sigečica nije prema t u pribadati, sirota, kost, mast, nego su te riječi nastale od pribad + ača; sirot + če, kost + čica, mast + čina, Siget + čica; imenica telećak nema dometak -ećak, nego je dometak -ak došao na osnovu pridjeva tele, teleta; imenica bašča je riječ perzijskoga podrijetla (hrv. vrt); imenica palača je od lat. palatium koje se čita palacium ... Neke se riječi govore i pišu sa č i ć jer se mogu objasniti dvjema osnovama ili dvama dometcima, kao npr. jednoč i jednoć, nekoč i nekoć, Ijutić i Ijutić (biljka), teklič i teklić, teferič i teferić, ali u novije vrijeme prevladavaju likovi sa ć.
20
Đ
4. u riječima Madžar, Madžarska, madžarski ... , ali se može pisati i đ pa se ostvaruju dvostrukosti: Mađar i Madžar, Mađarska i Madžarska, mađarski i madžarski ... , u prezimenima kako ih pišu njihovi nositelji: Madžarić i Mađarić ... Sve se takve riječi nalaze u Pravopisnome rječniku. Kad dž obilježava suglasnički skup d-ž, rečeno je u § 4. se nalazi u oblicima i izvedenicama: riječima
bez vidljivoga postanka i u tvorenicama od njih, npr.
anđeo, čađa, đak, đavao, đurđica, evanđelje, hrđa, lađa, leđa, mađi oničar, međa, oruđe, riđ, smeđ, smuđ, vjeđa ...
Prema riječi
čađa
piše se
đ
iu
čađav, čađavac, čađavica, čađavički, ča
đaviti, čađavost, čađiti, začađiti
i sl.
Sve takve riječi popisane su u Pravopisnome rječniku. 2. u riječima u kojima je prema osnovnome d: glađu < glad, mlađi < mlad, grožđe < grozd, građa < graditi, glođem
< glodati, viđen < vicijeti, obrađen < obraditi, događati se < dogoditi se, oslobađati < osloboditi, obrađivati < obraditi ...
Glash Glas se h piše
Glasovi dž i đ Glas dž koji se bilježi dvoslovom dž nije skup d-ž, nego je sliveni glas, zvučni parnjak glasa č. Zbog istih teškoća kao i s glasom č valja znati riječi u kojima se nalazi dž. Dž se nalazi u oblicima i izvedenicama: 1. u riječima hrvatskoga podrijetla u kojima je Gednačenje po zvučnosti v. § 62.) prema osnovnome č koje se našlo ispred b: jednadžba < jednačiti narudžba < naručiti predodžba < predočiti svjedodžba < svjedočiti udžbenik < učiti urudžba < uručiti ... Rjeđe i prema osnovnome c: promidžba < promicati. 2. u imenica s dometkom -džija turskoga podrijetla:
21
bostandžija, buregdžija, ćevabdŽija, šeširdŽija ... Ako osnova nije toga podrijetla, onda je riječ izvedena dometkom -džija stilski obilježena: bundžija, galamdžija, govordžija, račundžija, šaljivdžija ... 3. a) u riječima turskoga podrijetla: džamija, džezva, hodža, džep, feredža, jildžan ... b) u riječima koje primamo s engleskoga govornoga područja: džudo, džip, budžet, deterdžent, džez, džem, džemper, džoging, džersej ... 18
23
1. u
pojedinačnim riječima:
hajduk, hiniti, hlače, hlad, hodža, hren, hrpa, htjeti; čehulja, drhtati, mahovina, ohol, njihati, prhak, svrha, buha, duhan, huckati, kihati, kuhati, lijeha, muha, natruha, prhnuti, protuha, snaha, streha, uho, zaduha; grah, gluh, mijeh, orah, prah, smijeh, stih, strah, suh, trbuh, uspjeh, vrh ... Iz stilskih se razloga može h izostaviti, ali se tada na njegovu mjestu piše izostavnik: Ti'o, ti'o, ti 'o prede pauk nit. (V. Nazor)
2. a) u riječima u kojima je ispred slogotvornoga r: hrđa, hrđav, hrđati, ishrđati, ishrđalost, zahrđalost, zahrđati, hrvati se, hrvanje, hrvač, hrvački, hrzati ... ; b) u skupu hv kao hvala, Hvar, hvat, hvatati, hvoja, uhvatiti; c) u onomatopejskom zapisivanju ljudskoga glasa kao znak razmišljanja, ču đenja:
hm (prema čemuje izveden i glagol hmkati, prez.
hmčem).
3. u svim oblicima koje propisuje gramatika kao nastavak ili dio nastavka, npr. za 1. osobu jednine aorista i imperfekta bih, dođoh, vicijeh, čuh; pregledavah, gledah ... Ostale pojedine riječi sa zapornikom h mogu se naći u Pravopisnome rječniku.
19
el u-i: u oblicima prezenta kao bruji, zuji;
Glasj
fl u-u: u oblicima prezenta kao kuju, snuju, pljuju; g) e-a samo u nekoliko riječi stranoga podrijetla: ideja, epopeja, livreja, ma-
Glas se j ne ostvaruje jednako u svim položajima govorne riječi. Najizrazitiji je u što počinju saju- kao jug, jugo, Juraj,juriš,juta, jutarnji, jutro. U drugim se slučajevima, poglavito između dvaju otvornika, ostvaruje oslabljeno, najčešće kao poluotvornik i, ali i tada ne jednako slabo između svih otvornika. Zbog toga je poluotvornik i povezan u našoj svijesti nejednako: u jednim slučajevima kao zapornik j, a u drugima kao njegova slaba prisutnost ili čak odsutnost. Zbog spomenutih nejasnoća mogu se odrediti ova pravila: .
24
riječima
1. Glas se j piše na početku riječi ispred svih otvornika ispred kojih se može ostvariti: jačina, jakost, ječam, jedan, jezik, još, jotacija, jučer, junački, juriš. Kad takve riječi postanu složene s predmetkom koji završava na otvomik, zadržavaju j: nejakost, nejak, prejak, praječam, dvojezičan, prajezik, višejezičan, nejednakost, međujelo, predjelo, prijordanski (prema jordanski), prejotacija, nejunački, nazovijunak, protujuriš. Općenito se može reći da riječi koje imaju j u osnovi ne gube ga u oblicima i tvorenicama bez obzira je lij na početku, u sredini ili na kraju.
25
2. Glas sej piše redovito u nesloženim riječima između otvornika a) i-a: kutija, rakija, Azija, Ilija, Marija, investicija, varijacija, gladijator, salmijak, socijalist, materijalizam, ojicijalan; u G jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io, kao žirija (prema žiri), krokija (prema kroki), Verdija, Leopardija, , radija (prema radij i radio), studija (prema studij i studio), kolegijQ (prema kolegij), Plinija (prema Plinije), Poncija (prema Poncije), Marija (prema Marije i Mario), Tokija (prema Tokio); u stranim riječima s dija-, kao dijabetičar, dijafragma, dijagonala, dijalekt, dijaliza, dijametar, dijaskop, dijaspora i sl. (za pisanje dia- vidi § 26.); b) i-e: dijeta, higijena, hijeroglif, orijent, pijetet; u G jd. imenica ženskoga roda na -ija i u oblicima jednakima tomu padežu, kao kutije, rakije, Azije, Marije; u I jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io kao žirijem (prema žiri), krokijem (prema kroki), Verdijem, Leopardijem, radijem (prema radij i radio), studijem (prema studij i studio), kolegijem (prema kolegij), Plin ijem (prema Plinije), Poncijem (prema Poncije), Marijem (prema Marijo i Mario), Tokijem (prema Tokio); (U tim riječima -ije- nije dvoglasnik, nego je skup triju glasova: i+j+e.) c) i-i: čiji, svačiji, drukčiji; u DL jd. imenica na -ija kao kutiji, Aziji, Iliji; u N mn. imenica na -i, -ij, -io kao žiriji (prema žiri), krokiji (prema kroki), radiji (prema radij i radio), studiji (prema studij i studio), kolegiji (prema kolegij); komparativi: glasniji, ljubezniji, savitljiviji, vrjedniji, miliji; d) i-u: milijun, pijuk, špijun, trijumf, trijumvirat, radijus; u DL jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io, kao žiriju (prema žiri), krokiju (prema kroki), VerdijU, Leopardiju, radiju (prema Verdi, Leopardi, radij i radio), studiju (prema studij i studio), kolegiju (prema kolegij), Pliniju (prema Plin ije), Ponciju (prema Poncije), Mariju (prema Marijo i Mario), Tokiju (prema Tokio); u oblicima prezenta kao umiju, smiju;
20
tineja, orhideja, turneja, Koreja, Medeja. U ostalim se riječima unutar otskupa ea ne piše j: idealan, ocean, kreacija, realizam, kombinea (prema kombine), rezimea (prema rezime), pa tako i u imenima kao Lea, Tea, Andrea, Matea, Gjd.Jonkea(premaJonke) ... (v. § 103.). 3. Glas sej piše u pridjeva od imenica na -ija koje u tvorbi zadržavaju tu osnovu ispred dometka: al -in: šeširdžijin, Andrijin, Ilijin, Marijin; b) -ski: gimnazijski, županijski, azijski, investicijski, varijacijski. 4. Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na dočetno -i, -ij, -ije, -ijo, -io kad se tvore dometcima: al -ski: aluminijski (prema aluminij), radijski (prema radij), studijski (prema studij), tokijski (prema Tokio); b) -ev: barijev, kalijev, natrijev, uranijev (ako se ne upotrijebi sufiks -ski, npr. natrijski), Celzijev, Marijev (prema Marijo i Mario), Verdijev (prema Verdi). vomičkoga
5. Glas se j piše također: a) u riječima s dvoglasnikom ie, kao bijel, bijes, riječ, riješiti, mrijeti, sijecimo i tvorenicama s kratkim slogom, kao bjelina, bješnji, grješnik, rješenje, odrješenje, pogrješka, rječnik, sjeći, strjelica, živjeti i dr. (Potanje o pisanju dvoglasnika ie u idućem poglavlju.) b) u oblicima svih riječi kojima osnova svršava na otvomik + j bez obzira na sljedeći otvomik u nastavku, kao koja, koje, koji, koju, čija, čiji, čije, čiju, brojiti, krojiti, rojiti se, znojiti se, čujem, pijem, stojim, pojem, dajem; c) u imperativu, kao lij, lijmo, lijte, pij, pijmo, pijte, smij se, smijmo se, smijte se, ne ubij, ne ubijmo, ne ubijte; dl između e-a samo u nekoliko riječi stranoga podrijetla kao epopeja, ideja, livreja, matineja, orhideja, turneja, te imena kao Koreja, Medeja, odnosno u sredini u plejada (prema grčkom imenu Plejade). U ostalim se riječima unutar otvorenoga skupa ea ne piše j (v. § 26. m). 26
6. Glas se j ne piše: al između otvornika i-o gdje je o postalo od l: bio (ali bila), činio, dio, mio, smion, dioba, mislioca (ali mislilac); bl u pOSUđenicama: sociologija, patriot, violina, kamion; c) u složenicama kojih prvi dio završava predmetkom na i, a drugi dio počinje otvornikom kao: i-a: antialkoholičar, poliandrija, u stranim složenicama s di- kad znači "dva" kao diamin, diarhija (dvovlašće), d) i-e: arhiepiskop, kvaziepohalan,
el i-i:
antiimperijalistički, nadriizvođač,
21
-
f) i-o: iole, priopćiti, niotkud, priobalni,
Dvoglasnik je
g) i-u: priučiti, nadriumjetnički, niukoliko; između bilo kojih dvaju otvornika (izuzevši pravila u § 25. d) ako prvi otvomik nije i bez obzira je li riječ domaća ili strana, nesložena ili složena: a-a: kontraadmiral, G jd. kakaa (prema kakao), Bilbaa (prema Bilbao), i) a-e: dvanaest, maestral, aerodinamičan, imena Izrael, Mihael, j) a-i: arhaizam, naime, zaista, naivan, kokain, k) a-o: aorist, naočit, naoko, praotac, zaobliti, zaova, kakao, izaoltarski, I) a-u: autentičan, autocesta, jaukati, naučiti, pozauna, paučina, m) e-a: idealan, kreacija, realizam, ocean, G jd. kombinea (prema N jd. kombine), rezimea, Bornea (prema Borneo), Jonkea (prema prezimenu Jonke), Molierea, Shakespearea (prema prezimenima Moliere i Shakespeare) imenima kao Andrea, Lea, Tea, Matea, n) e-e: deetatizacija, neegoističan, A mn. kombinee, dekoltee (prema N jd. kombine, dekolte), nj) e-i: ateist, tein, kaleidoskop, veleizdaja, neizlječiv, neistina, N nm. kombinei, rezimei, o) e-o: anđeo, seoce, teologija, teorija, neobjektivan, preosjetljiv, p) e-u: euharistija, eunuh, Europa, neuvjerljiv, sveučilište, DLjd. dekolteu, r) o-a: kroatist, oaza, memoari, trotoar, psihoanaliza, Noa, oboa, G jd. rokokoa (prema rokoko), Hugoa (prema Hugo), s) o-e: poezija, srednjoeuropski, G jd. oboe (prema oboa), A nm. lavaboe (prema lavabo), depo e, š) o-i: doista, doimati se, heroizam, poistovjetiti, sjeveroistok, N nm. nivoi, rešoi, t) o-o: crnook, poočim, poodavna, tihooceanski, srednjootočki, u) o-u: bjelouška, proučavati, prouzročiti, DL jd. rokokou, depou, v) u-a: akcentuacija, aktualan, peruanski, protuavionski, protuakcija, G jd. ragua (prema ragu), tabua, z) u-e: Suez, pirueta, influencija, protueuropski, A mn. kakadue (prema kakadu), ž) u-i: obuimati, polu idiot, međuigra, opstruirati, beduin, etui, N nm. intervjui, tabui, kakadui, x) u-o: poluotok, protuobrana, protuotrov, suočiti, uopće, y) u-u: međuusjev, protuudar, protuusluga, suučenik, suurednik, DL jd. raguu, kakaduu.
h)
Opći dio
27
Kao što je rečeno u § 1., u hrvatskome književnome jeziku postoji dvoglasnik Ijel koji se nekad pisao ie, a posljednjih se stotinu godina gotovo neprekidno piše ije. Pravilo je za pisanje toga dvoglasnika u načelu jednostavno: gdje se izgovara dvoglasnik, tu se piše ije. On je uvijek dug: bijellbjel/ i veoma se lako razlikuje od kratkoga glasovnoga skupaje, koji se pišeje: bjelina Ibjelinal. Stoga se veoma lako razlikuju parovi ovakvih riječi:
Naša susjeda sve više sjedi. Naša susjeda sve više sijedi. Duhovno gaje ujedinila u velikom djelu naše zemlje. Duhovno gaje ujedinila u velikom dijelu naše zemlje. Radio je u novom odjelu. Radio je u novom odijelu. Neke žene uspjevaju svojom ljepotom. Neke žene uspijevaju svojom ljepotom. Pretposljednja rečenica znači da je ljepota nekih žena pjesma, a posljednja, uzeta iz jednoga filma,
28
29
30
. 3"1
22
znači
da neke žene svojom ljepotom postižu uspjehe.
Tako se razlikuju i ove riječi: ljevak 'ljevoruk čovjek' -lijevak 'naprava za lijevanje' sjelo s. r. : sjeo - sijelo 'posijelo' sjena 'zatanmjeni dio' - sijena, G jd. od sijeno. . Razlika je između dvoglasnika je i skupa je na njegovu mjestu i u tome što u književnom izgovoru ispred dvoglasnika glasovi l, n ostaju bez promjene pa se lijep, lijevak, slijep, gnijezdo, snijeg, snijet izgovara lliep/, 11ievakl, Isliep/, Igniezdol, Isnieg/, Isniet! a kad na to mjesto dolazi kratkoje, ti se glasovi saj uje zamjenjuju sa lj, nj II, ~I ~a se ljepota, ljevčić, sljepoća, gnjezdašce, snježan, snjetljiv izgovaraju Ilepotal, Ilfwčić/, Islepoća/, Igtiezdašce/, Istiežan/, Istietljiv/. Dvoglasnik se teže razlikuje od dugogaje koji se nalazi u nekim riječima, npr.: djela, G mn. od djelo - dijela, G jd. od dio sjena, G mn. od sjena - sijena, G jd. od sijeno zahtjeva, G mn. od zahtjev - zahtijeva, 3. os. prez. od zahtijevati. Tako i u riječima kao djedo, djeva, djelce, zamjerati, namještati, zasjedati... Ima mišljenja da je i tu dvoglasnik i da bi trebalo pisati ije, ali je neprekinutom . .. tradicijom ustaljeno pisanje je. Određena je teškoća u tom što ima riječi u kojima je troglasovna skupina ije, a nije dvoglasnik: grije, smijem, smijem se, nijedan, G jd. kutije, hijena, higijena. No
23
taj se skup u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika jer je dvoglasnik jednosložan, a taj skup ije dvosložan. Primjere v. i u poglavlju Glas j. Na mjestu dvoglasnika u književnome se jeziku može izgovarati i troglasovni slijed ije, ali to je rijetko i stilski obilježeno jer dolazi samo u pjesništvu zbog stiha. Teškoća je u pisanju dvoglasnika je još i u tome što neke riječi iste osnove i pojedini oblici iste riječi imaju na istom mjestu različite glasove: dvoglasnikje, glasovni skup je ili glasove e, i, npr. dio - dijela - djelić, brijeg - brješčić ...
To je stoga što se neke takve imenice govore i s kratkim naglascima na pre-, npr. prevrat, prebjeg, precrt (i precrt), predah. pretek ... pa se onda taj pre- samo produljio, a nije se zamijenio dvoglasnikom. Sve takve običnije riječi popisane su u Pravopisnom rječniku. U kolebanju između likova sa pre- i prije- bolje je upotrijebiti likove sa prije-o 36
Snalaženje u tim promjenama olakšano je time što one nisu nepredvidive, nego tvore određeni sustav. Kad se shvati sustav po kojem se ti glasovi smjenjuju i znaju kategorije u kojima se smjenjuju, bit će znatno olakšano i pIsanje tih glasova i bez pojedinačnoga zagledanja u pravopisni rječnik. Ako se kao polazište uzme osnovni lik riječi (nominativ, infinitiv, pozitiv) pa se promatra kad se ti glasovi smjenjuju i kako se smjenjuju, sustav se može prikazati u dvama osnovnim pravilima i nekoliko dodatnih.
32
rasjeći, sasjeći, usjeći, zasjeći.
Dvoglasnik imamo u pojedinačnim riječima: htijenje (uz htjenje) prema htjeti; mnijenje (uz mnjenje) mnijem, mnim; pijevnica, pijevac, pijetao prema pjevati; odijelo, opijelo i sijelo prema odjeti, opjevati i sjesti.
I. Duljenje sloga s kratkim je 33
Ako se slog s kratkim je dulji, u jednim tipovima i riječima na njegovo mjesto dolazi dvoglasnik, a u drugima samo produljeno je. Duljenje kratkogaje daje dvoglasnik u nesvršenim glagolima i glagolskim imenicama ako u svršenome obliku nisu u osnovi riječi mjera, mjesto i sjesti: dospjeti: dospijevati, dospijevanje, nadjeti: nadijevati, nadijevanje, odoljeti: odolijevati, odolijevanje, pOdsjeći: podsijecati, podsijecanje, razumjeti: razumijevati, razumijevanje, sagorjeti: sagorijevati, sagorijevanje, zapovjediti: zapovijedati, zapovijedanje, zastarjeti: zastarijevati, zastarijevanje ... Ako su u osnovi glagola i glagolske imenice riječi mjera, mjesto i sjesti, tada je samo dugo je, v. § 37.
34
Na mjestu osnovnoga e, i u letjeti, leći, liti, njihovih složenica i složenica sa -zreti u položajima u kojima se taj slog dulji, dolazi dvoglasnik: letjeti: lijetati, lijetanje, doletjeti: dolijetati, dolijetanje, poletjeti: polijetati, polijetanje ... , leći: lijegati, lijeganje, podleći: podlijegati, podlijeganje, zaleći: zalijegati, zalijeganje ... , dozreti: dozrijevati, dozrijevanje, nazreti: nazrijevati, nazrijevanje, sazreti: sazrijevati, sazrijevanje, liti: lijevati/lijevanje, naliti: nalijevati, nalijevanje, proliti: prolijevati, prolijevanje ... U tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u jednih se imenica to pre- dulji u prije- s dvoglasnikom: prijekor: prekoriti, prijelaz: prtilaziti, prijedlog: predložiti, prijelom: prelomiti, prijenos: prenositi, prijepis: prepisati, prijevod: prevoditi, prijevoz: prevoziti ... u drugih se javlja i dugo pre-: pregib, pregled, prekid, prelet, premaz, prepad, prepjev, preplet, prerez, presjek, preskok ...
35
24
Dvoglasnik imaju glagolske imenice umijeće, dospijeće i prispijeće. Glagol sjeći i njegove složenice imaju u jednim oblicima je, a u drugima dvoglasnik: sjNi, siječem, siječeš... , sijeci, sijekući, sijecijah, sjekao, sjekla, sječen; Odsjeći, odsiječem, odsiječeš... , odsijeci, Odsjekoh. odsiječe, odsjekosmo, Odsjekavši, odsjekao, odsjekla, odsječen. Tako je i u glagola isjeći, nasjeći, opsjeći, pOdsjeći, posjeći, presjeći, prosjeći,
37
38
U ostalim tipovima i riječima, koje su u pretežnoj većini, duljenjem ne postaje dvoglasnik, nego samo dugo je. To se zbiva: a) u genitivu množine: mjesto - mjesta, djelo - djela, vjera - vjera, medvjed - medvjeda ... b) ispred dvaju zvonačnika od kojih je prvi l, lj, n, r, v: djelo - djelce, ponedjeljak - ponedjeljka, nedjelja - nedjeljni, zasjenak - zasjenka, smjer - smjerna - smjerno - smjernica - smjernost, vjera - vjerna vjernik - vjernost, vidjeti - vidjevši, probdjeti - probdjevši ... U pridjeva vjeran, smjeran dugo je postalo je analogijom prema smjerna, vjerna. c)
u složenicama tipa kUtomjer, pOlumjer, toplomjer ...
d) u imenica od milja i izvedenica od njih:
djevojka: djeva, djevin, djevac; djed: djedo, djedin; Stjepiin: Stjepo, Stjepin, Stjepov... Stjepo se govori i s dvoglasnikom pa se može pisati i Stijepo. 39
e) u nesvršenih glagola i izvedenica od njih ako su im u osnovi riječi mjera, mjesto i sjesti: zamjeriti: zamjerati, zamjeranje, zamjeralo; namjestiti: namještati, namještanje, namještalo; zasjesti: zasjedati, zasjedanje ... uz rjeđe: zamjerati, zamjeranje, namještati, namještanje, zasjedati, zasjedanje ...
25
Ako u osnovi glagola nisu riječi mjera, mjesto i sjesti, tada umjesto dugoga je dolazi dvoglasnik, v. § 33. f) u imenica izvedenih sa -je: bezvjerac - bezvjerje, krivovjerac - krivovjerje, licemjer -licemjerje, proturječiti - proturječje, sredovjek - sredovječje ...
II. Kraćenje sloga s dvoglasnikom 43
Dugo je je u takvu položaju i u trosložnih izvedenica s dvoglasnikom u osnovi: izvijestiti - izvješće, obrježje, obriježje, pOdbrježje, pOdbriježje, uz kolebanje jer je naslijediti - naslijeđe i nasljeđe (nasljeđe), rijeka - riječje, poriječje i porječje, ali samo korijenje, ocvijeće, gorocvijeće.
40
gl i u ovih riječi: mjerov prema mjera; vještac, vješčev prema vješt, vještica; pjev prema pjevati; bdjenje (uz bdijenje) prema bdjeti; htjenje (uz htijenje) prema htjeti; mnjenje (uz mnijenje); rječnik, vjesnik (uz rječnik, vjesnik i rijetko rječnik, vjesnik); zvjerka. Zanijekani lik prezenta glagola biti glasi nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, ali se javljaju i stilski obilježeni oblici nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu, koji se mogu izgovarati s dvoglasnikom /njesam, njesi, njesmo, njeste, njesu/ ili troglasovno /nijesam, nijesi .. .!. Treća osoba jednine ima samo troglasovno ije: nije.
* 41
Troglasovni se slijed ije u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika, ali se jednako piše te stoga valja spomenuti u kojim se kategorijama i riječima javlja. Troglasovni slijed dolazi u prezentu glagola tipa biti, liti, piti, šiti, mniti, umjeti i njihovih složenica, složenica sa -htjeti i -spjeti te glagola smjeti, brijati i sl.: liti - lijem, piti - pijem, šiti - šijem, umjeti - umijem, izumjeti - izumijem, razumjeti - razumijem, sporazumjeti se - sporazumijem se, smjeti - smijem, prohtjeti - prohtijem, ushtje ti - ushtijem, dospjeti - dospijem, prispjeti - prispijem, uspjeti - uspijem ... , brijati - brijem ...
42
Glagoli bdjeti, mniti, vreti i njihove složenice uz prezent bdim, bdiš... , probdim, pro bdiš... , mnim, vrim, vriš, provrim, provriš... , imaju i troglasovni slijed ije: bdijem, bdiješ... , probdijem, probdiješ... , mnijem, mniješ, vrijem, vriješ... , provrijem, provriješ ... Glagol zreti u značenju 'gledati', običan u složenici nazreti, obazreti, prozreti ima prezent niizrem, niizreš... , obazrem, prozrem ... , a zreti u značenju 'sazrijevati': uz zrem izrim, sazrem, sazrim ima i likove s troglasovnim slijedom: zrijem, sazrijem ... Troglasovni slijed imaju pridjevi s morfemskom granicom u padežnim oblicima: ničijega, novijega ili G jd. imenica na -ija kao kutije, rakije... , prilog prije i ž. lik broja dva - dvije. Posljednja se riječ izgovara i s dvoglasnikom /dvje/. Taj slijed imaju i zamjenički i pridjevni likovi na -ijeh, -ijem(a), npr. tijeh, dragijeh, tijem, dragijem(a) ... , ali to su danas zastarjeli oblici i mogu se upotrijebiti samo s posebnom stilskom obilježenosti. Stilski su neutralni oblici na -ih, -im(a). S tim slijedom ima i više posuđenica kao što su dijeta, garderobijerka, garsonijera, higijena, hijena, orijent, orijentalan, orijentalac, orijentirati se i dr.
26
44
Ako u oblicima i tvorenicama na mjestu dvoglasnika dolazi kratak slog, tada se dvoglasnik smjenjuje s kratkimje. Pri tome se l + j, n + j smjenjuju sa lj, nj: bijel - bjelina, cijena - cjenik, smiješan - smješniji, vijek - vjekovati, ocijeniti - ocjenjivati, mlijeko - mljekar, snijeg - snježan ... Saje zamjenjuje se i iza početnoga r, kad on dolazi iza otvornika ili zapornika, a ispred se rnalazi morfemska granica: rječnik, rječica, korjenčić, ukorjenjivati, proturječiti; odrješnica, odrješenje, razrješnica, razrješivati, razrješenje, razrjeđivati... Kad se takav slog nađe iza pokrivenoga r, tj. kad je r posljednji glas u stalnoj zaporničkoj skupini, tada u oblicima i tvorenicama od četiriju riječi vrijeme, privrijediti, upotrijebiti, naprijed dolazi e, a u ostalihje. Sa e ili sa i zamjenjuje se i u imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih ako je takav lik osnovne riječi službeno ustaljen iako opće riječi imaju je. 1. Primjeri
običnijih riječi
u kojima dolazi e: vrijeme~ vremena, međuvremena, nevremena, poluvremena, bezvremen(ost), istovremen(ost), kratkovremen(ost), nesuvremen(ost), povremene ost), prijevremene ost), suvremene ost), vremenit, vremenski, vremešan ... privrijediti: privreda, privredljiv, privredni, privredn ica, privrednički, privrednik, privređivati ... (Ostali od -vrijediti imaju vrje-, zato obezvrjeđivati. ) Nesvršeni oblik glagola privrijediti može imati dvostruke oblike: privrjeđivati i privređivati. upotrijebiti: upotreba, upotrebni, upotrebljavati, upotrebljiv(ost), upotrebljivati, neupotrebljiv(ost), zloupotrebljavati, zloupotreba, zloupotrebljiv( ost), zloupotrebljivati ... Samo je po sebi razumljivo da e dolazi u oblicima i izvedenicama od glagola trebati: potrepština, nepotreban, nepotrebnost, potreba, potreban, potrebitost, potrebnost, ustrebati, zatrebati ... naprijed: napredak, napredan, naprednost, naprednjačiti se, naprednjački, naprednjak, naprednjašvo, napredovati... Od tvorenica priloga naprijed valja razlikovati tvorenice priloga unaprijed jer zadržavaju dvoglasnik: unaprijediti, unaprijeđen, a ako se dvoglasnik smjenjuje, smjenjuje se sje: unaprjeđivati. U ustaljenim imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih: Brežani, Bresnica, Brestača, Brestik, Brestova Draga, Brestovac, Brestovica, Brestovčanin, Brestovčanka, brestovački, Drenovac, Drenovljanin, Drenovljanka, drenovački, Drenov Klanac, Kreštelovac, Prečko ...
27
treska', uz treskica); vrijesak: vrjeskovi (ali vrijesci); vrijed: vrjedovi; vrijes: vrjesovi, vrjesina; vriježa: vrježast, razvrježenje, razvrježivati se, uvrježivati se ...
2. Primjeri ostalih riječi samo saje: crijep: crjepar, crjepara, crjeparev, crjeparov, crjepić, crjepina, crjepovi, crjepovlje ... crijevo: crjevaca (G mn. od crijevce), crjevar, crjevarev, crjevarov, crjevarski ... grijeh: bezgrješan, bezgrješno, bezgrješnost, grjehota, grješan, grješić, -grješnica, grješničin, grješnički, grješnik, grješnikov, grješnost, nepogrješiv(ost), ogrješenjE, ogrješivati se, pogrješan, pogrješiv, pogrješi- . vati, pogrješivost, pogrješljiv(ost), pogrješka, pogrješno, pogrješnost, sagrješenje, zgrješenje ... krijepiti: krjepak, krjepčina, krjepitelj, krjepkoća, krjepkost, krjepost, krjepostan, krjeposnica, krjeposnik, obeskrjepljenje, obeskrjepljivati, okrjepa, okrjepljenje, okrjepljiv(ost), okrjepljivati ... prijek: isprječivati (se), naprječac, oprječan, oprječnost, oprjeka, poprječan, poprječice, poprječivati, poprječke, poprječnica, poprječnost, prje-
45
Od modar je modrjeti i pomodrjeti, omodrjeti; od ogrijati je ogrjev i ogrjevni. 3. To vrijedi i za oblike i izvedenice pet riječi: brijeg, brijest, drijen, trijezan, drijematipaje
brijeg: brjegovi, brjegovit(ost), brješčić, brježina, brježuljkast, brježuljast, brježuljčić, brježuljak, izbrježak, obrježak, podbrježje ... brijest:
preprječavati, preprječenje, preprječivati,
preprjeka,
brjestovača,
brjestovina ...
trijezan: trjezniji, istrježnjenje, istrježnjivati, otrježnjenje, otrježnjivati, rastrježnjenje, rastrježnjivati, trjeznoća ... drijemati: drjemčina, drjemežljiv(ost), drjemljiv(ac), drjemljivica, drjemljivko, drjemljiv(ost), drjemniji, drjemnuti, drjemucati, drjemuckati, razdrjemljivati se ...
sprječavanje,
ali se uz navedene jekavske oblike od tih pet riječi, koji su u skladu s brižnim i produbljenijim odnosom prema hrvatskomu književnome jeziku, mogu rabiti i likovi bez j.
sprječavati, upoprječivati, uprječivati, zaprječavanje, zaprječavati,
zazaprjeka ... zaprjećivati ...
prječenje, zaprječivač, zaprječivati, zaprječljiv, zaprječan,
prijetiti: poprjećivati, priprjećivanje, priprjećivati, Srijem: Srjemica, Srjemičica, Srjemičin ... strijela: nastrjeljivati, odstrjei, strjelast, strjelica, strjeličast, strjelimice, strjelišni, strjelište, strjelomet, strjelovit( o), strjeljač, strjeljačica, strjeljački, strjeljana, strjeljivo ... trijebiti: istrjebljavati, istrjebljenje, istrjebljiv, istrjebljivati, neistrjebljivost, otrjebljavati, otrjebljenje, otrjebljivati, rastrjebljenje, rastrjebljivati ... vrijediti ('biti na cijeni'): bezvrjedniji, malovrjedniji, najvrjedniji, nevrjedniji, obezvrjeđivati, vrjedniji, vrjednoća, vrjednosnica, vrjednota, vrjednovanje, vrjednovati, zavrjeđivati ... , ali u izvedenice od privrijediti dolazi samo e, kako je već navedeno u § 43. vrijediti ('pozlijediti'): povrjeda, povrjeditelj, povrjediteljev, povrjedljiv(ost), povrjeđivanje, povrjeđivati, uvrjeda, uvrjedilac, uvrjeditelj, uvrjedljiv(ost), uvrjedljivo, uvrjeđenik ... ždrijeb: iždrjebati, ždrjebanje, ždrjebati, ždrjebovi ... ždrijebe: ždrjebad, ždrjeban, ždrjebeta, ždrjebećak, ždrjebeći, ždrjebence, ždrjebešce, ždrjebica, ždrjebičica, ždrjebna, ždrjebnost, ždrjepčanik, (\ ždrjepčić, ždrjepčina... \ Tako i u ostalim slabobrojnim porodicama ili pojedinačnim riječima: krijes: krjesovi; prijesan: prjesniji; mrijestiti: mrjestilište, mrjestište, mrjestilo; tetrijeb: tetrjebovi (ali tetrijebi), tetrjebica, tetrjebić; trijes: trjesovi; trijesak: trjeskovi (uz trijesci); trijeska: trješčica (drugo je treščica 'mala 28
brjestik, brjestov, brjestovac,
drijen: drjenčić, drjenić, drjenik, drjenov, drjenovac, drjenovača, drjenovina, drjenjina, drjenjinica, pazdrjenovina « pazdrijen) ...
čac, prječanin, prječanka, prječanski, prječi, prječica, prječice, prječ
ka,
brjestić,
46
Dvoglasnik se krati u ovim kategorijama i riječima: 1. u svim slogovima ispred naglaska jer u hrvatskome književnome jeziku ne može ispred naglaska biti dugi slog, a prema tome ni dvoglasnik: a) u izvedenicama koje imaju naglasak na dometku, a to su imenice na -ota, -oća,
-urina, -ance, -ence, -ašce, -€!šce, neke na -ina i pridjevi na -ovit, -evit:
lijep -ljepota, grijeh - grjehota, slijep - sljepoća, trijezan - trjeznoća, smijeh - smjehitrina, zvijezda - zvjezdurina, bijel- bjelance, dijete - djetence, gnijezdo - gnjezdQšce, tijelo - tjelešce, bijel- bjelina, cijel- cjelina, lijek -ljekovit, brijeg - brjegovit, strijela - strjelovit, miješati - mješovit. Nijedna izvedenica sa -ina nema dvoglasnik, samo što neke imaju naglasak ispred dometka, v. § 52. 47
b) u imenicama naglasnoga tipa kovač - kovača, a to su imenice na -ač, -ar,
-aš i mnoge na -ik: mijenjati - mjenjač, mlijeko - mljekar, cvijeće - cvjećar, cijev - cjf:vaš, zvijezda - zvjezdaš, cijena - cjenik, sijeno - sjenik, grijeh - grješnik ... e) u svim imenicama ž. r. izvedenima od imenica m. r. pod b): cjepačica, pripovjedačica, cvjećarica,
mljekarica,
svjećarica,
grješnica,
sljeparija ... d) u prvom dijelu složenica ispred naglaska:
bjelouška, bjelogarica, sjenokoša, zvjerokradica,
-
cjelovečernjl. ..
29
e)
48
d) u svim pridjevima naglasnoga tipa gologlav, bez obzira nalazio se slog saje
u svim nesvršenim glagolima na -ivati, -avati izvedenima od svršenih s dvo glasnikom: dodijeliti - dodjeljivati, ocijeniti - ocjenjivati, pobijediti - pobjeđivati, zamijeniti - zamjenjivati, osvijetliti - osvjetljivati, obavijestiti - obavještavati, iskorijeniti - iskorjenjivati, riješiti - rješavati, istrijebiti - istrjebljivati, povrijediti - povrjeđivati, otrijezniti - otrježnjavati, spriječiti - sprječavati ... Valja imati na umu da i svi oblici svršenih glagola imaju dvoglasnik, a nesvršenih imajuje premda se naglasak mijenja:
52
ocijeniti: ocijenim, ocijeniš... , ocijeni!, ocijenivši, ocijenio ... ocjenjivati: ocjenjujem, ocjenjuješ, ocjenjuj!,
ocjenjujući,
ocjenjivao ... Posebno valja imati na umu da glagol ski pridjev trpni svršenih glagola ima dvoglasnik: dOdijeljen, iskorijenjen, ocijenjen, osvijetljen, pobijeđen, otriježnjen, unaprijeđen, upotrijebljen ... I izvedenice na -ost od tih glagolskih pridjeva imaju dvoglasnik, kao i osnovne riječi: iskorijenjenost, obaviještenost, povrijeđenost, uvriježenost, zaslijepljenost ...
49
53
fl u ostalih riječi: tijelo - tjelesa - tjelesina - tjelešce - utjeloviti, dijete - djetence, djetićak, bijel - bjelasati se - objelodaniti, bijeg - bjegunac - bjegunstvo bjegunica, lijen -ljenčariti, vijek - vjekovati, svijetliti - svjetlucati se ... 2. kad bi se dvoglasnik našao na mjestu gdje je slog kratak, i to: a) u nejednakosloŽllih imenica s. r.:
50
dijete - djeteta, zvijere - zvjereta, ždrijebe - ždrjebeta, vrijeme - vremena, nevrijeme - nevremena, poluvrijeme - poluvremena ... b) u dugoj množini imenica koje u jednini imaju postojan naglasak: bijeg - bijega - bjegovi, bijes - bijesa - bjesovi, snijeg - snijega - snjegovi, svijet - svijeta - svjetovi, vijek - vijeka - vjekovi, lijevak -lijevka -ljevkovi, korijen - korijena - korjenovi ... Ako je naglasak u jednini nepostojan, u dugoj množini dvoglasnik ostaje: lijek -lijeka -lijekovi, dio - dijela - dijelovi, tijek - tijeka - tijekovi, brijest - brijesta - brijestovi.
51
c)
30
Kratka množina svih imenica ima dvoglasnik: bijezi, brijezi, snijezi, korijeni ... u komparativu i superlativu svih pridjeva: blijed - bljeđi - najbljeđi, bijedan - bjedniji - nćijbjedniji, lijep -ljepši - nćijljepši, rGzgovijetan - razgovjetniji - najrazgovjetniji, prijek - prječi - nćijprječi, smiješan - smješniji - nćijsmješniji, vrijedan - vrjedniji - nćijvrjedniji, trijezan - trjezniji - nćijtrjezniji...
54
ispred naglaska ili iza njega: bjelokos, sjedokos, ljepoak, ljevo ruk, dragocjen, skupocjen, kratkovjek, dvostjen, debelostjen ... e) u prvom slogu složenih imenica tipa nogomet: bjelokost, bjelolist, cjevovod, mljekovod... a po tome i kolosijek ... (za razliku od pridjeva kao drvosjek ... ) fl u izvedenicama koje imaju kratke naglaske, a to su imenice s dometcima -ić, -čić, -telj, -čica, -ara, -ina, -iljka, -ulja, -uša, -ba, -ište i pridjevi s dometcima -an, -ahan, -ast, -kast, -cat, -it, -iv, -ljiv: cvjetić, brjestić, bješčić, korjenčić, izvjestitelj, iskorjenitelj, uvrjeditelj, cjevčica, mljekara, cvjetina, svjetina, crjepina, cjediljka, mljekulja, cvjetuša, pljenidba, primjedba, sljedba, lječillšte, mrjestilište, strjellšte ... , pješčan, zvjezdan, bljeđahan, zvjezdast, strjelast, bjelkast, bjelcat, cjelcat, rječit, vječit, korjenit, neizbježiv, neprocjenjiv, uvrjedljiv ... g) u genitivu množine imenica Ž. r. na -ijevka kad dolazi nepostojano a: dvocijevka, dvocijevke - dvocjevaka, jednocijevka, jednocijevke - jednocjevaka, popijevka, popijevke - popjevaka ... Od kolijevka je kolijevaka i koljevaka. Kad nema nepostojanoga a, ostaje dvoglasnik: dvocijevki, jednocijevki, popijevki, kolijevki... Imeničke izvedenice s dometcima -a, -ac, -ak, -anin, -čina, -ica, -ik, -je, -ka, -ko, -lo, -nica, -onja, -stvo i pridjevne sa -(a)n, -ni, -ov, -ski imaju različite naglaske pa prema tome jedne izvedenice zadržavaju dvoglasnik, a druge na njegovu mjestu imaju kratko je. (Sve takve riječi navedene su u Pravopisnom rječniku.) III. Ostala pravila
55
56
1. Ispred o umjesto dvoglasnika dolazi samo i: cijel- cio; dijela - dio; donijeti, donijela - donio ... To vrijedi i za kratko je u glagola na -jeti: vidjeti, vidjela, vidjelo, ali vidio, htjeti, htjela, htjelo, ali htio, živjeti, živjela, živjelo - živio; i u glagola koji u infinitivu završavaju na -ljeti, -njeti, a prezent imaju -lim, -nim: željeti, želim, željela, ali želio, kopnjeti, kopnim, kopnjela, kopnjelo, ali kopnio ... Jedino je sjeo, odsjeo, zapodjeo i vreo, zreo uz vrio, zrio. Pridjevi su samo vreo i zreo. 2. Načelo da se vlastite imenice (prezimena, zemljopisna imena) upotrebljavaju prema izgovoru kraja iz kojega potječu, vrijedi i za imenice s dvoglasnikom i s glasovima koji se s njime smjenjuju, pa ima prezimena: Bijelić, Bilić, Belić, Nijemčević, Nimčević, Nemčević, Njemčić, Nemčić, Bjelobrk, Bilobrk, Belobrk, Cvjetković, Cvitković, Cvetković, Medvednica,
Drinovci, Drenovci,
Lički
Osik, Tisno ...
31
Dakako, ako u književnome jeziku nije usvojeno drugačije, npr. Osijek, Rijeka. Prezimena koja se tradicijom pišu s ie, ne treba pisati s ije: BieZić, Niemčević ... Prema osnovnome teći glagoli i izvedenice imaju -tjecati, a prema taći, taknuti imaju -ticati: dotjecati: do teći doticati: dotaći istjecati: isteći isticati : istaći natjecati: nateći naticati : nataći optjecati: opteći opticati : optaći potjecati: poteći poticati: potaći pritjecati : priteći priticati : pritaći stjecati : steći sticati: staći utjecati: uteći uticati : utaći zatjecati: zateći zaticati : zataći protjecati: proteći proticati : protaći. Prema tome se razlikuju i imenice: natjecanje, stjecanje, utjecanje ... , od imenica: naticanje, sticanje, uticanje ...
57
JEDNAČENJE I GUBLJENJE GLASOVA
59
Pravopis dakle bilježi sva spomenuta jednačenja što se događaju unutar jedne riU želji pak da napisana poruka bude sasvim jasna, ne bilježe se, čak ni unutar jedne napisane riječi (cjeline između dviju bjelina), sve prilagodbe što se ostvaruju u govoru jer nisu prisutne u jezičnoj svijesti. Po tome hrvatski pravopis nije, kao ni u drugih jezika, vjerna slika izgovora jer ne pišemo onako kako izgovaramo. Ta se problematika prikazuje u sljedećim poglavljima.
ječi.
Većina je tih jekavskih likova općenito usvojena, ali se u nekima griješi, npr. u upotrebi opticaj umj. optjecaj; sticaj prilika umj. stjecaj prilika i dr.
58
U hrvatskome se jeziku glasovi jednače po zvučnosti i po tvorbenome mjestu. U jednačenju po zvučnosti sudjeluju samo šumnici različiti po zvučnosti tako da se prvi prilagođuje drugomu kako bi bili jednaki po zvučnosti. U jednačenju po tvorbenome mjestu sudjeluju samo tri šumnika: s, z i h i zvonačnik n kako bi se izgovorna mjesta našla bliže jedno drugomu. Ako bi se jednačenjem i tvorborn našla jedan do drugoga dva ista zapornika, jedan se od njih gubi, ali u hrvatskome književnome jeziku ima i udvojenih zapornika, što znači da je gubljenje ograničeno na određene skupine.
Jednačenje 60
pO zvučnosti
se jednače samo šumnici. Oni se dijele po zvučnosti na zvučne i Svaki zvučni šurnnik ima svoj bezvučni parnjak. Njihova se podjela može vidjeti u sljedećoj tablici.
1. Po
zvučnosti
bezvučne.
zatvornici b p
d
g k
tjesnačnici
slivenici dz!I V
č
I
đ ć
c
ž
z i
š
s
I h
/
Iz te se tablice vidi da bezvučni šurnnici c, h i/nemaju svojih zvučnih parnjaka. Zvukovi koji se čuju pri izgovoru i skupini ispred njih triju, ne pripadaju na razlikovnoj (fonemskoj) razini jezičnim glasovima hrvatskoga jezika i zato se u pismu ne bilježe, osim u uskostručnim raspravama. 2. Šumnici različiti po zvučnostijednače se u skupovima i=eđu dvaju otvomika tako da se prilagođuju posljednjemu šurnniku. Te se promjene bilježe po ovim pravilima: Zvučni se šumnik mijenja ispred bezvučnoga u svoj bezvučni parnjak. Zato u oblicima i u tvorbi riječi valja pisati primjerice: vrabac - G jd. vrapca (ne vrabca), vrapčić sladak - Ž. r. slatka (ne sladka), slatkoća bogac - N mn. bokci (ne bogci), bokčija dolazak - N mn. dolasci (ne dolazci)
32
33
r. teška (ne težka), teškoća omeđak - G jd. omećka, nalećke, smećkast svjedočiti - ali sVjedodžba (ne sVjedočba). Jednako je tako u složenicama u kojih je prvi dio prijedlog. Zato se piše: iskopati (ne izkopati), iscijediti, natpolovičan, opkopati, othraniti, otkriti, potkopati, pretposljednji, raskinuti, isfabricirati, usprkos.
težak -
Kad bi se bezvučni šumnički skupovi st i št našli ispred zvučnih šumnika, također se jednače pošto im prethodno ispadne -t. Tako se piše vježba, izvlazben i dr. Od toga odstupaju složenice s brojevima na -st, kao šestgodišnji (v. § 65.).
Ž.
65
Od toga se općega pravila izuzima zvučni šumnik d koji u pismu ostaje nepromijenjen: a) u složenicama ispred bezvučnih šunmika c, Č, ć, s, š, npr. dc: nadcestar, odcijepiti, odcjepljenje, odcuriti, odcvrkutati, podcijeniti ...
61
dč: nadčovječan, odčepiti, podčiniti... dć: nadćutan, odćušnuti ... ds: predsjednik, predstava, odseliti, odsjeći, odsjek, odstupnica, odsvirati ... dš: podšiti, odšetati, odškrinuti, odšuljati se, odšutjeti; b) u složenicama s prijedlozima ispod i iznad, kao ispodprosječan, ispodpletati, ispodsljemenski, iznadprosječan; c) i u drugim složenicama zbog jasnoće: naddržavni, naddruštven, poddijalekt, podđakon, podtajnik, podtekst, podtip, predturski, nadtutor, oddeklamirati, odtok (drugo je otok), odtući (drugo je otući), nadtrčati (drugo je natrčati), odzdraviti (drugo je ozdraviti), odčitati (drugo je očitati). Bezvučni se šumnik mijenja ispred zvučnoga u svoj zvučni parnjak. Zato se i piše primjerice: narudžba (ne naručba) prema naručiti primjedba (ne primjetba) prema primijetiti tobdžija (ne topdžija) prema top + džija združiti (ne sdružiti) prema s + družiti. Valja pritom paziti na dodatna dva pravila, i to: 1. Zvučni šunmik dobiven od bezvučnoga ostaje nepromijenjen u čitavoj sklonidbi. Zato se u genitivu nmožine piše: G mn. svjedodžaba prema N jd. svjedodžba G mn. narudžaba prema N jd. narudžba G mn. primjedaba prema N jd. primjedba G mn. ženidaba prema N jd. ženidba. 2. Obrnuto, bezvučni šunmik dobiven j ednačenj em od zvučnoga mijenja se u genitivu nmožine u zvučni: G mn. nebaca prema N jd. nepce G mn. bilježaka prema N jd. bilješka G mn. domorodaka prema N jd. domorotka G mn. klubaka prema N jd. klupko.
62
63
64
34
66
Dvostruko se mogu pisati oblici složenica (sa spojnikom -0- i bez njega), kao petogodišnji i petgodišnji (ne pedgodišnji), šestogodišnji i šestgodišnji (ne šezgodišnji), devetogodišnji i devetgodišnji (ne devedgodišnji), četrnaestogodišnji i četrnaestgodišnji (ne četrnaezgodišnji), dvadesetodvogodišnji i dvadesetdvogodišnji (ne dvadesedvogodišnji), dvadesetdevetogodišnji i dvadesetdevetgodišnji (ne dvadesedevedgodišnji), devedesetogodišnji i devedesetgodišnji (ne devedesedgodišnji), tisućugodišnji i tisućgodišnji (ne tisuđgodišnji), tisućugodišnjica i tisućgodišnjica (ne tisuđgodišnjica), desettisućugodišnji i desettisućgodišnji (ne desetisuđgodišnji). Jednačenje
se u pismu ne provodi:
a) u novijim posuđenicama i složenicama na kraju prvoga dijela i na početku
drugoga: jurisdikcija, postdiplomski, postgalenski, subpapilaran, subpolaran, Zagrebtekstil (ime tvrtki), Zagrebfilm; I bl u. s~iŽenicama kao ivanićgradski (ne ivaniđgradski) i drugo (vidi u Pravopisnome rječniku); c) u nekih imenica stranoga podrijetla i u njihovim izvedenicama: gangster, gangsterski, gangsteraj, plebs, Habsburgovci, habsburški; d) u pojedinačnim vlastitim imenima ljudi i mjesta, kao: Fabković, Zubčević; Josipdol, Podturen, Podpićan, Križci jer se tako bilježe od davnine. Prezimena kao Babac, Dabac i Gubec imaju u deklinaciji oblike Bapca, Dapca i Gupca.
Jednačenje 67
pO izgovornome mjestu
Po izgovQrnome se mjestu jednače glasovi koji pripadaju trima skupinama: u prvoj su skupini šumnici s i z, u drugoj šumnik h, a u trećoj zvonačnik n. A. Šunmici s i z Kad bi se šumnik s našao ispred nepčanika Č, ć, lj i nj, zamjenjuje se u šumnik š, pa se i piše: pašče umj. pasče (prema pas), lišće umj.lisće (prema list), mišlju umj. mislju (prema misao - misli), nošnja umj. nosnja (prema nositi). Kad bi se šumnik z našao ispred nepčanika đ i dž te zvonačnika lj i nj, zamjenjuje se saž, pa se i piše:
35
f grožđe
umj. grozđe (prema grozd), raždžilitati se umj. razdžilitati se (prema džilitati se), pažljiv umj. pazljiv (prema paziti), vožnja umj. vozrlja (prema voziti).
U mnogih složenica i u izvedenicama: a)
zamijenio se s sa Š, kao
b) jednačenja po izgovomome mjestu, kao bežični (umj. bežžični od bezžični),
beži/an, beživotan, ižimati, ražalostiti, ražariti; -
72
iščupati
obeščastiti, obraščić, išćuškati
(urnj. konstrukta isčupati od izčupati), (umj. konstrukta isćuškati od izćuškati),
bešćutan;
b) nakon j ednačenjaz už po izgovomome mj estu stopila su se dva ista šumnika,
68
kao bežični (umj. konstrukta bežžični od bezžični), beži/an, beživotan, ražalostiti (umj. ražžalostiti od razžalostiti). Šumnici se s i z ne jednače po izgovornome mjestu kad se nađu ispred nepčanih lj i nj: a)
koji stoje na početku drugoga dijela složenice, kao izljubiti, razljutiti, uzljuljati, iznjušiti, raznjihati;
bl koji su nastali stapanjem l i n saj odje, sljepoća,
često na mjestu dvoglasnika je, kao: posljednji, ozljeda; snježan, pobjesnjeti, razbjesnjeti se.
U pridjevu od naših osnova na -st, -št: čeljust> čeljusni, kazalište> kazališni... Ako se ispred nominativnoga završetka -tak nalazi zapornik, šum~ik se t gubi u ostalim padežima: hrastak G jd. hraska, listak G jd. liska, naprstak G Jd. naprska.
B. Šumnikh
69
Kad bi se šumnik h našao u izvedenicama ispred nepčanika č, zamjenjuje se sa š, pa se i piše: oraščić (urnj. orahčić), uzdaščić, mješčić, vrščić, trbuščić, Vlašče. Kad se šumnik h nađe ispred nepčanika ć, ostaje nepromijenjen u prezentu glagola dahtati i drhtati, dahćem, drhćem.
C.
70
Zvonačnik
n
Kad bi se u izvedenicama našao zvonačnik n ispred šumnika b, zamjenjuje se sa m, kao čimbenik (umj. činbenik prema činiti), himba, zelembać, nastamba, stambeni, prehrambeni, obrambeni. U složenicama kojih prvi dio završava na -n, a drugi počinje sa b- ili p-, ne bilježi se govorna promjena: izvanblokovski, izvanbračni, vodenbuba, jedanput, stranputica, izvanpartijski, crvenperka.
Gubljenje glasova Kad bi se u tvorbi izvedenica ili složenica našli jedan do drugoga dva jednaka zapornika, jedan se gubi. Zbog toga se piše, npr. bezakonje urnj. bezzakonje, bezvučan, bezub, obeznaniti; odahnuti umj. oddahnuti, odijeliti, otjerati; iznojiti se umj. izznojiti se.
71
Isto je tako kad bi se našla dva jednaka zapornika kao plod prethodnoga: a)
36
jednačenja
po zvučnosti, kao iseliti (urnj. isseliti od izseliti), isisati, isušiti; išaraN (umj. iššarati od izšarati), raširiti; pedeset (umj. peddeset od petdeset), šezdeset (umj. šezddeset od šestdeset), engleski (umj. englesski od englezski), francuski;
Šumnik d ispred c gubi se u riječi otac (G jd. oc~, N mn. o~i i ~čevi). U ostalim imenicama na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak I -tka ostaju d I t: gubitak N mn. gubitci (drugo je gubici D jd. od gubica). c) ledac G jd. ledca N mn. ledci, mladac G jd. mladca N mn. mladci iscjedak N mn. iscjedci, razgodak N mn. razgodci bitak N mn. bitci, letak N mn. letci, napitak N mn. napitci mlatac G jd. mlatca N mn. mlt;ttci1 kokotac G jd. kokotca N mn. kokotci pripovijetka DL jd. pripovijetci, zbgonetka DL jd. zagonetci, sudac, G jd. sudca N mn. sudci, svetac G jd. svetca N mn. svetci Brgudac G jd. Brgudca, Zabrdac G jd. Zabrdca, Gradac G jd. Gradca i Graca (ako je tako uobičajeno); d) u tvorbi riječi samo onda kad je potrebno razlikovati značenje kao mladčev (prema mladac) i mlatčev (prema mlatac).
Ostale se riječi za točke c) i d) nalaze u Pravopisnome rječniku. 73
~d brazd~: !edn~~r~zdni, dvobrazdni, trobrazdni, četverobrazdni, višebrazdni I od tuđih Imemcklh osnova na -nd- i -st: dividendni, komandni (zapovjedni), propagandni (promidžbeni), sekundni; ametistni, aoristni, azbestni, balastni, damastni (uz damasteni), kompostni, protestni i tvistni. Od tekstni je uobičajeniji tekstovni, tekstualni, a od kontekstni - kontekstualni. b) Ne gube se nego se pišu, i izgovaraju udvojeni zapornici: u superlativu pridjeva kojima komparativ počinje sonantom j-: najja~i, najjasniji, najjeftiniji, najjednostavniji, najjužniji, najjurišniji, odnosno u nekih imenica koje se upotrebljavaju u publicističkome jeziku, kao najjelo;
a) Ne gube se u složenih pridjeva kad je druga osnova
c) u nekim složenicama radi lakšega razumijevanja, i to: -dd-: naddimnjačar, naddržavni, poddijalekt, poddioba, preddiplomski, preddiluvijalni, preddinastički, preddržavni -mm-: cirkummediteranski, kilogrammetar -nn-: izvannastavni -rr-: hiperromantičan, superradikalan, superrevizija -tt-: posttoraks, postturski, jedna dvadesettrećina (1/23) -zz-: nuzzarada, nuzzanimanje; d) u pojedinačnim slučajevima kao pssst! u značenju 'mir!'.
37
f . Da bi se, u skladu s pravopisnom tradicijom, sačuvao osnovni oblik valJ'a pisati d 1 t: '
VELIKA I MALA POČETNA SLOVA
a) u tvorenicama na -ski, kao brodski, gradski, ljudski, sudski, uredski, bratski, hrvatski patriotski, svjetski; ,
Velikim se početnim slovom pišu:
na -stvo, kao ljudstvo, sredstvo, sudstvo, vodstvo, bratstvo, hrvatstvo, kmets~vo prokletstvo; ,
74
b) u složenicama na -što, kao budšto, kadšto, pokadšto.
1. prva riječ u rečenici 2. vlastita imena 3. riječi iz počasti. Ostale se riječi, same ili u rečenici, pišu malim početnim slovom. Izuzetci su posebno navedeni.
Veliko početno slovo 75
Iz estetskih, reklamnih, promidžbenih i drugih razloga mogu se, zbog veće uočljivosti u tekstu, i sva slova svih riječi naslova napisati velikim slovima kao npr. imena knjiga, novina, časopisa i sl.: HRVATSKI PRAVOPIS, HRVATSKI ŠKOLSKI PRAVOPIS, VJESNIK, VEČERNJI LIST i naslovi poglavlja, usp. VELIKA I MALA SLOVA, GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI, SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI, RAZGODCI...
Prva riječ u rečenici 76
77
38
1. Velikim se početnim slovom piše prva riječ u rečenici: Danas sam bio na Trgu bana Jelačića gdje je šetalo mnogo ljudi. Činilo mi se daje na tome prostoru, tj. između Jurišićeve ulice i Ilice, bilo najviše umirovljenika. Priđem jednomu i upitam ga: "Jeste li Vi umirovljenik?""Nisam", odgovori mi. Iz ovoga se odlomka može vidjeti da se velikim početnim slovom piše: a) prva riječ u rečenici i b) prva riječ upravnoga govora. Ako se u upravni govor umetne nepripadajući mu dodatak, nastavak se upravnoga govora piše malim početnim slovom: "Jeste li Vi", upitam, "umirovljenik?" 2. U dopisivanju se može pisati dvojako. a) Ako se iza naslova stavi uskličnik, nastavak se piše velikim početnim slovom: Dragi prijatelju Ante! Jučer sam primio Tvoje pismo ... b) Ako se iza naslova stavi zarez, nastavak se piše malim početnim slovom: Dragi prijatelju Ante, jučer sam primio Tvoje pismo ... 3. Prve riječi svojih stihova nmogi pjesnici pišu velikim početnim slovom, a neki malim početnim slovom. 39
L
r Vlastita imena Velikim se početnim slovom pišu jednočlana i višečlana vlastita imena te imenice ili pridjevi kojima ih zamjenjujemo i u službi su vlastitoga imena:
78
1. a) osobna imena: Antun, Ante, Boris, Božo, Božidar, Ivan, Ivo, Jakov, Jakša, .!.osip, Joso, Marko, Milan, Mile, Luka, Lukša, Petar, Pero, Vladimir, Vlatko, Zivko, Sijepan, Tomislav; Ana, Ankica, Ančica, Dunja, Marija, Marica, Katarina, Katica, Lovorka, Nada, Ruža, Ružica, Vesna, Zora, Zorka, Zrinka ... b) prezimena: Begović, Držić, Gaj, Gubec, Gundulić, Ivšić, Jagić, Jelačić, Kovač, Kovačević, Kranjčević, Matoš, Marulić, Mažuranić, Nazor, Novak, Novaković, Radić, Tesla, Starčević ... Prvo se piše ime, a onda prezime: Marko Marulić, Ivan Gundulić, Antun Gustav ~~toš, Tin U!ević, A!ir?slav Krleža ... Ako zbog abecednoga reda ili drugoga razloga pIsemo prezIme pnJe Imena, onda se poslije prezimena piše zarez: Gaj, Ljudevit; Mažuranić, Ivan; Kurelac, Fran ... 2. a) imena kršćanskoga Boga i majke Božje u: Bog, Bog Otac, Bog Sin, Bog Duh Sveti, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Isus, Krist, Isus Krist, Blažena Djevica Marija, odnosno imenice kojima ih obično zamjenjujemo: Jaganjac Božji, Otkupitelj, Svemogući, Svevišnji, Spasitelj, Bogorodica, Djevica, Gospa ili ih pobliže označuju: Majka Božja Bistrička, Majka Božja Trsatska, Gospa Lurdska ...
79
b) imena židovskoga i islamskoga Boga: Jahve, Alah ... e) imena poganskih božanstava i mitoloških bića: Afrodita, Belzebub, Hera,
Jupiter, Lucifer, Perun, Moloh, Pegaz, Sotona ... ~ko koje od tih imena nije vlastito ime nego je u službi opće imenice, piše se malIm slovom, npr. Poganski su Hrvati imali vrhovnoga boga Peruna, a Grci boga Zeusa. 3. a) nadimci ljudima: Braco, Koka, Seka, Cico, Pepo, Mačica, Vidra ... b) nadimci i atribu~ srasli s imenom i prezimenom: Karlo Veliki, Pipin Mali,
80
Petar Krešimir Cetvrti, Ljudevit Posavski, Nikola Šubić Zrinski ... e) nadimci životinjama: Brundo (medvjed), Sokol (konj), Šarko (pas), Mica (mačka),
Kiki (papagaj) ...
d) prva riječ u stručnome latinskome nazivu životinje ili biljke: Cricetus cricetus (hrčak), Felis leo (lav), Cyprinus carpio (šaran) Viola odorata (ljubica),
Berberis vulgaris (žutika) ... e) riječi koje se poosobljuju i tako služe kao vlastita imena, kao: Briga (gospođa Briga), Dobro, Dobrota, Nada, Sreća, Strah, Zlo, Zloba, Čovjek, Mučenik, Riječ (U početku bijaše Riječ) ... 81
4. imena naroda i njihovih pripadnika: Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Slovenci, Slovenac, ~lovenkc;; Aust~ijanci, Austrijanac, Austrijanka, Talijani, Talijan, Talijanka, Zidovi, Zidov, Zidovka, Grci, Grk, Grkinja ... 5. a) ~ve riječi u imenima kontinenata, država, gradova, sela, osim veznika i priJedloga: Afrika, Australija, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Ameri40
82
ka, Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija, Vatikan, Zagreb, Slavonski Brod, Brod na Kupi, Dugo Selo, Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okićem, Gornje Dubrave, Prvić Luka ... Tako se pišu i imenice kojima zamjenjujemo službeno ime: Amerika, Bosna, Rusija, Sveta Stolica, Lijepa Naša (Republika Hrvatska) ... b) jednočlana zemljopisna imena, kao Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag, Hvar, Ist, Iž, Baranja, Dalmacija, Hercegovina, Istra, Kordun, Lika, Međimurje, podravina, Podunavlje, Slavonija, Biokovo, Dinara, Velebit, Vratnik (planinski prijevoj), Sahara (pustinja), Etna (vulkan), Drava, Sava, Dunav, Cetina ... e) u dvočlanih se zemljopisnih imena velikim početrlim slovom piše samo prva riječ, a druge malim ako nisu vlastito ime: Dugi otok, Kornatski otoci, Limski kanal, Jadransko more, Atlanski ocean, Plitvička jezera, Hrvatsko zagorje, Ravni kotari, Gorski kotar, Zagrebac'ka gora, Novigradsko more, Otrantska vrata, Skradinski buk, Vransko jezero ... , ali: Veli !Ž, Mali Brijun, Mali Drvenik ... U skladu s tim pravilom piše se i Prednji istok, Srednji istok, Daleki istok, Divlji zapad jer su ti nazivi ustaljena dvočlana zemljopisna imena. Ako pak navedeni pridjevi pokazuju samo zemljopisni položaj i nisu sastavni dio imena, pišu se malim slovom: daleki istok, divlji zapad, jugoistočna Europa, istočna Slavonija, južna Hrvatska, sjeverna Hrvatska, zapadna Bosna, primorska Crna Gora ... 6. imena stanovnika kontinenata, država, pokrajina, gradova, otoka, sela, zaselaka: Afrikanac, Azijatkinja, Europljanin, Europljanka, Amerikanac; Nijemac, Poljak, Čeh, Španjolka, Cipranin; Primorac, Zagorac, Međimurac, Ličanka; Riječanin, Osječanka, Dubrovčanin, Dubrovkinja, Vukovarac, Vukovarka, Rabljanka, Dugootočanin ... 7. a) jednočlana imena nebeskih (astronomskih) tijela: Sunce, Mjesec, Zemlja, Danica, Saturn, Venera, Vlašići ... Kad se koja od tih imenica upotrijebi kao opća imenica (v. § 88.). b) kod višečlanih se takvih imena piše samo prva riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim: Kumova slama, Veliki medvjed, Mali medvjed ... 8. a) j edno člana imena ulica, trgova, dijelova grada, prometnica: Stradun, Zgon, Tvrđa, Kantrida, Ilica, Harmica, Črnomerec, Trešnjevka, Tuškanac, Zrinjevac, Mirogoj ... b) kod dvočlanih se i višečlanih takvih imena piše samo prva riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim, ako nisu vlastita imena: Vukovarska ulica, Ulica grada Vukovara, Teslina ulica, Ulica Nikole Tesle, Jelačićev trg, Trg bana Josipa Jelačića, Trg Nikole Šubića Zrinskoga, Trg Svetoga Trojstva, Becićeve stube, Gornji grad, Maslenički most, Most slobode, Tunel Učka, Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok ...
41
, imena vjerskih blagdana i državnih praznika: Božić, Badnjak. Uskrs, Tijelovo, Duhovo, Petrovo, Ramazan ... b) kod dvočlanih se i višečlanih takvih imena piše samo prva riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim, ako nisu vlastita imena: Nova godina, Prvi svibnja, Majčin dan, Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti, Dan antifašističke borbe, Sveta tri kralja, Velika Gospa, Svi sveti ... Tako se piše i onda kad takva jednočlana i višečlana imena počinju brojkom: 1. svibnja, la. Marulovi dani u Splitu, 13. Krležini dani u Osijeku, 15. Vinkovačke jeseni ... a) prva riječ u imenima škola, visokih učilišta, ustanova, društava, instituta, tvornica, udruga, poduzeća, organizacija, političkih stranaka, vojska i njihovih ustrojbenih jedinica, kao i ostale vlastite imenice koje su sastavni dio takvih imena: Osnovna škola u Senju, Klasična gimnazija u Zagrebu, Filozofski fakultet u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Društvo hrvatskih književnika, Arheološki muzej, Institut za hrvatskijezik ijezikoslovlje, Institut Ruđer Bošković, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Rijeci, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska vojska, Glavni stožer Hrvatske vojske, Crveni križ ... bl prva rij eč u imenima crkava kada znače vj erske zaj ednice (a ne građevine): Katolička crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva, Anglikanska crkva ... imena županija, nadbiskupija, biskupija, mjesnih zajednica, ureda: Zagrebačka županija, Ličko-senjska županija, Brodsko-posavska županija, Zagrebačka nadbiskupija, Zadarska nadbiskupija, Đakovačka biskupija, Mjesna zajednica Gornji grad, Porezni ured u Dubrovniku ... Ako se takva imena upotrijebe kao opće imenice, pišu se malim početnim slovom, npr.: Krsni list može se dobiti u Župnom uredu crkve svetoga Marka u Zagrebu, odnosno Krsni list može se dobiti u župnom uredu. Porez treba prijaviti Poreznom uredu u Sisku, odnosno Poreznu prijavu treba predati poreznom uredu ... imena javnih skupova, kongresa, savjetovanja, simpozija, konferencija, sjednica: Znanstveni skup o Miroslavu Krleži u Osijeku, 2. Hrvatski slavistički kongres ... imena odličja i nagrada: Red bana Jelačića, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nobelova nagrada ... imena građevina, spomenika, prometala, objekata: Berlinski zid, Kineski zid, Eiffelov toranj, Slavoluk pobjede (u Parizu), Kip slobode (u Americi), vlak podravka, tržnica Dolac, Kvatrić (ime tržnici), hotel Internacional, restoran Kod dva goluba, Gradska kavana, Plavi podrum ... Kada se riječ crkva odnosi na sakralnu građevinu, onda je opća imenica i piše se malim početnim slovom: crkva svetoga Petra, crkva svetoga Marka. Ako
9. a)
83
10.
ll.
84
12.
13.
14.
85
42
se u takvim slučajevima izostavi riječ crkva, tada se prva riječ piše velikim slovom: Sveti Petar, Sveti Marko, npr. Na Markovuje trgu u Zagrebu crkva svetoga Marka. Pokraj Hrvatskoga saboraje Sveti Marko.
jednočlana
početnim
imena proizvoda: konjak Zrinski, pivo Tomislav, Karlovačko pivo, vinjak Trenk, vino Kutjevačka graševina ... Ako je zaštićeno ime proizvoda iz stranoga jezika, piše se izvorno velikim početnim slovom: pivo Tuborg, cigarete Marlboro, televizor Saba, fotoaparat Sony, automobil Opel Astra, automobil Fiat Octavia ... Ako se strano ime zaštićenoga proizvoda upotrebljava u značenju općega pojma, a ne kao vlastito ime, piše se prilagođeno hrvatskomu jeziku i malim slovom: malboro, acisal, opel,folksvagen ... 16. al imena i naslovi knjiga, umjetničkih djela, znanstvenih radova, zakona, filmova, časopisa, novina, molitava: Zlatarovo zlato (knjiga), Gospoda Glembajevi (drama i film), Gundulićev san (slika), Latinica u Hrvata (znanstveni rad), Ustav Republike Hrvatske (zakon), Ovršni zakon (zakon), Tko pjeva, zlo ne misli (film), Priroda (časopis), Vjesnik (novine), Očenaš (molitva), Svima jednako (naslov novinskoga članka), Kupuj u Konzumu (promidžbeni letak) ... bl poglavlja pojedinih djela: Velika i mala početna slova (naslov poglavlja) ... cl skraćeni naslovi pojedinih djela: U Ustavu piše daje hrvatskijezikslužbeni u Republici Hrvatskoj. (Ustav = Ustav Republike Hrvatske) ...
15.
S6
zaštićena
17. imena jasno vremenski utvrđenih povijesnih događaja: Domovinski rat, Bljesak, Oluja, Bitka za Vukovar, Bitka kod Siska, Krbavska bitka, Mohačka bitka, Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Drugi svjetski rat (i: II. svjetski rat), Rakovička buna, Seljačka buna (1573. godine) ... 18. odnosni pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od svih vlastitih imena: Zdravkov, Markov, Mirkov, Milanov, Petrov, Božidarev, Antin, Lukin, Novakov, Kranjčevićev, Matošev, Ujevićev, Tadijanovićev, Bracin, Cicin; Perunov, Kristov, Afroditin, Gospin, Dalmatinčev, Zagorčev, Hrvatov, Hrvatičin; Makedončev, Makedonkin; Slovenčev, Slovenkin; Amerikančev, Amerikankin; Švicarčev, Švicarkin ... pa i -ji u Božji. Za odnosne pridjeve na -ski (-ovski, -evski), v. § 90.7. Riječi iz poštovanja i počasti
S7
Iz poštovanja se i počasti pišu velikim početnim slovom: 1.
al osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu jednine: Ti, Tebe, Te, Tobom; Tvoj, Tvoja, Tvoje ... kad se u pismima obraćamo pojedincu;
bl osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu nmožine: Vi, Vas, Vama; Vaš, Vaša, Vaše ... kad se u pismima obraćamo pojedincu. Ako se u 2. osobi množine pismeno obraćamo većemu broju osoba, tada se
43
r isključivo piše malim slovom: vi, vaš ... Iznimno se u molitvama i crkvenim pjesmama mogu velikim početnim slovom pisati i zamjenice 3. osobe kao On, Njega, Njegov kad zamjenjuju osobno ime Bog ili se na nj odnose. 2. a) nazivi vrhovnih poglavara država i vjerskih zajednica kad se pišu bez imena: Predsjednik, Predsjednica, Kralj, Kraljica, Car, Carica, Knez, Sultan, Šah, Papa, Emir, Šeik ... b) odnosni pridjevi izvedeni iz naziva navedenih pod § 2.a): Predsjednikov, Kraljičin, Carev, Papin, Šahov, Sultanov ... Kad se uz nazive navedene pod § 2.a) napišu njihova imena, nazivi se pišu malim početnim slovom: papa Benedikt XVI., kralj Tomislav, knez Branimir... 3. nazivi kojima se tituliraju poglavari i visoki dužnosnici, npr. Veličanstvo, Vaše Veličanstvo, Visočanstvo, Vaše Visočanstvo, Visost, Vaša Visost, EkscelenCija, Vaša Ekscelencija, Svetost (samo za Papu), Vaša Svetost, Uzoritost (samo za kardinale), Vaša Uzoritost, Vaša Milost (pov., općenito za visoke dužnosnike). Tako se može i pisati u neizravnome obraćanju: Njegovo Veličanstvo, Njezino Veličanstvo; Njihovo Veličanstvo; Njegova Visost, Njezina Visost; Njihova Visost; Njegova Ekscelencija, Njezina Ekscelencija; Njihova Ekscelencija ...
Malo početno slovo
u § 74. navedeno je kad se piše veliko početno slovo i rečeno da se u ostalim primjerima piše malo, ali kako i tu može biti kolebanja, potrebno je reći da se malim početnim slovom pišu sve opće imenice: čovjek, ljudi, žena, muškarac, otac, mati, sestra, sin, unuk, praunuka, polje, otok, jezero, kanal, more, potok, rijeka, voda, zaljev ...
88
Tako se piše i kad su te imenice razna metaforička imena višečlanih zemljopisnih pojmova: glava (Debela glava), glavica (Gornja glavica), kuk (Hqjdučki kukovi), vrata (Senjska vrata) ... Posebice treba paziti da se malim početnim slovom pišu: 1. imena božanstava, mitoloških bića, bića u religijama ako nisu vlastita imena nego se rabe u službi opće imenice: Cijelogaje života bio mefisto, lucifer. Tako se pišu opće imenice vrag i đavao. 2. životinjske pasmine i biljne vrste, odnosno opće imenice za životinje i biljke, kao i imena životinja koja se daju po kakvoj osobini, kao:jazavac (životinja), jazavčar (pas), bernardinac (pas), prepelica (ptica), prepeličar (pas), zubatac (riba), rajčica (povrće), lužnjak (hrast), ljubica (cvijet), bjelava (krava bijele dlake), dorat, đogat, mrkonja (konj), turopoljac (svinja), angora (mačka) ...
90
e) imena pripadnika ili sljedbenika društvenih i kulturnih pokreta, političkih stranaka, crkvenih redova, klubova, organizacija, udruga: ateist, ilirac, marksist, starčevićanac, franjevac, isusovac, pavlin, klarisa, nobelovac, dinamovac ... d) imena pripadnika naroda srasla sniječnicom ne- ili kojom drugom riječju: nehrvat, nazovihrvat, lažihrvat, poluhrvat, mladoturčin ... e) imena društvenih i kulturnih pokreta, povijesnih razdoblja: srednji vijek, humanizam, renesansa, barok, ilirizam, hrvatska moderna, hrvatski narodni preporod, dvadeseto stoljeće, zagrebačka škola pjevanja, seljačka buna (ali: Seljačka buna 1573. godine) ... 4. a) imenice koje same ili uz osobno ime znače položaj, titulu, zanimanje, kao ministar, savjetnik, načelnik, maršal, general, admiral, profesor, akademik, kardinal, patrijarh, rektor, dekan, provincijal, opat, biskup, zastupnik, poslanik, vijećnik, odnosno kralj Zvonimir, knez Domagoj, knez Branimir, beg Husein, Smail-aga Čengić, maestro Dešpalj, profesor Matić, majstor Andrija ... b) atribut koji uz osobno ime pokazuje stupanj njegove svetosti: sveti Antun Padovanski, sveti Josip, sveti Nikola Tavelić, sveta Ana, sveta Marija Magdalena, blaženi Alojzije Stepinac ... e) imena mjera i proizvoda nastalih prema vlastitome imenu: amper, kulon, makadam ... S. strane svijeta ako ne označavaju narode, zemlje, države, kulturne zajednice i sl.: istok, zapad, sjever, jug, sjeverozapad, jugoistok, jugojugoistok ... Tako se pišu i njihovi pridjevi sjeverni dio Hrvatske odnosno sjeverna Hrvatska ... 6. jednočlana imena nebeskih (astronomskih) tijela kad se upotrebljavaju kao opće imenice: sunce, mjesec, polumjesec, zemlja ... 7. pridjevi na -ski (-evski, -ovski) postali od vlastitih imena: hrvatski, slovenski, europski, afrički, američki, zagrebački, slavonski, istarski, dugootočki, dugoreški, gundulićevski, marulićevski, matoševski ... 8. Malim slovom pišu se opće imenice postale od vlastitih. Primjere v. u § 107.
3. a) imena vjerskih zajednica i sljedbi: kršćanstvo, katolicizam, pravoslavlje, protestantizam, budizam, islam, luteranstvo ... b) imena društvenih ideologija: kapitalizam, socijalizam, komunizam,fašizam, antifašizam ...
89
44
45
f Imenice koje se preuzimaju iz drugih stranih jezika u početku obično imaju status tuđica i pišu se kao u jeziku iz kojega su preuzete, a kad se prilagode, postaju
PISANJE STRANIH RIJEČi Opći
dio
93
.. Strane riječi potječu iz drugih jezika i pišu se već prema tome potječu li iz jezika se pišu latinicom ili kojim drugim pismom, jesu li imenice, opće ili vlastite ili su kOJa druga vrsta riječi. U načelu pri preuzimanju stranih riječi vrijedi pravilo: ako se isti pojam može izreći već postojećom hrvatskom riječi ili se ona može lako napraviti, onda prednost treba dati našoj riječi. Prema tome pravopis bi se morao baviti samo onim stranim :ij~čima za koje nemamo dobrih zamjena, jer zamjena stranih riječi ide u druga JeZikoslovna područja. Pravopis se bavi svim riječima iz drugih jezika koliko su pravopisni problem bez obzira imale u hrvatskome jeziku dobru zamjenu ili ne imale. . Iz. stranih se jezika ne preuzimaju sve vrste riječi, nego svojom glavninom samo ImellIce, višečlani nazivi i izrazi. O~će i.menice i nazivi iz drugih jezika pišu se prema tome jesu li usvojene ili se tek preuzlmaJ.u. Dok se preuzimaju, pišu se kao u jeziku iz kojega se preuzimaju i imaju stat~s tuđl.ce, a kad su usvojene, prilagođene su glasovnim, naglasnim, pravopisnim, znac~nJ~klm, a glavninom i morfološkim pravilima hrvatskog jezika i tako postaju usvoJell1ce (pnlagođenice, pohrvaćenice). Iz nekih su jezika preuzete opće imenice gotovo sve usvojenice jer smo ih iz latinskoga, turskoga, ruskoga i češkoga uglavnom prilagodili hrvatskomu jeziku. Svojom glavninom tako je i s riječima iz talijanskoga, francuskoga, i drugih jezika, ali smo iz mnogih u hrvatski književni jezik preuzeli malo, među kojima je i njemački. Jedino je danas veliko kolebanje u preuzimanju riječi iz engleskoga jezika ili riječi preuzetih njegovim posredstvom. Vlastite imenice iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku, osim egzonima
91
kO~1
94
feđo).
95
(pohrvaćenica).
Posuđenica iz njemačkoga jezika u književnome jeziku ima veoma malo i sve su usvojenice:fen, gastarbajter, hohštapler,pancir (pancirka), rotvajler, šlager, štimung, tepih, valcer, vermut, vic ... Engleske riječi danas nadiru u velikom broju i teško se može odrediti koje su tuđice, a koje usvojenice. Usvojenice su: džentlmen, kriket, derbi, dok, džip, lider, miting, punč, smoking,
tramvaj, viski... Posuđenice šport i štrajk nisu preuzete izravno iz engleskoga, nego su nam došle preko njemačkoga. Uz normalno taksi, u posebnim se prilikama piše i taxi (na automobilima taksi-službe), a uz lady, rjeđe i ledi. Novije se posuđenice zbog velikoga prodora pišu različito. One koje teže usvojenosti ili su već usvojene, pišu se kao usvojenice: antidamping, autsajder, biftek, boks, brifing, buking, bum, čip, čips, disko, diskdžokej, displej, džin, erkondišn, establišment,j7iper,jultajmer, kanader, kečap, klinč, klon, kvark, laser, lobi, menadžer, punč, radar, sintesajzer... Mnoge se pišu izvorno, pogotovu ako su dvočlane i višečlane: after shave, body building, break dance, bug, bungee jumping, catering, check-point, copyright, fair play,fitness, rent-a-car, stand by...
Pridjevi su većinom usvojenice, a glagoli i ne mogu biti drugačiji. Izrjeke, poslovice zapravo su navodi (citati) i pišu se kao i u jeziku izvorniku.
Pisanje riječi iz jezika koji se služe latinicom Pisanje općih imenica i naziva
92
usvojenice. Francuske se riječi pišu kao usvojenice: bombon, bulevar, kalambur, kupe, konjak, tuš, interijer, žargon, majoneza, nijansa, nivo, ragu, refren, ten, toaleta ... Riječ ingenieur nakon početnoga kolebanja između inžinjer i inženjer, usvojena je u liku inženjer; tako i šado i šato (chadeau) kao šato, kliše i klišej (clich e) kao klišej, komunike, kominike, kominikej, komunikej (communique) kao komunikej. Francuske su usvojenice: kabaret (rjeđe kabare), kuplet (cuplet), portret (portrait), a vino pino i pinot zasad su obje usvojenice. Francusko atelier u nas je atelje i atelijer, ali je običnije atelijer. Pojedine francuske riječi unatoč usvojenosti, pišu se izvorno: cafe, buffet, sommelier (vinotoča, peharnik) ... Riječi iz talijanskoga, većinom su u književnome jeziku usvojenice: bakalar, balkan, balerina, balet, bandit, banka, bankrot, barok, boća, bonaca, brokula, bruto, dolčevitaJljasko,j7ota, kamin, karikatura, kasa, konte, kontesa, konto, krešendo (im., za razliku od priloga crescendo, v. § 110.), loto, mafija, mandolina, neto, njoki, sonet, žiro ... Tako i mnoge iz područja glazbe: akord, alt, arija, bas, belkanto, čembalo, duet, fagot, kantata, kantilena, klavičembalo, kontrabas, libreto,pijanino,pikolo, skerco ... Izvorno se piše samo koja pojedinačna riječ: adagio, espresso (kava), intermezzo, mezzosopran, paparazzo, pizza i prema njoj pizzerija, pizzicato, solfeggio (i sol-
. Opće imeni~e iz latinsko~a uglavnom su ponašene: aktiv < activus, pasiv < pasSIVUS, mfant < mfans, mfantts, premija < praemium ... Rijetko usvajanje nije potpuno kao u jurisdikcija, plebs ... Latinski predmetak ab-, ob-, sub- u imenicama pišemo kao pohrvaćenice: apsolvent, ops~.rvacija, opstrukcija, supsidijaran, supstancija, supstandard, supstantiv, supsfltuclja, supstrat ...
47
46 .6
96
Često se pišu na oba načina, izvorno i kao usvojenice: jackpot i džekpot,jazz i džez, jeans i džins,jingle i džingl,jumbo i džambo, show i šou, summit i samit ...
ima uže
Najbolja rješenja izlaze izvan pravopisnoga područja, a to su naše zamjembenice: AIDS> kopnica (bolje i fr. sida), best-seller > uspješnica, brain drain> odljev mozgova, by-pass> premosnica, chewing-gum> guma za žvakanje (žvakalica), dream-team> momčad snova, e-mail> e-pošta, e-pismo, feedback> povratna sprega, grappe-fruit > limunika, hardware i hardver> sklopovlje, hovercraft > lebdjelica, jumbojet i džambodžet > velemlažnjak, jumbo križaljka> velekrižaljka, loser i luzer > gubitnik, pacemaker ipejsmaker > srčani stimulator, srčanik, palmtop > dlanovnik, password> lozinka, zaporka, šifra, talk show> pričaonica ...
Iz latinskog su jezika većinom ponašenice, dakle pohrvaćene pa nisu više pravopisni problem: Marko Klaudije Tacit « Marcus Claudius Tacitus), Tertulijan « Tertullianus), Publije Vergilije Maron « Publius Vergilius Maro), Reja « Rea) ... , osim nekih pojedinosti. Latinska imena humanističkih i sličnih novolatinskih i polatinjenih imena preuzimaju se u izvornome liku: Cartesius, Nostradamus, Paracelsus, Janus Pannonius (ako se ne upotrebljava hrvatsko ime Ivan Česmički), ali Erazmo Rotterdamski, Celzij « Celsius), kao mjerna jedinica i celzij. Imena iz ostalih jezika koji se služe latinicom, pišu se kao i u jeziku izvorniku, osim ponašenica (egzonima).
Sklonidba stranih općih imenica i tvorba pridjeva od njih
Sklonidba stranih imenica ide u morfologiju, a u pravopis samo kako se povezuju osnove i naši nastavci idometci. Osnovne imenice na i u ostalim padežima dobivaju -j i dalje se sklanjaju kao kra}: alibi, alibija, dendi, dendija, derbi, derbija, kivi, kivija, taksi, taksija, viski, viskija, viskiju, viskijem, žiri, žirija, žirijem ... Tako se sklanjaju i imenice na -io: radio, radija, radiju, radijem studio, studija, studiju, studijem trio, trija, triju, trijem ... Opće imenice na -io preuzete iz talijanskoga ako se pišu izvorno gdje je i samo pravopisni znak, označuje da se prethodno g čita kao đ, sklanjaju se bez}: adagio, adagia, adagiu, adagiom, solfeggio, solfeggia, solfeggiom ... Tako se sklanjaju i opće imenice muškoga roda stranoga podrijetla koje završavaju na nepčanik i -o: bendžo, bendža, bendžu ... , bendžom, gaučo, kapričo, kaudiljo, linđo,
97
pončo.
Imenice na -u i naglašeno -e i -o cijele se uzimaju za osnovu: iglu, iglua, igluu, igluom, iglu i, iglua, iglu ima tabu, tabua, tabuu, tabuom, tabui, tabua, tabuima ragu, ragua, raguu, raguom, ragu i, ragua, ragu ima kombine, kombinea, kombineu, kombineom kupe, kupea, kupeu, kupeom, kupei, kupea, kupeima rešo, rešoa, rešou, rešoom, rešoi, rešoa, rešoima ... Pisanje imena
Hrvatska je ponašenica lik nekoga imena u hrvatskome jeziku koji je drukčiji od onoga u jeziku iz kojega potječe. Ponašenice mogu biti izrečene drugom riječju ili su samo glasovno i pravopisno ponašene ili kombinacijom više mogućnosti. Tako su ponašena imena osoba, država, naselja, gora, rijeka, jezera ... To znači da ponašenica
98
48 II ;
značenje
od naziva usvojenica jer ponašenica obuhvaća samo imena.
Imena mogu biti jednočlana i višečlana.
-
99
Ponašenice su: sve države: Francuska (France), Italija (Italia), Letonija (Latvia), Moldavija (Moldova), Njemačka (Deutschland), Rumunjska (Romiinia), Španjolska (Espana), Turska (Tiirkiye), Sjedinjene Američke Države (United States of America), Bjelokosna Obala (Cote d'Ivoire), Fidži (Fiji) ... svi oceani i mnoga mora: Atlantski ocean, Indijski ocean ili Indik, Tihi ocean (Pacifički ocean, Pacifik), Baltičko more, Crno more, Crveno more, Mrtvo more, Sjeverno ledeno more, Sjeverno more, Tirensko more ... mnoge osobe, pogotovu povijesne, vjerske: Ivana Orleanska (Djevica Orleanska), Ivan bez Zemlje (engl. kralj), Karlo 1. Ćelavi (fr. kralj), Karlo Veliki (franački kralj), Luj xv. (fr. kralj), Rikard Lavljeg Srca (engl. kralj), Otelo, Kolumbo; Antun Padovanski, Franjo Asiški, Katarina Sijenska, Toma Akvinski ... mnogi gradovi: Asiz (Asissi), Beč (Wien), Budimpešta (Budapest), Carigrad (Instanbul), Havana (La Habana), Rim (Roma), Venecija (Venezia), Lurd (Lourdes), Pariz (Paris), Ženeva (Geneve), Lisabon (Lisboa), Firenca (Firenze), Napulj (Napoli), Pečuh (Pecs), Prag (Praha), Krakov (Krakow), Varšava (Warszawa), Kopar (Koper) ... planine: Bavarske Alpe (Bayerische Alpen), Franačka Jura (Frankische Alb), Franačka šuma (Frankenwald), Rudna gora (Erzgebirge), Švapska Jura (Schwabische Alb), Tirinška šuma (Thiiringer Wald) u SRNj, Stjenjak (Rocky Mountains, planinski lanac u SAD) ... otoci: Azori, Britanski Djevičanski otoci, Havajsko otočje, Kajmanski otoci, Uskršnji otok (španj. Isla de Pascua, engl. Easter Island, danas Rapa Nui ili Rapanui) ... rijeke: Majna, Rajna, Nisa (Neisse), Odra, Rona, Tiber (Tevere), Pad (Po), Temza (Thames) ... jezera: Blatno jezero (u Madžarskoj), Bodensko jezero, Kaspijsko jezero (ili more), Velika jezera, Ženevsko jezero ... 49
r zemlje i pokrajine: Koruška, Štajerska, Azurna obala, Flandrija, Katalonija, POrajnje (Rheinland), Sjevernonjemačka ravnica ili Pribaltička nizina, Koruška, Štajerska, Toskana ... rt: Rt dobre nade. Nekima je francuskim imenima samo završno -e zamijenjeno sa -a: Loira (Loire), Seina i Sena « Seine), Nica (Nice), Champagna « Champagne) ... Neke su ponašenice postale zastarjelice: Bruselj (Bruxelles), Monakov (Miinchen), Lipsko (Leipzig), Dražđani (Dresden), Jakin (Ancona), Turin (Torino) ... Neke se ponašenice upotrebljavaju samo u povijesnim surječjima: Mletci (Venecija), Požun (Bratislava), Stolni Biograd (Szekesfehervar) ... Tako danas i Sankt Peterburg (ne Petersburg) jer je tradicija naziva Petrograd prekinuta dugom upotrebom naziva Lenjingrad. Ponašenice se pišu kako je dosad uobičajeno, jedino nova ponašenica može nastati ako neko područje, koje se prije pisalo izvorno, postane nova država, jer se sve države pišu ponašeno: Salomonski Otoci (Solomon Islands), Sejšeli (Seychelles), Sveta Lucija (Saint Lucia), Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts and Nevis), Sveti Toma i Principe (Sao Tome e Principe) ... Ti otoci kao otoci mogu se pisati i izvorno. Odatle razlika Džibuti (država), Djibouti - glavni grad te države; Luksemburg (država), Luxembourg (glavni grad), Monako (država), Monaco (glavni grad te države) pa i Brazil (država), Brasilia (glavni grad). Nova ponašenica može nastati i kad bi se koje strano ime prevelo na hrvatski. Katkad su i države ili pojedine pokrajine u sastavu veće državne cjeline ponašenice: Bavarska (Bayern), Donja Saska (Niedersachen), Sjeverna Rajna-Vesfalija (Nordrhein-Westfalen), Tiringija (Thiiringen) u SRNj; Sjeverna Karolina, Južna Karolina, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Kolorado, Novi Meksiko, Kalifornija, Aljaska u SAD ... U međunarodnome prometu, na naslovima pisama, voznim redovima i sl. pišu se imena mjesta u izvornome liku: Budapest (a ne Budimpešta), Istanbul (a ne Carigrad), Praha (a ne Prag), Roma (a ne Rim), Wien (a ne Beč) ... Ostale vlastite imenice pišu se kao u jeziku izvorniku: Manchester, Nottingham, Le Havre, Giessen, Leipzig, Munchen, New York, Richmond, New Hampshire, Rhode Island...
100
101
bJ
cJ
103
dj
ej Sklonidba stranih imena i tvorba od njih
Kada se imena pišu izvorno, pravopisu pripada samo kako se veže nastavak, i kako se pišu tvorenice od njih, imenice i pridjevi. Strana vlastita imena sklanjaju se uglavnom po pravilima naše sklonidbe, kao i opće imenice: aj Imena koja završavaju na zapornik i na -u sklanjaju se kao i naša: Dumas, Dumasa, Dumasu, Luther, Luthera, Lutheru, Pascal, Pascala, Pascalu, Pas-
102
50
fl
teur, Pasteura, Pasteuru, Baku, Bakua, Bakuu, Bakuom, Peru, Perua, Peruu, Peruom ... Tako se sklanja i prezime Camus, Camusa, Camusu, ali se u instrumentalu piše Camusem jer se čita (Kamijem). Imena na i i y (koje se čita kao i) sklanjaju se kao i opće imenice na -i (viski, viskija): Leopardi, Leopardija, Puccini, Puccinija, Rossini, Rossinija, Verdi, Verdija, Mascagni, Mascagnija, Mississippi, Mississippija, Debussy, Debussyja, Grevy, Grevyja, Horthy, Hortyja ... Ako se -y čita kao j, onda se ime sklanja kao pod a): Hemingway, Hemingwaya ... Ako je ime na -i pluralia tantum, tada se sklanja kao množina naših imenica: Apenini, Apenina, Havaji, Havaja, Havajima, Pireneji, Pireneja, Pirenejima, Pompeji, Pompeja, Pompejima, Rodopi, Rodopa, Rodopima ... Ako je y samo pravopisni znak, ime se sklanja kao naše na zapornik: Nagy, Nagya, Nagyu, Nagyem ... Imenice na -io sklanjaju se već prema tome izgovara li se i ili je samo pravopisni znak (koji označuje da se prethodni c izgovara cJ: Antonio, Antonija, Cassio, Cassija, Fidelio, Fidelija, Pio, Pija, Piju, Pijem ... Tako se sklanjaju i imena na -io stranoga podrijetla ili naša napravljena po njihovu uzoru: Dario, Darija, Dariju, Darijem Mario, Marija, Mariju, Marijem ... , ali Ajaccio, Ajaccia, Ajacciu, Ajacciom (ajačo, ajača, ajaču, ajačom), Boccaccio, Boccaccia, Boccacciu, Bocacciom (Bokačo, Bokača, Bokaču, Bokačom), Carpaccio, Carpaccia, Carpacciu ... Tako se sklanjaju i talijanske imenice na -ia: Foggia, Foggie, Perugia, Perugie ... Pridjevi su od njih: Verdijev, Grevyjev, Pinochijev, Darijev, Marijev, ali Boccacciov ... Imena koja svršavaju na -a i nenaglašeno -e ili -o sklanjaju se kao i naša s tim završetcima: Borneo, Bornea, Borneom, Lorenzo, Lorenza, Lorenzom, Picasso, Picassa, Szabo, Szaba, Szabu, Tasso, Tassa, Tassu, Tampico, Tampica, Tampicu, Ticino, Ticina, Ticinu ... Ženska imena na -a i na nenaglašeno -e sklanjaju se kao naša na -a: Giuliana, Giuliane, Giulianom, Lotte, gen. Lotte, dat. Lotti, instr. Lottom, Mussette (i Mussetta), gen. Musette, dat. Musetti ... Tako se sklanjaju i francuska ženska imena na nijemo -e: Brigitte (brižit), gen. Brigitte, dat. Brigitti, Claire (kler), gen. Claire (klere), dat. Clairi, Jeanette (žanet), gen. Jeanette (žanete), dat. Jeanetti, Oise (vaz), gen. Oise (vaze), gen. Oisi, instr. Oisom ... Strana i naša ženska imena na -ea, -ia sklanjaju se tako da dobivajuj: Andrea, Andreje, Andreji, Andrejom, Dorotea, Doroteje, Doroteji, Dorotejom, Matea,
51
r Mateje, Mateji, Matejom, Lea, Leje, Leji, Tea, Teje, Teji, Tejom; Antonia, Antonije, Antoniji, Lucia, Lucije, Luciji, Mia, Mije, Mijom, Pia, Pije, Piji, Pijom, Rosalia, Rosalije, Victoria, Victorije, Georgia, Georgije, Georgiji, Virginia, Virginije, Virginiji, a tako i Croatia, Croatije, Croatiji ...
Pridjevi od prije spomenutih ženskih imena na muklo ili nenaglašeno e izvode se sufiks om -in: Giulianin, Lottin, Clairin, Jeanettin, Andrejin, Dorotejin, Matejin, Lejin, Tejin ... Strana imena na nenaglašeno e i naglašeno -e, -o sklanjaju se kao opće imenice kupe, rešo: Dante, Dantea, Danteu, Danteom Goethe, Goethea, Goetheu, Goetheom Shakespeare, Shakespearea, Shakespeareu, Shakespeareom Taine, Tainea, Taineu, Taineom Suppe,Suppea, Suppeu, Suppeom Hugo, Hugoa, Hugou Rousseau, Rousseaua, Rousseauu, Rousseauom (Ruso, Rusoa, Rusou, Rusoom) ... Romanska imena na -ca, -co (-ka, -ko) u našoj sklonidbi zadržavaju izvorno c: Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcom Tosca, Tosce, Tosci, Toscom Salamanca, Salamance, Salamanci, Salamancom Fra Angelico, Fra Angelica, Fra Angelicu, Fra Angelicom ... Pridjevi na -ov, -ev, -in od te skupine tvore se kao i od naših riječi: Dante, Danteov, Diesel, Dieselov, Dumas, Dumasov, Goethe, Goetheov, Luther, Lutherov, Pascal, Pascalov, Pasteur, Pasteurov, Shakespeare, Shakespeareov, Suppe, Suppeov, Taine, Tainneov, Rousseau, Rousseauov ... Iznimno se nastavak upravlja prema izgovoru: Camus, Camusev (Karnijev). Pridjevi od romanskih imenica na -ca, -co tvore se od osnove na -k: Petrarca, Petrarkin, Tosca, Toskin, Fra Angelico, Fra Angelikov... Pridjevi od prezimena koja se sklanjaju kao viski, viskija tvore se od genitivne osnove dometkom-ev: Leonardi, Leonardija, Leonardijev, Verdi, Verdija, Verdijev, Grevy, Grevyja, Grevyjev ... . Pridjevi s dometkom -ski od ponašenica pišu se prema ponašenome obliku: jidžijski, talijanski, njemački, rumunjski, sejšelski, španjolski, turski, rajnski,padski ... Pridjevi od ostalih imena mjesta s dometkom -ski pišu se izvorno do morfemske granice: bolonjski, cambrički, hollywoodski, kielski, leipziški, munchenski, newyorški (usvojeno umjesto newyorčki!), yorčki (York) ... Ponašeno se pridjev piše ako je tako usvojen, pogotovu u usvojenim nazivima: arteški zdenac « Artois), bordoška juha « Bordeaux),farerski iliferojski jezik (Fa:merne), grinički (Greenwich, npr. griničko srednjoeuropsko vrijeme ... , ili ako
104
105
106
52
107
tako traži određena struka, kao što je u nazivima ptica: čatamski vranac (Chatam Shag), kampbelski vranac (Campbell Shag), makvorijski vranac (Macquarie Shag) ... Imenice se u načelu tvore tako da se osnove pišu ponašeno: Anžuvinac, Arpadović, Lajpcižanin, Luksemburžanin, Njujorčanin,fulbrajtovac, šekspirovac, šekspirijanac ... Kad od imena postaju opće imenice, pišu se malim slovom i ponašeno: Biedermeier> bidermajer (stil), Boycot > bojkot (protestno suzdržavanje), Colt> kolt (samokres), Diesel> dizel (motor), i odatle dizelski, Don Juan> donžuan (zavodnik), Einstein> ajnštajnij (počelo), Ford> ford (automobil), Gillette> žilet (britvica), Lawrence> lorensij (počelo), Machiavelli> makijavelizam (nemoralan postupak), McAdam> makadam (cesta), Mecena> mecena (dobrotvor, pokrovitelj) Mercedes> mercedes (automobil), Rontgen > rengen (aparat), Sandwich> sendvič (jelo) ... Tako i mjerne jedinice: Ampere> amper, Becquerel > bekerel, Bell> bel, Celzij> celzij, Coulomb > kulon, Gray> grej, Henry> henri, Hertz> herc, Joul > džul, Newton> njutn, Ohm > om, Oersted> ersted, Tesla> tesla, Volt> volt, Watt> vat ... Pridjevi sa -ovski, -evski, -inski obično se pišu kao usvojenice: bokačevski,feli nijevski, geteovski, molijerovski, pinokijevski, šekspirovski ... Preuzimanje pridjeva
108
Preuzeti strani pridjevi dobivaju hrvatski pridjevni završetak -(a)n i pišu se kao naši pridjevi: apartan, ažuran, bizaran, degutantan,frivolan, kolateralan, meritoran, nonšalantan, pikantan, plauzibilan, pompezan, pompozan, porozan, solidaran, šarmantan, uzualan, vizualan, ženantan, ženerozan ... Rijetki su koji ne dobivaju hrvatski završetak, a sklanjaju se i pišu kao i naši pridjevi, npr.fin, kadar, monden, monoton, suveren ... Malen je i broj preuzetih bez našega završetka, nesklonjivi su i pišu se kao usvojenice: bež, blond, dabI, drap,fer,feš,fet, gala, glat, kaki, krem, kul, kvit, liht, maksi, mat, mini, net, nobl, reš, roza, roze, seksi, šik ... , rastavljeno od imenice koju označuju, v. § 122.3.a). Neki od tih pridjeva rijetko se upotrebljavaju ili su ostali na razini razgovornoga jezika. Latinske pridjeve s predmetkom ab-, ad-, ob-, sub- u izvedenicama pišemo kao i kod imenica: apsolutan, apstraktan, opscen, opskuran, supsidijaran, suptropski ... , jedino ostaje nepromijenjeno sub- ako drugi dio riječi počinje sa p-: subpapilaran, subpolaran ... Preuzimanje glagola
109
Glagoli se preuzimaju ponašeni. Oni i nemaju druge mogućnosti jer se i ne mogu preuzimati ako se ne prilagode našim glasovni m i morfološkim pravilima kao animirati, ažurirati, bukirati, džogirati,jiksati,fiksirati, galvanizirati, miksati, opservirati, sni/ati, supstituirati, tvistati, tvistirati, zumirati ... , bez obzira preuzeli ih mi iz drugih jezika ili ih napravili od već preuzete strane osnove kao adresirati, alarmirati,filtrirati, telefonirati ...
53
r Preuzimanje ostalih vrsta riječi
I prilozi se preuzimaju veoma rijetko i kad se preuzimaju, teško je odrediti jesu li prilozi ili preuzeti pridjevi koji se ne sklanjaju, a obično imaju priložnu i pridjevnu službu kao passe, super, tip-top ... Rijetki se priložni izrazi pišu kao usvojenice: an detaj, anfas (anfas < enface), an profil (en profil, u profilu), angro (en gros), akonto ... Prilozi iz talijanskog jezika iz područja glazbenoga tempa pišu se kao u jeziku izvorniku: adagio, allegretto, allegro, crescendo (za razliku od imenice krešendo), decrescendo, deficiendo,furioso, mezzoforte,pianissimo, sottovoce, staccato, veloce, vivace ... I uzvici se rijetko preuzimaju kao kuš, i pišu kao usvojenice.
110
Izrazi, izrjeke, navodi preuzeti iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku: iz latinskoga: ad acta, ad usum delphini, casus belli, conditio sine qua non, contradictio in adiecto, curriculum vitae, cum grano salis, de gustibus non est disputandum, errare humanum est, errata corige, lapsus lingue, numerus clausus, pigra massa, quieta non movere, guod licet lovi, non licet bovi, status quo, sapienti sat, sub poena, tabula rasa, tertium non datur, via facti, vox populi, vox dei ... iz francuskoga: il la mode, il propos, carte blanche, cherchez lafemme, en bloc, faux pas, {'enfant terrible, l'etat c 'est moi, par distance, par excellence, plein pouvoir, poste restante ... iz njemačkoga: Drang nach Osten ... iz talijanskoga: eppur si muove, se non e vero e ben trovato, pappa in bocca, tempi passati, traduttore - traditore ...
111
Riječi
113
< Polykrates, Pitagora < Pytagoras, Sokrat < Sokrates, Atena < Athenai, novogrč. Athine, Solun < Thessaloniki, Argolida < Argolis, Argolidos, Atika, Krf(Kerkyra), Sveta Gora < Agion Oros ... Koliko i jesu grčka imena problem, više su problem njihova preuzimanja i uklapanja u hrvatski jezik, a ne pravopisni. Iz novogrčkog sirtaki > syrtiki... Iz ostalih jezika koji se ne služe ili se i nisu služili latinicom, japanskoga, kineskoga i ostalih egzotičnih jezika, opće imenice najčešće su u hrvatski preuzete preko jezika posrednika, grčkoga, latinskoga i ostalih zapadnoeuropskih jezika i pišu se kao pohrvaćenice, tj. po našem izgovoru: ajatolah, beduin, baobab, bungalov, čaj, džungla, džunka, đumbir,faraon, ginko, haski (eskimski pas),juka (biljka i tkanina od nje),jurta, kajak, kakadu, kakao, kalif, kanu, kasava (vrsta dinje), kefir, kikiriki, kivi, kokos, kopra (kokosovo ulje), papaja, papiga, papir, puma, rabarbara, sake, sezam, sisal (biljka i vlakna od nje), špinat, tabu, tajfun, tofu, vanilija ... Športovi: džiju-džicu, džudo, kungfu, tekvando ... Zato je sustavnije pisanje ilang-ilang nego ylang-ylang (biljka u ist. Indiji, ulje od te biljke),feng šui, nego fengshui, ši-take, nego shU-take, suši (japansko jelo), nego sushi, cunami nego tsunami (veleval), drugo je japansko prezime Tsunemi. Vlastite se imenice pišu onako kako se pišu u istom jeziku kad se služe latinicom ako nisu ponašenice kao: Alah, Kuran, Ganges, Delhi, Kairo, Kartum, Teheran, Peking, Jokohama, Tokio ... , a sklanjaju se Alaha, Kurana, Gangesa, Delhija, Kaira, Kartuma, Teherana, Pekinga, Jokohame, Tokija, Tokijem ...
iz jezika koji se služe drugim pismima
Od riječi iz slavenskih jezika koji se služe ćirilicom, opće su imenice pohrvaćenice, npr. kolhoz, votka, a mnoga su imena ponašenice: Bjelinski, Čajkovski, Dostojevski, Gorki, Katarina II. Velika, Lenjin, Stanislavski, Kazanj, gen. Kazanja, 7Jumen, gen. 7Jumena, Kijev, Dnjestar, Dnjepar, Oneškojezero, Ladoško jezero ... Često se ruska imena transkribiraju bez obzira na ruski izgovor: Potemkin, Tolstoj, Moskva ... Vlastite imenice iz slavenskih jezika koji se služe ćirilicom transkribiraju se našim uobičajenim načinom, a ne prema engleskom pa makar ih oni tako pisali latinicom: Čehov, Puškin, Trocki, a ne Tchekhov, Pushkin, Trotsky ... Riječi iz drugih jezika koji se ne služe latinicom, pišu se onako kako se pišu u tome jeziku kad se služi latinicom. Opće i vlastite imenice iz starogrčkoga pišu se latinicom i ponašeno: aristokrat < aristokrates, cedar « kedros), mauzolej < mausoleion, muzej < museion, psalam < psalmos, ritam < rhithmos, simbol < symbolon, Aristofan < Aristofanes, Polikrat
112
54
55
r SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČi
iznimno ne odlučuje treba li što smatrati složenicom ili dvjema riječima. Superlativi najnovijI, najzdravijI, najpametniji... zbog posebnih razloga imaju dva naglaska, pa se ne ubrajaju u tu kategoriju. Sveza dviju imenica od kojih se prva ne sklanja i atributivno određuje drugu, a obje zadržavaju svoj naglasak, zove se polusloženica. Između sastavnih dijelova polusloženica piše se spojnica: biser-grana, izvor-voda, kremen-kamen, lovor-vijenac, rak-rana, spomen-ploča, uzor-mdjka. Polusloženice se vrlo često rabe u stilske svrhe. Spojnica se kao pravopisni znak rabi i u druge svrhe. Polusloženice koje pripadaju promjenljivim vrstama riječi mijenjaju samo posljednji sastavni dio, kao N jd. biser-grana, G jd. biser-grane. Budući da kod svake vrste riječi ima posebnosti hoće li se što smatrati složenicom ili polusloženicom, pravila se o sastavljenome i rastavljenome pisanju daju posebno za svaku vrstu riječi.
Opća načela Opće je načelo hrvatskoga pravopisa da se riječi pišu odvojeno, svaka za sebe, razdvojene bjelinama. Polazeći od toga načela, treba se, zbog različite tvorbe riječi, držati osnovnoga pravila: ako se isto značenje može iskazati kombinacijom jedinica koje već postoje u jeziku, nije potrebno uvoditi nove jedinice. Primjerice, moguće je usporediti ove dvije rečenice: Uzmimo na primjer ovu rečenicu. Uzmimo naprimjer ovu rečenicu. Budući da se navedene rečenice ne razlikuju u svome temeljnome značenju, suvišno je uvoditi u jezični popis novu jedinicu naprimjer kad već postoje u popisu jedinice na i primjer koje, napisane sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenjaju osnovno značenje poruke. ..1·1..5···· .... ·· ..... Iz tako iskazanoga pravila izvire još jedno: novo se značenje može iskazati novim spojem postojećih jedinica. Tada je dobivena nova složena riječ čiji se dijelovi pišu sastavljeno između bjelina. Zato treba razlikovati: uoči 'dan prije' (uoči Duhova) od u oči (pogledati u oči) odoka 'otprilike' (odmjeriti odoka) od od oka (odmaknuti od oka) doduše 'zaista' (zna doduše mnogo) od do duše (dirnuti do duše) smjesta 'odmah' (dođi smjesta) od s mjesta (s mjesta događaja). Riječi uoči, odoka, doduše, smjesta i sl. postaju složenice te se kao posebne jedinice u popisu pišu sastavljeno.
114
Imenice 118
pavlović, Veloušić, Hajdarhodžić, Rizvanbegović.
Složenicom smatramo: a) riječ kojoj se jedan ili oba sastavna dijela ne rabe kao samostalne riječi, kao dokle (nema samostalne riječi kle) dotle, možda, naizust, neprestano, nogomet, odavde, odavle, prekjučer, previše, proljetos, tobože, uzastopce, valjda, ljetopis, sjeveroistok, suncobran, velesajam, zrakoplov; b) riječ u kojoj se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onom obliku koji ima u složenici, kao dovijek (izvan složenice do vijeka), oduvijek, odmah, napose, pokraj, unakrst; c) riječ kojom se sastavljanjem dijelova dobiva novo značenje, kao doduše, među tim, najednom, naoko, odoka, potanko, smjesta, stoga, uoči, uopće, zajedno, zapravo, zato, žalibože (jer je npr. u složenici doduše izgubljena veza s riječju duša). Složenica ima, kao i ostale riječi, u pravilu jedan naglasak: osamdeset, petogodišnji, samoobrana, starohrvatskI, kadgod (= katkad, ~li: kad gOd = svaki put), Starigrad (u Podgorju, ali: Stari Grad na otoku Hvaru), Sarengrad, Tomislavgrad. Neke složenice, osobito duge, mogu imati dva naglaska. Zato broj naglasaka samo
116
117
U skladu s iznesenim općim pravilima o složenicama pišu se zajedno mnoge imenice koje imaju jedan naglasak, kao što su: cestogradnja, cjepidlaka, čuvarkuća, danguba, grkokatolik, jugoistok, kruhoMrac, praskozorje, sjeverozapad, starokatolik, strahovlada, vlakovođa, zubobolja; Novigrad, Šarengrad, Podsused, Turopolje, Bjelorusija; Bilo-
119
Kao složenice ponašaju se i imena stanovnika onih naselja koja se inače pišu odvojeno: Babogredac (prema Babina Greda), Banjolučanin (kad se piše Banja Luka), Bjelopoljac, Dugoselac, Dugootočanin, Dugorešanin, Grubišnopoljac, Krivopućanin, Starograđanin, Svetoivanac, Svetojurac, Svetoročanin, Širokobriježanin. Sastavljeno se pišu imenice kojima je prvi dio: a) imenička, pridjevna, brojevna, glagolska i priložna osnova kao člankopisac, dvoglas, gulikoža, kotlokrpa, kućegazda, maloljetnik, maloprodaja, polubog, polukrug, poluvodić, poluotok, suhozid, tromeđa, troskok, vadičep, veleposlanstvo, veleplakat, velesajam, veleučilište, visokogradnja, vjerodajnica, vjeroučitelj;
b) predmetak domaćega podrijetla kao bezvjernik, dopredsjednik, međubroj, nadgradnja, nadšumar, nečovjek, neistina, nuzzarada, podstanar, pomajka, poočim, prabiće, pračovjek, prapovijest, preobi?je, predstraža, protuakcija, protuudar; c) strani predmetak ili pref1ksoid, kao asimetrija, anticiklona, arhiđakon, dijametar, dispozicija, ekskralj, epicentar, hiperprodukcija, inJrazvuk, interjekcija, koautor, kontraadmiral, paravojska, postdiplomand, supkultura, superoksid, superrevizija, supertvrđava, ultrazvuk, viceadmiral, vicekancelar; d) riječi auto, audio, joto, kino, radio, video tvore prvi dio složenice, a nisu samostalne imenice (bez obzira na različita značenja dijela auto-, audio-, joto-,
57
56 b
r ! \
120
121
122
kino-, radio-, video-): autocesta (ali auto je na cesti), autobiografzja, autokritika, automehaničar, autosugestija, audiovizualan, audiometrija, fotoaparat, fotokemija, fotomontaža, fotosinteza, kinopredstava, kinooperater, kinoreklama, radiopostaja, radioaktivnost, radiopretplata, radioprijenos (ali Radio Zagreb jer ovdje riječ radio znači radiopostaja Zagreb, inače zagrebački radio), videokaseta, videoklub, videoprogram. Sastavljeno se također pišu - po međunarodnim terminološkim kriterijima umnošci dviju različitih mjernih jedinica kao ampersat, ampermetar, kilovatsat, kilovoltamper, megavatsat, mikrosivert, teraherc, voltamper i dr. Imenica dopodne piše se sastavljeno kad označuje vrijeme do dvanaest sati, a popodne kad označuje vrijeme od dvanaest sati do sumraka, odnosno kad označuje vrijeme poslije dvanaest sati. Za isto se značenje mogu upotrijebiti izrazi prije podne i poslije podne, npr. Rekao je da će doći popodne, a došao je dopodne i ostao cijelo poslije podne. Kad se sastavni dijelovi dvočlanoga izraza spoje kao dvije imenice koje imaju istu razinu značenja i zadržavaju svaka svoj naglasak, nastaje imenička polusloženica kojoj se sklanja samo završni dio, npr. biser-grana (G jd. biser-grane'). Takve polusloženice . nastaju najčešće iz pjesničkih razloga kao divot-izdanje, izvor-voda, kremen-kamen, lovor-vijenac, rak-rana, spomen-ploča, uzor-majka, zelen-gora i dr. U njih se prva imenica može zamijeniti pridjevom, pa se umjesto biser-grana može upotrijebiti izraz biserna grana. Ovamo se ubrajaju i imenice koje u prvom dijelu imaju a) imenicu stranog podrijetla: bruto-težina, čarter-let, džez-glazba, filtar-papir, idiot-kamera, kamp-kućica, lakmus-papir, mat-pozicija, meč-lopta, minus-vodič, mobitel-imenik, mozaik-tehnika, neto-dohodak (G jd. neto-dohotka, N mn. neto-dohodci), paus-papir, pire-krumpir, pilot-projekt, plus-pol, pop-glazba, rock-glazba, rulet-kuglica; b) kakvo slovo ili simbol jer u izgovoru zadržavaju svoj naglasak kao ~-zrake (čitaj: beta-zrake), a-sklonidba, A-dur, Des-dur, h-mol, J-zrake, J-kovina, y-zračenje, y-zrake, C-ključ, e-pošta, G-ključ, H-bomba, n-broj, o-noge, x-noge, pH-vrijednost, Rh-faktor. U polusloženica navedenih pod a) uvijek je bolje zamijeniti prvu imenicu pridjevom (ako pridjev postoji), npr. mobite/ni imenik umjesto mobitel-imenik, čarterni let, lakmusni papir, matna pozicija, pausni papir, ruletna kuglica i sl. Kod polusloženica navedenih pod b) spojnica se piše i onda kad se znak zamijeni riječju, npr. delta-kovina, gama-zrake, iks-noge. Kao polusloženice pišu se sastavljene imenice kad izražavaju odnos od-do, pa se ne sklanjaju, kao zemlja-zrak (raketa zemlja-zrak G jd. rakete zemlja-zrak), zemlja-zemlja, zrak-zemlja i sl. Ne smatraju se polusloženicama: 1. tvorenice kojima se sklanjaju oba dijela, npr. ključ razlikovnik (G jd. ključa razlikovnika), brat nebrat, brod dizalica, grješnik pisac, igra predstava, junak cijevojka, pismo bomba; 58
~~ničke sveze kao čovjek žaba (G jd. čovjeka žabe, N mn. ljudi žabe), čovjek zvye;; kam~n. te'!leljac, n~vina: p~ipra~~ik, pilot lovac, žena radnica, jer u takvlJ? slu~a~eV1~a prva lme~l~~ l~a SITe, a .?ruga uže značenje te se obje sklanJaJU, tj. ImajU odnos apozlclJe l upravne nJeči; 3. imeničke sveze u kojima je prvi dio: a) ne.s~onjiva tuđa pridjevna riječ ili riječ koja se može smatrati nesklonjivim pndJevom, kao drap tkanina (tkanina je drap, odijelo je drap ),fer igra, fer igrač (G jd.fer igrača ),feš dečko (I jd. s feš dečkom), gala predstava (obući se gala), kaki boja, portabl televizor, mat pokućstvo (ali mat-pozicija, bolje matna pozicija), maksi moda, mini suknja (L jd. u mini suknji), seksi haljina; b) kratica koja se osjeća kao pridjev, a napisana je velikim slovima, kao HT usluge, TV pretplata, VKV cijelatnik, KV radnik, PVC proizvod, WC uređaj.
2.
Imena naseljenih mjesta mogu se pisati: a) sastavljeno: Carigrad, Cetingrad, Novigrad, Starigrad, Šarengrad, Tomislav-
grad, Medvedgrad, Josipdol, Jurjaves, Kompolje, Pustopolje, Vrpolje, Podstrana, Primošten, Zagvozd; b) rastavljeno: Babino Polje, Baška Voda, Duga Resa, Dugo Selo, Grubišno polje, Kostarifevački Majur, Krivi Put, Stari Grad (drugo je Starigrad), Staro Petrovo Selo, Sveti Rok, Sveti Jurqj, Sveti Ivan Zelina, Sveti Petar u Šumi, Žuta Lokva. R~~~a,:,l~e~.o vse pišu ~ ?na dvočlana imena naseljenih mjesta kojima je prvi dio apozlclJa Ih njec u apozlcljskoj službi, kao Ažić Lokva, Brod Moravice, Ivanić Grad, l!a~~ijesak, l!erceg Novi, Kaštel Gomilica, Klinča Selo, Kotor Varoš, Prvić Šepurine, SPISIC BukOVica, Zlatar Bistrica. Tim se imenicama sklanja samo drugi član (Ažić Lo"':,a G jd. ~ić Lokv~, Ivani~ Grad G jd. Ivanić Grada). Često se umjesto cijeloga dvoclanoga Imena rabI samo Jedno, pa se ono tada sklanja: doći iz Ivanića, doći iz Kloštra. Prema tome, u hrvatskim se imenima naseljenih mjesta, kao zasebnoj kategoriji nikada ne piše spojnica. '
lak? im ~e ne sklanj~yr:i dio, mnoga se strana dvočlana zemljopisna imena pišu rastavljeno Jer se tako plSU 1 u tuđem jeziku, kao Abu Dhabi (iz Abu Dhabija), Addis Abeba, El Alamein, Hong Kong, Lago Maggiore, Monte Carlo, New York, Port Arthur, San Marino, Saint Germain, White River. 124
. Dvostruka se imena i prezimena muških osoba pišu kao zasebne riječi pa se svaka sklanja: '
Andrija ~ačić Miošić G Andrije Kačića Miošića, Antun Gustav Matoš, Antun Branko Simić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Silvije Strahimir Krarifčević, Ante Tresić Pavičić, Viktor Car Emin, Duje Rendić Miočević. Isto se tako rastavljeno kao zasebna riječ piše nadimak koji stoji iza prezimena: Marin Držić Vidra, Ivan Gundulić Mačica, Ivan Bunić Vučić, Milutin Cihlar Nehajev, Janko Polić Kamov, Luka Ilić Oriovčanin.
59
r '125
-Rukavina. Dvočlani časnički činovi u kojima je prvi dio apozicija pišu se rastavljeno, kao general bojnik, general pukovnik. Prvi se dio tada ne sklanja. Pridjevci odnosno titule koje stoje uz vlastito ime pišu se ispred njega i ne sklanjaju, kao fra Grgo Martić, don Frane Bulić. Pridjevci istočnjačkoga podrijetla stoje obično iza imena. S imenom koje se ne sklanja vezuje ih spojnica, kao Hasan-aga, Smail-aga, Mehmed-baša, Rizvan-beg, Mehmed-paša, Nasredin-hodža, Juriš-oglu, Edhem-efendija, Sinan-čauš. Mnogi su takvi pridjevci potpuno srasli s imenom, pa se pišu sastavljeno kao jedna riječ: Alibaba, Džingiskan. Od nekih takvih sraslica postala su prezimena, kao Alaga, Mehmedagić, Mehmedbašić, Mustajbeg, Mustajbegović, Rizvanbegović, Smajlagić, Hadžiomerbegović i sl.
Pridjevi Prave su složenice pridjevi: 1. koji se tvore od raznih osnova sa spojnikom -0- kao: dobroćudan, dvokrevetni, crnook, jednodnevni, malokalibarski, maloljetan, mrzovoljan, niskonaponski, petogodišnji, prvorazredni, pučkoškolski, punokrvan, punoljetan, samonikao, srednjoškolski, starozavjetni, velikodušan,
126
128
vlastoručan;
2. koji su složeni s prefiksima domaćega podrijetla: bezglasan, dodiplomski, dužobalni, ispodsljemenski, ispodžitni, izaoltarski, izvanbračni, međuparlamentarni, nadbubrežni, nagluh, nizvodni, okrupan, poratni, podlopatični, poslijediplomski, poslijepodnevni, predbračni, predškolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, sulud, svrhunaravan, unutarstranački; 3. koji su složeni a) s prefiksima stranoga podrijetla ili b) riječima stranog podrijetla: al antituberkulozni, atipičan, bivalentan, ekskatedarski, interdisciplinarni, polimorfan, postdiplomski, profašistički, supermoderan, transsibirski;
Zamjenice ---
bl brutodruštveni (proizvod), netoregistarski (netoregistarska tona); 4. koji su složeni s riječcom ne: nebrojen, nedrag, neljudski, neorganski, nepromočiv, neveseo, nevidljiv; 5. koji su složeni s osnovom -struk kaojednostruk, dvostruk, trostruk, četverostruk, devedeseterostruk, stostruk, dvjestostruk, tisućustruk;
60
čiji
se jedan sastavni dio ne upotrebljava samostalno kao hipermoderan, infracrven, pačist, paravojni, poludnevni, protutenkovski, pseudopučki, supermoderan, bezbrad, povremen, pristran, samohran, svestran, svojeglav, suodgovoran, ultraljubičast. Kao složenice navedene pod 1. vladaju se i: 1. pridjevi izvedeni od dvočlanih zemljopisnih imena: babogredski (prema Babina Greda), bosanskohercegovački, dugoselski, dugoreški, dugo otočki, gornjolužički, grubišnopoljski, ivanićgradski, južnoamerički, krivoputski, marijabistrički, novogradiški, newyorški (prema New York), petrovoselski, svetojanski, svetojurački; 2. pridjevi složeni s prilogom koji pojačava, umanjuje ili uopće pobliže označuje pridjev, a priložni se dio posebno ne ističe i nema svoga naglaska kao npr: al mnogopoštovani, velecijenjeni, vrlozaslužan, malopoznat; b) u nijansama boj ii: jasnožut, svjetlozelen, tamnomodar, tamnoplav, bljedoplav, bjelozelen, zagasitocrven, otvorenozeien i sl. Pridjevi navedeni pod b) mijenjaju u priložnome dijelu dvoglasnik ije uje. Ako se kod takvih riječi priložni dio želi posebno istaknuti, piše se rastavljeno: al mnogo poštovani, vrlo zaslužan, malo poznat; b) jasno žut, svijetlo zelen, tamno modar, tamno plav, blijedo plav, blijedo zelen, zagasito crven, otvoreno zelen i sl. Kao polusloženice pišu se: l. sastavljeni pridjevi ravnopravni značenjem ili odnosom: hrvatsko-slovenska (granica), češko-poljski (odnosi), englesko-francuski (rječnik), crno-bijela (šahovska ploča), crno-bijeli (film), bijelo-crveni (grb), crveno-plava (kravata), bijelo-zelena (zastava), crveno-bijelo-plava (zastava), tamnoplavo-svjetloplava (majica), Ličko-senjska županija, Gospićko-senjska biskupija; 2. posvojni pridjevi izvedeni od dvostrukih prezimena: Brlić-Mažuranićkin (roman), ili od onih koji se odnose na dva ili više autora: Broz-Ivekovićev rječnik, Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Maretić-Ivšićev prijevod Ilijade; 3. pridjevi koji u prvome dijelu imaju kakvu brojku ili slovo: 18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan (v. § 121.b).
6.
Dvostruka prezimena ženskih osoba nastala združivanjem očeva i muževa prezimena ili obratno, pišu se sa spojnicom. U takvim se dvostrukim ženskim prezimenima ne sklanja ono koje ne završava na -a, kao Ivana Brlić-Mažuranić G Ivane Brlić-Mažuranić, Milka Ružić-Jakovina G Milke Ružić-Jakovine, Ruža Pospiš-Baldani, Zinka Kunc-Milanov, Ana Krmpotić-
129
iI
L
Složene su zamjenice u većini slučajeva prave složenice, pa ih treba pisati sastavljeno: gdje tko, gdješto, gdjekoji, kojetko, koješta, kojekakav, kojekolik, svakakav, svekolik, svašta, štošta.
61
Zamjenice se često združuju s predmetcima, i to: 1. S prijedlogom po pišu se zajedno u značenju neodređenih zamjenica: pokoji (= koj i), poneki (= neki), ponešto (= nešto). To se vidi u rečenicama: Tek pokoji od vas zna svirati. - Samo se poneki čuje. - Ponešto ću uzeti sa sobom. Ako prefIks po čuva svoje dijeino značenje, piše se rastavljeno od zamjenice: Po koji put sam to već rekao? - Sjeo bi za glasovir i svirao po koje Mozartovo djelo. - Svakomu bi djetetu darovao po nešto, najmlađemu uvijek slatkiše. Kad se po združi sa zamjenicom, može - osim neodređene zamjenice - nastati prilog koji se uvijek piše sastavljeno: pošto (pošto je voće?), ponešto (ponešto je oslabio), potom (potom je rekao). 2. S predmetcima i, ni, ne nastaju složene neodređene zamjenice, kao
Zna li tkogod? - Daj mi štogod. - Nije on bio baš kojigod prijatelj. - Dođi s kimgod. Čestica -god dodaje se u sklonidbi osnovnomu obliku zamjenice te se piše zajedno: kojigod čijigod štogod tkogod
kogagod komugod kimegod
131
čemugod čimegod
kojegagod kojemugod kojimgod
čijegagod čijemugod čijimgod.
Zamjeničke
se sintagme mogu tvoriti riječcama put, bilo ili mu drago koje se pišu odvojeno od zamjenice: koji put, svaki put, ovaj put, onaj put
itko, išta, ikoji, ičiji, ikakav nitko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav netko, nešto, nekoji, nečiji, nekakav. Riječce i, ni, ne pišu se odvojeno od zamjenice u ovim slučajevima: al kad predmetak i služi za pojačanje: Znamo i tko je, i što je, i čiji je, i kakav je, i g4je je, i kako mu je; bl kad kakav prijedlog razdvaja ni od zamjenice: ni na koji (način), ni na kakvu (nagradu ne mislim), ni od koga (ne očekujem), ni od čega (ne boluje), ni od čijega (novca), ni s kim (ne dijelim), ni sa čime (nije zadovoljan), ni u kom (slučaju), ni u čijem (kolu), ni u kakvo (doba), ni za koga (nije pjevala), ni za koju (plaću), ni za što (na svijetu); c) kad čestice ni i ne stoje uz zamjenicu, ali služe za nijekanje: Ne tko govori, nego što govori, zanima nas. - Ne što se kaže, nego tko kaže, moram znati. - U toj se gužvi nije znalo ni tko pije, ni tko plaća. - Ne zna ni što, ni kako. Kad složenica ništa ima imeničko značenje, ne odvaja se ni od šta: Od ništa glava ne boli. - Drže ga za ništa. Zamjenice se mogu združivati i sa česticom god, i to dvojako: 1. Kad je čestica god naglašena, pokazuje neograničenost jer se odnosi na svaku osobu ili predmet iste skupine. Tada se piše odvojeno od zamjenice, kao tko god (svaki), što god (sve, bilo što), koji god (svaki, bilo koji), čiji god (svačiji), s kim god (s~ svakim). Tako je u rečenicama: Neka dođe tko god hoće. - Što god radiš, radi savjesno. - Možeš uzeti knjigu koju god želiš. - Dođi, s kim god hoćeš. Takvo naglašeno god može biti i rastavljeno od zamjenice zanaglasnicom: Zadovoljan sam što si mi god dao. - Hrabar je tko mu se god približi. - Divio joj se tko ju je god vidio. - Zapamtio je što je god pročitao. 2. Čestica -god može postati drugi dio složene zamjenice koja pokazuje ravnodušnost prema izboru. Tada -god nema svoga naglaska i piše se zajedno s prethodnom riječi kao tkogod (netko, bilo tko), štogod (nešto), kojigod (neki), čijigod (nečiji), kakavgod (nekakav, bilo koji), s kimgod. Tako je u rečenicama:
130
čegagod
bilo koji, koji bilo, bilo čiji, čiji bilo koji mu drago, čiji mu drago. Ako u takvim vezama riječca put izgubi svoj naglasak, može srasti uz zamjenicu i, kao složenica, dobiti priložno značenje: kojiput (katkada), svakiput (svagda). Odvojeno se od prijedloga pišu zamjeničke zanaglasnice nj, me, te, se i instrumental mnom: kroza nj, kroza me, kroza se; na nj, na me, na te, na se; po nj, po me, po te, po se; poda nj, poda me, poda te, poda se; preda nj, preda me, preda te, preda se; u nj, u me, u te, u se; uza nj, uza me, uza te, uza se; za nj, za me, za te, za se; sa mnom, poda mnom, preda mnom.
Brojevi 133
Višeznamenkasti brojevi pišu se kao složenice, i to: 1. glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadeset, pedeset, šezdeset, dvjesto, tristo, petsto, šesto, devetsto; 2. redni brojevi:jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti, pedeseti, šezdeseti, dvjesto ti, tristoti, petstoti, šestoti, devetstoti; 3. broj evne imenice: dvadesetina, tridesetina; dvadesetorica, šezdesetorica; tridesetero, pedesetero; (1/23) jedna dvadesettrećina (ali: dvadeset trećina = 20/3), (1/59) jedna pedesetdevetina (ali: pedesetdevet devetina = 59/9). Kao polusloženice pišu se brojevi kad označuju približne ili neodređene brojevne vrijednosti: al dva-tri, pet-šest, deset-dvadeset, pedeset-šezdeset, sto-dvjesto, stotinjak-dvjestotinjak, dvoje-troje, četvero-petero; bl
134
62
tisuću-dvije (što znači oko jedne tisuće do dvije tisuće), sat-dva, dan-dva, mjesec-dva, godinu-dvije, korak-dva, reći riječ-dvije, popiti čašu-dvije i sL
Rastavljeno se piše: dvije stotine, tri stotine, četiri stotine, pet stotina, pet tisuća, pedeset tisuća, petsto tisuća, petnaest milijuna itd. 63
L
Tako se pišu višečlani glavni i redni brojevi koji nastaju slaganjem jednočianih brojeva jedan do drugoga: dvadeset jedan (21); dvadeset prvi (21.); pedeset dva (52); pedeset drugi (52.); tisuću devetsto sedamdeset jedan (1971); tisuću devetsto sedamdeset prva (1971.); deset tisuća (10 000); sto šezdeset tisuća tri (160 003); sto šezdeset tisuća treći (160003.). Sve se rjeđe ispred jedinice višečlanoga broja ispisuje veznik i:
135
r
\13i !
!
t
šesto sedamdeset ijedan (671) tisuću devet stotina devedeset i deveti (1999.). Iznimno se veznik i može upotrijebiti ispred svakoga nominativnoga člana: tisuću i devet stotina i dvadeset i dva. Zbog posebnih se razloga u novčanome poslovanju višečlani brojevi mogu pisati i zajedno: šestošezdeset (660) tisućusedamstodvadesettri
(11 882).
Brojevni prijedložni izrazi pišu se rastavljeno: po jedan, po dva, po tri, po četiri, po šezdeset, po sto, po tisuću; u dvoje, u troje, u četvero, u petero, u šestero itd.
138
Kad se glagolima dodaju predmetci, pišu se zajedno s glagolom, kao doraditi, izraditi, naraditi se, obraditi, odraditi, poraditi, preraditi, proraditi, uraditi, zaraditi; isposakrivati, ispremlatiti, isprekidati, poisprekidati, poispreskakati. Rastavljeno od glagola piše se niječna čestica ne: ne znam, ne rekoh, ne čitali, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne čuđahu se, ne čitajući.
139
Tako se piše i nC!; ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će. Samo sastavljeno piše se niječna čestica ne: a) u slučajevima kad zajedno s glagolom daje jesno (potvrdno) značenje: nestati, nestajati, nedostati, nedostajati, nenavidjeti (= mrziti); b) u oblicima: nemoj, nemojmo, nemojte; nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju; nemaj, nemajmo, nemajte; nemajući (ostali zanijekani oblici glagola imati nisu sažeti te se pišu odvojeno: ne imati, ne imao, ne imavši).
64
doći ćete
doći će
doći će.
čitat ću
čitat ćemo
čitat ćeš
čitat ćete
Prilozi
Glagoli 136
doći ćemo
doći ćeš
trest ću trest ćemo trest ćeš trest ćete čitat će čitat će trest će trest će. Zbog pjesničkih razloga, osobito u rimama, mogu se i glagoli na -ti pisati punim infinitivom i zanaglasnicom: čitati ću, pisati ćeš, tresti će. Kao polusloženice pišu se stilerni nastali povezivanjem dvaju glagolskih oblika bliskih ili suprotnih po značenju: rekla-kazala, hoćeš-ne ćeš, povuci-potegni, htio-ne htio, veži-driješi, lezi-diži se.
Brojevni izrazi složeni s riječju put ili puta pišu se a) rastavljeno kad svaka riječ čuva svoj naglasak: drugi put (ne drugi puta), deseti put, stoti put; dva puta, tri puta, deset puta, sto puta; osamdesetak puta, oba puta, pa i više puta, mnogo puta, x puta (čit. iks puta), a puta b; b) kao složenica:jedanput, dvaput, desetput, stoput.
doći ću
b) Tako se pišu i glagoli na -ti koji u pismu gube završno -i:
(1723)
jedanaesttisućaosamstoosamdesetdva
U složenim se glagolskim oblicima enklitike pišu, kao i drugdje, rastavljeno od s kojima se zajedno izgovaraju: pjevao sam, čitao je, radio bih, učili bismo, ne biste željeli. Tako se i u oblicima futura piše:ja ću doći, ti ćeš čitati, on će tresti. Kad bi se u obliku za futur zanaglasnica našla iza infinitiva, onda se glagoli: a) na -ći upotrebljavaju s punim infinitivom i zanaglasnicom, pa se pišu odvojeno:
riječi
L
Prilozi mogu biti jednostavni i složeni. Kad su složeni, pišu se sastavljeno. Prema općim pravilima složenim prilogom smatramo: 1. skup u kojem jedan ili oba sastavna dijela ne postoje kao samostalne riječi, kao dokle (nema samostalne riječi kle), dotle, dovde, donekle, jutros, možda, nakjučer, naksutra, nauznak, neprestano, obdan, obnoć, odande, odavde, preblago, preblizu, prekasno, premalo, premnogo, previše, sinoć, sučelice, suviše, tobože, uzastopce, uzduž, valjda; 2. skup u kojem se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onome obliku koji ima u složenici kao dovijek (izvan složenice do vijeka), dakako, iskraj, iznebuha, iznenada, izvrh, kojegdje, kojekuda, odčas, odmah, oduvijek, otkako, napose, naizmak, naokrug, posrijedi, unakrst, zauvijek. Složeni prilozi nastaju također združivanjem postojećih leksičkih jedinica da bi se dobilo novo značenje. To se postiže: 1. dodavanjemjednostavnomu prilogu bilo kojega drugoga priloga ili predmetka ili obojega, kao a) gdjegdje, gdjekad, katkad, kadikad, kojekako, malogdje, malokad; pogdjegdje, pokatkad, poodavno; b) igdje, ikada, ikako, ikoliko, ikuda, ionako; nigda, nigdje, nikada, nikako, nikamo, nikoliko, nikuda, niotkuda; negda, negdje, nekada, nekako, nekoliko, nekuda; unekoliko;
65
cJ dokada, dosada (drugo je imenica dosada), dotada, odsada, otada, otkada, odonda, zasada (drugo je imenica zasada). Navedeni prilozi mogu se pisati i rastavljeno kad im se drugi (priložni) dio želi istaknuti i naglasiti: Ne znam ni kamo ću doći, ni kako ću putovati, ni gdje ću biti. - Složilo se to nejednako: ne jednako u svakome dijelu. - Do kada te mogu čekati? - Točno se zna od kada radiš. - Od sada pa do nedjelje nemam vremena. - Dosta mi je i za sada i za poslije. - Od onda pa do danas svijet se promijenio. 2. spajanjem otpridjevnih priloga i predmetaka, kao domalo, dos koro, nabrzo, načisto, nadaleko, nadesno, nadugo, nakratko, nakrivo, nalijevo, namalo, nanisko, nanovo, naopako, napismeno, naprazno, naprvo, narijetko, nasamo, nasigurno, nasitno, naskoro, nasuho, natiho, naveliko, nedavno, odavno, počesto, poodavno, ponovno, potpuno, svejedno, ubrzo, ubuduće, udesno, ujedno, ukratko, ukrupno, ulijevo, uludo, umalo, unekoliko, upravo, uskoro, uširoko, utoliko, zacijelo, zadugo, zajedno, zamalo, zapravo, odviše, izbliže, nabolje, nadalje, nagore, podalje, pobliže, poduže, poizbliže, poizdalje, pomanje, ponajčešće, ponajdalje, ponajmanje, zaduže. Sastavni dijelovi tih složenih priloga mogu čuvati svoja samostalna značenja, ali tada priložni dio više nije prilog nego pridjev, pa se piše rastavljeno. Zato se i u pismu razlikuje ići na daleko putovanje biti poznat nadaleko pogledati nadesno pogledati na desno oko dobiti na pismeno traženje dobiti što napismeno sjesti na prazno mjesto popiti lijek naprazno sijati na rijetko sito sijati narijetko ubrzo se razočarao uzdati se u brzo rješenje premalo je za cijelo društvo zacijelo to nije znao pogledati izbliže doći iz bliže okolice. Budući da se sastavni dijelovi frazema uvijek pišu rastavljeno (v. § 144.b), tako se piše i istući (koga) na mrtvo staviti ruku na mrtvo tijelo. 3. spajanjem dijelova eliptične sintagme, kao izokola, najednom, nato, pritom, sasvim, stoga, ubuduće, uglavnom, uopće, usto, uto, zatim, zato.
140
r 142
66
s toga razloga raditi tako i u buduće dane stajati uz to poći za tim čovjekom.
4. povezivanjem priloga s nenaglašenom riječcom -god, kao gdjegod, kadgod, kamogod, kudgod. Tada prilog ima neodređeno znače nje: Možda ga gdjegod (negdje) nađeš. - Mogu se oni kadgod (katkad, pokatkad) dignuti visoko. - Sakrij to kamogod (bilo kamo). Tamo ćeš doći kudgod (bilo kuda) išao. Naglašeno se god piše, kao i u drugim slučajevima, rastavljeno od priloga i znači neograničenost:
gdje god (bilo gdje), kada god (bilo kada, svaki put), kamo god (bilo kamo), kuda god (bilo kojim smjerom), koliko god (bilo koliko). Takav dvočlani prilog služi kao veznik koji može stajati samo na početku nezavisnih rečenica: Gdje god živio, živi pošteno. - Kad god što radiš, radi savjesno. - Idi kamo god hoćeš. - Možeš svirati koliko god želiš. 5. spajanjem prijedloŽlloga izraza ili dijelova rečenice u cjelinu, kao doduše, međutim, naglas (= glasno), naime, naoko, naprječac, natrag, odoka, odreda, otprilike, potanko, izreda, smjesta, uistinu, usput, uvijek, zaboga, zauvijek; bogme, bogzna, dabogda, dozlaboga, žalibože. 143
144
Takvi prilozi, kao i ostali, mogu stajati zasebno, nezavisno od okoline. Kad se razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više prilozi nego prijedložni izrazi ili dijelovi rečenice koji se pišu rastavljeno. Zato se razlikuje doprijeti do duše može se doduše (= zaista) reći da... to je naime (= dakle) ovako poslati na ime prijateljevo naići na trag vratiti se natrag (= nazad) odmaknuti od oka odmjeriti odoka (= približno) odmakni se od reda svi su odreda (= bez iznimke) dobri doći s mjesta događaja dođi smjesta (= odmah) vjerovati uistinu (= zaista) svakomu vjerovati u istinu i pravdu samo Bog zna sve. nije to bogzna (= tko zna) što Osim navedenih izraza rastavljeno se pišu i oni u kojima nema
srašćivanja:
1. prijedloga s imenicom jer se: aj postojećim leksičkim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenja osnovno značenje, kao bez sumnje (nesumnjivo), na koncu (konačno), na oči (očigledno), na primjer (primjerice), na silu (silom), na žalost (sa žalošću), od šale (lako), po volji (drago), u ime (u čije ime);
U punim sintagmama sastavni dijelovi ovih priložnih složenica čuvaju svoja samostalna značenja, pa se pridjevni dio piše rastavljeno od prijedloga. Zato se razlikuje stajati najednom mjestu nestati najednom pritom pogleda na nju pri tom poslu biti sa svim zadovoljan biti sasvim zadovoljan
141
stoga se može reći raditi tako i ubuduće usto nešto spomene zatim pođe nekamo
L
67
b) upotrebljavaju kao dio frazema: brk: skresati u brk; čistac: istjerati na čistac; dlaka: ići niz dlaku (uz dlaku); dohvat: biti na dohvat; domak: biti na domak; dušak: ispiti na dušak; glas: doći na glas (drugo je naglas = glasno); glava: doći komu u glavu, držati što u glavi, puhnuti u glavu, udariti komu što u glavu; grlo: doći do grla (preko grla); iskap: popiti na iskap; jagma: prodati na jagmu; koštac: uhvatiti se u koštac; kraj: izaći s kim (čim) na kraj; nos: ići uz nos, (po)vući koga za nos, nabiti komu što na nos; oči: doći komu na oči (pred oči); odmet: ne biti na odmet; pamet: pasti na pamet; put: stati komu na put; riječ: upasti u riječ; ruka: biti komu s ruke, poći za rukom, (ne) ići komu na ruku, imati što pri ruci; smrt: istući na smrt; stopa: pratiti u stopu; tutanj: govoriti u tutanj; vjetar: baciti u vjetar, govoriti u vjetar; 2. prijedloga s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicom: do danas, do jučer, do jutros, do ljetos, do sutra, iz jutra, na večer, na zimu, na ljeto, od danas, od jutra, od jutros, pod jesen, pod zimu, s jeseni, s proljeća, u jesen, u jutro, u večer, u zimu. Ne srašćuju se ni priložni izrazi: i te kako, i te koliko, bog te pitaj, bože sačuvaj, tako rekavši, tako reći, bolje rekavši, bolje reći, pravo rekavši, pravo reći, dobar dan, dobro jutro, dobra večer, laku noć. Kao polusloženice pišu se priložni izrazi sastavljeni od dvaju suodnosnih priloga sa, najčešće, suprotnim značenjem: amo-tamo, brže-bolje, danas-sutra, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, kolika-toliko, lijevo-desno, manje-više, ovdje-ondje, pošto-poto, više-manje.
r
Rastavljeno se pišu dva prijedloga koji stoje jedan uz drugi, a svaki čuva svoje značenje: do pred kuću, do potkraj rata, do poslije podne, do ispod koljena, do niže pojasa, do ispred Zagreba, sa po dvije puške, novčanice od po 500 kuna. Riječ tik nadopunjuje prijedlog te se piše odvojeno: tik do zida, tik uz kuću.
Veznici 146
PO općim se pravilima pišu kao složenice ovi veznici: eda, kadno, kanda, ipak, makar, niti, otkako, pošto, premda. U jednih se takvih složenica sastavni dijelovi ne govore samostalno (e-, kan-, prem-), u drugih je sastavljanjem dobiveno novo značenje: Pošto je prodao jabuke, otišao je natrag u selo. Po što je (po koju stvar) otišao natrag u selo? Novo je značenje dobiveno i u složenici iako koja služi kao dopusni veznik: Nije došao iako sam mu pisao. Kad se i povezuje s ako, piše se rastavljeno: Ako dođe i ako potpiše, posao je ugovoren. Riječca li može se uz veznike i uz ostale riječi pisati rastavljeno i sastavljeno.
Prijedlozi
147
1. Rastavljeno se piše: a) kad ima upitno značenje:je li,jesu li, bi li, bismo li, kada li, koliko li, da li, tko li, gdje li. To se vidi u rečenicama: Je li da su jeli? - Bi li oni bili došli? - Da li ste im dali? - Tko li je bio? - Gdje lije sada? b) u pogodbenim rečenicama: ako li dođe ... , budeš li radio ... , proučimo li ... 2. Sastavljeno se piše u svim drugim slučajevima: ali, ili, kamoli, kadli, negoli, nekmoli ... Rastavljeno se pišu sastavni dijelovi ostalih višečlanih veznika: budući
Prijedlozi mogu biti jednostavni i složeni. Složeni se prijedlozi pišu sastavljeno po općim pravilima kao i prilozi, i to: 1. kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan složenice stajati zajedno: ispod, ispred, između, iznad, izvan, nasred, pokraj, poradi, posred, unatoč, zaradi; 2. kad nastaju združivanjem postojećih leksičkih jedinica da bi se dobilo novo značenje: dovrh, nadno, nakraj, navrh, namjesto, podno, pokraj, umjesto, uoči, usprkos. Kad se takvi prijedlozi razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više složeni prijedlozi nego prijedložni izrazi koji se pišu rastavljeno. Zato se razlikuje:
145
stajati navrh brda doći namjesto mene uoči
68
Duhova
da
kao da samo da
jedino što nego što
tek što a kamoli
nakon što a nekmoli. Za dvočlane priloge s naglašenim god rečeno je (v. § 142.) da mogu biti vezničke riječi i da se tada pišu uvijek rastavljeno: Gdje god živio, živi pošteno. Idi kamo god hoćeš.
Usklici 148
popeti se na vrh brda doći na mjesto sastanka pogledati u oči.
I
L
Usklici se pišu kao jedna riječ, npr. ajme, hej, hura, jao, oh, ua ili rastavljeno kao dvije riječi, npr. a joj. Kao polusloženice povezuju se spojnicom udvojeni usklici kao jao-jao, joj-joj, mjau-mjau, haj-haj, baj-baj odnosno klik-klak, kuku-lele, šuć-muć, tip-top.
69
Rastavljanje riječi na kraju retka Riječ se rastavlja u dva dijela na kraju retka kad se ne može cijela ispisati (otisnuti) u retku u kome je započeta. Tada se drugi dio riječi prenosi u novi redak, a uz posljednje slovo na kraju retka, gdje je riječ rastavljena, stavlja se spojnica (-). Rastavljanje je riječi na kraju retka u načelu slobodno. To je više tehničko pitanje nego pravopisno.
149
Unatoč
KRATICE 150--
Prigodne kratice mogu biti i one kratice koje se upotrebljavaju samo u pojedinim strukama. Stalne su kratice one koje su u općeknjiževnoj upotrebi, a nastale su općom upotrebom ili tradicijom. Jedne se tvore tako da se uzima prvo slovo ili nekoliko prvih slova pa se nazivaju obične kratice, a druge se tvore tako da se od višečlanoga naziva uzimaju prva slova i nazivaju se složene kratice ili akronimi.
tomu ne valja:
l. rastavljati jednosložne riječi:
čaj, čin, čvrst,
prst; bijeg, lijep, snijeg; L prenositi u novi redak jedno slovo ili sam zapornički skup. Nije dobro rastavljati čud-o, miSa-o, pepe-o, čeljus-t ili čelju-st, nego ču-do, mi-sao, pe-peo, če-Ijust;
3. u domaćim i stranim riječima odvajati one dvoslove kojima se piše jedan glas, dakle: ne pol-je nego po-Ije, ne hod-ža nego ho-dža, ne ufan-je nego ufa-nje, ne Goet-he ili Go-ethe nego Goe-the. Složenice se rastavljaju prema svojim sastavnim dijelovima, ako su raspoznatljivi:
Obične 151
ra-zo-ri-ti, ra-zu-mje-ti, o-ti-ma-ti, u-ze-ti.
g. - godina
U knjigama s umjetničkim težnjama, u svečanim ispravama i sl. dobro je riječi rastavljati po slogovima. Jednostavno pravilo glasi: ne valja u idući redak prenositi onaj skup kojim ne počinje ni jedna riječ.
t. -točka
v. - vidi(te) o. - otac (samo u crkvenom značenju)
Ako polusloženicu treba odvojiti na mjestu gdje se nalazi spojnica, onda se jedna spojnica stavlja na kraju retka, a druga na početku idućeg retka: -ploča
Smail-aga
gore-dolje
Obične se kratice tvore na različite načine koji se mogu svesti na nekoliko uopćenih Obično su to kratice općih imenica i drugih riječi pa se pišu malim početnim slovima i s točkom na kraju. Kad je dovoljno, kratice se tvore jednim početnim slovom:
riječi:
spomen-
kratice
pravila.
pre-poznati, ras-poznati, u-poznati, nad-cestar, pot-predsjednik. Ako se kod složenica ne raspoznaje kako su složene, rastavljaju se kao nesložene
rak-rana
Kraticama se naziva skraćeno pisanje pojedinih riječi izostavljanjem nekih slova. Kratice mogu biti prigodne ili stalne. Prigodne su kratice napravljene za pojedino djelo i navode se u samome djelu.
o. g. - ove godine
korak-dva.
i d. - i dalje
m. r. - muški rod m. s. - među spise v. d. - vršitelj dužnosti
152
v. r. - vlastitom rukom. U rječnicima i posebnim priručnicima kratice se za rod riječi (hrvatske i latinske), osobito ako se pišu drukčijim tipom slova nego riječ, mogu donositi i bez točke: m (muški rod), s (srednji rod), ž (ženski rod), odnosno m (masculinum), f(femininum) i n (neutrum). Kratice s točkom na kraju pišu se s prvim slovima zapornika, ne računajući otvornik na početku: ar. - arapski
br. - broj čl. - član, članak i dr. - i drugi, i drugo
70
71
dr. Gaj (čit. doktor Gaj), od dr. Gaja doktorom Gajem).
fr. - francuski i sl. - i slično mn. - množina os. - osoba st. - stoljeće str. - strana sv. -svezak šp. - španjolski.
155
Nij~ dobr~ praviti kratice koje su dvoznačne, npr. ud. za 'udana' i 'udovica' jer mogu IzazvatI zabunu. Druge se tvore tako da se uzimaju karakteristična slova za zapornike: arh. - arhitekt, arhitektonski imp. - imperfekt jd. - jednina gkt. - grkokatolik, grkokatolički rkt. - rimokatolik, rimokatolički pif. - pluskvamperfekt rlg. - religija, religijski, uz relig. rkp. - rukopisni rp. -recept tzv. - takozvani vlč. - velečasni. Rjeđe se kratice prave tako da se uzme prvo i posljednje slovo: dr. - doktor, mr. magistar, m. - račun, nro. - numero.
153
Uz kratice titula dr. i mr. upotrebljavaju se i kratice koje pobliže označuju čega je doktor, magistar: dr. agro - doktor agronomije dr. kem. - doktor kemije. U nekima se upotrebljavaju kratice latinskih naziva: dr. h. C. - doktor honoris causa (počasni doktor) dr. iur. - doktor prava (lat. dr. iuris) dr. oec. - doktor ekonomije, eko je obično za ekonomist. B.~d~ći da ima dvije vrste doktora, doktora koji su titulu dobili samim završavanjem studl~~ l doktora o?ranom doktorske disertacije, obično u medicini, u posljednje se vrijeme uz kratIcu dr., mr. stavlja kratica sc., dr. sc. - doktor znanosti (lat. dr. scientiarum). Kratica je za inženjer ing. i inž., ali je prva običnija. . ~ao sve druge kratice tako i kratice titula uvijek zadržavaju isti oblik, tj. ne dobIvaJu padežne nastavke, a čitaju se kao pune riječi, i to u padežu koji traži smisao:
154
72
156
t
I
I I
157
(čit.
od doktora Gaja), s dr. Gajem
(čit.
s
Obične se kratice tvore i tako da se pišu slovima s jednim zapornikom ili s više njih iza prvoga otvornika: kat. - katolički čak. - čakavski pov. - povijest čit. - čitaj(te) (uz č.) prof - profesor dem. - deminutiv (umanjenica) razr. - razred (uz r.) engl. - engleski stud. - student(ski) gen. - genitiv (uz G) sup. - superlativ gimn. - gimnazija štok. - štokavski god. - godina (uz g.) tal. - talijanski hip. - hipokoristik tur. - turski kamp. - komparativ usp. - usporedi(te) ... kajk. - kajkavski Posebne su kratice gđa - gospođa, gđica - gospođica jer je u njima uzeto prvo slovo i posljednji slog, odnosno posljednja dva sloga i ne piše se točka. One se mogu i sklanjati: gđe, gđi, gđici, gđicu ... Bez točke se pišu i tradicijske kratice don (prema lat. dominus, titula kat. svećenika, gospodin) ifra (fratar). Te se titule izgovaraju kako su napisane, ali se ne mijenjaju po padežima. Neke se kratice pišu na dva načina: č., čit. - čitaj g., gosp. - gospodin r., razr. - razred n. d., nav. dj. - navedeno djelo. Kraći se način upotrebljava u tekstovima u kojima je dovoljno jasno o čem je riječ, npr. g. uz ime i prezime ili samo uz prezime, r. u tekstu u kojem je jasno da je riječ o školi i sL Četiri su napravljene kao složene kratice, ali se pišu malim slovima: itd. - i tako dalje, itsl. - i tomu slično, npr. - na primjer, tj. - to jest. Katkada se upotrebljavaju udvojene kratice za množinu: gg. - gospoda ss. - sveti oci, sveti ss. - sestre (za redovnice), obično Č. ss. - časne sestre. U stručnim se djelima množina označuje posebnim kraticama, kao oi. - otoci, mi. - računi, kte. - kamate. Neke se latinske kratice, i naše umjesto njih, pišu velikim slovima s točkom:
L. S. - locus sigilli (mjesto pečata) M p. - mjesto pečata
l
73
N N - (nomen nescio, netko nepoznat, ne spomenut imenom) N B. - (nota bene, pazi dobro, napomena) p. S. - (post scriptum, poslije napisanoga, poslije svega).
škola, PIK - poljoprivredno-industrijski kombinat, UO - upravni odbor, npr. DK "Gavella", GO Matice hrvatske, KUD "Ivan Goran Kovačić", OŠ Tina Ujevića, OŠ Vladimira Nazora, PIK Vrbovec ... U novije vrijeme često se preuzimaju kratice iz stranih jezika: FIFA - Federation Internationale des Football-Associations (fr.) UEFA - Union Europeenne de Football Association (Europska nogometna zajednica) USA - United States of America UNESCO - United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization UNICEF - United Nations International Children's Fund (danas: United Nations Children's Fund) WHO - World Health Organization, Svjetska zdravstvena organizacija, hrv. SZO WTO - World Trade Organization, World Tourism Organization, Svjetska trgovačka organizacija, Svjetska turistička organizacija, hrv. STO. Nastavci i dometci kratica koje završavaju slovom za zapornik, zatim slovom U, E, I, kao i slovom O koje ostaje u osnovi, vežu se spojnicom ako se kratica čita kao riječ, makar i slovna: časnik HV-a i (ha-ve-a), a to se očituje i u sročnosti: HV osjetno modernizirana = Hrvatska vojska osjetno modernizirana, HV osjetno moderniziran = have osjetno moderniziran, SAD je jasno stavio do znanja = esade je ...
Kratice naziva časopisa pišu se velikim slovom bez točke: F - Filologija, F - Forum, J-Jezik, S - Slovo ... Tako i nazivi strana svijeta: I - istok, J - jug, S - sjever, Z - zapad, a tako složenim kraticama i pobliža određenja: JZ - jugozapad, JI - jugoistok, SZ - sjeverozapad, SI - sjeveroistok, ZJZ - zapad-jugozapad, ZSZ - zapad-sjeverozapad ... Tako se pišu međunarodne kratice za te nazive: E - east (istok), W - west (zapad), S - south (jug), N - north (sjever), WNW . west-northwest, WSW - west-southwest...
158
Složene kratice Jedne se složene kratice tvore od prvih slova višečlanih imena država, ustanova, stranaka, udruga, časopisa i sL i pišu se velikim slovima bez točke, a druge od početnih slogova. Jedne su postale od početnih slova svakoga člana izraza koji se krati, a pišu se zajedno bez točke i sva su slova velika: GK - Glas Koncila HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HBZ - Hrvatska bratska zajednica (u SAD) HDZ - Hrvatska demokratska zajednica HP - Hrvatska pošta HSLS - Hrvatska socijalno-liberalna stranka MH - Matica hrvatska RH - Republika Hrvatska SAD - Sjedinjene Američke Države UN - Ujedinjeni narodi. Rjeđe se tako tvore kratice od općih imenica: BDP - brutodruštveni proizvod, PDV - porez na dodanu vrijednost, TV - televizija, televizijski, NSS - niža stručna sprema, VSS - visoka stručna sprema. Često su u osnovi tuđice ili tuđe kratice: CD - compact disc (kompaktni disk), DNA - deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC - water closet (zahod s tekućom vodom).
159
poduzeća,
Obično se složene kratice načinjene prema pridjevima i općim imenicama upotrebljavaju u nazivima: DK - dramsko kazalište, GO - gradski odbor, glavni odbor, KUD - kulturno-umjetničko društvo, NK - nogometni klub, NO - nadzorni odbor, OŠ - osnovna
160
74
161
U posljednje vrijeme sve više prevladava da se složene kratice čitaju i sklanjaju kao imenice muškoga roda: partner HT-u, u MUP-ovoj arhivi, u pregovorima o NEK-u (Nuklearna elektrana Krško), čelništvo HSS-a, financiranje HVO-a, novi direktor PIK-a Vrbovec, u SAD-u, predsjednica uprave HPB-a, NATO-vih vojnika, NATO-va djelovanja, u ZET-u, zaposlenici na HRT-u, zajam MMF-a. Kao što primjeri pokazuju, neke sastavljene kratice imaju svoj gramatički rod, tj. ne moraju biti istoga gramatičkog roda niti imati istu vrstu sklonidbe kao višečlana imena ili nazivi prema kojima su napravljene. Kako se sklanjaju kratice na -a, v.
162
idući
§.
U kraticama od prvih slogova piše se samo prvo slovo veliko, a ostala mala: Binoza (pov.) - Biblioteka novinske zadruge Nama - Narodni magazin Vama - Varaždinski magazin Roma - Robni magazin. Tako se mogu pisati i neke kratice iz prve skupine ako se izgovaraju kao pune riječi, osobito ako završavaju na -a: Zavnoh, Cefta, Efta, Hina, Ina, Ira, Nasa, Fifa, Uefa ... , pa se mogu i sklanjati kao naše riječi: Zavnoha, Cefte, Efte, Hine, Ine, Ire, Nase, Fife, Uefe ...
75
Tako se sklanjaju i kad se pišu velikim slovima: INA, INE, s INOM, u UDBINIM zatvorima ... Pogrješno ih je sklanjati i pisati drukčije, npr.: INA-e, INA-in projekt, optužuju CIA-u, u IRA-inim arsenalima, okrivljuje IRA-u, namještenici NASA-e. Imenice izvedene od kratica pišu se sa spojnicom: HDZ-ovac, HSLS-ovac, HSS-ovac, HTV-ovac, SDP-ovac ... , ali ihje bolje pisati kao što se izgovaraju: hadezeovac, haeselesovac, haesesovac, hateveovac, esdepeovac ... 167
Znakovi i oznake 163
Znakovi, oznake i simboli posebna su vrsta kratica i nisu predmet pravopisa jer oni u pravopis ulaze onako kako su određeni u pojedinim strukama, a i one ih prihvaćaju onako kako je određeno međunarodnim dogovorom, međunarodnom praksom i zakonima. Koliko se donose u Hrvatskome pravopisu, usklađeni su sa zakonom o mjernim jedinicama, ali valja znati da pravopis donosi i poneke mjerne jedinice koje nisu zakonite, npr. inč (engl. inch, palac), kiri (stara jedinica za mjerenje radioaktivnosti, nova bekerel), i da se zakonite mjerne jedinice ne moraju uvijek slagati sa stanjem u općem književnom jeziku. Zato valja napomenuti da se one rie uče iz pravopisa, nego iz stručnih priručnika. Budući da imaju neka obilježja kratica, dobro ihje spomenuti, kao i zbog nekih neslaganja s općeknjiževnom upotrebom.
164
Odreda se pišu bez točke na kraju te većinom malim uspravnim slovima: m - metar, mm - milimetar, cm - centimetar, km - kilometar; g - gram, dag - dekagram, kg - kilogram; a - ar, ha - hektar; s - sekunda; cd - svijeća (kandela), h - sat (hora) ... Kosim slovima pišu se temeljne prirodne stalnice: Co - brzina svjetlosti, me - masa elektrona, G - gravitacijska stalnica ... Neki se znakovi pišu velikim početnim uspravnim slovima, a neki kombinacijom malih i velikih slova, npr. V - volt, W - vat, DC - Celzijev stupanj, eV - elektronvolt, Hz-herc ... Srodne jedinice glazbenih pojmova pišu se također prema uobičajenoj međuna rodnoj praksi, tj. oznaka za dur piše se velikim slovom, za mol malim, obje sa spoj. nicom, npr. D-dur, d-mol, e-ključ...
Novčane jedinice u bankovnome poslovanju i u međunarodnoj razmjeni imaju oznaku određenu trima slovima, prva dva od imena države, a treće od novčane jedinice, npr. CHF - švicarski franak, NOK - norveška kruna, GBP - engleska funta, USD - američki dolar ... U domaćem, unutarnjem novčanome prometu oznake mogu biti i drukčije. Tako je za naziv hrvatske novčane jedinice međunarodna oznaka HRK, ali su u domaćoj općoj upotrebi samo kratice kn i lp, a u Njemačkoj su se nekada služili kraticom DM (Deutsche Mark), u Italiji Lit (Lira italiana), umjesto službenoga DEM - njemačka marka, FRF - francuski franak, ITL - talijanska lira. Znakovi kemijskih počela pišu se jednim ili dvama slovima bez točke, od kojih je prvo ili jedino veliko: Ac - aktinij, Ag - srebro (argentum), Al- aluminij, Au - zlato (aurum), B - bor, Br - brom, Cu - bakar (cuprum), Es - ajnštajnij, F - fluor, P - fosfor, Pb - olovo (plumbum), Zn - cink ... Svi znakovi kemijskih počela navedeni su u Pravopisnome rječniku pod riječju za počelo i na abecednome mjestu znaka. Znakovi šahovskih figura pišu se velikim slovom bez točke: D - dama (kraljica), K - kralj, L - lovac (trkač), S - skakač (konj), T - top, toranj, P - pješak (potezi pješakom obično se bilježe i bez znaka P).
..................
Budući da se znak za litra, l, jedva razlikuje od brojke 1, znak za litra može se pisati malim i velikim slovom pa je tako znak za mililitra - mL i ml, centilitra - cL i cl, decilitra - dL i dl, hektolitra - hL i hl, ali se zbog jasnoće prednost daje velikomu slovu. U zakonu o mjernim jedinicama određeno je da i složeni nazivi od litra imaju drugi dio samo litra: mililitra, decilitra, hektolitra, ali se u općem jeziku zbog velike proširenosti mogu složene jedinice upotrebljavati i sa -!itar, posebno decilitar i hektolitar.
165
76
77
Katkada za isticanje pojedinih rečenica i rečeničnih dijelova služe i pojedini tipovi slova (v. § 252.).
RAZGODCI
Točka Opći
168
dio
Razgodci su oni znakovi u pisanome jeziku koji služe za rastavljanje teksta na rečenice i njezine dijelove. Zbog toga se nazivaju i rečenični znakovi i razgodci. Naziv razgodak, mn. razgodci, zbirno razgođe, nastao je od 'razgoditi, razdijeliti'. Tuđica interpunkcija je prema lat. interpungere 'razlučiti, razlučivati, rastaviti, rastavljati'. Za misaono oblikovanje govora, za rastavljanje većih ili manjih govornih cjelina u govoru služe kraće ili dulje stanke, intonacija, jačina i rečenični tempo, a u pismu se to označuje razgodcima. Zbog različitosti naravi govorenoga i pisanoga jezika razgodci ne mogu u potpunosti biti jednakovrijednice govornim vrjednotama. Stoga se u prikazivanju razgodaka polazi u prvome redu od njihove uloge u pismu, a tek se usputno uzimaju njihove govorne vrijednosti. Njihov je zadatak prvenstveno u tome da se zna kako napisano valja razumjeti, a onda i pročitati, a u drugome je planu kako govoreno valja zapisati. Govoreno se može zapisati na više različitih načina, a da bude pravopisno dobro zapisano. To se najlakše može pokazati time što bijedan te isti govor više dobrih poznavalaca pravopisnih pravila zapisali različito. U ovim pravilima o upotrebi razgodaka uzima se u obzir jezična struktura pa se razgođe može zvati strukturnim. Budući da je svojom glavninom određeno sintaktičkim kategorijama, mogli bismo ga nazvati i sintaktičkim razgođem. To bi bilo naj opravdanij e jer su pravila za upotrebu razgodaka usko vezana uz rečenicu i njezine dijelove pa bi se ona zapravo trebala nalaziti u sintaksi. Zato se pravilima o razgodcima najlakše i najbolje može ovladati tek dobrim poznavanjem sintakse i njezinih kategorija. U pravilima o razgodcima u ovom priručniku sintaktičke se kategorije spominju samo onoliko koliko je to prijeko potrebno. Razgodci su:
169
?
točka
trotočje
upitnik
višetočje
uskličnik
»«
zarez točka
sa zarezom
dvotočje
()
navodnici navodnici polunavodnici zagrade kosa crtica.
crtica / spojnica Neki od tih znakova služe i kao pravopisni znakovi. Ta njihova služba obrađena je u poglavljima Pravopisni znakovi i Kratice, a služba upitnika, uskličnika, navodnika i polunavodnika, koliko služe i kao pravopisni znakovi, u ovom poglavlju kod tih znakova. Za oznaku početka rečenice služi i veliko slovo, ali se o tome govori u poglavlju Velika i mala slova.
170
Točka je razgodak kojim se označuje kraj rečenice. Što je r~čenica ~ k?l~ka ~e ona biti, kratka ili duga, određuje pisac. Točka se najčešće stavlja na krajU lZjavmh rečenica:
Dolazi sumrak. Mor sjedi kraj očeva kreveta. Nudi ga hranom i vodom. On miruj? i vrlo malo govori. Šuti. Otac boluje. Tramvaj je puzio u polukrugu oko prometnika na pijedestalu, kao oko spomenika, čekajući da ovaj otvori raskršće, ali on je izvodio neke usporene plesne figure trepereći kao umirući labud, i kad je konačno vozar odlučno trgnuo polugom ubrzivača, ustadoh i nađoh se gotovo u mladićevu zagrljaju.
*
Na krovu ćuk. Ne voli ga nitko. Tišina. Glasnik smrti. Glasnik gadne, podmukle smrti. Čitam Micheleta i slično. Za razonodu. Iz noći, iz gadne, ~ntipa.tične tmine, tvrdoglavo, u pravilnim razmacima: ćuk, ćuk. Stanka. Duga. Cuk. Cuk ... Rokću motori. Kamioni. Vojska. (M. Krleža)
171
Točka se ne stavlja kad rečenica završava upitnikom ili uskličnikom, niti iza crtice ili trotočja koje dolaze kao znak nezavršena iskaza. Točka se piše na kraju naslova, podnaslova i natpisa kad dolaze u tekstu jedan iza
drugoga: Hrvatske narodne pjesme. Junačke pjesme. Knjiga druga. Izdanje Matice hrvatske. ERO S ONOGA SVIJETA Komična opera u tri čina. Glazba: Jakov Gotovac. Riječi prema narodnoj pjesmi: Milan Begović. U toj službi dolazi i crtica (v. § 237.), a u nizanju bibliografskih podataka i zarez (v. § 190.). Iza naslova novina, knjiga, članaka, poglavlja ne stavlja se točka:
Zlatarovo zlato Tehnički rječnik
Priroda otoka Mljeta Točka se ne stavlja ni kad je naslov potpuna rečenica: I srce zna govoriti
79
78
Bacam srce pod tuđa stopala Veoma se smanjuje broj patuljaste tekunice Kada se voda povlači, i barske kornjače odlaze s njom Točka se piše iza naslova ako je smješten u isti redak s tekstom: Dalekozor i mikroskop_ Dalekozor je optički instrument s pomoću kojega daleke predmete vidimo pod većim vidnim kutom ... Ako je takav istaknuti dio sastavni dio rečenice, iza njega se, razumljivo, ne piše
172
176
točka:
Drava u svom najvećem dijelu nije regulirana ... Savaje pri normalnom vodostaju plovna od Siska, a regulacijama i kopanjem kanala bit će plovna gotovo od Zagreba ...
U naslovu se upitnik obično ne stavlja ako upitni oblik više naviješta tumačenje, objašnjenje nego pitanje: Gdje su mladi dani (Naslov pjesme) Tko jeca u drvoredu (Naslov pjesme) OFANZIVA I TANK ILI OFENZIVA I TENK (Naslov članka) Ako u takvim primjerima autor stavi upitnik, tada je težište na pitanju: Zašto nam lv1jesec pokazuje uvijek samo jednu svoju stranu? Aktuelan ili aktualan? Kad je vokativ na kraju rečenice, obično se stavlja uskličnik (v. § 179.), ali ako dolazi iza upitne rečenice, može se staviti i upitnik: - Kamo ćeš, Andro? - Otkud tebi svračići u to doba, vještice stara?
Upitnik Upitnik je razgodak kojim se označuje upitnost. Stavlja se na kraju upravnoga pitanja koje se može sastojati od jedne riječi, više njih ili upitne rečenice: Tko vas zove? Ništa nisi opazio? A koga seja to bojim? - Umoran si? Što? Gladan si? Trebalo bi ti nešto toplo skuhati? Na vijest da će ga Domaćinski pozvati na dvoboj, sugovornik odgovara protupitanjima: - Na dvoboj? Mene? Domaćinski? Kad nekoliko upitnih rečenica dolazi jedna iza druge, a smislom su uže povezane, upitnik se može staviti samo iza posljednje, a ostale se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom: Ne pitaju me: ni tko sam, ni što sam? Pita li se samo jednom riječju ili dijelom rečenice, iza njih se bilježi upitnik, a se nastavlja malim slovom: Ljudi dolaze i odlaze. Otkuda? kamo? - Oni su nešto šaputali, a što? tko bi znao. - A tuđi novci, što? fino mirišu? Na kraju se neupravnoga pitanja upitnik ne stavlja: Tko zna koji su naši. Reci mi tko te je udario. Pitao je odakle je došla ta crna vijest. Nije znao rećije li to bila magla, dim ili prašina. Sam upitnik može stajati kao znak upitne šutnje u razgovoru: - To je zanimljivo! A kako, molim vas, mi drugi ne možemo razgovarati tako s drvećem ko vi? -Neznam!
174
Uskličnik 177
178
rečenica
175
-? - Možda zato što ga volim kao samog sebe. - ... znate li što je učinio? - Denuncirao je sama sebe!
80
179
180
Uskličnik je razgodak kojim se označuje uskličnost. Stavlja se iza pojedinih uskličnih riječi i uskličnih rečenica: - Gle! Gle! Ovi gradovi! Kako su samo pitomi! Topli! Ugodni! Mili! Pa ova slavna zvonjava! Zvonjava francuska! Pa ove rijeke! Francuske rijeke! - Ovi kanali zeleni što se zrcale u rijekama! Koje bogatstvo! Koja ljepota! Koja svečana ljepota! - Pa to je lijepo, vrlo lijepo! - veli kapelan. Usklične su rečenice prvenstveno one koje sadržavaju imperativ i optativ:
- Stani, smiri se! »Otac ti je dobar, razveseli ga čime!« »Nariši mu štogod!« dometne Ane. - Živio nam Presvijetli još mnogo godina! -Živio! Vokativi i usklici čine svoje usklične rečenice i zato se odvajaju od ostalih rečenica prema mjestu na kojem se nalaze. Uskličnik se stavlja iza vokativa ako je na kraju rečenice ili kad je na početku, a jače je naglašen: Sve je važno, Ivane! - Ti me znaš, gospodaru! - Sine! Pričaj kako je bilo! Gospodo! Kako vidite, ovdje nema ni slušateljstva na galerijama, ni stenografa, dapače ni voditelja zapisnika. Uskličnik se stavlja na početku pisma iza naziva komu je pismo upućeno: Draga moja Klarice! bio moj god; Zlatna moja Anice!
Jučer je
čestitali
mi Stankovčani, nikad ljepše!
81
Jučer
sam bio na selu, u šumi, i tako Ti istom danas pišem.
Kaži slobodno što znaš. - Izvolite sjesti. - Molim vas, dodajte mi olovku.
Dragi Vladimire! Mi smo već skoro pol godine u Slavoniji, a ja Ti još ni pisao nisam; ne zamjeri! Iza takvih se naslova može staviti i zarez, ali se tada nastavlja malim početnim slovom, v. § 77.
U naslovima se uskličnik stavlja rijetko, samo kad je s kojih posebnih razloga potrebno istaknuti uskličnost ili kadje sastavni dio naslova:
Bistrina! To namje dužnost! Krivci nagrađeni! Mažuranićeva
Manje naglašen vokativ na početku rečenice ili uklopljen u samu rečenicu odjeljuje se zarezom, v. § 193.
181
crtica" Vrati se!"
Kao oznaka veoma snažna usklika, mogu se staviti dva ili tri uskličnika:
Ja Vas prezirem!!!
Kao s vokativom jednako se postupa i s usklicima:
(A. G. Matoš)
- Ooo! - zgrozi se indignirana. - To je sramota! Fuj! - plane Dadićka.
Upitnik i uskličnik
- Blee! -ljubomorno zableji tele. - A gavrana jato grakće: »Kvar! Kvar! Kvar!« mora doći iza svakoga uskličnoga dijela, nego se, prema smislu, može staviti samo iza posljednjega, a ostali se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom: Uskličnik ne
185
uskličnik.
- Prilegnite, odmorite se! - nutkao ih starac ...
Uz pitanje koje izražava i i uskličnik:
Ne plačite, nego radujte se! Konja, konja, Haso, konja!
Kamo si krenuo,
1
Zavrtim glavom da ne ću. - Ne
Da prijevoz prištedim, išao sam za mornara - a tko će mornaru vjerovati da on dijamante nosi u kovčegu?! - Dali su pet engleskih lira i bog! Kamo ću s pet lira?!
nesretniče!
kamo si krenuo?
- A,
Eno ih, gle! bez bojazni uđoše. Gle, jedna duga u vodi se stvara. Gospodine, ne muči se. (Točka iza imperativa jer rečenica označuje blagu molbu.) Iza željnih ili zapovjednih rečenica umjesto uskličnika može se staviti i točka kad su te rečenice bez osobita naglašavanja:
82
znate to?! O nekropoli?! - upita
iznenađeno
Sirena.
Odakle Marija Snježna sred Zagorja?! (O crkvi u Belcu.) 186
-Djedo,je li daleko otac? - Daleko je, sinko. (Točka iza vokativa!)
već
Komorna glazba - za stadione?!
Umjesto uskličnika može doći i koji drugi znak kao oznaka smirenijega osjeća ja:
ćeš?!
Zar ti nisi nikada bio mlad?!
Iza upitne rečenice s vokativom na kraju može se umjesto uskličnika staviti upitnik, v. § 176.
Q~
v5
oduševljenje, ushit može se uz upitnik staviti
A on njima: - Kako nije?!
Donese baka gnijezdo, podigoše kokoš, a ono u gnijezdu nešto zakriješti: iskočiše goli svračići, pa skok! skok! po trijemu. Kad bi jednomu dijelu rečenice trebao upitnik, a drugomu uskličnik, onda se stavlja samo jedan znak, i to ponajviše kakav treba biti prema posljednjem dijelu: Nesretniče,
čuđenje,
- To nije moguće! - rekoše mu.
Ako se u rečenici nalaze pojedine usklične riječi, iza njih se može staviti uskličnik bez drugih znakova:
182
Budući da upitne rečenice mogu izražavati i određeno uzbuđenje, ushit, čuđenje i sl., mogu se izreći i u obliku pitanja, te iza takvih rečenica mogu doći i upitnik i
Kao što se uz upitnik može staviti i uskličnik, tako se uz uskličnik može staviti i upitnik, već prema tome što pisac želi jače izraziti ili naglasiti, pitanje ili usklik:
- I vi?! Kažete ... i vi!? U grmlju?! ... I Vi?! - Zdrav?! Zašto!? -
čudi
Zašto?! (Naslov crtice F.
se doktor Neno. Mažuranića.)
Upitna šutnja združena s čuđenjem izriče se upitnikom i uskličnikom:
-Jeste li rodjedan drugomu?
... ?! - Čujete li što pitam? 83
Zarez Opći
187
dio
Zarez je razgodak kojim se razgraničuju rečenični dijelovi radi lakšega čitanja i razumijevanja napisanoga u okviru jedne rečenice, jer rečenice mogu biti različito složene, a neke i veoma duge. Katkada se zarez stavlja i radi bolje preglednosti teksta jer bi često i bez zareza bilo jasno kako tekst treba razumjeti pa je tada pisanje zareza zalihosno, npr. ispred suprotnih rečenica, iza zavisnih kad su ispred glavnih i sl. Po tome se zarez mora staviti i kad dijeli sintaktičke dijelove koji inače idu zajedno, npr. subjekt u zavisnim rečenicama kad se nalaze ispred glavne. Često o samom zarezu zavisi značenje. Kad je tako, onda se u takvim rečenicama mora staviti bez obzira na druga pravila jer je ispravno razumijevanje napisanoga najvažniji kriterij u pisanju. Kad se to ima na umu, onda se pravila po kojima se zarez stavlja svode na tri osnovna načela: nizanje, naknadno dodavanje i suprotnost.
l,
190
172.
Nizanje ima više posebnosti pa se radi jasnoće izlaganja posebno izdvajaju primjeri za naknadno dodavanje. Ta načela vrijede bez obzira bila posrijedi složena rečenica ili dijelovi proširene. Kad pisanje zareza među rečenicama ima koju posebnost, onda se to u pravilima posebno spominje.
191
Nizanje Nizanje je kad pojedini dijelovi dolaze jedan uz drugi usporedno, nezavisno, a to su u prvom redu istovrsni dijelovi bez veznika, dijelovi koji se ponavljaju, nabrajaju. Oni se tada odvajaju zarezom:
188
Ljudi prolaze pokraj mene:
tuđe
majke,
tuđe
sestre,
192
tuđa braća.
Shvaća jedino da je danas podeštat dobar kao dobar dan u godini, da nešto govori o Jožinim zaslugama, o subotnjem volu, o providuru Barba-bjanki, o putovanju u Kopar tamo o Uskrsu, o galijama i o Mlecima. A on pliva, pliva, cio Božji dan.
Dani su prolazili, žito je raslo, Zuji, zveči, zvoni, zvuči To je jezik roda moga.
voće je
dozrijevalo po vrtovima.
Krenu kolac njekoliko puta, Zviznu pala njekoliko puta, Zadrhtaše ta vješala tanka ... Nije nizanje kada u
189
rečenici
dolazi više priložnih oznaka ako su one raznovrsne
po značenju: Sastanak će se održati 5. svibrifa u prostorijama Matice hrvatske u 13 sati s ovim dnevnim redom ...
84
Tako se u rečenici između mjesta i nadnevka ne stavlja zarez jer su to različite priložne oznake: Ljudevit Gaj rodio se u Krapini 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu 20. travnja 1872. Nije nizanje ako se uz nadnevak ime mjesta piše s prijedlogom u: U Karlovcu 29. studenoga 1845. To je sažeta rečenica: To se zbilo, to je napisano u Karlovcu 29. studenoga 1845. godine. Nizanje je ako se ime mjesta i nadnevak napišu nezavisno: Zagreb, 17. ožujka 1971. To vrijedi i za navođenje bibliografskih podataka pa se između njih stavlja zarez, a tako onda i između mjesta i godine. J. Vončina, Jezik Antuna Kanižlića, Rad JAZU, 368, Zagreb, 1975., str. 5. -
193
Pisanje bez zareza, Zagreb 1933., bilo bi opravdano pod slikama, na razglednicama i sl. gdje bi značilo: Tako je izgledao Zagreb 1933. godine. Kad se u nizanju dijelovi pišu jedan ispod drugoga, tada se iza njih ne piše zarez: Nove pojmove često označujemo vezom dosadašnjih riječi, npr.: prsni koš crni sljez divlji kesten kiselo mlijeko plesna dvorana. To isto vrijedi i kad se dijelovi nabrajaju jedan ispod drugoga sa a), b), c) ili sa l) 2) 3) ili sa prvo, drugo, treće: Izraz šoping-centar, anglizam koji se u novije vrijeme sve više upotrebljava, barbarizam je: aj jer je nepotreban anglizam bJ jer se ne uklapa u hrvatski glasovni sustav ej jer se žargonska riječ diže na općeknjiževnu razinu dj jer otupljuje hrvatski jezični osjećaj. Kad u takvom nabrajanju dolaze rečenice koje počinju malim početnim slovom, one se mogu odjeljivati točkom sa zarezom (v. § 77.). Ako rečenice u takvu nabrajanju počinju velikim početnim slovom, tada se na kraju stavlja rečenični znak prema vrsti posljednje rečenice. Vokativ je nezavisan padež. On uvijek čini svoju rečenicu i zato se odjeljuje, bio sam ili bio dijelom koje rečenice. Ako nije odijeljen uskličnikom, odjeljuje se zarezom: Anice, što slikaš? - pitam je. - O moj Lisko, ti si vjeran, a i ja bih bio da imadem kome! - Čekajte, hajduci! - Tako je to bilo, moj prijatelju. - Sjedi, Vlade, pa ćeš mi napisati jedno pismo - reče mi žena. - Prekidaju me, moj stari i dobri 85
Silvestre, eto i sam vidiš. vK~o št? primje.ri pokazuju, zarez se stavlja iza vokativa ako je on na početku recemce, Ispred njega ako je na kraju, a s obiju strana ako je u sredini rečenice. Pre~a onome što je r.eče~o u § 181., vokativ se odjeljuje zarezom kad se smatra da je slabije Istaknut, kad Je bl1ži ostalim dijelovima rečenice. Zbog toga se i iza naslova u pismima može staviti zarez, ali tada prva rečenica obično počinje malim početnim slovom, v. § 77.
198
Zarez se po načelu nizanja stavlja i između nezavisnih atributa: Vani je bila divna, beskrajna, ljetna noć. Po pričanju djeda moga bilaje lijepa, blaga, proljetna noć. Zrela, žuta, mirisava dunja Na stablu visoku Neotrgnuta ostala Jesenas.
194
Ne, volim umrijeti! Ne valja prodati! Da, ima pravde na zemlji. Molim lijepo, pišite. Mislila si u tajnosti, suze lije. Potvrdi zdravstvenu knjižicu, poslije podne vodim maloga na sladoled. Doksamjeo, u kutu ugledah njega.
Više atributa može se pisati i bez zareza:
195
I stadoh lutati stojnim gradom strmih gotskih krovova i oštrih kućnih sljemena. Velika bijela vrata zinuše. Pr~ma tome. atributi se mogu odvajati zarezima ili pisati bez njih. Razlika je u to~~ sto su prvI put upravnoj riječi dodani nezavisno jedan od drugoga, a drugi put pndJev velika dodan je vezi bijela vrata kao već gotovoj cjelini.
K.a~ ~e ispred upravne riječi nalaze samo dva atributa, a odijeljena su zarezom, drugi Je Istaknut:
Ide starim, utabanim putem. - Sjedosmo gotovo usredjezera, ispod granatog, drevnog drveća. - Međutim veliki, bijeli dan dizao se kao lijep, snažan momak iz mirna, duboka sna.
i99
Veze j~dan j~dini: jedva jedvice, nov novcat, cijel cje/cat, isti istovjetni, sit presit ne smatraju se mzanJem l među njima se ne piše zarez. 196
Ako nezavisni dijelovi nisu odijeljeni kojim drugim znakom, odjeljuju se zarezom: Eh, kako se neki događaji nikako ne dadu izbrisati iz duše. Badava, to ostaje u krvi. Sada, hajde, zasviraj malo!
197
.Neprovmj~njive rij~č~ kojima se izriču različita subjektivno-modalna obilježja i oCjena rec~n.lca kao CJelme, a sintaktički ne pripadaju toj cjelini, nego čine cjelinu za sebe, odvajajU se zarezom. To su riječi kao što su:
da, ne, dabome, dakako, dašta, doista, zaista, nesumnjivo, nedvojbeno, neosporno, sigurno, jamačno, vjerojatno, zacijelo, naravno, možda, valjda, međutim, naprotiv. Da, sjećam se. - Bijah već, doista, prije odlučio. - Ali to su, dabome, puste sanjarije osamljenog čovjeka. - Plakat ćeš, možda, u kasne večeri ... - Sna se,
86
dakle, veli glumac, bojati ne treba. - Putujući službenik, međutim, još je živ. Kad takve riječi modificiraju značenje glagola uz koji stoje ili kad određuju koji drugi rečenični dio, ne odvajaju se zarezom: On već sigurno hoda. - Valjda zna. - Moždaje samo zakasnio. Načelo nizanja, nezavisnosti veoma je važno za različite samostalne skupove koji dobivaju određeno značenje tek po jasnoj granici među njima. U govoru je to stanka, a u pismu, ako nije upotrijebljen koji drugi znak, zarez:
200
Ne volim umrijeti. Ne, valja prodati! Da ima pravde na zemlji, lakše bi se živjelo. Molim, lijepo pišite. Mislila si, u tajnosti suze lije. Potvrdi zdravstvenu knjižicu poslije podne, vodim maloga na sladoled. Dok sam jeo u kutu, ugledah njega.
Spavao on ili bdio, noću i danju sjeme klija i raste ... jer drugo bi bilo: Spavao on ili bdio noću i danju, sjeme klija i raste ... U stihu Svakog se trenutka bližim suncu smrti, grobu pjesnik kaže da se približava dvjema pojavama: suncu koje je smrt (u oprjeci prema suncu života) i grobu. Da je iza suncu stavio zarez, rekao bi trima: suncu, smrti, grobu. Slično je i u primjeru: Gledao je preda se osamljen ički razočarano, mračno. Drugo bi bilo kad bi iza osamljen ički bio zarez. Kad se dva usporedna dijela povezuju sastavnim ili rastavnim veznicima, ne odjeljuju se zarezom: Ovaj je kameniti krš okupan suzom i krvlju. - Čuo se šum smreka, maslina i mora. - Starci stoje u hladu i srču kapljicu. - Ivan mi skine torbicu, otvori je i stane rezati hranu. - Sve nešto šuška pod šuškorom, puže uz granu, zuji oko cvjetova, udara krilima i kucka kljunom. Nek naraste višnja ili trešnja, meni je svejedno. Bio tko genijalan ili lud, ptica u kavezu ili zvijer u šumi, svaki od njih imade svoja sveta prava. Ili došao ili ne došao, ne nadaj se da ćeš izmaknuti. Ili skuplja marke ilijaše ili polazi koji kurs ili čita "Streffleura" i tako uvijek se nađe po koja pasija. To znači da se sastavne i rastavne rečenice u pravilu pišu bez zareza. Kad ima više sastavnih veznika, tada se usporedni dijelovi mogu i drugačije povezivati: 87
A on, pokvarerljak, pokušava se izvući i lažju i laskanjem, i ljutrljom i grubošću i prijetnjama, i novcem. Takav je način veoma blizak isticanju. Kad su dva dijela povezana veznikom, a ispred veznika se stavi zarez, tada se drugi dio ističe: Oluja će biti strašna, i naša će lađa na dno. - Ovaj prima grješnike, i blaguje s rljima. - Dakle ni imena nemaš, ili si ga zaboravio. Dio iza zareza može se katkada smatrati i naknadno dodanim. Kad bi zarez u takvim rečenicama bio dvoznačan, valja umjesto njega upotrijebiti koji drugi znak (dvotočje ili crticu). Zarez se kao znak isticanja stavlja ispred riječi koje služe upravo za isticanje, kao što je pojačajno i, veza i to i sl.: Izbrisala je večer sve sa zemlje: 1 ceste, i vrtove, i ljude, i horizont ... - 1 reče im: »Ništa ne uzimajte na put: ni štapa, ni torbe, ni kruha, ni srebra!« - A Unukić nije čuo ni gudnjave vjetra, ni soptanja hata, ni šušnjave klasja po korljskom trbuhu, ni ćurlika prestrašenih prepelica. - Sad ću nizati uspomene svoje, i to od kolijevke, jer sjećarlje moje do kolijevke seže! - Nekog dana dođe on na more, i to na veliko neko more. - Bijaše on nadcarinik, i to bogat. Zaključne se rečenice odvajaju zarezom: Neki dan je zapalio kuću našeg knjigovođe, stoga su ga ipritvorili. Ja sam ti već rekao sve, dakle više nemaš što tražiti od mene. Pravila o zarezu između suprotnih i izuzetnih rečenica v. u § 217. - 219.
201
202
kako se red i čistoća drži, i kako se živi da čovjek zdrav ostane duševno i ijelesno.
----205
Da nema vjetra, pauci bi nebo premrežili. - Tko se u vinu kupa, u vinu se i utopi. - Kako se za njegovim stolom najednom stvorila Ankica, to Jakov nije nikada saznao. - Uhvatim jednoga za helebardu i kada trgnuh da ga probudim, stražar se skotrlja na zemlju. - Tko ne štedi, rešetom vodu grabi. Tu je zarez potrebno stavljati zbog jasnoće. Naime zbog toga što glavna rečenica obično počinje bez ikakva posebnoga znaka, katkada se ne bi znalo gdje završava zavisna, a gdje počinje glavna. Jednako se zarezom odvaja i skup riječi s glagolskim prilogom kad se nalazi ispred glavnih dijelova rečenice: Otvorivši uzdrhtalim rukama službeno pismo, pade nemoćno na uzglavlje. - Budeći se noću u svojoj sirotirljskoj ćeliji, bijaše mu prva misao: Ej, ja sam u Parizu! - Ne gubeći je s oka, izgubim se u gomili. - A donosili mu i dojenčad da ih se dotakne. Vidjevši to, učenici im branili. Takav je skup zapravo stegnuta zavisna rečenica pa je i postupak isti kao kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne. 206
Dakle vi ne ćete ići da vidite doček što se sprema u slavu dolaska njegove preuzvišenosti. Mladi upravitelj grizao se za usne kad je čitao taj zaključak općinskoga vijeća.
Tužiti ga ne smijem jer nemam svjedoka. 1 tako je nenadano skočio do prozora da je izgledalo da prozor baciti napolje.
će
se kroz zatvoreni
Ja mislim da to nije sramota reći o čovjeku daje pojeo pol praseta kad ga jedanput u godini dana vidi na stolu. Rod ti nije rod ako te ne priznaje i ne poštuje. Zanimljivo je da se to može pouzdano utvrditi iako je to veoma složen posao. Ali se i zavisne rezom:
204
rečenice
mogu nizati i tada se po
načelu
nizanja odvajaju za-
Osjećaše daje potpuna iznimka, daje bijela vrana. Seljaka bi valjalo naučiti kako se zemlja obrađuje, kako se voće i stoka oplemerljuje, gdje se najzgodnije kupuje i najbolje prodaje, kako se kuće grade,
88
To isto vrijedi i kad je zavisna rečenica umetnuta u glavnu pa se katkada ne bi znalo gdje završava zavisna, a gdje se nastavlja glavna:
To što si ti rekao, meni nije jasno. To što si ti rekao meni, nije jasno. Stoga i iza takvih umetnutih rečenica valja stavljati zarez: U zemljama čiji se građani osjećaju nesigurni u zatvoru, čovjek se osjeća jednako nesiguran i na slobodi. - Blago onomu sluzi kojega gospodar kada dođe nađe da tako radi. - 1 sav narod koji to vidje, dade hvalu Bogu. - Smokva koju ~i prokleo, usahnu. - Svako stablo koje ne rađa dobrim plodom, siječe se i u oganj baca. U takvim primjerima zarez valja staviti bez obzira na druga pravila.
Zavisne se rečenice zbog svoje naravi normalno ne odvajaju zarezom: Čitao je neke novine da mu vrijeme brže prođe.
203
Ako je zavisna rečenica ispred glavne, uvijek se odvaja zarezom:
207
Ispred zavisne rečenice zarez se može staviti i po načelu naknadnoga dodavanja, v. § 209., 214. i 215. U bibliografskim se jedinicama obično pojedini podatci odjeljuju zarezom:
Josip Vončina, Preporodnijezični temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993., 190 str. Žarko Dadić, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236. Anica Nazor, Glagoljski Očenaš, Očenaš iz Hrvatske, Teovizija, Zagreb, 1996., 211. -212. Sijepko Težak, Nad Kumičićevim tekstom Urote zrinsko-jrankopanske, Jezik, XLL Zagreb, 1993., l. - 12.
89
Ako se bibliografska jedinica odnosi na knjigu s člancima više autora, a navodi se samo jedan rad, ili na članak u zborniku ili časopisu, u novije se vrijeme uobičajilo, prema stranim jezicima koji nemaju prednaglasnice i prema propisu prethodnoga pravopisa, pisati prijedlog u s dvotočjem: u: Očenaš iz Hrvatske, u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u: Jezik. To u s dvotočjem nije potrebno jer se obično zna o čem je riječ, ali ako se s kojih razloga ipak piše, onda treba staviti imenicu koja označuje narav djela: u knjizi (zborniku, djelu ... ) Očenaš iz Hrvatske, u Radovima Zavoda za povijesne znanosti, u knjizi Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u časopisu Jezik ... , a može se staviti i kratica, u knj., u zb. i sl. ·2···0····8··········_··· Ako se zbog abecednoga reda prezime stavlja ispred imena, onda se i iza prezimena stavlja zarez: Dadić, Žarko, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236. Zbog različitih potreba redoslijed može biti i drugačiji, ali se među jedinicama normalno stavlja zarez kao znak nabrajanja. Zarez se u nizanju ne mora stavljati u leksikografskim djelima gdje je zbog sustavnoga ponavljanja, načina pisanja i sl. jasno da je posrijedi nizanje. Usp. ovdje u Pravopisnome rječniku, osim kad se nastavljaju morfološki podatci.
Jelena, djevojka mlada, živi u neznanom kraju. Rugači, mlađarija i
Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, Duha Svetoga. Da iza riječi dar nije stavljen zarez, Duha Svetoga bio bi posvojni genitiv i značilo bi: primit ćete dar od Duha Svetoga. Ovako znači: primit ćete dar koji je Duh Sveti. Samo kad sama apozicija stoji iza same imenice ili jednočlanoga imena ne odvaja se zarezom:
Djevojka je ječam žito klela. - Odosmo dakle blizu one potleušice dočekati Petra mljekara ... - Tako i Kulin ban, Jelačić ban, Sindbad pomorac, ministar predsjednik, Pavao apostol, sv. Cecilija mučenica ... 212
Dio rečenice koji nije uže povezan s ostalim dijelovima te se čini kao da je naknadno dodan ili umetnut, odvaja se zarezom: Napokon stigoh, sav znojan. - Mladost mi je prošla, kao proljetni dan. - A stari je otjerao Orlića, baš kao pseto. - Njegova je Klotilda tiho plakala, kao jesenska kiša. - On nešto zamrmlja, u polusnu. - Prestali su raspravljati kad je donesena na stol crna kava, koju svi veselo primiše. - Nad onom je ravninom, s koje se u daljini vidjelo otvoreno more, sjalo sunce i uzduh je iskreći podrhtavao. Zarezima je označeno da dijelovi posebno objašnjavaju ono uz što stoje, kao da su ih pisci naknadno dodali ili umetnuli pošto su rečenice smislili bez njih. Ti bi dijelovi mogli biti napisani i bez zareza, ali bi tada bili ravnopravni ostalima i nestala bi posebnost naknadnoga objašnjavanja. Umetnute se rečenice uvijek odvajaju zarezom: Taje služba, kažu, unosna. - Mi nismo, dobro reče Sartre, odgovorni samo za ono što činimo, nego i za ono što nismo učinili. Takve se umetnute rečenice mogu staviti među crtice ili zagrade, ali ako nema posebnih razloga za druge znakove, bolje je upotrijebiti zarez. Apozicija iza upravne riječi smatra se naknadno dodanim dijelom i odjeljuje se zarezom: Glava kuće, moj pradjed, zvao se Antun. - U Jurjevskoj ulici ... ima neka drvenjara, a u njoj djed Petar, mljekar, s kćerkom ...
210
211
90
I atributi kad stoje iza svoje imenice kao naknadno dodani, odjeljuju se zarezom: Tražim dugme, sivo i maleno. Crvić,
crn i dlakav, ide preko staze ...
Dijelovi koji počinju sa to jest, tj., navode se kao naknadno objašnjenje i zbog toga se ispred to jest, tj., uvijek stavlja zarez:
Naknadno dodavanje 209
djeca, poskakuju uokolo bogalja i praskaju u smijeh.
Posljednji primjer sa zarezom iza riječi djeca jasno pokazuje da je posrijedi apozicija. Kad se nabraja više subjekata, iza posljednjega se ne stavlja zarez. Isto je i u ovome primjeru:
Sve gledajednostrano, tj. samo s gledišta koristi i štete koju imati. Potpisi su
također
će
on od toga
bilifalsificirani, tj. kopirani s bankovnih čekova.
Objašnjenje je kad se iza pojedinačnoga nabrajanja sažima zamjenicom sve pa se ispred toga sve stavlja zarez:
Ustajanje, dnevni red izvan škole, učenje, odmor, igranje, šetnja, sve je to bilo u detalje točno propisano. - Škripa plugova, dahtanje volova, šum žrvnjeva, lupa kamenja, struganje greda uza zidove, sve se čuje u Jožinu glasu ... Takvo se objašnjenje može označiti i crticom ispred zamjenice sve, usp. § 236. 213
Umetnuti se dio može odvojiti zarezom i kad se nalazi iza prednaglasnica:
On ne pokazuje odlučnosti i, zaokupljen svojim misaonim svijetom, propušta trenutak koji znači ostvarenje sreće. Prijatelji izađoše izvan grada i, u predvečerje, stigoše do ljetnikovca ... Mi treba da, koliko god to možemo, prenosimo ideje čitavom čovjeku. Međutim, kako se prednaglasnice normalno izgovaraju s riječju iza sebe, takav je način stilski veoma snažan, zato se njime valja služiti samo kad doista ima poseban smisao, inače to postaje puka manira koja nije u skladu s neutralnom jezičnom upotrebom. 214--
Zavisne rečenice mogu se odvojiti zarezom kao naknadno dodane kad glavna može biti bez njih:
91
Djevojka je narezala svježeg kukuruznog kruha, koji je sama zamijesila i ispekla, jer se Adam neoprezno odao da voli kukuruzni kruh. - Nekog dana, kad je cvijeće ponajljepše cvalo, posjetih rođaka na imanju. - I opalim obje cijevi, da bar odjek čujem. Zavisne rečenice, u prvome redu odnosne, koje već značenjem pokazuju kao da su naknadno dodane, odjeljuju se zarezom: Ona je imala iskustva u prenošenju poruka stekavši ga kod Sofijina oca, koji je bio liječnik. - Ne dolazi proljeće onako samo, da bude ljepšega vremena, da uzmogneš iz sobe izaći - ne, ono dolazi jer mora doći. Zarezom pisac označuje da je zavisna rečenica manje važna, da je težište značenja na glavnoj. Kad glavna rečenica bez zavisne ne bi imala pun smisao ili kad bi imala drugi smisao, tada se zavisna ne odvaja zarezom: Ima velikih riječi koje su tako prazne da se u njima mogu zatvoriti čitavi narodi. - Sve što je jučer saznao, kopkalo je neprestano u njegovoj duši i nije mu više dalo mira. - Ali to nije ono što sam ja htio. - Ja sam ona slomljena grana koja na vjetru cvili. Tu zavisne rečenice koje počinju sa koje, što, koja daju pun smisao riječima na koje se odnose i zato se od njih ne odvajaju zarezom. To posebno vrijedi za odnosne rečenice koje imaju odredbeni (ograničavajući) smisao: Kosci koji su bili umorni, otišli su u hlad. (Samo neki, ne svi.) Moja sestra koja živi u Splitu, postala je baka. (O drugoj ili drugim sestrama ne kazuje se ništa.) Te rečenice sa zarezom ispred koji, koja značile bi da su svi kosci otišli u hlad i da je riječ o sestri, a samo se usput dodaje da ona živi u Splitu: Kosci, koji su bili umorni, otišli su u hlad. Moja sestra, koja živi u Splitu, postala je baka. Kako je takvo razlikovanje birano i zahtjevno, u ležernijem se jeziku u odredbenome značenju mogu upotrijebiti i pokazne zamjenice: Oni kosci koji su bili umorni ... Ona moja sestra koja živi u Splitu ... Kao naknadno dodani dio zarezom se može odvojiti i skup riječi ispred glavnih dijelova rečenice: Stari romantik ideje o kontinuitetu evropske kulture, Filip se snuždio pod dojmom ove male brončane figurine ... Takve dijelove ne valja odvajati mehanički, kako se uobičajilo u nekim publicističkim tekstovima: Prema mišljenju američkog delegata, opasnost od iznenadnog izbijanja rata ne može biti isključena sve dok se ne postigne potpuno razoružanje. Prema švedsko-norveškim proračunima, izgradnja atomskog broda za prijevoz rasutog tereta od 60 tisuća tona stajala bi oko 90 milijuna švedskih kruna.
215
216
92
U takvim primjerima valja ocijeniti je li taj dio tijesno povezan s rečenicom ili se može smatrati naknadno dodanim pa prema tome - staviti ili ne staviti zarez. Uopće, ne valja pretjerivati pa zarezima odjeljivati svaku riječ i skupinu riječi koju možemo smatrati manje važnom za smisao rečenice, a time onda i naknadno dodanom.
Suprotnost 217
218
Svi suprotni dijelovi odjeljuju se zarezom. To su u prvom redu riječi i rečenice sa suprotnim veznicima: On bi katkada stao i zagledao se onako klečeći i pognute glave u taj sićušni, a nemirni narod. - Gleda, a ne vidi. - Okrenem se, a čiča na zemlji. Jedna, ali vrijedna. - Veličina raste, ali običnije pada s vremenom. - Nema jednosmjernosti ni izgrađivanja, nego je sve isprepletenost prašumska, močvarna, panonska, bezizlazna i mračna. - Nije im dosta da gule i satiru naš jadni puk, već hoće da nas i sramote. - Ostavit će vas, no vi morate primiti ovu malu kutijicu. - Koliko sam ja toga kanio svršiti, pa nisam! - Ali sve to kod Krđe prođe časkom, dok kod njega dugo potraju osjećanja, pa čak i izgled lica. Budući da je u suprotnim rečenicama pisanje zareza zalihosno, jer već sam veznik uvijek označuje početak nove rečenice, mnogi ga na tim mjestima i ne stavljaju, ali ga valja stavljati zbog općenitosti pravila. Kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili kakav komparativni izraz, ispred njega se zarez ne stavlja: Jesi li danas pametniji nego jučer?
Bolje je umrijeti stojeći nego živjeti na koljenima. Isto se tako zarez ne stavlja ispred nego, već kad dolaze u vezi sa ne samo ... Svake subote dobiva ne samo vola nego i brentu vina. Zarezom se ne odvaja ni niječna veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno značenje ('samo' ili 'sam'): Nisam izvršio ništa drugo već svoju dužnost. (Jesno: Izvršio sam samo svoju dužnost.) 219
Izuzetne su rečenice suprotne po svojem smislu i stoga se odvajaju zarezom:
Spasili su blago, samo je bik simentalac ostao u štali. Te su noći tihe kao usnula luka, samo se psi kreću noću uz plotove ... Ali kad izuzetni veznici vežu samo riječi, ispred njih se ne stavlja zarez:
Nemam ništa osim ljubavi ... - I ni kjednoj od njih nije bio poslan Ilija doli k ženi udovici u Sarfati sidonskoj. Sa zarezom takve bi veze značile da je dio iza veznika naknadno dodan.
93
Točka sa zarezom
prvo, jer potiskuju nepotreban anglizam; drugo, jer su bolje od anglizma; naša bi istovrijednica bila željezarija; treće, jer pokazuju inventivnost u stvaranju hrvatskih riječi; četvrto, jer su u duhu hrvatske jezične tvorbe; peto, jer upućuju hrvatski književni jezik na njegov najbolji jezični smjer. Ako rečenice počinju velikim početnim slovom, tada se na kraju stavlja pravopisni znak koji dolazi prema vrsti rečenice.
Točka sa zarezom razgodak je sa srednjom vrijednosti između točke i zareza. Stavlja se obično na mjesta gdje bi točka preoštro odvojila jedan dio, a zarez ne bi uočljivo odijelio istovrsne ili srodne dijelove. Kako se za tu razliku ne može dati čvrsto pravilo, ta se upotreba prepušta uglavnom osobnoj piščevoj ocjeni: Biljka sam na livadi, kopitom pogažena; mač koji hrđa u dubini morskoj! Dočuo Herod tetrarh sve što se događa te se nađe u nedoumici jer su neki govorili: »Ivan uskrsnu od mrtvih«; drugi: »Pojavio se Ilija«; treći opet: »Ustao neki od drevnih proroka«.
220
Ali noću, u snovima, kad usne bolna, ali jaka svijest dana i moje osamljene ličnosti i kad ležim bespomoćno izložen noći i njenim tajnim silama, tada događaji dobivaju strahovito lice u snovima; tijelo, koje danju sputava misao i ponos, dolazi do svojih prava; smjela divna duša čovjekova leži mrtva kao kamen na dnu mora, a tijelom gospodari bestijalan strah i nerazumljiva panika živaca. U nabrajanju istovrsnih ili srodnih pojmova točka sa zarezom upotrebljava se za jasnije razgraničenje takvih nabrajanja: Leže znaci svake sile: Pluzi, brane, srpi, grablje; Malji, kliješta, noži, šila; Topi, puške, koplja, sablje; Dlijeta, pile išestari; Vesla, sidra i kormila; Kisti, pera, kolobari; Stijezi, grbi, žezla, krune; Mitre, štapi, čisla, krsti; Javor-gusle još bez strune.
221
Točka sa zarezom odjeljuje prvu polovicu rečeničnoga sklopa (perioda) od druge:
222
Traje dugo; no se, eto, već stišava; sapaje medvjedova rastrgnuta; biva svjetlije, nebo se vedri, hridine i stabla opet što i prije. Jezero je zaleđeno, valja mu probiti koru. Sam ne zna što će kada to uradi i dođe do vode u kojoj sluti plijen; tuče sjekirom, udara kamenom, lupa kladom. Lupanje odzvanja nadaleko, mami zvjerad; a on sam, još uvijek šepav i slaba ramena, na otvorenu prostoru; stabla i grmovi nisu više skrovište i zaštita. Eto: dvije se krupne lisice duga svijetla krzna već došuljale; gledaju ga sitnim lukavim očima, željne da on što ulovi, a one se dočepaju ostataka. Kad dijelovi koji se nabrajaju dolaze jedan ispod drugoga, tada se pišu bez zareza, v. § 19l., ali ako sadržavaju rečenice koje počinju malim početnim slovom, mogu se odjeljivati i točkom sa zarezom: Riječi strojevina ili očvrsje bolje su od riječi hardware:
223
94
Dvotočje
224
225
Dvotočje je razgodak koji označuje stanku, promjenu intonacije ili jačine glasa ispred upravnoga govora ili nabrajanja. Dvotočje se bilježi ispred upravnoga govora: Uto doleti naš Miško, kojije pred kućom na straži bio, vičući: "Idu, idu!" Nije više govorila: "Šuti..., umiri se ... , on će otići ako se ne javiš... " Dvotočje se stavlja iza dijela koji se objašnjava: - Sve su to fakini, kažem ja vama: jedan kao i drugi. Zazeblo me gledqjući u taj grob: dubljeg i hladnijeg teško da bih igdje na svijetu našao. Dvotočje se stavlja ispred onoga dijela rečenice u kojem se što nabraja: Tlo je pokriveno snijegom prošaranim tragovima šumske divljači: zeca, lisice, lasice i drugih. - No nije samo lijeska prilagođena na oprašivanje vjetrom, nego i većina našeg šumskog drveća: hrast, grab, bukva, kesten, breza. - Zastanite kod nakupca ljekovitog bilja. Tu ćete vidjeti ne samo bazgu, lipu, sljez, ža!fiju, nego i rjeđe šumsko bilje: lazarkinju, naprstak, brusnicu, oslad, ljubicu, pa čak i runolist.
Dvotočje se ne stavlja ispred onoga nabrajanja koje se normalno uklapa u rečenicu, kao što u prethodnoj rečenici nije stavljeno iza riječi samo. Takvi su i ovi primjeri: Ali mi Ivica pokaza Jelačićev trg, Svetog Kralja, Maksimir, Tuškanac, Promenadu i cio Gornji grad, pa i ono mjesto gdje su Gupca mučili ... - Ta imena su i Miliću već poznata pa mi pokazuje Glavicu, Peršinovu peć, Škrinjinu, Galiju, Sedlinu. - Izađi brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake, sakate, slijepe i hrome. Dvotočje ne valja stavljati iza prednaglasnica kad se što nabraja: To je potrebno za: - čvršća i dugoročnija programska povezivanja - intenziviranja primijenjenih i razvojnih istraživanja - prilagođavanje uvoznih tehnoloških rješenja ... U takvim primjerima treba dvotočje staviti iza potrebno pa za svaki put ponoviti za iza crtice ili napisati za ovo:, za ove poslove: i sl.
95
D. kao hemostatik djeluje pouzdano pri kapilarnim i parenhimatoznim krvarenjima te je stoga indiciran u: - prevenciji intraoperativnih i postoperativnih krvarenja -liječenju internih postoperativnih i traumatskih hemoragija -liječenju hematurija nepoznata postanja ... U takvim slučajevima treba postupati slično kao i u prethodnome primjeru. Dvotočje ne valja stavljati ni u bibliografskim jedinicama iza prednaglasnice u, kao što je navedeno u § 207.
226
Dvotočje se obično ne piše ispred nabrajanja koje se uvodi kraticama npr., tj., a ne piše se ni iza naslova pod kojim dolazi nabrajanje, kao što je SADRŽAJ, KAZALO, POPIS, PREGLED i sl.
Trotočje Trotočje je razgodak koji pokazuje da je tekst izostavljen ili nenavedeno Obično se stavlja na mjesta gdje ga čitatelji mogu sami nadopuniti: Sluge zove Smail-aga
227
Usred Stolca kule svoje, A u zemlji hercegovoj: »Ajte amo, sluge moje ... «
229
(Ivan Mažuranić)
Ne pada snijeg da pokrije brijeg. .. se stavlja u navodu na mjestu izostavljenoga dijela, na početku ili na kraju navoda kad se s kojih razloga ne navodi početak ili kraj rečenice, i u sredini kad se izostavi koji dio. (Primjeri su veoma česti u primjerima koji se navode uz pravila o rečeničnim znakovima, npr. u § 172. i 211.) Ako bi mogla nastati sumnja čemu služi trotočje, jer se može nalaziti i u izvorniku, tada se trotočje kao znak izostavljanja stavlja u zagrade, pogotovu ako je izostavljena cijela rečenica ili više njih. Trotočje
"U svojoj raspravi »Ustroj hrvatskogajezika« (u »Nevenu« 1854.) upozorio je Veber na bogatstvo našega jezika s obzirom na njegovu moć izražaja (...J Na isto pitanje vratio se g. 1869., u članku »0 slogu hrvatskom«." U navodu se izostavlja onaj dio koji nije prijeko potreban za ono zbog čega se navod navodi, a to se smije učiniti samo onda kad izostavljanje ne utječe na smisao zbog kojega je navedeni dio ispisan. Trotočje se stavlja na kraju prekinutoga teksta koji se nastavljil:. Kad smo se izljubili, ispriča mi Branko da je čuo od kuhara da je jučer poginulo 39 momaka, da ihje ranjeno 68, a od naših drugova ... - ... a od naših drugova?
228
Trotočje se stavlja na mjestu prekida nabrajanja kad se želi reći da ima više takvih
primjera pa se ne nabrajaju svi:
96
Izvedenice sa sufiksom -telj imaju kratkouzlazni naglasak na trećem slogu od kraja, rjeđe kratkosilazni na prvom slogu: branitelj, bUditelj, graditelj, iznevjeritelj, krivotvoritelj, krotitelj, usrećitelj ... , gledatelj, mučitelj, tlličitelj ... Trotočje se stavlja kad pisac želi označiti isprekidan govor, dulje stanke i sl. - Čuj - progovori Pupu zbunjeno - ti si ... tako ... čovjek, to znam. Zato sam se i sjetio ... Dragica mu iskrsne pred očima, a on ih pritvori ... Modra bluza ... vrat... kosa ... .Ali, dođavola, lice nikako da iskrsnef - Ovaj... kako da kažem ... ova}. .. morao bih kući. - Gdje je sada taj vaš gospodar? On se napreže; izbaci s mukom: - KI ... kl ... kletf - Kakav je čovjek? Što najviše voli? - KI ... kl ... kletf - Kako prolazi dane? S kime? Gdje? - KI ... kletf kletf Mucavac samo tako; ja ne znam da li proklinje gospodara ili bi htio nešto drugo reći. Kad pisac ne želi odsječno početi ili završiti misao, a osobito kad želi da se čitatelj na kraju zamisli, stavlja trotočje: ... Oblaci, jesenji bijeli i teški oblaci kao vunjač, a okolina požutjela kao pejzaž na starom goblenu. ... A bršljan na Smiljkinom grobu dršće, treperi, kao da želi prozboriti. Odjedared se sa nekog cvijetka digne bubica, pa zujne, zacvili, pretvori se u zlato i stane se dizati, dizati prema nebu ... Evo, ovo je uvelo lišće sve što mi ostavi mladost. Ima ih koji nemaju ni toga ... I nju i njega zakopaše krišom, - krišom, dragi čitaoče, krišom ... Nek vjetar kuka nada mnom, A suze roni kišica Med granjem crnim borovim ...
Višetočje 230
Višetočje je razgodak kojim se označuje dulja stanka ili se posebno ističe da je izostavljen dulji tekst. Sastoji se od pet, šest ili više točaka, pa i cijeloga retka, a izninmo i nekoliko redaka.
THE REST IS SILENCE »Rijeka« »Dalmacija« »Bosna«
97
Hrvatska majko! Upleti ove riječi u svagdanju molitvu svoje nevine dječice. - Možda molitva s nevinih usta uslišana bude! ... Naše prošnje ne pomažu: griješili smo.
CF. Mažuranić) Princ, primi! Liza, primi! Bato, primi! Ziko, primi!
CR.
234
Marinković)
Tim se načinom valja služiti samo kad to traže stilski razlozi.
Crtica i spojnica Crtica je razgodak koji se upotrebljava za označivanje stanke, i to uglavnom jače stanke nego što je izražena zarezom. Stoji često umjesto zareza, zagrade, navodnika, a katkada i umjesto dvotočja. Crticama se odjeljuju umetnute rečenice ili riječi kad se umetnuti dio želi jače istaknuti ili označiti da su stanke dulje:
Pasji moral, nije li?
Na Badnjak sjedim- sam samcat - pokraj prozora u hotelu gledajući kako odlična neka švedska obitelj kiti božićno drvo.
CF. Mažuranić)
*
Ako je rijeka jaka, a plima velika, onda je između njih ljute borbe: more hoće naprijed, a rijeka mu ne da, pa se - čelom o čelo - kvače kao dva silna bika hoteći jedan drugoga potisnuti.
Svi mu se silno začude, a najviše on samjer se----------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ - probudio. CA. G. Matoš)
Samo antilope se ni lađe ni čovjeka ne boje pa nas - velikim svojim očima - radoznalo motre.
Crticom se, kao i zarezom, odjeljuju umetnuti dijelovi: Tko visoko leti - kaže narod - nisko pada. To osobito vrijedi za rečenice u kojima ima više zareza pa ne bi bilo jasno koji se dio odvaja kao umetnuti ili naknadno dodani. Crtica se stavlja ispred onoga što dolazi neočekivano, suprotno prethodnome dijelu: I gol i bos, i još mu je - zima. Dlanovima, koji su uvijek vreli, grijem svoje tijelo - i još mi studenije biva. Ali on, Jože, tako jak i čil, pa - rob. I tako u snovima gledaju sreću, A plovit se boje. Najarbole šarene zastave meću I-stoje.
232
98
Crtica stoji u sažetim, poslovičnim rečenicama na prekretnome mjestu: Mladost - radost. Mladost -ludost. Kakva sjetva - takva žetva. Crtica se stavlja na prekretu gdje se rečenica drukčije nastavlja negoli je počela: Tuži mlada, za srce ujeda, oči gore življe od plamena, čelo joj je ljepše od mjeseca - i ja plačem kao malo dijete. Crtica služi da uz drugi koji znak označi jaču stanku: Jure pokraj mene vičući: "Rat! - Rat!" "Teta, - patuljci!" poviknem veselo. Al' nigdje nema Tebe. - Tebe nema. Kao znak dulje stanke katkada se stavljaju dvije ili tri crtice: Čekamo, čekamo - -, a lava sveudilj nije. - Jeste li vidjeli onog bekriju Unukića? - N-ne - - nisam - - posao -Katkada se piše cijeli red crtica, dva ili više da se označi dulja stanka za razmišljanje ili izostavljeni tekst: »(..) Ako gazda poželi, da laješ na oca i na majku svoju, a ti laj! Ako poželi, da se kolješ sa rođenom braćom svojom - ti se kolji! ... «
235
I tim se načinom valja služiti samo kad to traže jaki stilski razlozi. Crtica se stavlja na mjestu gdje se prekida govor, a započeta se misao ne dovršuje: Kajite se jerbo zora rana Nać će mnogog kud zavazda gre se. Kajite seAli u grlu Dobru starcu riječca zape ... U toj službi mogu doći i dvije, rjeđe i tri crtice: "A boli li crva kad ga ševa jede? " "Kako ne bi?!" "Pa kako je to - - - " čudi se Vlade, ali ne reče što misli. Ne ide mu u glavu što je čitao. A ni meni. - - - Svi smo mi crvi, moj Vlade - i crvi, i manji od crva! ...
99
236
2.37
Kad pisac želi naznačiti dulju stanku ili ne želi završiti rečenicu odsječno, stavlja jednu, dvije, tri crtice, rjeđe više. U toj službi dolazi i trotočje, v. § 229. Crtica se obično stavlja kad je misao tako prekinuta da se više ne može nastaviti, a trotočje kad čitatelj lako može sam nastaviti ili nije važno kako se nastavlja, npr. Trla baba lan ... (dajoj prođe dan). Crtica se upotrebljava u pripovijedanju za oznaku upravnoga govora i zamjenjuje navodnike, a i zareze kad su pripovjedačeve riječi uklopljene u upravni govor ili slijede za njim. - Hoću li, velim, umrijeti, doktore T.? - Bez sumnje, vrlo lako! - reče doktor T. - Ako sam, na primjer, šećeraš? - U tom slučaju još lakše - reče doktor T. - Niste mi gledali krv. - Pa zar vi ne želite umrijeti?! - čudio se doktor T. Uz crticu ne treba pisati zarez ni točku, osim na kraju pripovjedačevih riječi. U takvim se primjerima umjesto crtice upotrebljavaju i navodnici, v. § 239. i 240. Kao što je rečeno u § 212. i 213., crtica se može staviti umjesto zareza ispred riječi sve kad se njome iza pojedinačnoga nabrajanja sve sažima: , Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Fr~gije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Zidovi i sljedbenici, Krećani i Arapi - svi ih mi čujemo gelje našim jezicima razglašuju veličanstvena eljela Božja. Crtica se stavlja kad se više naslova ili podnaslova navode jedan iza drugoga: BELA II. SLIJEPI I GEJZA II. Ličnost Bele II. Slijepoga (1131. -1162.) - Boris Kolomanović i njegovi privrženici i njihov slom - Mirne godine vladanja Bele II. - Prilike u Hrvatskoj i Dalmaciji - Krčki knez Dujam (1133.) - Zagrebačka biskupija (1134.) - Bosna se pridružuje Ugarskoj i Hrvatskoj (oko 1138.) - Smrt kralja Bele II. (13. veljače 1141.) - Gejza II. (1141. -1162.) U toj službi može doći i točka, v. § 171., ali crtica preglednije odvaja pojedine naslove ili podnaslove. Crtica se piše između primjera koji se navode za koje pravilo ako između njih nema nikakve druge veze, pogotovu ako treba jače naglasiti da pripadaju različitim cjelinama. Primjeri za to nalaze se na mnogim mjestima u cijelom poglavlju Rečenični znakovi, usporedi u § 224. i 225. Spojnica je svojom glavninom pravopisni znak, a kao razgodak u pisanju polusloženica (v. § 117., 121. i dalje) i u pisanju riječi koje se u rečenici ne izgovaraju kao cjelina, nego u svojim dijelovima: radi jačega naglašavanja tih dijelova, rečeničnoga naglaska ili kojega drugoga stilskoga učinka: A onda: Kaj-bum-ščak! ... a neko drekne iz dvorišta u debelom basu: - Za-po-ve-da-ju - Pitu ljicu si opet smazao - vikala je debeljuškasta, jedra kuharica - kud čas prije. - Ni-i-i-sa-am.
Navodnici 239
Navodnici su dvostruki razgodak koji imaju dva oblika: " " i » «. U rukopisnom se tekstu upotrebljavaju prvi, a u tiskanome oba. Radi uštede u znakovima na pisaćim strojevima uobičajilo se da se u upotrebi prvih dvaju znakova isti znak stavlja na početku i na kraju: "Došao u halbcilindru". Ti se znakovi sastoje od dva dijela: početnoga i završnoga i uvijek se upotrebljavaju oba, prvi na početku, a drugi na kraju onoga što se navodi. Valja dakle pripaziti, osobito pri duljem navodu, da se stave oba dijela. Hrvatska je tradicija da se na početku rabi », a na kraju «, dakle» «, a ne « ». Navodnicima se označuje upravni govor: "Zar je to sve?" uzdisao je Cezar na vrhuncu svoje moći i slave. "Zar je to zbilja sve?f" Nešto mi iz sumraka šapće: "Tko ti veli da si pjesnik? - - Čuješ li ti što rumeni oni oblačići na nebesima jedni drugima šapću? Ako ne čuješ, nisi za pjesnika, kao ni onaj za slikara koji slika ružu kako cvate. Ako si ti slikar, naslikaj je kako miriše!" Navodnici se upotrebljavaju u razgovoru kad riječi pojedinih govornika dolaze jedne ispod drugih: »Zar ste i vi iz onoga kraja?« ~
240
241
'100
»Iz Novoga.« »Bio sam u Novom; leži poput Betlehema - - « »A znadete li štogod hrvatski?« U pripovjedačkim djelima umjesto navodnika u razgovoru u novije je vrijeme običnija crtica (v. § 236.), pogotovu kad rečenice pojedinih govornika dolaze jedna ispod druge, kao što je u navedenome primjeru. U dijalogu kazališnih djela ne upotrebljavaju se ni navodnici ni crtice: GABRA MATIĆ: Dižeš ti parnicu. ILARIJA: Radi prisvojenja tuđega vlasništva. GABRA: Dugo se proces vukao. ILARIJA: On je mazao gelje je samo mogao. GABRA: A ti nisi htio mazati. ILARIJA: Zašto za svoje rođeno da mažem. Općepoznate izrjeke, osobito pučke poslovice, obično se ne stavljaju u navodnike: Pučka poslovica lijepo kaže: Dobroj maćehi i pastorci su sinovi. Navodnicima se označuju tuđe riječi koje su tijesno povezane s rečenicom, a pisac ih želi naznačiti kao tuđe (kao navod): ... doktor koji me liječi i koji po svom građanskom pozivu brigu brine o mojim živcima, tvrdi da su to zapravo "podrovani živci" i da sve to nema nikakvog "dubljeg i važnijeg značenja". Onje sada "na rođenoj grudi", kako veli Gjalski. 101
l
L
, "
'
!
Petar Zoran ić Ninjanin davno je pričao i pjevao o našoj" rasutoj bašćini ".
Navodnici uz druge znakove
Navodnicima se označuju riječi koje se uzimaju u drugome, prenesenome značenju, obično u podrugljivom:
242
Dok mi ovako razgovarali o »važnom« predmetu, dođe u sobu i domaćica ... (Znači da predmet nije baš važan, da je riječ zapravo o ćaskanju.) Tuje bilo ne samo "crepovlja", već i dobro sačuvanih žara ... (Riječ je o arheološkim ulomcima.)
245
Bijaše to treći dan" bune". (Time je rečeno da to nije bila prava buna.) Navodnicima se označuju riječi koje ne idu u književni jezik, a pisac ih ipak s kojih razloga upotrebljava:
243
To je bila prava Mažuranićeva kuća, s prostranim balkonom, jer je »shodić« obilježje starih naših kuća. (Novljani se šale da Mažuranići nqjprije »balkun« ziđu pa istom onda kuću grade!) ... odvedoše me u - kako veli teta - »bavlioteku«, koja će odsele biti mojom sobom.
246
Malo je pred tim stigao iz Velikog Gnijezda gdje je imao posla kod suda, i tu kod Jure bijaše mu prva »štacija«, da istrese i pretrese novosti koje je pohvatao. Ide on često u Trst, ali u "shopping". Prvo su ih zvali »remake« ... Kad su to preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna, etnička, astronomska ...), tada se mogu pisati među navodnicima ako je potrebno za prepoznavanje novoga
244
značenja:
»Apollo«, svemirski istraživački program »Belje«, poljoprivedno poduzeće »Čistoća«, gradsko poduzeće za čišćenje grada i odvoz smeća »Gorica«, tvornica emajliranoga posuđa »Zvijezda«, prva hrvatska tvornica ulja »Dubrovnik«, »Esplanade«, »Panorama«, »Park« (hoteli) »Komet«, radionica za popravak televizijskih aparata »Forum«, časopis, arhitektonski biro. Navodnike ne treba pisati kad je u tekstu veliko slovo dovoljan znak o čem je riječ:
To sam pročitao u novom Forumu. U današnjem Vjesniku iznenadila me jedna vijest. - U Jeziku sam našao zanimljiv članak o velikom i malom slovu vlastitih imena u množini. Tako na samim ustanovama piše DUBROVNIK, ESPLANADE, GORICA ... jer je zbog samoga mjesta gdje se natpis nalazi, jasno što označuje, pogotovu kad piše Hotel Jadran, KINO Grič.
102
Kad je među navodnicima potpuna rečenica, onda se rečenični znakovi stavljaju ispred drugoga navodnika: »Čemu bih se mogao naučiti od sitnoga mrava?« »Koječemu, jer su mravi razumniji od ljudi!« »U čemu je taj njihov razum?« Salamun se nasmije i reče: »U čemu? Već u tome što nemaju kralja!« Kad je među navodnicima dio rečenice, onda se rečenični znakovi stavljaju iza drugoga navodnika: I tako nisam vidio kako se "prosi". Tko još vjeruje u "vrzino kolo"? To je dakle taj čuveni" liječnik"! Kad se rečenica među navodnicima prekida umetkom, zarez se stavlja iza drugoga navodnika ako sama rečenica na tom mjestu nema rečeničnoga znaka; ako ga ima, zarez se piše ispred drugoga navodnika: »Bili smo«, reče Ivan, »kod njega na ručku.« »Gospodine,« kaže čovuljak mome ocu, »kupite štogod!« (Prema: »Gospodine, kupite štogodf<
Polunavodnici 247
Polunavodnici se ujezikoslovnim djelima upotrebljavaju kad se želi označiti znakoje riječi, ali se tada i prvi polunavodnik piše gore. Primjere V. u § 28. i 168. Polunavodnici se mogu upotrebljavati i u drugim strukama kad se želi označiti da se riječ ili koja sintagma ne upotrebljava u svom općem značenju, nego u posebnome, a navodnici bi bili prejaka oznaka, a kosa slova s kojih razloga neprikladna: U našem primjeru ,životinja' imamo pojam koji je u ovome kontekstu jednoznačan ... - Kontrahiranje analognih pojmova dobilo je naziv ,expressior conceptio eiusdem realitatis' - ,sve potpunije poimanje iste stvarnosti'. O uporabi polunavodnika umjesto navodnika V. § 275.
čenje
103
_ Jedina moja mati (mučenica vječna!) reče da joj je milije da gudim nego da se na krov penjem ... Zarez se stavlja samo iza drugoga dijela zagrade: »Marice (tako se ona zvala), Marice, hoćeš li biti moja?« - Već pune dvije godine nosi revolver u džepu (dvadeset i jedan franak je dao za njega), a ništa~ _ Ali da imaš samo toliko stida (stari je lijevom rukom zadro noktom o zub l kvrcnuo glasno), ti bi se ipak zamislio nad tim svim malo! Ako se u zagradama nalazi čitava rečenica, svi =akovi koji pripadaju toj rečenici dolaze u zagrade, v. prvi primjer u § 249.
Zagrade 248
Zagrade kao razgodak jače odjeljuju od ostaloga teksta jedan dio ili koju rečenicu kao manje važnu, kojom se što dodaje ili tumači. Ima više vrsta zagrada: oble ( ), kose I l, uglate [ ] ivitičaste { }. U beletrističkim tekstovima upotrebljavaju se samo oble zagrade, a u stručnim tekstovima i druge kako je uobičajeno u tim strukama. Zagrade, kao i navodnici, sastoje se od dvaju dijelova: prvoga, otvorena zagrada ( , i drugoga, zatvorena zagrada ).
249
U zagrade se stavljaju riječi i rečenice koje služe za dopunjavanje i objašnjavanje, koje pripadaju drugome sloju teksta i sl.:
Nekog jutra dođe sestra Marica posteljici mojoj te mi tajanstveno šapće: "Vlade, otac su prišli!" (U kući smo čakavski govorili.) Zvonce na vratima (postavljeno da zvoni za odbjeglim pijancem) uslužno najavi Melkiorov ulazak. Onje (u njihovim predodžbama) došljak ... A i ovu našu čistu, bijelu sestru ... Aciku (doista, ime je za kihanje, usput pomisli) i nju samja pokušao da zagrlim i poljubim... ' U dramskome tekstu u zagrade se stavljaju didaskalije i obično se pišu kosim slovima: PETAR (Digne štap.): Napolje! DUNJA (Izlazi.): Idem već - idem. (Ode.) Ako se tekst didaskalija nakon o=ačene osobe smisaono povezuje s njom, tada može početi malim početnim slovom i piše se bez točke na kraju: PETAR (digne štap): Napolje! DUNJA (izlazi): Idem već - idem. (Ode.) Zagrade se upotrebljavaju u tekstovima u kojima nema bilježaka pa se u njih stavlja ono što bi inače došlo u bilješke. 250
Ako bi u zagradama trebale doći zagrade, tada se stavljaju uglate zagrade, pogotovu kad se u navodu umeće piščev tekst. No zagrade u zagradama predmet su stručnih tekstova, a to se rješava prema potrebama pojedinih struka. Sa zagradama ne valja pretjerivati. Ako već treba nešto označiti kao umetnuto, naknadno dodano, može se i zarezima: Umjesto: Stari je Kavran Uoš uvijek preko glave u vinu) opet zaboravio sinovljev glas ... , bolje bi bilo: Stari je Kavran, još uvijek preko glave u vinu, opet zaboravio sinovljev glas ...
25;
Rečenični znakovi koji pripadaju zagrađenomu dijelu stavljaju se u zagrade, a ostali izvan njih, kao što pokazuju primjeri:
Ležim u kolijevci, a to svjetlo (sunčani odsjev od kakova stakla, što li?) titra na cijelom stropu. - U svojem »Lišću« (u crtici »Što sam mislio umirući?«) spominjem kako su mi u smrtnoj borbi svi grijesi i sve opačine mlađanog mojeg života bile pred očima. 104
Tipovi slova kao razgodci 252
Katkada posebni tipovi slova ili način njihova pisanja služe za različite sintaktičke potrebe, za označivanje rečeničnoga naglaska ili isticanja pojedinih dijelova, a katkada i cijele rečenice. Neki se pisci za to služe razmaknutim slovima: To sam ja tebi, tetko moja, nekad vjerovao, a sada znadem da su ljudi u b l iz i n i manji! »A što si izvjesio crni barjak?«
»Vrati se! - - Čekamo te!« Ne čekajte! ... Ja na ovo svoje s igurn o, a vi u surovi svijet, makar to značilo i slobodu! Ognjište! Svoje ognjište. U svojoj pećini. Svoju vatru. ... upitao me pogledom dakle je ipak doktor?!, ali nije dospio zaustiti,jer je domaćin već odškrinuo. Neno se zakvačio baš za ono moje spomenik, kao tobože - gle ti njega! Spomenik! Ništa manje! 253
Drugi se pisci za istu svrhu služe kosim slovima:
To je njihov svijet, ta dva dugmića ... Težimo za ma kakvim oslobođenjem. Vi to ne znate, gospodine Melkiore, niste bili oženjeni, ja jesam. Mi jedino znamo da moramo nositi i donijeti pa nam nije dosadno. Iznimno se za isticanje kojega rečeničnoga dijela ili cijele rečenice upotrebljavaju velika slova: - Kroz svu ... onakvu ... jaku maglu ... smo izašli ... ste vicljeli ... lijepo isplovili ... i prošli, a sad ovclje, na toj vidljivosti ... na svjetlu na otvorenom ... BRODOLOM! - Ne kažem za našeg Barbu, a, ne, on će se već znati POSTAVITI! Bez posebnih razloga nije dobro za isticanje, pogotovu za rečenični naglasak, upotrebljavati velika ili podebljana slova. 105
Nadrečenični
znakovi
Za označivanje odlomaka, većih cjelina i poglavlja u pisanome tekstu služi uvučen redak, paragraf (§), zvjezdica (*), nekoliko zvjezdica, arapske i rimske brojke rjeđe red crtica ili točkica. '
254
Primjeri za prvi način pisanja nalaze se u svakoj knjizi, a ostali bi tražili velik pa se ?vdje.n~ mogu navesti. Zvjezdicomje u ovom priručniku nekoliko puta oznaceno da Je daljnjI tekst drugoga značenja ili da je primjer drugoga pisca.
prost~r
r !(
Opći
I 256
Pisanje bez razgodaka . Sl~žeći se pjesničkom slobodom, suvremeni pjesnici katkada pišu pjesme bez IkakVIh razgodaka, a katkada i prozu kao izraz tijeka svijesti. Dakako, gdjegdje takav tekst zbog toga što nema razgodaka, može biti dvoznačan, ali su dvoznačnosti u pjesničkome jeziku dopuštene.
255
PRAVOPISNI I POSEBNI ZNAKOVI
I
dio
Osim razgodaka u pisanju se služimo i drugim znakovima koje nazivamo pravopisnim znakovima i nekim posebnim znakovima. Oni služe da se označi kako napisano treba čitati ili imaju druge službe u pisanome tekstu. Najvažniji su među njima naglasak, dužina i genitivni znak jer se s pomoću njih razlikuju gramatička ili semantička značenja i po tome idu u istu kategoriju kao i slova. Razlikuju se od slova po tome što se u pisanome tekstu bilježe samo onda kada o njima ovisi značenje, tj. kad bi bez njih različite riječi ili oblici bili istopisnice. U tome je smislu važna i točka, jer i ona ima razlikovno značenje. Pravopisni su znakovi: brojke (1, 5,21), crtica (-), duljina C--), dvotočje (:), genitivni znak (A), izostavnik ('), kosa crtica (I), križić (+, t, x), kružić (0), navodnici i polunavodnici (" ", » «, , '), okomita crta (I), strjelica (~), naglasci (II, l, n, l), paragraf (§), spojnica (-), tilda (-), točka (.), upitnik (?), uskličnik (!), zagrade ( ), zarez (,), znak jednakosti (=), znak nejednakosti (iĆ), znak ponavljanja ("), znak upućivanja (> , <), zvjezdica (*). Jedni su pravopisni znakovi ujedno i razgodci. Razlika je među njima što razgodci služe za rastavljanje teksta na rečenice i rečenične dijelove, a pravopisni znakovi daju napisanomu druga značenja.
Naglasci, duljina i genitivni znak 257
106
:,
,I :1 ;"
i
1,." 1iI
II
I
Hrvatski književni jezik ima četiri naglaska, dva kratka i dva duga. Obilježuju se znakovima: kratkosilazni luk, top, s!ama, pjevati voda, žima, dobrota, zapjevati kratkouzlazni dan, luk, pravda, pamtiti dugosilazni dugouzlazni klupa, dobitak, iseljeništvo, zavidan. Naglasci se u pisanome tekstu upotrebljavaju kad se bez njih ne bi znalo što je napisano jer oni kod istopisnica imaju razlikovnu službu. U hrvatskome jeziku ima mnogo istopisnica, riječi i oblika koji se jednako pišu, a razlikuju se samo naglaskom: vuci (vukovi) - vuci (imperativ od vući) pura (tuka) - pura (žganci) pust (netkano sukno) - pust (prazan, nenaseljen). Da bi se mogla pročitati i razumjeti rečenica Skini to s vrata!, mora biti označena naglascima: Skini to s vrata! Na vratu je to što treba skinuti. Skini to s vrata! Na vratima je to što treba skinuti. 107
I ,
I
r Rečenica: Zvao vas tatom može se dvostruko razumjeti, prema izgovoru tatom (ocem), tdtom (lopovom).
naroda (jednoga) =1= naroda (više njih), djela (jednoga) =1= djela (više njih), zvana (jednoga) =1= zvona (više njih), imena (jednoga) =1= imena (više njih);
Prema tome kad značenje zavisi samo od naglaska, potrebno ga je u takvom tekstu obilježiti. Istopisnice
često
pripadaju istoj vrsti riječi, ali mogu i različitima.
Naglasak se stavlja i kad je iz surječja jasno o kojem je značenju riječ, ali je za to potrebno razmišljanje pa bilježenje naglaska olakšava čitanje i razumijevanje: ... osjećala se dovoljno jaka da ravna tom ludom vatrom i da je nadmoćno zamara i kroti. (Desnica) - Svoju djecu pitaj žučju i moždinom / Zmajevih kostiju. (Nazor) Značenje je 'hrani', za razliku od pitaj 'postavi pitanje'. - ... on se uznojio motajući, svladavajući trešnju i uzbuđenje. (S. Novak) Oprjekaje trešnja 'proljetna voćka'.
25S
Naglasak se stavlja kad pisac želi reći da upotrebljava naglašeni oblik koji je istopisnica s nenaglašenim: 0, niste nds uvrijedili. =1= 0, niste nas uvrijedili. Nisam vds pitao. =1= Nisam vas pitao. Naglasak se obilježava i kad pisac želi da se riječ izgovori na određeni način radi ritma ili autentična izgovora.
°sve
će postati
trulež. I crvotočina. (Tadijanović, da čitatelj ne pročita drugu - Ležati nijem, nepomičan, ko kip ... (Cesarić, Tiha bolest, da izbjegne drugu običnije: nepomičan.) - Imamo jednu poruku za gospođu Marijetu. - Što je Mara? - Ko je doli? Be-atrrriksssl (Desnica) Naglasne oprjeke općih imenica prema vlastitima kao bara =1= Bara, luka =1= Luka, pero =1= Pero, zora =1= Z6ra ... u pismu nije potrebno obilježavati naglaskom jer je veliko slovo dovoljno razlikovno. mogućnost: crvotočina.)
261
Duljina. Nenaglašeni slogovi mogu biti dugi i kratki. Dugi naglašeni slogovi u pismu se označuju duljinom. Duljina je vodoravna crtica koja se stavlja izriad slova koja označuju otvomike da se označi dug slog. Upotrebljava se u pisanom tekstu kad je jedna riječ, rečenica ili dio teksta označen naglascima:
259
NA NOVU PLOVIDBU Vedri se nebo. Sunce se rdđa. Plovi iz luke jedna ldđa, Jedna što dugo stajaše u doku, sva izbijena, s ranama na boku. More ka mati vuče je na krilo. Ljuljaje, šapće: Ništa nije bilo. D.
1. u gen. nm. imenica m. i s. roda a-sklonidbe i i-sklonidbe:
108
=1=
dukata (više njih),jelena (jednoga)
III
il
Brojke
Cesarić
ma:
dukata (jednoga)
!II
II
Često o duljinama ovisi značenje jer je duljina razlikovna u cijelim kategorija-
260
kasti (jedne) =1= kosti (više njih), niti (jedne) =1= niti (više njih), stvdri (jedne) =1= stvari (više njih)... , 2. instr. jd. imenica m. i s. r. suprugom (mužem) =1= s!'prugom (ženom)Z Ivanom (instr. od Ivan) =1= ivanom (instr. od Ivana, žena), Zeljkom (instr. od Zeljko) =1= Željkom (instr. od Željka, žena) 3. prezent i imperativ 2. os. jd. glagola IV. vrste i V. vrste, -im: misli =1= mi'sli!, nasi =1= nosil,pldti =1= plati!, bježi =1= bježi! 4. između neodređenih i određenih pridjeva: (jedna) zelena =1= (ta) zelena, (jedna) blĆlŽena =1= (ta) blažena, (jedna) hrabra =1= (ta) hrdbra 5. pridjev od priloga:junački (prid.) =1=junački (pril.),frimcuski (prid.) =1= francuski (pril.), hrvatski (prid.) =1= hrvatski (pril.) ... Ima i drugih razlika kao oblast 'područje' - oblast 'okruglast', dovesti 'kolima dopremiti' =1= dovesti 'dovršiti vezenjem', žžca 'kovinska nit' =1= žica 'napasno tražI' kuka 'klin' =1= kuka 'glasa se kuku, kuku, jadikuje'... Za oznaku takve razlikovnosti nije uobičajeno da se u pismu stavlja sama du~jina, obično se stavlja s naglaskom osim kad je posrijedi genitiv množine. ~ko na nJ~mu treba označiti samu duljinu, tada se stavlja poseban znak koji se nazIva gemtJvm znak. Genitivni znak. Genitivni je znak slomljen luk (A). Njime se označuje genitiv nmožine koji je glasovno jednak genitivn jednine, (jednog) je~ena ~ (mnogo) jelena, jer bi često u pisanome tekstu mogla ~a:,tati sum~ya Je. ~I taj oblik genitiv nmožine: Ni ponosnijeh zvona sa zvonzka ... (I. Mazurame ) _ ... laćaju se konopa i potežu. (Nazor) - Oduvijek ima tajnih veza / Između pjesnika i breza. (Cesarić) Kad je iz samoga oblika ili drugih riječi potpuno j~sno da je po~rij~di geniti~ množine, tada se genitivni znak ne stavlja iako to nekI pISCI rade: kr/canje galebova (gen. jd. nema -ov-) - bez zvijezda (gen. jd. nije jednak genitivu mn., bez zv.u~zde) _ sipi sa visina (genitiv jd. s visine), ... stavlja se ispo~ rije~i koje se ~on.avl;aju .(t~ odnosna rečenica pokazuje da je riječ o genitivu mn., u Jedmm bl ta recemca glaSIla. ... stavlja se ispod riječi koja se ponavlja). Kratak se slog ni u naglašenome tekstu ničim ne označuje, osim iznimno, npr. u dijalektološkim radovima.
=1=
jelena (više njih),
262
Brojevi se mogu ispisivati i brojkama, pogotovu veći. U mnogim se stru~ama, posebno u matematici, brojevi ispisuju samo brojkama. Ima do~umen~ta ~ k~~I~a se traži da se brojevi ispisuju i brojkama i riječima. Kako se brOJeVI ISPISUJU f1Jeclma, navedeno je u poglavlju Brojeva (§ 133. - 135.). 109
II il ,I
I {I
1··.1
I
1
.J
U navođenju brojaka od do one se ne skraćuju, nego se ispisuju sve: Ti su događaji opisani na str. 533. - 539., a ne piše se: na str. 533. - 9 ni 533./39. Tako se skraćeno pišu samo kalendarske godine: školska godina 1947.148., proračun za godinu 2004./05. Oznake za bilješke u tekstu označuju se povišenom brojkom bez točke: U novije vrijeme imamo i obrada hrvatskih dijalekata u SADY 33
Crtica katkada služi kao znak za ponavljanje: izlaz - četverepola - dimnog kanala - iz reaktora --pojačala
Rudolf Filipović: Hrvatski dijalekti u kontaktu s engleskim jezikom na području SAD, Hrvatski
- - - međufrekvencije. U matematici među brojkama crtica s razmacima označuje 'manje' (minus) 35 -5 = 30.
dijalektološki Zbornik, sv. 5, Zagreb, 1981., str. 33. - 37.
Oznaka za bilješku stavlja se iza ostalih znakova (točke, zareza, ako posebni razlozi ne traže da bude drukčije. Bilješke se označuju i zvjezdicom, ili v. § 290. Povišena brojka označuje i izdanje neke knjige, ali se tada piše ispred godine izdanja: Brozov pravopis izašao je u dva izdanja: 11892., 21893., a Broz-Boranićev u četiri: 31904.,41906.,51911.,61916.
Dvotočje 266
Brojevi se obično ispisuju arapskim brojkama, ali se mogu ispisivati irimskima. Njihova je upotreba ograničena uglavnom na redne brojeve: llI. realna gimnazija, išao je u IV. razred V. muške gimnazije, Akademijin rječnik, knj. XX; Poglavlje VIII., stanuje u Gundulićevoj 4011II., kao što je rečeno za upotrebu kose crte.
263
s razmacima upotrebljava se između brojeva kao znak odnosa i čita se obično prema: . , Zemljovid je izrađen u razmjeru l : 100 000 qedan prema sto t1~~~a), Zemljovidi su izrađeni u mjerilu l : 2 000 000 (Jedan prema dva mIlIJuna). Hrvatskaje odigrala nogometnu utakmicu s Brazilom l: l. Radi bolje preglednosti s obje strane dvotočja pišu se razmaci. Dvotočje u matematici služi kao znak dijeljenja: 16: 2 = 8. DvotocJe se upotrebljava i kao razgodak, v. 224. - 226. v.
Oznaka za pape i vladare piše se rimskim brojkama: Henrik IV., Karlo V. Mudri, Katarina 11. Velika, Grgur VII., Ivan Pavao II., Benedikt XVI. Rimskim se brojkama piše broj mjeseca u navođenju nadnevka: Akademik Ljudevit Jonke rođenje u Karlovcu 29. VII. 1907., a umro u Zagrebu 15. III. 1979. Rimskim se brojkama ispisuju brojevi kad se želi naglasiti tradicija, kad ima više podjela i sl.: Godine Gospodnje MCMLXVI.
Dvotočje
•
Izostavnik 267
Izostavnik (apostrof) piše se umjesto izostavljenoga jednoga ili nekoliko slov~ i~i jednoga sloga: Je l' vrijedi? Ne dolaz'te! Jeste li vid'li~ l k?l'ko sad moram platiti? Stan'te čas! Ne mo'š. (Ne možeš.) 'đenja! 'Đenja! (DovIđenJa!) Izostavnik se ne piše kad se izostavlja završno -i u infinitivu: ~apisat ~u, ~p~aslt ga, izać, poć, u participu prezenta liječeć, privu~, rasjeć, u vezm~.lma ~l, l~, mt I ~a-. vršno u u veznicima izmeđ, međ, mjesto otvormka nastalo~a s~zIIJ?-anJem. U nocm sat 1 Ušo je ko tat ... (Matoš, Mora), miso (misa~), iza. vezm~a I pnloga ko « kao), prek'sutra (prekosutra), kad se izostave prve dVIJe broJk~ ~odme: 29. XI. 05. - ... ne pita tko je 91. pobio Hrvate u Lovincu ... ? (Ne treba pIsatI 05.) . , . Izostavnik se osobito često upotrebljavao na prijelomu 19.120. stolJec~ kadJe uvedeno pisanje -ije, a pisci su htjeli označiti jednosložan izgovor dvoglasmka: Rječnik! - Al r'ječ nije leptir što je pao Zoologu kakvom u mrežu, pa dvije Probole ga igle e da raspet gnjije UV'jekjednak, on što živ sveđ drukče sjao. V.
Crtica Crtica je znak koji označuje odnos, udaljenost između dviju ili više jedinica. Piše se umjesto veze od - do, npr.: Uredovno vrijeme 9 - 12 i 14 -16 sati. Upisi su 10. _ 30. rujna. Udaljenost Zagreb - Slavonski Brod iznosi 195 km. Prvi dio toga rječnika obuhvaća slova A - o.
264
U takvu slučaju ne treba ispred prvoga člana upotrijebiti prijedlog od: Upisi su od 10. - 30. rujna. Ako se upotrebljava, onda crticu treba zamijeniti prijedlogom do: Upisi su od 10. do 30 rujna. U športu između protivnika u borbi ili utakmici; u takvu slučaju ima značenje 'između' ili 'protiv': Utakmica Dinamo - Hajduk.
Budući da mnogi pisaći strojevi i računala imaju samo jedan znak za crticu i
spojnicu tada se upotreba tih znakova razlikuje tako da se s obje strane crtice ostavlja razmak, a spojnica se piše bez razmaka. Crtica se upotrebljava u označivanju temperature kad se želi označiti da je ispod ništice. Jučer je bilo -5 0c.
265
110
V. Nazor, Riječi
... Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio 1 bježat moram sv 'jet; U v'jencu mojih sanja već je sve pogazio, Al ovaj nije cv'jet.
s. S. Kranjčević, Moj dom 111
Križić nejednakih krakova služi za oznaku čije smrti i stavlja se ispred godine: Petar Grgec (t 1937.). Obično se upotrebljava u paru sa zvjezdicom koja označuje godinu rođenja: Ivan Gundulić (*1589. t 1638). Uobičajeno je da se godine rođenja i smrti navode s crticom: Ivan Gundulić (1589. -1638.) osim što je bio pisac, obavljao je i razne upravne i druge službe. Križić nejednakih krakova može služiti i umjesto umrli, pokojni: Petar, sin t Marka. Križić kosih krakova (x) naziva se i mnoŽili križić jer se najčešće rabi u matematici kao znak množenja: 5 x 2 = 10. Rabi se i za oznake veličine prostorija formata i sl.: Stan se sastoji od jedne sobe 4 x5, sobice 3x2 i kuhinje. - Papir A4 veličine je 21x29,7 cm. - Molitvenici se obično izdaju u džepnome formatu 8x12 ili lOx15. U množenju se množni križić piše s razmacima, a u oznaci veličine, formata i sl. bez razmaka.
Kosa crtica Kosa crtica kao pravopisni znak ima u pisanju nekoliko službi: a) označuje susjedna razdoblja: školske godine 1972.173. b) u ispisivanju broja kuće i kata, broja časopisa i godine: Stanuju u Gundulićevoj ulici 6/11 (broj šest, drugi kat). Članakje objavljen u Filologiji 3/1962. (broj tri, godine 1962.). - Zakon o mjernim jedinicama objavljen je u NN 58/93., (u Narodnim novinama, broj 58, godine 1993.). c) između oznaka za mjere: tlak od 3 kg/cm2 (tri kilograma na kvadratni centimetar). - Brzina zvukaje od 333 mis ili 1 200 km/h (333 metra u sekundi, na sekundu, 1 200 kilometara na sat) d) u jezikoslovnim djelima dviju jedinica koje imaju sinonimnu upotrebu; berba/berba, borba/bOrba, s/sa, kika ... e) u dokumentima gdje treba upisati ime određene osobe za koju se ne zna kojega je spola ili kad se želi naglasiti ravnopravnost spolova: športaš/ica, voditelj/ica kandidatIkinja ... Ako dometak traži promjenu osnove, onda treba ispisati cijelu drugu imenicu: liječnik/liječnica, učenik/učenica, zamjenik/zamjenica ...
268
Kružić 271
f) na kraju stiha kad se stihovi navode u vodoravnome nizu: Srce je moje
269
umorno / I žudi tihi počinak / U sjeni mirnih stabala / Na ulazu u Beskrajnost. (D. Tadijanović, Žudnja srca) To znači da su u izvorniku ti stihovi napisani ovako: Srce je moje umorno 1 žudi tihi počinak U sjeni mirnih stabala Na ulazu u Beskrajnost. Kosa crtica u tekstu može služiti kao znak razlomka: 1/3, 1/8, 3/5 (jedna trećina, jedna osmina, tri petine), umjesto vodoravne crte u matematici'!' , .!., ~. 3
8
Kružić se upotrebljava za oznaku toplinskoga i kutnoga stupnja, oba puta povišeno, ali kad označuje toplinski stupanj, tada je priljubljen uz slovo, a kad označuje kutni stupanj, tada uz brojku -5 °C, kut od 90°. Planinski dijelovi Hrvatske imaju srednju srpanjsku temperaturu od 10 °C do 18 0c. - Koordinate su Hrvatske 42°23' do 46°33' sjeverne širine i 13°30' -19°27' istočne dužine.
Navodnici i polunavodnici 272
Navodnici se upotrebljavaju kad se što navodi upravo onako kako je izgovoreno ili napisano. Raspravljajući o Matoševoj prozi, Antun Barac kaže: "Pisati hrvatskim jezikom ne znači prema tome samo upotrebljavati i hrvatske riječi i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dođe do izraza ritam hrvatskogjezika i sve one njegove značajke, kakvih nema ni ujednome drugom jeziku."
273
U navođenju pisanoga teksta u načelu se ne smije ništa mijenjati pa se prepisuju čak i tiskarske pogrješke. (U navedenome Barčevu tekstu nije ništa mijenjano, pa ni zarezi iako bi se oni po pravilima u ovom pravopisu pisali drukčije.) Ako je koji dio previše, može se izostaviti, ali to mjesto treba označiti trotočjem (v. primjer u § 172.), tiskarska se pogrješka označuje uskličnikom (v. § 283.), a ako se što ističe posebnim tipom slova valja reći u napomeni (obično: isticanja moja). Nije dobro ni mijenjati navodnike u polunavodnike (v. § 275.). Ako se tekst navodi u popularnije svrhe, može se prilagoditi pravopis, ispraviti tiskarska pogrješka, ali se ni tada ne smije ništa mijenjati što bitno utječe na sam tekst.
5
U nekim surječjima označuje dio neke cjeline: Loto 7/39, 6/45, što znači sedam brojeva od 39, šest od 45. Slično značenje ima u televizijskim programima: 9/11 znači devetu emisiju neke nizanke od jedanaest koliko ih ima ukupno.
Veličina
Križić Križića ima više vrsta: križić s jednakim krakovima (+), križić s nejednakim krakovima (t), križić s kosim krakovima (x). Križić s jednakim krakovima (+) naziva se i znak više (plus) jer se najčešće rabi u matematici u zbrajanju i znači 'više, i': 7 + 5 = 12. Izvan matematike rijetko se upotrebljava II drugim prilikama: Pravilni sonet sastoji se od četiri kitice u 16 stihova (4 + 4 + 3 + 3), u bibliografskim podatcima: Knjiga ima 325 str. + 3 str. pogovora.
270
112
I
l
malenih, Zagreb, 1947., str. 134.
113
Imena poduzeća, ustanova, gospodarskih objekata, organizacija, raznih projekata, pothvata, imena prometala, novina, časopisa i dr., pišu se bez navodnika kad je jasno da su imena: Astra, Ferimport, Generalturist, Ingra, Iris, Kerametal, Unikonzum, Varteks, Zagrebačka banka, Gradska štedionica, Večernji list, Vjesnik, Jezik ... Budući da navodni znakovi utječu na vizualnu sliku napisanoga, u novije se vrijeme naslovi često pišu kosim slovima. Nije stoga potrebno upotrebljavati i navodnike i kosa slova kao u primjeru: Matoš nije bez razloga nazvao svoju knjigu »Pečalba« mjesto »Nadnica«. Kad škole i druge ustanove iz počasti uzimaju u svoj naziv osobno ime i prezime, navodnici se ne pišu ako je to ime i prezime u genitivu: Osnovna škola Petra Preradovića, Gimnazija Silvija Strahimira Kranjčevića, Pjevačko društvo Vatroslava Lisinskoga ... Ako je ime i prezime u nominativu, tada se vlastita imena stavljaju u navodnike: Osnovna škola "Petar Preradović", Gimnazija »Silvije Strahimir Kranjčević«, Pjevačko društvo »Vatroslav Lisinski« ... Ako nema posebnih razloga, bolje je odabrati prvi način.
274
275
Paragraf Novi odlomak kojega teksta ili novi članak kojega zakona naziva se paragrafom, a obilježava se posebnim znakom §. Kad se on piše, uz njega se ne stavlja točka niti sa spojnicom dodaje nastavak, dakle u § 6. i u § 12. Ako bi bilo nedovoljno jasno na koji se oblik misli, može se staviti nastavak: Već je §-om 6. određeno ... , ali je tada bolje ispisati slovima. Već je paragrafom 6. određeno ... Dvostruki znak (§§)
članak
114
zvati i obilježavati paragrafom.
Spojnica 278
Kad se u rečenici koja se navodi s navodnicima, nađu riječi koje su već označene navodnicima ili bi ih prema pravilima trebalo tako označiti, onda su se dosad umjesto njih stavljali polunavodnici: "Hrvatski su književnici već u počecima preporodnog rada osjetili izražajnu snagu našegajezika. Mihanovićje u svojoj ,Reči domovini' ispravno tvrdio, da u nas ima izraza, koji se ne dadu prenijeti ni u kakav strani jezik. Draškovićje svoju ,Disertaciju' započeo pisati s ponosnom tvrdnjom, kako mi imamo jezik, kojim se može izreći sve, što čovjek osjeća i misli." (A. Barac, Veličina malenih, str. 146. U izvorniku stoji: »Reči domovini«, »Disertaciju«. Inače nije ništa drugo mijenjano, pa ni zarez.) Budući da promjena navodnika u polunavodnike mijenja točnost navoda i da bi zbog toga katkada moglo doći i do nesporazuma, bolje je ostaviti navodnike kako je u izvorniku, a na početku i kraju cijeloga navoda staviti drugu vrstu navodnika, tj. ako su u izvorniku uporabljeni navodnici" ", onda cjelinu navoda treba označiti drugim navodnicima» «, i obratno ili posebnim tipom slova. Primjer v. u § 227.
Okomita crtica označuje kutne minute, a okomita dvocrtica sekunde. Piše se podignuto uz brojku: kut od 90'40". Iz praktičnih razloga tako se u televizijskim programima označuje trajanje filma: Životinjska kamera: Opstanak pod nadzorom (49'36',) - Nikola Tesla, dramska serija (67') Legendarni Tomstone, američki film (124'03''), ali nije dobro miješati oznake za kutne i vremenske jedinice jer se vremenske minute označuju sa min, a sekunde sa s, a uz to su u televizijskim programima tri sekunde nevažne na 124 minute.
množinu: §§ 3., 7., 9. -ll.
Umjesto naziva paragraf rabe se i nazivi članak i točka. Budući da se naziv točka rabi kao naziv za jedan razgodak i pravopisni znak, bolje je novi odlomak ili novi
Spojnicom se označuje rastavljanje riječi na slogove: do-mo-vi-na, dvo-stru-ki, pam-ti-ti ... ; kad se iz kojih razloga želi pokazati od kojih se glasova sastoji koja riječ: p-j-e-s-m-a, s-r-n-a, k-o-p-a-t-i...; u odjeljivanju nastavka od osnove: klup-a, klup-e, klup-i ... ; u odjeljivanju dometka od osnove: kop-ač, prijatelj-ica, hu-kati ... , kad se navodi sam dometak: Valja razlikovati dometke -(aje i -ac, -(ajk i -ak. Spojnica je pravopisni znak koji se upotrebljava kad se prvi dio riječi piše brojem: 75-godišnjica (ali 75. obljetnica) ili uz broj doda nastavak ili
ll-člansko povjerenstvo,
dometak, npr. 20-ih godina prošloga stoljeća, 30-ak potpuno sačuvanih staklenih urni. Nastavke rednih brojeva ne treba pisati sa spojnicom jer je točka dovoljan znak za redni broj, npr. svakog 20. u mjesecu, a ne 20-og, osim ako ne bi bilo jasno da je riječ o rednome broju, kad bi on npr. došao na kraju rečenice. Kad se sklanjaju kratice pisane velikim slovima između kratice i nastavka stavlja se spojnica, v. § 161. Spojnica je pravopisni znak koji se piše u polusloženicama (v. § 117., 125.) i u rastavljanju riječi na kraju retka (v. § 149.).
Okomita crtica 276
znači
Strjelica 279
Strjelicom se katkada ujezikoslovnim djelima upućuje na normativno bolji, preporučljiviji
oblik:
ćutke ~
šutke;
ćuza ~
zatvor, uze ...
moreplovac ~ pomorac, mornar.
115
II,
Uskličnik
Tilda 280
Tilda (valovita crtica) ujezikoslovnim, leksikonskim ili enciklopedijskim djelima katkada znači da se prethodna riječ ili njezin dio ponavlja, npr.: hrvatski prid. koji se odnosi na Hrvate i Hrvatsku, ~ narod, ~ osjećaj, ~ običaji napast:
doći
u ~, dovesti u
~,
ne uvedi nas u ~, pušenje je
~,
-
283
on je prava ~
tele-: ~fon, ~graf, ~kamera, ~komunikacija, ~objektiv ... , znači telefon, telegraf, telekamera, telekomunikacija, teleobjektiv ... Tilda u dijalektološkim djelima označuje peti hrvatski naglasak, tzv. akut (vodi!).
Točka 281
Točka
se bilježi iza rednih brojeva jer napisana iza brojke znači da brojku treba kao redni broj: 9. = deveti, za razliku od 9 što treba čitati kao devet. Tako pišemo: 2. četa (druga četa), 3. razred (treći razred), 2. svjetski rat (Drugi svjetski rat), XX stoljeće (dvadeseto stoljeće), za razliku od glavnih brojeva koji se brojkama pišu bez točke: 15 godina (petnaest godina), 32 čamca (trideset dva čamca), 165 stanovnika (sto šezdeset pet stanovnika). Budući da točka iza brojke ima razlikovnu ulogu, treba ju pisati bez obzira dolazi li iza nje koji drugi razgodak ili pravopisni znak: na str. 17., 9., 14. i 17., u 5. - 8. poglavlju, August Šenoa (1838. - 1881.) i bez obzira pišu li se brojevi arapskim ili rimskim brojkama. Rijetko se kad točka iza rednih brojeva ne piše: Točka se ne piše u oznaci brojeva biblijskih navoda: 1 Kor 15, 12 (prva poslanica Korinćanima, glava petnaesta, redak dvanaesti). Iza rednoga se broja ne mora pisati u bibliografiji gdje je jasno da je posrijedi redni broj. Točka kao pravopisni znak služi za oznaku kratica, iza jednih se piše, a iza drugih ne piše, a pravila o tome nalaze se u poglavljima Kratice i Znakovi i oznake.
Zagrade
čitati
, I
Točka
!
se u matematici katkada upotrebljava kao znak množenja, a stavlja se u visini polovice retka 5 . 2 = 10.
i
Običnije
se u toj službi upotrebljava množni
križić.
Upitnik 282
Dio rečenice u zagradi s upitnikom ili sam upitnik u zagradi znači da je podatak ispred upitnika nesiguran, nepouzdan, nepotvrđen ili je izražena sumnja u ono što je pred takvim upitnikom: Metod se kao svjetovnjak zvao Mihajlo (?).
116
Kao pravopisni znak uskličnik se upotrebljava u zagradama, sam ili s riječima sic!, tako!, kad se želi istaknuti da je što vjerno prepisano, pogotovu ako se prenosi tiskarska pogrješka ili kad se želi upozoriti čitatelja da na to obrati posebnu pozornost: "Urednika zamijenjivaše (I) mlad spletkar. " " ... o ulasku rat (sicl) USA uopće u ono vrijeme nije bilo govora ... " " ... smatra da bi iz nastave jezika i iz udžbenika, kojima je osnovna mana što su »prepametni« (što uostalom nije samo »odlika« udžbenika izjezika), trebalo izbaciti sofisticiranu terminologiju (sicl) »veleučene« suvremene lingvistike ... " U prvome primjeru navoditelj uskličnikom upozorava da u izvornome tekstu piše zamijenjivaše umjesto ispravnoga zamjenjivaše, u drugome da nema prijedloga u, a u trećem da pisac govori protiv pretjerane upotrebe tuđica, a sam piše sofisticiranu terminologiju.
284
Zagrade se sastoje od dvaju dijelova, prvoga ili lijevoga dijela (i drugoga ili desnoga dijela). Zagrade označuju dvojak oblik nekih riječi: ljubomor(a), čađ(a), žeđ(a), ujediniv(šij. U jezičnim djelima u zagrade se stavlja nepostojano a, jer se tako razlikuje dometak s nepostojanim a, od dometka s postojanim, npr. dometak -(a)k od dometka -ak: cvrč(a)k, cvrčka: zemljak, zemljaka, pet(a)k, petka: petak, petaka. Ako bi se zagrade trebale naći u zagradama, tada se upotrebljava druga vrsta zagrada, uglate, vitičaste i slomljene, [ lo { }, < >. Osim prethodnoga pravila, one se upotrebljavaju prema pravilima pojedinih struka. Drugi dio zagrada, desni, stavlja se iza rednih brojeva u nabrajanju: 1),2), 3) ... Tako se postupa i kad se u toj službi upotrebljavaju velika ili mala slova: a), b), c), A), B), e) ... Ne valja u toj službi stavljati zajedno točku i drugi dio zagrade.
Zarez 285
Zarez služi kao desetinski znak, npr. debljine 0,5 m (pola metra), godišnja stopa inflacije 2,9 posto, 36,8 ac (38 celzija i osam desetinki). - Vrućica može biti stalna, s dnevnim razlikama manjim od l ac, i promjenjiva, s dnevnim kolebanjima od 1,5 ac. Ispred desetinskoga zareza i iza njega ne dolazi razmak. Ne valja urrtiesto desetinskoga zareza upotrebljavati točku. Zarezom se odjeljuju i milijuni, a tisuće točkom, sve bez razmaka među njima: Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika. Kako taj način nije baš pregledan, pogotovu ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati s bjelinama umjesto zareza i točke: 4 437460. Zarez se stavlja u vremenskoj oznaci između sati i minuta, npr. Sastat ćemo se u 9,35.
117
Znak upućivanja s otvorom na lijevoj strani u nekimjezikoslovnim djelima upućuje na normativno bolju, stilski neutralniju riječ ili oblik, katkada i u rječniku ovoga pravopisa: amidža > stric, moreplovčev > mornarev, pomorčev, porijeklo> podrijetlo, surutka> siro tka. U matematici znakovi upućivanja pokazuju da je što veće ili manje od naznačene veličine: 5 > 3, 7 < 9.
U surječju u kojem se upotrebljava takav način mora biti jasno da se misli na vremensku oznaku jer bi se inače moglo shvatiti kao devet cijelih i 35 stotinki. U biblijskim navodima zarez se stavlja između oznake za poglavlje i redak, npr. Lk lO, 25 (Evanđelje po Luki, deseto poglavlje, 25. redak), l Kor 13, 1-8, što znači: prva Pavlova poslanica Korinćanima, 13. poglavlje, od 1. do 8. retka.
Znakjednakosti 286
Zvjezdica
Znak jednakosti izjednačuje dva jezična oblika koji su ravnopravni ili u čemu isti: tad = tada, svečarov = svečarev, dotaći = dotaknuti. U matematici znak jednakosti označuje jednakost brojaka s njegove lijeve i desne strane: 3 + 5 = 8, 7 - 3 = 4, 6 x 2 = 12, 10: 2 = 5.
Znak nejednakosti 287
Znak nejednakosti pokazuje da dva oblika ili dvije riječi nisu ravnopravni ili u isti: snop *- snob (glasovna oprjeka), luk *- luk (naglasna oprjeka), rijeka *- Rijeka (pravopisna oprjeka). čemu
Znak ponavljanja Znak ponavljanja, koji je po obliku jednak prvome dijelu navodnika, dolazi ispod koja se ponavlja:
288
290
Katkada je u jezičnim priručnicima označena riječ koja je po čemu nepreporučljiva ili nenormativna: * dvorioc -+ dvorilac, dvorioca * đokej -+ džokej Zvjezdica služi u tekstu za oznake bilješke i piše se povišeno iznad retka u kojem se navodi: Poskakuje u sobi neke gospe Po želji lutnje razbludne. *
* Neki drže da je to aluzija na zaljubljenu ćud Eduarda IV. Ako bilježaka ima više, tada se mogu označiti s dvije ili tri zvjezdice: Udovicu * Učinio, ** blebetuše su te,
riječi
Besmisleno je da za kojega čovjeka kažemo da ima glavu, nos, oko, ruku, uho, ali ako to ipak kažemo, onda to obično znači nešto drugo: ima
on
čovjek
glavu
- pametanje on
nos
- osjeti on opasnost, dobar posao (na vrijeme)
oko
- ima dobar dar zapažanja, dobar je strijelac
ruku
- vješt je, precizan je u poslu
uho
- sve čuje, sve sazna.
Kao znak ponavljanja dolazi i crtica, v. § 265.
Znakovi upućivanja 289
U kraljevini ovoj moćne.
*
To je opet Elizabeta, koja je bila udovica nakon smrti Johna Oreya, kad je polazila za kralja Eduarda IV.
**
To nije historijski, jer je Elizabetin otac bio grof, a mati vojvotkinja i jer Jane Shore nije nikad bila plemkinja.
Običnije je da se više bilježaka označuje povišenim brojkama, v. § 262., a zvjezdicom ako je samo jedna, posebno ako se izdvaja iz niza normalnih bilježaka, ako što potječe od druge ruke, uredničke i sl. U povijesnim jezičnim priručnicima zvjezdica ispred riječi ili oblika znači da nisu potvrđeni u jezičnim spomenicima, da se samo pretpostavljaju: slast < *sladtb, krasti < *kradti, mesti < *metti.
Dva znaka upućivanja obratnoga su značenja, ali u istoj službi, označuju da riječ ili oblik do šilj ka postaje od riječi ili oblika koji stoji do otvora: Gubec> Gupca, Gupca < Gubec znači da je oblik Gupca postao od oblika Gubec. U starijim djelima ti su se znakovi zvali znakovi podrijetla i označivali su ujezikoslovnim djelima da se oblik do šiljka razvio od oblika koji stoji do otvora celb >. cijel cio; san < Sbnb, synb > sin, bježati < bežati < begeti. 118
119.
•
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •1
PRAVOPISNI RJEČNIK
:
PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJEČNIKU Pravopisni je rječnik posebna vrsta rječnika pa je radi razumijevanja njegove naravi i boljeg služenja njime potrebno znati što se u njemu nalazi ili ne nalazi i zašto. U pravopisni rječnik ne ulaze sve riječi hrvatskoga književnoga jezika, nego samo one u kojima se javljaju nedoumice kako se pravilno pišu. Prema pravopisnim pravilima i dosadašnjoj pravopisnoj tradiciji to je ovo: 1. U pravopisnome se rječniku nalaze:
al
riječi
koje u sebi sadržavaju slova za glasove Č, ć, dž, đ, h, dvoglasnik fjef (koji se piše sa ije) i na istim mjestima njegove zamjeneje-e-i bl riječi s glasomj kao i one bez njega kad su pravopisni problem cl riječi koje u svojim oblicima ili u svojoj tvorbi prema osnovnome obliku ili prema osnovnoj riječi imaju glasovne promjene zbog jednačenja po zvučnosti, mjestu tvorbe i zbog ispadanja glasova dl riječi ili oblici koji se jednako pišu, istopisnice, a razlikuju se samo naglaskom el riječi kod kojih postoji kolebanje bilježe li se kao složenice, polusloženice ili odvojeno kao dvije riječi fl riječi koje se pišu velikim početnim slovom gl tuđice u kojima postoji kolebanje pišu li se prema pisanju ili prema izgovoru u jeziku iz kojega poiječu hl proširenije kratice. Zbog ograničena opsega rječnika i njegove naravi ne mogu se unijeti sve riječi koje bi se u njemu trebale naći. Zato su riječi od a) do c) unesene u velikom izboru, a riječi od d) do h) u manjem izboru. 2. U rječniku se u načelu ne nalaze riječi koje ni u kojem smislu nisu pravopisni problem, kao što su afinitet, akcent, akcident, anarhistiea, anglist, antagonist, artist, aristokrat ... Stoga na temelju činjenice da koje riječi nema u pravopisnome rječniku, ne valja donositi zaključke o njezinoj vrijednosti ili o potpunosti ovoga rječnika. Sve što je dosad rečeno, kazuje da upravopisnome rječniku ne treba tražiti odgovore na pitanja u svezi s onim riječima i njihovim oblicima koje zbog svojega glasovnoga sastava ne ulaze u pravopisni rječnik. 3. U rječniku se nalaze riječi pojedinih struka samo u onoj mjeri u kojoj imaju šire značenje i znatno su proširene u svakidašnjoj upotrebi, a pravopisni su problem. Usko stručne riječi i kad su pravopisno zanimljive, u načelu nisu unošene u ovaj rječnik. Tako u njem nema riječi kao acijanoblepsija, leukocitopenija, miringektomija, ornitofenologija, poliadenomatoza,poliakrilbf!nzol i drugih sličnih. Njihovu pravopisnu problematiku treba rješavati u okviru pojedinih struka. 122
4. Hrvatski se pravopis određuje prema hrvatskome književnome jeziku i zato se u njemu ne nalaze dijalektizmi, folklorizmi, provincijalizmi, individualne tvorbe, zastarjelice i sl., osim iz posebnih razloga. 5. U opisu jezika vrijedi načelo: ili pravilo ili popis. Htijući pomiriti te dvije krajnosti, nastojali smo da samo neke kategorije budu u rječniku što potpunije donesene, a neke samo u određenu broju, da budu zastupani samo svi tipovi, a druge se jedinice ostvaruju analogijom, kako se u jezičnoj beskonačnosti najčešće i čini. 6. Budući da je nemoguće u pravopisni rječnik unijeti sve kratice, nastojali smo o tvorbi usavršiti pravila pojedinih tipova kratica, a ostvarenja ostaju kao odgovornost pojedinih pisaca. 7. Osobna imena i imena mjesta unosili smo u pravopisni rječnik ako su pravopisni problem. S druge strane takva imena imaju većinom zakonski određen oblik pa ne mogu imati drukčije oblike i kad bi ih pravopisno trebala imati. Jedino su unesena imena svih država svijeta jer se ona pišu kako je uobičajeno u hrvatskome jeziku i po izgovoru. 8. Teškoću zadaju, osobna imena jer se iz pomodnih razloga često nadijevaju u likovima koji nisu u skladu s hrvatskim jezikom i pravopisom. U načelu se valja držati pravila da su osobe vlasnici svojih imena, ali nisu sklonidbe. Ona se sklanjaju, koliko je to moguće, po pravilima hrvatske sklonidbe. Tako se uz uobičajeni lik ženskoga imena Lidija javlja i pomodni lik Lidia, a sklonidba treba biti kao da je u nominativu Lidija, dakle gen. Lidije, dat. Lidiji, inst. Lidijom. 9. Imena se stanovnika mjesta upotrebljavaju u načelu onako kako ih upotrebljavaju sami stanovnici mjesta bez izrazitih dijalekatnih obilježja i pravopisni rječnik može samo djelomično dati popis etnika koji su i pravopisni problem. Zbog toga je u rječniku samo Orahovčanin, ali Bjelovarac i Bjelovarčanin dok se ne ustali upotreba jednoga, kao što Vukovarac. 10. Anglizmi naviru danas u hrvatski jezik u velikome nmoštvu i postavlja se problem kako ih valja pisati, izvorno, što znači da imaju status tuđice, ili po izgovoru, što znači da su stekle status usvojenice. Unošenje u rječnik u jednome ili drugome liku značilo bi da su sastavni dio hrvatskoga književnoga jezika i kad su nepotrebne ili kad su glasovno neprihvatljive. Nema prema njima odnosa kao što je nekad postojao prema germanizmima, kad je normativni filtar bio veoma gust, tako da je većina ostala na razini razgovornoga jezika. Zato je broj anglizama i način njihova pisanja sveden na određenu mjeru, a uz njih su često dane i hrvatske zamjene kao upozorenje na još uvijek živu tradicijsku težnju da se zamijene domaćim riječima. 11. Turcizmi se u načelu u ovakvu rječniku ne mogu u potpunosti izbjeći jer upravo te riječi često imaju glasove Č, ć, dž, đ, kolebaju se u upotrebi glasa h, a ima dosta hrvatskih pisaca koji su ih upotrebljavali. Kako su one danas u hrvatskome književnome jeziku rubne riječi ili zastarjelice, one su u ovaj rječnik 123
unošene s priličnim ograničenjem. Tko ih posebno treba, a nalazi se u pravopisnoj nedoumici, potrebno je da ih potraži u drugim priručnicima. 12. Pravopis ne može rješavati upotrebu imenica sa sufiksima -lac i -telj, branilac! branitelj, molilac/molitelj, tužilac/tužitelj, prve ulaze u pravopisni rječnik zbog pojedinih padeža, molioca, moliocu, a druge samo kad imaju koji razlog kao mučitelj, oZnačitelj, i zato ulaze u manjem broju. Zbog toga ne valja donositi zaključke o jezičnoj vrijednosti jednih ili drugih. To se rješava po tvorbenim, značenjskim i upotrebnim kriterijima. 13. Imenice na -antkinja, -entkinja, -istkinja (debitantkinja, pretendentkinja, aktivistkinja) jesu pravopisni problem, a usporedne imenice na -antica, -entica, -istica (debitantica, pretendentica, aktivistica) nisu, i zato bi prve trebalo unijeti u rječnik, a druge ne bi. Budući da se u novije vrijeme prve sve više napuštaju i umjesto njih se upotrebljavaju druge, to bi unošenje u rječnik prvih stvorilo netočnu sliku i otežalo jezični razvoj, i zato nisu unesene u pravopisni rječnik. Koliko se upotrebljavaju, dovoljno je znati da se upotrebljavaju sa t, a ne bez njega. 14. U rječnik nisu uneseni ni pridjevi na -ioni jer su oni svojom glavninom izašli iz upotrebe današnjega hrvatskoga književnoga jezika, umjesto njih upotrebljavaju se pridjevi na -ijski, pa koliko treba, u rječnik su uneseni oni. Kako po abecednome redu dolaze na mjestu pridjeva sa -ioni, to zbog toga postupka ne će biti većih teškoća. Ako ih tko ipak upotrebljava ili želi upotrijebiti, valja znati da završavaju na -ioni, a ne na -ijoni. 15. U rječnik nisu uneseni ni pridjevi od imenica ž. r. koje završavaju na -čica jer bi imale -čičin (beračičin, crtačičin, češljačičin ... ), a ti se likovi u praksi ostvaruju samo iznimno (umjesto njih se obično upotrebljava genitiv posvojni) pa ukoliko se takvi pridjevi nalaze u pravopisnim priručnicima, uneseni su u njih kao normativni konstrukti.
16. Pravopis ne može razriješiti ni dvojakost između pridjeva koji se odnose na osobu i struku kojom se ona bavi, anatomski, demagoški,filozojski ... , anatomijski, demagogijski, filozofijski ... Budući da se prvi odnose na obje imenice, anatome i anatomiju, demagoge i demagogiju, filozofe i filozofiju ... , a drugi se često upotrebljavaju iz pomodnih razloga, to bi sustavno unošenje drugih poremetilo normalnu jezičnu sliku, stoga su i oni unošeni u veoma ograničenu opsegu. 17. Budući da se kemičari nisu složili u normiranju kemijskih spojeva, a to najčešće znači u tvorbi pridjeva od kemijskih počela, nego se kolebaju između triju mogućnosti: 1. da ih tvore po sustavu općega književnoga jezika, a to znači prvenstveno sufiksima -ni, -eni, -ski (željezni, srebreni, aluminijski), 2. po posebnome kemijskome sustavu u kojem imaju prednost sufiksi -ov, -ev, -in (željezov, srebrov, aluminijev), 3. po imeničkome tipu, po tipu polusl6ženica (željezo-oksid, srebro-oksid, aluminij-oksid). Budući da 3. tip za hrvatski književni jezik nije prihvatljiv, a kako nema nikakvih ni jezičnih ni stručnih (kemijskih) razloga za drugi tip, u pravopisni su rječnik pridjevi od kemijskih 124
počela uneseni po prvome tipu ako su pravopisni problem. Ako koji kemičar želi upotrebljavati pridjeve po 2. tipu u § 25. naznačeno je kako se pišu. 18. Pravopis ne može do kraja razriješiti pitanje hoće li se u tvorbi nesvršenih glagola upotrijebiti sufiks -avati ili -ivati, osvjetljavati ili osvjetljivati. Takvi su p~eri doneseni uglavnom prema jezičnoj praksi. Tko želi odabrati bolji, odabir treba napraviti prema tvorbenim pravilima. 19. Glagoli na -ći (dići, doseći, dotaći ... ), normalna su izrazna sredstva hrvatskoga književnoga jezika i zato se nalaze u pravopisnom rječniku, a njihovi parnjaci na -ti (dignuti, dosegnuti, dotaknuti ... ), samo iznimno jer nisu pravopisni problem. Koliko glagoli na -ći zastarijevaju i koliko se rjeđe upotrebljavaju, to se ne može opisivati u pravopisu. 20. Uz pojedine riječi koje su ušle u pravopisni rječnik, unošeni su i njihovi oblici i kad nisu pravopisni problem, ako neki od njih i ne bi mogli izazvati kakvu pravopisnu nedoumicu, npr. uz Bobovišća, Čavle unesenje i DL! Bobovišćima, Čavlima iako je njihov pravopisni problem riješen već unominativu.
21. Tako imenice koje u genitivu množine imaju nepostojano a, a nisu pravopisni problem, nisu unošene u rječnik, npr. sorta, G mn. sorata, sorta, sorti. Ako jesu zbog pravopisnih razloga, onda su uz takvu riječ navedeni i oblici za G mn. i kad ih ima više. Tako je uz pečurka G mn. pečuraka, pečurka i pečurki, uz SVjedodžba G mn. SVjedodžaba, SVjedodžba, svjedodžbi. 22. Instrumental zbirnih imenica na -ad unesen je samo s nastavkom -i jer likovi s nastavkom -ju, koji bi dao -ađu, nisu potvrđeni u praksi, a nisu ni vjerojatni, kao što balavčađu, derištađu, mačađu ... 23. Imenice ž. r. na -est, -ost imaju u jd. -ešću i -esti, -ošću i -osti, ali poredak ne znači da se prvomu obliku daje prednost. To određuje gramatika, a ne pravopis. 24. Riječi su obilježene naglascima samo kad se jednakQ pišu, a različito izgovaraju, inače su bez naglaska. Time je rečeno da je to pravopisni, a nije pravogovorni rječnik. 25. Kada je s kojih razloga bilo potrebno, uz pojedine riječi navedena su osnovna značenja, obično kad se uz tuđicu naznačuje kako se to kaže domaćom riječi. Rijetko je domaća riječ objašnjena stranom kao perutac (egzem). Upućivanje na bolju riječ ili oblik svedeno je na najnužniju mjeru. 26. Uz neke riječi ili oblike navedene su brojke koje upućuju na paragraf u pravopisnim pravilima. To je učinjeno uglavnom kod primjera za sastaVljeno i rastavljeno pisanje riječi kad bi za tumačenje uz natuknicu trebalo mnogo prostora, a moglo bi se dogoditi da ni tada ne bude dovoljno jasno kad treba pisati jedno, a kad drugo. 27. Riječi koje se pišu sastavljeno, stavljene su u svoj abecedni red kao i ostale riječi. One koje se pišu rastavljeno, stavljene su u abecedni red imenice ili zamjenice, a ne prijedloge, npr. veze najesen,podjesen, ujesen ne će se naći pod na,pod, u, nego podjesen. Isto vrijedi i za takve veze sa zamjenicama pa će se veze za me, za mnom naći podja. 125
28. Znakom> kao upućivanje na bolju, stilski neutralnu riječ služili smo se u ograničenu opsegu, npr. amidža > stric, Bečlija> Bečanin, bašća i bašča> vrt ... Na početku se takvih primjera nismo služili zvjezdicom kao znakom jake ili jače stilske obilježenosti. Češće smo za tuđice umjesto znaka> stavili u zagrade kako se to hrvatski kaže, npr. ćošak (ugao, kut), ćurak, ćurka (kožuh), džilit (koplje) ... 29. Ne nađe li se koja riječ upravopisnome Jječniku, a po navedenim bi pravilima trebala biti, a ni po analogiji se ne može odrediti njezin pravopisni lik, molimo korisnike da se slobodno obrate autorima i oni će dati potrebno objašnjenje, a riječ zabilježiti za usavršavanje novih izdanja. 30. Kratice koje su upotrijebljene u ovome pravopisnome Jječniku, protumačene su na abecednome mjestu u samome Jječniku.
•
•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 4
PRAVOPISNI RJEČNIK
126
Ahmed
a
A . a prvo slovo hrv. abecede a znak za ar; oznaka za akceleraciju, ubrzanje A znak za amper; krat. za akuzativ a. a. krat. za lat. ad acta (hrv. ID. s.) abdikacijski abderićanin mn. abderićani (ograničen malograđanin)
abecedarij abiturijent abolicijski prema abolicija 'poništenje, ukinuće'
aeromiting aeromotorist aeronautički aerostatički
aerotransport Afganistan; Islamska Država Afganistan (država) Afganistanac, Afganistanca, V jd. Afganistanče, G mn. Afganistanaca aforističan, aforistična aforistički afrički
abolicionist
Afrikanac, Afrikanca, V jd. Afrikanaca
abolicionistički prema
Afrikančev
abolicionist abonentski abonman (pretplata, predbrojka) Aboridžin (Praaustralac) Aborigin (Praaustralac) Abraham 'Abrahamov; krilo Abrahamovo Abu Dhabi (zem.) G Abu Dhabija Ac znak za aktinij adagio (glaz.) mn. adagia Addis Abeba (grad), G Addis Abebe a-deklinacija, a-sklonidba adherencija adhezija adjektiv (pricijev) adjunkt adsorbirati adsorpcija adsorpcijski adstrat A-dur advent (došašće)
Afrikanče,
G mn.
Afrikanka DL jd. Afrikanki, G mn. Afrikanki Ag znak za srebro aga DL jd. agi; piše se sa spojnicom s osobnim imenom: Hasan-aga, Smail-aga, kao sraslica piše se spojeno: Husaga, Suljaga agencijski aginica piše se: Hasanaginca iSmailaginica; usp. aga aginičin prema aginica agitacija agitacijski agitatoričin prema agitatorica agnostičar > agnostik agrafičan, agrafična agrafično
(pril.)
agrarčev prema
agrarac
agrobotanički
agroekološki agroturizam agrokemija
aerodinamičan, aerodinamična
agrotehnički prema agrotehnika Ahasver ahat ahavac, ahavca, Vjd. ahavče, G mn. ahavaca (kojije bio za to da se u G mn. piše -ah) Aheja (pov.) Ahejac, Ahejca, V jd. Ahejče, G mn. Ahejaca, prema Aheja
aerodinamički
Ahejčev
adventistički
adžamijski (adžamijsko pjesništvo) Adžamovci, Adžamovaca (selo) ađutant G mn. ađutanata aerobioza
aerodrom (uzletište, aerofobija aeroklub aeromehanički
aeromehanika
zračna
luka)
Aheront (mit.) Ahil i Ahilej (ime) Ahilov; Ahilova peta ahistorizam, ahistorizma Ahmed (ime)
129
ajatolah
aluminijski
ang!istički
aluvij
~----------------------------------------------~----
ajatolah, ajatolasi ajme(h) (razg.); ajme meni! ajnštajnij (znak Es) ajnštajnijski akademčev prema akademac
Albanija; Republika Albanija (država) Albanka DLjd. Albanki, G mn. Albanki Albankin albanski alčica um. od alka
aluvij alva >halva Alzašanin prema Alsace Alzašanka DL jd. Alzašanki, G mn. Alzašanki Alžir; Demokratska Narodna Republika Alžir
analeptičan, analeptična
akademičar (sveučilišni slušac1
alegoričan, alegorična
anamnestički
akademički prema
alegorički
(država i glavni grad) Alžirac, Alžirca, Vjd. Alžirče, G mn. Alžiraca ;\.lžirka DL jd. Alžirki, G mn. Alžirki
akademac Akademijin prema Akademija akademijski prema akademija i Akademija akademik (prema Akademija) akademkinja akcenatski akcentuacija akcentuacijski ako li i akoli (v. § 146.) akovčić
akribičan, akribična
akribičnost, akribičnošću
i akribičnosti
akromatičan, akromatična
akromatičnost, akromatičnošću i akromatičnosti
akromatski akromazija: (bezbojnost) aksiomatički
aksiomatski akšamlučar akšamlučiti, akšamlučeći
alegoričnost
aleja; Aleja Blaža Jurišića (u Zagrebu) Aleksandrija (zem.) aleksandrijski aleluja alem-kamen alergičan, alergična
alfa-zrake alergoterapija alergotest alfabetski Al fatah alhamijado (šp. aljamiado) Alibaba alibi, alibija; alibi-igra alijenacija alijenacijski alimentacija alimentacijski
akt N mn. akti; ne *akta (drugo je lat. ad acta) aktinidija (bot.) aktinij (kem.;znak Ac) aktinijski aktivističin prema aktivistica
alkemija alkemijski
aktivistički
alkemistički
aktualan, aktualna akumulacijski
alkoholičar
akustičan, akustična
alkotest alkotest
akustički
akvadukt akvarij akvatorij Al znak za aluminij Alab (vlastito ime božanstva) alaj-barjak alaj-čauš alatničar
alaukati, alaučem, alauči, alaučući Albanac, Albanca, V jd. Albanče, N mn. Albanci, G mn. Albanaca Albančev prema Albanac
130
alkaličan, alkalična
alkaloid alkemičar
alkoholičarev
i
alkoholičarov
alogičan alogičan
Alpe mn. ž. r., G Alpa, DL! Alpama alpinac, alpinca, V jd. alpinče, G mn. alpinaca (vojnik)
aljamiado v. alhamijado Am znak za americij amajlija> hamajlija ambar, ambara ambijent ambrozija ambrozijski
analitičar
analitičarka DL jd. analitičarki, analitičarki
G mn.
analitički anarhičan, anarhična
anarhija anarhističin anarhistički
anarho- (npr. anarhoindividualist) anastatički
anat. krat. za anatomski Ančica
američki
Ande mn. ž. r., G Anda, DL! Andama Andora; Kneževina Andora (država) Andrea G Andreje Andrija; Andrija Kačić Miošić (hrvatski pjesnik) andrijevački prema Andrijevci Andrijevci (zem.), Andrijevaca
Američki Djevičanski
otoci (zavisni terotor!J) Amerikanac, Amerikanca, V jd. Amerikanče, N mn. Amerikanci, G mn. Amerikanaca
Andrijevčanin
Amerikančev
Andrijica prema Andrija
ametice i hametice ametistui amfiteatar, amfiteatra, G mn. amfiteatara amfora amidža > stric a-mol amonij
Andrijičin
amonijačni
anđeo, anđela
amonijski amortizacijski amo-tamo amper (mjera) Ampere, Amperea (ime) ampersat ampersekunda amputacijski
anđeoski
anemija
anabaptističin
anestetičan, anestetična
ambulantno-bolnički
ambulatorij americij (znak Am) americijski
Andrijevčanka DLjd. Andrijevčanki, Andrijevčanki
anđel
i
G mn.
anđeo
anđelak, anđelka, V jd. anđelče, G mn. anđelaka
mn.
anđelci,
anđelčić Anđelija
anđelski
anđeoski; Anđeoska tvrđava
i i
i
(u Rimu)
anđel
anđelski
aneksionistički anemičan, anemična anemičar anemičarka
DL jd.
anemičarki,
G mn.
anemičarki anemičnost, anemičnošću
i
anemičnosti
alpinistički
anabaptistički
anestetičar
Alsace (zem.) alsaški prema Alsace altruistički prema altruist alt-saksofon aluminij (znak Al) aluminijski
Anakreont (grč. pjesnik) anakreontski
anestetičarka DL jd. anestetičarki, anestetičarki
anakroničan, anakronična anakronističan, anakronistična
angelika DL jd. angelici (bot.) Angelika (žensko ime)
anakronistički
anglističin
anakronizam, anakronizma
anglistički
G mn.
131
anglo-američki
Arabija
anglo-američki; anglo-američki
savez Angloamerikanci Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci) Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga podrijetla) Angola; Republika Angola (država) angora; angora-mačka, angora-kunić Anguilla (zem.) Aničica hip. od Anica Aničin prema Anica anihilacija animalistički
Antonije Antonijev Antonijica prema Antonija antropologija antropološki anuitet (bank.) Anžuvinac Vjd. Anžuvinče anžuvinski, Ludovik Anžuvinski a ono aor. krat. za aorist aoristni apagogički; apagogički dokaz
animistički
apatičan, apatična
anion Ankica hip. od Anka Ankičin prema Ankica
aperitiv-bar aplauz
angloamerički prema
apodiktičan, apodiktična
antagonistički
apodiktički
antarktički prema
Antarktika Antarktika (kontinent) antialergijski
apoen
antialkoholičar
apolitičan, apolitična
apokaliptičan, apokaliptična apokaliptički
antialkoholičarka DL jd. antialkoholičarki,
G mn.
antialkoholičarki
.
antibiotičan, antibiotična antibiotički
anticiklona antički prema antika i Antika antidržavni > protudržavni antifašistički; Antifašistička fronta žena (pov.), krat. AFŽ; Dan antifašističke borbe (spomendan) Antigva i Barbuda (država) antiimperijalist
apolitički
apolitičnost, apolitičnošću i apolitičnosti apostolski; Djela apostolska (knjiga) apotekaričin prema apotekarica apoteoza apozicija apozicijski aprioristički
apsolutan, apsolutna apsolutistički
antipatija antisemit
apsolutizam, apsolutizma apsorpcija apsolvent apsolvirati apsorbirati apstinencija apstinirati apstrahirati apstrakcija apstraktan, apstraktna
antiseptičan, antiseptična
apstraktistički
antologičar
apsurd apsurdan, apsurdna apsurdnost, apsurdnošću i apsurdnosti ar. krat. za arapski, arak Ar znak za argon Arabija (zem.)
antiimperijalistički
Antikrist i Antikrst (osobni nadimak) antikrist i antikrst (nevjernik) antimon (znak Sb) antimonski antipatičan, antipatična
antologičarev
i antologičarov antologičarka DL jd. antologičarki, G mn. antilogičarki antologičarkin
antologičarov
132
i antologičarev
astmatičarka arabistički _____________________ _ -------------------
arabistički
armirač
Arapin Arbanija > Albanija arčiti > harčiti Argentina; Republika Argentina (država) argon (znak Ar) argonski
arnaućenje
arhaičan, arhaična arbaističan, arhaistična
arbaistički
arbaizam, arhaizma, N mn. arhaizmi, G mn. arhaizama arbajski arbanđel/arhanđeo
i arkanđelIarkanđeo
arbeolog mn. arbeolozi arbeol. krat. za arheološki arbeološki prema arheolog i arheologija arbetip arbi- u složenicama: arhiđakon, arhiepiskop ...
Arpadović;
dinastija Arpadovića (pov.)
arpadovićki
arsen (znak As) arseničan, arsenična
arsenovodik arsenski prema arsen arterijalan, arterijaina arterijski arteriosklerotičan, arteriosklerotična artičok N mn. artičoci (bot.) artificijelan, artificijelna artikulacijski artiljerac, artiljerca, V jd. artiljerče, G mn. artiljeraca (topnik)
artiljerčev
artiljerijski artističin
arbiđakon
artistički
arbiepiskop arbijerej arbijerejski; Arhijerejski sabor arbimandrit arbimandritski arbipelag (otoiJe) arhit. krat. za arhitekturni arhitekt arhitektonski arhiv
Aruba (autonomna oblast) arupski prema Aruba As znak za arsen asambleja > skupština aseptičan, aseptična
aseptički
asignacijski asimetričan, asimetrična asimetrički
arhivistički
arhont arij ac, arijca, V jd. arij če, G mn. arijaca arijevac, arijevca, V jd. arijevče, G mn. arijevaca (Arijev pristaša) aristokracija aristokracijski aristokratski ariš aritmetičar aritmetičarka
prema arnautiti
aromatičan, aromatična
DL jd.
aritmetičarki,
G mn.
aritmetičarki aritmetički
asinkroničan, asinkronična
Asirac, Asirca, V jd. Asirče, G mn. Asiraca Asirija (pov.) asistentičin prema asistentica a-sklonidba asocijacija astat (znak At) astatni prema astat astečki prema Astek astigmatičan, astigmatična
aritmičan, aritmična arkanđeliarkanđeo
asimilacijski asinhron > asinkron asinkron
i
astmatičan, astmatična arhanđelIarhanđeo
arkiv > arhiv arktički prema Arktik Armenija; Republika Armenija (država)
astmatičar astmatičarev
i astmatičarov
astmatičarka DL jd. astmatičarki, astmatičarki
G mn.
133
astmatik astmatik V jd.
autodrom astmatiče,
mn. astmatici i
astmatičar
astr. krat. za astronomski astrahan (krzno) astrofizičar astrofizički astronautički
aščija
(kuhar) (kuhinja, gostionica) at (konj) At znak za astat atakirati, atakirajući ataše, atašea, mn. atašei aščinica
atavistički
ateistički
atelijer atelijerski atelje > atelijer Atena (zem.) atenski prema Atena athezija athezijski Atičanin N mn. Atičani prema Atika Atičanka DL jd. Atičanki, G mn. Atičanki atički
atika DL jd. atici (arh it.) Atika DL Atici (zem.) atipičan (netipičan)
Atlant (div) atlantski prema Atlant; Atlantski ocean atlas (\. zbirka zem. karata, 2. vrsta tkanine) Atlas (gorje) atlaski prema Atlas atlasni prema atlas atlet atletičar
atletičarka DL jd. atletičarki, G mn. atletičarki atmosfera (znak atm) atmosferski atoksičan, atoksična atomistički
atoničan, atonična
atrakcija atrakcijski atrij atrofičan, atrofična
Au znak za zlato audijencija
134
audio- kao prvi dio složen ica piše se sastavljeno: audiometrija audiotehnika DL jd. audiotehnici audiovizualan, audiovizualna auditorij Augije (mit.) Augijev; Augijeve staje augur august > kolovoz August (ime) aureola aureomicin auspicij Australac, Australca, V jd. Australče, G mn. Australaca Australčev
Australija; Australski Savez (država) Australka DL jd. Australki, G mn. Australki Australkin australski Austrija; Republika Austrija (država) Austrijanac, Austrijanca, V jd. Austrijanče, G mn. Austrijanaca Austrijančev
Austrijanka DL jd. Austrijanki, G mn. Austrijanki anstrijski Austro-Ugarska i Austro-Ugarska Monarhija (pov.) austro-ugarski (austrijski i ugarski) austrougarski prema Austro-Ugarska aut-crta aut. krat. za automobilistički autarhičan, autarhična
autarhičnost, autarhičnošću i autarhičnosti
autarhija (samovlada) autarhijski autarkija (dovoljnost samom sebi) autentičan, autentična
autentičnost, autentičnošću
i autentičnosti
autistički
auto- kao prvi dio složenica piše se sastavljeno, v. dalje autobiografija autocesta autocisterna autodidaktički
autodrom
Babogredčev
autoelektričar
autoelektričar
autogaraža autohton; autohtona kultura . autohtonost, autohtonošću i autohtonostI autokefalan, autokefaina autokracija autokritičan, autokritična
autokritičar autokritičarka DL jd. autokritičarki, autokritičarki
G mn.
autokritički
autokritika DL jd. autokritici automehaničar automehaničarev
i automehaničarov
automehanički
automehanika DL jd. automehanici automobil automobilist automobilistički
autonomist autonomistički
autopostaja autoprijevoznik autoput > autocesta autoreli autoritet autostop autosugestija autotransport autsajder avangardist
avion bolnica G jd. aviona bolnice (zračna bolnica) A-vitamin i vitamin A avlij ski > dvorišni Avnoj, Avnoja i AVNOJ, AVNOJ-a (pov.), kratica za Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije azaleja (bot.) azbestni azbučni; azbučni red azbuka DL jd. azbuci > abeceda Azerbajdžan; Republika Azerbajdžan (država) Azerbajdžanac, Azerbajdžanca, Vjd. Azerbajdžanče, G mn. Azerbajdžanaca Azerbajdžanka DL jd. Azerbajdžanki, G mn. Azerbajdžanki azerbajdžanski Azija (zem.) Azijac, Azijca, Vjd. Azijče, G mn. Azijaca Azijka DL jd. Azijki, G mn. Azijki azijski Azori mn. m. r., G Azora aždaja Ažić Lokva (mjesto) a (alfa), npr. a-zrake
B
avangardistički
B znak za bor Ba znak za barij baba (stara žena) Baba (planina, rt) babičin prema babica
avanturist
babičenje
avanturistički
babičiti, babičeći
avenija > prilaz, široka ulica, veleulica avijacija> zrakoplovstvo
babički
avijatičarev avijatičarka
babić (grožđe,
vino) (prezime) Babilon (pov.) Babilonac, Babilonca, V jd. Babilonče, G mn. Babilonaca Babilonija (zem.) babilonski; babilonsko sužanjstvo (pov.) Sabina Greda (selo) Babin potok (potok) Babino Polje (seio) . Babić
avijatičar
i avijatičarov DLjd. avijatičarki, G mn.
avijatičarki avijatičarov
i avijatičarev
avijatičarski avijatički prema avijatika avijatika DL jd. avijatici > zrakoplovstvo aviomehaničar
aviomehaničarev
i aviomehaničarov
babinjača
aviomehaničarski
bablji; bablje ljeto
avion > zrakoplov
Babogredčev
135
Babogredac
balvančić
Babogredac, Babogredca, V jd. Babogredče, G mn. Babogredaca (čovjek iz Babine Grede) babogredski prema Babina Greda Babogretka DLjd. Babogretki, G mn. Babogretki i Babogredaka (žena iz Babine Grede) Babogretkin baboličan,babolična bacač bacački
Bačinci Bačka bačva
G mn. Bačinaca (zem.) DL jd. Bačkoj (zem.) G mn. bačava
Bačvanin
Bačvanka DL jd. Bačvanki,
G mn. Bačvanki
bačvanski bačvar
bačvarev
i bačvarov
bačvarica
i bačvarev
bačvarski; bačvarski
bačvarstvo
obrt G mn. bačvarstava
bačvast
Bačvice
(zem., dio Splita)
bać-Fila bać-Iva Baćinska baćo
jezera (brat)
badač
badnjačkiprema Badnjak badnjak (drvo) Badnjak i Badnji dan (dan uoči Božića) badnji; Badnja večer (večer uoči Božića) badnjić
Badnji dan i Badnjak (dan uoči Božića) baglić
Bah i Bak, Bakho (mit.) Bahami (država) bahamski; Bahamski otoci (zem.) bahatost, bahatošću i bahatosti bahnuti, bahnem, običnije banuti bahoriti (bajati) Bahrein; Kraljevina Bahrein (država) bahtati, bahćem, bahćući hahuljati i bauljati > puzati bajač bajačica
136
bajuneta Bak, v. Bah, Bakho
balzam balzamirati bambadava (pril.) Banaćanin N mn. Banaćani (čovjek iz Banata) Banaćanka DL jd. Banaćanki, G mn. Banaćanki (žena iz Banata)
Bakač
bančiti, bančeći
bakanalija (pijanka) bakanalije mn. Ž. r. (svečanosti u čast Baka, boga vina) bakandža> okovanka
bandijera> zastava Bangladeš; Narodna Republika Bangladeš (država) baničin prema banica Banija (zem., dio Karlovca; pokrajina u Hrvatskoj, danas običnije Banovina) Banijac, Banijca, Vjd. Banijče, G mn. Banijaca (čovjek s Banije/Banovine)
bajronistički
bakantičin
bakantski bakar, bakra (znak Cu) Bakho (mit.) bakičin prema bakica bakrač
bakračić
um. od bakrač bakrorezac bakrorezac, bakroresea, Vjd. bakrorešče, G mn. bakrorezaca bakroreščev prema
bačvarnica
bačvarov
bajalac, bajaoea, V jd. bajaoče, G mn. bajalaca Bajram bajronist prema Byron
balza_m____________________________________________________________b_d_i_je_n__ je
bakrorezački
baksuz > nesreća (fig. nesretan čovjek) bakterija bakterijski Baku, Bakua (zem.) balansirati, balansirajući balastni prema balast balavče, balavčeta, zb. balavčad, balavčadi, I jd. balavčadi; i Vjd. od balavac balavčić um. od balavac balavčina
balavičiu prema
balavica balaviti, balaveći (koga, što) balavjeti, balavim, balaveći (sliniti; postajati slinav) balavljenje, gl. im. od balaviti i balavjeti balčak mn. balčaci baldahin balističar balistički
Balkanac, Balkanca, V jd. Balkanče, G mn. Balkanaca Balkanka DL jd. Balkanki, G mn. Balkanki baltički; Baltičko more (zem.) baltoslavenski baltski > baltički balvančić
Banijčev
Banijka DL jd. Banijki, G mn. Banijki i Banijaka (žena s Banije) Banijkin banijski bauk. krat. za bankarski bankin prema banka bankokracija Banova Jaruga DLjd. Banovoj Jaruzi (zem.) banovac, banovca, V jd. banovče, G mn. banovaca banovački banović Banovići
(zem.) banovina (bansko područje) Banovina (pokr. u Hrv.) banuti Banjalučanin i Banjolučanin (čovjek iz Banjaluke/Banje Luke) Banjalučanka DL jd. Banjalučanki, G mn. Banjalučanki i Banjolučanka baujalučki i banjolučki Banja Luka i Banjaluka (zem.) DLjd. Banjoj Luci i Banjaluci Banjolučanin i Banjalučanin Banjolučanka DL jd. Banjolučanki, G mn. Banjolučanki iBanjalučanka
Baranjac, Baraujca, Vjd. Baranjče, G mn. Baranjaca baraujski prema Baranja i Baranjac barapčić barapčina
Barbados (država) barbarin N mn. barbari Barbarin prid. prema Barbara barčica um. od barka Baričin prema Barica barij (znak Ba) barijera barij ski prema barij barjačić barkača baruničin prema
bas baritou G jd. basa baritona (pjevač) bas-gitara bastion bašča i baš ća > vrt Baščanin N mn. Baščani prema Baška (zem.) Baščanka DL jd. Baščanki, G mn. Baščanki baščanski; Baščanska ploča Baščaršija
Baš-Čelik baščeni
> vrtni um. od bašča bašća i bašča > vrt Baška Voda (zem.) baščica
batačić batačina
bataljon > bataljun bataljun batić
batistni uz batisteni bauljati i bahuljati > puzati bazen bazgovača bazičan, bazična
bazilej
bapskiprema baba baptisterij
bazilički
baračica
um. od baraka uv. od baraka Barauja (zem.) baračina
(trg u Sarajevu)
baš-čauš
baujolučki i banjalučki
baptistički
barunica
barutnjača
bazilijanac, bazilijanca, V jd. G mn. bazilijanaca Bazilije (ime) bazlamača (vrsta pite) bdijeuje i bdjenje
bazilijanče,
137
bdjenje
Bermudi
bdjenje i bdijenje, Knjiga bdjenja (pjesnička zbirka) bdjeti, bdim i bdijem ... bde i bdiju, bdeći i bdijući, bđah, bdio, bdjela, bdij BDM krat. za Blažena Djevica Marija Be znak za berilij beba (lutka) Beba (osobni ženski nadimak) bebičin Becić; Becićeve
stube (u Zagrebu) (zem.) Bečanin mn. Bečani Bečanka DLjd. Bečanki, G mn. Bečanki Beč
bečati, bečeći
bečki; Bečki listići (pov.), Bečki Bečka šuma (zem.) Bečkinja
>
kongres (pov.),
Bečanka
Bečlija
> Bečanin Bečlijka > Bečanka bećar
bećarac, bećarca, bećarev
i
bećariti
se,
bećarov
i bećarev
V jd. bećarče, G mn. bećaraca
bećarov
bećarstvo
bećareći
G mn.
se
bećarstava
bećaruša bedastoća
Bedekovčina
(zem.) bedrenjača (bedrena kost) beduin B-dur bedž beg; Husein-beg, beg Husein begoviNn prema begovica
Belgijanac, Belgijanca, Vjd. Belgijanče, G mn. Belgijanaca Belgijanka belgijski belišćanski prema Belišće Belišće (zem.) Belize (država) belkantistički prema belkantist belkantist belkanto (glaz.) Belostenec, Belostenca (hrv. leksikograf) Beludžistan (zem.) belzebub (sotona) Belzebub (đavolski poglavica) belzebupski prema belzebub i Belzebub Bembaša (u Sarajevu) b-mol bendžo,bendža, bendžu, bendžom benetati, benećem, benećući Benin; Republika Benin (država) benkovački prema Benkovac Benkovčanin mn. Benkovčani Benkovčanka DL jd. Benkovčanki, G mn. Benkovčanki
benjamin (miljenik) Benjamin (ime) Beocija > Beotija (pov.) Beoćanin N mn. Beoćani prema Beotija (pov.) Beoćanka DL jd. Beoćanki, G mn. Beoćanki Beotija > Beocija beotskiprema Beotija, v. i Beocija
bernardinac, bernardinca, Vjd. bernardinče, G mn. bernardinaca (pas) besadržajan, besadržajna besan, besana (bez sna) besavjesnik V jd. besavjesniče, N mn. besavjesnici > nesavjesnik besavjesno > nesavjesno besavjestan, besavjesna > nesavjestan bescarinski; bescarinska zona bescjen bescjenje bescvjetan, bescvjetna bescvjetnica besilan, besiIna besjeda G mn. besjeda besjediti, besjedeći besjednica
besposličarka
besjedničin
besramnički
besjednički
besramnik V jd. besramniče, N mn. besramnici besramnost, besramnošću i besramnosti bestidnica bestidničin prema bestidnica
besjednik V jd. besjedniče, N mn. besjednici besjedništvo G mn. besjedništava besjeđenje prema besjediti besjemen besjemenica besjemenost, besjemenošću i besjemenosti beskičmenjak Vjd. beskičmenjače, G mn. beskičmenjaci (slabić); beskralježnjak (za životinje) beskoljenka DLjd. beskoljenci, G mn. beskoljenki (bot.) beskonačan,beskonačna beskonačnost, beskonačnošću
beskraj; u beskraj beskralježnjak V jd. beskralježnjaci
berač beračica
begović
berački
behar > cvijet beharati > cvasti, cvjetati behaviorist
berekinče, berekinčeta,
beriberi, beriberija berićet > blagoslov, napredak
behavioristički
berićetan, berićetna
behaviorizam, behaviorizma bejzbol (igra) bekerel (mjerna jedinica, znak Bq) bekhend (u tenisu) beletristički prema beletristika Belgija; Kraljevina Belgija (država) Belgijac, Belgijca, V jd. Belgijče, G mn. Belgijaca Belgijka DL jd. Belgijki, G mn. Belgijki
beril (dragulj) berilij (znak Be) berilij ski berklij (znak Bk) berklijski Berlinac, Berlinca, V jd. Berlinče, G mn. Berlinaca iBerlinčanin berlinski; Berlinski kongres (pov.) Bermudi, Bermuda; Bermudski otoci
138
bezbožničin
bernardinac
zb.
berekinčad
(pokr.)
i beskonačnosti
beskralježnjače,
N mn.
beskućnica
beskućnički
beskućnik
V jd.
beskućniče,
N mn.
beskućništvo
beskućnici
besposličarov
besposličarki,
i besposličarev
besposličiti, besposličeći
bespo treban, bespotrebna > nepotreban besprijekoran, besprijekorna; kamp. besprjekorniji besprijekornost, besprijekornošću i besprijekornosti besprimjeran, besprimjerna besprimjeren (prid.) besprimjerenost, besprimjerenošću i besprimjerenosti besprimjernost, besprimjernošću i besprimjernosti bespuće
bestidnički
bestidnik V jd. bestidniče, N mn. bestidnici bestjelesan, bestjelesna bestjelesnost, bestjelesnošću i bestjelesnosti bestranački besunčan
besvijest, besviješću i besvijesti > nesvijest besvjesno (pri!.) > nesvjesno besvjestan, besvjesna > nesvjestan besvjestica > nesvjestica bešavan, bešavna (kojije bez šava); bešavne cijevi beščast I jd. beščašću i beščasti beščastan, beščasna > nečastan beščastiti, beščašćah, beščašćen, beščasteći
beščašće
> bezakonje
bešćutan, bešćutna bešćutnik
V jd.
bešćutniče,
besmrtnički
bešćutnost, bešćutnošću
besnježan, besnježna
beta-zrake Betlehem (zem.) B-vitamin i vitamin B
bespomoćan, bespomoćna
bespomoćnost, bespomoćnošću bespomoćnosti besposličar
besposličarev
G mn.
besposličarski
beščinje
besmisao, besmisla besmislica besmrtan, besmrtna
DL jd.
besposličarki
i
N mn. bešćutnici i bešćutnosti
bezakonički
bezakonje i besposličarov
bezbožničin prema
bezbožnica
139
bezbožniče
biblijski
bezbožniče
V jd. od bezbožnik bezbrad (prid.) bezdan, bezdana bezdjelica bezdjetan, bezdjetna bezdjetnica bezdjetnost, bezdjetnošću i bezdjetnosti bezdušničin prema bezdušnica bezdušnički
bezdušniče
Vjd. od bezdušnik Vjd. bezgaćniče, mn. bezgaćnici bezglasan, bezglasna bezglasnost, bezglasnošću i bezglasnosti bezgaćnik
bezgraničan, bezgranična
bezgrješan, bezgrješna bezgrješnica bezgrješničin bezgrješnički
bezgrješnik bezgrješno bezgrješnost, bezgrješnošću i bezgrješnosti bezjački prema bezjak bezlatičnica (bot.) bezličan,bezlična
bezručan, bezručna
bezub (prid.) bezubost, bezubošću i bezubosti bezumnički bezumniče
Vjd. od bezumnik bezumnost, bezumnošću i bezumnosti bezuspješan, bezuspješna> neuspješan bezutješan, bezutješna bezutješnost, bezutješnošću i bezutješnosti bezuvjetan, bezuvjetna bezuvjetno (svakako) bezuvjetnost, bezuvjetnošću i bezuvjetnosti
bilo
---
bibliotečni bibliotečni biciklistički bič bičalje biče, bičeta um.
od bik Vjd. bičevao če, G mn.
bičevalac, bičevaoca, bičevalaca
bičevanje bičevati, bičujem, bičujući
bičić um. od bič bičji prema
i bik
bik
bičkarati, bičkarajući
bezuzročan,bezuzročna
biće
bezuzročnost, bezuzročnošću
bidermajer (stil) Biđ (zem.) bife, bifea> buffet
i bezuzročnosti bezvjerac, bezvjerca, V jd. bezvjerče, G mn. bezvjeraca bezvjeran, bezvjerna bezvjerje bezvjerka DL jd. bezvjerki, G mn. bezvjerki bezvjernica bezvjerničin
bezvjernik Vjd. bezvjerstvo bezvjetrica
bezvjerniče,
N mn. bezvjernici
bigamistički
biglisati, biglišem, biglišući bih, bi, bi, bismo, biste, bi; ne *bi za l. os. jd. i l. i 2. os. mn. BiH; kratica za Bosna i Hercegovina Bihać, Bihaća (zem.) Bihaćanin mn. Bihaćani i Bišćanin prema Bihać
bezvremen bezvremenost, bezvremenošću i bezvremenosti bezvrijedan, bezvrijedna bezvrijednost, bezvrijednošću i bezvrijednosti bezvrijednostan, bezvrijednosna
DLjd. Bihaćanki, G mn. i Bišćanka bihaćki i bišćanski bijah i bjeh (od biti) bijeda bijedan, bijedna; kamp. bjedniji bijednica
beznačajnost, beznačajnošću
bezvučan, bezvučna
bijedničin
beznačelan, beznačelna
bezvučje
bezličnost, bezličnošću
i bezličnosti
bezvlašće
bezmatičan, bezmatična
bezmliječan, bezmliječna bezmliječnost, bezmliječnošću
i bezmliječnosti
beznačajan, beznačajna beznačajnički
beznačajniče
Vjd. od beznačajnik i beznačajnosti
beznačelnost, beznačelnošću
i beznačelnosti
beznađe
bezobličan, bezoblična bezobličnost, bezobličnošću
i bezobličnosti
bezočan,bezočna bezočiti, bezočeći
bezočnica bezočnički
bezočnik
Vjd.
bezočniče,
bezočnost, bezočnošću
N mn. bezočnici i bezočnosti
bezoporučan,bezoporučna bezosjećajnost, bezosjećajnošću
bezosjećajnosti
140
(pril.)
bezvučnik
N mn. bezvučnici bezvučno st, bezvučnošću i bezvučnosti beždrjeban, beždrjebna bežičan, bežična; bežični telefon bežilan, beži Ina beživotan, beživotna beživotnost, beživotnošću i beživotnosti bežučan, bežučna (koji je bez žuči) bežučnost, bežučnošću i bežučnosti Bi znak za bizmut bibernjača (bibernica) bibličar
bezosjećajan, bezosjećajna
bezrječno
bezvlađe
i
biblički
Biblija (knjiga) biblijski
Bihaćanka
Bihaćanki
bijednik V jd. bijedniče, N mn. bijednici bijednost, bijednošću i bijednosti bijeđenje prema bijediti bijeg N mn. bijezi (poet.) i bjegovi bijel, bijela; kamp. bjelji i bjeliji; Bijela kuća (rezidencija američkih predsjednika); Bijelo more (zem.); bijeli Zagreb Bijela (selo) Bijela Stijena (selo) bijelac, bijelca, V jd. bijelče, G mn. bijelaca; konj bijelac Bijelac, Bijelca (pripadnik bijele rase) bijel bjelcat Bijelčev prema Bijelac bijeliti, bijeleći (činiti što bijelim) bijeliti se, bijeleći se (činiti sebe bijelim) bijelka DL jd. bijeiki, G mn. bijeiki
bijelo u dvočlanim pridjevima kad se želi istaknuti oba dijela: bijelo crven, bijelo modar, bijelo plav, bijelo zelen ... bijelo- u polusloženicama: bijelo-crven, bijelomodar, bijelo-plav, bijelo-zelen, crven-bijeliplavi ... Bijelo Brdo (selo) Bijelo more (zem.) bijelonja i bjelonja bijelost, bijelošću i bijelosti bijelj, bijelja, mn. bjeljevi bijeljenje prema bijeliti (se) i bijeljeti bijeljeti, bijelim, bijeljah, bijelio, bijeljela, bijeleći (postajati bijel) bijeljeti se, bijeleći se (biti bijel) Bijeljina (zem.) bijenale bijes N mn. bjesovi bijesan, bijesna; kamp. bješnji i bjesniji bijesnica i bjesnica bijesnik V jd. bijesniče, mn. bijesnici bijesnost, bijesnošću i bijesnosti bikini, bikinija, mn. bikiniji (vrsta kupaćega kostima) Bikini (atol) bikomičan, bikom ična bilabijal bilabijalan, bilabijaina bilabijalnost, bilabijalnošću i bilabijalnosti bilanca bilancirati, bilancirajući bilancist bilančevina (bank.) bilančni prema bilanca Bile (nadimak; ime magarcu po boji dlake) Bileća (zem.) Bilećanin N mn. Bilećani Bilećanka DL jd. Bilećanki, G mn. Bilećanki bilećki
Bili Brig (selo) bilijar bilijarda (broj) bilijarski prema bilijar bilijun (broj) bilingvistički
Bilbao G jd. Bilbaa bilo (puls; planinska kosa) Senjsko bilo bilo (s. r. pridjeva glagola biti)
141
Bilogora ________________________________________________________________________b~iv~stvo Bilogora (zem.) bilogorski bilo kakav bilo koji bilo kolik bilo što bilo tko bilj ac, biljca (gunj) Biljarda (dvorana za bi/ijar u crnogorskom cetinjskom dvoru) biljčica um. od biljka biljeg N mn. biljezi, G mn. biljega biljega DL jd. biljezi, G mn. biljega> biljeg biljegovati, biljegujem, biljegujući biljegovina bilješčica um. od bilješka bilješka DL jd. bilješci, G mn. bilježaka i bilješki biljeter biljeterka DL jd. biljeterki, G mn. biljeterki bilježenje bilježiti, bilježeći bilježnica bilježnički
bilježnik V jd. bilježniče, mn. bilježnici bilježnikovica bilježništvo biljkin prema biljka biljojedac, biljojedca, V jd. biljojedče, G mn. biljojedaca (biljožder) biljožder bimilenij bio> bijel bio-bibliografija (biografija i bibliografija) biodizel biogeneza Biograd (grad), službeno: Biograd na Moru biogradski prema Biograd Biograđanin (čovjek iz Biograda) Biograđanka DL jd. Biograđanki, G mn. Biograđanki
biograf biografija biokemičar
biokemija biokemijski Biokovo (zem.) biolog
142
biologija biologinja biološki biomehanički
biomehanika DLjd. biomehanici biometrijski biosfera biostanica (biološka stanica) birač, birača
Birač, Birča
(kraj u Bosni)
biračiti, biračeći
birački prema birač i Birač birališni prema biralište biro, biroa, mn. biroi birokracija birokratski biserčica
biser-grana G biser-grane Biserka (osobno ime) biserka (kokoš) bisilabičan, bisilabična
bisilabičnost, bisilabičnošću i bisilabičnosti
biskati, bištem i bišćem, bišti i bišći bištući i bišćući ' bistrica (bot.) Bistrica (selo); Marija Bistrica, Zlatar Bistrica Bistričanin N mn. Bistričani Bistričanka DLjd. Bistričanki, G mn. Bistričanki
bistrički prema bistrica
bjeloočnica Bizant ---------------------------------------------------------------------------
Bizant Bizantija Bizantinac, Bizantinca, V jd. Bizantinče, G mn. Bizantinaca bizantinac, bizantinca, V jd. bizantinče, G mn. bizantinaca (spletkar) bizantinski prema Bizantinac i bizantinac bizantski prema Bizant bizmut (znak Bi) bizmutni bjanko-mjenica (bank.) bječva > čarapa bjedilac, bjedioca, V jd. bjedioče, G mn. bjedilaca i bjeditelj bjedniji, komp. odbijedan bjednoća
bjegnuti, bjegnem > pobjeći
bjegunče, bjegunčeta,
bjegunčad
bjegunica bjeguničin
bjegunstvo bjel (vrsta hrasta) bjeliji i bjelji, komp. od bijel bjelača
i Bistrica
bjelauce, bjelanca i bjelanceta bjelančevina
bjelančeviuast
Bihaćanka
i bihaćki bitak, bitka, mn. bitci, G mn. bitaka i bitaka· v. bitka ' biti, budem; jesam - sam, bijah i bjeh, bih, budi, budući, bivši, bio, bila bit-glazba (engl. beat-music) bitka, bitki i bitci G mn. bitaka; v. bitak bivol, bivola bivolče, bivolčeta, zb. bivolčad bivolčić
zb.
bjegunčev
bistro ok bistvo > bivstvo Bišćanin mn. Bišćani i Bihaćanin prema Bišće (pov.) Bišćanka DL jd. Bišćanki, G mn. Bišćanki i
bivolski bivstvo
G mn.
bjegunački
bistroća
bišćanski
bjegunče,
bjelitelj i bjelilac bjelkast bjelo- prema bijel u složenicama: bjelocrven, bjelomodar, bjeloplav, bjelozelen (v. § 127.) bjelo- prema bijel u nekim složenicama: bjelOdan, bjelolik, Bjelorus (v. § 127.) bjelobrad bjelobrk bjelocvat bjeloća
bjelodan bjelogardijac, bjelogardijca, V jd. G mn. bjelogardijaca bjelogardist bjelogardistica
bjelogardijče,
bjelogardistički
bjeguć, bjeguća
bjegunac, bjegunca, Vjd. bjegunaca
bjelina bjeliočev
bjelaujak > bjelance bjelasati se, bjelasajući se Bjelasica (planina u CG) bjelast bjelaš Bjelašnica (planina u BiH) bjelava bjelcat u svezi bijel bjelcat bjelica; pšenica bjelica bjeličast
bjelidba G mn. bjelidaba i bjelidbi bjelika DL jd. bjelici (dio stabla) bjelilac, bjelioca, Vjd. bjelioče, G mn. bjelilaca i bjelitelj bjelilo bjelilja
bjeloglav bjeloglavica bjelogiavka DL jd. bjelogiavki, G mn. bjelogiavki i bjeloglavaka bjelogorica bjelogorični
bjelograb bjelogritbovina bjelogriv bjelogrlast bjelogrli bjelogrud bjelokapac, bjelokapca, V jd. bjelokapče, G mn. bjelokapaca bjelokorac, bjelokorca, V jd. bjelokorče, G mn. bjelokoraca bjelokos . bjelokosast bjelokosni; toranj bjelokosni; Bjelokosna Obala (država) bjelokost, bjelokošću i bjelokosti bjelokožan, bjelokožna bjelokožnost, bjelokožnošću i bjelokožnosti bjelokrvnost, bjelokrvnošću i bjelokrvnosti Bjelolasica (planina kod Ogulina) bjelolik bjelolist bjelomorskiprema Bijelo more bjelonog bjelonja i bijelonja bjeloočnica
143
bjelook bjelook bjeloperka DL jd. bjeloperki, G mn. bjeloperki i bjeloperaka bjeloput bjeloputan, bjeloputna bjeloputnost, bjeloputnošću i bjeloputnosti bjelorep bjelorepka DL jd. bjelorepki, G mn. bjelorepki i bjelorepaka bjeloruk bjelorun Bjelorus (etn.) Bjelorusija; Republika Bjelorusija (država) Bjeloruskinja bjeloruski Bjelostijenac prema Bijela Stijena bjelostijenski bjelosvjetski bjelouška DL jd. bjeloušci i bjelouški, G mn. bjeloušaka Bjelovar (grad) Bjelovarac, Bjelovarca, Vjd. Bjelovarče, G mn. Bjelovaraca i Bjelovarčanin; bjelovarac (sir) Bjelovarčev
Bjelovarka DL jd. Bjelovarki, G mn. Bjelovarki Bjelovarkin bjelovarski; Bjelovarska ulica bjelovrat bjeluša bjelušast bjelušina bjeluškast bjelutak, bjelutka, mn. bjelutci, G mn. bjelutaka bjelj (dio stabla) bjelja (zool.) bjeljač
bjeljara bjelji i bjeliji, kamp. od bijel bjeljina uv. od bijelj bjesnica i bijesnica bjesničin
bjesniji i bješnji kamp. od bijesan bjesnik V jd. bjesniče, mn. bjesnici bjesnilo bjesnoća
bjesnulja bjesnjeti, bjesnim, bješnjah, bjesnio, bjesnjela, bjesneći
144 i'
l.....
I
blagoslov bjesomučan, bjesomučna bjesomučnica
bjesomučnik Vjd. bjesomučniče, bjesomučnici bjesomučnost, bjesomučnošću
N mn.
i bjesomučnosti
bjesovati, bjesujem bjesovi mn. od bijes bjesovski bješčić um. od bijes bješnjenje prema bjesnjeti bješnji kamp. od bijesan bježanje bježati, bježim, bježeći Bk znak za berklij Blaca, Blataca, DL Blacima mn. s. r. (mjesto na Braču)
B1ačanin
mn. Blačani, prema Blaca DL jd. Blačanki, G mn. Blačanki prema Blaca B1aćanin mn. Blaćani prema Blato (zem.) B1aćanka DLjd. Blaćanki, G mn. Blaćanki prema Blato (selo) blaćenje prema blatiti blagajna blagajnica (žena) blagajničin prema blagajnica Blačanka
blagajnički
blagdan, blagdana (svetkovina) blagočastiv blagoća
blago ćud an,
blagoćudna
blagoćudnost, blagoćudnošću
i blagoćudnosti blagodat, blagodati, Jjd. blagodaću i blagodati blagodatan, blagodatna blagohotan, blagohotna blagohotnost, blagohotnošću i blagohotnosti blagoizvoljeti, blagoizvolim blagorječiv
blagorječivost, blagorječivošću
i blagorječivosti
bočnjak
blagosiovij en blagoslovljen blagosloviti, blagoslovljen Blagovijest, Blagoviješću i Blagovijesti (vjer.) blagovjesnik V jd. blagovjesniče, N mn. blagovjesnici
bluđenje prema
blagOZVUčan, blagozvučna
bljedilo bijedo prema blijed u složenicama: bljedocrven, bijedomodar, bljedoplav, bljedozelen (v. § 127.) bljedobolja bljedocrven
blagOZVUčnost, blagozvučnošću blagozvučnosti
i
blašče, blaščeta,
zb. blaščad Blaca Blatno jezero (u Madžarskoj) blatnjača Uabuka) blato (glib) Blato (selo); Blato na Cetini (selo) blatski prema Blato blažen; Blažena Djevica Marija blebetati, blebećem, blebetah, blebeći, blebećući, blebetao blatački prema
blečati, blečim, blečeći
bledski; Bledsko jezero blejati, blejim, bleji, blejeći blezgarija blezgati, blezgam, blezgajući blijed kamp. bljeđi blijedjeti, blijedim, blijeđah, blijedi, blijedeći, blijedio, blijedjela blijedo crven i bljedocrven (v. § 127.) blijedo plav i bljedoplav (v. § 127.) blijedo zelen i bljedozelen (v. § 127.) blijedo žut i bljedožut (v. § 127.) blijeđeuje prema blijedjeti blijesak, blijeska, mn. blijesci i bljeskovi> bljesak bliještati, bliještim, bliješteći bliještiti > bliještati bliz(ak) kamp. bliži blizanac, blizanca Blizanci (as tr.) blizauče, blizančeta, zb. blizančad, N mn. blizančići
blagorođe
blizančić
blagosiljati, blagosiljam, blagosiljem > blagoslivljati blagosivati > blagoslivljati blagosivljati, blagosivljam, blagosivljem> blagoslivljati blagoslivati, blagoslivljam> blagoslivljati blagoslivljati, blagoslivljam, blagoslivljem blagoslov
blizoća
blobotati, bloboćem, bloboćući blok-flauta bludjeti, bludim, bluđah, bludio, bludjela, bludeći (lutati) bludničiti, bludnim, bludničeći bludni čin prema bludnica bludnički
blječkati
se,
bluditi i bludjeti se
blječkajući
bIječkavica
bljedica (slabokrvnost) bljedičast
bljedoća
bljedolik bljedolikost, bljedolikošću ibljedolikosti bljedovit bljedunjav bljedunjavost, bljedunjavošću ibljedunjavosti bljeđahan, bljeđahna bljeđan, bljeđana bljeđi kamp. od blijed bljesak, bljeska i blijesak bljeskalica bljeskanje bljeskati, bljeskajući bljeskav bljesnuti, bljesnem, bljesnuv(ši) blješteći (prid.); blješteća reklama bljuvati, bljujem, bljujući boa, boe DL jd. boi, J jd. boom, N mn. boe (udav, zmijski car) bobi, bobija
bobičast bobičav bobnjača
bobotati,
boboćem, boboćući
Bobovišća DL! Bobovišćima
Boccaccio, Boccaccia, Boccaciom Bocvana; Republika Bocvana (država) bočan,bočna
bočat
i bočatan, bočatna; voda bočenje prema bočiti (se)
bočata
i bočatna
bočica bočić
um. od bok uv. od bok bočiti se, bočeći se bočno (pril.) bočnjak mn. bočnjaci bočina
145
LI
boća
boća
bolnik i buća i bućar
boćar
boćati
se prema bo ća bodac, bodca, N mn. bodci, G mn. bodaca bodeč (riba) bodenje prema bosti bodljača
Bodul Boduika DL jd. Boduiki, G mn. Boduiki bodulski boem boemčina
bog (opći pojam) Bog (osobno ime božanstva) bogački
bogaćenje prema
bogatiti bogatašičin prema bogatašica bogatiti (se), bogaćah (se), bogaćen, bogateći (se) bogatstvo G mn. bogatstava bogec (stil.) bokca, V jd. bokče, N mn. bokci, Gmn. bogaca bogme (pril.) i bome bogočašće
bogočovjek V jd. bogočovječe i Bogočovjek
vlastito ime umjesto Isus Bogojavljenje (vjer.) bogoljuban Bogorodica (Isusova majka Marija) Bogorodičin prema Bogorodica (tj. Marija) bogovetni bogumil bogzna (pri!.); bogzna kakav, bogzna kolik, bogzna gdje; ali: to samo Bog zna bohem > boem boh«:mist prema BoMmija (latinsko ime za Cešku) bohemistica
kao
Bojica (ime) bojišni bojišnica bojište bojkot prema Boycott bojler bojni bojnički prema bojnik bojnik N mn. bojnici; general bojnik bokačevski (u stilu Boccaccia) Boka kotorska DL jd. Boki kotorskoj (zem.) bokalčić i bokalić um. od bokal bokčija prema bogac i bogec Bokelj (čovjek iz Boke kotorske) Bokeljka DLjd. Bokeljki, G mn. Bokeljki bokeljski Bokokotorac, Bokokotorca, Vjd. Bokokotorče, G mn. Bokokotoraca bokokotorski; Bokokotorski zaljev boksač boksačev
boksački boks-meč
boktepitaj bokunić (pokr., um. odbokun) bol, bola i boli, mn. bolovi i boli Bol, Bola (zem.) bolahan, bolahna bolan, bolna boleći bolećica
Boljunšćica (rječica) bombastičan, bombastična bombastičnost, bombastičnošću bombastičnosti
bombon bombončić um. od bombon bombonijera bome (pri!.) i bogme bonapartistički prema bonapartist bor (kem. počelo, znak B)
borovički
bolesničin prema
borovnjača
bolesnica
bolesnički
boleščurina i bolešćurina
bolešljiv> boležljiv boleština i boleščina Bolivija; Republika Bolivija (država) bolničar bolničarev
i bolničarov DL jd. bolničarki, G mn. bolničarki bolničarov i bolničarev bolničarka
bolnički bolniče,
N mn. bolnici
borovički,
bostandžija bostandžijski bosti, bodem, bodijah, bodi, bodući, bo, bola, boden bošča > rubac bošnjački prema Bošnjak bot. krat. za botanički i botaničarov DLjd. botaničarki, G mn.
botaničarki
botaničarov i botaničarev botanički; Botanički botnički; Botnički
vrt (u Zagrebu) zaljev (zem.)
Bović (selo) Boycott (ime); usp. bojkot Boyle-Mariotteov zakon božičin prema božica Božić (vjer., blagdan; prezime)
božićevati, božićujem, božićujući božićni; božićni običaji Božićni
G mn.
borovički
(bot.) (rus., juha) Bosančev prema Bosanac bos ančica (pov., pismo) Bosanka DLjd. Bosanki, G mn. Bosanki Bosankin bosanski prema Bosna; Bosanska Dubica (mjesto), Bosanski Novi (mjesto), Bosanska ulica, Bosanski pašaluk (pov.) bosanskohercegovački prema Bosna i Hercegovina bosiljak, bosiljka, G mn. bosiljaka Bosiljevac, Bosiljevca, V jd. Bosiljevče, G mn. Bosiljevaca prema Bosiljevo Bosiljevka DL jd. Bosiljevki, G mn. Bosiljevki i Bosiljevaka boršč
bolesniče V jd. od bolesnik bolestau, bolesna boleščina i boleština
DL jd.
bostančić
botaničarka
borilački
borovička
bosoća
botaničarev
Borneo, Bornea (zem.) borni (kem.) Borongaj
bolećiv
Bosiljevo (zem.) bosjački prema bosjak Bosna DL jd. Bosni (zem.); Herceg-Bosna; Bosna i Hercegovina (država); Federacija Bosna i Hercegovina Uedna po!. jedinica u BiH)
botaničar
boravišni prema boravište; boravišna pristojba bordeleški prema Bordelais bordoški prema Bordeaux; bordoška juha borić um. odbor borićak, borićka, N mn. borićci, G mn. borićaka borilac, borioca, V jd. borioče, G mn. borilaca
bolećivost, bolećivošću i bolećivosti
bolnik Vjd.
i
borovični, borovična
bohemistički
146
bolonjski prema Bologna boljeti, bolim, boljah, bolio, boljela, boleći boljetica boljezan, boljezni, Ijd. boljezni i bolježnju (zast.) bolježljiv boljka DL jd. bolj ci, G mn. boljki (bolest) boljševički (pov.) boljševik V jd. boljševiče, mn. boljševici (pov.)
borački
bohemističin
bohemistika DLjd. bohemistici bohemizam, bohemizma Bohinj bohinj ski prema Bohinj; Bohinjska Bistrica (zem.), Bohinjsko jezero bojadisaonica bojazan, bojazni, I jd. bojažnju i bojazni bojažljiv
braća
bolonjski
otok (zem.) božji prema bog; božja ovčica (kukac) Božji prema Bog Božo hip. od Božidar Bq znak za bekerel Br znak za brom bracin prema braco Bracin prema Braco braco hip. od brat Braco (osobni nadimak) brač (glazbalo) Brač (otok) Bračanin mn. Bračani Bračanka DL jd. Bračanki, G mn. Bračanki Bračevci mn. m. r. (zem.) brački prema Brač; Brački kanal, bračke pustinje bračni
braća prema brat; Sveta Braća (tj. Ćiril i Metod), složna braća
147
braćenje
braćenje prema
bratiti se
bradavičast bradavičav
bradavičica
um. od bradavica brahijalan, brahijaina brahiologija brahiopoda mn. s. r. (zoo!.) Brahma brahmanac, brahmanca, Vjd. brahmanče, G mn. brahmanac a brahmanizam, brahmanizma brahmanka DL jd. brahmanki, G mn. brahmanki, brahmanka, brahmanaka brajica (Brailleovo pismo) brajični (koji se odnosi na brajicu) branhijati mn. m. r. (životinje koje dišu škrgama) branhije (škrge) branič
brjestača, V.
Brezovica (selo) brezovički prema Brezovica brglijez Brgudac, Brgudca (selo) bridjeti, bridim, briđah, brideći, bridio, bridjela bridž bridžni briđenje prema bridjeti
brjestik brjestov
brijač
§ 45.3.
brjestić
brjestovača
brjestovina brješčić um. od brijeg, V. § 45.3. brježić um. od brijeg brježina uv. od brijeg brježuljak, brježuljka brježuljast brježuljčić
brijačev brijačica
brčkavica
brijačnica
brježuljkast brk; reći, skresati u brk, V. § 144.
brčki
brijaći
brkač
Brdovčanki
Brdovec
braniočev
N mn. brđani brđanka DL jd. brđanki, G mn.
braniteljičin prema
brđanski
brđanki
brečati, brečim, brečeći bređ; bređa
(ona koja brije)
(npr. sapun) brijati, brijem, brijući brijeg Vjd. briježe, mn. brjegovi i brijezi (poet.), V. i § 45.3. brijest mn. brijestovi (bot.) Brijest (zem.) briješće prema brijest briježak, briješka um. od brijeg briježan, briježna Brijuni (zem.); Mali Brijun, Veli Brijun brijunski; Brijunski otoci brilijant i briljant, brilijanta
i brčanski prema Brčko (zem.) brdo; uz brdo, niz brdo Brdovčanin prema Brdovec Brdovčanka DLjd. Brdovčanki, G mn. Brčko, Brčkoga
brđanin
brinuće
krava
Brinje jd. S. r. (zem.) brioš; brioš-torta
bređati, bređajući
brašnjača
bređost, bređošću
bratac, bratca bratančev prema bratanac brataničin prema bratanica bratanić
Bregana (zem.) brektati, brekćem, breme bremenit
bratična
brenčati, brenčim, brenčeći
bratić
bravče, bravčeta,zb. bravčad
brendi, brendija (žestiea) Brescia G Brescie, DL Bresci, A Bresciu breskva G mn. bresaka Brestača (selo) Brestovac, Brestovca (selo) Brešće (selo) breza
braveći
brezić
bravlji brazditi, bražđah, bražđen, brazdeći Brazil; Federativna Republika Brazil (država); usp. Brasilia Brazilac, Brazilca, V jd. Brazilče, G mn. Brazilaca
brezik brezje Brezje (selo) brezov brezovac (brezov štap) Brezovac, Brezovca (zem.)
148
brezovača brezovački
brčkati, brčkam, brčkajući
branilaštvo G mn. branilaštava
bratučeda
L 'I
Brčanki
brčkalo
brdski
bratučed
I
DL jd. Brčanki, G mn. i brčki prema Brčko brčić um. od brk brčina uv. od brk
Brčaci
brčanski
brdovečki prema
bratski bratstvo G mn. bratstava
I
N mn.
Brčanka
branilački
bratoubilački
;:
brbučiti, brbučeći
branilac, branioca, V jd. branioče, G mn. branilaca> branitelj
braniteljica branjenje prema braniti Brasilia (glavni grad Brazila) Brašančevo (vjer.) > Tijelovo
----------------------------------------------------
Brazilka DLjd. Brazilki, G mn. Brazilki bražđenje prema brazditi brbljati, brbljam, brbljajući brbotati, brboćem, brboćući Brčak, Brčaka, Vjd. Brčače, (čovjek iz Brčkoga)
brojačica
brezovača
Brezovac
i bređosti
brisač brisačica
brekćući
brisački brisaći
Brist (zem.) Brišćimin prema Brist Brišćanka DL jd. Brišćanki, G mn. Brišćanki briški prema Brist Britanija (zem.); Velika Britanija Britanski Djevičanski otoci (zavisni teritorij) Britanski Indijskooceanski teritorij brižljiv brižljivost, brižljivošću i brižljivosti brjegovi N mn. od brijeg, V. § 45.3. brjegovit brjegovitost, brjegovitošću i brjegovitosti brjegulja brjegunica brjeguša
brkaćenje prema brkljoč
brkatiti
(ptica)
brnčati, brnčim, brnčeći broć
(bot.) (bot.) broćanski prema Broćno
broćac
broćast broćika Broćno
(zem.) N mn. Broćnjani Broćnjanka DLjd. Broćnjanki, G mn.
Broćnjanin
Broćnjanki
brod. krat. za brodski Brod; Slavonski Brod, Brod na Kupi, Brod Moravice brodaričin prema brodarica brod cisterna G jd. broda cisterne> plovna cisterna brodić
brod dizalica G jd. broda dizalice> plovna dizalica broditi, brođah, brodeći brodolomčev
brodotočac, brodotočca,
G mn.
brodotočaca
(zool.) brodovlasnički
brodski prema Brod (zem.); Brodsko-posavska županija Brođanin mn. Brođani prema Brod Brođanka DL jd. Brođanki, G mn. Brođanki brođenje prema broditi brojač brojačica
149 i
iM
brojati
buhinji
brojati> brojiti
bučica
brojčani, brojčana
bučiti, bučeći (činiti
brojčanica
Bučje
brojčanik
bučnost, bučnošću
mn. brojčanici brojiti, broj! brojeći brom (znak Br) bromni bronca brončan
brončati (prevlačiti
broncom) bronh N mn. bronhi bronhija bronhitis brošić um. od broš Broz; Ivan Broz (hrv. leksikograf); Broz-Ivekovićev rječnik
brstiti, bršćah, bršten i bršćen, brsteći bršćenje prema brstiti brnjati, brujim, brujeći Brundo; medvjed Brundo (u životinjskom epu) Brnnej; Država Brunej (država) brusač, brusača, Vjd. brusaču, Jjd. brusačem
bućkalica bućkalo bućkati, bućkajući
brzoteča
brže-bolje bubnjić
bubotak, bubotka, mn. bubotci, bubotaka bubreščić bubuljičast bubuljičav
bubuljičavost, bubuljičavošću i bubuljičavosti
Bucefal > Bukefal buča (bundeva); drugo je buća buČadJjd. bučadi bučan, bučna
bučati, bučim, bučeći
150
bukač bukača (sova) bukačev prema bukač
bukati, bučem, bučeći bukćenje prema buktjeti Bukefal (konj Aleksandra Velikoga) bukle, buklea (fr. bouele) buk!ija
bukovača
bućoglav
bukovački prema
Bukovac Bukovčanin N mn. Bukovčani Bukovčanka DL jd. Bukovčanki, G mn.
Budimpešta (zem.) Budinščina (zem.) budistički
Bukovčanki
budničarstvo
Bukovčev prema
budnoća
budoar, budoara budšto (bilo što) da
budućnost, budućnošću
buhtla bujati, bujam bujon> buljon
buko!ički
bućnuti, bućnem
budući
----
buknuće
bućkuriš
budući
brzometka DL jd. brzometki, G mn. brzometaka, brzometka i brzometki brzorek brzoreka
(selo)
i bučnosti (kosa na glavi, zamršena) buća i boća (špor., kugla); drugo je buča bućar i boćar bućati se, bućajući se prema buća bućica um. od buća
brnsaći
brzoća
buku) > bučati
buć
brusački
(prid.) brnsić um. od brus brnsionica brnto; bruto-cijena, bruto-težina, bruto registarska tona brzati, brzam, brzajući brzinomjer
um. od buča
carinarnički buhtla~________________________________________________________ __
i budućnosti
Budva (zem.) Budvanin N mn. Budvani Budvanka DL jd. Budvanki, G mn. Budvanki budvanski budzašto (pril.) budža (batina), glavešina budžet> proračun (državni) budžetski buđenje prema buditi buffet bug. krat. za bugarski
Bukovac (prezime) Bukovica; Špišić Bukovica (zem.) bukovički prema Bukovica buktati, bukćem, bukćući buktjeti, buktim, bukćah i buktijah, buktio, buktjela, bukteći Bukurešćanin N mn. Bukurešćani prema Bukurešt bukureški Bukurešt (zem.) bukvić um. od bukva bulažnjenje prema bulazniti bulevar, bul evara bulješ buljiti, buljeći bulj on bumbača > pribadača
Bunjevka DLjd. Bunjevki, G mn. Bunjevki buregdžija prema burek burgijica um. od burgija burgundac, burgunca, G mn. burgundaca (vino) Burkina Faso; Demokratska Država Burkina Faso (država) Burundi, Burundija; Republika Burundi (država) buržoaski buržoazija buržuj buržujka buržujski busenjača
busija (zasjeda) busje > busenje bušač, bušača bušački
bušaći
bušji i bUhinjiprema buha Butan; Kraljevina Butan (država) butelja butić um. odbut butnjača Buzećanin
N mn.
Buzećani prema
Buzećanka DLjd. Buzećanki, Buzećanki
Buzeština (zem.) buzetski p (beta), npr. l3-zrake
e
bugačica
bunarčina
C znak za kulon, znak za ugljik cc znak za Celzijev stupanj Ca znak za kalcij cal znak za kalorija carevati, carujem, carujući
Bugarče, Bugarčeta;
bunardžija
carević
bunarić
caričica
bundžija > bunilac, bunitelj, buntovnik bungalov Bunić (zem.) bunište i bunjište
caričin
zb. Bugarčad Bugarin N mn. Bugari Bugarka DL jd. Bugarki, G mn. Bugarki Bugarska DLjd. Bugarskoj; Republika Bugarska (država) bugarski bugivugi, bugivugija buha DL jd. buhi i busi buhač (bot.) bu hara buhinji i bušji prema buha
bunarčić
buntovnički
Bunjevac, Bunjevca, Vjd. Bunjevče, N mn. Bunjevci, G mn. Bunjevaca bunjevački Buujevčev
Buzet G mn.
prema carica prema carica
carić
Carigrad (zem.) carigradski Carigrađanin N mn. Carigrađani prema Carigrad Carigrađanka DLjd. Carigrađanki, G mn. Carigrađanki
carinarnički
151
carinički
cijevni· -----------------------------------
carinički
cariniče
V jd. od carinik
caristički
cavćenje prema
cavtjeti cavtjeti > cvatjeti, cvjetati cd znak za kandela Cd znak za kadmij CD-ROM C-dur Ce znak za cerij cece-muha Cecilija (ime) ceh Celovac, Celovca (zem.) celovački
celuloid celzij (mjerna jedinica, znak DC) Celzij Celzijev; 10 stupnjeva Celzijevih cement; portland-cement> portlandski cement centilitra, znak cL (i cl) centimetar, centimetra (znak cm) centralistički
centralnoafrički
v.
srednjoafrički
centričan, centrična
centričnost, centričnošću
ceptjeti, ceptim,
cepćah,
i centričnosti ceptio, ceptjela,
cepćući
Cerber i Kerber (mit.) cerić um. od cer Cerić (selo) Cerićanin N mn. Cerićani prema Cerić Cerićanka DLjd. Cerićanki, G mn. Cerićanki cerićki
cerij (znak Ce) cerijski ceriti se, cereći se cerovača (batina) cerovnjača (gljiva) Cesargrad (zem.) cesaričin prema cesarica cesta; Nova cesta (ime cesti), autocesta Cetingrad (zem.) Cetinje jd. s. r. (zem.) cezaropapistički
cezij (znak Cs) cezijski Cf znak za kalifornij
152
Ci znak za kiri > Bq ciborij cica (mačka) cica-maca i cicamaca Cica (osobni ženski nadimak) Ciceron cič > ciča ciča (velika studen) cičati, cičim, cičeći cići
zb.
Cigančad
Cigančica
cigančiti, cigančeći
Ciganin > Rom (pripadnik ciganske narodnosti) Ciganka DLjd. Ciganki, G mn. Ciganki (Romkinja) ciganski > romski cigli ciglovetni cijankalij cijanovodičan, cijanovodična; cijanovodična
kiselina cijediti, cijedim, cijeđah, cijedi, cijedeći, cijedio, cijedjela, cijeđen cijeđ, cijeđa > lužnica cijeđenje prema cijediti cijel i cio cijelac, cijelca, G mn. cijelaca cijel cjelcat cijeliti, cijelim, cijeljah, cijelio, cijeljela, cijeleći cijelo; jedno cijelo, dva cijela, deset cijelih (mat.) cijelost, cijelošću i cijelosti cijeljenje prema cijeliti i cijeljeti cijeljeti, cijelim, cijelio, cijeljela, cijeleći (zarašćivati, o rani) cijen kamp. cjenji i cjeniji > jeftin cijena cijeniti, cijenim, cijenjah, cijenjen (npr. cijenjeni gospodin), cijeneći cijenjenje prema cijeniti cijep N mn. cjepovi cijepac, cijepca, G mn. cijepaca cijepanje cijepati, cijepam, cijepajući cijepiti, cijepim, cijepljah, cijepljen, cijepeći cijepljenje prema cijepiti cijev, cijevi, Ijd. cijevi i cijevlju cijevčiti
cijevni
cjelovati > cjelivati
cijevnica cijevnjača
cjelovečernji
cijuk N mn. cijuci cijukati, cijučem, cijuči, cik; u cik zore cikcak; cikcak-crta Cikladi (otoci)
cilindričan, cilindrična
cjelovit cjelovitost, cjelovitošću i cjelovitosti cjelunuti, cjelunem cjeniji, kamp. od cijen> jeftiniji cjenik mn. cjenici cjenkati se, cjenkajući se cjenoća > jeftinoća cjenji kamp. od cijen> jeftiniji cjenjkati se > cjenkati se
cilj
cjepač
ciljač, ciljača
cjepača
cimbal (glaz.)
cjepačev
cinčan
cjepačica
cinčati, cinčajući
cjepački (pril.) cjepak, cjepka (prid.) cjepalo cjepanica
cijučući
cikličan, ciklična
> ciknuti
Ciganče, Cigančeta,
cjevaš
cijevnica
ciklički
ciktati,
cikćem, cikćući
ciničan, cinična cinički prema cinik cink (znak Zn) cinkografij a cio, cijela i cijel cionist
cjepčica cjepidlačenje cjepidiačiti, cjepidlačeći
cionistički
cjepidlački
Cipar, Cipra (otok i država); Republika Cipar (država) ciplić um. od cipal Cirenaika (zem.) DLjd. Cirenaiki cirkonij (znak Zr) cirkonij ski cirkulacijski cirkummediteranski cjedilica cjedilo cjediljka DL jd. cjediljki, cjediljci, G mn. cjediljki i cjediljaka cjedina > cjedište cjedište cjeđenik N mn. cjeđenici cjeIcat ob. u svezi cijel cjelcat cjelica cjelina cjelivanje cjelivati, cjelivam, cjelivajući cjelo- u složenicama: cjelokupan
cjepidlaka DL jd. cjepidlaci i cjepidlaki cjepika DL jd. cjepici cjepivo cjepka DL jd. cjep ci i cjepki, G mn. cjepki i cjepaka cjepkati, cjepkam, cjepkajući cjepkav cjeplja > cjepanica cjepljičica um. od cjeplja cjepljiv cjepljivost, cjepljivošću i cjepljivosti cjepnica cjepnuti, cjepnem cjepočica
cjeloća
cjepokriI (ptica) cjepotak, cjepotka, mn. cjepotci, G mn. cjepotaka cjepotina cjepotka DL jd. cjepotci, G mn. cjepotki i cjepotaka cjepovi N mn. od cijep cjevanica
cjelodnevni cjelokup(an) cjelov
cjevast cjevaš (crv)
cjevanični
153
cjevčica
crnogoričan
--~----------
cjevčica
um. od cijev cjevčina uv. od cijev
crjepast
cjevnjača
crjepina crjepinja crjepovi mn. od crijep crjepovlje crjepulja crjepuljar crjepuljarev i crjepuljarov crjevaca G mn. od crijevce crjevar crjevarev i crjevarov crjevceta G jd. od crjevce crjevlja crjevljar
crjepić
cjevnjak N mn. cjevnjaci cjevovod cjevoznbac, cjevozupca cjevulja (bot.) CK krat. za Centralni komitet; Centralni komitet SKH (polit., pov.) ckiljeti, ckiljim, ckiljeći C-ključ
cL (i cl) znak za centilitra Cl znak za klor cm znak za centimetar Cm znak za kirij cmakati, cmakam i cmačem,
cmakajući
i
cmačući
cmokati, cmokam, cmokajući c-mol Co znak za kobalt cokotati > cvokotati col (njem. Zoll), cola, mn. coli (palac) Columbia (rijeka, država u SAD) v. Kolumbija Coulomb (ime), uspor. kulon Cr znak za krom crći, crknem crescendo (glazb.) cretski prema Cret (zem.) crijep mn. crjepovi crijepije crijepnja G mn. crijepnji i crjepanja crijevac, crijevca crijevni, crijevna crijevce, crijevca i crjevceta, G mn. crjevaca crijevni; crijevni katar crijevnica crijevnični
crijevo crijevonja > trbonja Crikvenica (zem.) Crikveničanin mn. Crikveničani Crikveničanka DLjd. Crikveničanki, G mn. Crikveničanki crikvenički
crjepana crjepar crjepara crjeparnica
154
crkavičav
crkv. krat. za crkveni crkva (sakralna zgrada) Crkva (ime zajednice vjernika), npr. Crkva u Hrvata, ali: Katolička crkva ili Rimokatolička crkva crkvenoslavenski; crkvenoslavenski jezik crkvenjački
------------
CrnogorkaDLjd. Crnogorki, G mn. Crnogorki Crnogorkin crnogorski; crnogorski običaji crnograbić
Crnornorac, Crnomorca, V jd. Crnomorče, G mn. Crnomoraca Crno more (zem.) crnomorski prema Crno more crnopjegavost, crnopjegavošću i crnopjegavosti crnjenje prema crniti i crnjeti crnjeti, crnim, crnjah, crnio, crnjela, crneći (postajati crn); drugo je crniti crnjeti se (biti crn) Croatia, Croatije Croatica G Croatike, DLjd. Croatici crpenje prema crpsti crpiti i crpsti crpsti, crpem... crpu, crpao, crpla, crpen, crpući
curičica
curičin prema curica curiti, cureći curjeti > curiti cvaćenje prema cvatjeti cvatjeti, cvatim, cvaćah, cvatio, cvatjela, cvateći > cvjetati Cvetnić Brdo, Cvetnić Brda (selo) cvičati, cvičeći cviček
(vino)
cvijeće
crvendać crvendaćev
cvjećara
crveniti (činiti što crvenim); drugo je crvenjeti crvenkapa Crvenkapica (ime iz bajke)
cvjećarev
crtačev crtačica crtački; crtački crtaći; crtaći
crtež
crnčad, crnče, crnčeta
crnac Crnčev prema Crnac crnčić um. od crnac crndać (ptica) crnilnica Crni Lug (selo) Crni Potok (selo) crniti, crneći (činiti što crnim); drugo je crnjeti crnoburzijanac, crnoburzijanca, Vjd. crnoburzijanče, G mn. crnoburzijanaca crno ća Crnogorac, Crnogorca, Vjd. Crnogorče, G mn. Crnogoraca Crnogorče, Crnogorčeta; zb. Crnogorčad
curče, curčeta, zb. curčad Cs znak za cezij Cu znak za bakar cunami (veleval) curenje prema curiti curetak, curetka, N mn. curetci, G mn. curetaka
cvijećnjak i cvjećnjak cvijeliti koga; običnije cviliti cvijet N mn. cvjetovi Cvijeta (ime) cvijetak, cvijetka, mn. cvijetci, G mn. cvijetaka cvijetni; cvijetni prašak cvijetnjak i cvjetnjak Cvijeto (ime) cvijetonja i cvjetonja cviljenje prema cviljeti cviljeti, cvilim, cviljah, cvilio, cviljela, cvileći C-vitamin i vitamin C cvjećar i cvjetar
crtač
crljen > crven crljenica (zemlja) crljenka crljenko crmpurast> crnomanjast crnački prema crnac i Crnac Crna gora (planina) Crna Gora (država) crnčev prema
cvj etaričin
Crnogorka
talent pribor
crtić (razg., crtani film) crven; crveno-bijelo-plava boja hrv. zastave; Crveno more (ime mora); crveni križ (križ obojen u crveno); Crveni križ (ime organizacije) crvenbrk
i cvjećarov i cvjetarica cvjećaričin prema cvjećarica cvjećarica
Crvenkapičin
cvjećarna
crvenperkaDLjd. crvenperki, G mn. crvenperki
cvjećarnica
crvenjača
cvjećarov
crvenjenje prema crveniti i crvenjeti crvenjeti, crvenim, crvenjab, crvenio, crvenjela, crveneći (postajati crven); drugo je crveniti crvenjeti se (biti crven) crvić um. od crv crvljiv crvotoč, crvotoči, I jd. crvotočju i crvotoči
cvjećarstvo
crvotočan, crvotočna
Crnogorčev
crvotočina
crnogoričan, crnogorična
crvotočnost, crvotočnošću
i crvotoč nosti
cvjećarnički
i cvjećarev G mn. cvjećarstava cvjećnjak i cvijećnjak cvjetača
cvjetan, cvjetna; Cvjetna nedjelja (usp. Cvjetnica) Cvjetan, Cvjetana (ime) Cvjetna (ime) cvjetar i cvjećar cvjetarica> cvjećarica cvjetaričin prema cvjetarica
155
cvjetast
čaklja
cvjetast CVj etašin (ime) cvjetati, cvjetam, cvjetajući cvjetić um. od cvijet Cvjetimir cvj etina uv. od cvij et cvjetište Cvjetko Cvjetnica (vjer., blagdan) cvjetnjak i cvijetnjak cvjetonosan, cvjetonosna cvjetonoša cvjetonja i cvijetonja Cvjetoš cvjetnlja cvokotati, cvokoćem, cvokoćući cvrčak, cvrčka, mn. cvrčci, G mn.
čakovački prema Čakovci Čakovci, Čakovaca (mjesto kod Vukovara) Čakovčanin mn. Čakovčani prema Čakovci i
Čad; Republika Čad (država) čador čadorčić
Čakovec
čadorje
čađ, čađi čađa
Čađanin prema Čad Čađanka DL jd. Čađanki, G mn. Čađanki čađav čađavac, čađavca, V jd. čađavče, čađavaca (čađav čovjek)
G mn.
čađavički čađavina
cvrčati, cvrčim, cvrči, cvrčeći
i čađiti (činiti što čađavjeti (postajati čađav) čađavost, čađavošću i čađavosti čađenje prema čađiti
cvrčić
čađiti, čađeći
cvrće
čaga
cvrčanje
(ptica) (pržena jelo) cvrenje prema cvrijeti cvrkutati, cvrkućem, cvrkućući cvrkutić um. od cvrkut
č ča (čak.,
što) ča-ča-ča (vrst plesa, ritma) čabar, čabra (drvena posuda) Čabar, Čabra (grad) čabarski prema Čabar Čabranin N mn. Čabrani (čovjek iz Čabra) Čabranka DLjd. Čabranki, G mn. Čabranki (žena iz Čabra)
čađaviti, čađaveći
i čaglja (zvjerka)
Čaglić (selo) Čaglićanin N mn. Čaglićani (čovjek iz Čaglića) Čag!ićanka DLjd. Čaglićanki, G mn. Caglićanki (žena iz Čaglića) čaglićki prema Čaglić čagrtati, čagrćem
> čegrtati
(mjesto gdje se toči
čabrić
čak
čabronoša
čak.
čačinački prema Čačinci
čakavac, čakavca, čakavaca
Cačinaca)
krat. za
V jd.
čakavčev čakavica
čakavština
i
čakavizam, čakavizma
čačkalica
čakavski
čačkalo
čakavština
čačkati, čačkam, čačkajući
čaklja
čakavka
čalabrčci,
DL jd.
čakavki
i čakavica
G mn.
um. od čardak uv. od čardak
čardački čardak čarkaDLjd. čarci,
čarki
G mn.
čarkati, čarkam, čarkajući
(dirati u vatru), se (biti mali boj) čarnuti (se), čarnem (se) čarobnica čarobničin
V jd.
čamče,
G mn.
čamaca
čarobnički
čamalica
čarobnjački
čamati, čamam, čamajući
čarobnjak, čarobnjaka,
Vjd.
čarobnjače,
mn.
čarobnjaci
čamčić čamdžija
čarobnjaštvo
čamdžijski
čarojica
čaminjati, čaminjam, čaminjajući
čarolija
čamiti, čamim, čamljah, čameći
čaršija
čamljenje prema čamiti
čaršijski
čamotinja
čarter
čamovina
čas
čanak
časak, časka
> jelovina > zdjela
čarobnjaštava
G mn.
> mjesto, trg čarter-let> čarterski
(engl. charter);
čangrizalo
časimice
čangrizati, čangrizam, čangrizajući
časimičan, časimična
čangrizav
časiti, časeći;
čangrizavost, čangrizavošću
i čangrizavosti
časkom
ni (pril.)
časa
ne
i čangrižljivosti
časni; časna
čankoliz
časnički
Čapek, Čapeka
časnik
čapkun
časništvo
časeći
sestra,
časni
brat
čaplja
V jd. časniče, mn. časnici G mn. časništava časom (pril.)
čapljica
časomice časopis časoslov
N mn.
čaporci,
G mn.
čaporaka
čar, čara čaralac,
let
Časlav
> čangrižljiv
čaporak, čaporka,
G mn.
čardačić
čaroban, čarobna
čapljinski
čakavče,
uv. od čarapa
čarati, čaram, čarajući
čarkati
G mn. čapalja i čaplji um. od čaplja Čapljina (zem.)
čakavski
Čač!nčanka DL jd. Čačinčanki, G mn. Cačinčanki (žena iz Čačinaca)
156
čaj)
čajanka
čabreni prema čabar
Čačinci G mn. Čačinaca (zem.) Čači.nčanin N mn. Čačinčani (čovjek iz
mn.
čangrižljivost, čangrižljivošću
čaj čajana
čalabrčak, čalabrčka, čalabrčaka
čangrizljiv
čahura čahurični
Čajetina (zem.) Čajniče jd. s. r. (zem.) čajnik N mn. čajnici
čabrast
čađavim)
(ples)
čagalj, čagalja
čalabrcati, čalabrcam, čalabrcajući
čamac, čamca,
Čađavica (selo)
cvrčalo
Čakovčanka DL jd. Čakovčanki, G mn. Čakovčanki prema Čakovci i Čakovec Čakovec, Čakovca (grad) čakovečki prema Čakovec
čama
čađavica
čarapčina
čardačina
čalma
Čađavac, Čađavca (selo)
cvrčaka
čašćavati
čakovački
------------------------------------------------------------
i čari (draž); drugo je ćar čaraoca, V jd. čaraoče, G mn.
časovit častI jd. čašću
i časti
častan, časna
čaralaca
častiti, čašćah, čašćen, časteći
čaralački
častohlepan, častohlepna
čaralica
čaran,čarna
častoljubac, častoljupca, G mn. častoljubaca
čaranje
častoljubiv
čarapa
čaša
čarapica
čašćavati
V jd.
častoljupče,
157
čašćenje ______________________________________________________ ~č~elnik
čašćenje prema častiti
čega
čašični prema čašica
čegrtaljka DL jd. čegrtaljci, G mn. čegrtaljki
čaška DL jd. čašci i čaški čatrnja
čegrtaš
(cisterna)
čegrtati, čegrćem i čegrtam, čegrćući i
čillo
glazbalo); drugo je
ćelo
Čeh N mn. Česi
čeljusnica (čeljusna
čergaš
čerkeski prema Čerkez Čerkeskinja Čerkez Černobil > Čornobilj čerupati, čerupam, čerupajući
kost)
čehati, čeham
čeljustIjd. čeljusti i čeljušću
čavčić
Čehiuja
čembalo
Červar (rrifesto kod Poreča) Červari (rrifesto kod Kanfanara)
čavčji
čehizam, čehizrna
čemer
česalo
čavka DL jd. čavci i čavki, G mn. čavki i čavaka
čehno> česno
čemeran, čemerna
čavlar
čehnuti, čehnem
čemerika DL jd. čemerici
~ehov prid. od Čeh; (rusko prezime)
čemeriti, čemerim, čemereći
čavčica
um. od čavka
čavlast
N mn. čembali (glaz.) (otrov, jed); drugo je ćemer
Čavle (zern.) mn. s. r., G mn. Čavala DLJ u Čavlima '
Cehovljev prema prezimenu Čehov
Čemernica (selo)
čehulja
čemin> jasmin
čavleni
čehuljast
čempres
ček
čemuDLjd.
čavlenjak, čavlenjaka, mn. čavlenjaci (vrst
svrdla) čavlić
Čavljanin prema Čavle čavljanski
Čavoglave (selo) čavrljalo
čavrljati, čavrljam, čavrljajući čavrljuga DL jd. čavrljuzi
čeoce, čeoca
čekačica
čeoni, čeona i čelni prema čelo
čekalac, čekaoca, V jd. čekaoče, G mn. čekalaca
čep
čekalica
čepac, čepca,
čekalište
čepati, čepam
čavrzgati, čavrzgam, čavrzgajući
čekati, čekam, čekajući čekić
čazbina
čekićarka DL jd. čekićarki, G mn. čekićarka
čekićarki
'
čekinja (četina) čekinjara čekinjast
čekovni; čekovni račun
(zern.) Čedad čedadski; Čedadski evanđelistar
čelat
čedan, čedna
čelce, čelca i čelceta um. od čelo
čedance, čedanca i čedanceta čednjak, čednjaka, mn. čednjaci (himen)
čeličan, čelična
> čeoce čelenka DL jd. čelenci i čelenki, G mn. čelenki čeličana
Čedomil i Čedomir
čeličenje
čedomor
čeličiti, čeličim, čeličeći
G mn.
čedomoraca
čelistica
čedomorka DL jd. čedomorki, čedomorki i čedomoraka
158
čelik; krom-čelik, Baš-Čelik čelist
čedomorčev
čedomorstvo
(bank.)
> kolotur, vitao
čedo
čedomorac, čedomorca, V jd. čedomorče,
G mn.
G mn. čedomorstava
G mn.
čestica čestičje
čepaca
čepijem; čepaj
čelistički
čelni i čeoni prema čelo
čelnik Vjd. čelniče, mn. čelnici
(režanj češnjaka) (prid.); komp. češći čest, česti, Jjd. česti i češću (zast., dio) česta (guštik)
čest, česta
i
čepiji, čepajući
čestičnjak čestina
uv. od česta
čepić
čestit
Čepić (selo) Čepikuće (selo) Čepin (selo) Čepinac, Čepinca, V jd. Čepinče, N mn. Čepinci, G mn. Čepinaca i Čepinčanin (čovjek iz Čepina) ČepinIsa DL jd. Čepinki, G mn. Čepinki (žena
čestitač, čestitača,
iz Cepina)
čekinjav
čekrk N mn. čekrci
česno
i čepijući
čazba
Cečenija
(vrelo) Česma (rijeka)
i čeoceta (um. od čelo)
i
> češati
česma
česnica
čekač, čekača
(bank.) (lov.)
> česno
česati, češem, češući
česmina
čeka
čekalo
ČazmanacJ Čazmanca, Vjd. Čazmanče, G mn. Cazmanaca prema Čazma ČazmankaDLjd. Čazmanki, G mn. Čazmanki ~azmanski; Čazmanski kaptol
česan, česna
(bot.)
od što čengel (željezna kuka)
čekaonica
Čazma (grad)
~JLI'
(dio glave;
čelopeci (selo) čeljad, čeljadi J jd. čeljadi čeljade, čeljadeta čeljusni; čeljusna kost
čegrtajući
čavao, čavla, G mn. čavala čavče,čavčeta,zb. čavčad
čelo
češće ------------------------------------------~~
čegrtuša
čanš
,:1 I!
G od što
čelo
V jd.
čestitarev čestitarka
i čestitarov DL jd. čestitarki, G mn.
čestitarov
i
i
čestitarev
čepiti
čestitka DL jd. čestitci
i
i čestitki, G mn. čestitki
čestitaka
čepijuskati, čepljuskam, čepijuskajući
čestitost, čestitošću
čepnuti, čepnem
često
i
čestitosti
čepovina
komp. češće čestoća, rj. čestota
čeprkač
čestokratan, čestokratna
čeprkati, čeprčem i čeprkam, čeprčući i
čestoput (često)
čeprkajući
čestitarki
čestitarica čestitati, čestitajući
se, čepim se, čepljah se, čepeći se
G mn.
čestitar
čepinski čepkati, čepkam, čepkajući
čestitaču
čestitalac, čestitaoca, V jd. čestitaoče, čestitalaca > čestitar
čestota
> učestalost
čeprljati, čeprljam, čeprljajući
čestotan; čestotni rječnik
čepukati, čepukam, čepukajući
česvina
Čeralije (selo)
češagija
čerečiti, čerečim, čerečeći
češalj, češlja
čerenac, čerenca (vrst ribarske mreže) čergaDLjd. čergi
češanj, češnja > česno
čergar
češće
> česmina > česalo
češati, češem, češući
(kornp. prema često)
159
češer
četverotjedni
češer
(šiška, šišarica) Češka; Češka Republika (država)
četrdesetgodišnjica
češki
četrdesetica
četrdeseti
> četrdesetogodišnjica
četvorci
(40.)
čipkaričin
četvo rci
--------------------------------------------------------------------------
G mn. četvoraka Uedno od četvoraka), zb.
četvo rče , četvorčeta
četvorčad
čik čikica
um. od čiko
čikičin prema čikica
češljač, češljača
četrdesetina
četvori
čikin prema čiko
češljaonica
četrdesetnica
čiko, čile
češljar
četvorica
četrdesetogodišnjak, četrdesetogodišnjaka, mn.
četvorina četvoriti, četvoreći
Čikola (rijeka)
češljarev
i
(1140)
četrdesetogodišnjaci
češljarov
čikoš
češljast
četrdesetogodišnji
četvorka DL jd. četvorki,
češljati, češljam, češljajući
četrdesetogodišnjica
četvorni; četvorni
čilan, čilna
četrdesetorica
četvrt,
čilaš
češljić
češljika DLjd. češljici
četrdesetosma (pov., godina 1848. i događaji oko nje; inače je: četrdeset osma i četrdeset
(bot.)
češljuga DL jd. češljuzi
osma godina) (14)
češljugar
češljugarka
četrnaest
DL jd. češljugarki, G mn.
četrnaestgodišnji
češljugarki
četrnaesti
češnjak, češnjaka
četrnaestina
četa
četrnaestorica
četica
četrnn
četimice
G mn. četveraca
četveri
četinjača
četiri (4); četiri
stotine (400), četiri tisuće (4 000), četiri milijuntine (411 000 000), četiri posto (4%), četiri puta četiristo (400) četiristogodišnji
(400.) četiri stotine (400)
u četvero
četveroboj četverobrazdni
(Plug)
četveronedjeljni
koji se odnosi na četiri nedjelje; drugo je četverotjedni četveronoške (pril.) četveronožac, četveronošca, G mn.
četnikovati, četnikujem, četnikujući
mn. četništava
četovati, četujem, četujući
jedan (41) (oko 40)
četrdesetak
četrdesetero
četrdesetgodišnjak > četrdesetogodišnjak
i
čio
Čile G Čilea; Republika Čile (država) Čileanac, Čileanca, V jd. Čileanče, G mn. Čileanaca Čileanka DL jd. Čileanki, G mn. Čileanki čileanski
i čilski
četvrtfinale
Čilipi (zem.)
četvrti (4.); četvrti put; Petar Krešimir Četvrti
čilost, čilošću
(hrv. kralj) četvrtina (114) četvrtinka DL jd. četvrtinci, G mn. čevrljati > čavrljati čevrljuga DL jd. čevrljuzi (ševa)
čilski i čileanski; čilska četvrtinki
čim
(vez.)
čimbenik
i činitelj,
čeznuće
čimpanza
čeznuti, čeznem, čeznući
čin, čina
čežnja
čini
čibnčić
činidba
mnž. r. G mn.
V jd.
i
činidbi
činioče,
G mn.
činilaca
činitelj činiti, čineći
čiča, čiča Mata, G čič-Mate
G čiče Mate i
mn.
čič-Mata
činkvečento činovničić
čičci
činovnički činovnik
(bot.)
Vjd.
činovništvo
činovniče,
G mn.
mn.
činovnici
činovništava
čičkati, čičkam, čičkajući
činjenica
čičkovac, čičkovca
(bot.) čičoka DLjd. čičoka (sitna repa) Čifut Čifutka DL jd. Čifutki, G mn. Čifutki
činjenični
čifutski
Čiovo (otok) čip čica um. od čipka, i čipkica čipka DL jd. čipci i čipki, G mn.
činjenje prema .činiti čio, čila
i čil
čiopa
čipkar
četverostruk
čijigod (nečiji)
čipkarev
čiji gOd (bilo čiji, svačiji) čiji mu drago
čipkarica
na četiri tjedna;
činilac
činidaba
činilac, činioca,
čiji
četverotjedni koji se odnosi drugo je četveronedjeljni
salitra
čim! od što
četverosjed
četveropreg
i čilosti
čiljeti, čilim, čiljah, čilio, čiljela, čileći
četveroruk
četveropjev
i
čil
Čigoč (selo) čigra (ptica), inače zvrk čibati > čehati čijati > čehati
četveronožaca
četovođa
u tjednu) godine,
četvrtak, četvrtaka (konj od četiri novčana jedinica i dr.)
čičimak, čičimaka
četveromjesečni
V jd. četniče, mn. četnici
četvrtača četvrtak, četvrtka (četvrti dan
čičica
četverokut
četnički
i
čičak, čička,
četvero katnica
četni prema četa
četvrt
čibuljica
četverokatan, četverokatna
četkati, četkam, četkajući
metar (znak m 2) četvrti, ! jd. četvrću i četvrti; gradska
um. od čibuk čibučina uv. od čibuk čibuk mn. čibuci
četverogodišnji
i četkarov
četrdesetgodišnji > četrdesetogodišnji
četveričući
četveroglasan
četki
četrdeset (40); četrdeset jedan i četrdeset
četvero;
i
četverodijelan, četverodijeina
četkar
četništvo G
četverikajući
četveročlan
četiristoti
DLjd.
četverikati, četverikam i četveričem,
četverobroj
četiristogodišnjica
160
> limun (bot.)
četverac, četverca,
četina
četnik
(1114)
četrnaestogodišnji
Četekovac, Četekovca (selo)
četkarev
četrnaestogodišnji
četrnaestica
češnjovka
četka
>
(14.)
G mn. četvorki
čipkaći; čipkaća:
čipki
i
čipaka
igla
čipkanje
i
čipkarov
čipkaričin
161
čipkarov
čipkarov
Čokallj
i
čipkarev
čitati, čitajući čitav
čipkast
čitko
čipkati, čipkam, čipkajući
čitkost, čitkošću i čitkosti
čipkica i čipčica
čiravost, čiravošću i čiravosti
Čitlučanin prema Čitluk čitlučki prema čitluk i Čitluk čitluk (poljsko dobro, imanje) Čitluk (mjesto)
čirić
čitljiv
čirak, čiraka
>
svijećnjak
um. od čir
čokoće,
(pril.)
čislo
čitljivo
čismen
čitljivost, čitljivošću
čist kamp. čistiji i čišći; Čista srijeda, Čista (prva korizmena nedjelja); Čista Mlaka
(selo) čistac (čistina);
istjerati na čistac
čistač
Čista Mala (selo) čistikuća
čistilac, čistioca, V jd. čistio če, G mn. čistilaca čistilački
čistionica
čistiti, čišćah, čišćen, čisteći
(rus.)
čistoća
čistopis
V jd. čistunče, G mn.
čudački
čorba> juha
čudak, čudaka,
čorda
čudaković
(krdo); drugo je ćorda
čordaš Čornobilj
čudan, čudna
Čovići
čudika
čovječanski
čizma
čovječanstvo
čizmar
čovječić
čizmarev
i čizmarov čizmarov i čizmarev
čovječina
čizmarski
čovječnost, čovječnošću
G mn.
mn.
čovječanstava
G mn.
članaka
um. od član(ak) uv. od član(ak)
čudotvorac, čudotvorca,
G mn.
čovjek
mn. ljudi Čovjek (poosobljen pojam)
čovjekoljuban, čovjekoljubna
članičin
čovjekoljubiv
člankast
čovjekoljubivost, čovjekoljubivošću i
V jd. člankopišče,
člankovit
čudotvorkiu
i čudotvornosti (neman) čuđenje prema čuditi se Čuh (predjel na Dugom otoku)
čiHa
čovjek
žaba G jd. čovjeka žabe čovještvo G mn. čovještava
(u koga su malene uši) (vrsta igre); drugo je ćula čulan, čulna > osjetilan Čulinec, Čulinca (zem.) čulinečki (koji se odnosi na Čulinec) Čulo (prezime) čulo > osjetilo čula
mn.
čovuljci,
članovit človiti, človeći
črčkati, črčkajući
čitač
čmar
črčkav
čun (čamac)
čitački
čmavati, čmavam, čmavajući
čunak, čunka,
čitak, čitka
čoban
G mn.
članstava
črčkarija
> drljati
N mn. um. od čunak čunić um. od čun čunj (stožac)
čobančica
čitalački
Črečan (selo) Čret (selo) Črnomerec, Črnomerca (dio Zagreba) čubar, čubra (bot.)
čobančić
um. od čitanka čitanka DL jd. čitanci, G mn. čitanki
čučanj, čučnja
čunjast
čitančica
čobančina
čučati, čučim, čučeći
čup
čobanica
čupa
čitaočev
čučavac, čučavca,
čobaničin
čitaonica
čobanin
čitalac, čitaoca, V jd. čitaoče,
G mn. čitalaca>
čitatelj
>
čobanin>
čobanče,čobančeta,zb. čobančad
> pastirica
čitaonički
(pastir) čoha DL jd. čohi
čitatelj
čokanj, čokanja
162
pastir
i čujnosti
čukotski; Čukotski poluotok, Čukotsko more
G mn. čistunstava čišćenje prema čistiti čit. krat. za čitaj(te)
članstvo
G mn.
čuknuti, čuknem
čovjekoljubivosti
čovuljak, čovuljka, V jd. čovuljče, G mn. čovuljaka
čudotvorka DL jd. čudotvorki, čudotvorki
čujnost, čujnošću
čovo
i člankovitosti
čudotvorče,
čujan, čujna
čovjekoljublje
člankopisaca
V jd.
čudotvoraca
čudovište
članica
člankopisac, člankopisca,
se
čudotvornost, čudotvornošću
čovjekoljubac, čovjekoljupca, V jd. čovjekoljupče, G mn. čovjekoljubaca
V jd. člankonošče,
čuđah
čudotvorčev
i čovječnosti
člančina
člankonožaca
čudaci
čudo
čovječuljak, čovječuljka, V jd. čovječuljče, N mn. čovječuljci, G mn. čovječuljaka
članci,
N mn.
čudnjački
G mn.
čovječji
čižaka
čudače,
DLjd. čudici (bot.) se, čudim se, čudeći se,
čivit
čižak, čiška,
V jd.
čudesan, čudesna
mn. m. r. (selo)
čudnovat
člankovitost, člankovitošću
čistunstvo
(pril.)
čovječan, čovječna
G mn.
čistunaca
čučnuti, čučnem
trs
čitulja
G mn.
čistokrvnost, čistokrvnošću i čistokrvnosti
čučke
čokot>
čuditi
člankonožac, člankonošca,
čistokrvan, čistokrvna
čokolada
čovječac, čovječca
člančić
čistina
čistunac, čistunca,
i čitljivosti
članarina
čistilo
čistka
(pril.)
članak, članka,
čistilište
zb. od čokot > trsje
čopor
član
čistilica
Čučerka DL jd. Čučerki, G mn. Čučerki čučerski; Čučerska cesta
čokanjčić
čipkarski
čir
čokan~jč_i_ć_______________________________________________________________č_u_p_a_v
-----
G mn. čučavaca čučećke i čučećki (pri/.) Čučerac, Čučerca, Vjd. Čučerče, G mn. Čučeraca (čovjek iz Čučerja) Čučerje jd. s. r. (selo)
čunci
i
čunkovi
čunčić
čupač čupačev čupati, čupam, čupajući čupav
163
čupavac
ćelija
čup~vae, čupavca,
Vjd. čupavče, G mn.
cupavaca
Čvrsnica (planina) čvrst
čupavičin
čvrstac, čvrsca
čuperak, čuperka,
N mn.
čuperci,
G mn.
čuperaka
kamp.
čvršći
(zaal.)
čvrstina čvrsto
čupkati, čupkam, čupkajući
cuvalaca >
čuvaoče,
G mn.
čuvar
(pril.); kamp.
čvršće
i čuvarov
čuvarica čuvarkuća čuvarov
(bot.) i čuvarev
čuvati, čuvajući čuven
prema čuti
čuvenje
čuvstven čuvstvo
> osjećajan > osjećaj
čvakati, čvakam, čvakajući
~var~~, ~varka, N mn. čvarci, G mn. čvaraka
evant),
cvareći
čvor
čvo~ak, čvorka,
mn. čvorci i čvorkovi G mn cvoraka i čvorkova (ptica) , . cvorast v
čvorav
čvoravost, čvoravošću
i čvoravosti
čvorčić
um. od čvor i čvorak čvorić um. od čvor čvorina uv. od čvor čvorišni čvorište čvornat
čvornatost, čvornatošću
i čvornatosti
čvornovit
čvoruga DL jd. čvoruzi
~vorugavost, čvorugavošću
cvrga čvrk
čvrkac čvrkati, čvrkam, čvrkajući
i čvoru gavosti
(ugao, kut) (1. os. prez. gl. htjeti), ne ćućenje prema ćutjeti
ću
ć
ćeretati, ćeretajući
ćućoriti, ćućoreći
čak)
ćerpič ćeš (2.
ćućurin
ćevabdžijin
(pokr., otac)
ćudljivac, ćudljivca,
ćudljivaca
ćaćko
ćevapčić
ćevrkati, ćevrkajući
Ćić (stanovnik Ćićarije)
ćaknuti, ćaknem
Ćićarija (kraj u Istri)
ćako
Ćićka (žena iz Ćićarije)
ćudovit
ćuhati, ćuhajući ćuhnuti, ćuhnem
ćaprdalo
ćilimski
ćar
(trgovina, dobitak) ćariti, ćareći prema ćar > trgovati
Ćiril; Ćiril i Metod
ćarlijanje
ćirilički
ćarlijati, ćarlijam, ćarlijajući
ćirilični
ćaskati, ćaskajući
ćirilometodski; ćirilometodsko naslijeđe
ćatiu
ćirilski
prema ćato ćato, ćate> pisar će (3. os. prez. gl. htjeti), ne ćeča (bijela albanska kapa) ćef> volja, prohtjev
šalica (sag)
ćilimarski
ćelavče
ćilimčić
ćuko
>
>
(postajatI celav) ćelavko
čvrknuti, čvrknem
ćelavost, ćelavošću
čvrljiti, čvrljim
ćelija
i ćelavosti
>pas
ćula (kijača);
drugo je čula (uši) ćuljenje prema ćuliti
ćirilica
ću liti, ćuljah, ćuleći
ćirilični
ćumez
ćup
ćirilični
ćupić
um. od ćup > most Ćuprija (grad)
ćuprija
ćopiti
G mn. ćoraka Vjd. ćoravče, G mn.
ćoravaca
ćuprijski
ćurak, ćurka
(kožuh) (krznar, kožuhar) ćurlik mn. ćurlici
ćurčija
ćoravičin
ćoraviti, ćoraveći ćelavjeti, ćela;im, ćelavio, ćelavjela, ćelaveći
se, ćukajući se (glasati se kao ćuk) (o kokoši)
ćuknuti, ćuknem
ćoravac, ćoravca,
G ' I ,mn. ce avaca
i ćukovi
ćil.kati, ćukam, ćukajući
ćoravica
Vjd ,.
ćuci
ćukajući
ćukati
ćoravčev
ćelavac, ćelavca
mn.
ćukati, ćučem i ćukam, ćuči i ćukaj, ćučući i
ćikara>
ćorak, ćorka,
ćelav
ćelavčev
ćuk
ćifto
Ćiro će
> ćudljiv (povjetarac)
ćuh
ćićki prema Ćić
ćilim
i ćudljivosti
ćudoređe
(pokr.) ćakulati, ćakulajući (pokr.) ćale > otac Ćamil (ime) ćap (uzv.) ćapiti > uhvatiti, dobiti, primiti
ćakule
G mn.
ćudoredan,ćudoredna
ćaknut
ob. mn.
ćudljivče
'
ćudljivost, ćudljivošću
ćakati, ćakam, ćakajući
(sulud, budalast)
V jd.
ćUdljivčev
ćevabdžinica ćevap
(ptica)
ćudljiv
ćevabdžija
ćaćin
ću
ćud, ćudi
os. jd. prez. od htjeti), ne ćeš
ćaća
ćela
čvorugav
ćošak
> kapica
ćeten-halva
ćakula
ćosav)
ćepica
Caba (muslimansko svetište u Meki) ćabenski prema Ćaba ćaće
(postajati ćoso
ćepenaka
(pril., pokr., tamo,
V jd. ćosavče, G mn. ćosavaca
ćosavjeti, ćosavim, ćosavio, ćosavjela, ćosaveći
> svod, pojas; drugo je čemer (1. os. mn. prez. gl. htjeti), ne ćemo ćepenak, ćepenka, mn. ćepenci, G mn.
ć,aba (hodočašće)
čuvar čuvarev
ća
ćosavac, ćosavca,
ćemo
čvrstoća
čutura
Vjd.
ćosav
ćemer
čuti, čujem, čujući
čuv~lac, čuvaoca,
ćorsokak
ćelijiea
ćelonja
čvrstiti, čvrstim
čupica
Ćelije
(selo) um. od ćelija ćelo (ćelav čovjek); drugo je čelo
čvrsnuti, čvrsnem
čupaviea
ćuškati
Ćelije
ćurlikati, ćurličem, ćurliči, ćurličući
(koga)
ćoravjeti, ćoravim, ćoravio, ćoravjela, ćoraveći
ćuskija
(postajati ćorav) ćorda (sablja); drugo je čorda
ćil.šiti
ćušak, ćuška um. od ćuh
(zaušiti) ćuška DLjd. ćušci, G mn. ćušaka (zaušniea)
ćoreša (ćoravac)
I
ćuškati, ćuškajući
ćoro
I
164
165
I
i _
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_ 1
ćušuut
--------------------------------ćušuut (ćaknut) ćušnuti, ćušnem ćut, ćuti
ćutilni; ćutiIni ćutilo
život > osjećajni
(osjetilo)
ćutjeti, ćutim, ćućah, ćutio, ćutjela, ćuteći (osjećati)
ćutljivost, ćutljivošću i ćutljivosti (osjetljivost)
D d krat. za dinar, dan, i dalje (i d.); D rimski broj 500, (šah.) oznaka za kraljicu (damu), za Njemačku (Deutschland), krat. za dativ Dabac, Dapca, Dapčev dabogme i dabome (pril.) Dacija dača (rus., vila, ljetnikovac) Dačanin
daća
(podušje) daća (dažbina) dadaistički
dag znak za dekagram dah dahija dahijski dahnuti Dahomej (danas Benin) Dahomejac, Dahomejca, Vjd. Dahomejče Dahomejka DL jd. Dahomejki, G mn. Dahomejki dahomejski dahtati, dahćem, dahći, dahćah, dahćući daidža> ujak daidžinica daidžiničin
daire, daira (mn. ž. r.) idaire, daireta (jd. s. r.) dajbudi (pril., zast., bar) daj der dakako (pril., ali: nastoj da kako uspiješ) dakati, dačem, dači, dačući dalaj-lama dalek komp. dalji Daleki istok (zem.), Daleki Istok (narodi Dalekoga istoka) dalekoistočni dalekopisač (teleprinter) dalekosežnost, dalekosežnošću i dalekosežnosti dalekovidnost, dalekovidnošću i dalekovidnosti
166
Darijo
da li (vez. i čestica); drugo je oni su dali (gl. prid. od dati) v. § 146. Dalmatinac, Dalmatinca, Vjd. Dalmatinče (čovjek iz Dalmacije); dalmatinac (1. vino; 2. vrsta psa) dalmatinski (koji se odnosi na Dalmaciju i Dalmatince); Dalmatinski sabor (pov.), Dalmatinska zagora (zem.) dalmatski (pov., koji se odnosi na Dalmate); dalmatski jezik dalj; skok u dalj daljinomjer damastni (damasteni) Damaščanin prema Damask damaščanski prema Damask Damjan dampinški dan; dan-dva; Majčin dan (druga nedjelja u svibnju), Dušni dan, Dan hrvatske državnosti, Dani hrvatskoga jezika (ll. - 17. ožujka) Danac, Danca, V jd. Danče Danaide (kćeri kralja Danaja) danas-sutra dandanas (pril.) dandanašnji danguba dangubnik Danijel daninoć > maćuhica Danska DLjd. Danskoj; Kraljevina Danska (država) danski Dante Alighieri, Dantea Alighierija Danteov danteovski danu> nuder, deder dapače
Dapci, Dabaca (selo kraj Čazme) Dapčev prema Dabac darčić
Dardaneli, Dardanela (mn. m. r.) Darej darežljivost, darežljivošću i darežljivosti Darija Darije Darijev « Darijo i Dario) Dario, Darija, I Darijem Darijo, Darija, I Darijem
dendrološki
darivalac
daščetina
debeo, debela; komp. deblji debi, debija (prvi javni nastup) decenij> desetljeće deci (razg.) > decilitra decibel decigram decilitra, decilitre (znak dl ili dL), u općem jeziku i decilitar, decilitra decimetar, decimetra (znak dm) decrescendo (glaz.)
daščica
dečkić
daščurina
dečko običnije
darivalac, darivaoca, V jd. darivaoče, G mn. darivalaca darmar darodavac, darodavca, V jd. darodavče, G mn. darodavaca Daruvarčanin, mn. Daruvarčani darvinistički daščan, daščana (prema
daska)
daščara
dašto (pril.) dat. krat. za dativ; i D datak, datka, N mn. datci, G mn. dataka davač
davalac, davaoca, Vjd. davaoče, G mn. davalaca davati, dajem, dajući Davorčanin, N mn. Davorčani, i Davorac davorija, davorije dazimetar > gustinomjer daždevnjak V jd. daždevnjače, N mn. daždevnjaci daždevit daždić
daždjeti, daždim, dažđah, daždeći, daždio, daždjela dažđenje od daždjeti dažnjak> daždevnjak dcl (zast.) v. dL d. d. krat. za dioničko društvo DDT (krat. za diklor-difenil-triklormetil-metan (sredstvo za uništavanje gamadi, prema američkome izgovoru di-di-ti nazvan diditi) D-dur de (piše se odvojeno kad je naglašeno: de pogledaj, stupi de bliže, hajde de, zajedno s glagolom, npr. pogledajde, iziđide) debeliti (činiti debelim) debelokožac, debelokošca, V jd. debelokošče, G mn. debelokožaca debelostjen debeljački prema debeljak debeljak, debeljaka, V jd. debeljače, N mn. debeljaci debeljeti, debelim, debelio, debeljela (postajati debeo, debljati)
dečko
od dječko, N mn. (razg.)
dečki;
feš
dederte deetatizacija defenziva > obrana defenzivan > obramben defetistički
deficijent, G mn. deficijenata deficijentan, deficijentna defile, defilea> mimohod degenerik V jd. degeneriče, N mn. degenerici deiktički > dokazni, primjerni, pokazni Dekalog (Deset zapovijedi Božjih) Delfi, Delfa (mn. m. r.) delfijski delija delijski prema delija delirij Delnice, Delnica (zem., mn. ž. r.) Delničanin mn. Delničani Delničanka DL jd. Delničanki, G mn. Delničanki
delnički delta-čestica
delta-elektron delta-kovina delta -zrake deltoid Demetrije Demir-kapija (klanac); Demir Kapija (mjesto) demokracija demokratičan
demokratski demonstracija, demonstracije dendi, dendija (engl. dandy) dendrologija, dendrologije (znanost o drveću) dendrološki
167
dentistički
dentistički > zubarski denuncijacija, denuncijacije dennncijant dennncijantski depo, depoa, N mn. depoi (skladište, kaIn ica, spremište) deponij (odlagalište, smetište) derač
deračina derančić
derbi, derbija derčad I jd. derčadi Derenčin
dereš i derež derež i dereš deriščad> derištad derišče> derište derišće > derište derište, derišta derištad I jd. derištadi dermatologija, dermatologije dermatološki Dervenćanin N mn. Dervenćani Dervenćanka DL jd. Dervećanki, G mn. Dervenćanki
Derventa (zem.) derventski derviš, (musI. redovnik), Dedo derviš, od Dede derviša, Derviš ime, Derviš-aga, Derviš-beg desen i dezen desert i dezert desetača desetački
desetak, desetka, N mn. desetci, G mn. desetaka desetgodišnji > desetogodišnji deseterački
desetero desetični
desetka DLjd. desetci i desetki, G mn. desetaka i desetki desetljeće
desetljetni desetogodišnjak V jd. desetogodišnjače, N mn. desetogodišnjaci desetogodišnji desetogodišnjica desetokatnica desetomjesečni
168
devetnaestogodišnjak desetorica desetosatni desetotonski desetput i deset puta desetsatni> desetosatni desettonski > desetotonski Deset zapovijedi Božjih designirati Desinić (zem.) Desinićanin N mn. Desinićani Desinićanka DL jd. Desinićanki, G mn. Desinićanki
desinićki;
Veronika Desinićka desni (prid.) desni G mn. desni (meso oko zubi) desničar
desničarski
desno; u desno, desno-lijevo, lijevo-desno despocija, despocije despotski despotstvo G mn. despotstava destinacija > odredište dešnjak V jd. dešnjače, N mn. dešnjaci dešnjački
dete (uzvik) deterdžent (sredstvo za pranje) detergent (!jek.) devećenje prema devetati devedeset (90) devedesetak N mn. devedesetci, G mn. devedesetaka devedesetka DL jd. devedesetci i devedesetki, G mn. devedesetaka, devedesetki > devedesetica devedeseti (90.) Deveta (skraćeni naslov van Beethovenove Devete simfonije) devetak, devetak:a, N mn. devetaci (onaj koji je u vezi s brojem devet, obično životinjski mužjak) devetak, devetka, N mn. devetci devetati, devetam devetero devetka DLjd. devetki, devetci, G mn. devetaka i devetki > devetica devetnaest (19) devetnaestogodišnjak Vjd. devetnaestogodišnjače, N mn. devetnaestogodišnjaci
dijapazon
devetogodišnji devetogodišnji devetogodišnjica devetomjesečni
devetpostotni devetsto i devet stotina (900) devetstogodišnji devetstogodišnjica devetstoti (900.) devetstotnina (9/100) devet tisući (9 000.) devet tisućiti (9 000.) devijacija, devijacije dezagregacija, dezagregacije dezavuirati> opovrći, zanijekati dezen idesen dezert i desert dezerter> bjegunac dezertirati Deziderij(e) dezinfekcija (raskužba) dezinfekcijski dezinficirati (raskužiti) dezodoracija dezodorans dezodorant dezodorator dezorijentacija (zbunjenost, metež, nesnalaženje) DHK krat. za Društvo hrvatskih književnika DI krat. za Družba Isusova diamin diarhija (dvovlast, dvovlašće) diacetilaceton dičenje
se,
dičeći
se
dičnost, dičnošću idičnosti
dići,
dignem, digoh, diže, digao, digla, dignut, digav(ši)
didaktičan, didaktična didaktičar didaktički
didaktičnost, didaktičnošću
i didaktičnosti diditi, diditija (v. DDT) Dieselov motor i dizelski motor diferencijal difteričan
difterija
dijabetičan, dijabetična
dijabetičar (šećeraš,
razg.)
dijaboličan, dijabolična
dijaboličnost, dijaboličnošću
i dijaboličnosti
dijački
(zast.) dijadem dijafilm dijafragma (anat.) > ošit dijagnostičar dijagnostičarka DLjd. dijagnostičarki, dijagnostičarki
G mn.
dijagnostika DL jd. dijagnostici dijagnoza dijagonal (tkanina) dijagonala (mat., priječnik) dijagram dijak (zast., đak) dijakritički
dijakronija, dijakronije dijalekat> dijalekt dijalekatni dijalekatski> dijalekatni dijalekt dijalektalan, dijalektaina dijalektalni> dijalekatni dijalektičan, dijalektična dijalektičar
dijalektiČki
dičan, dična dičiti
diftonški (dvoglasnički) digresija dihati, dišem, dišući dihnuti dihotomija, dihotomije dijabetes (šećerna bolest)
dijalektika DL dijalektici dijalektolog N mn. dijalektolozi dijalektologija, dijalektologije dijalektološki dijaliza dijalog N mn. dijalozi dijaloški dijamant G mn. dijamanata dijamantni dijametar, dijametra (promjer) dijametralan, dijametralna (suprotan, oprječan, potpuno različit) Dijana dijapazon (raspon)
169
dijapozitiv dijapozitiv dijareja (proljev) dijas (geo!.) dijaskop dijaspora dijastaza dijastola
dirigentski
dirinčenje
dinamičnost, dinamičnošću i dinamičnosti dinamo N mn. dinami (stroj), Dinamo (športsko društvo) Dinamov prema Dinamo dinamovac, dinamovca, V jd. dinamovče, G mn. dinamovaca
dirinčenje
dinarčić
dijastoličan, dijastolična
dinarić
dijatermija
dinastija, dinastije dinastijski dingač (vino), Dingač (selo) dio, dijela, N mn. dijelovi i dijel, dijela dioba diobni dioda Diogen (grč. mudrac); Šenoin Diogenes; T. Brezovačkoga Diogeneš Dioklecijan dioksid diolen dionica
dijatonički
dijatonika DL jd. dijatonici dijeceza (biskupija) dijel, dijela, N mn. dijelovi, i dio dijelak, dijelka, N mn. dijelci, G mn. dijelaka, um. od dio dijelba> dioba dijelni, dijeina i dioni dijeliti, dijelim, dijeljah, dijeleći, dijeljen dijelom-dijelom (pril.) dijeljenje prema dijeliti dijereza dijeta dijetalan, dijetaina dijete, djeteta, zb. mn. djeca dijetni prema dijeta dijeliti (se), dijeljen, dijeleći dijetetika DL jd. dijetetici dijetni dijevati ns. od svr. djeti dijeza dijuretičan, dijuretična
dijureza dikcionar (rječnik, leksikon) dikasterij; Hrvatski dvorski dikasterij dilberče, dilberčeta dilberčić
diletantski diližansa diluvij diluvijalan, diluvijaina diluvijski Dilj; pjes. Dilj-gora diljem (pril.) dimije Dimitrije> Demetrije, ali: Dimitrija Demeter (hrvatski pjesnik) dimnjačar
dinamičan, dinamična
170
dioničar dioničarski dionički, dioničko
društvo dionik V jd. dioniče, N mn. dionici dioništvo, G mn. dioništava Dioniz (Bakho) Dionizij(e) (ime) dionizijevac, dionizijevca, V jd. dionizijevče dionizijski > dionizijevski diopter, dioptera dioptrija (jedinica za oštrinu vida) dioptrijski dioptrički
dioptrika DL jd. dioptrici (znanost o vidu i lomu svjetlosti) diorama dipl. krat. za diplomiran diplomacija diplomat diplomatika DL jd. diplomatici diplomatski diptih N mn. diptisi, G mn. diptiha direkcijski direktorčić direktoričin
direktorij dirigentski
dječadija
distrofičar
dirinčiti
dišnični
dirljivost, dirljivošću i dirljivosti disati> dihati discipliniranost, discipliniranošću i discipliniranosti disertacija disertacijski Dis-dur
ditiramb (hvalospjev) ditirampski Divača (zem.) divan (prid.) divan, divana (im.) divančić um. od divan diverzija, diverzije diverzijski Divina commedia, Divine commedije (Danteov spjev) > Božanska komedija divizion
disharmoničan disharmoničnost, disharmoničnošću disharmoničnosti
i
disharmonija, disharmonije disident disidentski disimilacija (razjednačivanje) disimilacijski disk-džokej diskoklub diskoteka DL jd. diskoteci diskrecija, diskrecije diskrecijski diskretnost, diskretnošću idiskretnosti diskriminacija, diskriminacije diskriminacijski diskurs i diskurz diskurzivan, diskurzivna diskusija diskusijski dis-mol disonancija, disonancije dispanzer dispečer
disperzija> raspršenje, rasipanje (svjetlosnih zraka) displej (engl. display, predočnik) dispozicija dispozicijski disprozij (znak Dy) disprozijski distanca> distancija distancija, distancije distih N mn. distisi, G mn. distiha (dvostih)
divljač divljačan, divljačna>
divlji
divljače, divljačeta divljačica
divljačić divljačina divljačiti
se
divljački
divljačnost, divljačnošću idivljačnosti
divljak V jd. divljače, N mn. divljaci divlji; Divlji zapad (za nekadašnje stanje zapadnih krajeva SAD) divojarac, divojarca, V jd. divojarče, G mn. divojaraca divolijeska DLjd. divolijesci, G mn. divolijesaka, divolijeski i divoljesaka (bot.) divot-izdanje dizač
dizajn dizajner dizaličar
dizgresija > digresija dizel (Dieselov motor) dizel- (kao prvi dio polusloženice) > dizelski dizelica (dizelska lokomotiva) dizelski dizenterija djeca, ali dijete djecoubojica djecoubojstvo
distoničan, distonična
dječače, dječačeta
distribucija, distribucije distribucijski distribuirati
dječačić
distrofičan, distrofična
dječadija
dječačina dječački
171
dječak
dječak
djetinjast V jd.
dječače,
N mn.
dječaci
dječakov
dječarac dječarčić
dječaštvo
djelo, djela, G mn. djela; remek-djelo; usp. dio, dijela djelokrug N mn. djelokruzi i djelokrugovi >
dječaštava
djelomice
dječetina
djelomičan, djelomična
dječica;
djelomično
uv. od djeca Nevina dječica (vjer. blagdan 28. 12.)
dječinji> dječji dječji
dječko> dečko dječurlija dječurlijski
djed N mn. djedovi; djed Mija, G djeda Mije i djed-Mije (did-Mije) djeda G mn. djeda djedak Vjd. djedače, N mn. djedaci djedetina djedica djedičin prema djedica dj edin prema djeda djedin prema djedo djedina> djedovina djedina uv. od djed djedinstvo > djedovina djedo, djede, dubro djedo, djeda djedov prema djed djedov prema djedo, djeda djedovina djedovski djedušina uv. od djed djelanje (zast.) > djelovanje, rad djelatan djelati, djelajući djelatni (radni) djelatnički
djelatnik V jd. djelatniče, N mn. djelatnici djelatnost, djelatnošću i djelatnosti djelce djelčić djelić
djetić
djetićak, djetićka, djetićaka
djeliteljičin
djetlićev
djelomičnost, djelomičnošću idjelomičnosti
N mn.
djetićci,
djevče,
djevac Vjd. dj evački djevenica
djelotvoran, djelotvorna djelotvorno djelotvornost, djelotvornošću i djelotvornosti djelovanje djelovati, djelujem, djelujući djeljač > drvodjelja, obručnjak djeljanje djeljaonica djeljati, djeljajući djeljenik V jd. djeljeniče, N mn. djeljenici . djeljiv djeljivost, djeljivošću idjeljivosti djeljkati, dj eljkajući djenuti, djenem djesti, djedem, djedi, djedoh, djeh, djeo, djela, djeven (zast.) > djenuti dješin prema dješo dješo, dješe (hip. od djever) djetao, djet1a, N mn. djetli i djetlovi, G mn. djet10va idjetala djetelina djetelinište > djetelište djetelinski djetelište djetelinjak (bot.) djetence djeteo, djetela> djetao djetešce djetetina djetetov djeti, djedem (zast.) > djenuti
djelidba G mn. djelidaba, djelidbi djeIilac, djelioca, Vjd. djelioče, G mn. djelilaca (djelitelj) djelišni djelište (mat.) djelitelj djeliteljica
172
djetinjenje djetinji (dječji) djetinjiti (se), djetinjeći (se) djetinjski djetinjstvo djetlić um. od djetao
područje
G mn.
dobiti
djetinjenje
G mn. djevaca
djeveničar
djevenje djever djeverak, djeverka, N mn. djeverci, G mn. djeveraka djeverčić um. od djever djeverenje djeveričić (djeverov sin) djeverična (djeverova kći) djeverić um. od djever djeveriti djeverivati, djeverujem, djeverujući djeverov djeverovati, djeverujem, djeverujući djeverski djeveruša djevica; Djevica (zviježđe); Djevica Marija (vjer.); Djevica Orleanska (pov.) djevičanski; Djevičanski otoci djevičanstvo G. mn. djevičanstava djevičica um. od djevica djevičin
djevičanski
djevičnjak N
mn.
djevičnjaci
djevin djevojački
djevojaštvo G mn. djevojaštava dj evoj čar djevojče, djevojčeta, zb. djevojčad
djetinski> djetinjski djetinstvo > djetinjstvo djetinjarenje djetinjarija djetinjariti djetinjast
djevojčurak, djevojčurka, V jd. djevojčurče, N mn. djevojčurci, G mn. djevojčuraka djevojčurina
djevojka DLjd. djevojci, G mn. djevojaka i djevojki djevojkin i djevojčin djevovanje djevovati, djevujem, djevujući dl i dL krat. za decilitra DL zajednička krat. za dativ i lokativ dlačetina
dlačica dlačina dlačji
>
dlačn i
dlačni dlačurina
dlaka;
ići
niz dlaku,
ići
uz dlaku
dlančić dlančina dlanić
DLI zajednička krat. za dativ, lokativ i instrumental dlijeto dljetast dm znak za decimetar d-mol dne (zast., dana) dnevničar
dnevničarka
DLjd.
dnevničarki,
G mn.
dnevnik V jd. dnevniče, N mn. dnevnici Dnjepar, Dnjepra Dnjestar, Dnjestra do> dol do (glaz.); do (prij.) doajen dobacivač
dobauljati (dopuzati)
djevojčenje
dobavljač
djevojčetina
dobavljačica
djevojčetov
dobavljački
djevojčica
dobiće (zast.) > dobit(ak), pobjeda dobijeliti, dobijeljen dobitak, dobitka, N mn. dobitci, G mn. dobitaka dobiti, dobijem, dobiven
djevojčina
djevojčiti
..
djevojčura
djevojčence
djevojčin
I """,,"
N
dnevničarki
dj evički >
G mn.
djevojčuljak, djevojčuljka, V jd. djevojčuljče, mn. dj evoj čulj ci, G mn. djevojčuljaka
uv. od djevojka (se), djevojčeći (se)
173
dobitnički
dobitnički
dobitnik Vjd. dobitniče, N mn. dobitnici dobivalac, dobivaoca, Vjd. dobivaoče, G mn. dobivalaca dobivanje dobivati, dobivam dobiven dobjeći, dobjegnem, dobjegni, dobjegoh, dobježe, dobjegao, dobjegla, dobjegav(ši) dobjegalac, dobjegaoca, Vjd. dobjegaoče, G mn. dobjegalaca (dobjeglica) dobjegavati, dobjegavajući dobjeglica dobjegnuti> dobjeći dobjeljivati, dobjeljujem, dobjeljujući dobježati dobježavati doboga (pril., veoma, jako, silno, sve je doboga skupo, ali: čuje se plač do Boga) dobolijevati, dobolijevajući doboljeti, doboli, dobolio, doboljela, doboljev(ši) doboš-torta Dobra (rijeka), DLjd. Dobri dobrahan, dobrahna (pjes.) dobrahno (pjes.) dobrano (pril.) dobričak, dobrička, Vjd. dobričku, N mn. dobričci, G mn. dobričaka dobričica (bot.) dobričina dobrić
(dobar
čovjek, čir)
dobročinac, dobročinca, G mn. dobročinaca
V jd.
dobročinče,
dobročinački
Dobrote) Dobroćanka
Dobroćanki dobroćudan, dobroćudna dobroćudno
dobroćudnost, dobroćudnošću
i dobroćudnosti
dobrodošao, dobrodošla (prid., dobrodošla prilika); dobro došao! (pozdrav) dobrodnšnost, dobrodušnošću i dobrodušnosti dobrohotan, dobrohotna dobrohotnost, dobrohotnošću i dobrohotnosti
174
dograđivati, dograđujem, dograđujući
dodavati, dodajem, dodajući dodekaedar, dodekaedra, G mn. dodekaedara dodekaneski prema Dodekanez dodijalost, dodijalošću idodijalosti dodijati, dodijam dodijavanje dodijavati, dodijavajući dodijeliti, dodijelim, dodijeljen dodiplomski dodjela dodjeljivač
dogrepsti, dogrebem dogrmjeti, dogrmim, dogrmio, dogrmjela, dogrmjev(ši) dogrtati, dogrćem, dogrćući dogustiti, dogustilo mi je dohađati
dohakati, dohakačem dohitjeti, dohitim, dohitio, dohitjela > dohitati (hitro doći) dohodak, dohotka, N mn. dohodci G mn. dohodaka dohoditi, dohođah, dohodeći dohodni dohodovni
dočarati
dođoš
dohvaćati
dočaravati
dofen (pov.)
dohvat; na dohvat ruke dohvatiti, dohvaćen dohvatljiv dohvatljivost, dohvatljivošću i dohvatljivosti doimanje doimati se, doimam se i doimljem se, doimajući se, doimljući se doista (pril.) dojahati, dojašem dojahivati, dojahujem, dojahujući dojako> dosad dojčica um. od dojka i dojkica
dobrovoljčev
doček N
mn.
dočeci
(usp.
događaj
dočetak)
dočekač
događanje
dočekati
događati
dočekivač
doglavnički
se,
događajući
se
doglavniče,
dočekivalo
doglavnik V jd.
dočekivati, dočekujem, dočekujući
dogmatičan, dogmatična
dočekljiv
dogmatičar
dogmatičnost, dogmatičnošću
i dogmatičnosti dogmatski dogodine (pril., iduće godine); drugo je do godine, npr. od godine do godine dogodovština dogorijevanje dogorijevati, dogorijevam, dogorijevajući dogorjeti, dogorim, dogorio, dogorjela, dogorjev(ši) dogorjetina
mn. dočetci, G mn.
dočetaka
(dovršiti) i dolčić dočim (zast., dok) dočinj ati dočić
dočitati dočitavati
dočka
N mn .. doglavnici
dogmatički
se
dočeti, dočnem
DL jd. Dobroćanki, G mn.
dograđivati, dograđujem, dograđujući
dogrditi, dogrdjeti
dobrovoljnost, dobrovoljnošću idobrovoljnosti Dobrudža (zem.) docentski docijepiti, docijepim, docijepljen, docijepiv(ši) docjepljenje docjepljivati, docjepljujem; docjepljujući docvjetati docvjetavati
dočetak, dočetka, N
iz
dograđivanje
dodjeljivanje dodjeljivati, dodjeljujem, dodjeljujući dodjenuti se (dodirnuti se) dodola N mn. dodole (folk., osoba koja sudjeluje udodolama) dodole, dodola, mn. ž. r. (folk., nar. običaj) dodrijeti, dodrem, dodri, dodrijeh, dodrije, . dodro, dodrla, dodrt, dodrv(ši) i dodrijev(šl) > do derati doduše i do duše, v. § 142. i 143.
dobročinstvo
Dobroćani (čovjek
dodavač dodavačica
dobrovoljački
dočepati
N mn.
dodačić um. od dodatak dodatak, dodatka, N mn. dodatci, G mn. dodataka
dobronamjeran, dobronamjerna dobronamjernost, dobronamjernošću i dobronamjernosti Dobroselo, Dobrosela (selo kraj D. Lapca), Dobro Selo, Dobroga Sela (sela kraj Imotskoga i Zadra) dobrosretan (zast., sretan) dobrostivost, dobrostivošću i dobrostivosti dobrostojeći i dobro stojeći dobrosusjedski dobrota (osobina), Dobrota (gradić) dobrotski prema Dobrota dobrotvornost, dobrotvornošću i dobrotvornosti dobrovoljac, dobrovoljca, V jd. dobrovoljče, G mn. dobrovoljaca
dobročinitelj
Dobroćanin
doda~či_ć________________________________________________________d_ok_a_d_(__ ~
dOĆi
DL jd. dočki, G mn. dočaka i dočki (lov.,
čekalište, čeka)
dogovarač
dočuti, dočujem
doći, dođem, dođi, dođoh,
dogradak, dogratka, N mn. dogradci, G mn. dogradaka
došao, došla,
došav(ši)
J.~.
dohođenje
dohramati, dohramljem dohrana dohraniti dohranjivati, dohranjujem, dohrliti
dohranjujući
dohvaćanje
dojenački
dojenče, dojenčeta,
zb.
dojenčad
doježđivati, doježđujem, doježđujući,
ns. prema dojezditi dojka DLjd. dojci, G mn. dojaka i dojki dojkica i dojčica dojmljivost, dojmljivošću i dojmljivosti dojučerašnji
dokad(a) i do kada (ujačem isticanju)
175
dokasna
dometak
dokasna i dokasno i do kasna ljeta, i do kasno doba dokazanost, dokazanošćn idokazanosti
doletjeti, doletim, doletio, doletjela, doletjev(ši) doli (vez., osim, nego) doličan, dolična
dokazivač
doličnost, doličnošću idoličnosti
dokažljiv dok god
dolihocefalan, dolihocefalna > dugoglav dolihocefalija > dugoglavost
dokinnće
doliječiti, doliječim, doliječen
doklaćenica
dolijepiti, dolijepim, dolijepljen dolijetanje dolijetati, dolijećem, dolijeći, dolijećući dolijevanje dolijevati, dolijevajući dolinka DL jd. dolinki, G mn. dolinki; (Sava) Dolinka (rijeka) doliti, dolijem, doliven, dolivši dolnji > donji dolomitski; Dolomitske Alpe (zem.) dolje
doklaćenik
V jd. doklaćenik, N mn. doklaćenici doklaćivati se, doklaćujem se, doklaćujući se doklatiti se, doklaćen dokle; dokle god (kako dugo, daleko), doklegod (donekle, do nekog mjesta) dokoličar dokoličenje
dokoličiti, dokoličeći
dokoljenica dokoljenka DL jd. dokoljenei, G mn. dokoljenaka idokoljenki dokon (besposlen)
dolječivati, dolječujem, dolječujući
dokrajčiti
doljepljivati, doljepljujem, doljepljujući doljev doljevak, doljevka, V jd. doljevče, N mn. doljevci, G mn. doljevaka doljni > donji doljnji> donji
dokročiti
domaćenje
doktorčić
domaći
doktorčina
domaći, domaknem, domakni, domakoh, domače, domakao, domakla, domaknut,
dokončanje dokončati
(se)
dokončavati dokrajčenje
doktoričin
dokučiti, dokučen
domakav(ši)
dokučiv
domaćica
dokučivati, dokučujem, dokučujući
domaćin
dokučljiv
dokud(a) > dokle dokuhati dokuhavati dokumentaristički dokumentić
dokumentiranost, dokumentiranošću i dokumentiranosti dokvačiti
dol dolac, dolca i doca, Vjd. dolče i doče, G mn. dolaca Dolac (zagrebačka tržnica, selo) dolazak, dolaska, N mn. dolasci, G mn. dolazaka dolčić
176
domaćinski; domaćinska
dometati, domećem, domećući domicati, domi čem, domiči, domičući domijesiti, domijesim, domiješen domiješati domiljeti, domilim, domilio, domiljela, domiljev(ši) dominij Dominika (država) Dominiče V jd. od Dominik dominikanče V jd. od dominikanac dominikančev
Dominikanska Republika (država) dominion domišljatost, domišljatošću i domišljatosti domjenak, domjenka, V jd. domjenče, N mn. domjenci, G mn. domjenaka domnijevati (se) domnjeti, domnijem domobranac, domobranea, V jd. domobranče, G mn. domobranaca domoći se, domognem se, domogni se, domogoh se, domogao se, domogla se, domogav(ši) se domoroče, domoročeta, zb. domoročad domorodac, domorodca, Vjd. domorodče, N mn. domorodci, G mn. domorodaca domorodački
(prid.)
škola
domaćinstvo> kućanstvo domaćiti, domaćeći
domahati, domašem domahivati, domahujem, domahujući domahnuti domak, domka, V jd. domče, N mn. domci, G mn. domaka (um. od dom) domak, domaka, V jd. domače, N mn. domaci, G mn. domaka (dohvat, domašaj); biti na domak ruke domala> domalo domalo (uskoro, ubrzo, konj se tovi irazlijenio se pa domalo ne će biti za trku, ali: ništa mi ne treba do malo zdravlja) dometak, dometka, N mn. dometci, G mn. dometaka
doprinesti
dometati
domorotka DL jd. domorotki, G mn. domorodaka i domorotki Domovinski rat don (kao počasni naziv ispred imena katoličkoga svećenika u primorskim krajevima: don Frane Bulić; kao titula uz ime španjolskog plemića velikim slovom: Don Juan, Don Quijote) Don, Dona (rijeka) donalijevanje donalijevati donde (prit.) Donjec, Donjeca (rijeka) donjecki donedavna i donedavno donekle donesti> donijeti donijeti, donesem, donijeh i donesoh, donijev(ši), donio, donijela, donijet i običnije donesen Don Kihot (naš lik za šp. Don QUijote) donkihoterija > donkihotstvo
donkihotski donkihotstvo G mn. donkihotstava donle> donde donosilac, donosioca, V jd. donosioče, G mn. donosilaca donošče,donoščeta,zb. donoščad
donošenje prema donositi donžuan donji (kao sastavni dio mjesnih imena piše se velikim slovom: Donji Lapac, Donji Miholjac, Donja Stubica; kad nije sastavni dio imena, nego je slobodan atribut, piše se malim slovom: donja Posavina) donjočeljusni
donjogradski donjolapački
donj omiholj ački donjostubički
doonda i do onda doondašnji dopadljivost, dopadljivošću i dopadljivosti dopeći, dopečem, dopeci, dopekoh, dopeče, dopekao, dopekla, dopečen, dopekav(ši) dop icati prema dopeći dopijevanje dopijevati (dopjevavati), drugo je dopjevati doping N mn. dopinzi, doping-kontrola> dopinška kontrola dopinški dopisnički
dopisnik V jd. dopisništvo
dopisniče,
N mn. dopisnici
dopješačiti
dopjevati (svršiti pjevanje, drugo je dopijevati) dopjevavati, dopjevavajući doplaćivati, doplaćujem, doplaćujući
doplatak, doplatka, N mn. doplatci, G. mn. doplataka doplatiti, doplaćen dopletati, doplećem, dopleći, doplećući doplitati, doplićem, doplići, doplićući > dopletati dopodne, v. § 120. doprijeti, doprem, dopri, doprijeh, doprije, dopro, doprla, doprv(ši) i doprijev(ši) doprinašati> pridonašati doprinesti v. doprinijeti> pridonesti
177
doprinijeti
dota kati
T
Dragica
doteći
f
doprinijeti, doprinesem, doprinesi, doprinijeh, doprinije, doprinesoh, doprinese, doprinio, doprinijela, doprinijevši > pridonijeti doprinošenje > doprinos dopumbeni > dopunski dopusni dopusnica dopustiti, dopustim, dopušten dopustljiv i dopustiv dopuštenje doradak, doratka, N mn. doradci, G mn. doradaka dorađivati, dorađujem, dorađujući
doskakati, doskačem, doskači, doskakav(ši) (svr., skačući doći); doskačem, doskači, doskačući (ns. prema doskočiti) doskitati se, doskitam se i doskićem se, doskitaj se i doskići se doskočica doskočiti
doskora i doskoro (ali: do skora viđenja) doskoro doslije (zast., dosad) dosluh N mn. doslusi (tajni dogovor, šurovanje) dosljedan, dosljedna dosljednost, dosljednošću i dosljednosti
dorastao, dorasla
dospijeće
dorašćivati, dorašćujem, dorašćujući
doručje
dospijevanje dospijevati, dospijevajući dospjelost, dospjelošću i dospjelosti dospjetak N mn. dospjetci, G mn. dospjetaka dospjeti, dospijem, dospjeh, dospij, dospio, dospjela, dospjev(ši) dostalac, dostaoca, V jd. dostaoče, G mn. dostalaca
dorečenost, dorečenošću idorečenosti doreći, dorečem
idoreknem, doreci idorekni, dorekoh, doreče, dorekao, dorekla, dorečen, dorekav(ši) doručak, doručka, N mn. doručci, G mn. doručaka
!
doteći, dotečem
idoteknem, dotekni, dotekoh, dotekao, dotekav(ši) dotepenac, dotepenca, Vjd. dotepenče, G mn. dotepenaca dotepuh V jd. dotepuše, N mn. dotepusi doteče,
doteščati doteščavati
doticaj (dodir); *doticaj > dotjecaj doticanje (dodirivanje) doticati, dotičem, dotičući (prema dotaknuti) dotičnik V jd. dotični če, N mn. dotičnici dotjecaj> dotok dotjecanje prema dotjecati (dotok) dotjecati, dotječem, dotječući (prema doteći) dotjeranost, dotjeranošću idotjeranosti dotjerati dotjeravati i dotjerivati dotjerivač
dotjerivanje dotjerivati, dotjerujem, dotjerujući idotjeravati dotkati, dotkam dotle
dovikivati, dovikujem, doviti, dovijem
dovikujući
dovlačenje
dovlačiti
dovle dovodac, dovodca, V jd. dovod če, N mn. dovodci G mn. dovodaca dovođenje
dovoljnost, dovoljnošću idovoljnosti dovoženje dovratak, dovratka, N mn. dovratci, G mn. dovrataka dovrći, dovrgnem > dobaciti dovfći, dovršem (zast.) > dovršiti dovrh dovrijeći, dovršem (zast.) > dovršiti dovršenost, dovršenošću i dovršenosti dovršetak, dovršetka, N mn. dovršetci, G mn. dovršetaka dovrvjeti, dovrvim, dovrvi, dovrvjeh, dovrvio, dovrvjela, dovrvjev(ši) dovući, dovučem, dovuci, dovukoh, dovuče, dovukao, dovukla, dovučen, dovukav(ši)
doručkovati, doručkujem, doručkujući
dostavljač
dorzalni dosad(a) i do sada
dostavljačica
dotočiti
dostavljački
dotrajalost,
dosađivati, dosađujem, dosađujući
dostići,
dotrčati dotrčavati
dozlaboga (pril., preko svake mjere, strašno) dozlogrditi
dostignuće
dotučenost, dotučenošću idotučenosti
dozlogrđivati, dozlogrđujem, dozlogrđujući
dostižan, dostižna dostiživ i dostižljiv dostižnost, dostižnošću i dostižnosti dostojanstvenik Vjd. dostojanstveniče, N mn. dostojanstvenici dostojanstvenost, dostojanstvenošću i dostojanstvenosti dostojnost, dostojnošću idostojnosti dostupačan, dostupačna > dostupan dostupnost, dostupnošću i dostupnosti
dotući, dotučem,
dotuci, dotukoh, dotuče, dotukao, dotukla, dotučen, dotukav(ši) dotud i do tuda
doznačiti, doznačim, doznačen
doučen
dozrelost, dozrelošću idozrelosti dozreti, dozorim (postati zreo) dozrijevanje dozrijevati, dozrijevajući doživjeti, doživim, doživio, doživjela, doživljen dpt znak za dioptriju dr. krat. za doktor, drugi, drugo (i dr.) drač (korov) Drač (grad) drača (bot.)
doseći,
dosegnem, dosegni, dosegoh, doseže, dosegao, dosegla, dosegnut, dosegavši dosele (zast., dosad) doseljenički
doseljenik Vjd. doseljeniče, N mn. doseljenici dosezati, dosežem, dosežući dosežan, dosežna dosežnost, dosežnošću i dosežnosti dosije, dosijea> dosje dosinoćnji
dosizati> dosezati dosje, dosjea dosjećati se, dosjećajući se dosjećivati se, dosjećujem se, dosjećujući se dosjelost, dosjelošću i dosjelosti (prav.) dosjetiti se dosjetka DL jd. dosjetki, G mn. dosjetaka i dosjetki dosjetljiv dosjetljivac, dosjetljivca, V jd. dosjetljivče, G mn. dosjetljivaca dosjetljivčev
dosjetljivost,
178
dosjetljivošću
i dosjetljivosti
dostignem, dostigni, dostigoh, dostiže, dostigao, dostigla, dostignut, dostigav(ši)
dosuđivati, dosuđujem, dosuđujući
dosuti, dospem, 3. os. mn. dospu došaptati, došapćem, došapći došašće (zast., dolazak); advent, došašće (vjer.) došetati, došećem idošetam, došeći i došetaj došljački
došljak, došljaka, V jd. došljače, N mn. došljaci dotaknem, dotakni, dotakoh, dotače, dotakao, dotakla, dotaknut, dotakav(ši) dotad(a) i do tada dotakati, dotačem, dotačući dotaći,
dotrajalošću
i dotrajalosti
doušnički
doušnik V jd. doušništvo
doušniče,
N mn. doušnici
dovađati, dovađajući
dovde dovdje > dovde dovesti, dovedem (vodeći dopratiti) dovedi, dovedoh, doveo, dovela, doveden, dovedav(ši) dovesti, dovezem (vozeći dopremiti) dovezi, dovezoh, d6veze, dovezao, dovezla, dovezen, dovezena, dovezav(ši) dovesti, dovezem (vezući dovršiti) dovezi, dovezoh, d6veze, dovezao, dovezla (dovezla), dovezen, dovezav(ši) dovijati se (domišljati se) dovijek(a) (pril., zauvijek) dovikati, dovičem, dovičući
doziđivati, doziđujem, doziđujući
doznačivati, doznačujem, doznačujući doznačnica
dračav
drački prema Drač;
Karlo Drački (pov.) mn. dračosijeci (ono čime se siječe drac) > kosir drag, draga, drago odr. dragi, draga, drago dragaDLjd. drazi (dolina, uvala) Draga DLjd. Dragi (ime); Senjska Draga (selo) Dragica dračosijek N
179
Dragičin
drjemljiv
Dragičin
dretvić
dragocjen dragocjenost, dragocjenošću i dragocjenosti dragoća (rijetko, dragost) dragonja (vol); kao ime volu i Dragonja; Dragonja (rijeka) dragost, dragošću i dragosti dragović, dragoviću moj dragovoljac, dragovoljca, Vjd. dragovoljče, G mn. dragovoljaca
drevno st, drevnošću i drevnosti drezina dreždati, dreždim Drežnik Grad, G Drežnik Grada drhat, drhta drhtanje drhtati, drhtim i drhćem, drhći, drhćući i
dragovoljački
dragovoljčev
dragovoljnost, dragovoljnošću i dragovoljnosti drahma (grč. novac) dramatičan, dramatična dramatičar dramatičarev
i dramatičarov dramatičarka DL jd. dramatičarki, G mn. dramatičarki dramatičarov
i dramatičarev
dramatičarski
dramatično dramatičnost, dramatičnošću
i dramatičnosti
dramatski dramaturški drap tkanina drastičan, drastična
drastičnost, drastičnošću
i drastičnosti
draškati Draško dražeja dražesno dražesnost, dražesnošću i dražesnosti dražest, dražešću i dražesti dražestan, dražesna dražica um. od draga dražilac, dražioca, V jd. dražioče, G mn. dražilaca drečanje drečati, drečim, drečeći drečav
drečiti > drečati dren (cijev, cjevčica), drugo je drijen Drenopolje (zem.) Drenovac (mjesto) drenovački prema Drenovac Dresden (zem.) dresina > drezina
180
drhteći
drhtavac, drhtavca, Vjd. drhtavče, G mn. drhtavaca drhtavica drhtjeti, drhtim, dršćah, drhtio, drhtjela, drhteći drhnuti i drhtnuti drhtuljiti drhturiti drijem drijemak, drijemka, N mn. drijemci, G mn. drijernaka drijemalac, drijemaoca, Vjd. drijemaoče, G mn. drijemalaca drijemalica drijemalo drijeman, drijemna; kamp. drjemniji > drjemljiv drijemanje drijemati, drijemam i drijemljem, drijemajući i drijemljući
dri.iemavac, drijemavca, Vjd. drijernavče, G mn. drijemavaca > drijemalac, visibaba, drijemavica (sova) drijemavica (bolest, sova) drijemčina > drjemčina drijemež ljd. drijemežom> drijem drijemovac, drijemovca (bot.) drijen N mn. drijenovi, drugo je dren drijenak, drijenka, N mn. drijenci, G mn. drijenaka drijenje (zb. od drijen) driješenje driješiti, driješen, driješeći drijeti, drem (zast.) > derati drijevo (zast.) > drvo, brod dripac, dripca, V jd. dripče, G mn. dripaca
drjemežljiv drjemljiv
drjemljivac, drjemljivca, V jd. drjemljivče, G mn. drjemljivaca drjemljivica drjemljivko drjemljivost, drjemljivošću i drjemljivosti drjemniji kamp. od drijeman drjemnuti drjemOVac > drijemovac drjemovan drjemovka > visibaba drjemovnost, drjemovnošću i drjemovnosti drjemucati drjemuckati drjemucnuti drjenčić, V. i § 45.3.
drskost, drskošću i drskosti drščić um. od držak drškati (huckati vičući drž!) druga, druge, drugi drugačije i drukčije drugačiji i drukčiji
drjenić
drugorođeni
drjenik drjenov drjenovac
drugovrstan, drugovrsna druid (keltski svećenik) druidski drukčije i drugačije drukčiji i drugačiji društvenost, društvenošću i društvenosti društvo; Društvo hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih skladatelja, Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko prirodoslovno društvo druželjubiv druželjubivost, druželjubivošću i druželjubivosti druželjubije družić um. od drug družinče, družinčeta, zb. družinčad drvar (radnik) Drvar (gradić)
drjenovača
drjenovica drjenovina drjenjina drjenjinica drjenjinovica drljač drljača
drmadžija (drmator) drmeš (ples) drmež > drmeš drobac, dropca, Vjd. drop če, G mn. drobaca drobak, dropka, N mn. dropci, G mn. drobaka drobljivost, drobljivošću i drobljivosti drogerija dronjak, dronjka, Vjd. dronjče, N mn. dronjci, G mn. dronjaka dronjčić
dropčac, dropčaca
(zoo!.) > drozdić droška DL jd. droški, G mn. droški (kočija) drozak, drozga, N mn. drozgovi > drozd drozdić um. od drozd drozd ović (mali drozd)
droščić
drožđanica
dr, sc.
dripčina drjemčina,
drjemlji_v_a_c__________________________________________________________d_r_v_~_·e_d_a_c
V. i § 45.3.
drožđe drožđenica > drožđanica drsko prema drzak
drugarčić drugarčina drugaričin
drugdje drugi, druga, drugo; drugi put; Drugi svjetski rat drugobratučed drugojačije> drukčije drugojačiji> drukčiji
drveće drvenjača
drveniti (se) (postajati drven) drvenjenje prema drveniti drvlje drvnoindustrijski drvocjep drvodjelac, drvodjelca, V jd. drvodjelče, G mn. drvodjelaca drvodjelja drvodjeljac, drvodjeljca, V jd. drvodjeljče, G mn. drvodjeljaca drvodjeljstvo drvojedac, drvojedca, N mn. drvojedci, G mn. drvojedaca
181
drvojetka
dugoratski
drvojetka DLjd. drvojetki, G mn. drvojedaka i drvojetki
dubiti, dubjm (stajati uspravno), dubljah,
drvoreščev
dubiti, dl1bjm > dupsti dubi (šport.) duble, dublea (nepravo zlato) dublirati (film., biti dubler) dubljenje prema dubiti, dubim, v. dubenje dubljina> dubina duborezac, duboresca > rezbar dubokoumnost, dubokoumnošću i dubokoumnosti
drvorezac, drvoresca, V jd. drvorešče, G mn. drvorezaca drvorezački prema drvorezac i drvorezač drvosječa
drvosjek> drvosječa drvotoč
drvotočac, drvotočca,
G mn.
drvotočaca
drvotočan
> crvotočan drvotočina > crvotočina drvotrščev prema drvotržac drvotržac, drvotršca, V jd. drvotršče, G mn. drvotržaca drzak, drska drznički
drznik V jd. drzniče, N mn. drznici drzovitost, drzovitošću i drzovitosti> drskost
Dubravčica
djelo)
N mn.
državno odvjetništvo državnopravni državotvorac, državotvorca, V jd. državotvorče, G mn. državotvoraca državotvornost, državotvornošću i državotvornosti držeć
Dubrovnik V jd.
G mn.
Dubrovniče
dućančić dućandžija
dućkati
um. od dud
dudovača
dualist dnalistički
dugačak
dubač
Duga Resa (naselje) Dugi Dol (naselje) Dugi otok (otok) Dugi Rat (naselje)
>
dupčac
dubak, dupka (uduben, ugnut) dubak, dupka, N mn. dupci, G mn. dl1biikii dubem prema dupsti dubenje prema dupsti Dubica; Hrvatska Dubica, Bosanska Dubica Dubičanin
N mn. Dubičani Dubičanka DL jd. Dubičanki, G mn. Dubičanki dubički; bosanskodubički
dubinomjer dubiozan, dubiozna (sumnjiv) dubioznost, dubioznošću i dubioznosti (sumnjivost)
182
(koji se odnosi na duhanje, koji služi za duhanje) > puhaći
dućanski dudić
dugobradić
dugocvjetan, dugocvjetna dugočasan, dugočasna> dosadan dugoljetan, dugoljetna > dugogodišnji Dugootočanin prema Dugi otok dugootočki prema Dugi otok Dugopolje (naselje) dugopoljski dugoprstić
dugoratski prema Dugi Rat
u dugi dugovetni
duhaći
dućandžijski
dudukati, dudučem, dudučući duga DLjd. dugi i duzi (na bačvi); duga DLjd. dugi (na nebu)
držeći
obično
dugovječnost, dugovječnošću i dugovječnosti dugovjek dugovremen dugovremenost, dugovremenošću i dugovremenosti duh V jd. duše, N mn. dusi i duhovi; Duh Sveti (ime), Duhovi (blagdan) duhač > puhač duhački (koji se odnosi na duhače) > puhački
Dubrovčani
I
duhalica > puhaljka duhan duhandžija duhanište duhaniti duhankesa duhanski duhanje > puhanje duhati, dušem (glaz.) > puhati duhnuti, duhnem duhoborac, duhoborca, Vjd. duhoborče, G mn. duhoboraca duhovan, duhovna Duhovi (blagdan), v. duh duhovidac, duhovidca, V jd. duhovidče, N mn. duhovidci, G mn. duhovidaca duhovit duhovitost, duhovitošću i duhovitosti duhovni duhovnica > redovnica duhovnički
1
duhovnik V jd.
(pov.) dulčineja
(šalj., draga, dragana, po junakinji Cervantesova romana)
duljenje duljinomjer dumača
dugoušić
dućan
državni odvjetnik i
dukatski Dukljanin N mn. Dukljani; Pop Dukljanin
dugovječan,dugovječna
Dubrovčanka DL jd. Dubrovčanki, Dubrovčanki > Dubrovkinja
državnoodvjetnički prema
Dugoselac, Dugoselca, V jd. Dugoselče, G mn. Dugoselaca Dugoseika DL jd. Dugoseiki, G mn. Dugoseiki Dugo Selo (naselje) dugoselski dugosjen dugotrajan, dugotrajna
dubrovački; dubrovačka republika i Dubrovačka Republika (pov.); Rijeka dubrovačka (zem.); Dubrovačko-neretvanska
držak, drška, N mn. dršci, G mn. držaka državniče V jd. od državnik državništvo
(ime) dukatić
dugovetan, dugovetna,
županija
duhovništvo duhovnost, duhovnošću i duhovnosti duhovski duka DLjd. duki (vojvoda); Duka DLjd. Duki
dugoročnost, dugoročnošću idugoročnosti
Dubravkin
Dubrovčanin
dUbačac, dubačca
dugoročan, dugoročna
Dubravka DL jd. Dubravki (ime), Dubravci
držač
državnički
Dugorešanin N mn. Dugorešani Dugorešanka DL jd. Dugorešanki, G mn. Dugorešanki dugoreški
dubeći
(Gundulićeva
dvadesetača
Dugorešanin
duhovniče,
N mn. duhovnici
Dumas; Dumas Otac, Dumas Sin dum-dum dumdum-metak> dumdumski metak dumping> damping dunuti (iznenada doći); drugo je duhnuti dunjovača dupčac
(bot.)
dupke (priZ.) dupkom (pril.) duplijer > duplir duplir dupsti, dubem (praviti udubinu), dubljah i dubijah, dubeći, dubao, dubla, duben dur; dur-akord, dur-Ijestvica, e-dur (glaz.) duraluminij dušak; ispiti na dušak duševnost, duševnošću i duševnosti dušični
dušik (znak N) dušnički dušobrižnički
dušobrižnik V jd. dušobrižniče, N mn. dušobrižnici dušogupka DL jd. dušogupci i dušogupki, Gmn. dušogupkiidušogubaka duvak N mn. duvaci (folk., koprena, veo) duždević
dužinomjer dužnički
dužnik V jd. dužniče, N mn. dužnici dužnosni dužnost, dužnošću i dužnosti dva, dvaju, dvama (2) dvadesetača > dvadesetica
183
dvadesetak
dvomjeseČje
dvadesetak, dvadesetka, N mn. dvadesetci, G mn. dvadesetaka
dvodimenzionalnost, dvodimenzionalnošću i dvodimenzionalnosti
dvadesetčetverosatni
dvoglasnički
dvadesetka DLjd. dvadesetki, G mn. dvadesetaka i dvadesetki > dvadesetica dvadesetogodišnjak V jd. dvadesetogodišnjače, N mn. dvadesetogodišnjaci dvadesetogodišnji dvadesetorica
dvoglasnost,
dvadesettreći
dvanaesnični prema
dvanaesnik dvanaesnik N mn. dvanaesnici dvanaest (12) dvanaesterac, dvanaesterca, V. jd. dvanaesterče, G mn. dvanaesteraca
zb. dvogočad dvogodac, dvogodca, N mn. dvogodci, G mn. dvogodaca dvogodišnjak V jd. dvogodišnjače, N mn. dvogodišnjaci dvogodišnji dvogotka DL jd. dvogotki, G mn. dvogodaka i dvogotki dvogupka, dvogupci, G mn. dvogubaka i dvogupki (zast., duplikat) dvojačiti, dvojačeći dvojajčani
dvanaestodnevni dvanaestogodišnjak V jd. dvanaestogodišnjače, N mn. dvanaestogodišnjaci dvanaestogodišnji
dvojbenost,
dvanaestomjesečni
dvanaestpnt, dvanaest puta dvaput i dva puta dvije, dviju, dvjema dvijetisući i dvijetisućiti (2000.) dvjesta> dvjesto (200) dvjestogodišnji dvjestogodišnjica dvjestoti (200.) dvjestotisući i dvjestotisućiti (200 000.)
dvobočan,dvobočna dvobračan,dvobračna
dvobračnost, dvobračnošću i dvobračnosti dvobrazdan, dvobrazdni, dvobrazdni plug dvocijevan,dvocijevna dvocijevkaDLjd. dvocijevki, G mn. dvocjevaka, dvocijevki dvocjevac, dvocjevca, G mn. dvocjevaca
dvočinki
dvočlan
dvočlanost, dvočlanošću i dvočlanosti dvodihalica dvodijelan, dvodijelna dvodimenzionalan, dvodimenzionalna
184
i
dženet
dvomjesečni dvomjesečnik
dvotočka DL jd. dvotočki, dvotočki > dvotočje
dvomjesečno
dvotračan, dvotračna
dvonedjeljni, od dvije nedjelje, inače > dvotjedni dvonoške dvonožac, dvonošca, V jd. dvonošče, N mn. dvonošci, G mn. dvonožaca dvoobličan, dvooblična dvoobličnost, dvoobličnošću i dvoobličnosti dvopartijski > dvostranački dvopek N mn. dvopeci dvopjev G mn. dvopjeva dvopreg N mn. dvoprezi dvorac, dvorca, V jd. dvorče, G mn. dvoraca dvoredac, dvoredca, N mn. dvoredci, G mn. dvoredaca dvorišni dvorodac, dvorodca, V jd. dvorodče, N mn. dvorodci, G mn. dvorodaca dvorožac, dvorošea, Vjd. dvorošče, N mn. dvorošci, G mn. dvorožaca dvoručan,dvoručna dvosedmični dvosječan>
> dvotjedni dvosjekli
dvoličan, dvolična
dvosjed dvosjedac, dvosjedca, N mn. dvosjedci, G mn. dvosjedaca dvosjek> dvosjekli dvosjemen dvosložnost, dvosložnošću i dvosložnosti dvosmjeran, dvosmjerna dvosmjernost, dvosmjernošću idvosmjernosti dvospolac, dvospolca, Vjd. dvospolče, G mn. dvospolaca dvospolan, dvospolna dvospolnost, dvospolnošću i dvospolnosti
dvoličiti, dvoličeći
dvostavačni
dvoličje
dvoličnost, dvoličnošću
dvostih N mn. dvostisi, G mn. dvostiha dvostjen
dvoličnjak
dvostranački
dvokolosiječan, dvokolosiječna
dvočetvrtinski
dvočinaka
i dvojbenosti dvojče, dvojčeta, zb. dvojčad > blizanče dvojčica um. od dvojka> blizanka dvoje G dvojeg(a), dvog(a), D dvojem, dvom, L dvojem i dvorne, I dvojim(a), dvoma, mn. NAV dvoji, dvoje, dvoja, G dvojih, DLJ dvojim(a); u dvoje dvojezičnost, dvojezičnošću i dvojezičnosti dvojica dvojina dvojinski dvojka DL jd. dvojci, G mn. dvojaka i dvojki> dvica (kao brojka i ono šio ona označuje) dvojnice dvojnički prema dvojnik dvojniče V jd. od dvojnik dvojništvo G mn. dvojništava dvojnost, dvojnošću i dvojnosti
(11200 000)
G mn.
dvojbenošću
dvojezičan, dvojezična
dvjestotnina (11200)
dvočinka DL jd. dvočinki,
i dvoglasnosti
dvogoče, dvogočeta,
dvanaesterački
dvjestotisućina
dvoglasnošću
dvomjesečni
i dvoličnosti V jd. dvoličnjače, N mn. dvoličnjaci
dvolučan, dvolučna
dvostručiti, dvostručeći
dvoljetac, dvoljetea, N mn. dvoljetci, G mn. dvoljetaka dvoljetni > dvogodišnji dvoljetnica (bot.)
dvostupačni> dvostupčani
dvomeč
dvomjesečan, dvomjesečna
dvoškržnjak N mn. dvoškržnjaci dvotaktan, dvotaktna
dvomjesečje
dvotočje
dvostupčani
(koji ima dva stupca)
dvosveščani
dvosvezačni
G mn.
dvotočaka
i
dvotrećinski
dvouška, dvouški i dvoušci, G mn. dvoušaka i dvouški dvovalentnost, dvovalentnošću i dvovalentnosti dvovlađe > dvovlašće dvovlasnički (koji se odnosi na dvovlasnike) dvovlasnik V jd. dvovlasniče, N mn. dvovlasnici dvovlasništvo G mn. dvovlasništava dvovlašće
dvovrstan, dvovrsna dvoznačan, dvoznačna dvoznačnost, dvoznačnošću i dvoznačnosti dvozubac, dvozupca, Vjd. dvozupče, G mn. dvozubaca dvozupka DL jd. dvozupci, G mn. dvozubaka i dvozupki dvoženac, dvoženca, V jd. dvoženče, G mn. dvoženaca dvožičan, dvožična
Dy znak za distrozij o (delta), npr. o-zrake
DŽ dž (v. §§ 4. i 21.) džaba> džabe džabe> badava, besplatno, uzalud, na dar Džafer džamahirija> republika; Socijalistička Libijska Arapska Narodna Džamahirija> Socijalistička Libijska Arapska Narodna Republika džambo (engl. jumbo) > golem, velik, divovski džambodžet (zrak., velemlažnjak) džamija; Careva džamija (u Sarajevu) džamijski džapati (razg.) > otimati, grabiti džbun > žbun, grm džehenem (musl.) > pakao dželat> krvnik dželatski dže~ (vrsta pekmeza) džemat (musi. vjerska općina) džemper džemzbondovski prema James Bond dženaza (musI.) > sprovod dženet (musi.) > raj, nebo
185
dženetski
Đalski
-------------------------------~
dženetski džentlmen> gospodin džentlmenski džep džep ar džeparac,džeparca džeparica džeparoš> džep ar džepić
džepina džepni džepokradica> džepar džepovina džersej (vrsta tkanine) džet (mlažnjak) džetset (bogataši, mondenci) džetsetovac, džetsetovca, V jd. džetsetovče, G mn. džetsetovaca > bogataš, mondenac džetsetovski > bogataški, mondeni džez Uazz) džez-bend> džez-sastav, džez-orkestar džezer > džezist džez-glazba džeziranje džezirati (svirati džez) džezist džezističin džezistički
džezmen > džezist džez-orkestar, džez-orkestra džez-sastav džezva G mn. džezava, džezvii i džezvi džezvica Džibnti, Džibutija; Republika Džibuti (država) džihad (sveti rat) džiju-džicu, džiju-džicua (šport.) džilit (koplje) džilitati se džilitnuti se džin (žitna rakija) Džingis-kan džingl (najavnica) džins (eng!. jeans; platno. traperice) džins-hlače > traperice džinsice > traperice džins-košnlja džins-moda džins-odjeća
186
đardin>
džins-suknja džip (automobil) Dživo (ime) džoger (trkac"') džoging (trc"'anje) džogirati (trc"'ati) džojstik (svesmjernica) džokej džokejski džoker džombovit (neravan, o putu, livadi) džon ka > džunka Džore (ime); Džore Držić džudaš džudo džul (fiz.) od Joule džumbus> graja, vreva, zbrka, nered džungla > prašuma džunka DLjd. džunki, G mn. džunki (dalekoistoc"'na brodica) džuboks džus (sok)
đaci,
G mn.
đubre, đubreta>
ĐukaDLjd. Đuki,
đavolčad
ruža (crvena slatka jabuka); (zbirka Vrazovih pjesama) đulistan > ružičnjak đumbir (vrsta mirodije) Đurđevac, Đurđevca (grad) đurđevača (gljiva)
đavolji
đurđevački
đeđeran, đeđerna
> veseo, pripit đem, đema, N mn. đemovi (dio orme); drugo je džem đeram, đerma i đerma, đerme Đenova> Genova Đenovežanin > Đenovljanin iGenovljanin Đenovljanin N mn. Đenovljani iGenovljani Đenovljanka DLjd. Đenovljanki, G mn. Đenovljanki iGenovljanka đenovski i genovski
Đurđevčanin
đerdan
đuveč
đerdančić Đerdap
đakovati, đakujem, đakujući
Đakovčanin,
N mn. Đakovčani, prema Đakovo Đakovčanka DL jd. Đakovčanki, G mn. Đakovčanki Đakovičani,
mladić
đikan
đikati, đikam điknuti
đinđuha
prema
đio
Đakovica Đakovičanka DL jd. Đakovičanki, Đakovičanki
G mn.
(revolucionar),
Đakovo
kraj) v. Gjalski
> naušnica, biserak (usklik)
đipati đipiti
đipnuti, đipnem
đakovički prema Đakovica
Đakovština (đakovac"'ki
(bot.) (ime)
Đurđičin Đurmanec, Đurmanca
"Đuro
đisati
(skakati) skoc"'iti) đisnuti (naglo skoc"'iti) đogat (konj bijelac) đou (potplat) đisiti (naglo
(zem.)
Đuro, Đure
đuturaš đnture>
ujedno, poprijeko, jedno s drugim mladoženja,
zaručnik
E
đilkoš
Đakovica
G mn.
(klisura)
đerma
đakovački prema Đakovo
Đurđevčani
đurđic(a) Đurđica
đuvegija>
> brzica;
N mn.
Đulabije
Đurđevčanka DL jd. Đurđevčanki, Đurđevčanki
đerđef
đakonski
Đaković; Đuro Đaković Đaković" (tvornica)
Đukičin prema Đukica đulabija
đavolski
i đeram đerz > momak, Đerzelez Alija
gnoj, smeće Vjd. Đuka
đul>
đavolov
(poslastica)
Đalski, Đalskoga,
zb.
đavolić
đakonat
đubrad, đubradi
đavolast
đavoličin
đaka
đubar,
(prezime); Đorđićeva ulica (u Zagrebu) napit đubra> gnoj, smeće
đavolan, đavolana
đerdap
(grad) Đakovičanin N mn.
đavolci,
đavolica
đakon
đakonija
đornut>
Đorđić
đavolčina
đački
N mn.
đavO, đavola;
đavolčić
đačić đače,
Đorđe
đavolče, đavolčeta,
đače, đačeta
Vjd.
đoniti
vrt, perivoj
đaštvo đavao, đavla,
G mn. đavala do đavola đavolak, đavolka, V jd. đavolče, N mn. G mn. đavolaka
Đ
đak
efijaltski
đardin
--------------------------------------
E
međunarodna
krat. za istok (eng!. East, hrv.
krat. I) eda (vez., zast.); eda li Eden (bib!., kraj na Bliskome istoku), pren. Eden i eden (raj) Edhem (ime); Edhem-efendija Edipov kompleks edmemoar Eduard E-dur EEG krat. za elektroencefalogram i elektroencefalografiju efendijski efeški prema Efez Efijalt (grc"'ki izdajica pren. i efijalt) Efijaltov efijaltski
187
efikasnost
eksces
efikasnost, efikasnošću i efikasnosti> uspješnost, djelotvornost egalizacija egalizacijski Egejsko more (zem.) Egidije Egipat, Egipta; Arapska Republika Egipat (država) egipatski prema Egipat Egipćanin N mn. Egipćani Egipćanka DL jd. Egipćanki, G mn. Egipćanki egiptološki egocentričan, egocentrična egocentričnost, egocentričnošću egocentričnosti
i
egoist> sebičnjak, samoživac egoističan> sebičan egoistički> sebičan, sebično egoistično
>
sebično
egoističnost, egoističnošću
i
egoističnosti
sebičnost
egoizam, egoizma> sebičnost egzaktan, egzaktna egzaktnost, egzaktnošću i egzaktnosti egzaltacija egzantem (kožni osip) egzarh N mn. egzarsi egzeget egzegetika DL jd. egzegetici egzegeza egzekucija egzekucijski egzekutiva > izvršna vlast egzekutivni > izvršni egzekutor> izvršitelj, krvnik egzekvatura egzem (perutac) egzemplar> primjerak, uzorak egzercir > vj ežba egzil> progonstvo egzistencija egzistencijalist
>
ekselencija> ekscelencija ekshalacij a ekshibicija ekshibicijski ekshibicionist
egzogamija egzogen> izvanjski egzorcist egzorcizam, egzorcizma egzoteričan, egzoterična
ekshibicionistički
egzotermičan, egzotermična
egzotičan, egzotična egzotičnost, egzotičnošću i egzotičnosti
egzotika DL jd. egzotici egzudat > eksudat ehinokok N mn. ehinokoki > pasja trakavica ehinokokni ehkati, ehkam (uzvikivati eh) eho (s. r.) N mn. eha > jeka, odjek, odzivEiffelov toranj eis (glaz.) ekavče V jd. od ekavac ekcem> egzem EKG krat. za elektrokardiogram i elektrokardiografiju eklektičar > eklektik eklektički
eklektik V jd.
eklektiče,
N mn. eklektici
ekliptički
ekliptika DL jd. ekliptici ekologija ekologistički
ekološki ekonomajzer> predgrijač ekonomičan, ekonomična
ekonomički
> ekonomski
ekonomičnost, ekonomičnošću
i
egzistencijalistički
ekscentričan, ekscentrična
egzistencijalizam, egzistencijalizma egzistencijalni> egzistencijski egzistencijski egzistirati (postojati, živjeti, životariti) egzodus (izlazak, istup)
ekscentričnost, ekscentričnošću
188
ekonomičnosti
ekonomija ekonomikaDLjd. ekonomici ekopatrola (ekološki nadzor) ekorazvoj (ekološki razvoj) ekosustav (ekološki sustav) ekrandžija eks. krat. za ekspresivno eks car > rascar ekscelencija> preuzvišenost; Vaša Ekscelencija, Njegova Ekscelencija
ekscentričnosti
ekscerpirati ekscerpt> ispisak, izvadak eksces> ispad, izgred
i
ekvinokcij
ekselencija
ekshibicionizam, ekshibicionizma ekshorta (pouka, kratki govor) ekshumacija ekshnmirati ekskavator eksklamacija ekskluzivan, ekskluzivna ekskluzivnost, ekskluzivnošću i ekskluzivnosti ekskomunicirati > izopćiti ekskomunikacija> izopćenje ekskomunikacijski ekskralj > raskralj ekskurs> zastranjenje ekskurzija ekskurzist eksodus> egzodus, izlazak, istup ekspander > rastezaljka ekspanzer > rastezaljka ekspanzija ekspanzivan, ekspanzivna ekspatrijacija ekspedicija ekspedicijski ekspedirati ekspedit ekspeditivan eksperiment> pokus eksperimentalni> pokusni ekspert> vještak, stručnjak ekspertiza> vještačenje ekspiracija > izdisaj ekspiratorni > izdisajni eksplicitan, eksplicitna> izričit, jasan eksplicite> eksplicitno eksplicitno> izričito, izrijekom, jasno eksplikacija > objašnjavanje, tumačenje eksplikativni> objasnidbeni eksploatacija> izrabljivanje, iskorištavanje eksploatacijski eksploatirati> izrabljivati, iskorištavati eksplozivnost, eksplozivnošću i eksplozivnosti eksponat> izložak
eksponencijaini eksponent eksponirati eksport> izvoz eksportni> izvozni ekspozej > izvještaj, izlaganje, prikaz ekspozicija ekspozit > izložak ekspozitura> ispostava ekspres ekspresija ekspresionist ekspresionistički
ekspresionizam, ekspresionizma ekspresivan, ekspresivna> izražajan ekspresivnost, ekspresivnošću i ekspresivnosti ekspresni ekspres-restoran> ekspresni restoran eksproprijacija> izvlaštenje eksproprijator > izvlastitelj eksproprirati > izvlastiti ekstatičan> ushićen, uznesen ekstaza> ushit, zanos ekstenzivan, ekstenzivna ekstenzivnost, ekstenzivnošću i ekstenzivnosti eksterijer> vanjština eksteritorijalan, eksteritorijalna eksteritorijalnost, eksteritorijalnošću i eksteritorijalnosti eksterni> vanjski ekstradicija> predaja, izručenje ekstradirati > predati, izručiti ekstradobit > naddobit ekstrahirati > izvlačiti, izdvajati ekstrakcija ekstrakt ekstraprofit> naddobit ekstravagancija> neobičnost ekstremistički
eksudat (med.) Ekvador; Republika Ekvador (država) Ekvadorac, Ekvadorca, V jd. Ekvadorče Ekvadorka DLjd. Ekvadorki, G mn. Ekvadorki Ekvatorska Gvineja; Republika Ekvatorska Gvineja (država) ekvilibrij ekvinocij > ekvinokcij ekvinokcij > ravnodnevica
189
ekvivalentan
eocen
ekvivalentan> jednakovrijedan el. krat. za elektrotehnički
elevacijski elipsoid
elastičan
eliptičan, eliptična
elastičnost, elastičnošću
Elizabeta; Elizabeta Portugalska, Elizabeta Ugarska elizej ski; Elizejske poljane, Elizejska palača (u Parizu) Elzas > Alsace elzaški > alsaški e-mail> e-pošta emajl i emalj Emanuel embrij, embrija> zametak embrion > zametak emfatičan, emfatična > zanosan, ushićen emfizem emigrantski Emilijan emisijski emocionalan> emotivan emotivan> osjećajan emotivnost, emotivnošću iemotivnosti >
i elastičnosti Eldorado, pren. i eldorado elejac, elejca, V jd. elejče, G mn. elejaca (fil.) elejski (fil.) elegantnost, elegantnošću i elegantnosti > otmjenost elegičan, elegična elegičar
elegičnost, elegičnošću
i elegičnosti
električ an, električna električar
električarev
i električarov
električarski
električki> električni električni
elektrifikacija elektrifikacijski elektroakustičan elektroakustički
elektroakustika DL jd. elektroakustici
osjećajnost
elektroanalitički
empiričar
elektroanaliza
empirijski emporij > trgovište emu, emua (zool.) encim > enzim
elektrodinamički
elektrodinamika DL jd. elektrodinamici elektroenergetski elektrohidraulički
endemičan, endemična
elektroindustrija elektroinstalater elektrokemijski elektrolitski
Eneida Eneja Uunak iz Eneide) Enejin
elektromehanički
energetski
elektrometalurgija elektromotor elektroničar elektronički
elektroosmotski elektronvolt (fiz.) elektroprivreda
energetičar
energičan, energična
engl. krat. za engleski Engleska DLjd. Engleskoj (v. Velika Britanija) engleski Engleskinja enigmatičan, enigmatična > zagonetan enigmatski
elektrostatički
enklitičan, enklitična
elektrostatika DLjd. elektrostatici
enterijer> interijer entuzijast
elektrotehničar elektrotehnički
entuzijastički
elektrotehnika DLjd. elektrotehnici elementarnost, elementarnošću i elementarnosti
entuzijazam, entuzijazma enzim eocen (geol.)
190
eoJit_------------------------------E-u-r-ip-i-d etatistički
eoJit (arheo!.) eolitski eozoik N mn. eozoici (geol.) eozojski prema eozoik epentetski
eteričan, eterična eteričnost, eteričnošću
i eteričnosti
etičan, etična
etičar
epičar
etički
epidijaskop epikureizam, epikureizrna epikurejac, epikurejca, V jd. G mn. epikurejaca epilepsija> padavica
etiologija Etiopija; Savezna Demokratska Republika Etiopija (država) etiopijski> etiopski Etiopljanin N mn. Etiopljani Etiopljanka DLjd. Etiopljanki, G mn. Etiopljanki etiopski etno krat. za etnički
epikurejče,
epileptičan epileptičar> padavičar epileptički
episkopija epizodičan, epizodična
etnički
epoha DL jd. eposi i epohi epohalnost, epohalnošću i epohalnosti e-pošta erbij znak Er erbijski ergela Eritreja; Država Eritreja (država) Ero, Ere
etnogenetski prema etnogeneza etnol. krat. za etnološki etnopark (etnološki park) etnoselo Etrurac, Etrurca, V jd. Etrurče, G mn. Etruraca Etrurija (pov.) Etrurka DLjd. Etrurki, G mn. Etrurki etrurski Etruščanin N mn. Etruščani > Etrurac Etruščanka DLjd. Etruščanki, G mn. Etruščanki > Etrurka etruščanski > etrurski etui, etuija, N mn. etuiji Eu kem. znak za europij; krat. za Europa, EU kratica za Europska Unija eudemonizam
erotičan erotičar
erotički>
erotski
erotičnost, erotičnošću
i erotičnosti
erotika DLjd. erotici erotski Es znak za ajnštajnij esej, eseja esejist esejistički
esesovac, esesovca, V jd. esesovče, G mn. esesovaca eshatologija esp res o kava establišment establišmentski . estetičan, estetična (ukusan, lijep) estetičar
estetički> estetski estetski Estonac, Estonca, V jd. Estonče Estonija; Republika Estonija (država) Estonka DL jd. Estonki, G mn. Estonki estonski
enfemistički
eufonija eufonijski euforičan, euforična
euforija Eugen euharistički> euharistijski euharistija euharistijski eukaliptus euklidovski eunuh V jd. eunuše, N mn. eunusi> uškopljenik eunuški Eurazija eurazijski Euripid
191
euro
farerski
euro, eura eurodolar eurodizel Europa europeizacija europeizam, europeizma Europska Unija (EU) europij znak Eu europijski prema europij Europljanin N mn. Europljani Europljanka DL jd. Europijanki, G mn. Europijanki europski; Europska zajednica (EZ) europeizirati europejština Eurovizija Eustahijeva cijev Euzebije eV znak za elektrovolt
farenhajt, Fahrenheitov stupanj; F (kem.) znak za fluor fabrički> tvornički
faćuk
faćkati
> hvatati, loviti faćuk> kopile faeton (kočija); Faeton (mit.) fair play i ferplej > poštena igra fajansa fajansni fakinčić fakinčina faktičan> činjeničan, stvaran fakultet (opći pojam) Fakultet prometnih znanosti, Katolički bogoslovni fakultet, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Fakultet (skraćeno ime određenoga fakulteta) fakultetski Falačka (njem. Pfalz)
evanđelist evanđelistar
evanđelski
i evanđeoski evanđelje (kršćanska poruka), Evanđelje (određena knjiga), iz Evanđelja po Marku
falački
falake, falaka (pov., vrsta mučila) falangistički
faličan, falična
evanđeoski
evangelički
evangelik N mn. evangelici eventualnost, eventualnošću i eventualnosti evidentičar
evidentnošću i evidentnosti očitost, očiglednost, očevidnost
evidentnost,
>
evolucijski evolucionirati> evoluirati evolucionist evolucionizam evoluirati Evropejac, Evropejca, Vjd. Evropejče (zast.) > Europejac, Europljanin Evropejka DL jd. Evropejki, G mn. Evropejki (zast.) > Europejka, Europljanka Ezop ezopovski ezoteričan
> pokvaren, lažan
fliliti > nedostajati, manjkati Falklandi, Falklanda mn. m. r. (argentinski Malvini, Malvina) falset (glaz.) falsificirati> krivotvoriti falsifikacija > krivotvorenje falsifikat, falsifikata> krivotvorina falsifikator > krivotvoritelj falzet > falset familijarnost, familijarnošću i familijarnosti fanariot fanatičan, fanatična fanatički fanatično st, fanatičnošću i fanatičnosti fanatik V jd. fanatiče, N mn. fanatici fantastičan, fantastična fantastičnost, fantastičnošću
i
fantastičnosti
fantazmagoričan, fantazmagorična
F f (i f.) krat. za femininum (kao oznaka za ženski rod, hrv. ž); f. krat. za futur, obično u vezi f. L, f. II., inače fut.; (glaz.) četvrti ton glazbene ljestvice; F (fiz.) znak za farad i
192
>
feudalka DL jd. feudalki, G mn. feudalaka i feudalki fić (usklik)
farizejski fašistički fatalistički
fabulistički
fačuk
financijer
farizejski
farad Uedinica električnoga kapaciteta, znak F, prema fizičaru Faradayu) farizej I jd. farizejom Farerski Otoci; na Farerskim ili Ovčjim Otocima (zavisna država) farerski; farerski ili farojski jezik
fićfirić
fatalnost, fatalnošću i fatalnosti fatamorgana
fićkati, fićkam fićnuti
fazančić
fićo
(automobil) mn. fićuci > zvižduk fićukati, fićukam> zviždati
fazančina
fićuk N
Fe znak za željezo (ferrum) federalistički
telah V jd. felaše, N mn. felasi (arapski seljak) felaški prema felah feldmaršal felinij evski Fellinijev feljton feljtončić feljtonistički
fićuknuti
fideist fideistički
Fidži, Fidžija; Republika Fidži (država) Fifa, Fife ili FIFA (krat. za Federation Internationale des Football Associations Međunarodni nogometni savez, hrv. krat. MNS) fijaker
feministički
fijakeristički
Fenicija (pov.) fenič > feniks Feničanin N mn. Feničani Feničanka DLjd. Feničanki, G mn.
fijasko> slom, propast fijuk N mn. fijuci fijukati, fijučem, fijučući fil. krat. za filozofski
Feničanki
fenički fenić-ptica
(pjes., zast.) > feniks feniks (mit.) fenomenalnost, fenomenalnošću i fenomenalnosti fenjerčić fenjerić
fer; fer igra> poštena igra feralić
feredža ferijalac, ferijalca, V jd. ferijalče, G mn. ferijalaca ferijaika DL jd. ferijaiki, G mn. ferijalaka i ferijaiki ferijalni; Ferijalni savez ferije, ferija, mn. Ž. r. > praznici fermij znak Fm fermijski ferojski; ferojski ili farerski jezik ferplej i fair play> poštena igra fesić
feudalac, feudalca, Vjd. feudalče, G mn. feudalaca feudalčev feudalistički
filatelistički
fildžan fildžančić filharmoničar
filharmonija filijala> podružnica Filip; Filip Makedonski, Filip IV. Lijepi Filipini, Filipina, mn. m. r.; Republika Filipini (država) filipinski; Filipinski otoci (Filipinsko otočje) Filip Jakov, Filip Jakova (zem.) > Sveti Filip i Jakov filistar, filistra film. krat. za filmski filozof; Konstantin Filozof filozofija filozofski; Filozofski fakultet u Zadru filtar, filtra filtar-papir (filtrirni papir) filtrir-papir (filtrirni papir) Finac, Finca, V jd. Finče, G mn. Finaca finale, finala, N mn. finali; četvrt-finale, polufinale financ Vjd. finanče, G mn. financa financije, financija, mn. Ž. r. financijer
193
financijski financijski financirati Finkinja (žena iz Finske) finoća
Finska DL Finskoj; Republika Finska (država) finski fiorin Firenca (zem.) Firentinac, Firentinca, V jd. Firentinče, G mn. Firentinaca Firentinka DL jd. Firentinki, G mn. Firentinki firentinski firnis; razg. firnajs, firnajz fiz. krat. za fizikalni
Francuska
gađač
Francuska Gijana
formalnost, formalnošću i formalnosti fortepijano fortifikacijski fosfor (znak P) fosforescentan, fosforescentna fosforni fotoalbum fotoamater fotoamaterski fotoaparat fotoatelijer fotoatelje > fotoatelijer
Francuska Gijana (departman) Francuska Polinezija (departman) francuski; Francuska revolucija, Francusko-pruski rat Francuskinja francuz (vrsta ključa u mehanici) Francuz Vjd. Francuzu Francuzov frankopanski; Frankopanska ulica frankovac, frankovca V jd. frankovče, G mn. frankovaca
fotoćelija
franjevac, franjevca, Vjd. franjevaca
frankovački franjevče,
fizičar
fotodokumentacija fotodokumentacijski
fizički
fotogeničan, fotogenična
franjevčev
fiziolog N mn. fiziolozi fiziologija fiziološki fizionomija fjord N mn. fjordovi flamenko (šp. ples) flamingo N mn. flaminzi (;cool.) > plamenac
fotografija fotokartografija fotokemija fotoklub fotolaboratorij fotomonografija fotomontaža fotomontažni fotoreportaža fotoreporter fotoreporterski fotorevija fotorobot fototerapija fototerapijski fototriangulacija fozgen fr. krat. za francuski Fr znak za francij fra krat. za fratar; fra Marko, fra Marka frakcija frakcijski frakcionaš fraklić (razg.) framason > slobodni zidar
frazeologija frazeološki
franački
fućnuti, fućnem
franak (novac) Franak, Franka, Franci (pripadnik naroda) francij (znak Fr) francijski Francuska DL Francuskoj; Republika Francuska (država)
fulbrajtovac, fulbrajtovca, V jd. G mn. fulbrajtovaca Fulbrightov funkcijski fnnkcionalan, funkcionalna funkcionar
flegmatičan, flegmatična
flegmatično st, flegmatičnošću i flegmatičnosti flora (biljni svijet); Flora (ime) Florijan fluor (znak F) fluorni Fm znak za fermij FNRJ krat. za Federativna Narodna Republika Jugoslavija (pov.) foaje, foajea, N mn. foajei Foča (zem.) Fočak N mn. Fočaci i Fočanin Fočanin N mn. Fočani i Fočak Fočanka DL jd. Fočanki, G mn. Fočanki fočanski
foksterijer folija folio, folija, Jjd. folijem, N mn. foliji folk. krat. za folklorni fonetičar fonetički
fonetski fonozapis ford (automobil); Ford (prezime) formalistički
194
G mn.
funkcionarka DLjd. funkcionarki, G mn. funkcionarki funkcioner> funkcionar funkcionirati furiozan, furiozna> buran, divlji, goropadan fut. krat za futur; za futur L i II. obično f. L, f. II. futač (zaal.) > pupavac futavac, futavca, futavče (zaal.) > pupavac futuristički
fuzija fuzijski fuzionirati
G
franjevački
frenetičan, frenetična
frenetički
frižak, friška (razg.) > svjež, nov, skorašnji frkač
frkati, frčem, frčući frktati, frkćem, frkćući frontovac, frontovca, V jd. frontovaca (pov.)
frontovče,
G mn.
frontovčev
frontovka DL jd. frontovki, G mn. frontovaka i frontovki (pov.) frontovkin Fruška gora (zem.) Fruškogorac, Fruškogorca, V jd. Fruškogorče, G mn. Fruškogoraca Fruškogorka DL jd. Fruškogorki, G mn. Fruškogorki ftizeolog ftizeologija ftizeološki fučija (vrsta bačvice)
g znak za gram; g. krat. za gospodin, godina (o. g. - ove godine, šk. g. - školska godina); G krat. za genitiv Ga znak za galij Gabon; Gabonska Republika (država) Gabrijel Gabrijela Gacka DLjd. Gacki (rijeka u Lici) Gacko, Gacka (gradić u BiH, prid. gatački) Gacko polje (u Lici) gačac, gačca (zool.) Gačanin N mn. Gačani (čovjek iz Gacka) Gačanka DL jd. Gačanki, G mn. Gačanki gače i gadče, gačeta i gadčeta, prema gad gaćan (golub, pijetao) gaćanka gaćast gaćaš
(golub) mn. Ž. r. gaćeša (golub, pijetao, Gaćeša (prezime) gaće, gaća,
gaćetine
gaćice gaćnik N
fučijica
gaćnjak
fućkati, fućkam
gaćonja
gadče
fulbrajtovče,
čovjek)
mn.
i gače,
gaćnici
gadčeta, prema
gad
gadić
gadljivost, gadljivošću i gadljivosti gadolinij (znak Gd) gadolinijski gadost, gadošću i gadosti> gnusoba, grdoba gađač
195
gađanje G' -------------------------------------------------------------- ~ gađanje
garderobijer garderobijerka DL jd garderobijerki, G mn. garderobijerki garišni prema garište garsonijera gasilac, gasioca, V jd. gasioče, G mn. gasilaca
gađati gađenje prema gaditi Gajev; Gajeva ulica gajica gajić
gajret > pomoć Gajret (naziv musI. ustanove) gakati, gačem, gačući galamdžija galanterijski galantnost, galantnošću i galantnosti gala; gala odijelo, gala predstava, gala ručak, gala zabava galebak, galepka, Vjd galepče, N mn. galepci, G mn. galebaka
---
Geiger-Miillerov brojač
gas maska DL jd gasmasci i gasmaski, G mn. gasmasaka i gasmaski > plinska maska gatački prema Gacko gatalac, gataoca, V jd gataoče, G mn. gatalaca
Geiger-Miillerov brojač gejzir gen. krat. za genitiv gencijana (bot.) genealogija> rodoslovlje genealoški> rodoslovni generacija (naraštaj) general; general bojnik, Vjd. general bojniče; general pukovnik, V jd. general pukovniče, N mn. general pukovnici; general zbora generalbas (glaz.)
gatalački
generaličin
gataličin prema
gatalica gatalinka DL jd gatalinki i gatalinci, G mn. gatalinaka i gatalinki
Generalski Stol (selo) generalštab> glavni stožer generalštabni> glavnostožerni
gasilački
gataočev
generički
galebić
gatkaDLjd gatki, G mn. gataka i gatki
Galicija galicijski
gaučo,gauča,gauču,gaučom
genetički prema genetika genetski prema geneza genij genijalan, genijalna genijalnost, genijalnošću i genijalnosti Genova (izg. /genova/) i Đenova Genovijanin N mn. Genovijani i Đenovljanin Genovijanka DL jd. Genovljanki, G mn.
galičast
gaus prema Gauss gavčica (riba)
galični
gavrančić
galij (znak Ga) galij ski prema galij galimatijas galiot gamaaktivan, gamaaktivna
gavrančina gavranić
Gay-Lussacov zakon gaza G jd gaze (vrsta tkanine) Gaza (dio Karlovca; grad i pokrajina u Palestini)
gama-čestica
gamad l jd gamađu i gamadi gamaradioaktivnost, gamaradioaktivnošću i gamaradioaktivnosti gama-spektar gamaterapeutski gama-zrake Gambija; Republika Gambija (država) Gambijac, Gambijca, V jd Gambijče, G mn. Gambijaca Gambijka DL jd Gambijki, G mn. Gambijki gambijski Gana; Republika Gana (država) gangster ganuće
garancija> jamstvo garavče, V jd. od garavac Garčin (zem.) Garčinac, Garčinca, Vjd
Garčinče,
G mn.
Garčinaca Garčinka garčinski
196
DLjd.
Garčinki,
G mn.
Garčinki
GenovljankiiĐenovljanka
genovski (izg. /genovski/) i đenovski geobotaničar
glas gigavatsat (znak GWh) Gillette (ime), v. žilet giljotina gimn. krat. za gimnazija gimnastičar
gimnastičarka DL jd gimnastičarki, gimnastičarki gimnastički
gimnazij (vježbalište) gimnazija (srednja škola); Gimnazija Ljudevita Gaja, Klasična gimnazija u Zagrebu gimnazijalac, gimnazijalca, V jd. gimnazijalče, G mn. gimnazijalaca gimnazijalčev
gimnazij alka DLjd gimnazijaiki, G mn. gimnazij alki gimnazijalski prema gimnazijalac i gimnazij alka gimnazijski prema gimnazija gipkoća
gipkost, gipkošću i gipkosti gitaristički
Gjalski, Ksaver Šandor Gjalski, Ksavera Šandora Gjalskoga G-ključ (glaz.) glačalica glačalo
gazdaričin
geobotanički
glačanje
gaziti, gazim, gaze gazometar (plinomjer) Gd znak za gadolinij gdje gdje bilo gdjegdje gdjegod (negdje), gdje god (bilo gdje) gdjekad(a) > katkad gdjekakav, gdjekakva gdjekamo gdjekoji gdjekud gdje mu drago gdjeno gdješto, gdječeg(a), D gdječem, L gdječim gdjetko, gdjekog(a), D gdjekom, L gdjekom(e) gđa krat. za gospođa, G gđe, DL gđi, l gđom gđica krat. za gospođica, G gđice, DL gđici,
geofizičar
glačaonica
geofizički
glačar
geoistraživanje geol. krat. za geološki geologija geološki prema geologija geom. krat. za geometrijski
glačarica
19đicom
Ge znak za germanij
geopolitički
gerijatrija germanij (znak Ge) germanijski (kem.) germanistički
germanofopski Ges-dur (glaz.) geteovski (svojstven Goetheu) gibak, gipka; kamp. gipkiji gibljivost, gibljivošću i gibljivosti Gibraltar (grad) gibraltarski; Gibraltarski tjesnac; Gibraltarska vrata
G mn.
glačati glačina (zast.) > glatkost glad (ž. r.) ljd glađu i gladi (uz glad m. r.) gladac, gladca, N mn. gladci, G mn. gladaca gladak, glatka; kamp. glađi gladijator gladiola gladnjenje prema gladnjeti gladnjeti, gladnim, gladnio, gladnjela glađe (pril.) prema glađi glađenje prema gladiti glađi kamp. od gladak glago krat. za glagolski glagoljički
glagoljični
glagoljivost, glagoljivošću i glagoljivosti glas; doći na glas
197
glasač
gljivnjača
glasač
gledaočev
glasačica
gledičija
glasački
gležnjača
(bot.)
gmizavče
goluždravac
gmizavče Vjd. od gmizavac gnijezditi se gnijezdo
glasić
glibnjača
gniježđenje
Glas Koncila (novine) glasniče V jd. od glasnik
glicinija (bot.) glisni prema glista
gnojišni prema gnojište gnojnjača (zool.)
godište godovnjača
glasnički
glodač
gnostički
glasovirač
glodavac, glodavca, Vjd. glodavče, G,mn. glodavaca glogić i gloščić glogotati, glogoćem, glogoćući glogovac, glogovca, Vjd. glogovče, G mn. glogovaca
gnu, gnua, N mn. gnui i gnuovi (zaal.) gnusan, gnusna
glava; u glavu
glogovača
gnječilica
glavačke
glomaznost, glomaznošću i glomaznosti glomotati, glomoćem, glomoćući glorijeta gloščić i glogić glotokronologija gluh kamp. gluši gluhač (biljka) gluhać (gluh čovjek, običnije gluhak) gluhak V jd. gluhače, N mn. gluhaci
gnječilo
glasovitost, glasovitošću i glasovitosti glašenje prema glasiti glatka prema gladak glatko (pril.) glatkoća
glavaričin glavački
glavatac, glavatca, N mn. glavatci, G mn. glavataca (bot.) glavatost, glavatošću iglavatosti glavčina glavičast
glavičati
se
glavičica
gluhoća
glavičina
gluhonijem gluhonijemost, gluhonijemošću i gluhonijemosti gluhonja glumče V jd. od glumac
glavičnjak
(bot.)
glavić glavničar glavničav
(bot.) Glavnjača (zloglasni beogradski zatvor) glavoč (riba) glavočika (bot.)
glumački
glumčev glumčić
glavonoščev
glumčiua
glavonožac, glavonošca, V jd. glavonošče, N mn. glavonošci, G mn. glavonožaca glavosijek; Glavosijek Ivana Krstitelja (vjer.)
glumičin
glavosječa
glaz. krat. za glazbeni glazba glazbalo glazbenički
glumišni prema glumište glupača glupačina
glupaštvo glupiti, glupim, glupljah, glupio, glupila, glupeći (činiti glupim) glupjeti, glupim, glupljah, glupio, glupjela, glupeći (postajati glup) glušac, glušca (gluh čovjek); V jd. glušče, N mn. glušci, G mn. glušaca Glušac, Glušca (prezime)
glazbenik V jd. glazbeniče, N mn. glazbenici glazbenost, glazbenošću i glazbenosti glečer (ledenjak) gledalac, gledaoca, V jd. gledaoče, G mn. gledalaca
gljivičav
gledalački
gljivični
gledališni
gljivnjača
198
gnjatić gnječenje gnječilac, gnječioca, gnječilaca
V jd.
gnječioče,
(slavljenica, svečarica) goditi Goethe, Goethea (rVem. pjesnik) Goetheov (ali geteovski) Gogolj; Nikolaj Vasiljevič Gogolj gojaznost, gojaznošću igojaznosti gojenac, gojenca, Vjd. gojenče, G mn. gojenaca gojenče, gojenčeta, zb. gojenčad gojenje gojidba G mn. gojidaba i gojidbi gojiti, gojim gol, gola; kamp. goliji gol, gola, N mn. golovi (šport.) gođenje prema
G mn.
gnječiti, gnječeći
gnjesti, gnjetem, gnjeo, gnjela, gnjetući gnjetač
gnjetao, gnjetla, N mn. gnjetli i gnjetlovi i gnjeteo (fazan) gnjetilište (fazanerija) gnjeteo, gnjetela i gnjetao (fazan) gnjev gnjevan, gnjevna gnjeviti se gnjezdarica gnjezdast gnjezdašce, gnjezdašca i gnjezdašceta, G mn. gnjezdašca i gnjezdašaca gnjezdimice gnjezdište gnjida gnjilo, gnjila gnjiloća
gnjilost, gnjilošću i gnjilosti gnjiljenje prema gnjiljeti gnjiljeti, gnjilim, gnjilio, gnjiljela, gnjileći gnjiti, gnjijem go> gol god (pril.), v. § l31. i 142. god. krat. za godina godina; Stara godina (3 l. prosinca), Nova godina (l. siječnja), nova godina (npr. 1997. u oprjeci prema staroj godini, 1996.); godina-dvije, godinu-dvije godišni prema godište godišnjak V jd. godišnjače, N mn. godišnjaci; 20-godišnjak, dvadesetogodišnjak godišnji prema godina
golać
golemost, golemošću i golemosti golet, goleti golfište (golftko igralište) Golfska struja golijat (velik i jak čovjek) Golijat (ime) golijatski golijen, golijeni golobrače, golobračeta, zb. golobračad golobradac, golobradca, V jd. golobradče, N mn. golobradci, G mn. golobradaca golobrad ić golobrče goloća
gologlavac, gologlavea, V jd. G mn. gologlavaca
gologlavče,
gololeđac, gololećca golopleć
golosjemen golosjemenjača
gol-razlika golotrbac, golotrpca, V jd. golotrpče, G mn. golotrbaca golubak, golupka, golupče, G mn. golubaka golubičica golubičin golubić
golublji golubnjača golupče, golupčeta,
zb.
golupčad
golupčić
goluždravac, goluždravca, V jd. G mn. goluždravaca
g;oluždravče,
199
goljenica
gostioničarka
gostioničica
goljenica
gornji; Gornji grad (dio Zagreba), Gornja Stubica (selo), gornja Hrvatska, Gornja Volta (pov.) > Burkina Faso gornjočeljusni prema gornja čeljust gornjogradski gornjolužičkiprema Gornja Lužica
gostioničica
gračanski prema Gračani
gostionički
grad (naselje) grad (tuča) gradac, gradca> gradić; Gradac, Gradca i Graca (ako je tako uobičajeno) (selo)
goljenični goljenjača
> goljenica
gombač
gombačica gombački
gornjostubički
gomoljača
*gornjovilični
gomoljić
gondolijer gondže, gondžeta> (ružin) pupoljak gonetalac, gonetaoca, V jd. gonetaoče, G mn. gonetalaca gonetati, gonetam i gonećem, gonetajući i gonetka DLjd. gonetci i gonetki, G mn. gonetaka, gonetki gonič
gonilac, gonioca, V jd. gonioče, G mn. gonilaca goniometar, goniometra gora, gore, N mn. gore; Zagrebačka gora (Medvednica), Crna Gora (država) gorak, gorka; kamp. gorči *goran > goranin Goran (ime) Goraždanin N mn. Goraždani Goraždanka DL jd. Goraždanki, G mn. Goraždanki Goražde, Goražda (s. r.) gorčanje,prema gorčati gorčati, gorča
(postajati gorak) gorčenje prema gorčiti gorči kamp. od gorak gorčica (senf) gorčika DL jd. gorčiki (bot.) gorčina
(biti gorak)
Gordijev čvor gordijski čvor gordost, gordošću i gordosti (ponos, oholost) gore (na visini); gore-dolje, dolje-gore gorenje prema gorjeti gori, gora, gore (kamp. od zao) gorila (majmun); drugo je gorjela prema gorjeti gorjeti, gorim, gore, goreći, gorio, gorjela gorki, odr. oblik prid. gorak; Maksim Gorki, Maksima Gorkoga (Aleksej Maksimovič Pješkov) gorkoća
200
gorocvijeće
gorocvijet goropadniče
Vjd.od goropadnik goropadnost, goropadnošću igoropadnosti gorosječa
gorski; Gorski kotar
gonećući
gorčiti, gorčim, gorčeći
> gornjočeljusni
gorštački
grafičar
gostiti, gošćah, gosteći, gošćen gostoljubivost, gostoljubivošću i gostoljubivosti gostoprimac, gos~oprimca, V jd. gostoprimče, G mn. gostopnmaca gošća G mn. gošća gošćenje prema gostiti Got N mn. Goti; Istočni Goti, Zapadni Goti gotički
(prid.); p. prez. prema gorjeti gorušičin > gorušični gorušični
gosp. krat. za gospodin i g. gospa (gospođa), Gospa (Majka Božja); Gospa KarmeIska, Gospa Trsatska, Velika Gospa, Mala Gospa, Gospa Snježna gospar; gospar Lukša, gospara Lukše gosparev igosparov Gospić (grad) Gospićanin N mn. Gospićani Gospićanka DL jd. Gospićanki, G mn. Gospićanki gospićki
Gotovčev
gotovost, gotovošću i gotovosti (pripravnost, spremnost) gotski govedarev igovedarov govedaričin
govedarov igovedarev govedski > goveđi goveđi
govordžija (govornik) govorljivost, govorljivošću i govorljivosti govorniče V jd. od govornik govornički
govorništvo gozba G mn. gozbi i gozba grabancijaš; Matijaš Grabancijaš dijak grabežljivo st, grabežljivošću i grabežljivosti
gospodarev i gospodarov
grabić
gospodaričin
grabilac, grabioca, V jd. grabioče, G mn. grabilaca > grabljivac grabiličji> od grabilica (ptica) > grabljivica, grabežljivica
gospodarov i gospodarev gospodičić
gospodična
DL jd.
gospodični,
G mn.
gospodična
od grabilica (naprava)
grabljačica
gospođica
gospođičin
gospoja> gospođa gost dirigent, gosta dirigenta, gost profesor, gosta profesora gostionica DL jd.
gostioničarki
gostioničarki,
G mn.
Gradačani (čovjek
iz
gradački prema gradačac,
Gradac Husein-beg Gradaščević
gradić
gradićak, gradićka,
N mn.
gradićci,
G mn.
gradićaka
gradijent G mn. gradijenata (meteor.) gradilišni Gradiščanin N mn. Gradiščani (čovjek iz Gradiške) Gradiščanka DL jd. Gradiščanki, G mn. Gradiščanki (žena iz Gradiške) Gradišćanac, Gradišćanca, V jd. Gradišćanče (čovjek iz Gradišća) Gradišćanka DL jd. Gradišćanki, G mn. Gradišćanki (žena iz Gradišća) gradišćanski; gradišćanski Hrvati Gradišće (u Austriji) Gradiška DL jd. Gradiški i Gradišci; Nova Gradiška, Stara Gradiška gradiški prema Gradiška Gradište (selo) gradonačelnički
gradonačelnik V jd. gradonačelniče, gradonačelnici
N mn.
gradski gradu alan, gradualna graduirati građan če, građančeta,
(žena)
grabljivost, grabljivošću igrabljivosti gracilnost, gracilnošću i gracilnosti graciozan, graciozna gracioznost, gracioznošću i gracioznosti Gračac, Gračaca (zem.) gračački prema Gračac Gračačkinja (žena iz Gračaca) Gračanac, Gračanca, V jd. Gračanče (čovjek iz
građanski građanskopravni
građenje prema
graditi
građevina građevinar
građevinarev igrađevinarov građevni
Gračani, Gračana
mn. m. r. (zem.) Gračanin N mn. Gračani (čovjek iz
zb. građančad N mn. građani građanka DL jd. građanki, G mn. građanki građanin
građevinarstvo
Gračana)
gostioničar
N mn.
Gradačca)
građa
grabljač
gospođa
gostioničarka
grabilički grabilični
gospodin, Gospodin (Bog) Gospodnji (u crkv. jeziku) gospodski gospodstvo G mn. gospodstava
(zem.) Gradačanin
Gradaščević;
goveče,govečeta,zb. govečad
gorući
gradačac, gradačca> gradićak; Gradačac,
Gračaca)
grafičar
201
grafičarev
----------------------------------------------grafičarev
i grafičarov
grbavjeti, grbavim, grbavio, grbavjela, grbaveći (postajati grbavim) grbavljenje grbavost, grbavošću i grbavosti grč N mn. grčevi grč. krat. za grčki Grče, Grčeta, zb. Grčad
grafički
grafologija grafološki grah grahorast grahorica grahoričin
> grahorični
grčenje
grahorični
grčevit
grahov grahovište grakati, gračem, gračući graktati, grakćem, grakćući
grčevitost, grčevitošću grči
kamp. od grk
grčiti, grčeći
Grčka
DL jd.
i grčevitosti
grčina> gorčina
gramatičar
gramatičarka
griješak
gramatičarki,
G mn.
gramatičarki
DL jd. Grčkoj; Republika Grčka (država)
griješenje
grubiti
griješenje griješiti grinički prema Greenwich; griničko srednjoeuropsko vrijeme gris (krupica), drugo je griz griskati gristi: grizem, g~i.zi, grizijah, grizao, grizla, gnzen, gnzucl griz N mn. grizovi (ugriz) grizak, griska grizenje grizli, grizlija grjehota grješan
grčki
grješić
grješina grješka> pogrješka grješnica
grobak, gropka, V jd. G mn. grobaka grobarev i grobarov
gropče,
grobaričin
grobarov i grobarev grobić
grobišni gro b lj anski grobnički; Grobničko polje groce (čit. gf'oce) > grlce grofičin grofić
grohnuti grohot grohotan, grohotna grohotati, grohoćem, grohoćući Grohote, Grohota mn. Ž. r. (selo) grohotnuti groktati, grokćem, grokćući
granični
grditi, grđen grdjeti, grdim grđenje prema grditi i grdjeti grđi kamp. od grd gregorijanski (npr. kalendar, koral) grej (fiz.) grejp, grejpfrut (limunika) gremij (zbor, odbor, skup) Grenada (država) grenadski Grenland (otok) grenlandski grepkati grepsti, grebem, grebi, grebah igrebijah, grebao, grebla, greben, grebući Grga, Grge, DLjd. Grgi, fra Grga Martić
graničnik
grgeč
grko katolik grkokatolkinja grkost, grkošću i grkosti grlatost, grlatošću i grlatosti grlce, grlca, G mn. grlaca
granuće prema
grgljača
grličica
Grgo, Grge, DL jd. Grgi grgotati, grgoćem, grgoći, grgoćući Grgur; Grgur Ninski grgutati, grgućem, grgući, grgućući grič (brježuljak); Grič (dio Zagreba)
grličić
grozničavac, grozničavca, mn. grozničavaca
grličin
grozničavost, grozničavošću
grličji
groznični
grlić
grožđani
grlosječa
grožđe
grijač
Grmeč I
grijačica
grmečak, grmečka,
grijaći
grmičak,
gramatički
gramofon gramziv gramzivost, gramzivošću i gramzivosti grančica
grandiozan, grandiozna grandioznost, grandioznošću i grandioznosti graničar
graničarev
i granič arov
graničarka DL jd. graničarki,
G mn.
graničarki
graničarov igraničarev graničarski graničenje graničiti
granuti grape-fruit (limunika) grašak, graška gravitacija gravitacijski Graz (zem.) grb, grba, s grbom grba, grbe, s grbom grbača grbačiti
grbavac, grbavca, Vjd.
grbavče
grbavčev
grbavičin prema
grbavica grbavički prema Grbavica (zem.) grbaviti, grbavim, grbavio, grbavila, grbavijen, grbaveći (činiti grbavim)
202
(prid.) grijalica grijalo grijaonica grijati, grijem, grij grijeh V jd. griješe, N mn. grijesi (ne grijehovi) griješak, griješka, N mn. griješci, G mn. griješaka
grješničin grješnički
N mn. gropci,
gromača
grješnik grješnikov grješnost grk kamp. grči (gorak) Grk V jd. Grče, N mn. Grci grkoća
gromko st, gromkošću igromkosti gromovnički
gromovnik V jd. gromovniče, N mn. gromOVll1Cl gropčić (mali grob) grop lan > krupni plan
grkokatolički
grošić
groteska DL jd. groteski i grotesci, G mn. grotesaka i groteski groteskan, groteskna
jd.
Grmečom
(planina) N mn. grmečci grm ička, N mn. grmičci
grmić
grmjeti, grmim, grmljah, grmio, grmjela, grmeći
grmljenje Grmoščica
i Grmošćica (zem.)
grnčarija> lončarija, lončarstvo grnjača
grozdić
grozničav
(npr. sok,
V jd.
grozničavče,
G
i grozničavosti
šećer)
grožđica
grstiti se, grstim se, gršćah se, grstio se, grstila se, grsteći se grtati, grćem, grćući grubahan,grubahna grubijan Grubišno Polje (grad) grubišnopoljski grubiti, grubim, grubljah, grubio, grubila, grubeći (činiti grubim)
203
grubjeti
guščevina
grubjeti, grubim, grubljah, grubio, grubjela, grubeći (postajati grub) grubljenje prema grubiti i grubjeti grubo ća grubost, grubošću i grubosti
gugutac, gugutca, gugutče, mn. gugutci, gugutaca gugutati, gugućem, gugući, gugućući gukati, gučem, guči, gukao, gukala, gučući gulaščić
grudnjača
gulaščina
gruhati> gruvati
gulašić
grumečak, grumečka,
G mn.
N mn.
grumečci,
grumečaka
guljač
N mn.
grumičci,
G mn.
grumičaka
G mn.
gruntovničarki
grunuti grustiti se, grušćah se, grusteći se grušćenje prema grustiti se gruški prema Gruž Gruzija; Republika Gruzija (država) Gruzijac, Gruzijca, Vjd. Gruzijče, G mn. Gruzijaca Gruzijka DL jd. Gruzijki, G mn. Gruzijki gruzijski Guadeloupe (jr. prekomorski departman) Guam (otok) gubac, gupca, Vjd. gupče, G mn. gubaca gubavac, gubavca, Vjd. gubavče gubavost, gubavošću i gubavosti Gubec, Gupca, Vjd. Gupče gubica, gubice, gubici gubičast gubičetina
gubičica
gubitak, gubitka, N mn. gubitci, G mn. gubitaka (drugo je gubici D jd. od gubica) gudac, gudca, V jd. gudče, N mn. gudci, G mn. gudaca gudač
(prid.)
gurikati, guričem, gurikao, guru, gurua, N mn. gurui gusjenica
guričući
gusjeničar gusjeničav
gusjeničin
> gusjeničji
gusjeničji
gusji i guščji gus kica i guščica guskin guslačica
guslački guslaći
guslarev i guslarov gusomača (bot.) gust kamp. gušći gustijerna > cisterna gustiozan, gustiozna > ukusan gustiti, gustim, gušćah, gustio, gustila, gušćen, gusteći (činiti gustim) gustjeti, gustim, gušćah, gustio, gustjela, gušćen, gusteći (postajati gust)
guščarica
gudčev
guđah,
gudio, gudjela,
gudeći
gudjeti
gugukati, gugučem,
guguči, gugučući
guđen,
gušče, guščeta, N mn. guščići drugo je gušće guščetina guščevina
i zb.
guščad;
(gusje meso); guščetina (velika
guska)
> guščetina
gutac, gutca, N mn. gutci, G mn. gutaca Gvajana; Kooperativna Republika Gvajana (država) gvardijan Gvatemala; Republika Gvatemala (država) Gvineja; Republika Gvineja (država) Gvineja Bisau, Gvineje Bisaua; Republika Gvineja Bisau (država) Gvinejac, Gvinejca, Vjd. Gvinejče, G mn. Gvinejaca Gvinejka DL jd. Gvinejki, G mn. Gvinejki gvinejski; Gvinejski zaljev, Gvinejska struja gvožđe (zamka, oružje, okovi, inače željezo) GWh znak za gigavatsat y (gama), npr. y-zrake
H
guslač
guščarom
Gudci (selo)
204
Gupčev prema Gubec; Gupčeva buna; Gupčeva lipa; Gupčeva zvijezda (trg u Zagrebu)
gušavost, gušavošću i gušavosti guščar Vjd. guščare i guščaru, ljd. guščarem i
gudalački
guđenje prema
gunđav
gustoća
gudački
gudjeti, gudim,
gumijevac, gumijevca gunđati
gruntovničarka DL jd. gruntovničarki,
gudaći
gušteričin
gunđalo
gruntovničar
guskica i gusji gušće (prid. i pril.); drugo je gušče gušćenje prema gustiti i gustjeti gušći kamp. od gust gušterača (žlijezda) guščji
gušterica
guljačina
grumičak, grumička,
guščica i
gušteračni
gulidba G mn. gulidaba i gulidbi
grumenčić
ham
guščica
h znak za sat H znak za vodik ha krat. za hektar habati, habam (derati) Hahdelić; Juraj Habdelić (hrv. leksikograf) habilitacija habilitacijski Habsburg Vjd. Habsburže, mn. Habsburzi Habsburgovac, Habsburgovca, Vjd. Habsburgovče
habsburški hadezeovac, hadezeovca prema HDZ i HDZ-ovac hacijenda hadži hadžija (muslimanski hodočasnik) hadžijski Hadži Lojo Hadži Omer Hadži-Sulejman (prezime) Hadžisulejmanpašić (prezime) hadžiluk
hadžinica haenesovac, haenesovca prema HNS i HNS-ovac haesel es ovac prema HSLS i HSLS-ovac haesesovac prema HSS i HSS-ovac haespeovac prema HSP i HSP-ovac hafnij (znak Hf) hafnij ski prema hafnij (kem.) hagiografija Haićanin prema Haiti haiku; haiku pjesništvo Haiti, Haitija (zem.), DL Haitiju; Republika Haiti (država) haitijski prema Haiti haj, haj-haj (uski.) bajati, hajam (spavati) hiijati, hajem, hajući (mariti) hajd(e), hajdemo, hajdete hajdučica
hajdučić
um. od hajduk odhajduk hajdučiti se, hajdučim se hajdučina UV. hajdučki
hajduk V jd. hajduče, N mn. hajduci Hajduk (športsko društvo) hajduštvo G mn. hajduštava hajiti, hajim hajka DL jd. hajci, G mn. hajka i hajki hajkač hajkački
hajkati, hajkam, hajkajući hak (dah) hakati, hakam i hačem haknuti hala (dvorana) halabučiti, halabučeći
halabuka DL jd. halabuci halal (blagoslov) halaliti, halaleći halapljiv halav halo (na telefonu) haluga DLjd. haluzi halva halvadžija haljetak, haljetka, N mn. haljetci haljina ham
205
hamajJija
Hercegovac
hamajlija (zapis, svetinja) hambar> ambar hamburger hamburški prema Hamburg hametice Han Pijesak, Han Pijeska (mjesto) handžar haps (zatvor) hapsiti, hapseći (uhićivati) harač G jd. harača (glavarina, namet, porez)
HDZ, HDZ-a, krat. za Hrvatska demokratska zajednica He znak za helij HE krat. za hidroelektrana hebrejski Hedervary> Khuen-Hedervary hedonist
haračenje
he-he; he-he-he (uski.)
haračiti
heksaeda~heksaedra
harakiri G jd. harakirija harambaša haran, harna (zahvalan) haranga D jd. harangi, G mn. harangi harati, haram, harajući harčiti, harčeći (trošiti) hardver (engl. hardware, očvrsje) hardverski harfa harfistica harlekin
heksametar, heksametra hektolitra, hektolitre (znak hl ili hL), u općem jeziku i hektolitar, hektolitra Helen (Grk)
bercegovački lIercegovčev
(prid.)
llereegovina lIercegovka DL jd. Hercegovki bercegovski > hercegovački berceški prema herceg bereditaran, hereditarna (nasljedan)
hedonistički
beretičan, heretična
hegemonist
beretik V jd. heretiče, N mn. heretici bergela > ergela beriti se (kriviti se) bermafrodit (dvospolac) bermafroditski (dvospolan)
hegemonistički
bermeneutički bermetičan, hermetična
helidrom> heliodrom helij (znak He) helijski prema helij (kem.) helikopter, helikoptera
bermetički (pril.) heroin beroina beroizam, heroizma beroj V jd. heroju berojstvo
heliocentričan, heliocentrična
heterocentričan
heliocentrički
heterocentrički
harmoničan, harmonična
heliodrom
beterodinamičan, heterodinamična
harmoničnost
heliofizički
beterosilabičan, heterosilabična
heliofizika DLjd. heliofizici heliofobija helioterapija Helsinki, Helsinkija (zem., glavni grad Finske) helsinški; Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) Helvetia (zem., staro ime za Švicarsku)
beuristički prema heuristika Hf znak za hafnij HFD, HFD-a krat. za Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko filozofsko društvo Hg znak za živu HHO, HHO-a krat. za Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava hićenje prema hitjeti
harmonij harmonika DL jd. harmonici Hasaga Hasan-aga Hasanaginica hasna> korist hasniti> koristiti hasura > rogozina, prostirka Havaji, Havaja, Havajima mn. m. r. (otočje) havajski; havajska gitara, Havajsko otočje Havana (glavni grad države Kube) havana (vrsta cigara) havarija hazard hazarderski hazardirati HAZU krat. za Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti H-bomba (hidrogenska bomba) H-dur (glaz.) HCK, HCK-a, krat. za Hrvatski crveni križ HDS, HDS-a, krat. za Hrvatsko društvo skladatelja
206
helenistički
hipotaktičan
bercegovački
hidroterapeutski hidroturbogenerator higijena higijeničar higijeničarka
hihotati, hihoćem, hihoćući hijat (zijev) hijastički prema hijazam; hijastički spojevi hijazam, hijazma hijena hijerarhičan, hijerarhična
hijerarhija hijeroglif hiljada> tisuća himba himben himera himeričan, himerična
himnički
HINA i Hina krat. za Hrvatska izvještajna novinska agencija (v. § 162.) hinduizam, hinduizma hiniti, hineći hip hip. krat. za hipokoristik hiperboličan, hiperbolična hiperbolički
hiperboloid hiperfunkcija hiperkatalaktički
hidroaerodinamičan, hidroaerodinamična
hiperosjetljiv > preosjetljiv hiperprodukcija hiperrealizam, hiperrealizma hiperrefleksija hipersoničan, hipersonična > nadzvučan hipi G jd. hipija, N mn. hipiji
hidroakustičan, hidroakustična
hipnagogički
hidroavion (hidrozrakoplov) hidrocentrala
hipnagogičan, hipnagogična
hepatitičan, hepatitična
hidrodinamički
hipnotički
hepiend (sretan svršetak)
hidroelektrana hidrogenij (vodik) hidrogeokemija hidrogliser hidroizolacija
hipnoza hipodrom hipohondar, hipohondra
hidrostatički
hipokoristik N mn. hipokoristici
hidrotehničar
hipostatičan, hipostatična
hidrotehnički
hipotaktičan, hipotaktična
hemodinamički
hemodinamometar, hemodinamometra hemoroidi (šuljevi, bolest izlaznoga crijeva) hemung, N mn. hemunzi (zaprjeka, smetnja) Henrik V jd. Henriče HEP, HEP-a Hrvatska elektroprivreda; HEP-ovac i hepovac
heraldički
heraldika D jd. heraldici herceg Vjd. herceže, N mn. hercezi hercegbosanski Herceg Bosna (pov.) Herceg Novi G Herceg Novoga Hercegovac Gjd. Hercegovca, Vjd.
Hercegovče
bidraulički
hidraulika DL jd. hidraulici
hipnotičan
hipohondričan, hipohondrična hipokorističan, hipokoristična
207
hipoteka hipoteka DLjd. hipoteci hipotenuza hipotetičan, hipotetična
homogen hljeb (oblik kruha, npr. dva hljeba kruha, pet hljebova kruha) hljebac G jd. hljepca
hipoteza
hljepčić
hipotoničan, hipotonična
hljevina uv. od hlijev hmelj hmkati, hmčem h-mol (glaz.) HNK, HNK-a krat. za Hrvatsko narodno kazalište HNOS, HNOS-a i Hnos, Hnosa (kratica za Hrvatski nacionalni obrazovni standard) HNS, HNS-a krat. za Hrvatska narodna stranka Ho znak za holmij hobotnica (zaal.) hoćenje od hotjeti
hir N mn. hirovi, zast. hiri histeričan, histerična historičar> povjesničar historičarka > povjesničarka historija> povijest historijski> povijesni historiografija histrion hitac G jd. hitca, N mn. hitci hitar, hitra hitati, hitajući (bacati) hitati, hiteći (žuriti se) hititi (baciti) hitjeti, hitim, hićah, hitio, hitjela (žuriti se) hitnja
hoćeš-ne ćeš
hod hodac, hodca, V jd. G mn. hodaca
hitroća
hodač
hitroprelja hl i hL znak za hektolitra
hodati, hodam,
hlače
hodočasnica
hlad hladak, hlatka, N mn. hladci hladetina hladionica hladionički
hladionik V jd. hladioniče hladiti, hladim, hladio, hladila (činiti hladnim) hladjeti, hladim, hladio, hladjela (postajati hladno) hladnoća hladnjača
hladnjak N mn. hladnjaci hladnjenje prema hladnjeti hladnjeti, hladnim, hladnjah, hladnio, hladnjela (postajati hladan) hlađahan, hlađahna hlađan hlađen hlađenje prema
hladiti hlapjeti, hlapim, hlapio, hlapjela (isparavati se, vjetriti) hlaptati, hlapćem, hlapći hlepiti hlijev N mn. hljevovi
208
hodče,
N mn. hodci,
hodajući
hodničić hodočasnički
hodočasnik
V jd.
hodočasniče,
N mn.
hodočasnici
hodočastiti, hodočastim, hodočašćah hodočašće
hoduIje mn. Ž. r. hodža; spaja se spojnicom s osobnim imenom: Nasredin-hodža hohotati, hohoćem, hohoćući hohštapler hohštaplirati hoj! (uski.) hokej hokejaš hokus-pokus Holandija> Nizozemska holandski> nizozemski holding N mn. holdinzi holmij (znak Ho) holmijski prema holmij (kem.) homeopatičan, homeopatična
Homer homerski; homerski stih homogen
hrupiti
homoseksualac homoseksualac, homoseksualca Hondnras (zem.); Republika Honduras (država) Hong Kong (zem.) G jd. Hong Konga hongkonški; hongkonška gripa honorarčiti
hora (pravi čas, pravo vrijeme) Horacije (rimski pjesnik) horan, horna horizont> obzor horizontalan> vodoravan hortikultura ho-ruk (uski.) hospicij (konačište za redovnike) hoteći i htijući hotelijer hotice hotimice hotimičan, hotimična
hotjeti> htjeti HR, HR-a krat. za Hrvatski radio hrabar, hrabra hrabriti hrabrost hračak G jd. hračka, N mn. hračci Hradčani (dio Praga) hrakati, hračem hraknuti hram hramati, hramljem, hramljući hrana hranarina hranidba hranilac, hranioca, V jd. hranioče, G mn. hranilaca hranilački
hranilište hranitelj hraniti, hraneći hranjenički
hranjenik V jd. hranjeniče, N mn. hranjenici hranjenje prema hraniti hranjiv hranjivost, hranjivošću, hranjivosti hrapav hrapaviti, hrapavim, hrapavio, hrapavila (činiti hrapavim) hrapavjeti, hrapavim, hrapavio, hrapavjela (postajati hrapav)
hrast hrastak G jd. hraska, N mn. hrasci, G mn. hrastaka hrastić
hrastićak, hrastićka,
N mn.
hrastićci
hrastovača hrašće zb. od hrast hrbat G jd. hrpta, N mn. hrpti hrčak G jd. hrčka, N mn. hrčci hrđa hrđav
hrđati, hrđajući
hren hrenovka DLjd. hrenovci, G mn. hrenovki hrestomatija hrid hripati, hripam, hripajući hripavac, hripavca hriputati, hripućem hriputljiv hrkač (onaj koji hrče) hrkački
hrkanje hrkati, hrčem, hrčući hrknuti hrliti, hrleći HRM, HRM-a krat. za Hrvatska ratna mornarica Hrmanj, G Hrmnja (ime samostana) hrom (koji hramlje) hromo ća hropac, hropca hroptati, hropćem, hropći, hropćući hrpa hrptenica hrptenični hrptenjača
hrsak G jd. hrska hrskati, hrskam hrskavica hrskavičan, hrskavična hrskavičav
hrsus (lupež) hršum> vika, grdnja hrt N mn. hrtovi (vrsta psa) hrtkovački prema Hrtkovci Hrtkovci, Hrtkovaca (zem.) hrupiti
209
hruskati
humanistički
hruskati, hruskam hrušt hrv. krat. za hrvatski Hrvace (zem.) DLI Hrvacama hrvač hrvački Hrvaćanin
N mn. Hrvaćani hrvaćenje prema hrvatiti hrvaći (hrvaći zahvat)
hrvalište hrvanje prema hrvati se hrvaština Hrvat Hrvatica Hrvatičin
(prid.)
hrvati se Hrvatov (prid.) Hrvatska; Republika Hrvatska (država); Banovina Hrvatska (pov.) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Hrvatska Dubica (zem.) Hrvatska Kostajnica (zem.) Hrvatska narodna stranka (HNS) Hrvatska ratna mornarica (HRM) Hrvatska seljačka stranka (HSS) Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS) Hrvatska stranka prava (HSP) Hrvatska televizija (HTV) Hrvatska vojska (HV) hrvatski; hrvatski jezik Hrvatski crveni križ (HCK) Hrvatski helsinški odhor za ljudska prava (HHO) Hrvatski Leskovac (mjesto) Hrvatski nacionalni ohrazovni standard (HNOS i Hnos) Hrvatski sabor Hrvatski Telekom (HT) Hrvatski vojni invalidi Domovinskoga rata (HVIDRA) Hrvatsko filološko drnštvo (HFD) Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Hrvatsko novinarsko društvo (HND) hrvatsko primorje (dio Hrvatske uz more) Hrvatsko primorje (pov.) Hrvatsko prirodoslovno društvo (HPD)
210
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) hrvatsko-slovenska granica Hrvatsko-ugarska nagodba (pov.) Hrvatsko zagorje (zem.) hrvatstvo (svojstvo) Hrvatstvo (zajednica Hrvata) Hrvoje; Hrvoje Vukčić Hrvatinić hrzati htijenje i htjenje prema htjeti htijući i hoteći htjednuti, htjednem htjenje i htijenje htjeti, hoću (enkI. ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će; ni). ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će), htjeh, htjedoh, hoteći i htijući, htio, htjela, htjevši HT nsluge HTV, HTV-a krat. za Hrvatska televizija huckati, huckajući hučati, hučim, hučeći
hudjeti, hudim, hudio, hudjela (postajati hud) hudoća huđi
kamp. od hud hugenot Hugo, Hugoa, Hugoov (jr. prezime) Hugo, Huge (ime) huhor hujati, hujim, hujeći huk huka DL jd. huci hukač
hukati, hučem, hučeći huknuti huktati, hukćem, hukćući hula hulahup-čarape; hulahupke hulitelj huliti
ijekavica
humanizam hnmanizam, humanizma hnmanost
ićindija
hnmčić humoristički
ideal idealan, idealna idealist
hnnjavica
idealistički
hnnjavičav
idealizam, idealizma ideja
hnmorističan, humoristična
hnra (uskI.) Hnsein; Husein-beg, Husein-beg Gradaščević hnsit (pristaša Jana Husa)
i ikindija (popodnevna muslimanska molitva)
idejnopolitički
identičan, identična
(isti, istovjetan)
hnškač
identičnost
hnškački
identifikacija ideolog V jd. ideolože, N mn. ideolozi ideologija ideološki
huškati, huškam, huškajući HV, HV-a krat. za Hrvatska vojska hvala hvalevrijedan, kamp. hvalevrjednijj hvalitelj hvaliteljičin
hvalisati se, hvališem se hvalisav hvalisavac, hvalisavea, V jd. hvalisavče hvalospjev Hvar (grad i otok) Hvaranin N mn. Hvarani Hvaranka hvarski prema Hvar; Hvarski kanal (zem.) hvat hvatač
idiličan, idilična
idiolatrija idiom (narječje, govor) idiomatičan, idiomatična
idiot idiot-kamera idol idolopoklonički
idolopoklonstvo i dr. krat. za i drugi, i drugo idući, idućega
igda igdje
hvataljka DL jd. hvataljci, G mn. hvataljkii i hvataljki hvatanje prema hvatati hvatati, hvatam, hvatajući hvatiti (slagati u hvatove) HVO, HVO-a krat. za Hrvatsko vijeće obrane
igličar
(pov.) hvoja (grana) Hz znak za herz (el.
igračka
igličast igličica
ignorancija igrač igračica
igračnica igraći
huliteljičin
hulnik V jd. hulniče, N mn. hulnici hulja huljenje od huliti hum Hum (zem.) Hum na Sutli (zem.) humak, humka, N mn. humci humanist
I krat. za instrumental; znak za jod iako (vez.) ih. i ibid. krat. za ibidem (na istome mjestu) Ihrahim (ime)
humanistički
ići,
Ičanin
Ičići
(stanovnik Ike) (zem.)
ičiji Ićan
(Ivan)
idem, iđah,
idući
DL jd. igrački, G mn. igračaka
igrački
(prid.)
igrokaz ih (uskI.) ihtiofauna ihtiol ihtiologija ihtiološki ijedan (ikakav, ikoji, ali: i jedan, i drugi) ijek. krat. za ijekavski ijekavac, ijekavca ijekavica
211
ijekavka
Indijanac
ijekavka DL jd. ijekavki, G mn. ijekavki ijekavski ik. krat. za ikavski ikad i ikada ikakav, ikakva ikaki ikako ikakov > ikakav ikamo ikavac, ikavca, Vjd. ikavče ikavica ikoji ikoliko ikonoborac G jd. ikonoborca, V jd. ikonoborče ikonoborački
ikonopisac V jd.
ikonopišče
ikričav
iks-noge (x-noge); iks puta (x puta) ikud i ikuda Ilača (zem.) ilački prema Ilača ilegalac V jd. ilegalče ilički prema Ilica Ilidža (zem.) Ilija (ime) Ilijada (naslov starogrčkoga pjesničkoga djela) Ilijica um. od Ilija Ilijin (pridjev) ilinštak (srpanj) ilinjača (biljka) Ilir (pripadnik naroda) ilirac (pripadnik ilirskoga pokreta) Ilirija ilirizam, ilirizma iločki prema Ilok ilovača
iluzija iluzionist iluzionistički
im. krat. za imenica imalac, imaoca, V jd. imaoče, G mn. imalaca imati, imam i imadem (niječno nemam), imajući ime; u ime imendan imeničan, imenična imenički
imenjak V jd. imenjače, N mn. imenjaci imetak, imetka, N mn. imetci
212
Imoćanin
N mn.
Imoćani
Imoćanka DL jd Imoćanki,
G mn.
indijanski prema Indijanac indijski prema Indija; Indijski ocean indijski prema indij
Imoćanki
Imotska krajina Imotski (mjesto) imotski (prid.) imovinskopravni imovnik N mn. imovnici (popis imovine) imperativ imperfekt imperfektan, imperfektna imperfektivan, imperfektivna; imperfektivan glagol imperij
individualistički
individualizam individuum, individuuma indoeuropeistika Indoeuropljanin N mn. Indoeuropljani indoeuropski Indonezija (zem.); Republika Indonezija (država) indukcija indukcijski Industrija nafte (INA) industrijalac, industrijalca, V jd. industrijalče industrij alizacij a industrijski infaman, infamna infarkt infekciozan, infekciozna (zarazan) inferioran inflacija inflacijski influencija informacija informacijski
imperijalistički
imperijalizam, imperijalizma import (uvoz) importirati (uvoziti) impozantan impresarij, impresarija impresija (dojam) impresionirati impresionistički
impresionizam, impresionizma improvizacija impuls impulzivan, impulzivna imućan, imućna
informatički
imućnik
Vjd. imućniče In znak za indij INA, INE, krat. za Industrija nafte i plina
infracrven infrazvuk ing. i inž. usvojena međunarodna kratica za inženjer (prema fr. ingenieur) ingredijencija (sastojina, začin) inicijal (početno slovo) inicijativa inicijator inkognito (nepoznat) inkompatibilan, inkompatibilna (nespojiv) inkubacijski
inače
inačenje prema inačiti (činiti drukčije) inačica inaćenje prema inatiti se inadžija (onaj koji se inati) inat (prkos); uz inat inatiti se, inaćah se inauguracija incident
inoča
inč inćun (riba) indeks Indiana (država u SAD) indigo, indiga; indigo-papir indij (znak In) Indija (zem.); Republika Indija (država) Indijac G jd. Indijca, V jd. Indijče Indijanac, Indijanca, V jd. Indijanče
ion
indijanski
inoficijelan, inoficijelna inojezičan, inoj ezična inojezičnost
l
inokorespondent inorodac, inorodca, N mn. inorodci inorodčev prema inorodac inorotka DLjd. inorotki, G mn. inorodaka inovjerac, inovjerca, V jd. inovjerče inovjeran
inovjerka DL jd. inovjerki, G mn. inovjeraka i inovjerki inovjernik inovrstan, inovrsna inozemče V jd. od inozemac inspekcijski inspicijent instalacijski instancija instrukcija instruirati instrument insuficijencija integracijski intelektualac, intelektualca, V jd. intelektualče interdijalekt interijer interiora mn. s. r. interjekcija intermezzo (čit. intermeco) internacionalan (međunarodni) internist internistički
interregnum (međuvlađe) intervencionistički
intervju G jd. intervjua, N mn. intervjui intervjuirati intranzitivan intriga D L j d. intrigi intuicija intuitivan invalidski invarijabilan invazijski investicija investicijski inzistirati inzulin inž. > ing. inženjer> inžinjer inženjering N mn. inženjerinzi inžinjer krat. ing. i inž. injekcija injektor injicirati injuktiv iole ion
213
ionako ionako; ali: i ovako i onako ionizacija ir. krat. za ironično Ir znak za iridij iracionalan Iračanin N mn. Iračani irački
iradijacijski Irak (zem.); Republika Irak (država) Iran (zem.); Islamska Republika Iran (država) irealan (nestvaran)
iskamčiti
iseliti, iselim iseljavati, iseljavam
iskamčivati
iskamčivati
iseljenički
iskapčati, iskapčam
iseljenik Vjd. iseljeniče, N mn. iseljenici iseljeništvo iseljenje iseljivati, iseljuj em, iseljujući isfarbati
iskašljati iskati, išćem i ištem iskazivati, iskazivam, iskaznica iskečiti
iskrčenje
isfućkati
iskićen
iskrčiti, iskrčim, iskrčen
ishađati
iskihati, iskišem iskihnuti, iskihnem iskipjeti, iskipim, iskipio, iskipjela iskititi, iskitim, iskićen isklicati, iskličem iskličan; isklična cijena iskliještiti
iskrčivati, iskrčujem
isharačiti isharčiti
iridij (znak Ir) iridijski
iscijeliti, iscijelim, iscijeljen (izliječiti) is cijeniti, iscijenim, iscijenivši iscijepati, iscijepam, iscijepan, iscijepavši iscjedak, iscjetka, N mn. iscjedci iscjedina
isheriti (se) ishlapiti ishlapjelost ishlapjeti, ishlapim, ishlapio, ishlapjela ishlapljiv ishod ishodati se ishodište ishoditi ishođenje prema ishoditi ishrakati, ishračem ishrana ishranjen ički
iscjeđivati, iscjeđujem, iscjeđujući
ishrđalost
iscjelitelj iscjelivati, iscjelivam (izljubiti) iscjeljenje prema iscijeliti iscjeljiv iscjeljivati, iscjeljujem (liječiti; ns. prema svr. iscijeliti) iscjeljivost iscjepkati, iscjepkam, iscjepkavši iscrpak G jd. iscrpka, V jd. iscrpče, N mn. iscrpci iscrpljenost iscrpljiv iscrpljivati, iscrpljujem, iscrpljujući iscrpljivost iscrpnost iscrpsti, iscrpem iscrtkati
ishrđati, ishrđa
isključivost
ishrliti ishrskati, ishrskam ishrvati se isijecati, isijecam (ns. prema svr. isjecati) isiječem prezent od isjeći isijati isijevati isipati, isipam isisati, isišem isitniti isjecati (svr. prema ns. isijecati) isjeckati, isjeckam isječak, isječka, N mn. isječci isjeći, isiječem, isjekao, isjekla, isječen isjek N mn. isjeci
iskljudžba isknjižba isknjižiti isknjižnina
ironičnost
Irska (zem., država) isceriti iscijediti, iscijedim, iscijeđen iscijeđenost
iscrvotočiti, iscrvotoči
iscuriti, iscurim iscvasti, iscvatem iscviljeti, iscvilim, iscvilio, iscviljela iscvjetati, iscvjetam, iscvjetavši
214
iskorjenjiv iskorjenjivanje iskorjenjivati, iskorjenjujem iskosa (pri!.) iskotiti, iskoćen
iskap; popiti na iskap
iredentistički
ironičan, ironična
ispijevati
iskačkati, iskačkam
iskaditi, iskađen iskakati, iskačem iskaliti iskaljivati, iskaljujem, iskaljujući iskamčiti, iskamčim, iskamčen
iskazujući
iskliznuće
iskliznuti i-sklonidba iskljucati isključan, isključna
iskovrčiti, iskovrčim, iskovrčen
iskraj (prij.)
iskrčmiti, iskrčmim, iskrčmljen
iskretati, iskrećem iskrhati, iskrham iskričav
iskrivice (pril.) iskrmačiti, iskrmači
iskrvavljen iskuhati iskupljati iskusan isku še nički
isključenje
iskvačiti
isključice
i sl. krat. za i slično islam Islam Grčki (zem.) Islam Latinski (zem.) Island (zem.); Republika Island (država) islandski Islanđanin N mn. Islanđani islikati Ismail (ime) Ismet (ime) ismijati (se) ismijavati, ismijavam, ismijavajući ismjehivati, ismjehujem
isključiti, isključim isključiv isključivati, isključujem
iskobečiti iskočiti, iskočim iskolačiti, iskolačim
iskolčiti, iskoičim
(postaviti kolce)
iskon; od iskona
ispaćen
iskončati, iskončam
ispaćenost
iskopčati, iskopčam, iskopčavši
isparivač
iskopčavati, iskopčavam, iskopčavajući
isparivati ispasti, ispadnem ispaštanje ispaštati ispatiti, ispaćen
iskopnjeti, iskopnim, iskopnio, iskopnjela iskoračiti, iskoračim
iskorijeniti, iskorijenim (ali: iskorjenjivati) iskorijenjenost iskoristiti, iskorišten iskorišćivati, iskorišćuj em iskorištavati, iskorištavam iskorjenitelj iskorjenje
ispeći, ispečem
ispeti se, ispnem se ispičutura
ispijenost ispijevati (ns. prema svr. ispjevati)
215
ispirač
isprosijecati
isprosjačiti
istrjebljenje
ispirač
ispovjedaonički
isprosjačiti, isprosjačim
istočkati
ispisivač
ispovjediti, ispovjedim ispovjedni
isprovlačiti, isprovlačim
istočni; istočna
ispisivati, ispisujem, ispisujući ispisnik V jd. ispisniče, N mn. ispisnici ispitivač ispitivački
ispitivati ispjeniti se ispjevati, ispjevam, ispjevavši isplaćen
isplaćivati, isplaćujem, isplaćujući
isplahnuti isplakati, isplačem (izliti u suzama) isplakati, isplačem (podlokati) isplata isplatiti, isplatim, isplaćen isplatni isplavjeti, isplavim ispletati, isplećem ispličiti se (dobiti plikove) isplijeviti, isplijevim ispljeti > isplijeviti ispljuvak, ispljuvka ispod (prij.) ispodmukla (pri!.) ispodprosječan
ispovjednički
ispovjednik V jd. ispovjednici ispozdravljati
ispovjedniče,
Europa, istočna Hrvatska, more; v. istok Istočni Timor (zem.); Demokratska Republika Istočni Timor (država) Istočnokinesko
isprovrćivati, isprovrćujem
N mn.
isprozebati isprozepsti, isprozebem isprsavati se i isprsivati se isprtiti, isprćen
ispraćaj
isprućiti, isprućim
ispraćati, ispraćam
ispružač
isprati, isperem ispravak N mn. ispravci ispravan, ispravna
isprva (pril.) isprvice (pril.)
ispravljač
isprazniti, ispraznim, ispražnjen ispražnjavati i ispražnjivati
ispuhati, ispušem ispunjavati ispunjiv ispunjivati
isprćiti, isprćim, isprćen
ispupčen
ispred (prij.) ispredak, ispretka, N mn. ispredci
ispupčenje
ispravljački
ispupčiti, ispupčim, ispupčen
ispuštati, ispuštam, ispuštajući istaći, istaknem istakati, istačem, istačući
istočnjački istočnjak
istostraničan, istostranična
istovarivač
istančan istančati, istančam
ispričati, ispričam
isposnički
ispričavati, ispričavam
isposniče
ispričnica
ispriječiti
istisnuće
ispopriječiti, ispopriječim, ispopriječen
isporazbolijevati se, isporazbolijeva se
isprevraćati, isprevraćam
ispomoći,
ispomognem
V jd. od isposnik
ispostava isposuđivati, isposuđujem
ispotiti, ispotim, ispoćen ispovijed J jd. ispovijeđu i ispovijedi ispovijedalac G jd. ispovijedaoca, G mn. ispovij edalaca ispovijedati, ispovijedam, ispovijedajući ispovijest Jjd. ispoviješću i ispovijesti ispovjedaonica
216
isprevrćem
se, ispriječim se isprijeka i isprijeko (sa strane, pri!.) isprika DL jd. isprici ispripovijedati, ispripovijedam (ali: ispripovjediti) ispripovjediti, ispripovjedim (ali: ispripovijedati) isprječivati se, isprječujem se isprosijecati, isprosijecam
istjecati, istječem (ns. prema svr. istjerati
istovetan; isti istovetan (drugo je istovjetan) istovjerac, istovjerca istovjernik V jd. istovjerniče istovjetan, istovjetna (identičan) istovjetnost istovremen istovremenost istovrijedan istovrijednica istovrstan, istovrsna istoznačan, istoznačna istoznačnica
(sinonim) (hamonim) Istranka DLjd. Istranki, G mn. Istranki istozvučnica
istražitelj istraživač
istraživački istraživalački
isteći)
istrčati istrčavati
istjerivač
istrći,
istjerivanje istjerivati
istrgnuće
istješćivati, istješćujem
istkati i izatkati istočiti, istočim
istočnjaci
trokut istomišljenik V jd. istomišljeniče, N mn. istomišljenici istosmjeran, istosmjerna; istosmjerna struja istosmjernost
isprevrtati,
ispresađivati, ispresađujem, ispresađujući
ispresijecati, ispresijecam (ns.) ispresjecati, ispresjecam (svr.) ispreskakati, ispreskačem
N mn.
narodi)
isporučiti> izručiti
ispomoć
ispremlaćivati, ispremlaćujem
isprepletati, isprepiećem
istočnjače,
istokračan, istokračna; istokračan
isposijecati, isposijecam
ispodvlačiti, ispodvlačim
ispodžitni ispolac, ispolca ispolijevati, ispolijevam
V jd.
istodoban istodopce istoimen istok (strana svijeta); Istok (istočne zemlje i
istarski; Istarska županija (po!.); Istarski poluotok (zem.); Razvod istarski (pov.) Istarski demokratski savez (IDS) isteći, istečem, istekao, istekla (iscuriti) isteći > istegnuti isticati, ističem, isticao, isticala, ističući (ns. prema svr. istaknuti) istiještiti, istiještim istiha (pril.) istina (pril.) istinabog (pril.) istinoljubiv istinoljubije istiskati, istišćem, istiskan
ispodsljemenski prema Sljeme
istočniče
istočnohrvatski
ispupčina
ispregrađivati
V jd.
istočnoeuropski
isprvičan, isprvična
isprednjačiti
ispreko i isprijeko (prij.) isprekrižati isprekrštati ispremetati, ispremećem ispremiješati, ispremiješam ispremjeriti, ispremjerim ispremještati, ispremještam
istočnik
istrgnem; istrgnuti, istrgnem
istrijebiti, istrijebim, istrijebljen *istrijeti > istrti istrijezniti, istrijeznim, istriježnjen istrjebljenje
217
istrjebljivati
izasijecati
istrjebljivati, istrjebljujem istrježnjenje istrorumunjski; istrorumunjski govor (u Cićariji)
istrti, istarem i istrem istruliti istrunuti
iščuđavati
se i iščuđivati se,
iščuđujem
iščupati
išćeretati
se išćohati se
izazivač
izdajnički
izazivački
išćuškati
izažeti i ižeti izažimati i ižimati izbečiti
izdajništvo izdaleka (pril.) izdalje (pril.) izdatak, izdatka, N mn. izdatci
izbečivati
izdavač
izberiv izbezumiti
izdavački; izdavački pothvat izdavalac G jd. izdavaoca, V jd. izdavao če, N mn. izdavao ci, G mn. izdavalaca
iščehati, iščeham
ivančica
iščekati
Ivančica
učiniti što
tupim, 2.
izići
isturčiti
isukati, isučem Isukrst Isus; Isus Krist isusovče V jd. od isusovac isusovački
isušiti isuti išarati iščačkati iščađaviti iščarati iščastiti
iščašenje
iščašiti, iščašim, iščašen iščavrljati
se
iz reda)
iščezavati
(planina) Grad G Ivanić Grada (mjesto) ivanićgradski i ivanićki Ivan-planina; ivanplaninski Ivanščica (planina) Ivanja Reka G Ivanje Reke (zem.) Ivanje ivanjski; ivanjski krjesovi iverak G jd. iverka, N mn. iverci
iščeznuće
iverčić
iščeznuti
izabraničin prema
iščekićati
Ivanić
iščekivati, iščekujem, iščekujući iščeprkati, iščeprkam iščerupati iščešati, iščešem iščešljati iščetkati
izdahnuti izdajica
iščupkati
iščegrtati
istumačiti, istumačim
istup istnpiti (l.
izasjeći, izasiječem
izasuti, izaspem izatkati i istkati
išetati, išetam i išećem išibati, išibam išijas iškolovati iškopiti išmrkati, išmrčem išokčiti se išta, ičega ištetiti, ištetim, ištećen ištrcati išunjati se Italija (zem.); Republika Italija (država) itd. krat. za i tako dalje iterbij (znak Yb) iterbijski i te kako itko, ikoga itrij (znak Y) itrijski Ivan; Ivan Grozni; Ivan Krstitelj; Ivan Nepomuk ivan-cvijet, ivan-cvijeta
istući, istučem, istučen
se
izgorina
izasjeći
izbijač
izdavalački
izbijeliti, izbijelim, izbijelio, izbijelila (činiti što bijelim) izbijeljeti, izbijelim, izbijelio, izbijeljela (postati bijel)
izdavati, izdajem izdavna (pri!.) izdažditi se i izdaždjeti se izdići, izdignem izdijeliti, izdijelim, izdijeljen izdijevati, izdijevam (ns. prema svr. izdjenuti) izdjeljati, izdjeljam izdjeljavati, izdjeljavam (ns. prema svr. izdjeljati) izdjeljivati, izdjeljujem (ns. prema svr. izdijeliti) izdjenuti izdjeti, izdjenem izdrijeti, izdrem, izdro, izdrla izdržljiv izdubiti, izdubim, izdubljen izdupsti, izdubem, izduben izg. krat. za izgovor(no)
izbirač izbiračica izbirački
izbirljiv izbjeći, izbjegnem izbjegavati, izbjegavam izbjeglica izbjeglički
izbjeglištvo izbjegnuti izbjeljivati, izbjeljujem, izbjeljujući izbježiv izblebetati, izblebećem izblijediti, izblijedim, izblijedio, izblijedila (učiniti što blijedim) izblijedjeti, izblijedim, izblijedio, izblijedjela (postati blijed) izbliza (pril.) izbliže (pril.)
izginuće izglačati
izbijeđivati, izbljeđujem
izgladniti, izgladnim, izgladnio, izgladnila (učiniti koga gladnim) izgladnjelost izgladnjeti, izgladnim, izgladnio, izgladnjela (postati gladan)
izbočen
izglađen
izbočina
izglađivati, izglađujem
izbočiti, izbočim, izbočen
iščiljeti, iščilim
izabrati, izaberem
izboljeti
izgled; na izgled izglodati, izglođem,
iščinjati, iščiIljam, iščinjajući
izaći, izađem
izbornički
izgnanički
iščistiti, iščistim,
izadjeti, izadjenem izadrijeti, izadrem izagnati, izagnam Izaija (prorok) izamljeti, izameljem izasijecati, izasijecam,
izbrati, izberem izbrisiv izbrježak
izgnaniče V jd. od izgnanik izgnati, izgnam
iš čišćen
iščišćavati
iš čišćenje prema iščistiti iščitati
iščitavati
iš čuditi se
218
izabranica
izbičevati, izbičujem
izdajičin
izasijecajući
izglođen
izgnječiti
izbroćine
izgonjač
izbućiti (izbuljiti, npr. oči) iZdahnuće
izgorijevati, izgorijevam, izgorina
izgorijevajući
219
izgorjelica izgorjelica izgorjelina izgorjeti, izgorim, izgorio, izgorjela
izmučiti
izlučiti, izlučim
izmućkati, izmućkam
izlučivati, izlučujem
izgrađenost
izludjeti, izludim, izludio, izludjela izludžba prema izlučiti
izmusti, izmuzem, izmuzen izmutiti, izmutim, izmućen iznad (prij.)
izgrađivač
izluđivati, izluđujem
iznadprosječan, iznadprosječna
izgrađivati, izgrađujem
izlječenje
izgrčiti
iznadosjetan, iznadosjetna
izlječiv
iznajmljivač
se, izgrčim se izgrditi, izgrdim, izgrđen izgrepsti, izgrebem izgrijati izgrmjeti se izgrtati, izgrćem, izgrćući izgruhati> izgruvati izići, iziđem, izišao izjahati, izjašem izjedanje
izljepljivati, izljepljujem izljev izljubiti izmaći, izmaknem izmahnitati izmahnuti
iznajmljivački
iznajprije (pril.) iznalazak, iznalaska
izmaknuće
izreda
izmućkati
izodjesti, izodjenem izodjeti i izodjenuti izodsijecati, izodsijecam izofotometar izohipsa izokola (pril.) izokretati, izokrećem izokromatski Uednakobojan) izolacijski izolacionizam
iznašašće
izometričan, izometrična
iznebuha (pril.) iznemoći, iznemognem iznenada iznenaditi, iznenadim, iznenađen
izooktan
iznenađenje
izopačivati, izopačujem (činiti
iznenađivati, iznenađujem
izopćavati, izopćavam izopćen
izopačavati, izopačavam izopačenost
izjedipogača
izmala (pril.) izmalena (pril.) izmećar (sluga)
izjednačen
između
izjednačiti, izjednačim, izjednačen
izmetati, izmećem,
izjednačivati, izjednačujem
izmetnuće
izjelica izjesti, izjedem, izjeo, izjela, izjevši izješa izješan, izješna izjutra (rano)
izmicati, izmičem izmijeniti, izmijenim, izmijenivši izmijenjati, izmijenjam izmijesiti, izmijesim izmiješati, izmiješam izmiljeti, izmilim
izlagač
izminuće
izlagački
iznevjeravati, iznevjeravam iznevjeriti, iznevjerim iznići, izniknem iznijeti, iznesem, iznesen izniman, iznimna iznimiCe iznimka DL jd. iznimci, G mn. iznimaka iznojiti iznova (pril.) iznovice
izmišljač
iznovičan, iznovična
izrabljivač
izlazak G jd. izlaska, N mn. izlasci izlaziti, izlazeći izleći, izležem izletjeti, izletim, izletio, izletjela
izmjena izmjence izmjenice
iznuđivač
izrabljivački
iznuđivački
izračun
izletnički izliječenost
izmjenit izmjenljiv i izmjenjiv
izliječiti, izliječim, izliječen
izmjenjivač
izlijegati se izlijeniti se izlijepiti, izlijepim, izlijepljen izlijetati, izlijećem izlijevati, izlijevam, izlijevajući izlika DL jd. izlici izlišan, izlišna izlokati, izločem izložak, izloška, N mn. izlošci izlučak, izlučka, N mn. izlučci
izmjenjivački
izjelički
(prij.) izmećući
izmjeničan, izmjenična; izmjenična
struja
izmjenjivanje izmjenjivati, izmjenjujem, izmjenjujući izmjeran, izmjerna izmjeriti, izmjerim, izmjerivši izmjerljiv izmlatiti, izmlatim, izmlaćen izmljeti i izamljeti
izopćenica
izopćenik
V jd.
izopćeniče,
mn.
izopćenici
izopćenost izopćenje
izopćiti, izopćim, izopćen izopćivati, izopćujem,
izop ćujući
izotermičan izotermički izotermičnost
izračunati
iznuđivati, iznuđujem
izradak G jd. izratka, N mn. izradci izraditi, izradim, izrađen
iznutra (pril.) izobičajiti se izobijestiti se, izobijestim se izobila (pril.) izoblačiti se
izrađati izrađen izrađevina
izrađivač
izobličavati, izobličavam
izrađivački
izobličen
izrađivanje
izobličenje
izrađivati, izrađujem
izobličiti, izobličim, izobličen
Izrael (zem.); Država Izrael (država) Izraelac, Izraelca izrana (pril.) izrastak, izraska, N mn. izrasci
izocijanid izociklički izočan
izmoći,
izlučenost
izmrčiti, izmrčim
izlučenje
izodavna izodijevati, izodijevam
izmučenost
izlučina
izodinamičan, izodinamična
izmučiti, izmučim, izmučen
izodjenuti, izodjenem
220
opakim) opakim)
iznuđivanje
izmočiti, izmočim, izmočen
izmognem
izopačiti, izopačim (učiniti
izrašćivati, izrašćujem izreći, izrečem i
izreknem, izrekao, izrekla,
izrečen
izreda (pril.)
221
izređati
izvršavati
izređati > izredati izrjeka DL jd. izrjeci, I jd. izrjekom izrezak G jd. izreska, N mn. izresci, G mn. izrezaka
izričaj
izviđač izviđački izviđaj
izviđati izvijač> odvijač
izričan, izrična
izvijestiti, izvijestim, izviješten
janjeći
izvršilac izvršilac V jd. izvršioče, G mn. izvršilaca izvršitelj izvršiti (l. npr. žito, 2. obaviti), izvršim izvršivati, izvršuj em izvrtjeti, izvrtim izvrvjeti, izvrvim
jadič
Jaganjac Božji V jd. Jaganjče Božji jagma; najagmu jagoda (plod); Jagoda (ime)
izričit
izvikivač
izvući, izvučem, izvučen
izrijekom (pril.)
izvikivački
izrinnće
izrudžba prema izručiti
izviše (prij.) izvjesiti, izvjesim, izvješen izvjesno izvjestan, izvjesna izvjestitelj
izučavati
izvjestiteljičin
izučiti, izučim, izučen
izvješati
izumijevati (ns. prema svr. izumjeti) izumitelj izumiti (poumivati) izumjeti, izumijem (naći umom)
izvješće
ižariti iždrebati> iždrjebati iždrijebiti, iždrijebim ižđikati se ižeći, ižežem ižednjeti, ižednim, ižednio, ižednjela (postati žedan) iženiti ižeti, ižanjem (srpom) ižeti i izažeti, ižmem i izažmem (iscijediti, istisnuti)
izručen
izručiti, izručim, izručen izručivati, izručujem
izumrće
izumrijeti, izumrem, izumrijeh, izumro, izumrla izupčati
izustiti, izustim,
izušćen
izušćivati izuvač izuzeće
izuzetak, izuzetka, N mn. izuzetci izvadak, izvatka, N mn. izvadci izvađati
izvješćivati, izvješćujem
izvještačiti, izvještačim, izvještačen
izvještaj izvještavati izvještiti (se) izvjetravati izvjetriti izvježbati izvježbavati izvlačenje izvlačiti izvlakač
izvlastiti, izvlastim, izvlašten
(prav.)
ižimač
ižimati (ns. prema svr. ižeti) iživjeti, iživim, iživio, iživjela iživljavati se, iživljavam se iživljenost ižlijebiti, ižlijebim ižljebina ižljebljenje ižljebljivati, ižljebljujem ižmikati, ižmičem ižvakati, ižvačem
izvlašćivati, izvlašćujem
J
jadić
jadikovka jadnoća
Jadransko more jafa-naranča
jagodičan, jagodična jagodičast
jagorčevina jagorčika
DL jd. jagorčiki
jaguar jahač
jahačica
(ona koja jaše)
jahački jahaći
(prid.); jahaće hlače (životinja koja služi za jahanje, npr. mazga jahaćica) jahaonica jahati, jašem, jašući Jahve, Jahve, Jahvi, Jahvom Jahvin jajački prema Jajce Jajčanin N mn. Jajčani
jahaćica
jajčar
jajnik N mn. jajnici jajovod jak kamp. jači, sup. najjači jamac G jd. jamca, V jd. jamče; jamac platac G jd. jamca platca, N mn. jamci platci
izvan (prij.) izvana
izvođač
izvanbračni
izvođenje
izvanjezični (čit. izvan-jezični)
jabučar
jamačno
izvankućni
izvolijevati, izvolijevam izvoljeti, izvolim, izvolio, izvoljela
jabnčara
jamajčkiprema
izvanmaternični
izvorčić
jabučarka
izvođački
J krat. za jug ja (zam.) za me, za mnom
jamačan, jamačna
izvannastavni
izvor-voda G jd. izvor-vode
jabučast
izvanobičajni
izvoznički
jabučica; Adamovajabučica
Jamajka Jamajka (zem., država); jamajka-rum > jamajčki rum i j amajčanski rum jamb
izvanparlamentaran izvanpartijski
izvničati prema vračati
izvanstranački
izvanškolski izvanjski izvesti, izvedem v. dovesti izvesti, izvezem v. dovesti izvesti, izvezem v. dovesti izvidjeti, izvidim, izvidjevši izvidnički
222
jabučić
jamčevan, jamčevna
prema vraćati izvrći, izvrgnem izvrći> izvršiti izvreti, izvrim i izvrij em
jabučni
jamčevina
izvrgnuće
jačanje
izvrh (prij.) izvrsnost izvrstan, izvrsna izvršavati, izvršavam
jačati, jačam, jačajući
jampski prema jamb jamski prema jama jamstvo
jačina
janjčić
jaćenje prema jatiti
janje G jd. janjeta janjeći; janjeća koža
izvraćati
(gatati)
jamčiti
jabučnica jabučnjak N
mn. jabučnjaci
jabukovača
se jadac G jd. jadca, N mn. jadci
jamičak, jamička,
N mn. jamičci
223
janješce
jednoć
janješce G jd. janješca i janješceta
jd. krat. za jednina
janjičar
ječam, ječma
jao, jao-jao (uskI.) jaoh jaoj jap. krat. za japanski Japan (zem., država) jarac V jd. jarče; Jarac (zviježđe) jarčev; Jarčeva obratnica jarčevac, jarčevca (vrsta trave)
ječanje
jednogodac, jednogodca, N mn. jednogodci jednogrb; jednogrba deva jednoimen
ječati, ječim
jednojezičan, jednojezična
ječerma
jednoličan, jednolična
ječmen
jednolučac, jednolučca
(prid.)
ječmenac, ječmenca
ječmenica ječmenište
jarčevina
ječmičak, ječmička, ječmičaka
jarčić
ječmište
um. od jarac i jarak
jarčiti
ječmičci,
G mn.
jedaći
jarčji prema jarac jarebičar jarebičji jarećak, jarećaka,
N mn.
N mn. jarećaci
Uareća
mješina) jareći
jarič
(prid.); jedaći pribor jedak, jetka; kamp. jetkiji jedanaest (ll) jedanaesterac, jedanaesterca (udarac loptom sa II metara, šport.)
jednoljetan, jednoljetna jednoljetkinja jednomjeran, jednomjerna jednonedjeljni jednoobrazan, jednoobrazna jednook jednopostotni jednosjed jednosmjerau, jednosmjerna; jednosmjerna ulica
jezičac, jezičca
jezičak, jezička,
jedanaestero jedanaestorica jedanput; jedanputjedan (tablica množenja) jedenje prema jesti
jednosvezačni
jezičan, jezična
jedinčev
jaskanski prema Jaska jasno crven i jasnocrven (v. § 127.) jasno plav i jasnoplav (v. § 127.) jasno zelen i jasnozelen (v. § 127.) jasno žut i jasnožut (v. § 127.)
jedinični prema jedinica jedinorođen
jedinovjerstvo jedljiv
jednotjedni
jezičar
jednotračan, jednotračna
jezičara
jednovjerac, jednovjerca, V jd. jednovjerče jednovjeran, jednovjerna jednovjerka DLjd. jednovjerci i j ednovjerki jednovremen jednovremenik Vjd. jednovremeniče jednovremenost jednovrijedan, jednovrijedna
jezičast
jednoznačan, jednoznačna
jednačak
jednozvučan, jednozvučna
jasnoća
jednačenje
jednožičan, jednožična
jastog N mn. jastozi jastreb
jednačiti
jednjak N mn. jednjaci
jednadžba G mn. jednadžaba i jednadžbi jednakobrojno (pril.) jednakodijelan, jednakodijeina jednakodjeljiv jednakorilac, jednakoriIca jednakosložan, jednakosložna jednakovrijednica jednobožac, jednobošca
jedrenjača
jašući
(pril.) jatački prema jatak jauk jaukati, jaučem, jaučući java (budnost) Java (otok) javor
jednobožački
jazavčar
jednobrazdni (plug) jednocijevan, j ednocij evna j ednocijevka DL jd. jednocijevki, G mn. jednocjevaka i jednocijevki
jazavčarski
jednočinka
jazavčji prema jazavac
jednočlan
jazz (čit. džez); jazz-glazba i džez-glazba
jednoć
224
jezgričast
jednosveščani
jasikovača
jastučnica
jetrenjača
jedanaesterački
jedinac V jd. jedinče
jastučić
> berač Jemen (zem.); Republika Jemen (država) jenski prema Jena; jensko staklo jenjati jeremijada (tužaljka) Jeruzalem jesen; pod jesen, na jesen, u jesen jestan, jesna (potvrdan) jeti, jetija, N mn. jetiji jetra G mn. jetara (mn. s. r.) jetren
jezgričav
jasenovača
jastučast
jemač
jednostruk
jedić
jastučac, jastučca
je li jelić
jednostaničan, jednostanična
(bot.) um. od jare jarki kamp. jarči jarmeni prema jaram jarić
Jug
jednogodac
jedričav jedriličar jedriličarski jedriličarstvo
jedro G mn. jedara jedrenje prema jedriti jeđenje prema jediti se > jed, ljutnja Jeđupka i Jejupka jeftin jeftinoća
Jejupka i Jeđupka jeka DLjd. jeci Jelačićev trg; Trg bana Josipa Jelačića Jelas; pjes. Jelas-polje jelečić um. od jelek
N mn.
jezičci,
G mn. jezičaka
jezičav jezičina jezični
jezikoslovlje jezuit (isusovac); Jezuitski trg ježak G jd. ješka, N mn. ješci ježđenje prema jezditi Joakim jod (znak I); jod-tinktura> jodna tinktura jodni joga DLjd. jogi jogi G jd. jogija joha DLjd. johi joj, joj-joj (uski.) jo-jo (igračka) Josipdol (zem.) Jordan (zem.); Hašemitska Kraljevina Jordan (država) jotacija jr. krat. za junior (mlađi) jubilej jučer jučerašnji
judo, obič. džudo jug (strana sVijeta); Jug Uužne zemlje i narodi)
225
jugo
kajkavski
jugo (s. r., vjetar)
Južni Slaveni (kao
jugoistočni
južnoafrički
jugo istočnjak jugoistok jugojugoistok jugojugozapad Jugoslavija (zem., pov.) jugoslavenski jugozapad jugozapadni jugozapadnjak juha DL jd. juhi Jukatan Julija (žensko ime) Julijan julijanski prema Julije; julijanski kalendar Julij(e) ljd. Julijem Julijske Alpe
južnoamerički
junačan, junačna
jnžnohrvatski južnoslavenski južnjački
K k (i ka ispred k, g); k vragu! K znak za kalij; šah. oznaka za kralja kabao, kabla kabel, kabela kabelogram
kakvoća kakvoćni
kačica
kal G jd. kala kalan, kaIna (blatan) kalcij (znak Ca) kalcijski prema kalcij (kem.) Kaldeja kaleidoskop Kali mn. ž. r., G Kali, DLl Kalima kalibar, kalibra kalif kalifornij (znak Cf) kalifornijski prema kalifornij i Kalifornija kalij (znak K) kalijski prema kalij (kem.) kalinjača (biljka) Kaliopa (muza epskoga pjesništva) kalo
um. od kaca Kačić; Andrija Kačić Miošić, G jd. Andrije Kačića Miošića
kačkati, kačkam kaćiperka
junčić juneći
junior Jupiter, Jupitra Juraj G jd. Jurja juridički
jurisdikcija jurist (pravnik) Juriš-oglu Jurjaves (naselje) jurjaveški prema Jurjaves jurjevski; Jurjevska ulica (u Zagrebu) Justinijau jutarnji; Jutarnji list (novine) Južna Afrika (zem.); Južnoafrička Republika (država) Južna Amerika (kontinent) Južna Koreja (zem.); Republika Koreja (država) Južna polutka (zem.) južni; južna Hrvatska (južni dio Hrvatske) južni Slaveni (po zem. smještaju)
226
kameničnica (biljka) kamenorezac V jd. kamenorešče
kačara
junačiti
Vjd. odjunak junaštvo
kakofoničan, kakofonična
kablić
junačina
junače
kamčiti
kabriolet
kabelopolagač
kačkanje
junački
Kajmanski Otoci (država) kakadu, kakadua, kakaduu, N mn. kakadui kakao, kakaa kakaovac G jd. kakaovca, V jd. kakaovče kakav, kakva kakavgod i kakav god, V. § 142. kakav-takav kaki boja (boja zemlje); kaki odora kakogod i kako god kakokad i kako kad kako mu drago kakono kako-tako kakotati, kakoćem
junačenje
(se), junačim (se)
etnička zajednica)
DLjd. kaćiperki (bot.) kad(a)god i kad(a) god, V. § 142. kada-tada Kadčić (za razliku od prezimena Kačić) kadikad kadilac G jd. kadioca, Vjd. kadioče kadionica kaditi, kadeći, kađen kadli (vez.) kadmij (znak Cd) kadmij ski prema kadmij (kem.) kadšto kad-tad kađenje prema kaditi kaćun
kapriciozan
Kajmanski Otoci
kaloričan, kalorična kalorički prema kalorika kalorimetar, kalorimetra (toplinomjer) kalorimetrički
kamečak, kamečka,
N mn. kamečci kameleon kamen; alem-kamen, kamen temeljac, G jd. kamena temeljca kamenčić kamenčina
Kamengrad
kamenorezački
kamenjarka Kamerun (zem.); Republika Kamerun (država) kamfor kamgarn (vrsta tkanine) kamičak, kamička, N mn. kamičci kamikaza, kamikaze kamion kamiondžija kamogod i kamo god kamoli kamp-kućica (kampirna kućica) Kanaan (staro ime Palestine) Kanada (država) Kanađanin N mn. Kanađani Kana Galilejska (biblijsko nljesto) kanal kanalčić kanalić
Kanalski otoci (zem.) kanatka (vrstajabuke) kanconijer kanda (vez.) kandelabar, kandelabra kandilo kandža kandžija (bic)
kafić
kaluđer
kanonički
kaić (čamac)
kaluđerica
Kain (sin Adama i Eve) Kairac prema Kairo Kairo (zem.) kairski prema Kairo kaiš (remen, pojas) kajita kajk. krat. za kajkavski kajkavče Vjd. kajkavac kajkavski
kalvinistički
kanj i kanjac, G jd. kanjca (riba) kaos kao što
kaljače
kamate mn. ž. r. kamatni Kambodža (zem.); Kraljevina Kambodža (država) Kambodžanin N mn. Kambodžani Kambodžanka kambodžanski
kaotičan, kaotična
kapati, kapam,
kapajući
kapelnički
kapičast kapitalistički
kapitel, kapitela kapriciozan, kapriciozna
227
kapričo
kapričo, kapriča, kapriču, kapričom
kemičar
(glaz.)
kapuljača
Kapverdski Otoci, v. Zelenortski Otoci karabatak, karabatka, N mn. karabatci Karadžić
karakter karakterističan, karakteristična
karanfil karat, karata; 18-karatni karbid karbidni karbon-papir> karbonski papir kardiokirurgija kardiologija karijatida karijera
Kaštel Kambelovac Kaštel Novi Kaštel Stari Kaštel Sućurac Kaštel Štafilić kat. krat. za katolički katalektički (stih) Katar (zem.); Država Katar (država) katarčica um. od katarka kategoričan, kategorična (bezuvjetan, siguran) kateheta (vjeroučitelj) kation (el.) katkad(a)
klečka
kemičarka
kemičarka
D jd.
kerarničarki
kemičarski
kemija kemijski Kenija (zem.); Republika Kenija (država) kenozojski prema kenozoik (geol.) kentnm-jezici > kentumski jezici Keops; Keopsova piramida keramičar keramičarka keramički
kinopredstava kinoreklama kinjenje kinjiti kiosk N mn. kiosci kipjeti, kipim, kipljah, kipio, kipjela kipljenje prema kipjeti kiptjeti, kiptim, kiptio, kiptjela kipući (prid.); kipući čaj Kirgiska Republika (država); Kirgistan (zem.) Kiribati, Kiribatija (država) kiri, kirija (znak Ci, zast., danas bekerel) kirijski kirurgija kirurški kiseo, kisela kisik (znak O) kisikov
kauč
karikaturistički
keramika DLjd. keramici Kerempuh V jd. Kerempuše kesedžija> razbojnik kg znak za kilogram Khuen-Hedervary, G Khuen-Hedervaryja (prezime hrvatskoga bana, pov.); Khuenov kHz znak za kiloherc
kaučuk
kič
kisnuće
karlični; karlična
kaudiljo, kaudilja, kaudilju, kaudiljem kaurin (nevjernik)
kičast
kišiti
katoličanstvo
katolički; Katolička
karijeristički
katolištvo kauboj
karijes
crkva
kost Karlo Drački; Karlo Veliki (pov.) Karlovac, Karlovca, Vjd. Karlovče (zem.) Karlovačka županija karlovački prema Karlovac Karlovačko pivo (zaštićeno ime proizvoda) Karlovčanin N mn. Karlovčani karmelićanin N mn. karmelićani
kaustički (izjedajući)
kičma>
kava; crna kava, turska kava kaveni; kaveni mlinac, kavena žlica kavin; kavin nadomjestak kavgadžija (svadljivac) kavijar
kićanka
karmelićanka
kavotočje
kart. krat. za kartaški
kavžiti se
kartotečni
kazačok
kartoteka DL jd. kartoteci
Kazahstan (zem.); Republika Kazahstan (država) kazališni prema kazalište kazaljka DL jd. kazaljci i kazaljki, G mn. kazaljki
kasač kasačica
kasnilac G jd. kasnioca, V jd. kasnio če, G mn. kasnilaca kasno kamp. kasnije kasnobarokni kasnjeti, kasnim, kasnio, kasnjela Kastav G jd. Kastva Kastavac V jd. Kastavče kastavski Kastavština kastracijski kaštel, kaštela Kaštela G mn. Kaštela kaštelanski; Kaštelanski zaljev Kaštel Gomilica Kaštel Lukšić
228
kazivač kazivačica
kaznenopopravni kaznenopravni kaznionica kazuistički kažnjenički
kćer
Ajd. odkći DLjd. kćerki i kćerci kći G jd. kćeri, A jd. kćer kečiga DL jd. kečigi kem. krat. za kemijski kćerka
kemičar
kičica
(biljka inače kist) kralježnica; ali: biti bez kičme
kićen
kićenka
(bot.)
kišnjača
(žaba) kišomjer kišomjerni kišovit kitničarka DL jd.
kitničarki,
G mn.
kićenost
kitolovački
kićenje prema
kivi, kivija klaćenje prema klatiti klađenje prema kladiti se klanjalac G jd. klanjaoca, V jd. G mn. klanjalaca klanječki prema Klanjec klaonica
kititi kielski prema Kiel kihati, kišem kihavica kijača
kijamet (oluja) Kijev (glavni grad Ukrajine) Kijevo (selo u Hrvatskoj) kikiriki, kikirikija kilogrammetar, kilogrammetra kilovatsat kilovoltamper kilovoltrnetar, kilovoltmetra Kina (zem.); Narodna Republika Kina (država) kina-srebro kina-vino kinđuriti se kineski; kineski čaj; Kineski zid Kineskinja Kinesko more Kinez kino operator
kitničarki
klanjaoče,
klaonički klasičan, klasična; klasična
gimnazija
klasičar klasić
klasika DL jd. klasici klati, koljem, klah, koljući klaun klauzula klavičembalo (glaz.) klavijatura klečak, klečaka klečati, klečim, klečeći klečećki klečica
(biljka)
klečka
229
kleći
kmetstvo
kleći > kleknuti, kleknem kleknuti, kleknem klekovača (rakija) klen (drvo)
klobučić klobučina klobučnica
klepčica
klokočica
klepetati,
klepećem, klepećući
klerofašistički
klevetati,
klevećem
klevetnički kličica
um. od klica
klijačica
klijent G mn. klijenata klijentela kliješta klijet, klijeti klijetka DL jd. klijetki, G mn. klijetki, klijetaka i klijetki klik-klak kliktati, klikćem, klikćući klimakteričan, klimakterična
klimatski klima-uređaj> klinčac,
klimatski uređaj klinčaca (karanfil)
klinčanica
Klinča
(vrsta gljive)
klokoč, klokoča
Selo (zem.) mn. klinčenjaci
(bot.) (bot.) klopotac G jd. klopotea, N mn. klopotci klokotati, klokoćem, klokoćući klor (znak Cl) klorni kloroform klokočika
klorovodičan, klorovodična
klorovodik Kloštar Podravski (zem.) klubašce um. od klupko klup čast
književnički
um. od klupa
književnojezični i književno-jezični književnopovijesni književnost
klupčić
klupko G mn. klubaka kljen (riba) kljenut G jd. kljenuti klještica um. od kliješta ključ; C-ključ (glaz.) Ključ (zem.)
knjižničar
ključati, ključam
k. o. krat. za knock-out (šport.) koadjutor (pomoćni biskup) koalicija koalicijski koautor (suautor) kobac G jd. kopca, V jd. kopče, G mn. kobaca kobača (zast., krletka, kavez) kob ačiti kobalt (znak Co) kobaltni
klinčenjak N
ključanica
klinčić
ključanje prema ključati
klinčiti
ključar
klin-čorba
ključarica
klinički; klinički
ključarski
pregled klinika DL jd. klinici Klio ž. r., G jd. Klije, I jd. Klijom (muza povijesne znanosti) kliring N mn. klirinzi klirinški klišej
kn krat. za kuna (novac) kneginja kneštvo knez V jd. kneže, N mn. knezovi knežev; Knežev dvor (u Dubrovniku) knežević (knežev sin) kneževina knock-out i nokaut (šport.) knj. krat. za knjiga knjiga DLjd. knjizi knjigo držač knjigoveški knjigoveža knjigovežnica knjigovodstvo knjigovođa
klupčati klupčica
kolegijalan
kn
kokotić
kobasičarnica
kolaboracionistički
ključni; ključna
kobilični
kolac G jd. kolca, N mn. kolci
kocka DLjd. kocki kočenje prema kočiti (se) kočić um. od kotac
kolač
kmečati, kmečim, kmečeći
kočnica; ručna kočnica
klizaći
klobučar
(onaj koji
izrađuje
klobuke)
kohabitacija kohezijski koincidencija (supostojanje) kojegdje kojekad kojekakav, kojekakva kojekako kojekolik kojekud(a) koješta G jd. koječega kojetko G jd. kojekoga koji kojigod i koji god; v. § 142. koji mu drago kojiput i koji put; v. § 135. a) kojot (stepski vuk) kokain kokoćenje od kokotiti se kokodakati, kokodačem, kokodačući Kokosovi otoci (zem.) kokošji kokotac G jd. kokotea, N mn. kokotci kokotati, kokoćem
kobasičar
klobučac, klobučca
klizački
koferčić
ključić
klizak, kliska klizaljka DL jd. klizaljci i klizaljki klizati se, kližem se, kližući se
klizačica
(vrsta mreže) (ribarski brod) koćenje prema kotiti (se) kodein koeficijent koegzistencija (suživot) kofein
koćarica
ključki prema Ključ
kost ključnjača (med.) kljuka DLjd. kljuki kljunaš kljunčić um. od kljun kljnnčina uv. od kljun kljunorožac, kljunorošca kljuvati, kljujem km znak za kilometar; km2 znak za četvorni kilometar
klizač
koća
\
kolačić
kočija
kolajna kolce G jd. kolca um. od kolo
kočijaš
kolčenje
kočijaški
kolčić
kočijica
kolčina
kočiti
(se),
kočim
(se)
kočni
um. od kolac uv. od kolac
kolčiti
kolebljiv koledž ljd. koledžom koleđanin prema koleda kolega DL jd. kolegi
kmetičin
klobučarica
kočničar
kmetić
klobučarnica
kočnički
kmetski kmetstvo
kočoperan,kočoperna
kolegičin
kočoperiti
kolegijalan, kolegijaina
klobučast
230
se, kočoperim se
231
kolegij
komračiti
kolegij Jjd. kolegijem
koljeno
kolektivistički
koljenović
koleričan, kolerična
koljenje prema koliti
kolesterol
komadić
komunistički; Komunistički manifest (pov.) konac; na koncu, na koncu konca
komadićak, komadićka,
konačan, konačna
kolibrić
količak, količka,
um. od kolik
količina
količnik N
mn.
količnici
kolijevčica
N mn. komadićci (um. od komad) komarac, komarca, V jd. komarče komarča> podlanica (riba) komasacijski kombajn kombinacijski
kopačica
komunikej komunikej komunist
konačar konačenje konačić konačiti
konstatacija konstitucija konstitucionalan, konstitucionalna konstruirati kontejner kontekstni> kontekstualni kontinuitet kontraadmiral kontrabas (glaz.) kontrabasist kontraizjava (protuizjava) kontraobavještajni (protuobavještajni) kontraofenziva (protunapad) kontraoktava kontraprijedlog (protuprijedlog) kontrastan, kontrasna kontrašpijunaža kontroverzija konvencionalan, konvencionalna konzekventan, konzekventna (dosljedan) konzerva konzilij konzistorij (vijeće kardinala) konzul konzum konjak
kolijevka DLjd. kolijevci, G mn. kolijevka, koljevaka i kolijevki koliko ća kolikogod i koliko god; v. § 142. koliko mu drago koliko-toliko kolni kolnica kolnik N mn. kolnici Koločep (otok) kolofonij koloid kolokvij kolonijalan, kolonijalna kolonist
komičan, komična
krugovi koncepcijski koncept koncern koncil (opć.); Koncil (II. vatikanski koncil); Glas Koncila (novine) koncilijantan, koncilijantna koncipijent
kolonistički
komičar
koncan,končana
kolonjska voda kolor-film> film u boji kolor-snimka> snimka u boji
komičarka
končar
komičiti
končati, končam, končajući
konjanički
končić
konjanik V jd. konjaniče, N mn. konjanici konjaništvo konjic; Konjic (zem.) konjičak, konjička, N mn. konjičci (um. od konj) konjički; konjički šport
kolosiječni
kolosijek N mn. kolosijeci kolotečina kolotoč
(biljka)
koloturić kolovođa
kolovoski prema kolovoz kolovrtac, kolovrtca, N mn. kolovrtci (biljka)
kombinatorički
kombine, kombinea, N mn. kombinei komedijant (komedijaš) komedijaš komedijati, komedijam komediograf komercijalac, komercijaica, V jd. komercijalče komercijalan, komercijalna komercijalist komercijalistički
komesarijat komfor
se Kominterna (pov.) komisija komisijski komiški prema Komiža komorač> koromač
Komori, Komora (zem.); Islamska Federativna Država Komori (država) komornički
koljenica
komovača (rakija, i komovica) komp. krat. za komparativ kompaktan, kompaktna kompanjon komparacija kompendij kompenzacija kompenzirati kompilacija kompjutor (računalo) kompjutorski (računalni) kompleks
koljenični
komračiti
koludrički
Kolumbija (zem.); Republika Kolumbija (država) kolutić
koljač koljački
kolje zb. prema kolac koljence G jd. koljenca, um. od koljeno koljenčast koljenčiti
232
konačnica konačno (pril.) Konavle, Konavala, D mn. Konavlima Konavljanin N mn. Konavljani Konavoka DL jd. Konavoci konavoski koncentričan, koncentrična; koncentrični
kondicionalan, kondicionalna kondotijer konfederacija konfekcijski konfesionalan, konfesionalna konfuzan, konfuzna konfuzija kongenijalan, kongenijalna Kongo (zem.); Republika Kongo (država) koničan, konična
konkordancija; kompjutorska konkordancija konopac, konopca, Gmn. konopaca konopčar konopčić
konoplja konopljani konsekutivan konsignacijski; konsignacijsko skladište konsonant konstantan, konstantna
konjić
konjogojac, konjogojca konjotržac, konjotršca, V jd. konjotršče konjovodac G jd. konjovodca, N mn. konjovodci Konjščina (zem.) konjščinski prema Konjščina konjugacija konjunktivitis konjunktura kooperacija kooptirati koordinacija koordinata koordinator kopač kopačica
(žena koja kopa)
233
kopačke
kopačke
kosinus (športske cipele)
(prid.); kopaće oruđe kopaćica (stroj ili naprava kojom se kopa) Kopar, Kopra (zem.) kopča G mn. kopči kopčanje prema kopčati
korenički prema Korenica korenje prema koriti koreograf korepeticija korepetitorij korespondencija korespondent
kopčati, kopčam, kopčajući
koričiti
kopčev prema kobac kopitac G jd. kopitca (biljka) kopjejka DL jd. kopjejki
koričnjak N mn. koričnjaci korijandoli korijen N mn. korijeni i korjenovi korijenak, korijenka, N mn. korijenci (um. od korijen) korijenski; korijenski pravopis korijenje zb. prema korijen Korinćanin prema Korint korisnica korisnik N mn. korisnici korisnost I jd korisnosti i korisnošćll korist kOrist (pjevač u koru) koristan, korisna koristica (pjevačica u koru) koristiti, koristim, korišćah, korišten koristoljublje koritašce korizma korječak, korječka, N mn. korječci (um. od korijen)
kopačina
kopaći
kopljača kopljanički
koplje G mn. kopalja kopnjenje prema kopnjeti kopnjeti, kopnim, kopnjah, kopnio, kopnjela koprena koprivić (bot.) Koprivničko-križevačka županija koprivnjača
kor (zbor) koračaj koračanje
koračati, koračam, koračajući koračić
um. od korak
koračiti koračnica korać
korak-dva koral, korala koraini koralj koraljni
krađa
kositar kositar, kositra (znak Sn) kositren kosmeć, kosmeća (rak) kosnik N mn. kosnici (brod.)
kotlokrpa
kosović
kovač
Kosovo; Republika Kosovo (država) Kosovo polje (polje) Kosovo Polje (mjesto) kost I jd. košću i kosti kostajnički prema Kostajnica Kostarika DL jd. Kostariki (zem.); Republika Kostarika (država) kostreš (riba) kostrešljiv kostrešljivost kostretan, kostretna kostriješiti se, kostriješim se kostrijet, kostrijeti
kovačija
košarač košarački
košarka DLjd. košarki (šport.) koščan
koščat
i košćat koščev prema kosac koščica
i košćica koščina i košćina koščunast i košćunast > koštunav koščura i košćura koščurina i košćurina uv. od kost košćat i koščat košćela (bot.) košćica i koščica (mala kost) košćnrina i koščurina uv. od kost košćura i koščura uv. od kost
kotuljač
koturača koturić
kovački; kovački
obrt
kovačnica
kovčeg
N mn. kovčezi um. od kovčeg
kovčežić kovrča
kovrčanje kovrčav
kovrčast kovrčati, kovrčam, kovrčaj ući kovrčica kovrtač kozački
kozak V jd.
kozače,
N mn. kozaci; Kozak (etn.)
kozaričin
kOzetina (kozje meso), kozetina (velika koza) kozičav
kozjevina kozlić
kozmetičar kozmetičarka
DL jd.
kozmetičarki,
kozmetički
korbačić
kornjača
košić
Korčula
kornjačevina
koštac, koštaca; uhvatiti se u koštac koštan, koštana; koštana srž koštica (bot.)
kozmetika DLjd. kozmetici kozmički (svemirski) kozmonaut kozmopolit kozmos (svemir) kožarnica kožuh N mn. kožusi Kr znak za kripton kračati, kračam (postajati kratak)
koštičav
kračina (kratkoća)
koštuničav
kračun
koštunjača
kraćahan,kraćahna
koštunjav kotac G jd. kotca, N mn. kotci
kraćati, kraćam
korbač
(grad i otok) Korčulanin N mn. Korčulani
korjenčić
korjenika DLjd. korjenici korjenit korjenodubac,koDenodupca korjenjak, korjenjaka, N mn. korjenjaci
koromač
Korčulanka
korotnički
korčulanski
korporacija korporativan, korporativna korumpirati korupcija korzo, korza kosac, kosca, N mn. kosci
Kordiljeri mn. m. r. Kordiljera, Kordiljerima Kordun (zem.) Kordunaš (stanovnik Korduna) kordunaški Koreja (zem.), v. Južna Koreja, Sjeverna Koreja Korejac, Korejca korejski korektan, korektna Koreničanin prema Korenica
234
G mn.
kozmetičarki
kotaričica
(postajati kraći) > kračina kraćenje prema kratiti kraći kamp. od kratak kradljivac, kradljivca, V jd. kradljivče kradljivičin prema kradljivica
kotlić
krađa
kotač
kosačica
kotačić
kosidba G mn. kosidaba i kosidbi kosilac > kosac kosinns
kotao, kotla, N mn. kotlovi
kraćina
235
krajičak
kretač
krajičak, krajička, krajičaka
N mn.
krajičci,
G mn.
krčati, krčim, krčeći
N mn. krčenici krčenje prema krčiti
krajišnički
krajišnik V jd. krajišniče, N mn. krajišnici krajiški krajnost krajnji kraliješ, kraliješa (čislo, brojanica) Kralj Sunce (pov., Luj XIVj kraljevati, kraljujem Kraljevčanin prema Kraljevica Kraljevica (zem.) kralj evički prema Kraljevica
krčevina krčevnjak
krčitelj
krhak, krhka; kamp. krhkiji krhati, krham krbko (pril.)
krčiteljski
kričalo
krasnorječiv krasnorječivost krasnorječje
krastavac V jd. krastavče krasti, kradem, kradući Krašić (zem.) krat. krat. za kratica kratak, kratka, kamp. kraći kratkoća
kratkoročan, kratkoročna kratkovječan, kratkovječna
kratkovjek kratkovremen kratkovremenost kraul (engl. crawl, šport.) kravačac, kravačca (bot.) Kravarščanin prema Kravarsko kravlji krč, krča (iskrčena ledina) krčag
krčanik
236
G mn.
krčilaca
krčki prema
kričati, kričim, kričeći
Krk;
Krčki
statut, Krčki most
krčmaričin
krčmiti
kreacija kreč > vapno krečanje prema krečati krečati, krečim (kriještati) krečenje prema krečiti krečiti, krečim (bojiti krečom) Krećanin od Kreta kreketati, krekećem, kreke ćući kremaljski od Kremlj kremečak, kremečka, N mn. kremečci, G mn.
Krčani
od Krk
kremenčić
um. od kremen kremen-kamen kremenjača
kremičak, kremička, kremičaka
kričav
krijepiti, krijepim, krijepljah, krijepijen krijepijenje prema krijepiti krijes N mn. krjesovi krijesiti se krijesnica
krčma
kremečaka
krastača
N mn.
krčioče,
krčiti
krčmarica
Krapinske Toplice (mjesto); krapinske toplice (toplice) Krapinsko-zagorska županija krasan, krasna
V jd.
krčilački
krčmar
kraljić
krevetić
krčidba
kraljević
kraljičin
(kamen)
krčilac, krčioca,
kraljevna DLjd. kraljevni kralježak, kralješka, N mn. kralješci, G mn. kralježaka kralježnica kralježnjak N mn. kralježnjaci
Krčanin
kretalac G jd. kretaoca, V jd. kretaoče, G mn. kretalaca krevetac G jd. krevetca, N mn. krevetci krevetak, krevetka, N mn. krevetci kretati, krećem, krećući
krče ni k
N mn.
kremičci,
G mn.
Kremlj krep-papir krepsaten kresati kresivo kresnuti kreševo Krešimir, Krešimir Veliki, Petar Krešimir Četvrti
kročenje
kretalac
krijumčar krijumčariti, krijumčarim
krilce, krilca, G mn. krilaca krilonožac, krilonošca, V jd. krilonošče, N mn. krilonošci, G mn. krilonožaca kriminalac, kriminalca kriminalist
kritosjemenjača
kriv kamp. krivlji krivača krivičan, krivična
krivljenje prema kriviti (se) krivobožac G jd. krivobošca, V jd. krivobošče krivook Krivopućanin prema Krivi Put (zem.) krivoputski prema Krivi Put krivovjerac, krivovjerca, V jd. krivovjerče, G mn. krivovjeraca krivovjeran, krivovjerna krivovjerje krivovjerka krivovj ernički krivovjernik Vjd. krivovjerniče, N mn. krivovjernici krivovjerstvo križevački od Križevci križić križopuće (raskrižje) krjepak, krjepka kamp. krjepkiji i krjepči
krjepčina
krjepilo
kriminalistički
krjepkoća
kriminalistika DL jd. kriminalistici KrimIjanin N mn. KrimIjani od Krim krioce> krilce kriomice kripton (znak Kr) kriptonski Krist; Isus Krist kristalan
krjepkost krjeposnica krjeposnik V jd. krjeposniče, N mn. krjeposnici krjepost krjepostan, krjeposna krjesovi N mn. od krijes Krk (grad i otok) Krka DLjd. Krki (rijeka) krkačiti (nositi na leđima) krletka DLjd. krletki i krletci, G mn. krletaka, krletki krljušt, krljušti (ljuska u ribe)
kristaličan, kristalična
kristijanizacija kristijanija (šport.) kriščica um. od kriška Krišpolje (zem.) kriterij kriterij ski kriti, krijem kriticistički
kreštalica kreštati, kreštim, krešteći kreštavac Vjd. kreštavče, N mn. kreštavci kreštelica Kreta (zem.)
kriticizam
kretač
kritika DL jd. kritici
kritičan, kritična kritičar
krmača
krmak V jd. krmče krmčić um. od krmak krmeljiv krmljenje prema krmiti krnj, odr. krnji, kamp. krnji krnjiti kroatist
kritički
kroatistički
kritičnost
kroatizam kročenje prema kročiti
237
kročiti
Ku
Kumova slama
Kuba
kudjelja kudjeljka kudjeljni kuđenje prema kuditi kuenovac (pristaša bana Khuen-Hederwiryja) kuenovski prema Khuen-Hedervary
krnćina
Kuba (zem.); Republika Kuba (država) kubičan, kubična; kubični metar (znak m3) kubist
krojačica
kamp. od krut > krutost kroh V jd. kruše krnhoborac V jd. kruhoborče
krojački
krohoborački
kubni; kubni metar (znak m 3)
krojačnica
krnmpir; krumpir-salata> krumpirova salata
kučad
krojaći
krumpirača
kučak, kučka,
kroki, krokija (nacrt, skica) krom (znak Cr); kromčelik
krunčica
kučast
kronični
kučati, kučam
kuhača
kromatičan
krunidba G mn. krunidaba kruniti (stavljati krunu) kruniti (sitniti) kronjača (stroj za krunjenje kukuruza) krunjenje prema kruniti krunjenje prema kruniti
kuče, kučeta
kuhar
krupičav
kučkin
krupnoća
kučkić
krupnook krušac G jd. krušca, V jd.
kučma
kročiti kroćenje
krnći
prema krotiti
krojač
kromčelični
kromni kroničan, kronična kroničar kroničarski
kronika DL jd. kronici kronologija kronološki kronometar kropiti> škropiti kros; kroskontri, kroskontrija (šport.) krosred (prij.) krotak, krotka; kamp. krotkiji krotilac, krotioca, V jd. krotioče, G mn. krotilaca
kubistički
V jd.
kuglični
kučku
kuhač
kučetina
kuharičin
kučica
kuhati kuhinja kuhinjski kujundžija (zlatar) kukac, V jd. kukče
uv. od kučka um. od kuka i kučka kučine (vlakno konoplje) kučji kučka
DL jd.
kučki
kukavičan, kukavična
kukavičica
(vrsta šubare)
kuća
kukavičić
kruščica
kućanica
kukavičji
kruščić
kućanski
kukavički
kruškovača
kućanstvo
kukavičluk
kućar
kukčev prema
kućarica
kukčić
krovnjača
krot kamp. krući krotiti, krutim, krutio, kruti la, krućah, krućen (činiti krutim) krotjeti, krutim, krutio, krutjela (postajati krut) krožić um. od krug
kućegazda
kukuljača
krpač
krvničiti
kućenje prema kućiti
kukurijek (bot.) kukurijekati, kukuriječem, kukuriječući > kukurikati kukurijekavac > hripavac kukurikati, kukuričem, kukuričući kukurikavac kukuruščić um. od kukuruz kukuruz kukuružnjak
krotkoća krović
um. od kruh
krpelj, krpelja
krvnički
krpenjača
krvnik V jd. krvništvo
krpež,krpeža krsni prema krst; krsni list krstarički prema krstarica krstaški prema krstaš
krušče
kućarina
kukičanje
kućariti
Kukovi Otoci (zem., država) kuku-lele (usklik)
kućedomaćin
kućer krvniče,
N mn. krvnici
(koliba)
kućerak, kućerka kućerina
krvoločan, krvoločna
krvolok V jd. krvološtvo
krvoloče,
kućetina
N mn. krvoloci
(um. od kuća) uv. od kuća uv. od kuća
kućevan, kućevna kućevlasnica
krstić
krvoproliće
kućevlasnički
krstionica krstitelj krstiti, krštah, kršten kršćanin N mn. kršćani kršćanka DL jd. kršćanki
krvosljednik
kućevlasnik
kršćanstvo
krški od krš kršten od krstiti krštenje prema krstiti krtičin
krtičji prema krtičnjak
238
krtica
krvotočina krvotočje
krzmati, krzmajući kržljav kržljaviti kržljavost KS znak za konjska snaga Ksantipa ksenon (znak Xe) ksenonski Ku znak za kurčatovij
kukac
Vjd.
kućevlasniče,
N mn.
kućevlasnici
kulački
kućište
kulen i kulin (vrsta kobasice) kuli, kulija (nosač) kulon (mjerna jedinica)
kućiti
kulučenje
kućni
kulučiti
kući
(pril.) kućica um. od kuća
od kuća; kućni odgoj kud i kuda kudagod i kud(a) god; v. § 142. kuda mu drago kudikamo kudilac, kudi oca, V jd. kudioče, G mn. kudilaca
kumčad
kumče, kumčeta kumičin prema
kumica
kumić
Kumova slama (as tr.)
239
Kumrovec
labUd
T ,
Kumrovec, Kumrovca (zem.) kumrovečki prema Kumrovec
kuverta
labuđi; labuđi
kvačica
laburist
kundačenje
kvačilo
laburistički
kundačić
kvačiti, kvačim
laćati
kundačiti
lađa
kunić
kvadar, kvadra (mat.) kvadrant
kunićar
kvadratičan
lađariti
Kuniščak
kvadrijenij (četverogodište) kvadrumvirat (odbor četvorice) kvakati, kvačem, kvačući kvalifikacija kvalifikacijski kvarc; kvarc-lampa> kvarena svjetiljka Kvarnerski zaljev (zem.) kvart (gradska četvrt) kvartaini kvatrilijnn
lafeta (voj.)
kupe, kupea
kvatročento
lakoatletičar
kupić
kvaziepohalan kvazijunak V jd. kvaziznanstven
i Kunišćak (predjel i potok u Zagrebu) kupac V jd. kupče kupač kupačica kupaći
(prid.);
kupaći
kostim
kupališni kupaonica kupčev Kupčina
(zem.)
kupiti, kupim, kupljah, kupljen kupiti, kupim (skupljati) kupkaDLjd. kupki, G mn. kupaka i kupki kupljenje prema kupiti kupoprodaja kupoprodajni Ku znak za kurčatovij Kuran kurčatovij (znak Ku) kurčatovijski
kurij (kem.) kuriozan
kušač
kušaonica kutak, kutka, N mn. kutci kutić
kutijica kutjevački; kutjevačko viuo Kutjevo (zem.) kutj evski od Kutjevo kutomjer Kuvajt (zem.); Država Kuvajt (država)
240
se
laički
laik V jd. laiče, N mn. laici lajdenska boca (fiz.) lak kamp. lakši lakaj (sluga) lak-boja
lakomičina
kvičati
lakomljenje prema lakomiti se
kvijentizam (vjerski smjer) kvintilijun (broj) kvislinški prema kvisling kvocati kvocijent kvočka DL jd. kvočki, G mn.
lakorječiv lakorječivost
kvrčati, kvrčim, kvrčeći
lakouman, lakoumna lakovjeran, lakovjerna lakovjernost lakozapaljiv lampion
kvrga DL jd. kvrgi i kvrzi
lančan
prometala i sl.)
lasičić
laso, lasa
lakomčina
l znak za litra l. krat. za lice (v. os.) L krat. za lokativ; znak za litra; rimska brojka 50 labijal labijalan Labin (zem.) Labinac V jd. Labinče labinski labiodentalan labiovelaran laboratorij laboratorijski labud (ptica); Labud (ime poduzeća, konja,
lasičica
lahor lahoriti
kvečati, kvečim, kvečeći
l
(umjetnički pravac)
lasan, lasna; kamp. lasniji i lašnji lascivan, lascivna
lasičji
lakoća
kvočaka
larifari (brbljanje, besmislica) laringološki larpuriartistički prema l'art pour l'art
lagačak, lagačka
lakoatletski
um. odkurjak kurjačina uv. odkurjak
kurje oko (izraslina na nozi) kurs (smjer, tečaj) kurtoazija kurziv koso tiskano pismo
pjev
lađar
kvazijunače
kurjačić
kurjački
leđimice
labuđi
lančanik lančast
lančić
lani lantan (znak La) lantanski lanjski Laos (zem.); Laoska Narodna Demokratska Republika (država) Lapac, Lapca (zem.) lapački od Lapac Lapad, Lapada (zem.) lapadski od Lapad Lapađanin od Lapad Lapčanin od Lapac lapsus; lapsus linguae (pogrješka u govoru), lapsus calami (pogrješka u pisanju)
lasnoća
lastavičji lastavičnjak
laščev
prema lažac (dio Zagreba) laštenje prema laštiti
Lašćina
laštiti, lašteći lat. krat. za latinski latičast
latinični prema
latinica
latinist latinistički
Latvija (zem.); Republika Latvija (država) lavabo, lavaboa, N mn. lavaboi lavež I jd. lavežom lavić
lavlji laž I jd. lažju i laži lažac, lašca, V jd. lašče lažljiv lažovčina uv. od lažov Lea G Leje lebdenje lebdjelica lebdjenje lebdjeti, lebdim, lebđah, lebdio, lebdjela lebđenje lebić leća lećast
leći,
ležem i li'~gnem ležem (kotiti) ledac G jd. ledca, N mn. ledci
leći,
ledenjača ledenjački leđa
leđenje
prema lediti se
leđimice
241
leđni
lijek~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _lizol _
lijeha
leđni prema leđa leđobran
legalizacija legija; Legija časti (odlikovanje) legionar legitimistički
leipziški prema Leipzig leksički
Libanon (zem.); Libanonska Republika (država) Liberalna stranka (LS) Liberija (zem.); Republika Liberija (država) Libija (zem.); Socijalistička Libijska Arapska Narodna Republika (država) libreto, libreta licemjer licemjerac V jd. licemjerče licemjeran, licemjerna
lelekati, lelečem, lelečući lelijati se, lelijam se lelnjati se, lelujam se Leo G Lea (ime) leontijaza (bolest) Leopardi, Leopardija; Leopardijev lepetati, lepećem, lepećući leptirić um. od leptir leptir-kravata G jd. leptir-kravate lesonit-ploča> lesonitna ploča Lesoto (zem.); Kraljevina Lesoto (država)
licemjeriti licemjerje licemjerov licemjerski licemjerstvo licencijat Ličanin N mn.
Lešće
ličilac
(zem.); Ličko Lešće
i udruge)
Ličani
ličenje prema ličiti
V jd. ličioče, G mn. ličilaca
letač
ličinka
letački
ličiti, ličim
ličilački
ličina
letaći
lički
letak, letka, N mn. letci
Lički
leteći
Ličko Lešće
letenje prema letjeti letilist (kukac)
Ličko
od Lika
ruku)
Osik
letimičan, letimična
(zem.)
letioče,
G mn. letjelaca
lijevča
ličnost
letjelački
ličnjak
letjelica letjeti, letim, lećah, letio, letjela Letonija> Latvija leukemija leut Levant (obala Male Azije, Sirije i Egipta) Levantinac, Levantinca (čovjek iz Levanta) levantin(ac) (vjetar od Levanta) levantski od Levant lezbijka lezbijski
lidžba > ličenje liftboj Lihtenštajn (zem.); Kneževina Lihtenštajn (država)
lihva liječ ak,
(um. od lijek)
liričar
lišče
lisičica lisičina lisičine lisičiti lisičji
Lisinski, Lisinskoga (hrv. skladatelj) lisni prema list listača listačni
listak, liska, N mn. lisci, G mn. listaka (um. od list) listić listićav
listićavka
(vrsta gljive)
listonožac, listonošca, V jd. listonošče, G mn. listono žaca listopadski prema listopad (mjesec) listorožac, listorošca, V jd. listorošče, G mn. listorožaca lišajiv lišce, lišca (um. od lice) lišnjača
(lisna kost)
Lit. krat. za talijansku liru (pov.) Litavac od Litva litavski od Litva liti, lij em, liven litij (znak Li) litij ski
linč
liječka
lipovača
Lipovljani (zem.) lipsati, lipšem
lišće
lijevi lijevo-desno Lika (zem.) limfa limfni limun
(zub)
linčovati, linčujem
liječenje
linđo, linđa, linđom
liječiti, liječim
Litva (zem.); Republika Litva (država) Litvanij a > Litva
liječnički
linearan lingv. krat. za lingvistički lingvist
liječnik
lingvistički
livanjski od Livno; livanjski sir Livno (zem.) Livnjak od Livno livreja lizol
liječnica
V jd. liječniče, N mn. liječnici
ležački
liječništvo
ležaljka DL jd. ležaljci
lijeganje prema lijegati lijegati, liježem (lijegam), lijeha DLjd. lijehi
(pril.) Li znak za litij
lijevak, lijevka, N mn. lijevci (naprava za lijevanj?); drugo je ljevak (ljevoruk čovjek) lijevanje prema lijevati lijevati, lijevam
Petrovo Selo (zem.) Ličko-senjska županija lični, lična prema lice; lične kosti
linotip (tisk.) linjak (riba) lipanj, lipnja lipanjski lipicanac, lipicanca (pasmina konja)
lisac, lisca, V jd.
lijepak, lijepka (im. ljepilo); drugo je ljepak lijepiti, lijepim, lijepljah, lijepljen lijepljenje prema lijepiti lijepost lijer N mn. ljerovi lijerica (glaz.) lijes N mn. ljesovi lijeska DL jd. lijeski ilijesci, G mn. lijeska, lijesaka ilijeski liješće prema lijeska liješčica i lješčica um. od lijeska lijetanje prema lijetati lijetati, lijećem (lijetam), lijećući lijev N mn. ljevovi lijeva (prid.); Lijeva (poosobljeno ime za lijevu
Ličanka
ličilo
ležećke
lijenčina
lijeniti se, lijenim se, lijenjah se lijeno (pril.) lijenost lijep kamp. ljepši; Lijepa Naša umjvesto: . Republika Hrvatska; Lijepa nasa (Ime hzmne
licemjerčev
lešina lešinar let (ne *lijet)
letjelac, letioca, V jd.
lijek N mn. lijekovi lijen kamp. ljeniji lijenac, lij enca
(vrsta kola)
lingvistika lingvostilistički liježući
linijski prema linija; linijski sudac (šport.) linoleum
242
litrenjača
livadnjača
(zmija)
243
....&.
lobodnjača
lobodnjača
ludbreški (biljka)
loća
loćika
DL jd.
loćiki
loćkaDLjd. loćki
lornjet lov, krat. za lovstvo, lovački
lojan, lojana (prema loj) lojanica lojni lokati, ločem, ločući Lokvarac od Lokve lokvarski od Lokve; Lokvarsko jezero Lokve G Lokava (zem.)
lukovača
lomača
Lombardija (zem.) lombardski od Lombardija Lombarđanin od Lombardija lomljenje prema lomiti lomljiv lončani, lončana lončar lončarski
lovor-grana lovor-vijenac lozovača ložač ložački
lp krat. za lipa (novac) Lr znak za lorensij Lu znak za lutecij lub lubanja lubenica lubeničan, lubenična lubeničar
lubnjača
lončarstvo
luckast
lončić
luč, luči
lončićak, lončićka,
luča
N mn. lončićci uv. od lonac Londonac i Londončanin (stanovnik Londona) Lonja (zem.) lonjski od Lonja; Lonjsko polje lončina
lukovičin prema lukovica Luksemburg (zem.); Veliko Vojvodstvo Luksemburg (država) luksus lukšija
(zraka) um. od luk
lučan, lučna prema luč
loparić
i luk (onaj koji pravi luči) luče, lučeta (riječ od milja) lučenje prema lučiti
lopatični
lučevina
lopoč, lopoča
lučica
luč ar
lupeški lupeština lupež lurdski prema Lurd; Gospa Lurdska luster, lustera (svijećnjak) luški (od lug), luška hrastovina lutač
lutalac V jd.
lutaoče,
G mn. lutalaca
lutalački
loptač
lučiti, lučim
loptački
lučki prema
luka lučni prema luk lučnjak N mn. lučnjaci
lužnjača
lučonoša
lječilišni
244
lud kamp.
luđi
ludača
luda čak, ludačka ludak> luđak Ludbreg (zem.) ludbreški prema Ludbreg
ljeporječica
ljeporječiv
lopovčina
loptaći (prid.); loptaći športovi Lopud (zem.) lopudski od Lopud Lopuđanin od Lopud lopuh Lopujka od Lopud lorensij (znak Lr) lorensijski prema lorensij (kem.) losion
ljenčariti, ljenčarim
ljenguza ljeniji kamp. od lijen Ijenivac,ljenivca ljenivica ljepak, ljepka (prid. ljepljiv); drugo je lijepak ljepenka ljepilo ljepljiv ljepolik ljepook
ljepota ljepotan ljepotica Ijepšati ljepši kamp. od lijep ljepše kamp. od lijepo ljepušan, ljepušna ljepušica ljepuškast ljesa ljesica ljeskati se, ljeskam se (blistati)
um. od luka; lukovica lučić um. od luk Lučindan i Lučinje (Dan sv. Luke)
um. od lopov uv. od lopov
ljenčarenje
lupeščić
lutecij (znak Lu) lutecijski prema lutecij (kem.) lutrija lutrijski Lužica (zem.); Donja (Gornja) Lužica Lužičanin N mn. Lužičani (od Lužica)
lopovčić
ljekarnik ljekarništvo ljekarstvo ljekaruša ljekovit
lupača
lupežić
lučac, lučca
ljekarnica ljekarnički
ložionički
lovljenje prema loviti lovnički
logički
ludio, Iudjela (postajati
ložionica
lovčev Lovćen
logičan, logična
luđah,
luđački; luđačka
Lovašanin od Lovas
lođa
logičar
ludjeti, ludim, lud)
košulja luđak V jd. luđače, N mn. luđaci luđenje prema ludjeti lues (med.) luetičan, luetična (med.) luetičar (med.) !ilk, lUka (povrće) hik; luk i strijela luka DL jd. luci Luka DLjd. Luki lukavost lukijernar (vrsta svijećnjaka)
loćkav
(uveo) (trijem, terasa, balkon)
lovački
!Udje:ti'-----_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _l-'-je_š_n-,-ja_k
Lj lječilište
ljek. krat. za ljekarnički ljekarica ljekarija ljekarina ljekarna
ljeskotoč
ljeskov Ljeskovac, Ljeskovca;
Plitvički
Ljeskovac
ljeskovača ljeskovački od Ljeskovac ljeskovina ljesonoša ljesovi N mn. od lijes ljestve G ljestava ljestvica (glaz.); dur-ljestvica, mol-ljestvica ljestvice um. od ljestve
ljestvični Iješčica
i liješčica (um. od lijeska) Iješica um. od lijeha lješnjak
245
lješnjakov lješnjakov Iještak Iještarka DLjd. Iještarci ljeti (pril.) ljetina ljetište ljetni ljetnikovac, ljetnikovca, G mn. ljetnikovaca ljeto (godišnje doba) ljetopis; Ljetopis HAZU ljetopisac, ljetopisca ljetopisni ljetorast ljetos ljetošnji ljetovališni ljetovalište ljetovanje prema ljetovati ljetovati, ljetujem
mada ljudski ljudstvo ljuljačka
DL jd.
ljuljačci i ljuljački
ljuljajući
ljUljati,
ljupčac, ljupčaca
ljupkiji kamp. od ljubak ljupkost ljuska DLjd. ljusci i ljuski ljuščica um. od ljuska ljuštenje prema ljuštiti ljuštionica ljuštiti, ljuštim, ljuštah, ljušteći, Iju šten ljut kamp. ljući ljutac, ljutca, N mn. ljutci, G mn. ljutaca ljutič i ljutić (bot.) ljutiti, ljućah, ljućen ljutitost ljuto kamp. ljuće
M
ljevač
ljevak, ljevaka, N mn. ljevaci (ljevoruk čovjek); drugo je lijevak ljevaonica ljevaonički
ljevarstvo ljevčić um. od lijevak ljeven od liti (npr. ljeveno željezo) ljevica ljevičar ljevičarenje
ljevičariti ljevičarski
ljevkast ljevoruk ljiljak, ljiljka, N mn. ljiljci, G mn. ljiljaka ljiljan ljosnuti ljubak, ljupka; kamp. ljupkiji
m znak za metar M (rimska brojka I 000) ma (vez.) Macao, Macaoa (ze m.) Machiavelli, Machiavellija (ali: makijavelizam) mač
mačak, mačka,
mahala (dio grada ili sela); Donja Mahala (selo) mahaljka DLjd. mahaljci i mahaljki, G mn. mahaljkii, mahaljki maharadža mahati, mašem, mašući mahijast mahnit mahnitac Gjd. mahnitca, Vjd. mahnitče mahnitati mahnuti mahom mahovina mahuna majčica um. od majka majčin; Majčin dan (druga nedjelja u svibnju)
mađioničar
majmunče, majmunčeta
maestoso (glaz.) maestral maestro (glaz.)
majmunčić
magarčev
magljenje prema magliti magmatski
majoneza majorizirati majuskula (veliko slovo) majušan, majušna mak. krat. za makedonski makaki, makakija makao, makaa (kartaška igra) Makaranin od Makarska Makarska (zem.) Makedonac Vjd. Makedonče Makedončev (prid.) Makedonija (zem.); Republika Makedonija (država) Makedonka Makedonska pravoslavna crkva makedonski maki, makija (polumajmun) makijavelist prema Machiavelli
magnetičan, magnetična
makijavelistički
magnetooptički
makijavelizam
magnezij (znak Mg) magnezijski prema magnezij (kem.)
makro, makroa
magarčić
um. od magarac uv. od magarac
G mn.
mačaka
magarčiti, magarčim magareći magaričin
mačevalac, mačevaoca, G mn. mačevalaca
Vjd.
mačevaoče,
magazin magdeburški prema Magdeburg magičan, magična
mačevalački
mačevalište
magičar
mačevanje
magija magijski magistar, magistra; magistar znanosti magisterij magistrand
mačevati, mačujem, mačujući mačica mačići
ljubazan i ljubezan ljubica (cvijet); Ljubica (ime)
mačka
ljubičast
mačor
246
mačci,
mačetina
mačji
um. od ljubica ljubljenje prema ljubiti ljuće kamp. od ljuto ljućenje prema ljutiti ljući kamp. od ljut Ljudevit Posavski (pov.)
N mn.
mače, mačeta
ljubavnički
ljubičica
Madagaskar (zem.); Republika Madagaskar (država) Made in Croatia (proizvedeno u Hrvatskoj) madež, madeža Madriđanin N mn. Madriđani (stanovnik Madrida) madž. krat. za madžarski Madžar i Mađar Madžarica i Mađarica madžaron i mađaron Madžarska i Mađarska (zem.); Republika Madžarska (država) madžarski i mađarski mađ. krat. za mađarski Mađar i Madžar Mađarica i Madžarica mađaron i madžaron Mađarska i Madžarska (zem.); Republika Mađarska (država) mađarski i madžarski
magarčina
mačad, mačadi
prema mače DLjd. mački, G mn. um. od mačka
mačaka
mačkica
mačurina maćeha
i
maćuha,
DL jd.
maćehi
maći,
maknem maćuhica (bot.)
makroekonomija
Madagaskar
magličast
maječak, maječka
majka DL jd. majci; Majka Božja; Majka Božja Bistrička (svetište) majković
majmunčad
ljd.
majmunčadi
um. od majmun uv. od majmun
majmunčina
majmuničin
makovnjača
maćuhinski
mahač
makročestica
mada (vez.) > iako, premda
mahagonij, mahagonija
makroekonomija
247
l, makroprojekt
marjaš
makroprojekt
maloprije (pril.) maloprodaja
maksimalistički
maksi moda G maksi mode; maksi suknja Mala Azija (zem.) Mala braća (crkveni redJranjevci) Mala Gospa (blagdan) malahan, malahna Mala kola (zviježđe, astr.) malaričan, malarična malaričar
Malavi, Malavija (zem.); Republika Malavi (država) malčice (pril.) Maldivi, Maldivija (zem.); Republika Maldivi (država) malečak, malečka
Malezija (zem., država) Mali (zem.); Republika Mali (država) maliciozan malić
Mali Brijnn (zem.) Mali medvjed (astr.) malne (pril.) maloazijski od Mala Azija malocjen maločas (pril.) maloća
malodobnik V jd. malodobnici malogdje (pril.) malogradski malograđanin
malodobuiče,
N mn.
N mn.
malograđani
malograđanka malogranični
malokad (pril.) malokalibarski malokaloričan
malolitražni maloljetan, maloljetna maloljetnica maloljetnički
maloljetnik maloljetnost malone (pril.) maloobrtnički prema maloobrtnik malo-pomalo malopoznat (prid.) maloprijašnji
248
maloprodavač
malorjek (prid.) maloumnički malovječan, malovječna
malovjek malovjeran, malovjerna malovrijedan, kamp. malovrjedniji Malta (zem.); Republika Malta (država) malteški od Malta; malteški vitez Maltežanin od Malta maltežanin (pripadnik malteškog reda) maljušan, maljušna mamičin
markgrofovij a
medvjedika
markgrofovija marksist marksistički
marksizam; marksizam-lenjinizam marljivost Marojica um. od Maroje Maroko (zem.); Kraljevina Maroko (država) marseljeza (francuska himna) Maršalovi Otoci (zem.); Republika Maršalovi Otoci (država) Martinique (zem.); Departman Martinique (departman) marvinče, marvinčeta maslačak, maslačka,
N mn.
maslačci,
G mn.
maslačaka
matičnjak N mn. matičnjaci Matijaš Grabancijaš dijak (komedija) matineja matrijarhalan matrijarhat maukati, maučem Mauricijus (zem.); Republika Mauricijus (država) Mauritanija (zem.); Islamska Republika Mauritanija (država) mazač
mazgaDLjd. mazgi maziv mazohist mazohistički
mamilački
maslenjača
mamljenje prema mamiti Mandžurija (zem.) maneken manekenka mangan (znak Mn) manganski
mast I jd. mašću i masti mastan, masna mastiočev prema mastilac maščina uv. od mast maščurina i mašćurina
manijački
mašćen
mečiti, mečim (gnječiti)
mašćenje
prema mastiti mašćurina i maščurina
mećava
maštalački
med. krat. za medicinski medački od Medak Medak, Metka (zem.) medaljon
manijak V jd. manijače, N mn. manijaci manualan, manualna manje-više marabu G jd. marabua (ptica) maraskino (liker) Marija; Marija Terezija (pov.) Marija Bistrica (zem.) Marija Pomoćnica (Majka Božja) marijabistrički prema Marija Bistrica Marijan (ime) Marijana (ime) marijaterezijanski Marijev « Mario i Marijo) Marijica um. od Marija marijinski od Marija; marijinsko svetište Marijinsko evanđelje Marijo G Marija, I Marijem (ime) marijobistrički prema Marija Bistrica marinistički prema marinizam imarinist Mario, Marija, I Marijem (ime) mariologija marioneta marionetski Marjan (u Splitu) marjaš
masnoća
mat. krat. za matematski mat namještaj G jd. mat namještaja; mat boja mat-pozicija (u šahu: matna pozicija)
mazurij mažoretkinja Md (znak za mendelevij) Mečanin od Medak mečanje
mečati, mečim, mečući;
drugo je mećući
(prema metati)
mećavica
matematičar
medenjača
Matea, G Mateje
medicina
matematičarka
medičar
matematički
medievalan (srednjovjekovan) medij medijacija medijalan mediokritet medljika (bot.)
materijal materijalan materijalist materijalistički
materijalizam materinski; materinski jezik maternični
materoubojica materoubojstvo mati G jd. matere, A jd. mater matica (matična pčela i dr.); Matica hrvatska (udruga); Matica (skraćeno ime Matice hrvatske) matičar matični; matična mliječ
medvjedčad
Medvedgrad (stari grad kraj Zagreba) Medvednica (Zagrebačka gora) Medveščak i Medvešćak (predjel Zagreba) medvjed; Veliki medvjed (zviježđe) medvjedak G jd. medvjetka, N mn. medvjedci medvjedica medvjedičin medvjedić um. od medvjed medvjedika (biljka)
249
medvjedina
merkantilistički
medvjedina uv. od medvjed medvjeđi; medvjeđa usluga medvjetka (biljka) medžilis (vijeće, sabor)
[)Iesijanistički
mimohod
megdandžija
[)Iesijanistički
mićenica
mehaničar
[)Iesijanizam [)Iesni od meso
mićenik
[)Ies ojeđe
Mićo
[)Iesosječa
Midhat (ime) Mihat
mehanički
mićenje, mićen,
prema mititi
međašiti, međašim
mehanika mehanizirati Mehmed-paša mek kamp. mekši
metafizičar
miholjača
međašni
mekač
[)letafizički
međašnica
mekahan, mekahna > mekan meketati, mekećem, mekećući
metaforički
međašnji međica
mekinjača
Međimurac, Međimurca
mekoća
Međimurje
mekopufac, mekoputea, N mn. mekoputci meko usni; mekousna pastrva meksički od Meksiko Meksiko (zem.); Sjedinjene Meksičke Države
[)letajezik [)letak G jd. metka, V jd. metče, N mn. metci; dumdum-metak (dumdumski metak)
Miholjdan Mijanmar (država) Mijat mijazam mijeh N mn. mjehovi mijena mijeniti (se), mijeneći (se) mijenjati, mijenjam, mijenjajući mijenje prema miti mijesiti, mijesim, mijeseći miješalica miješanje prema miješati miješati, miješam, miješajući miješenje prema mijesiti miješnja mikro čestica mikrofilm Mikronezija (zem.); Savezne Države Mikronezije (država) mikroorganizam mikrovalan mile-lale milenij (tisućljeće) miliamper (el.) milijarda milijun milijnnaš mililitra, mililitre (znak mL i ml) milimetar
međa
međaš
(zem.)
Međimurka Međimurska
županija
međimurski međiti
(bot.)
(država)
[)Iesožder
[)letajezični
[)Ietalingvistički
metaloglodač
[)Ietaloid metaloprerađivač
međnik
mekušac, mekušca
metalostrugač
među
mekuščev
međubroj
melankoličan, melankolična
metati, mećem, mećući meteor. krat. za meteorološki meteorologija meteorološki meter, metera (slagar u tiskari) metež I jd. metežom metilni; metilni alkohol metilj Metod; Ćiril i Metod metoda
međučeljustan, međučeljusna
melankoličnost
međučin
međuigra
melankolija Melkior (ime) melioracija melioracijski
međukat
melodičan
međudržavni međugradski
međumišični
melodičnost
međumjesni
melodija melodijski melodiozan melodrama membrana memoari memorija memorijal mendelevij (znak Md) mendelevijski prema mendelevij (kem.) menedžer menedžerski menedžerstvo meni, menija meningitis Mercedes (ime); mercedes (automobil) merdžan i merđan (niz bisera, koralji) meridijan meridionalan merino-ovca G merino-ovce
međunarodni Međunarodni
crveni križ
međuopćinski međupriječnica međurepublički međurječje
međustaničan, međustanična međustranački međutim
(pril.)
međuusjev
međuvlašće međuvremen međuvrijeme
N mn.
međuzvjezdani međužupanijski
megafon megavat (el.) megavatsat (el.) megavolt (el.) megdan
250
međuvremena
merkantilistički
metodičan metodičar
metodologija metodološki metrički
Metuzalem Mexico (grad Ciudad de Mexico) mezalijansa mezanin mezimac V jd. mezimče
(biljka)
militaristički miloća
mezimčad
milosrđe
mezimče
milostan, milosna
G jd. mezimčeta Mezopotamija (zem.) mezozoik mezozojski mezzosopran (glaz.) mg (znak za miligram) Mg (znak za magnezij) MH krat. za Matica hrvatska micati, mičem, mičući
milozvučan
Miljenko (ime) miljenje prema miljeti miljeti, milim, miljah, milio, miljela mimički
mimogrece mimogred (pril.) mimohod
251
mimohod ac
Mjesečev
mjesečić
Mljećanin
--------------------------------~------------------
mimohodac, mimohodea, N mn. mimohodei mimoići, mimoiđem
mimoiđen
mimoilaziti mimoilaženje prema mimoilaziti mimoza Minčeta
(kula u Dubrovniku) minđuša > naušnica
minijatura minimalistički
mini moda G mini mode; mini suknja miuobacač minopolagač
minuciozan, minuciozna minuend (mat.) minus; minus-vodič minuskula (malo slovo) minuta mio, mila, kamp. miliji miocen (geol.) miom miomirisan, miomirisna miopija (kratkovidnost) mirisati, mirišem, mirišući mirisav
mit, mita, mitom, N mn. mitovi mit. krat. za mitološki miti, mijem, mijući
mjesečić
mitničar
mjesečnica
mitnički
mjesečnik N
mito, mita, mitom mitraljeski mitralj eščev mitraljez (strojnica) mizantrop (čovjekomrzac) mj. krat. za mjesto mjau-mjau (uski.) mjaukati, mjaučem mjed, mjedi, I jd. mjeđu i mjedi mjeden od mjed mjedenica mjehovi N mn. od mijeh mjehovit mjehur mjehurast
mjesečnjak N
mladićak, mladićka
mjesilica mjesni prema mjesto mjesnik mjestance, mjestanca i mjestanceta mjestašce, mjestašca mjestimice
mladobosanac (pripadnik pokreta Mlada
um. od mjesec
mladenac, mladenca
mjesečina
mladenački
mjesečni
mladež I jd. mladeži mladičin prema mladica mn. mjesečnici mn. mjesečnjaci
mjestimičan, mjestimična
mjesto
mladić
Bosna, pov.) mladogramatičar
(pripadnik r!femačke filološke škole Junggrammatiker)
mladoženja mladunčad mladunče, mladunčeta mlađ
mješač
mlađahan, mlađahna mlađak, mlađaka
mjeraći; mjeraće sprave mjerenje mjerica mjeri čica um. od mjera mjerilac V jd. mjerioče, G mn. mjerilaca
mješaj mješaja mješajica mješanac, mješanca mješanija (eks.) mješaonica mješavina mješčić um. od mijeh mješić um. od mijeh mješina uv. od mijeh mješinar mješinast mješinica um. od mješina mješnica mješovit mještanin N mn. mještani mještanka mjuzikl mL i ml znak za mililitra ml. krat. za mlađi
misliti, misleći, mišljah, mislen
mjerilački
mlačan, mlačna
mliječar, mliječara
misnički
mjerilo mjeriti mjerljiv
mlačenje prema mlačiti
mliječiti
mlači
Mliječna
mjernički
mlačina
mliječnjak N
mlačiti, mlačim, mlačeći
mlijeko mlivo mljaskati, mljašćem i mljaskam
mišićje
mjernik N mn. mjernici mjerodavan, mjerodavna mjerov mjerstvo mjesec V jd. mjeseče; Mjesec (nebesko tijelo)
mišićni prema mišić
mjesečar
mišji mišljenje prema misliti
mjesečarka
mirkovača
(vrsta grožđa)
mjehurić
mjemben mjenica mjenični mjenjač mjenjačnica
mirnoća
mjera
mirnodopski miroljubiv misao, misli, I jd. mišlju i misli misionar
mjerač
misirača
mislen prema misao mislilac V jd. mislioče, G mn. mislilaca mislilački
Mississippi, Mississippija (rijeka u Americi) misterij misteriozan, misteriozna mističan, mistična mišičav
mišični prema mišić
252
mišica
(dio tijela; um. od miš)
mjeračina mjerački
Mjesečev
kamp. od mlak um. od mlaka
mlačica
mlaćen mlaćenica
mlaćenje prema mlatiti mlad, mlada, mlada, kamp. mlađi mHida i mladii (nevjesta) DLjd. mladoj mladac, mladca, V jd. mladče, N mn. mladci mladčev prema mladac
mlađan, mlađana mlađarija
mlađenje prema
mladiti (se)
mlađi
kamp. od mlad mlak kamp. mlači mlakajica (mlako vrijeme) mlakoća
mlatac, mlatea, V jd. mlatče, N mn. mlatci mlatčev prema mlatac mlatilački
mlažnjak N mn. mlažnjaci Mleci, Mletaka (pov.) Mlečanin od Mleci Mlečanka od Mleci Mlečić (Mlečanin) mletački
od Mleci
mliječ mliječac, mliječca mliječan, mliječna
(bot.)
staza (astr.)
mliječnica
mn.
mliječnjaci
mlječika mlječina
mlječkavica mlječnik
(bot.) od Mljet
Mljećanin
253
mljekar
Moliere
mračiti
mo lilac
mljekar mljekara mljekarica
močenica
mljekaričin
močina
mljekarski mljekarstvo mljekovod mljeskati > mljaskati Mljet (zern.) mljeti, meljem, meljah, mlio, mljela, mljeven mljetski od Mljet; Mljetski kanal (zern.) mljevenje prema mljeti mm znak za milimetar mn. krat. za množina Mn znak za mangan
močionica
molilac G jd. molioea, V jd. molilaca (molitelj) molitelj moliteljica moljenje prema moliti
močiti, močim
momački
močvara
momak, momka, V jd. Gmn. momaka momaštvo
močica
um. od motka> motkica
močilo
močvaran, močvarna
močvarica moć, moći,
I jd.
moću
molioče,
momče,
G mn.
mornarički
N mn. momci,
momčad, momčadi
i moći
momče, momčeta
moćan, moćna
moći,
Ua) mogu, možeš, (oni) mogu; mogao, mogla moći (relikvije)
mogući;
momčić
um. od momak uv. od momak momčiti se, momčim se, momčina
momčeći
se
moćnik
momčuljak, momčuljka
mnemotehnički
moćnost
mnijenje i mnjenje mniti, mnim i mnijem, mnijući mnogoboštvo mnogobožac G jd. mnogobošca, V jd.
moderna (književni pokret); hrvatska moderna modernist
moment (čas, časak, trenutak) momentan (časovit, trenutačan) monah N mn. monasi monahinja Monako (zern.); Kneževina Monako (država) monarh N mn. monarsi monarhija monarhijski monarhist
mnogobošče
mnogobožački
mnogocijenjeni i mnogo cijenjeni, v. § 127. mnogočekinjaš mnogočlan
mnogogdje mnogoličnost
mnogolistan, mnogolisna mnogopoštovani i mnogo poštovani, v. § 127. mnogoput i mnogo puta mnogorječiv
modernistički
modričast modričav
modriti, modrim, modrio, modrila (činiti što modrim) modrjeti, modrim, modrah, modrio, modrjela (postajati modar) modrjeti se, modrim se, modrio se, modrjela se (biti modar) modus vivendi G modusa vivendi
morfinist morfologija morfološki morlački od Morlak
monarhistički
Moskovljanin N mn. Moskovljani moskovski od Moskva Moskva (zern.) Moslavačka gora moslavački prema Moslavina mosni od most mostac, mosca mostić um. od most Mošćenice (zern.) Mošćenička Draga (zern.) mošćenički mošćenje prema
mostiti
motač motačica motičica
um. od motika motika
motični prema motičište
motorist motoristički
motovilce um. od motovilo motrilac Gjd. motrioea, Vjd. G mn. motrilaca
moguć
monaštvo prema monah Mongolija (zern., država) mongoloidan monist
mogući
monistički
mozaičnost
monizam monoftong N mn. monoftonzi monoftonški
mozaik N mn. mozaici mozak, mozga, N mn. mozgovi Mozambik (zern.); Republika Mozambik (država)
mogućnik
V jd.
mogućniče,
N mn.
mogućnici
motrioče,
mozaičan mozaički
mnogostaničan, mnogostanična
mogućnost
mnogostručan
Mohač
mnogovječan, mnogovječna
moher Mojsije
monokl
mozgača
mokraća
monosilabičan, monosilabična
mozgovni možda moždani i moždiini (mozgovna masa) moždani i moždanj prid. od mozak možđenje prema možditi možebitan, možebitna možebiti (pril.) može biti da ... m. r. krat. za muški rod mračak, mračka um. od mrak
mnogovjek mnogovjerac, mnogovjerca mnogovrstan, mnogovrsna
(zern.);
Mohačko
polje
monogenetički
mokraćevina
monoteist monoteistica
mnogoznačan,mnogoznačna
mokraćni; mokraćni
mnogožičan, mnogožična
mokraćovod
monoteistički
množač
mokroća
mnom lod ja, sa mnom mnjenje i mnijenje Mo znak za molibden mobilizacija mobilizacijski
mol (glaz.); mol-ljestvica; e-mol molba G mn. molbi Moldavija (zern.); Republika Moldavija (država)
monoteizam monsinjor (počasni naslov svećenika) monstruoznost Monte Carlo G Monte Carla (zern.) Montserrat (zern.) morač, morača (bot.) moreplovac> mornar, pomorac moreplovčev > mornarev, pomorčev morfij
moča močalina
močati, močam
254
mjehur
moleći
molekularan, molekularna molibden (znak Mo) molibdenski Moliere, Molierea, Moliereov
mračan, mračna mračenje
mračiti
255
mračnjački
mućkanje
nabrzo
mućkati
mračnjački
mrtvačev
mućkati
mračnjak
mrtvačina
mućnuti
mračnjaštvo
mrtvački
mudračev
Mramorno more (zem.) mravič (biljka) mravić um. od mrav mravlji mravojed mrča (mirta, bot.)
mrtvačnica
mudračina
Mrtvo more
mučica
mudžahedin muha DLjd. muhi; muha-kategorija (šport.) Muhamed; Muhamed pejgamber, G jd. Muhameda pejgambera muhamedovac (pristaša Muhamedov) muhamedovski muhara muharem (nljesec) Muharem (ime) muhati se i muvati se muhur> pečat mujezin muka; bez muke mUkom/jd. od muk mukom/jd. odmUka mukaj et; ni mukajet (ni da pisne) mukao, mukla; kamp. mukliji mukati, mučem, mučući mukotrpan multimilijunaš multinacionalan, multinacionalna mumljati, mumljam mumps (med.) musI. krat. za muslimanski musliman (vjer.) Musliman (etnoi. i Bošnjak) musti, muzem, muzen
mučila
mušičav
mrčalj, mrčalja mrčan, mrčna
(tamnjeti)
mrčava mrčina mrčiti, mrčim, mrčeći
mrtvorođenčad
mrtvorođenče, mrtvorođenčeta
mrtvozorac, mrtvozorca mrvčice (pril.) mrvičak, mrvička
(mrk)
mrčati, mrčim, mrčeći
mrtvorođen
(crniti)
mrčkati mrći, mrknem mrena mreškati mreža mrežica mrežnica (u oku) Mrežnica (rijeka) mrežolik mrežotina mrgođenje prema mrgoditi se mrijest, mrijesti, / jd. mriješću i mrijesti mrijestiti se, mrijestim se mriješćenje prema mrijestiti se mrijeti, mrem, mrući, mro, mrla mrjestilište mrjestilo mrjestište mrk kamp. mrkiji
mrvičast
mrzak, mrska; kamp. mrži i mrskiji mrzao, mrzla mrzovoljnost mrženje prema mrziti m.s. krat. za međuspise msgr. krat. za monsinjor mučalica mučalo mučaljiv
mučan, mučna mučati, mučim, mučeći, mučao, mučala muče
(pril.) mučen prema mučiti mučenica mučenički mučenik
Vjd.
mučeniče,
N mn.
mučenici
mučeništvo mučenje prema mučiti
um. od muka N mn. s. r. mučilac V jd. mučioče, G mn.
muzeologija muzeološki muzičar (glazbenik) muzički (glazbeni) muzika DLjd. muzici> glazba mužača
muževan mužić
mužjački
mužjak V jd. mužjače, N mn. mužjaci II znak za predmetak mikro- u mjernim jedinicama
N N znak za dušik i njutn; krat. za nominativ n krat. za neutrum, srednji rod, (gram). n. d. krat. za navedeno djelo i nav. dj. n. e. krat. za nove ere, naše ere N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen
nescio) Na znak za natrij (kem.) NA krat. za nominativ i akuzativ nabacivač nabadač nabavljač nabavljački nabijač nabijački
nabijel (ponešto bijel) nabijeliti nabiračiti
mrkač
mučilište
muškarački
nabježati se, nabježim se nablijed (ponešto blijed) nablizu (pril.) nabočiti se
mrkao, mrkla Mrkonjić Grad Mrkopalj, Mrkoplja (zem.) Mrkopaljac, Mrkopaljca (od Mrkopalj) mrkopaljski od Mrkopalj mrmljati Mrnjavčević (prezime) mrsan, mrsna mršavjeti, mršavim, mršavio, mršavjela (postajati mršav) mršavljenje prema mršavjeti mrtav; istući na mrtvo ime; mrtvo puhalo mrtvac, mrtvaca
mučitelj
muškarčev
nabodača
mučiteljica
muškarčić
nabojnjača
mučiti, mučim, mučen
muškarčina
nabolje (pril.)
mučke
muškić
256
mučki
mučilaca
mušji prema muha muškarača
(mučitelj)
(pril.) (pril.)
naboričast
muškoća
. nabosti, nabodem, naboh, nabo di, nabo, naboden, nabovši, nabodavši nabrčiti (užlijebiti)
mučnjak
mutež, muteža mutiti, mutim, mutljiv
muć; šuć-muć
mutu.oća
nabreći,
muvati se muzej muzejski muzenje prema musti
nabređati
mučnica mučnina
mućak, mućka, mućen
N mn.
prema mutiti mutiti
mućenje prema mućkanje
mućci
mućah, mućen
nabrčko
nabreknem
nabreknuće
nabrojiti nabrzo (pri!.)
257
nabučiti
se
nadgledač
uabučiti se nabuhao, nabuhla nabuhlost naceriti se nacijediti, nacijedim, nacijeđen nacijepati, nacijepam, nacijepan uacijepiti, nacijepim, uacijepljen nacional nacionalan nacionalist
naći, nađem, nađoh,
nadskočiti
nadglednički
nadglednički
nadoknađivati, nadoknađujem
načitanost
nadgrađe
načitati
nadići, nadiđem
nadolijevati, nadolijevam nadoliti, nadolijem nadoije (pril.) nadoljeti, nadolim (odoljeti) nadometati, nadomećem, nadomećući nadomjeriti nadomjestak, nadomjeska, N mn. nadomjesci, G mn. nadomjestaka nadomjestiti, nadomješten nadomještati
načitan
(prid.)
se, načitam se
načrčkati
nadići,
načučati
nadigrač
načupati
nadijeliti, nadijelim, nadijeljen nadijevati
se načuditi se načuti, načujem
načuvati
nadignem
nadjačati nadječati, nadječim
se našao, našla, nađen
nacionalistički
naćuliti
nacionalizacija nacionalizam nacionalizirati nacionalnost
naćvar
nada (opći pojam); Nada (ime)
nadjeljati nadjeljavati prema nadjeljati nadjeljivati, nadjeljujem prema nadijeliti nadjenuti, nadjenem nadjeti, nadjenem nadjev
nacionalsocijalistički
nadahnuće
nadjevač
nadovlačiti
nacistički
nadahnjivač
nadjevača
nacjeđivati, nacjeđujem
nadahnjivački
nacjeljivati se, nacjeljujem se nacjepkati, nacjepkam nacrpsti, nacrpem načas (pri!.) načas titi se, načastim se načečiti se načekati se, načekam se
nadahnjivati nadaleko (pril.) nadalje (pri!.) nada mnom nadasve (pril.) nadavati, nadajem nadbiskupski; Nadbiskupski duhovni stol nadbradac G jd. nadbradca, N mn. nadbradci nadbubrežni nadcarinar nadcestar
nadjevak, nadjevka, N mn. nadjevci, G mn. nadjevaka nadjevavati se
nadovoljiti (se) nadrealist
naćve
(uši)
G naćava (mn. ž. r.)
naćvenice
načelan, načelna
načelnica načelnički
načelnik
V jd. načelniče, N mn. (pril.)
načelnici
nadletjeti, nadletim, nadletio, nadletjela nadliječnik N mn. nadliječnici nadlijetanje prema nadlijetati nadlijetati, nadlijećem, nadlijećući nadljevnjak (vrsta mlina)
nadrepak, nadrepka nadrhtati, nadrhćem inadrhtim nadrhći inadrhti
nadmetač
nadčasnik
nadmoć
nadčaška
nadmoćan, nadmoćna
načešćivati, načešćujem
nadčovječan, nadčovječna
nadmoćnost
načešljati
nadčovječanski
nadničar
nadčovječji
nadničarka
načeti, načnem
nadčovjek
nadničarski
načetiti
nadčovještvo
N mn. načetci
se
N mn. nadljudi
nadrealistički
nadrealističnost
načestiti
načetka,
nadrealističan, nadrealistična
nadrealizam
načelo
se G jd.
nadosađivati, nadosađujem
nadosjetan, nadosjetna
nadlaktični
nadmetak, nadmetka, N mn. nadmetci nadmetati se, nadmećem se
načetak
nadoplaćivati, nadoplaćujem
nadjunačiti
nadčasnički
načelno
nadoplaćen
nadređivati, nadređujem
nadriizvođač
nadrijemati se, nadrijemam se nadrijeti, nadrem, nadrijeh, nadro, nadrla, nadrt nadriknjiga DL jd. nadriknjizi (nedoučen čovjek) nadriliječnički nadriliječnik
DL jd.
nadničarki
V jd.
nadničiti, nadničim
nadriobrt nadripjesnik
načetovati
se, načetujem se se načičkati se, načičkam se
nadčuvar
nadnični
nadripolitičar
načetveronožiti
nadćurlikati
nadriumjetnički
način
naddimnjačar
načiniti, načinim
naddobit naddruštven naddržavni nadebelo (pril.) nadesno (pril.) nadglašavati > nadglasavati
nadnijeti (se), nadnesem, nadnijeh, nadnesavši, nadnio, nadnijela, nadnesen nadno (prij.) nadočni (koji je iznad očiju) nadočnjak N mn. nadočnjaci
načinski
načinjati, načinjem
načinjati, načinjam načistiti načisto
(pril.) načistu (pril.)
258
(ns. prema svr. načeti) (ns. prema svr. načiniti)
nadćutan, nadćutna
nadgledač
nadriliječniče,
N mn.
nadriliječnici
nadoći, nadođem
nadrobno (pril., nasitno) nadručiti (u gimnastici) nadsavjetnik Vjd. nadsavjetniče, N mn. nadsavjetnici nadsijecati
nadodvjetnički
nadsjeći, nadsiječem
nadodvjetnik nadodvjetništvo
nadskakati, nadskačem
nadograđivati, nadograđujem
nađskočiti
nadsjenčati
259
nadstojnički
nahva1ice ..'
nadstojnički
nadstojnik V jd. nadstojništvo nadstražar nadstrešnica nadstrijeliti nadstrjeljivati nadstropIje
nadstojniče,
N mn. nadstojnici
nadsvođen
nadsudac G jd. nadsudca, G mn. nadsudaca nadšumar nadtrčati (pobijediti u trčanju) nadtutorstvo nadugo (pril.) naduti, nadmem, naduven i nadut nadvesti, nadvedem nadvesti, nadvezem nadvesti, nadvezem nadvisivati, nadvisujem nadvlačiti se nadvođe (pom.) nadvoje (pril.) nadvor (pril.) nadvući se, nadvučem se nadzemaljski nadzeman, nadzemna
naglavačke (pri/.) nagluh nagnijezditi, nagnijezdim, nagniježđen
nahvaličan
nahvaličan, nahvalična
najprije (pril.)
nahvatati, nahvatam, nahvaćen naići, naiđem, naiđoh, naišao, naišla nailazak G jd. nailaska, N mn. nailasci
najprječi
nagnječen
naimač
najveći
nagnječiti, nagnječim
naimati naime (pril.) naivac V jd. naivče naivan
najviše najvoljeti, najvolim
nagnuće
nagnjesti, nagnjetem nagnjeviti se nagnjio, nagnjila nagnjiti, nagnjijem nagodbenjački
nagoničar
nagore (pril.) nagorijevati nagorjeti, nagorim nagovarač
nagovijest, nagovijesti, I jd. nagoviješću i nagovijesti nagovijestiti, nagovijestim, nagoviješten nagoviještati, nagovještavam nagovješćivati, nagovješćujem
nakaniti (se)
naizust (pril.) naj- u superlativu se piše zajedno s pridjevom: najjači, najjeftiniji, najjužniji, najkraći, najljepši, najmlađi, najprječi ... naj ahati, najašem naj ako (pril., čvrsto)
nagovještaj nagrađen (prid.)
najaukati se, najaučem se
najamnički najavljivač najavljivački
nadziđivati, nadziđujem
nagrđivati
nadzornički
nagreben (prid.) nagrepsti, nagrebem, nagreben nagristi, nagrizem, nagrizen nagrizen (prid.) nagrtati, nagrćem nagrubo (pril.) nagusto (pril.) naheriti nahero (pril.) nahlada nahladiti se nahlađivati se, nahlađujem se nahlaptati, nahlapćem, nahlapćući
najedanput (pril.) najednako (pril.) najedno (pril.)
nađipati nađubriti
> nagnojiti
naelektrizirati nafteni i naftni naftonosan nagađati
nagao, nagla naglas (pril., glasno, čitati naglas) naglasak, naglaska, N mn. naglasci
260
nahočad
nahoče, nahočeta
nahraniti nahranjivati, nahranjujem nahuckati nahumoriti se (smrknuti se) nahuškati nahvalice (hotimice)
nakađivati nakarađivati
naizmjeničan, naizmjenična
najčešće
najednoć
*najrađe
najvećma
naivka naivnost naizmak (pril.) naizmjence (pril.)
nagrađivati
nađikati
najradije; ne najširi
naivčina
nagrajisati, nagrajišem nagrditi, nagrdim, nagrđen
nadzornik nadzreti (se), nadzrem (se) nadzvučni; nadzvučni zrakoplov nadždrijelni (čit. nad-ždrijelni) nadživjeti, nadživim, nadživio, nadživjela (čit. nad-živjeti) nadžnjeti > nadžeti (čit. nad-žnjeti, nad-žeti) nadžak (mlatilo, bojna sjekira) nadžak-baba (zla, svadljiva žena) nađen (prid.)
naletjeti
nakazivati nakićen nakinđuriti se nakiselo (pril.) nakiseo, nakisela (prid.) nakjučer nakladnički naklečati
se, naklečim se
naklinčiti naknađivati, naknađujem nakoćen prema nakotiti nakon nakoso nakostriješenost nakostriješiti se, nakostriješim se nakovrčati, nakovrčam
nakraj (prij.) nakratko (pril.) nakretati, nakrećem
najednom najgore (pril.)
nakričiti, nakričim
najjači
nakrivo (pril.)
najjasniji najjednostavniji najjedriji najjeftiniji
nakrkačiti
nakričivati, nakričujem
nakrkačke (pril.) nakrupno (pril.) naksutra (pril.)
najjunačniji
nakučiti
najjužniji
nakuhati
najkraći
nakupljač
najlon najlonka najlonski najljepši
nalagač
najmlađi
naleći,
najmodavac, najmodavca, V jd. najmodavče najmoprimac, najmoprimca, Vjd. najmoprimče najposlije (pril.)
nalakćivati
(se), nalakćujem (se)
nalazač
naležem inalegnem naležem nalećke (pril.) naleđaške (pril.) naletjeti, naletim, naletio, naletjela, naletjevši naleći,
261
naličan
naočigled
naličan, nalična
miličiti, naličim naUčiti,
(biti sličan) naličim (prevući bojom)
naličje
namjesni namjesnica namjesnički
namjesnik V jd. namjesniče, N mn. namjesnici namjestan, namjesna namjestiti, namjestim, namješten namjesto (prij.) i na mjesto (v. 145. 2.)
nalijegati, naliježem, naliježući nalijep nalijepiti, nalijepim, nalijepljen nalijetati, nalijećem, nalijećući nalijevati, nalijevam, nalijevajući nalijevo (pril.) nalik nalivpero naljepljivati, naljepljujem naljepnica naljesti, naljezem naljev naljevak, naljevka, N mn. naljevci, G mn. naljevaka naljućen prema naljutiti naljut (prid.) namaći, namaknem
namotak N mn. namotci namračiti se
namagarčiti, namagarčim
namrčiti
namahnuti (se) namalo (pri/.)
namreškati (se) namrgoditi se, namrgođen namrijeti, namrem, namrijeh, namro, namrla namršten namrtvo (pri/.)
namatač namečiti
se, namečim se nametak N mn. nametci nametati, namećem nametljiv nametnički
Namibija (zem.); Republika Namibija (država) namijeniti, namijenim, namijenjen namijesiti, namijesim namiješati, namiješam namisao, namisli, I jd. namišlju i namisli namjehuriti se namjena namjenski namjenjivanje namjenjivati, namjenjujem namjera od namjera(va)ti namjeran,namjerna namjerati namjeravati, namjeravam namjerice namjeriti, namjerim namjernik Vjd. namjerniče, N mn. namjernici namjerno
262
namještač
namještaj namještaljka namještati namještenica namještenički
namješteni k V jd. namješteniče, N mn. namještenici namještenje namiatiti, namiatim, namlaćen namljeti, nameljem namočiti, namočim, namočen
namučenost namučiti, namučim, namučen
nanašati (iter.) nandu, nandua (zoo/.) nanijeti, nanijeh, nanese, nanesavši, nanio, nanijela, nanesen nanisko (pril.) nimizbrdo (pri/.) naniže nanositi (tr.) nanovo (pril.) naoblačiti (se), naoblači (se) naoblučiti naobručati naočale naočare> naočale
naočari> naočale naočarka naočice naočiglece
(pri/.) naočigled (pril.)
naputak
naočit
napadač
napoprijeko (pri/,) naporedo (pril.) napose (pril.) napovijed, napovijedi, I jd. napovijeđu i napovijedi napovijedati napovjediti naprazno (pril.) naprčiti se naprćiti (usne), naprćim napreći, napregnem napredak, napretka, N mn. napredci napredan, napredna napredno st
napadački
naprednjačiti
napalm; napalm-bomba > napalmna bomba napamet (pril.); ali: pasti na pamet
naprednjački
naočit naočitost naočnik
naočnjak N mn. naocnJaci naoko (pri/., približno, prividno) naokolo (pril.) naokrug (pril.) naopačke (pri/.) naopak kamp. naopačniji naopako (pri/.) naovamo (pri/.) napabirčiti, napabirčim napaćenost
napasnički
napastan, napasna napatiti, napaćen napečatiti napeći, napečem, napečen
napekoh, napekao, napekla,
napijač
napijevka DLjd. napijevci, G mn. napjevaka, napijevki napinjač
napismeno (pril.) napitak, napitka, N mn. napitci napješačiti se, napješačim se napjev napjevati se, napjevam se naplaćen
naprednjak N mn. naprednjaci naprednjaštvo napredovati, napredujem napreskokce (pril.) naprijed (pril.) naprijeko (pril.) naprijeti, naprem, naprijeh, napro, napria, naprijevši naprječac (pri/., naglo) naprosjačiti, naprosjačim
naprosto (pril.) naprotiv (pril.) naprsnuće
naprstak, naprska, N mn. naprsci, G mn. naprstaka napršnjak N mn. napršnjaci naprtiti, naprtim, naprćen
naplaćivati, naplaćujem, naplaćujući
naprtnjača
napletat!, naplećem naplijeniti, naplijenim, naplijenivši naplijeviti, naplijevim
naprvo (pril.)
napljačkati
napući,
napokon napol(a) (pri/.) napoleondor napolice (pril.) napoličar napoličiti
napolje (pril., van) napolju (pril., vani) napomol (pril.) napopriječiti
napučiti, napučim, napučen prema
puk
napučivati, napučujem, napučivanprema
puk napuknem, napukao, napukla napućiti (usne), napućiti, napućen napućivati, napućujem prema naputiti napuhati, napušem napuhavati napukao, napukla napupčenost I jd. napupčenošću inapupčenosti napupčiti napuštač
napuštati naputak, naputka, N mn. naputci
263
naputiti
nastrijeti
naputiti, naputim, napućen nar. krat. za narodni narađivati
nasjedati, nasjedam nasjediti se nasjedjeti se > nasjediti se nasjesti, nasjedem inasjednem
naramčić
naskočiti, naskočim
naranča
naskoro (pril.) naskroz (pril.); skroz-naskroz naslađivati se, naslađujem se
narađati
narančast
narančevac
(oranžada) naravno (pril.)
naslagač
narednički
naslijediti, naslijedim, naslijeđen naslijeđe i nasljeđe naslijep naslijepo (pril.)
naređenje naređivati
narezak, nareska, N mn. naresci narijetko (pri!.)
naslonjač
narikača
naslućen
narječje
naslućivati, naslućujem
narječni prema narječje
nasljedak, nasljetka, N mn. nasljedci, G mn. nasljedaka nasljedan, nasljedna nasljednica
narkotičan, narkotična naročit
narodnooslobodilački; Narodnooslobodilački
rat (pov.)
nasljednički
narodnjački
nasljednik V jd.
narodski
nasljedovač
naručaj
nasljedovati, nasljedujem nasljedstvo nasljeđe i naslijeđe
naručan, naručna
naru čati se,
naručam
se
nasljedniče,
N mn. nasljednici
naručitelj
nasljeđivati, nasljeđujem
naručiti, naručim, naručen
nasmiješiti se, nasmiješim se nasmjehivati se, nasmjehujem se nasmješljiv nasmješljivac nasniježiti naspjeti, naspijem nasrčiti se nasred Nasredin-hodža nasrkati, nasrčem, nasrčući
naručivati, naručujem, naručujući naručje
narudžba G mn. narudžaba i narudžbi narudžbenica nasađivati, nasađujem
nasamo (pril.) naseljen naseljenik naseljenost naseljenje naseobina nasićen (prid.) nasigurno (pri!.) nasijecati, nasijecam (ns. prema svr.
nasjeći)
nastrjel
navađati
nastrjel nastrjeljivati, nastreljujem nasuho (pril.) nasumce nasumice nasunčati se nasuprot (pri!. i prijo s D) nasuprotan nasvjetovati, nasvjetujem našašće (nalazak) našički prema Našice naširoko (pril.) naštedjeti, naštedim, naštedio, naštedjela našutjeti se nataći, nataknem natajno (pril.) natašte (pril.) nateći, nateknem i natečem, natečen nateći, nategnem, nategnut nategač nategača
nathititi, nathitim, nathićen nathrvati naticati, natičem prema nataknuti natiho (pril.) natikač
natpolovičan, natpolovična; natpolovična većina natporučnik natpričati, natpričam
natpripovijedati natprirodan natprosječan, natprosječna
natrag (pri!.) natražnjački natrčati (naići
natrćiti se > sagnuti se natrij (znak Na) natrijebiti, natrijebim natrijezno (pril.) natrijski (prema natrij, kem.) natroje (pri!.) natrpjeti se, natrpim se, natrpio se, natrpjela se natrti, natrem inatarem natruha natruo, natrula
natučenost natući, natučem
naturalist naturalistički naučan, naučna>
znanstven
naučavati
natikača
naučenjak> učenjak
natirati, natirem prema natrti natjecanje natjecatelj natjecati se, natječem se
naučiti
natječaj
naučnik
natječajni
natjerati natjerivati, natjerujem natkoljenica
nasrtač
natkoljenični
nasrtati, nasrćem, nasrćući nasrtljivac V jd. nasrtljivče nastamba nastavačni prema nastavak
natkonobar natkrilje natkučiti se natkučivati
na nešto u trčanju)
natrčavati
naučljiv naučnica
(šegrtica)
naučnički
(šegrt) nauditi nauprt (pril., na leđima) Nauru (zem.); Republika Nauru (država) nausnica naustice naušnica nautičar nautički; nautička
se, natkučujem se
milja
nautika nauvijek (pril.)
nasilnički
nastavljač
natlačiti
nasilnik V jd. nasilniče, N mn. nasilnici nasitno (pril.) nasjeckati, nasjeckam nasjeći, nasiječem, nasijekoh, nasjekao, nasjekla, nasječen
nastavnički
nato (pril.)
nauznačice
nastrešnica nastrići, nastrižem, nastrižen nastrijeliti, nastrijelim, nastrijeljen nastrijeti, nastrem, nastrijeh, nastro, nastrla
natočiti, natočim
nauznak (pril.) naužiti se, naužijem se nav. dj. krat. za navedeno djelo
264
natpijevati se, natpijevam se (natjecati se u pjevanju) natpjevati, natpjevam (pobijediti u pjevanju)
navađati
(iter.)
265
navaljivač
n. dj.
------
navaljivač
navažati (Uer.) na večer navečerati se, navečeram se navečerje
na veliko (prodaja) navesti, navedem navesti, navezem navesti, navezem navezak, naveska, N mn. navesci, G mn. navezaka navičaj navići, naviknem navidjeti se, navidim se navigacijski navijač
navrh (prij.) navrijeti, navrem, navrijeh, navro, navrla (navaliti) navrtak N mn. navrtci navrtjeti, navrtim, navrtio, navrtjela navrvjeti, navrvim, navrvio, navrvjela navući, navučem, navučen
nazad (pril. ) nazadak, nazatka, N mn. nazadci nazadijevati, nazadijevam nazadnjački
nazalan Nazarećanin prema
Nazaret
nazbilj (pril.) nazdravičar
nazdravičarski
navijača
nazdravljač
navijački
navijek (pri!.) navijeke (pri!., uvijek) navijestiti, navijestim, naviješten naviještanje naviještati, naviještam, naviještajući navikao, navikla naviljak, naviljka, N mn. naviljci naviljčiti, naviljčim
nazepsti, nazebem naziđivati, naziđujem
naznačiti, naznačim, naznačen, naznačivši naznačivač naznačivati, naznačujem nazočan, nazočna nazočiti nazočnik nazočnost
navitak, navitka, N mn. navitci navjera (kredit) navjesiti navjesnik navjestitelj
nazovibrat nazovirod nazreti, nazrem, nazreo, nazrela nazrijevati, nazrijevam
navješćivati, navješćujem
nazupčati, nazupčam, nazupčan
navještaj navještavati navještenje
nazuti, nazujem
navlačak, navlačka, N
nazuvač nazuvača
mn. navlačci, G mn.
navlačaka
nazuvčar
navlačenje
naždrijeti se, naždrem se, naždro se, naždrla se nažeti, nažaJ1iem
navlačilo
nažigač
navlačiti, navlačim
nažimati, nažimam
navlas (pril. , točno) navoditi prema navesti navodljiv
naživičiti
navođenje
navraćati, navraćam
navrat-nanos navrći, navrgnem navreti, navrim (dignuti se do vrenja)
266
naživjeti se, naživim se, naživio se, naživjela se nažnjeti > nažeti nažuljiti nažut Nb znak za niobij Nd znak za neodimij n. dj. krat. za navedeno djelo
ne
negibak
-----
ne piše se sastavljeno samo s ovim glagolima: nenavidjeti, nestati (nestajati), nedostati (nedostajati), nemati (nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju, nemaj, nemajmo, nemajte); za pisanje s ostalim riječima, v. §
136. n. e. krat. za nove ere, naše ere Ne znak za neon neaktivnost neandertalac (pračovjek) neartikuliran nebijeljen nebog (prid., siromašan) neborac neborački nebotičan, nebotična nebraća
nebrat; brat nebrat, G jd. brata nebrata nebriga DLjd. nebrizi nebrodiv nebrojan, nebrojna (malobrojan) nebrojen prema ne brojiti; nebrojeno puta necijenjen necjelovit nečast, nečasti, I jd. ne čašću, nečasti nečastan, nečasna nečastivi
(vrag)
nečednost nečestit nečiji, nečijega
nečisnica nečist, nečisti (nečistoća)
(prid.) kamp.
ĆU,
ne htjeti
ćeš,
ne
će,
ne
nečistiji
nečistoća nečitak, nečitka
nečitljiv
ćete,
ne
će,
v.
nećntljiv nedaća
nedaleko (pri!.) nedavno (pril.) Nedelišće (mjesto) nedjelatan, nedjelatna nedjelo nedjelja nedjeljiv Nedjeljka DL jd. Nedjeljki (ime) nedjeljni nedjeljnik nedogled; u nedogled nedograđen
nedokučiv
nedolazak, nedolaska, N mn. nedolasci, G mn. nedolazaka nedoličan, nedolična
nedonesen nedonoščad nedonošče,nedonoščeta
nedo rađen nedorastao, nedorasla nedosjetljiv nedosljedan nedospio, nedospjela nedospjelost nedostajati nedostatak, nedostatka, N mn. nedostatci, G mn. nedostataka nedostati, nedostanem nedostižan, nedostižna nedotjeran nedoučen
nečovječan, nečovječna
nedozreo, nedozrela nedrug nedug (prid.) nedugo (pri l.) nedušljiv
nečovječnost
N mn. neljudi
nečovještvo nečujan, nečujna
nečnven
neegoističan, neegoistična
nećački
negda negdašnji i negdanji negdje negihak, negipka
nećak, nećaka nećakinja nećkati
ne
nećndoredan
nečlan
nečovjek
ćemo,
nedorečen
nečedan, nečedna
nečist
ne
se, nećkam se
267
ne gibljiv negibljiv negoli (vez.) nego što negve (N mn. ž. r.) Gnegava nehaj (nemar) Nehaj (tvrđava kraj Senja) nehajan nehar nehotičan, nehotična
nehrvat nehtijenje nehtješa neimanje neimaština ne imati, nemam, v. § 136. neiscjeljiv neiscrpan neiscrpljiv neiskorjenjiv neisplaćen
neistina neistinit neistrijebljen neistrjebljiv neistrjebljivanje neizbježan neizbježiv neizglačan neizliječen
neizlječiv
neizmijenjen neizmjenjiv neizmjeran neizmjerljiv neizmjernost
nenaplaćen
nejunački
nenapučen
neoprječan
ueka nekad(a) nekadanji i nekadašnji nekakav,nekakva nekako nekamo nekidanji inekidašnji nekiput i neki put (v. § 135.) nekmoli (vez.)
nenavidjeti, nenavidim, nenavidio, nenavidjela
neopterećen
nenazočan,nenazočna
neopterećeno st
neobarok neobaviješten
neorealistički
nekoć
nekoji> neki nekolicina nekoliko; nekoliko puta nekrotičan, nekrotična
neobičajan
neosjetan neosjetljiv
neobičan
neosvećen
neobičnost
neoblačan
neosviješten neosviještenost neosvijetljen neosvijetljenost
neobraćen
neoštećen
neobrađen
neotuđenost
neobijeljen neobjašnjiv
(med.)
nekrst
neobučen
neotuđiv
neobvezan neobvezatan neocijenjen neocjenjiv
neovjeren
nekršten nekud i nekuda nelijep
neočekivan
neočišćen
nepamćen
neodgođen
nelječiv
neodijeljen neodimij (znak Nd) neodimijskiprema neodimij (kem.) neodjeljiv neodjeven
nepar nepartijac nepažljiv nepažljivost nepce, nepca, G mn. nebaca
N mn.
nekršćani
nekršćanski
neljepljiv neljubazan neljudi neljudski nemajka nemalo (pri!.) nemati, nemam (ali: ne imati), v. § 136. nemiješanje nemilo nemilost nemio, nemila
nepčan
neodlučan, neodlučna
nepčanik
neodlučen
nepečen
neodlučnost
neplaćen
neodmjeren
nepobijeđen
neodređen neograničen
nepobjediv nepobjedivost
neograničenost
nepočašćen
nemirnoća
neokićen
nepoćudan
nemjeren
neolitik (geo!.) neologizam
nemoć, nemoći
neizrađen
nemoćan,nemoćna
neomeđen
neizrečen
nemoćnica
neizvjesnost neizvjestan, neizvjesna
nemoćnik
neon (znak Ne) neonski prema neon (kem.)
nejač, nejači
nemoguće
V jd.
nemoćniče,
N mn.
nemoćnici
neonacistički
nemoguć
(pril.)
nejačak, nejačka
nemogućnost
nejačica
nemoj, nemojmo, nemojte nemoral
nejednako (pril.) nejednakosložan nejednakost
nenamjeran
nejednoličan, nejednolična
nenaplaćen
268
neozlijeđen
neozoik (geo!.) neoženjen Nepal (zem.); Kraljevina Nepal (država)
nekršćanin
neizračnnljiv
nejasnoća
nepomućen
nenapučen
nenačelan nenačet
neopazice neophodan neopjevan neoplođen
neoporeziv neopredijeljen neopredijeljenost neopredjeljenje
nepoćudnost
nepodijeljen nepodjeljiv nepodmitljiv nepodnošljiv nepodopština nepogrješan nepogrješiv nepogrješivost nepogrješnost nepojmljiv nepomičan, nepomična
nepomiješan nepomućen
269
neporeciv
neshvatljiv
nevažeći
nesimetričan
neporeciv
nepromjenljivost
nesimetričan, nesimetrična
netočan, netočna
neporečan,neporečna
nepromočiv
nesječen
netom
neporemećen
nepropustan, nepropusna neprosvijećen
nesjenovit nesklonjiv
neukoričen
neporočan, neporočna
neporočnost
neskrućen
neuljepšan
neskvrčen
neuljuđen
neposvećen
neprovjetren neptunij (znak Np) neptunijskiprema neptunij (kem.)
neslaven
neumijeće
nepošteđen
nepušač
neslobodnjački
nepotreban nepotrebnost nepovjerenje nepovjerljiv nepovjerljivost nepovrat; u nepovrat
neradnički
neslućen
nerado
nesmisao, nesmisla nesmjelica nesnošljiv nesocijalan
neumiješan neumjeren neumjerenost neumjestan, neumjesna neumještina neumoljiv neuništiv
neposredan
nepovrijeđen
nepovrjedan nepovrjediv nepovrjedljiv nepovrjedljivost nepovrjednost nepraktičan, nepraktična nepredviđen neprekoračiv
nepremjestiv nepremješten nepretjeran neprevreo nepreživač neprihvaćen
neprijekoran neprijelazan neprijelaznost neprijeporan kamp. neprjeporniji
neraščlanjiv
neravnomjeran nerazdijeljen nerazdjelan nerazdjeljiv nerazdruživ nerazgovijetan, nerazgovijetna, kamp. nerazgovjetniji nerazlučiv
nerazmijenjen nerazmjenjiv nerazmjer nerazmjeran nerazrađen
nerazrijeđen
nerazriješen nerazrješiv nerazumijevanje nerazumljiv nerealan Neretva (zem.) Neretvanin prema Neretva neretvanski prema Neretva
nepriličan, neprilična
Nerežišća DLINerežišćima
nepriličnost
neriješen nerijetko
neprimijećen
neprimjeren neprimjerenost neprimjetan neprimjetljiv
neritmičan, neritmična
nerješiv nerođen; nerođeno
dijete
nerotkinja
nespretnjaković nesreća
neuobičajen
nesređen
neuporabiv neupotrebljiv neupotrijebljen
nesretan nesretnica nesretnik V jd. nesretniče, N mn. nesretnici nestajati, nestajem, nestajući nestati
nenralgičan, neuralgična; neuralgična točka neurasteuičan, neurastenična
neurološki
neuređen
neuropsihički
nestranački
neurotičan, neurotična
nestrpljenje nestrpljiv
neuroza (med.)
nestručnjački
neusmjeren neuspio, neuspjela nenspjeh neuspjelost neuspješan neutjeriv neutješan neutješiv
nesuđen
nesumnjiv nesuvisao, nesuvisla nesuvremen nesuvremenica nesuvremenik V jd. nesuvremeniče, N mn. nesuvrememCl nesvijest, nesvijesti, I jd. nesviješću i nesvijesti nesvjesno nesvjestan, nesvjesna nesvjestica neštedimice neštedljiv
nervčik
nepristupačan, nepristupačna
neprocijenjen neprocjenjiv
ne samo nesavjesno nesavjestan, nesavjesna
nepročišćen
nesebičan, nesebična
neprom. krat. za nepromjenjiv nepromijenjen nepromjenljiv
neshvaćanje
netaktičan
neshvaćen
netko, nekoga neto; neto-cijena, neto-iznos, neto-težina
270
neuračunljiv
nestor (najčasniji i najugledniji predstavnik u struci) Nestor (ime)
nepriređen
neshvatljiv
neupućen
nestlačiv
nestručnjak
(mjesto)
neukroćen
neštićen
nešto,
nečega
neuručen
ueutvrđen neuviđavan
neuvjerljiv neuvježban neuvrjedljiv neuvršten neuzbuđen
nevaljalac V jd. nevaljalče, G mn. nevaljalaca nevaljalstvo nevaljalština nevaljao, nevaljala nevažeći
271
nevera
nikamo
nevera (oluja) neveseo, nevesela nevidjelica nevidljiv neviđen
Nevina
dječica
(vjer. blagdan 28. prosinca)
nevjenčan
nevjera nevjerac nevjeran nevjernica nevjernički
nevjernik V jd. nevjerništvo nevjernost nevjerojatan nevjerovan nevjerovanje nevjerstvo nevjesta nevjestica nevješt nevještina
nevjerniče,
N mn. nevjernici
nevojnički nevoljnički
nevrijedan kamp. nevrjedniji nevrijednik V jd. nevrijedniče, N mn. nevrijednici nevrijednost nevrijeme, nevremena Newton (ime); usp. njutn newyorški prema New York nezaboravljiv (koji se ne zaboravlja) nezacijeljen nezacjeljiv nezamijenjen nezamjenjiv nezamjetJjiv nezapamćen nezasićen
nezasitljiv neznabožac G jd. neznabošca, Vjd. neznabošče, N mn. neznabošci, G mn. neznabožaca neznabožački neznalački
neznan neznančev
272
nezreo, nezrela neženja ni piše se sastavljeno sa zamjenicama i prilozima: nitko, nigdje; ako pred takvu zamjenicu dolazi prijedlog, zamjenica se rastavlja, a prijedlog umeće između ni i zamjenice: ni od koga, ni o čemu, v. § 130. Ni znak za nikal Niagara (rijeka); slapovi Niagare nicati, ničem, ničući Niceja nicejski ničice ničiji nićanica
(etnol.) nićenje od nititi nići, niknem, nikao, nikla, ničući nigda nigdje Niger (zem.); Republika Niger (država) Nigerija (zem.); Savezna Republika Nigerija (država) nihilistički
nij. krat. za niječni nijansa niječan, niječna
niječno
(pril.) nijedan, nijedna (nikakav) nijedanpnt nijek nijekalac G jd. nijekaoea, V jd. nijekaoče, G mn. nijekalaca nijekati, niječem, niječući nijem kamp. njerniji Nijemac, Nijemca, Vjd. Nijemče, G mn. Nijemaca nijemčiti
nijemiti, nijemim nijemjeti, nijemim, nijemljah, nijemio, nijemjela nijemljenje prema nijemjeti nijemost nijesam> nisam nijetiti > namjeravati, odlučivati, njegovati nikad i nikada nikakav, nikakva nikako nikal, nikla (znak Ni) nikamo
novčina
Nikaragva Nikaragva (zem.); Republika Nikaragva (država) nikleni
nobelijski prema nobelij (kem.) noć I jd. noću i noći
nikogović
noćašnji
nikoji> nikakav nikoliko nikud i nikuda nikud-nikamo nimalo (pril.) nimbus nimfa ni mukajet (ni da pisne) niobij (znak Nb) niobijski prema niobij (kem.) niodakle niotkud i niotkuda nipošto (pril.)
noćca
niskoća
niskogradnja niskonaponski nišandžija ništa, ničega (ali: ni od čega), v. § 129. i 130.
noćas
noćenje noćište noćiti, noćim noćivati, noćujem, noćujući noćni; noćni čuvar noćnik noćobdija noću
(pri!.)
noćurak, noćurka
(bot. izool.) noga DL jd. nozi; iks-noge, o-noge nokaut i knock-out (šport.) Norveška (zem.); Kraljevina Norveška (država) norveški Norvežanin N mn. Norvežani nos; uz nos nosač nosačica
ništić
noseća
ništetan niti (vez.) nitko, nikoga (ali: ni od koga) nitkov
nosić
nitković
nitrolak Niue, Niuea (zem.) niukoliko nivo, nivoa> razina nizak, niska; kamp. niži nizašto (pril.) Nizozemac, Nizozemca Nizozemka Nizozemska (zem.); Kraljevina Nizozemska (država) Nizozemski Antili (zem.) nizvodan nižerazredni nižoškolac G jd. nižoškolca, V jd. nižoškolče, N mn. nižoškolci, G mn. nižoškolaca N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen nescio) No znak za nobelij Noa G jd. Noe (biblijsko ime) nobelij (znak No)
(prid.)
nosilac G jd. nosioca, V jd. nosilaca nositelj nosni prema nos nosorog N mn. nosorozi
nosioče,
G mn.
nostalgičan, nostalgična
nov. krat. za novinarski novačenje novačiti novački novačenje novačiti, novačim
Nova godina (blagdan, l. siječnja) nova godina (npr. 2005. u oprjeci prema staroj godini, 2004.) Nova Gradiška (zem.) Nova Kaledonija (zem., zavisna država) novčan prema novac novčanica novčanik N
mn.
novčanici
novčar novčarka novčić
um. od novac uv. od novac
novčina
273
novelistički
njemota
novelistički
ns. krat. za nesvršeni glagol
Novi, Novoga (zem.); Novi Vinodolski, Bosanski Novi, Herceg Novi Novi Sad (zem.) novi vijek (pov.) Novi zavjet (knjiga) novi zavjet (razdoblje) Novi Zeland (zem., država) novicijat Novigrad (u Istri i kod Zadra) Novigrad Podravski (zem.) Novigradsko more (morski kanal kod Novigrada) Novigrađanin N mn. Novigrađani odNovigrad Novljanin odNovi i Novska novljanski od Novi i Novska nov novcat Novo Čiče (selo) novogodišnji Novogradiščanin V jd. Novogradiščanče, N mn. Novogradiščani (stanovnik Nove Gradiške)
nudistički
novogradišćanski
novogradiški prema Nova Gradiška
nuđati nuđenje
nukati nula (ništica) nulti (ništični) numizmatičar numizmatički
nuncij; papinski nuncij nuncijatura nuspojava nuspostaja nuspristojba nusproizvod nusprostorija nutarnji nutkati nuzgredan > uzgredan nuzzanimanje nuzzarada nuzzgrada nuždan,nužna
novorođen
novorođenčad
novorođenče, novorođenčeta
novosadski od Novi Sad Novosađanin odNovi Sad novosagrađen
novostečen
novouspostavljen novovisokonjemački
novovjekovan novovjerac novovremen novovremenski novozavjetni Novozelanđanin
N mn. Novozelanđani (stanovnik Novoga Zelanda)
nožić
Np znak za neptunij npr. krat. za na primjer
274
nj v. on Nj. V. krat. za Njegovo Veličanstvo Nj. Vis. krat. za Njegova Visost njakati, njačem, njačući njedarca njedra, njedara njega DLjd. ~ezi Njegova Ekscelencija krat. Nj. E. njegovati, ~egujem Njegovo (Njezino) Veličanstvo krat. Nj. V. Njegova (Njezina) Visost krat. Nj. Vis. njem. krat. za njemački Njemačka (zem.); Savezna Republika Njemačka (država) njemački
njemak, njemaka (nijem
njen> njezin njetilo njezin; Njezino Veličanstvo, Njezina Visost nježan, nježna nježnost njihaj njihaljka DLjd. njihaljci, njihaljki njibati, njišem, njišući njihov njisak, njiska, N mn. njisci njiskati Njivice (zem.) njivički od Njivice njoki N mn. m. r. njorac, njorca (zool.) njnh njnška DL jd. njušci, G mn. njušaka, njuški njutn (znak N)
o
NJ
novogrčki
novoimenovan novoizabran novoosnovan novopostavljen
~e~n~______________________________________________________________o_b_ij__ ač
čovjek)
njemčati
Njemčina
uv. odNijemac njemica od nijem (nijema žena) Njemica (stanovnica Njemačke, ali: Nijemac) njemiji komp. od nijem njemoća
njemota > njemoća, njemost
o. krat. za otok i otac (svećenik) O znak za kisik oaza oba, obaju, obama obaći, obađem
obadva, obadvaju, obadvama obadvije, obadviju, obadvjema obadvoje obadvojica obal i obao, obla Obala Bjelokosti, v. Bjelokosna Obala obamirati, obamirem obamrijeti, obamrem, obamro, obamrla obao i obal, obla obarač
obavjesnica obavješćivati, obavješćujem
obavještajac G jd. obavještajca, V jd. obavještajče
obavještajni obavještavati, obavještavam, obavještenje > obavijest
obavještavajući
obavljač
obazreti se, obazrem se obdan (pril.) obdjelati obdjelavati obečiti (izbečiti oči) obećan; obećana
zemlja
obećanica
obećanik
Vjd.
obećaniče
obećati, obećam, obećavši obećavati, obećavam, obećavajući
obelisk N mn. obelisci obescijeniti, obescijenim, obescijenjen obescjenjenje obescjenjivati, obescjenjujem, obescjenjujući obeshrabren obeskrijepiti, obeskrijepim, obeskrijepljen obeskrjepljenje obeskrjepljivati, obeskrjepljujem obesmrćenost
obesnažen obesplođivati
obesvetiti,
obesvećen
obeščastiti, obeščastim, obeščašćen oheščašćenje prema obeščastiti obeščašćivanje
prema
obeščašćivati
obeščašćivati, obeščašćujem, obeščašćujući
obešumljivati obeznaniti
obarački
obezočiti
obasjati
obezubiti obezvrijediti, obezvrijedim, obezvrijeđen
obasjavač
obastrijeti, obastrem, obastro, obastrla, obastrt obasuti, obaspem obavijesnost obavijest Ijd. obaviješću i obavijesti obavijestan, obavijesna obavijestiti, obavijestim, obaviješten obaviještenost obaviti, obavijem (obviti) obaviti, obavim (svršiti)
obezvrjeđivati, obezvrjeđujem, obezvrjeđujući običaj običajan; običajno
pravo
običajnopravni
običan običavati, običavam, običavajući
običnost obići, obiđem, obiđoh,
obišao, obišla
obijač
275
obijediti
obojak
obijediti, obijeđen (potvariti) obijeliti, obijelim, obijelio, obijelila (učiniti što bijelim) obijeljeti, obijelim, obijelio, obijeljela (postati bijel) obijesnica obijesnik V jd. obijesniče, N mn. obijesnici obijest Jjd. obiješćn i obijesti obijestan, obijesna obilan, obilna obilježavati obilježba obilježenost obilježiti,obilježim obilježje obirač
obisnuti obistinjavati se objačati, objačam objačiti,
(postati jak) objačim (učiniti jakim)
oblačić
um. od oblak uv. od oblak
oci obojčić --------------------------------------------------------------------------obojčić
obručan,obručna
obručić
obličiti
oboje (muško i žensko) obojica (obje muške osobe) obol obolijevati, obolijevam oboljelost oboljeti, obolim, obolio, oboljela, oboljevši obook oboružati obospolan
obličivati
obračun
obučiti, obučim, obučen
obličje
obračunati
obuća
obličke
obračunavati
obućar
obraćati, obraćam, obraćen
obući, obučem,
oblačina
oblačiti, oblačim, oblačeći oblačnost
oblast Jjd. oblašću i oblasti { oblesavjeti, oblesavim obletavati, obletavam, obletavajući obletjeti, obletim, obletio, obletjela, obletjevši obličan
(pri/.) oblić (oblo drvo) obligacijski oblijeniti se oblijepiti, oblijepim, oblijepljen oblijetanje oblijetati, oblijećem, oblijećući oblijevati, oblijevam
obručnjak oruđe)
N mn.
obručnjaci
(drvodjeljsko
obučavati, obučavam obučen>
izvježban, uvježban (odjeven) obučenost> izvježbanost, uvježbanost obučen
obučenost
obukao, obukla, obukavši,
obučen
obraćenica obraćenik
um. od obruč
obručiti
V jd.
obraćeniče,
N mn.
obraćenici
obućni
obudovjeti, obudovim, obudovjeh, obudovio, obudovjela, obudovjevši
obraćenje
obradba obradiv
obuhvaćati, obuhvaćam
objačivati, objačujem
oblučac, oblučca
obrađivački
objasnidbeni
oblučast
obrađivati, obrađujem, obrađujući
objašnjavački
oblutak N mn. oblutci obljepa obljepljivati, obljepljujem obljetan, obljetna obljetnica
obrambeni prema obrana obrastao, obrasla obraščić um. od obraz
obuhvatiti, obuhvatim, obuhvaćen obujam, obujma obujmeni (prid.) obujmiti obumrijeti, obumrem, obumrijeh, obumro, obumrla
obrašćivati, obrašćujem
obuvača
objašnjavati objašnjenje prema objasniti objašnjiv objašnjivati objavljenje prema objaviti
obrađivač
obnaći, obnađem
obrezač
obuvaći (prid.) obvesti, obvedem obvesti, obvezem obvesti, obvezem obveza
obnemoći,
obnemognem obnevidjelost obnevidjeti, obnevidim obnijemjeti, obnijemim obnijeti, obnesem, obnijeh, obnio, obnijela obnoć (pril.) obnoćiti se obnovljenje prema obnoviti oboa, oboe, DLjd. oboi (glaz.) obočić um. od obod obodac G jd. obodca, N mn. obodci
obrezati, obrežem
obvezanički
obrezivač
obvezanik N mn. obvezanici obvezatan, obvezatna obvezati, obvežem obveznica
obogaćenost
obrtač
objavljivač
obmanjivački
obratiti, obratim, obraćen obrazac, obrasca, V jd. obrašče, G mn. obrazaca obreći, obrečem i obreknem
objavljivati, objavljujem obje, obiju, objema objed, objeda, A mn. objede objeda, NA mn. objede (potvora) objedovati, objedujem, objedovavši
obmanjivati
obređivati, obređujem
obmanjivač
objeđivati
objekt objektivan, objektivna objelodaniti, objelodanim, objelodanivši objelodanjivati, objelodanjujem, objelodanjujući
objeručke
(pril.) objesiti, objesim, objesivši, obješen objesti se, objedem se obješenjački
obješenjak V jd. obj ešenj aković
obogaćivanje
obješenjače,
oblačak, oblačka, oblačan, oblačna
276
N mn. obješenjaci
um. od oblak
obogaćivati
(se), obogaćujem (se), obogatiti, obogatim, obogaćen oboist (glaz.) obojak, obojka, N mn. obojci
obrijedak, obrijetka (ponešto rijedak) obriježje i obrježje obrisač
obrježak G jd. obrješka, G mn. obrježaka obrježina obrježje i obriježje obrježni obronačan,obronačna obrovački
od Obrovac
obrtimično obogaćen
obrtnički
obrtnik V jd. obrubnjački obruč
obrtniče
obveznički
obveznik V jd. obvezniče, N mn. obveznici; porezni obveznik obvladati o. c. krat. za opus citatum, v. n. dj. ocal, ocala (čelik) ocalan, ocalna ocat, octa ocean; Atlantski ocean, Tihi ocean oceanografija oceanski oci mn. od otac; sveti oci
277
ocijediti očuh . -----------------------------------------------------ocijediti, ocijedim, ocijeđen (svršiti ocijeniti, ocijenim, ocijenjen ocjedan, ocjedna ocjedina ocjedine ocjedit
cijeđenjem)
očupati
odio
;
očenaši > krunica
( (okuliranje) očepiti, očepim (stati komu na nogu); drugo je odčepiti, izvaditi čep očepljivati prema očepiti očenje
očupati, očupam
odbijač
očuvanost
odbitak, odbitka, N mn. odbitci, G mn. odbitaka odbjeći, odbjegnem odbjeg odbjegnuti odbljesak G jd. odbljeska, V jd. odbIješče, N mn. odbljesci, G mn. odbljesaka odbočiti se
očuvati, očuvam očvarak, očvarka,
očvrsje
N mn. (engl. hardware)
očvarci
očerupati, očerupam
očvrsnuti, očvrsnem
ocjeđivač
očešati, očešem
očvrstiti, očvrstim, očvršćen
ocjeđivati prema ocijediti ocjel (čelik) ocjeini ocjena
očešljati, očešljam, očešljavši, očešljan
očvršćivač
očetkati, očetkam, očetkavši, očetkan
očvršćivati, očvršćuj em, očvršćujući
odbornički
očev
oćelaviti, oćelavim, oćelavio, oćelavila (učiniti ćelavim)
odcijediti, odcijedim, odcijeđen odcijepiti, odcijepim, odcijepljen
ocjenjivač
očević
oćelavjelost
odcjeđivati
ocjenjivački
očevid
ocjenjivanje ocjenjivati, ocjenjujem, ocjenjivan, ocjenjujući ocoubojica
očevidac, očevidca, očevidaca
oćelavjeti, oćelavim, oćelavio, oćelavjela (postati ćelav)
odcjep odcjepljenje odcjepljivati odcuriti, odcurim
ocoubojičiu
očevidnik
ocoubojstvo ocrniti, ocrnim, ocrnio, ocrnila (učiniti crnim) ocrnjelost ocrnjeti, ocrnim, ocrnio, ocrnjela (postati crn)
očevina
očevi
N mn. od otac
N mn.
očevidci,
G mn.
oćoraviti, oćoravim, oćoravio, oćoravila (učiniti ćoravim)
očevidan, očevidna
oćoravjeti, oćoravim, oćoravio, oćoravjela (postati ćorav) oćut
očevitkinja oči, očiju; doći
komu na oči
oćutjeti, oćutim, oćućen oćutkivati
očica
ocrnjivač
očiglece
ocrnjivati, ocrnjujem ocvasti, ocvatem ocvjetati
očigled;
očađaviti, očađavim, očađavio, očađavila (učiniti čađavim)
očiliti
očađavjeti, očađavim, očađavio, očađavjela (postati čađav)
odabirati, odabirem odadrijeti, odadrem, odadro, odadrla
(pril.) na očigled
očigledan, očigledna
odahnuće
očijukati očimiti
odahnuti odahnjivati, odahnjujući odakle
očin
odalečiti
očinski
odalečivati
očaj
očinstvo
očajan
očinji
očajanje
očiraviti
očajati, očajam
očistiti, očistim, očišćen
odaije odaljiti odande odanle odapeti, odapnem
(postati čil) (zvati koga ocem)
očajavati, očajavam, očajavajući
očišćavati, očišćavam
očaj nica
očišćenje
očajnički
očišćivati, očišćujem
očajnik
očit
V jd. očajniče, N mn. očajnici
prema očistiti
odapinjač
odaprijeti, odaprem, odaprijeh, odapro, odaprla odastrijeti, odastrem, odastro, odastrla odasvud
očale> naočale
očitati, očitam
očaran
očiti
očarati, očaram, očaravši, očaran
očito
odašiljački
očaravati, očaravam
očitost
očehnuti
očitovanje
odatle odavati, odajem odavde odavle odavua (pril.) odavno (pril.) odavreti, odavrim i odavrijem odazvati, odazovem i odzvati
(svršiti
odašiljač
očekivač
očitovati, očitujem
očekivanje
očni
očekivati, očekujem, očekujući, očekivan
očnik
očeličiti, očeličim, očeličen, očeličivši
očnjak, očnjaka,
očemeriti
očovječiti
Očenaš
očuh
278
se (molitva)
čitanjem)
(okulirati)
se
N mn. očnjaci
odčepiti, odčepim, odčepljen drugo je očepiti
(izvaditi
čep),
odčepljivač
odčepljivati, odčepljujem odčitati, odčitam odčitavati, odčitavam
odčupnuti odćušnuti, odćušnem
oddeklamirati oderati, oderem odgađač odgađati
odgojilišni odgojilište odgolićavati, odgolićavam odgolićivati, odgolićujem
odgonetka DL jd. odgonetki i odgonetci, G mn. odgonetaka i odgonetki odgristi, odgrizem, odgrizen odgrizak, odgriska, N mn. odgrisci, G mn. odgrizaka odgrtač
odgrtati, odgrćem odgudjeti, odgudim, odgudio, odgudjela odići, odignem odijelce um. od odijelo odijeliti, odijelim odijelo odijeljenost odijevanje odijevati, odijevam odio, odjela
279
odiozan
odračunati
odiozan odista (pril.)
odmet; ne biti na odmet odmetati, odmećem
odjeća
odmetnički
odjedanput (pril.) odjednom (pril.) odjek odjel, odjela odjelit odjeini odjeljak, odjeljka, V jd. odjeljče, N mn. odjeljci, G mn. odjeljaka odjeljati odjeljenje prema odijeliti; običnije odjel odjeljivati odjenuti, odjenem, odjeven odjeti> odjenuti odjeven odjeveriti odjevni odlanuti odlazak G jd. odlaska, Vjd. odlašče, N mn. odlasci, G mn. odlazaka
odmetnik V jd. odmetništvo
odleđen odleđivati, odleđujem
odletjeti, odletim, odletio, odletjela odličan, odlična odličje
odličnik
V jd.
odličniče,
N mn.
odličnici
odličnost
odlijegati se, odliježe se odlijegnuti se, odlijegne se odlijepiti, odlijepim, odlijepijen odlijetati, odlijećem, odlijećući odlijevanje odlijevati, odlijevam, odlijevajući odlučan, odlučna odlučiti, odlučim, odlučivši
odlučivati, odlučujem, odlučujući odlučnost
odlndžba odljepljivati, odljepljujem odljev odljevak, odljevka, G mn. odljevaka odljntiti, odljutim, odljućen odmaći, odmaknem odmagač
odmah odmeđivati
280
odmetniče,
odvajkada
odrađivati, odrađujem
odslije (odsad) odsprijeda (pril.) odstajati, odstojim odstraga (pril.) odstraniti odstranjivati
odreći, odrečem
N mn. odmetnici
odmicač
odreda (pril.) odredba određivač određivati, određujem
odmicati, odmičem odmijeniti, odmijenim odmila odmjena odmjenjivanje prema odmjenjivati odmjenjivati, odmjenjujem odmjeranje odmjerati, odmjeram odmjeravati, odmjeravam odmjerenost odmjeriti, odmjerim odmoć odmoći,
odrađivati
odmognem
odmučati odnarođen
odstrići
odreknuće
odricati,
odričem, odričući
odričan, odrična
(od odricati) odrijemati, odrijemam odriješiti, odriješim, odriješen odrijeti, odrem, odro, odrla, odrt odrješenje odrješit odrješito odrješitost odrješivati, odrješujem odrješljiv odrješljivost odrješnica odrođivati se
odnarođivati, odnarođujem
odručati
odnedavno odnekle odneknd i odnekuda odnijeti, odnesem, odnijeh, odnese, odnio, odnijela, odnesen, odnesavši odnjihati odojak V jd. odojče, N mn. odojci, G mn. odojaka (prase)
odrvenjelost odrvenjeti, odrvenim, odrvenio, odrvenjela odsad(a) odseliti (se) odsijecati, odsijecam, odsijecajući odsijevati odsjaj odsjaj ivati, odsjajujem odsječak, odsječka, N mn. odsječci
odojčad odojče (prase) odojiti odoka (pril., otprilike, približno), v. § 115. odolijevanje odolijevati, odolijevam odoljen odoljeti, odolim, odoljeh, odoljevši, odolio, odoljela odomaćiti se, odomaćim se odonda odonud i odonuda odostrag i odostraga odovnd i odovuda odozdol i odozdola odozgor i odozgora odr. krat. za određeni odra čunati, odračunam
odsječan, odsječna odsječen
odsjeći, odsiječem, odsijekoh, odsjekla, odsječen
odsjekao,
odsjedati, odsjedam, odsjedao, odsjedala odsjednuti odsjek N mn. odsjeci odsjesti, odsjednem, odsjeo, odsjela odsjev odskakati odskočan, odskočna odskočiti, odskočim odskočke
(pril.)
odskočni; odskočna
daska
odstrijeliti, odstrijelim odstrjel odstrjeljivati, odstrjeljujem odstupati odstupiti odstupnica odstupnina odsuće
odsutan odsutnost odsvagda (pri/.) odsvakud(a) (pril.) odsvirati odsvuda (pri/.) odšepati odšetati odšiti odškrinuti odštampati odštećivati, odštećujem (naknađivati
štetu)
odšteta odštetiti, odštetim (naknaditi štetu) odštetni; odštetni zahtjev odšuljati se odšutjeti, odšutim, odšutio, odšutjela odšvrljati odtok odtući, odtučem (odbiti) odučavati, odučavam odučiti, odučim odugačak,odugačka
odugovlačiti, odugovlačim
odumrijeti, odumre, odumrije, odumro, odumrla oduprijeti, oduprem, odupro, oduprla odušak oduševljenje oduvijek (pri!.)
odskočnica
oduzeće
odskok odskora
oduzetak N mn. oduzetci odvajkada (pril.)
281
odvažati
ogrjev
odvažati (iler.) (pril.) odvesti, odvedem odvesti, odvezem Odvesti, odvezem odvići, odviknem odveć
odvijač
odvijek (prit.) odvijeka (pril.) odviše odvjetak G jd. odvjetka, N mn. odvjetci odvjetnica odvjetnički
odvjetnik V jd. odvjetništvo
odvjetniče,
N mn. odvjetnici
ogrjevni
ognjičav
ogrtati, ogrćem ogrnbjelost ogrubjeti, ogrubim, ogrubio, ogrubjela ogubavjelost ogubavjeti, ogubavim, ogubavio, ogubavjela ob, oh-oh (usklik) ohladiti, ohladim, ohladio, ohladila (učiniti što hladnim) ohladniti, ohladnim > ohladiti ohladnjeti se, ohladnim se, ohladnio, ohladnjela (postati hladan)
ognjište ogolićenost
ogoliti, ogolim, ogolih, ogolivši, ogolio, ogolila (učiniti što golim) ogoljeti, ogolim, ogoljeh, ogoljevši, ogolio, ogoljela (postati gol) ogorčenost ogorčenje
odvlaživač
ogorčiti, ogorčim
odvođač
ogorčivati, ogorčujem
odvoziti (tr.)
ogorjelica ogorjelina ogorjelište ogorjeti, ogorim, ogorio, ogorjela
odvratiti, odvratim odvrći, odvrgnem
oklopnjača
ogluhnuti oglupavjelost oglupavjeti, oglupavim, oglupavio, oglupavjela oglupjelost oglupjeti, oglupim, oglupio, oglupjela ognjen ognjevit
odvlačiti
odvraćati, odvraćam, odvraćen
okultist
Ogrjevni
ogrličar
okolčiti
ogrličast
okolišati, okolišajući okolni okolo (prit.)
ogrnjač ogrončati
se
ogrozničaviti
okomičan, okomična
ogrtač
okončati, okončam okončavati, okončavam
okopnjeti, okopnim, okopnio, okopnjela okorio, okorjela okorjelost okorjeti, okorim, okorio, okorjela okračati, okrača (postati kratak) okraćati, okraća (postati kraći) okrajčiti okrčiti, okrčim okrečiti, okrečim
okresina (okresano stablo)
ohlađenost
okretač
ohlađivati, ohlađujem
okretak G jd. okretka, N mn. okretci okretati, okrećem okrijek (vrsta alge) okrijepiti, okrijepim, okrijepljen okrjepa okrjepljenje okrjepljiv okrjepljivati okrjepljivost
odvrgnuće
ogovarač
odvrtač
ogovaračica
odvrtati, odvrćem odvrtjeti, odvrtim, odvrtio, odvrtjela odvrvjeti, odvrvim, odvrvio, odvrvjela
ogradak, ogratka, N mn. ogradci ograđivanje
odvući, odvučem, odvučen
ograđivati, ograđujem
odzada (prit.) odzdrav odzdraviti, odzdravim (uzvratiti pozdrav)
ograničavati, ograničavam ograničenost
ohol oholost ohrapavjelost ohrapavjeti, ohrapavim, ohrapavio, ohrapavjela Ohrid (zem.) ohridski; Kliment Ohridski; Ohridsko jezero ohromiti, ohromim, ohromio, ohromila (učiniti koga hromim) ohromjeti, ohromim, ohromio, ohromjela (postati hrom) oi. krat. za otoci (zem.)
odzračnik
ograničenje
ojačanje
okrugloća
odzvati, odzovem ofenziva ofenzivan oficijal oficijalan, oficijalna (služben) oftalmološki o. g. i o. god. krat. za ove godine ogaditi, ogadim, ogađen
ograničiti, ograničim
ojačati, ojačam
okrupnjati, okrupnjam
ograničivati, ograničujem
ojačavati, ojačavam
okrutnički
ogranuće
ojaditi, ojadim, ojađen
ogrbavjeti, ogrbavim, ogrbavio, ogrbavjela
ojađenost
ogrebač
ojađivati, ojađujem
ogrebača
ojunačiti
ogrebak, ogrepka, N mn. ogrepci ogrepsti, ogrebem ogrežnjavati ogrijati, ogrijem ogriješiti, ogriješim ogrijevati, ogrijevam, ogrijevajući ogrizak,ogriska, N mn. ogrisci, G mn. ogrizaka ogrješenje ogrješivati se, ogrješujem se ogrjev
okapač
oksid oksidacijski oksidirati oktaedar, oktaedra Oktobarska revolucija (pov.) oktroirati (nametnuti) okuč, okuči i okuča Okučani (zem.) okućiti se, okućim se
ogađivati, ogađujem
ogladnjeti, ogladnim, ogladnio, ogladnjela oglašavač
oglašavati, oglašavam oglašivač
oglašivati, oglašujem oglavičiti se oglodati, oglođem
282
ogovarački
ograničen
se,
ojunačim
se
okazioni > prigodan Okić; Okić-grad (zem.) okićen okidač
oklijevalac, oklijevaoca, G mn. oklijevalaca oklijevalo oklijevanje oklijevati, oklijevam oklopnički
okročiti
okru ćati, okrućam okrugao, okrugla
okućje okućnica
okulist okulistički
okultist
283
okultistički
onesvješćivati Se
okultistički
okupacija okupacijski
o. mj. krat. za ovoga mjeseca omjer omjeriti, omjerim omjerka
okvačiti
omlaćen
olabaviti, olabavim, olabavio, olabavila (učiniti labavim) olabavjelost olabavjeti, olabavim, olabavio, olabavjela (postati labav)
omlitavjelost omlitavjeti, omlitavim, omlitavio, omlitavjela (postati mlitav)
okundačiti
omočiti, omočim
oplođen
onijemjeti onijemjeti, onijemim, onijemio, onijemjela (postati nijem) onizak, oniska; komp. oniži o-noge onosvjetski onostranski onovčiti se onovremen op. krat. za lat. opus (djelo)
općina
opačina
ophod
opačiti
ophođenje
općinar
općinski općinstvo općiti, općim opeći, opečem,
opekao, opekla,
opečen
opepeliti operacijski opetovničar
olakotan, olakotna; olakotna okolnost oleandar, oleandra (bot.)
omodriti, omodrim, omodrio, omodrila (učiniti modrim) omodrjeti, omodrim, omodrjeh, omodrio, omodrjela (postati modar)
opadač
ophrđati
opahnuti
oličavati
omogućavati, omogućavam
opamećen
oličenje
omogućiti, omogućim
opamećivati, opamećujem
oličiti, oličim
omogućivati, omogućujem
opak komp. opakiji
oligarhija olijepiti, olijepim, olijepljen Olimp olimpijac, olimpijca olimpijada olimpijskiprema Olimpija i olimpijada olimpski prema Olimp
omorični
opančar
omotač
ophrvati, ophrvam opijelo opijćvati, opijevam (ns. prema svr. opjevati) opij opijati (omamljivala)
opančarija
opirač
omotak G jd. omotka, N mn. omotci
opančić
opirnjača
omrčiti
opasač
opisivač
omrći,
opatički
opisivačica
olakoćivati
se
omrknem omrijestiti se omršavjeti, omršavim, omršavio, omršavjela omučiti se omudrjeti, omudrim, omudrio, omudrjela (postati mudar) omušičaviti se on A na nj, po nj, u nj, za nj, preda nj onarnošnji ončas (pril.) ondašnji ondje (pril.)
od opatica; Opatička ulica (u Zagrebu) opatijski prema Opatija i opatija
opčarati
opjeniti opjevati, opjevam opjevavati, opjevavam opkoljavati opkop
opčaravati
opkoračavati, opkoračavam
opčiniti, opčinim
opkoračenje
opčinjavati, opčinjavam
opkoračiti, opkoračim
opčinjen
opkoračivati, opkoračujem
opčuvati
opkročiti, opkročim
općečovječanski
oplačina
onečistiti, onečistim, onečišćen
općedržavni
onečišćavati, onečišćavam
općeeuropski
omašćivati, omašćujem
onečišćen
općejezični
omča
onečišćivati, onečišćujem
oplaćivati, oplaćujem prema oplata oplavjeti, oplavim, oplavio, oplavjela oplećak, oplećka, N mn. oplećci, G mn.
općelingvistički
onemoćalost
općeljudski
oplećje
onemoćati, onemoćam
općenarodni
opletati,
onernoći,
onemognem
općenit
oplićati, oplića
omeđen
onemogućavati, onemogućavam
općenje
omeđiti, omeđim, omeđen
onemogućen
općeobrazovni
omeđivati, omeđujem
onemogućenost
općeobvezatni
(postati plitak) oplijeniti, oplijenim, oplijenjen oplijeviti, oplijevim, oplijevljen opločen prema opločiti
omijeniti omijesiti omiliti, omilim, omilih, omilivši, omilio, omilila (učiniti milim) omiljeti, omilim, omiljeh, omiljevši, omilio, omiljela (postati mio)
onemogućiti, onemogućim
općepoznat
opločenje
onemogućivati, onemogućujem
općeprihvaćen
opločiti, opločim, opločen
onesvijestiti se, onesvijestim se, onesviješten onesvjesnuti se
općepriznat
opločje prema ploča
općeslavenski
oploćen prema
onesvješćivanje
općesvjetski
oplođaj
opći
oplođen
olovnjača olučen
Oluja (hrvatska vojno-redarstvena akcija iz Domovinskoga rata, 1995.) oljepljivati, oljepljujem oljetiti se omaći se, omaknem se omahivati omaječak (pril.) Oman (zem.); Sultanat Oman (država) omastiti, omastim, omašćen i omašten G mn.
omči
omečiti omeđač omeđak
284
G jd.
omećka,
N mn.
omećci
onesvješćivati
se,
onesvješćujem
se
opaučiti
opažač
op. cit. krat. za lat. opus citatum, v. n. dj.
oplećaka oplećem
plot
285
oplođivati
optjecati
Opqera_ti______________._____________________________________________o_s_a_k_a_ć_iv_a__ ti
oplođivati, oplođujem
oproljećivati
oplošje prema ploha
oproljetiti, oproljeti,
opljačkati, opljačkam
oprosnički
optočiti
opijesniviti se opijeti, oplijevem, oplio, opijela, oplijeven (oplijeviti) opnokrilac, opnokrilca, V jd. opnokrilče, G mn. opnokrilaca
opružač
optračiti, optračim
opsadnički
optrčati, optrčim
opsađivati, opsađujem
optrčavati, optrčavam
opočinak, opočinka opočinuti opočivati opominjač oponašač oporbenjački
oporbenjak Vjd. oporbenjaci
oproljećen
N mn.
oporečen oporeći, oporečem, oporečen
oporicati, oporičem oportunistički oporučan,oporučna oporučitelj oporučiti, oporučim
oporučivati, oporučujem oporučno
opotrebiti (postati potreban, potrebit, siromašan) opovijedati (ns. prema svr. opovjediti) opovjediti (obznaniti) opovrći, opovrgnem opovrgnuće
opozicijski opozicionalac, opozicionalca, V jd. opozicionalče, N mn. opozicionalaca opraznjeti, opraznim, opraznjeh, opraznjev(ši), opraznio, opraznjela oprćiti, oprćim, oprćen (naprćiti usne) opredijeliti se, opredijelim se, opredijeljen opredjeljenje (izbor, odluka) opredjeljivati se, opredjeljujem se (izabirati, odlučivati se)
optuženički
opseći
optuženik Vjd.
opservacija (opažanje) opservacijski opservatorij opsijecati, opsijecam opsipati
opučati, opučam
opsjedanje opsjedati, opsjedam opsjednutost opsjena opsjenar opsjeniti
optuženiče,
N mn. optuženici
opučiti opunomoćen; opunomoćen
veleposlanik
opunomoćenica opunomoćenik
V jd.
opunomoćeniče,
opunomoćivati, opunomoćujem
opskočiti
opiistiti, opustim, opušten (olabaviti) opustiti, opustim, opustio, opustila, opušćen (učiniti pustim) opustjelost opustjeti, opustim, opustjeh, opustio, opustjela, opušćen (postati pust) opuštenje prema opustiti (olabaviti) orač
opskrba opskrbjeti opskrbni opskuran,opskurna
oračica
(ona koja ore)
orački
opstrukcija opstruirati opšav op šivati, opšivam opt akati, optačem
(prid.: oraći konj) oraćica (sprava, zemlja) orah N mn. orasi orahovača (rakija) orahovački od Orahovica Orahovčanin od Orahovica Orahovica (zem.)
oraći
optečen
oranični
opteći, optečem, optečen
orao, orla orašast oraščić um. od orah oratorij orazumiti orazumljivati ordinarijat; biskupski ordinarijat Orebić (zem.) organist (orguljaš) organizacija organizacijski organiziranost orguljar (graditelj orgulja)
opsočiti
opterećen opterećenje opterećivati, opterećujem
opteretiti, opteretim,
N mn.
opunomoćenici opunomoćiti, opunomoćim, opunomoćen
opsjenjivač
optičar
opterećen
opremač
optičarski
oprbnuti oprijeti (se), oprem (se), oprijeh (se), opro, oprla (se)
optika optimist
oprječan, oprječna
optimistički
oprječnost
optjecaj optjecati, optječem (teći oko čega, kolati)
286
(opšiti trakama)
opunomoćitelj
opsjenjivati, opsjenjujem opsjesti
opregača
oprjeka DLjd. oprjeci
orićak, orićka
opscen (bestidan, sramotan), opsceni pokret
opsjeći, opsiječem, opsječen oporbenjače,
orguljaš (svirač na orguljama) orhideja (bot.)
optjerati optjerivati, optjerujem
optički
orijedak komp. orjeđi orijediti orijent; Orijent (istočne zemlje) orijentacijski orijentalac, orijentalca, Vjd. orijentalče orijentalan, orijentalna orijentalist orijentalistički
orijentalistika orijentaika orijentir orijentirati se, orijentiram se Orion (as tr.) Oriovac, Oriovca (zem.) Oriovčanin oriovački prema orjeđi
Oriovac komp. od orijedak
Orjen orkestar, orkestra orleanski; Ivana Orleanska orlić
ormarčić
um. od ormar um. od ormar oročim (bank.)
ormarić oročiti,
oročivati, oročujem orođivati, orođujem
oronuo, oronula orošavati ortačiti (se), ortačim (se) ortački ortogenetički oruđe
orumenjeti, orumenim, orumenio, orumenjela (postati rumen) oružje oružnički
oružnik V jd. oružniče, N mn. oružnici oružnjeti, oružnim, oružnjeh, oružnjev(ši), oružnio, oružnjela (postati ružan) os. (kratica za osoba) Os znak za osmij osakaćen osakaćeno st osakaćivanje
osakaćivati, osakaćujem
287
osmij ešiti se
osamdeset
osjet osjetan osjetilo osjetiti, osjetim osjetljiv osjetljivost osjetnost osjevine oskarovac (dobitnik nagrade Oscar) oskudijevati, oskudijevam oskupjeti, oskupim, oskupjeh, oskupjevši, oskupio, oskupjela (postati skup)
osamdeset (80) osamljenički
osamljenost osamnaest (18) osamnaestero osamnaestorica osamsatni> osmosatni oscilacija osebičiti
oseka DL jd.oseci (protivno od plima) oseknuti osički prema Lički Osik
oskvrnuće
osigurač osiguranički
osigurati osijedjeti, osijedio, osijedjela Osijek (grad) Osik; Lički Osik (selo) osiliti osim osion, osiona osirotiti, osirotim, osirotih, osirotivši, osirotio, osirotila (učiniti sirotim) osirotjeti, osirotim, osirotjeh, osirotjevši, osirotio, osirotjela (postati sirotim) osječak, osječka, N mn. osječci Osječanin N mn. Osječani od Osijek Osječanka DLjd. Osječanki od Osijek
oslabiti, oslabim, oslabio, oslabila (učiniti slabim) oslabjelost oslabjeti, oslabim, oslabio, oslabjela (postati slab) oslačati, oslačam oslačica oslačiti
se
oslađivati oslić
(riba) oslijepiti, oslijepim, oslijepio, oslijepila, oslijepljen (učiniti slijepim) oslijepjeti, oslijepim, oslijepio, oslijepjela, oslijepljen (postati slijep)
osmij ski
oštar
osmijski osmjeh i osmijeh osmjehivati se, osmjehujem se osmjehnuti se, osmjehnem se osmjeliti se, osmjelim se osmješak osmočiti se osmoljetni
ostružak, ostruška, N mn. ostrušci, G mn. ostružaka ostudjeti se, ostudim se
osuđeniče,
osmrađivati
osvećivanje
osmu diti, osmudim, osni prema os osniježiti
osvajački osvećen prema
osmuđen
osnivač
osvetiti
osvećivati, osvećujem
osveta osvetiti, osvetim, osvetljiv
osvećen
osnivačica
osvetnički
osnivački
osvetoljubiv osvijestiti (se), osvijestim se, osviješten osviješten osviještenost osvijetliti, osvijetlim, osvijetljen osvitak N mn. osvitci
osnutak G jd. osnutka, N mn. osnutci osobenjački osočan, osočna (sočan)
osorljiv ospičav
osječenost
osloboditelj
osramoćenje
osječina
oslobođavati
osramoćivati, osrarnoćujem
osvjedočavati, osvjedočavam osvjedočen osvjedočenost osvjedočiti, osvjedočim, osvjedočen
osvjesnuti se osvjestan, osvjesna osvješćivanje
oslobođen
osrčje
osjećaj
oslobođenik
osjećajan
oslobođenje
osredak G jd. osretka, N mn. osredci osrednji ostanak, ostanka, N mn. ostanci ostario, ostarjela ostariti, ostarim, ostario, ostarila (učiniti starim) ostarjelost ostarjeti, ostarim, ostario, ostarjela (postati star) ostatak, ostatka, N mn. ostatci, G mn. ostataka
osvjetljivati, osvjetljujem osvježen osvježiti se osvježivati se
ostavljač
ošamućen
ostidjeti se ostrag ostrižak, ostriška, N mn. ostrišci, G mn. ostrižaka
ošamućenost
oslobođivati, oslobođuj em
osjećalo
osluhivati, osluhujem
osjećanje
osluškivač
osjećati, osjećam
osluškivati osljepljenje osljepljivati, osljepljujem
osjek (paušal) osjekom (pril.; paušalno) osjen osjenak
osmerački
osjenčati, osjenčam
osmero osmerokut
osjenčavati, osjenčavam
osmerotračan
osjenčiti, osjenčim
osmij (znak Os) osmijeh i osmjeh osmiješiti se, osmiješim se
osjeniti, osjenim osjenjivati, osjenjujem
288
osuđenici
osvajač
osramoćen
osjećajnost
N mn.
osunčati, osunčam
oslobodilački
županija
V jd.
osuđivanje
osumnjičiti, osumnjičim, osumnjičen
osječenik
Osječko-baranjska
osuđenik osuđivati
osječenica
od Osijek,
osuđeuički
osmomjesečni
oslobodilac G jd. oslobodioca, V jd. oslobodioče, G mn. oslobodilaca
osječki
osuđenica
osmonedjeljni osmosatni osmoškolac osmotjedni osmoza, osmotski
osporavati osposoba (kvalifikacija) osprijed (pril.)
oslobađati
osuđen
osvješćivati (se), osvješćujem se osvještenje osvjetlati osvjetljavati, osvjetIjavam osvjetljenje prema osvijetliti osvjetljivač
ošančiti
ošijavati oštar, oštra
289
oštećen
otplaćivati
otpljuvati
ovjera
--~~~~~~~~~~~~~~~--~~~~~~~~~~
oštećen
otkako (pril.)
otpljuvati, otpljujem
otuđenost
oštećenost
otkapčati
otpočeti, otpočnem> početi
otuđiti
oštećivati, oštećujem
otpočinak, otpočinka
otuđiv
oštrač
otkati, otkam otkidak G jd. otkitka, N mn. otkidci
otpočinuti, otpočinem
otuđivač
oštro ća
otklečati
otpočinj ati, otpočinjem
otuđivati
oštrokonđa
otključati, otključam
otporučiti
otuđivost
oštrolistan, oštrolisna oštro ok ošutjeti, ošutim, ošutio, ošutjela otac, oca, V jd. oče, N mn. oci i očevi; Sveti Otac
otključavati, otključavam
otporučivati, otporučujem
otkopčati, otkopčam
otpraćati, otpraćam
otkopčavati, otkopčavam
otpraćen
otkračunati
otprašivač
otkračunavati
otpravljač
otački
otkriće
otpravnički
otupiti, otupim, otupio, otupila (učiniti tupim) otupjelost otupjeti, otupim, otupio, otupjela (postati tup) otupljen otustjeti OTV krat. za Otvorena televizija
otad i otada otakati, otačem,
otkučati, otkučam
otpremač
otvarač
otvoreno crven i otvoreno crven (v. § 127.) otvoreno plav i otvorenoplav (v. § 127.) otvoreno zelen i otvorenozelen (v. § 127.) otvoreno žut i otvorenožut (v. § 127.) otvrdjelost otvrdjeti, otvrdim, otvrdio, otvrdjela
otkučiti
otpremnički
otančanje
otkučivati, otkučujem
otančati, otančam
otančiti, otančim
otkud i otkuda (pril.) otkudgod i otkud god, v. § 142. otkukurikati
otavić>
otkulučiti
otprhnuti otpridjevan, otpridjevna otprije (pri/.) otprijed (pril.) otprilike (pril., približno) otprvo (pril.)
otačući
otančavati
otavica
otečen
otkvačiti, otkvačim
oteći, otečem
otle (pril.)
otegoćivati
otmičar
oterećenje (rasterećenost)
otmičarka
oterećivati, oterećujem (rasterećivati); opterećivati
oteretiti, oteretim, otesan (istesan)
oterećen
drugo je
(rasteretiti)
oteščati
otvrdnuće
OUN krat. za Organizacija ujedinjenih naroda ovca; merino-ovca
otpučiti otpućen
otmjen otmjenost Otočac, Otočca
(zem.) otočanin prema otok; Otočanin prema Otok i Otočac
se
otpućivati (se), otpućujem (se) otpuhati otpuštati, otpuštam, otpuštajući otputiti, otputim, otpućen otraga (pri/.) Otrantska vrata (zem.)
ovčar
otrčati, otrčim
ovčetina (ovčje
ovčara ovčarica ovčarnica ovčarski
ovčarstvo
meso) uv. od ovca božja ovčica (zool.)
otežavati othraniti
otočić otočiti
otrgnuće
ovčetina
othranjenički
otočje
otočni prema
otrijebiti, otrijebim, otrijebijen otrijeskati se otrijeti > otrti otrijezniti (se), otrijeznim (se), otriježnjen otrjebine otrjebljavati otrjebljenje otrjebljivati, otrjebljujem otrježnjavati, otrježnjavam (se) otrježnjenje otrježnjivati (se), otrježnjujem (se) otrpjeti, otrpim, otrpio, otrpjela otrti, otrem i otarem otučak G jd. otučka, N mn. otučci, G mn.
ovčica;
othranjivati othrvati se
um. od otok
otići, otiđem,
odem otijesan (malo tijesan) otijesniti
otok od Otok i Otočac otopljeti, otoplim, otopljeh, otoplio, otopljela (postati topao) otpadak, otpatka, N mn. otpadci
otimač
otpadnički
otimačina
otpečaćivati, otpečaćujem
otimački
otpečatiti, otpečatim, otpečaćen
otirač
otpijevanje prema otpijevati otpijevati, otpijevam (ns. prema svr. otpjevati)
otjecati,
otječem
otočki
otječica
otpirač
otjerati otjerivati otjesnjeti, otjesnim, otjesnio, otjesnjela (postati tijesan) otješnjati otkad i otkada (pril.)
otpisivati,
290
otpisujući
otpješačiti
otučaka
otpjevanje prema otpjevati Otpjevati, otpjevam (svr.)
otučen
otplaćen
otući, otučem, otučen
otplaćivati, otplaćujem
otud i otuda (pri/.)
ovčinjak, ovčinjaka ovčji Ovčji Otoci, v. Farerski Otoci ovda-onda (pril.) ovdašnji ovdje; ne ovđe ovdje-ondje (pril.) oveći kamp. od ovelik ovesti, oveze Ovidije
ovijač
ovitak N mn. ovitci ovječiti
ovjekovječen ovjekovječiti, ovjekovječim
(obiti; drugo je
odtući)
ovjenčati, ovjenčam
ovjera
291
pačist
ovjeravati ovjeravati, ovjeravam ovjeren ovjeriti, ovjerim ovjerovitelj ovjeroviti, ovjerovim ovjerovljenje ovladati ovlađivati, ovlađujem
ovlast I jd. ovlašću i ovlasti ovlastiti, ovlastim, ovlašten ovlašćivati, ovlašćujem ovneći prema
ovca um. od ovan ovogodac, ovogodca, N mn. ovogodci ovogodišnji ovosvjetski ovremeniti se, ovremeni se ovrha DL jd. ovrsi ovrhovoditelj ovršni prema ovrha ozad(a) (pril.) ozakonjivati, ozakonjujem Ozalj, Ozlja (zem.) Ozaljčanin od Ozalj ozaljski prema Ozalj ozdol(a) (pril.) ozdravljenje ozebao, ozebla ovnić
ozebličina
ozeleniti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, ozelenila (učiniti zelenim) ozelenjeti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, ozelenjela (postati zelen) ozgor(a) (pril.)
pačji
panegiričar
označen
pačji
označiti, označim
paćenica
označivati, označujem
paćenički
ozračje
paćenik
ožalostiti, ožalostim, ožalošćen
paćeništvo
> palčani paladij (znak Pd) paladijski Palau, Palaua; Republika Palau (država) palaujski prema Palau
ožalošćivati, ožalošćujem, ožalošćujući
paćenje
palčani
oždrijebiti, oždrijebi, oždrijebio, oždrijebljen oždrjebljivati (se), oždrjebljuje (se) ožeći, ožežem, ožegu, ožegao, ožegla ožedniti, ožednim, ožednio, ožedni la (učiniti žednim) ožednjeti, ožednim, ožednio, ožednjela (postati žedan)
Pad (rijeka u Italiji)
Palčica
padavičar
palčić
ožičar
ožimač
oživiti, oživim, oživio, oživila (vratiti koga u život) oživjeti, oživim, oživio, oživjela (postati živ) oživljavati ožučiti, ožuči ožućak,ožućka
ožujak, ožujka ožutiti, ožutim, ožutio, ožutila (učiniti žutim) ožutjeti, ožitim, ožutio, ožutjela (postati žut) n znak za omega; znak za om
p p krat. za para (novčanajedinica, pov.) p. krat. za particip p znak za fosfor Pa znak za protaktinij i paskal pabirčar pabirčiti, pabirčim, pabirčeći
palačni
paćeniče,
V jd.
padavičarev
N mn.
paćenici
i padavičarov
padavičarka, padavičarki, padavičarov
G mn.
padavičarki
i padavičarev
padavičav
padišah V jd. padišahu, N mn. padišasi padobranac, padobranca, V jd. padobranče, G mn. padobranaca
paličica
padobrančev
paličnjak N
Padovanac,Padovanca, Vjd.Padovanče padovski i padovanski; sv. Antun Padovanski padski prema Pad (rijeka); Padska nizina pagusjenica pahalica pahaljka DLjd. pahaljci, G. mn. pahaljkil., pahaljki pahulja pahuljast pahuljav pahuljica
Palić
mn. paličnjaci (kukac) (selo) palićki prema Palić; Palićko jezero palijativ palijativan, palijativna palikuća palistić
Palmotićev; Palmotićeva Palmotića
pahuljičav paketić
pamćenje
Pakistan; Islamska Republika Pakistan (država) paklić
pamet I jd. pameti i pameću; pasti na pamet pametca pametnjak Vjd. pametnjače, N mn. pametnjaci
pakosnica
pametnjaković
pakosnički
pamtilac, pamtioca, V jd. pamtioče, G mn. pamtilaca pamtivijek, od pamtivijeka
paklenjača
ozlojeđenost ozlojeđivanje
pačempres
ozlojeđivati, ozlojeđujem
pačetina
ozljeda
pačetvorina
palac, palca, V jd. palče, N mn. palci i palčevi, G mn. palaca (prst) palac, paoca, N mn. paoci, G mn. palaca (šipka u kotaču)
pačići, pačića
palača
pačinjak N
palačinka
ozimačan, ozirnačna ozimčad ozimče, ozimčeta
ozlijediti, ozlijedim, ozlijeđen ozloćuditi se, ozloćudi se, ozloćuđen ozlojediti, ozlojedim, ozlojeđen
ozljeđenički
ozljeđenik
Vjd.
ozljeđeniče,
ozljeđivati, ozljeđujem
292
N mn.
ozljeđenici
mn. prema pače, pačeta mn. pačinjaci pačist u vezi Pačista nedjelja (crkv.)
ulica, Ulica Junija
paljba G mn. paljba i paljbi paljenje prema paliti paljetak, paljetka, N mn. paljetci, G mn. paljetaka > pabirak
pacemaker (srčani stimulator, srčanik) pacifički prema Pacifik (Tihi ocean) Pacifik> Tihi ocean pacifistički prema pacifist i pacifizam pacijent G mn. pacijenata pacijentica pačati se pače, pačeta, N mn. pačići, zb. pačad pače (pri/.)
oziđivati, oziđujem
(ime iz bajke) (mali palac, ptica); Palčić (ime iz bajke) paleocen paleogen paleografija paleolitski paleozoik paleozojski prema paleozoik
pakosnik V jd. pakosniče, N mn. pakosnici pakost, pakošću i pakosti pakostan, pakosna pakostiti, pakostim, pakošćah pakošćenje prema pakostiti Pakračanin N mn. Pakračani
pamučan,pamučna pamučast pamučika
panafrički
pakrački
DL jd.
palačinka
palačinki,
G mn.
palačinki
(bot.)
pamučni
i
> sveafrički panama (vrsta platna); panama-šešir Panama; Republika Panama (država) panamerički > sveamerički panamski; Panamski kanal pandža G mn. pandža i pandži panegiričan, panegirična
panegiričar
293
panel-ploča
parohijski
------------------------------panel-ploča paničan, panična paničar paničariti paničarka
DL jd.
paničarki,
G mn.
paničarka,
paničarki
Panonac,Panonca, Vjd.Panonče Panonija panonski; Panonska nizina pansion panslaven > sveslaven panslavistički > sveslavistički panteistički
panteon (grobnica) Panteon (građevina u Rimu, u Parizu) pantomimičar pantomimički
Pantovčak panjača
(tip šume) panjevčica (gljiva) panjić
papatač
papigica Papini, Papinija Papinijev Papinov; Papinov lonac papinski papinstvo papirić
papirničar
paprat I jd. paprati i papraću papratnjača paprenjača papričica
Papua Nova Gvineja (zem.); Nezavisna Država Papua Nova Gvineja (država)
Paragvaj ac, Paragvajca, V jd. Paragvajče, G mn. Paragvajaca Paragvaj ka DLjd. Paragvajki, G mn. Paragvajka, Paragvajki paragvajski paralelnost, paralelnošću i paraleinosti paralitičan, paralitična
paraliziranost, paraliziranošću i paraliziranosti paranoičan, paranoična
parauoik V jd. paranoiče, N mn. paranoici paranoja parazit (nametnik) parazitologija parazitološki parcijalan, parcijalna parić
parionica paripče, paripčeta, zb. paripčad Paris (mitska osoba); drugo je Pariz pariski i pariški prema Pariz Parisov prema Paris pariški i pariski; Pariška komuna pariti (se) (od para) pariti (se) (od par) Pariz (grad) Parizlija i Parižlija (Parižanin) Parižanin N mn. Parižani Parižanka DLjd. Parižanki, G mn. Parižanka, Parižanki Parižlija i Parizlija (Parižanin) parnaski parnasovac, parnasovca, V jd. parnasovče, G mn. parnasovaca parnič ar parničarev i parnič arov parničarka DL jd. parničarki, G mn. parničarka, parničarki
papuča
parničarov
papučar
parničenje
papučarev ipapučarov
parničiti
i parničarev
papučić
se parnički i parnični parnični i parnički
papučki prema
parnjača
papučica
um. od papučar Papuk para (plinovito starije vode) para (novac) paraboličan, parabolična parafrastičan, parafrastična
Paragvaj; Republika Paragvaj (država)
294
parobrodić
parobrodski paroh V jd. paroše, N mn. parosi parohija parohijski
paromjer
paviljončić
------------------------
paromjer
patetičau, patetična
paroščiĆ
patetičnost, patetičnošću
parožak, paroška, N mn. parošci, G mn. parožaka part. krat. za particip partija (stranka) partijac, partijca, V jd. partijče, G mn. partijaca partijka DLjd. partijki, G mn. partijka, partijki partijnost, partijnošću i partijnosti partijski (stranački)
patilac, patioca, V jd. patioče, G mn. patilaca patka DL jd. patki, G mn. pataka (usp. patak) patkica patlidžau patniče od patnik patničin prema patnica
partneričin
parveni, parvenija> skoroj ević parveuijski> skorojevićki pas, psa (pseto) pas, pasa (pojas) pasha DLjd. pashi (žrtva); Pasha (vjer.) pasić um. od pas; drugo je psić pasijans (kart.) pasioniran (strastven) pasivnost, pasivnošću i pasivnosti pasjača
pasji paska DL jd. paski, G mn. paska, paski paskal (fiz.) pasti, padnem (srušiti se) pasti, pasem (jesti travu) pastirče, pastirčeta, N mn. pastirčići, zb. pastirčad
i patetičnosti
patnički
patološki pat-pozicija patrijarh V jd. patrijarše, N mn. patrijarsi, G mn. patrijarha patrijarhalan, patrijarhalna patrijarhalnost, patrijarhalnošću i patrijarhalnosti patrijarhat patrijaršija patrijaršijski patriot (domoljub, rodoljub) patriotizam, patriotizma (domoljublje, rodoljublje) patriotski (domoljubno, rodoljubivo) Patroklo patuljak, patuljka, V jd. patuljče, N mn. patuljci, G mn. patuljaka patuljčić paučenje
pastirčić
paučiua
pastiričin
paučiuast
pastirić
paučiti
pastorak, pastorka, Vjd. pastorče, N mn. pastorci, G mn. pastoraka pastorče, pastorčeta, zb. pastorčad
paučijivost, paučljivošću ipaučljivosti
pastorčica pastrvčica
pastuh Vjd. pastuše, N mn. pastusi, G mn. pastuha pastuharnica pastušast pašanac, pašanca, Vjd. pašanče, G mn. pašanaca pašče, paščeta, zb. paščad pašić (pašin sin); Pašić (prezime) paški prema Pag paštitak, paštitka N mn. paštitci G mn. paštitaka patak, patka, Vjd. patku, N mn. patci, G mn. pataka (usp. patka)
se
paučni paučnjak N
pauk V jd.
mn.
paučnjaci
pauče,
N mn. pauci i paukovi zb. paunčad
paunče, paunčeta, paunčić
pauničin paunić
paus-papir > pausni papir pauza> stanka Pauzanija Pavao, Pavla pavečera
Pavičin prema
Pavica pavijan (majmun) paviljon paviljončić
295
paviljon čina
pedesetogodišnjj
paviljončina
pečenica
pavjenčić
pečenka DL jd. pečenci, pečenki
(bot.)
pazdrijen pazdrjenovina
pečenjak N
pazikuća
pečenjar
pazI (v. puzzle) pazuho N mn. pazuha, DL! mn. pazusima pazušni paženje prema paziti pažljiv pažljivost, pažljivošću i pažljivosti pažnja G mn. pažnja i pažnji Pb znak za olovo pčel. krat. za pčelarski
pečenjara
Vjd.
pčelče,
G mn.
pečenje pečica
um. od peča; drugo je pećica (madž. Pecs) pečurka DL jd. pečurci, G mn. pečuraka, pečurka i pečurki Pečuh
pečurkast pečuški prema Pečuh
pčelaca
peć Peć
(grad) N mn. Pećani (čovjek iz Peći) Pećanka DL jd. Pećanki, G mn. Pećanki
pčelarenje
Pećanin
i pčelarov
pčelarica
pećar
pčelariti pčelarnik N pčelarov
pčelarnici
mn.
pećarev
> pčelinjak
i pčelarev
pećarnica pećarov
pčeličin
(selo) pčelinjak N mn.
pčelinjaci
pećica
pčelinji
pećinarki,
G mn.
pećinarka,
pećinast
(bol, tuga)
pećinski
pečalan, pečaIna
pećki prema Peć; Pećka
pečalba
patrijaršija
pećni prema peć
pečalbar
pećnica
pečalbariti pečat pečatiti, pečaćen, pečaćeći pečatni pečatnik pečatnjak
pečatorezac, pečatoresca, pečatorezaca
pečatorezački
296
DLjd.
pećinarki
pečaćenje
pečeneški
(mala peć)
pećinarka
(komad, rubac)
Pečeneg N
peci, pekao, pekla,
pećinar
pecač
mn.
pečah,
pećina
Pd znak za paladij
pečal, pečali
i pećarev pecijah i
peći, pečem, pekući
Pčelić
mn.
Pečenezi
V jd.
pečatorešče,
G
peharčina
perčin
peharnički
perec, pereca perecar perecarev i perecarov
peharnik V jd. peharniče, N mn. peharnici pejo krat. za pejorativ pejgamber (poslanik Božji); Muhamed pejgamber; Pejgamber (Muhamed) pejorativan, pejorativna (pogrdan) pejsaž> krajolik, krajobraz pejsažist pejsmejker (srčani stimulator, srčanik) i pacemaker pejzaž> pejsaž pekinški prema Peking Pelazgi mn. m. r., Pelazga (prastanavnici pelazgički
pećarija
pčelica
peharčić
perajica peraški prema Perast Peraškinja (žena iz Perasta) Peraštanin N mn. Peraštani percepcija percipijent G mn. percipijenata
pedijatar, pedijatra pedijatrija pedijatrijski Pegaz V jd. Pegaze (mit.) pehar
Grčke)
i pećarov
pećarica
pčelčev
peča
i pečenjarki,
pečenjarnica
pčelar pčelarev
pečenka,
pečenjaci
pečenjarka DL jd. pečenjarci G mn. pečenjarki
pčela
pčelac, pčelca,
mn.
G mn.
pećnjak N mn. pećnjaci pedagogija pedagoški pedantnost, pedantuošću i pedantnosti pedesetak, pedesetka, N mn. pedesetci, G mn. pedesetaka pedesetka DL jd. pedesetki, G mn. pedesetaka i pedesetki > pedesetica pedesetogodišnjak V jd. pedesetogodišnjače, N mn. pedesetogodišnjaci pedesetogodišnji
Perušić
pedijatar
Pelister (planina u Makedoniji) pelivan peloponeski Peloponez Pelješac, Pelješca, V jd. Pelješče Pelješčanin N mn. Pelješčani (čovjek s Pelješca) Pelješka DL jd. Pelješki, G mn. Pelješki (žena s Pelješca) pelješki penzija> mirovina penzijski > mirovinski penzionat penzioner> umirovljenik penzioni> penzijski penzionirati > umiroviti penjač penjačica
pepelnica (bot.) Pepelnica (blagdan) pepeljuga DL jd. pepeljuzi Pepeljuga DLjd. Pepeljugi (ime) pepita tkanina perač peračica perački peraći
(prid.)
perečar perečarov
i perečarev
perečić
peretac, peretca, N mn. peretci, G mn. peretaca > perec perfektivnost, perfektivnošću i perfektivnosti perfektnost, perfektnošću i perfektnosti Peričin prema Perica periferijski perifrastičan, perifrastična
perihel Periklo perilac, perioca, V jd. perioče, G mn. perilaca > perač period> doba, razdoblje, vrijeme periodičan, periodična
peripatetički peristaltički
perjaničar perjanički
perjanik V jd. perjaništvo
perjaniče,
N mn. perjanici
perničica
pero (predmet) Pero (ime) perovođa (pov.) persiflaža personal (osoblje) peršin Peru, Perua; Republika Peru (država) Peruanac, Peruanca, V jd. Peruanče, G mn. Peruanaca Peruanka DLjd. Peruanki, G mn. Peruanki peruanski Peruća (rijeka) Perućko jezero peruščica um. od peruška Perušić (zem.)
297
I I
Perušićanin
Perušićanin
pet-šest N mn.
Perušićani
Perušićanka DL jd. Perušićanki, Perušićanki
G mn.
perušićki
perutac, perutca, N mn. perutci, G mn. perutaca (egzem) perutka DL jd. perutki, G mn. perutaka, perutka i perutki (krilati plod) perz. krat. za perzijski Perzej Perzija Perzijanac, Perzijanca, Vjd. Perzijanče, G mn. Perzijanaca Perzijanka DLjd. Perzijanki, G mn. Perzijanki perzijski pesimističan, pesimistična pesimistički
se pest I jd. pesti i pestić (bot.)
pešću
pešćenički
peta (usp. peti) petača
petak, petka, V jd. petče, N mn. petci, G mn. petaka; Veliki petak petak, petika, N mn. petici, G mn. petika Petar, Petra peteljčica
peteljka DL jd. peteljci, G mn. peteljaka, peteljka i peteljki i
petočlan
petpostotan, petpostotna petput, pet puta, v. § 142. Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcu Petrarkin petrarkist
petični
petljanac, petljanca, Vjd. G mn. petljanaca petnaest (15) petnaesti (15.) petnaestica petnaestina (1115) petnaestodnevni petnaestogodišnji petnaestogodišnjica petnaestorica petočlan i petero član petogodišnji petogodišnjica petokolonaštvo
Petrinjče,
G mn.
Petrinjka DLjd. Petrinjki, G mn. Petrinjka i Petrinjki (žena iz Petrinje) Petrograd (pov., Sanktpeterburg) petrogradski petrokemija petrolej petrolejka DL jd. petrolej ci, G mn. petrolejka, i petrolejki petrovac (bot.) Petrovac, Petrovca, V jd. Petrovče (selo); Bosanski Petrovac petrovača
petrovački prema
peti, peta, peto (usp. peta)
298
petparački
Petrinjčica (rječica)
Peščenica i Pešćenica
peteročlan
petorka DL jd. petorci, G mn. petoraka i petorki petoškolac, petoškoica, V jd. petoškolče petoškolka DL jd. petoškolki, G mn. petoškolaka, petoškolka i petoškolki petovjekovan, petovjekovna
Petrinjac, Petrinjca, V jd. Petrinjaca
pesničati
i
petomjesečni
petrarkistički
pesnica
peščenički
petolistan, petolisna petoljetka DL jd. petoljetci i petoljetki, G mn. petoljetaka, petoljetka i petoljetki petoljetni
petljanče,
Petrovac i Petrovci Petrova gora (planina); Petrova Gora (selo) Petrovaradinac, Petrovaradinca, V jd. Petrovaradinče
Petrovaradinka DLjd. Petrovaradinki, G mn. Petrovaradinka i Petrovaradinki Petrovci, Petrovaca, mn. m. r. (selo) Petrovčanka DLjd. Petrovčanki, G mn. Petrovčanka i Petrovčanki petrovčica
Petrovdan > Petrovo petrovski prema Petrovo petsto (500) petstogodišnji petstogodišnjica petstoti (500.) pet-šest
pisarnički
pettisućiti
pijuk pijukati, pijučem, pijuči, pijučući pijukavac, pijukavca, Vjd. pijukavče, G mn. pijukavaca pijun pila, pile pilac, pilca, V jd. pilče, G mn. pilaca pile, plleta
pettisućiti
pf. krat. za perfekt pH-vrijednost pianissimo (glaz., veoma tiho) pićan, Pićna (mjesto u Istri) piće
pidžama pijača
pijan pijanac, pijanca, V jd.
pileći
pijanče,
G mn. pijanaca
pijančev
pijančevati, pijančujem, pijančujući (pijančiti) pijančina pijančUi, pijančim, pijančeći
pijančovati, pijančujem
> pijančevati, pijandura pijaničin prema pijanica
pijančiti
pijanički
pijanino pijanist (glaz., glasovirac) pijanistica pijanistički
pijanka DLjd. pijanki, G mn. pijanaka i pijanki pijano (glazbalo, drugo je pijano, s. r. od pijan) pijanost, pijanošću i pijanosti pijanstvo G mn. pijanstava pijaster, pijastera (novac) pijavica pijedestal pijehati (teško disati, dahtati) Pijemont (pokr. u Italiji) Pijemontez Vjd. Pijemontezu pijemontski pijenje prema piti pijesak, pijeska, N mn. pijesci; Han Pijesak (gradić)
pijetao, pijetla, N mn. pijetli i pijetlovi pijetet pijetlov Pijev prema Pio pijevac, pijevca, Vjd. pijevče, G mn. pijevaca pijevčev
pijevčiti
pilićar pilići
pijančenje
se, pijevčim se, pijevčeći se (ponašati se kao pijevac) pijevnica pijucati pijuckati
i pilad pilotni prema pilot, stup pilot-projekt> pokusni projekt pilotski (letačev) piljarev i piljarov piljaričin prema piljarica piljarički
piljarov i piljarev piljenje prema piliti i piljiti piljiti, piljim (netremice gledati) pinč N mn. pinčevi (pas) ping-pong (stolni tenis) Pinocchio,Pinocchija,Ijd. Pinocchijem Pinokijo Pinocchijev Pinokijev Pio, Pija, Ijd. Pijem pion > pijun pionir pionirčić
pionirka DL jd. pionirki, G mn. pionirka i pionirki pionirkin pipničar pipničarev
i pipničarov
pipničarstvo
piratski (gusarski) pire, pirea; pire-krumpir Pireneji, Pireneja (mn. m. r.), G mn. Pireneja, D mn. Pirenejima pirenejski; Pirenejski poluotok pirotehničar pirotehnički
pirueta pisac, pisca, V jd.
pišče,
G mn. pisaca
pisač pisarčić pisaričin pisarnički
299
piskavost
pješčarica
piskavost, piskavošću i piskavosti piskutati, piskućem, piskućući piščev pištoljčić
pištolj čina pištoljić
pitač pitačica
Pitagorin prema Pitagora; Pitagorin poučak pitagorist pitagorovac, pitagorovca, V jd. pitagorovče pitalac, pitaoca, V jd. pitao če, G mn. pitalaca pitati, pitam (hraniti) pitati, pitam (postavljati pitanje) piti, pijem, pijah, pij, pio, pila, pijen, pijući Pitcairn (otok) pitkost, pitkošću i pitkosti pitomac, pitomca, Vjd. pitomče, G mn. pitomaca Pitomača pitomački prema
pitomac i Pitomača
pitomčev pitomičin
prema pitomica pitomost, pitomošću i pitomosti pivdžija (pivopija) pivničar pivničarev
i
pivničarov
pjenica pjenišnik V jd. pjenišniče pjeniti, pjeneći pjenušac, pjenušca pjenušati se pjenušav pjenušavost, pjenušavošću i pjenušavosti pjenušiti se pjes. krat. za pjesnički pjesan, pjesni (zast., pjesma) pjesanca (zast., pjesmica) pjeskar pjeskarica pjeskarnica pjeskarski pjeskavica (bot.) pjeskovit pjeskovitost, pjeskovitošću i pjeskovitosti pjeskulja pjeskuša pjesma G mn. pjesama pjesmarica pjesmica pjesmotvor pjesmotvorac, pjesmotvorca, V jd. pjesmotvorče, G mn. pjesmotvoraca
pivničarstvo
pjesnički
pivnički
pjesnik V jd. pjesniče, N mn. pjesnici pjesnikinja pjesnikinjin pjesnikov pjenišnik (bot.) pjesništvo pjestinja (dadilja, njegovateljica) pjestovati, pjestujem (njegovati) pješac, pješca (zast., pješak)
pivopija pivotočje
pizza pizzerija pjan> pijan pjega DLjd. pjegi i pjezi, G mn. pjega pjegast pjegav pjegavac, pjegavca, Vjd. pjegavče, G mn. pjegavaca pjegavica pjegaviti pjegavljenje prema pjegaviti pjegavost, pjegavošću i pjegavosti pjegica i pježica pjehe > pješice pjena G mn. pjena pjenav pjenavac, pjenavca, Vjd. pjenavče pjenast
300
plašljivčev
pješčarka
pješčarka
DL jd. pješčarki, G mn. (ptica) pješčenik (geol.) > pješčenjak
pješčarka
i
G mn.
V jd.
plaćaoče,
N mn.
plaćalaca
plaćanje plaćati, plaćam
pješčenjački pješčenjak N
plaćalac, plaćaoca, plaćaoci,
pješčarki
mn.
plaćen prema
pješčenjaci
platiti
pješčina
plaćenica
pješice pješke
plaćenički
pjetlić
plaćevni>
pjev
plaćica
pjevač
plagijat plagijator plah plahost, plahošću i plahosti plahovati, plahujem, plahujući plahovit plahta G mn. plahta i plahti plahtica plakat N mn. plakati plakati, plačem, plači, plačiići (liti suze) plakati, plačem, plličiići (ispirati, močiti) plamćenje prema plamtjeti plamečak, plamečka, V jd. plamečku, N mn.
plaćenik
pjevačev pjevačica pjevački
pjevalište pjevalo pjevanka DL jd. pjevanci, G mn. pjevanaka, pjevanka i pjevanki pjevanje pjevati, pjevam, pjevajući pjevčić pjevčina pjevčji
pjevica pjevidrug V jd. pjevidruže, N mn. pjevidruzi pjevnuti pjevuckati pjevucnuti pjevušiti, pjevušim, pjevušeći pježica i pjegica plač, plača, plačem plačan, plačna plačevan, plačevna
plačidrng
V jd.
plačidruže,
N mn.
plačidruzi
plačinjati
V jd. plaćeniče, N mn. platni
plaćenici
plamečci
plamenčić plamenjača
plamičak, plamička, Vjd. plamičku, plamičci, G mn. plamičaka
N mn.
plamtjeti, plamtim, plamćah, plamtio, plamtjela, plamteći planetarij planetoid planetski planinčica
plastak, plaska, N mn. plasci, G mn. plastaka > plastić
pješačiti, pješačim, pješačeći
plačkav
pješački
plačko
plastičnost, plastičnošću
pješadija> pješaštvo pješak V jd. pješače, N mn. pješaci pješakov pješaštveni pješaštvo
plačknnjiti
plastić
plačkunjav> plačljiv
pješčan
plačljivica
plastiti, plastim, plašćen Plaščanin N mn. Plaščani (čovjek iz Plaškoga) Plaščanka DL jd. Plaščanki, G mn. Plaščanki (žena iz Plaškoga) plašće prema plast plašćenje prema plastiti Plaški, Plaškoga (selo) plašljivče V jd. od plašljivac
plastičan, plastična
plačljiv
plačljivac, plačljivca,
Vjd.
plačljivče,
plačljivaca piačijivko
pješčanica pješčanik N
> plačljiv
mn.
pješčanici
plačljivo
pješčara
plačljivost, plačljivošću
pješčarica (pčela)
plaća
i plačljivosti
G mn.
i plastičnosti
plašljivčev
301
plašljivičin
plivač
plašljivičin
plivačica
plesačev
plivačica
pobijediti
plesačica
plivački
plaštić
plesački
plivaći
platac, platca, V jd. platče, N mn. platci, G mn. plataca; jamac platac G jd. jamca platca
plesti, pletem, pleo, plela, pletući Plešivica (gora kraj Samobora)
platčev
pletač
ploča; spomen-ploča
platina (znak Pt) platinski platiti, platim, plaćen plativost, plativošću i plativosti platni prema platiti i plaća plato, platoa, N mn. platoi
pletačev
ploč ar
pletačica
pločara
pletački
pločast
pletaći
Ploče (gradić)
plašljivost, plašljivošću i plašljivosti
(prid.) plivin prema "Pliva" plivski prema Pliva; Plivsko jezero
(prid., pletaći stroj)
plavčica
plaviti, plavim (Lonja plavI), plavila je plaviti, pliivim, phivila (činiti plavim) plavjeti, phivim, plavio, plavjela (postajati plav) plavljenje prema phiviti i plivjeti pHivljenje prema plaviti
G mn.
pleternički
pleća
pif. krat. za pluskvamperfekt i plićina plićak N mn. plićaci plići kamp. od plitak plićina i pličina plijen N mn. pljenovi plijenak, plijenka, N mn. plijenci, G mn. plijenaka plijeniti, plijenim, plijenjen, plijeneći plijenor (zoo l.) plijenorka (zool.) plijesan, plijesni, I jd. plijesni i pliješnju plijeviti, plijevim, plijevljen (odstranjivati korov) plijevljenje plijevnja Plinije Mlađi plinomjer pliocen (gea!.) plitak, plitka; kamp. plići
plećaš
plitičara
plećat
plitičast
plećatost, plećatošću
pleonastičan, pleonastična
plitko ća plitkost, plitkošću i plitkosti plitkoumnik V jd. plitkoumniče, N mn. plitkoumnici plitkoumnost, plitkoumnošću i plitkoumnosti plitvički prema Plitvice, Plitvička jezera (jezera); Plitvička Jezera, Plitvički Ljeskovac (sela) Pliva (rijeka; tvornica; kad ne bi bilo potpuno jasno da je riječ o tvornici, i "Pliva", v. § 244. i 273.)
plesač
plivač
plavojčica plavoća
plavojka DL jd. plavojci i plavojki, G mn. plavojaka, plavojka i plavojki plavojkin plavook plazmatičan, plazmatična
plazmodij plaženje prema plaziti plebejac, plebejca, V jd. plebejaca (pučanin)
plebejče,
G mn.
plebejčev
plebejka DL jd. plebejki, G mn. plebejaka, plebejka i plebejki (pučanka) plebs, plebsa (puk)
i plećatosti pleće G jd. pleća, N mn. pleća i pleći, G mn. pleća i pleći, DL! mn. plećima plećka G mn. plećaka i plećki plećni
pledoaje, pledoajea, N mn. pledoajei plemenština plemić
plemićki
302
pljesnoća
pločnik N
N mn. Pleterničani
Pleterničanka DL jd. Pleterničanki, Pleterničanka i Pleterničanki
plavičast
pljesniveći
pljesnivljenje pljesnivost, pljesnivošću i pljesnivosti
pločica
pletenjača
Pleterničanin
pljenitelj pljesak, pljeska pljeskati, plješćem i pljeskam, plješći i pljeskaj, plješćući i pljeskajući pljeskavica pljesniv pljesnivjeti, pljesnivim, pljesnivio, pljesnivjela,
pličina
mn.
pljesnuti plješa Plješevica (gora u Lici) pljeti, plijevem > plijeviti pljetva pljeva
pločnici
plodić plodnički prema
plodnica plodnost, plodnošću i plodnosti plođenje prema ploditi ploha DLjd. plohi plosan, plosna ploštimice
pljevač
pljevačica
plotić
plovidba G mn. plovidaba, plovidba i plovidbi plovućac, plovućca
plUća, pluća
(mn. s. r., med. ijd.: desno pluće, lijevo pluće)
plućaš plućašica plućevina plućica
mn. s. r.
plućni plućnica plućnina plućnjak
pljuvač
plus-pol
pljuvačka DL jd. pljuvački, pljuvačaka
plus-vodič plutača
(prid., plutajući prsten) plutokracija plutokratski plutonij (znak pu) plutonij ski pluvijal pljačka DLjd. pljački, G mn. pljački i
pljevaljski prema Pljevlja pljevidba G mn. pljevidaba, pljevidba i pljevidbi pljevika Pljevlja, Pljevalja, Pljevljima (mn. s. r., grad) Pljevljak Vjd. Pljevljače, N mn. Pljevljaci Pljevljanka DL jd. Pljevljanki, G mn. Pljevljanka i Pljevljanki pljevurina pljusak, pljuska, N mn. pljuskovi i pljusci, G mn. pljuskova i pljusaka pljuska, pljuske, D jd. pljusci, G mn. pljusaka i pljuski pljuštati, pljuštim G mn.
pljuvački i
pljuvačnica
plutajući
Pm znak za prometij pneumatičan, pneumatična
pljačaka
po (prij.) po> pol (polovica) Po, Poa (rijeka u Italiji) > Pad Po znak za polonij
pljačkaš
pobačaj
pljačkašica
pobačenprema
pljačkaški
pobaučke
pljačkati, pljačkam
pobijač
pljenidba G mn. pljenidaba, pljenidba i pljenidbi
pobijati pobijediti, pobijedim, pobijeđen, pobijediv(ši)
pobaciti
303
pobijeliti pobijeliti, pobijelim, pobijelio, pobijelila, pobijeljen (učiniti bijelim) pobijeljeti, pobijelim, pobijelio, pobijeljela (postati bijel) pobilježiti pobirač
pobiti, pobijem, pobijen pobjeći, pobjegnem, pobjegni, pobjegoh, pobježe, pobjegao, pobjegla, pobjegav(ši) pobjeda G mn. pobjeda pobjedan, pobjedna pobjeditelj pobjediteljica pobjedljiv pobjednica pobjedničin pobjednički
pobjednik V jd. pobjedniče, N mn. pobjednici pobjedništvo G mn. pobjedništava
početak
Podgrađe
početi
pobrježje i pobriježje pobrstiti, pobršten pobuditi, pobuđen
početi, počnem, počni, počeh, počeo, počela,
pobuđivati, pobuđujem, pobuđujući
početni
pobunjenički
početničin prema početnica
pobunjenik V jd. pobunjenici
podastirač
počet, počev(ši)
podastrijeti, podastrem, podastrijeh, podastrije, podastri, podastro, podastrla, podastrt, podastrijev(ši), podastrv(ši) podašnost, podašnošću i podašnosti podatak, podatka, N mn. podatci, G mn. podataka podatljivost, podatljivošću i podatljivosti podatnost, podatnošću i podatnosti podaždjeti, podaždi, podaždio, podaždjela, podaždjev(ši)
početkati
pobunjeniče,
početnički
N mn.
početnik
V jd.
početniče,
pocigančiti
početništvo
pocijepanost, pocijepanošću i pocijepanosti pocijepati, pocijepam, pocijepan
početveronoške
pocinčati
početverostručiti
pocjepkanost, pocjepkanošću i pocjepkanosti pocjepkati pocrniti, pocrnim, pocrnjen, pocrnila, pocrniv(ši) (učiniti crnim) pocrnjeti, pocrnim, pocrnio, pocrnjela, pocrnjev(ši) (postati crn) pocrveniti, pocrvenim, pocrvenjen, pocrvenila, pocrveniv(ši) (učiniti crvenim) pocrvenjeti, pocrvenim, pocrvenio, pocrvenjela, pocrvenjev(ši) (postati crven)
počinak, počinka,
N mn.
početnici
početverostručenje
N mn.
počinci,
podbačaj
G mn.
podbadač
počinaka
podbadački
počiuitelj
podbijač
počiniteljica
podbiti, podbijem podbjel (bot.)
počiniti
počinuti
podbočiti
počinjač
pobočan,pobočna
počastiti, počastim, počašćen
pobočke
počašćivati, počašćujem, počašćujući
pobočnica
počivka DL jd. počivci, poč ivki > počinak
poček N
pobočničin
počovječiti
podbogom (pril.) podbosti, podbodem podbradak, podbratka, N mn. podbradci, G mn. podbradaka podbrježje i podbriježje podbuhao, podbuhla podbuhlost, podbuhlošću i podbuhlosti podbuhnuti podcijeniti, podcijenim, podcijenjen, podcijeniv(ši) podcikivati, podcikuj em, podcikujući podciknuti podcjenjivati, podcjenjujem, podcjenjujući Podcrkavlje (selo) podcrkavački prema Podcrkavlje podcrtati podcrtavati
počekati
počupati
podčasnički
pobočnički
počelo
pobočnik
V jd. pobočniče, N mn. pobočnici pobogu (pril.) pobolijevati, pobolijevam, pobolijevajući
počurlin
počem
pobornički
počest
pobjeđivati, pobjeđujem, pobjeđujući
pobjegljiv pobjegnuti pobjegulja pobjesnjeti, pobjesnim, pobjesnio, pobjesnjela, pobjesnjev(ši) poblijed kamp. pobljeđi poblijediti, poblijedim, poblijeđen, poblijedio, poblijedila (učiniti blijedim) poblijedjeti, poblijedim, poblijedio, poblijedjela (postati blijed) pobliže (pril., on to zna pobliže) pobljeđi kamp. od poblijed
počađaviti, počađavim, počađavila (učiniti čađavim) počađavjeti,
po čađavim,
počađavjela
(postati
čađav)
(ns. prema početi) počinjati, počinjam, (ns. prema počiniti) počist počistiti, počistim, počišćen POČitelj
(zem.)
počivališni
počakaviti, počakavljen
pOČivalište
se
počivalo
počasni
počasnica
počinjati, počinj em
počiteljski
počađiti počarkati
počinjanje
počivaljka
(pjesma u počast)
počast
počeci
počivaljci,
G mn.
(v.
počivati
početak)
(vez., pokr., pošto)
G mn.
počivaka
i
V jd.
poći, pođem, pođi, pođoh, pođe,
potiti se pošao, pošla,
pošav(ši)
i podčinjenosti poddijalekt podđakon i subđakon podebeo, podebela; kamp. podeblji Podgorač (selo)
počesto
poćudan,poćudna
počešati
pobožnjački
poćutjeti, poćutim, poćućen >
počešće počeškati
podalek kamp. podalji podalje (pril.)
počešljati
podanički
podgovaračica
podaništvo podao, podla
podgrađe
pobrjeguša
304
početak, početka, početaka
N mn.
početci,
G mn.
podčasnici
podčinjenost, podčinjenošću
pobosti, pobodem
pobrđe
N mn.
podčinjavati
poćenje prema
pobožićni
pobožnjak V jd. pobožnjače, N mn. pobožnjaci pobratiti, pobratim, pobraćen
podčasniče,
podčiniti
počerupati počešći
i
podčasnik
(zaal.)
počuti, počujem
počeprkati
kamp.
počivaljka
počivanje
počastan, počasna
mn.
DL jd.
počivaljki
osjetiti
podgovarač
Podgrađe
(selo)
305
pod građivati podgrađivati, podgrađujem, podgrađujući
podgrijati, podgrijem podgrijavati podgristi, podgrizem podgrlac, podgrlca (jamica pod grlom) podgrtati, podgrćem, podgrćući Podhum (selo) i Pothum podičiti se podići, podignem pOdići, podiđem podignuće
podij podijeliti, podijelim, podijeljen, podijeliv(ši) podijeljenost, podijeljenošću i podijeljenosti podijevati podivljačiti se podizač
podjačati podjarivač podjarmljivač
podjednak pOdjela G mn. pOdjela podjeljenik V jd. podjeljeniče, N mn. podjeljenici podjeljenje podjeljivati, podjeljujem, podjeljujući podjenuti podjetinjiti podlačev
podnošljivost podlivati > podJijevati podlivnjača (bot.) podlost, podlošću i podlosti podložak, podloška, N mn. podlošci, G mn. podložaka podložnički
podložništvo podložnost, podložnošću i podložnosti podljevnjak N mn. podljevnjaci (vrsta mlina) podmaći, podmaknem, podmakni, podmakoh, podmače, podmakao, podmakla, podmakav(ši) podmetač podmetački
podmetak, podmetka, N mn. podmetci, G mn. podmetaka podmetati, podmećem, podmećući podmicati, podmičem, podmičući podmićenik V jd. podmićeniče, N mn. podmićenici, G mn. podmićenika podmićivač
podmićivački podmićivanje
podmićivati, podmićujem, podmićujući
podmititi, podmitim, podmićen podmitljivost, podmitljivošću i podmitljivosti podmjestiti, podmjestim, podmješten podmještanje podmladak> pomladak
podlačina
podmornički
podlački
podmukao, podmukla podmuklost, podmuklošću i podmuklosti podnapiti se, podnapijem se
podlaktični
Podlapača
(selo)
podlapački prema
Podlapac i Podlapača podlaštvo G mn. podlaštava, prema podlac podleći, podlegnem, podlegni, podlegoh, podleže, podlegao, podlegla, podlegav(ši) podletjeti, podletim, podletio, podletjela, podletjev(ši) podlijeganje podlijegati, podliježem podlijetanje podlijetati, podJijećem, podlijeći, podlijećući podlijevanje podlijevati podlistak, podliska, N mn. podlisci, G mn. podlistaka podliti, podlijem
306
podnarednički
podnarednik V jd. podnaredniče, N mn. podnarednici podnašati podne, podneva, prije podne (prije 12 sati), prijepodne (dio dana), v. § 120. podnijeti, podnesem, podnesi, podnijeh, podnije, podnio, podnijela, podnijev(ši), podnesav(ši) podnipošto (pril.) podno (prij.) podnosilac, podnosioca, V jd. podnosioče, N mn. podnosioci, G mn. podnosilaca podnošljiv podnošljivost, podnošljivošću i podnošljivosti
podnožac podnožac, podnošca, N mn. podnošci, G mn. podnožaca podnožak, podnoška, N mn. podnošci, G mn. podnožaka podnožje podobnost, podobnošću i podobnosti podobrano (pril.) podočje podočni podočnjak N
mn. podočnjaci pododjeljak, pododjeljka, N mn. pododjeljci, G mn. pododjeljaka pododsjek N mn. pododsjeci, G mn. pododsjeka podojiti, podojim, podoji podomaćiti se podosta (pri!.) Podravac, Podravca, V jd. Podravče, G mn. Podravaca Podravka DL jd. Podravki, G mn. Podravaka i Podravki podravski; Novigrad Podravski, Podravske Sesvete podrazumijevati podrazumjeti, podrazumijem, podrazumio, podrazumjela, podrazumjev(ši) podređenost, podređenošću i podređenosti podređivati, podređujem, podređujući
podrhtati, podrhćem i podrhtim, podrhći i podrhti podrhtavati, podrhtavam podrijemati, podrijemam i podrijemljem podrijetlo podrobak, podropka, N mn. podropci, G mn. podrobaka podrška DL jd. podršci> potpora, pomoć područ an, područna podrnčje
podrnžnički
podudarnost podsjeći, podsiječem,
podsijeci, podsjekao, podsjekla, podsječen, podsjekav(ši); podsjećen je prema podsjetiti podsjedatelj podsjedati podsjek podsjesti, podsjednem podsjetiti, podsjetim, podsjećen; podsječenje prema podsjeći podsjetnica podsjetnik V jd. podsjetniče, N mn. podsjetnici podsmijavati se podsmijeh i podsmjeh, N mn. podsmijesi podsmjehivati se podsmjehnuti se podsmješljiv podstanar podstanarev ipodstanarov podstanarka DL jd. podstanarki, G mn. podstanarka ipodstanarki podstanarov ipodstanarev podstava podstavak podstaviti podstrešje podstrići, podstrižem, podstrizi, podstrigoh, podstriže, podstrigao, podstrigla, podstrižen, podstrigav(ši) podstubište (prostor ispod stuba) podsudac, podsudca, .V jd. podsudče, N mn. podsudci, G mn. podsudaca podsukuja Podsused (mjesto kraj Zagreba) podsvijest I jd. podsvijesti ipodsviješću podsvjestan, podsvjesna podšav, podšava podšišati podšiti, podšijem podšivati
podsaditi, podsadim, podsađen
podtajnički
podsađivati, podsađujem, podsađujući
podtajnik N mn. podtajnici podtekst
podsekretar> podtajnik podsekretarev ipodsekretarov (podtajnikov) podsekretarski > podtajnički podsijati, podsijem, podsij podsijecanje podsijecati, podsijecam, podsijecan, podsijecajući podsjećati
podtlačni
podtlak Podturen (selo) podučavati (instruirati, drugo je poučavati) podučiti
podudarnost, podudarnošću i podudarnosti (geom. je sukladnost)
307
podugačak
pognutost
podugačak, podugačka
podvrtati, podvrćem,
poduka DL poduci (instrukcija, drugo je pouka) podulje Podunavac, Podunavca, V jd. Podunavče, G mn, Podunavaca Podunavka DL jd. Podunavki, G mn, Podunavka i Podunavki Podunavlje podunavski podupirač (potporanj) podnprijeti, poduprem, poduprijeh, podupri, podupro, poduprla, poduprt, poduprv(ši) i poduprijev(ši)
podvući, podvučem, podvučen
poduzeće
poduzetnički
poduzetnik V jd. poduzetniče, N mn, poduzetnici poduzetnost, poduzetnošću i poduzetnosti poduzimač
poduže podvađati
podvaljivač podvaljivački
po dvaput i po dva puta, v. § 135. podvesti, podvedem, usp. dovesti, dovedem podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem podviti, podvijem podvlačenje podvlačiti
podvlastiti, podvlašten > svodnik, zavodnik podvođačica > svodilja podvođenje prema podvoditi podvojenost, podvojenošću i podvojenosti podvojiti, podvojim, podvoj podvodač
podvornica
podvornički
podvostručavati, podvostručavam podvostručiti
podvraćati prema
podvratiti podvratak, podvratka, N mn. podvratci, G mn. podvrataka podvrći, podvrgnem, podvrgni, podvrgoh, podvrže, podvrgao, podvrgla, podvrgnut, podvrgav(ši), podvrgnuv(ši) podvrgnuće
308
podzidak, podzitka, mn. podzitci, podzidaka podziđivati, podziđujem, podziđujući
podžariti podždrijelni podžeći, podžežem, podžezi, podžegoh; podžeže, podžegao, podžegla, podžežen, podžegav(ši) podželudnjača podželudnjačni
podžeti, podžanjem podžupan pođačiti se pođenje prema poditi
poema poen (bod) poenta poentirati poet(a) (pjesnik) poetičan, poetična
poetičnost, poetičnošću
pohabati > istrošiti, iznositi
pogodak, pogotka, N mn. pogodci, G mn. pogodaka pogodba G mn. pogodaba i pogodbi pogodnost, pogodnošću i pogodnosti pogonič > gonič pogorijevanje pogorijevati pogorjelac, pogorjeica, V jd. pogorjelče pogorjeti, pogorim, pogorio, pogorjela, pogorjev(ši) pogospoditi se, pogospodim se, pogo sp ođen pogostiti, pogostim, pogošćen pogotovo i pogotovu
pohađač
pogrbljenost, pogrbljenošću i pogrbljenosti pogrčiti (učiniti Grkom) pogr. krat. za pogrdno pogrditi, pogrdim, pogrdio, pogrdila, pogrđen, pogrdiv(ši) (učiniti grdnim, nagrditi, osramotiti) pogrdjeti, pogrdim, pogrdio, pogrdjela, pogrdjev(ši) (postati grdan, ružan)
pođoniti
i poetičnosti
poetika DLjd. poetici poetizacija poetizirati poetski (pjesnički) poezija (pjesništvo) pogača pogačica pogađač pogađačica pogađački pogađati
poganac pogdjegdje pogdjekad> pokatkad pogdjetko pogdjekoji i po gdjekoji pogibao, pogibli, ljd. pogibli i pogiblju, G mn. pogibli pogibija poglavaričin prema poglavarica poglavičin prema poglavica poglavički
pognojiti, pognojim, pognoj pognuto st, pognutošću i pognutosti
poimati
pognječiti
pogranični
pođipati
pogančina prema
podvoljčić
podvoljčina
podvorničin prema
podvrći, podvrćući
pognječiti
pogrđivanje
pogrđivati, pogrđujem, pogrđujući pogrebnički
pogrepsti, pogrebem pogrij ati, pogrijem pogrij avati pogriješiti, pogriješim pogristi, pogrizem pogrješan, pogrješna pogrješiv pogrješivanje pogrješivati pogrješivost, pogrješivošću i pogrješivosti pogrješka DL jd. pogrješci, G mn. pogrješaka pogrješljiv pogrješljivost, pogrješljivošću i pogrješljivosti pogrješnost, pogrješnošću i pogrješnosti pogristi, pogrizem pogrmjeti, pogrmim, pogrmio, pogrmjela, pogrmjev(ši) pogrubiti, pogrubim, pogrubio, pogrubila, pogrubijen, pogrubiv(ši) (uđiniti grubim) pogrubjeti, pogrubim, pogrubio, pogrubjela, pogrubjev(ši) (postati grub) pogubnost, pogubnošću i pogubnosti pogureno st, pogurenošću i pogurenosti
pohađati pohajdučiti se pohapsiti, pohapsim, pohapšen > pouhićivati poharati poharčiti (potrošiti) pohitati, pohitam (požuriti, pobacati) pohitjeti, pohitim, pohitjeh, pohitio, pohitjela, pohitjev(ši) (požuriti) pohladan, pohladna pohlaptati, pohlapćem, pohlapćući pohlepa pohlepan, pohlepna pohlepnica pohlepničin
pohlepnik V jd. pohlepniče, N mn. pohlepnici pohlepnost, pohlepnošću i pohlepnosti pohod pohoditi pohodni pohota pohotan, pohotna pohotljiv pohotIjivac, pohotljivca, V jd. pohotljivče, G mn. pohotljivaca pohotJjivica pohotljivost, pohotljivošću i pohotljivosti pohotnost, pohotnošću i pohotnosti pohrana pohraniti, pohranim, pohranjen pohranjivati, pohranjujem, pohranjujući pohrđati
pohrliti pohrskati pohrvaćivati, pohrvaćujem, pohrvaćujući
pohrvati se pohrvatiti, pohrvatim, pohrvaćen pohuliti, pohulim, pohuljen pohumlje pohvala pohvalan, pohvalna pohvaliti, pohvalim, pohvaljen pohvalnica pohvaljivati, pohvaljujem, pohvaljujući pohvatati poimanje poimati, poimam i poimljem
309
poimence poimence poimenice> poimence
pokretnost
pokrhati
poliptih
poimeničavati
pojeftinjivati, pojeftinjujem, pojeftinjujući pojiti pojmiti pojmljiv
poimeničiti
pojunačiti
pokrivač
poisijecati, poisijecam poiskakati, poiskačemo poiskati, poištem i poišćem poispadati poispoklanjati poispravljati poisprekidati poisprelamati poispremetati, poispremećem, poispremećući poispremještati, poispremještam poisprepletati, poispreplećem, poispreplećući poispresijecati, poispresijecam poisprevrtati, poisprevrćem, poisprevrćući poistovjećenje prema poistovjetiti
pokadšto
pokrivački
pokajnički
pokrivalac, pokrivaoca, V jd. G mn. pokrivalaca
poimeničan, poimenična
pokasno pokatkad
pokrhati, pokrham pokriće
pokrijepiti, pokrijepim, pokrijepljen pokriti, pokrijem
pokrivaoče,
pokrivalački
pokćeriti
pokrivenost, pokrivenošću i pokrivenosti pokrjepa pokrjepijenje pokrjepljivati, pokrjepljujem, pokrjepljujući
pokćerka
pokročiti
pokipjeti, pokipi, pokipio, pokipjela, pokipjev(ši)
pokrojiti pokrotiti, pokrotim, pokroćen
poklečke
pokrovčić
pokleknuće
pokrstiti, pokrstim, pokršten pokrštavati pokrštenica pokrštenje pokrupno (pril., ali: po krupno kamenje)
pokatoličiti pokazivač pokazivački
poklič>
prema pokleknuti poklik
poistovjećivati, poistovjećujem, poistovjećujući
poklonički
poistovjetiti, poistovjetim, poistovjećen poizbliže poizdaleka poizdalje poizrazbolijevati se, poizrazbolijevamo se poizrazdjeljivati, poizrazdjeljujem,
pokloništvo poklopčić
pokoji i po koji, v. § 129. pokoji put (katkad, prema po koji put to već govorim), v. § 132. pokojničin prema pokojnica
pokućar
pokućarac, pokućarca,
G mn.
V jd.
pokućarče,
pokućaraca
polarni; polarni krug, polarno svjetlo, Polarno more, Polarna zvijezda (Polarnica) Polarnica polarnik (polarni krug) polazak, polaska, N mn. polasci, G mn. polazaka poleći, polegnem, polegni, polezi, polegoh, poleže, polegao, polegla, polegnut, polegav(ši) (polegnuti) poleći, poležem polećke (poleđice)
poleđice
(pril.)
poleđina
polemičan, polemična polemičar polemički
poletarac, poletarca, Vjd. poletarče, G mn. poletaraca poletarče, poletarčeta, zb. poletarčad poletjeti, poletim, poletio, poletjela, poletjev(ši) poliamid poliandrija (mnogomuštvo) policajac, policajca, V jd. policajče, G mn. policajaca policajčev
pokojnički
pokućarica
pojac, pojca, V jd. poj če, G mn. pojaca > pjevač
pokolčiti
pokućaričin
pojačaj
policija policijski policist poličica um. od polica
pokoljenje> naraštaj
pokućariti
polić
pojačajan, pojačajna
pokornički
pokućarski
polićni
pojačalo
pokućstvo
pojačanje
pokornost, pokornošću i pokornosti pokosnični prema pokosnica
pojačati
pokožični
poliedar, poliedra polifonijski polihistor (sveznadar, sveznalica) polijegati, poliježem polijen (pomalo lijen) polijep polijepiti, polijepim, polijepljen polijetanje polijetati, polijećem, polijećući polijevanje polijevati polinez. krat. za polinezijski Polinezija polinezijski Polinežanin N mn. Polinežani Polinežanka DL jd. Polinežanki, G mn. Polinežanka i Polinežanki poliptih N mn. poliptisi
poizrazdjeljujući
pokućarčev
pokraćenje prema
pokr. krat. za pokrajina, pokrajinski pokratiti
pokuhati pokunjenost, pokunjenošću i pokunjenosti pokupski Pokupsko, Pokupskoga (selo)
pojahati, pojašem
pokraći
pokurjačiti
pojasić
pokraćivati, pokraćuj em, pokraćujući
pokvarenjaković
pojatak, pojatka, N mn. pojatci, G mn. pojataka pojedan po jedanput pojedinac, pojedinca, Vjd. pojedinče, G mn. pojedinaca
pokraj (prij.) pokrajina pokratak, pokratka; komp. pokraći pokratiti, pokratim, pokraćen
pokvarljivost, pokvarljivošću i pokvarljivosti pol (polovica) pol, pola (krajnja točka); Sjeverni pol, Južni pol (zem.) sjeverni pol, južni pol (na magnetu),
pokrečiti
pojedinačan, pojedinačna
pokretač
polagač
pojedinačnost, pojedinačnošću i pojedinačnosti
pokretačica
polagačica
pojedinost, pojedinošću i pojedinosti po jednom pojeftiniti pojeftinjenje
pokretački
polako polapski prema Polablje; Polapski Slaveni polarizacija polarizacijski
pojačavanje pojačavati
310
pokretati, pokrećem, pokrećući pokretljivost, pokretljivošću i pokretljivosti pokretnost, pokretnošću i pokretnosti
plus-pol, minus-pol
311
politehničar
pomičnost
politehničar
poljički prema
političar
Poljica; Poljički statut (pov.) poljodjelac, poljodjelca, V jd. poljodjelče, G mn. poljodjelaca
političarev
poljodjelčev
politehnički
i političarov političarka DL jd. političarki, G mn. političarov i političarev
političarki
politički
politra G mn. politara (boca od pola litre) polnoć> ponoć polnoćka
i ponoćka, DLjd.
polnoćki,
G mn.
polnoćki
polokati, poločem polonij (znak po) polonijski polovičan, polovična
polovičnost, polovičnošću
i polovičnosti
polubraća
polučiti>
dobiti,
postići
polučovjek
poludjeti, poludim, poludio, poludjela, poludjev(ši) polugodišnji polulijevo polumastan, polumasna (polumasni sir); polumasna slova> poludebela slova polumjer polumjera (polovična mjera) polumjesec; Crveni polumjesec (ime ustanove) polumjesečast polumjesečni
polumjesečnik N
mn.
polumjesečnici
polumračan, polumračna
poljodjeika DLjd. poljodjeiki, G mn. poljodjeiki poljodjelski poljodjelstvo G mn. poljodjelstava poljoprivreda poljoprivredni Poljska DL jd. Poljskoj; Republika Poljska (država) poljski prema polje i Poljska poljubac, poljupca, Vjd. poljupče, G mn. poljubaca poljupčić
pom. krat. za pomorski pomaći, pomaknem, pomakni, pomakoh, pomače, pomakao, pomakla, pomaknut, pomakav(ši) pomadžariti i pomađariti pomađariti i pomadžariti
pomijenjati pomijenjati pomiješati, pomiješam, pomiješaj, pomiješao, pomiješan, pomiješav(ši) pomiljeti, pomilim, pomilio, pomiljela, pomiljev(ši) pomisao, pomisli, I jd. pomisli i pomišlju pomisliti, pomislim, pomišljen pomišljaj pomišljati pomjediti, pomjedim, pomjeđen (prevući, okovati mjeđu); drugo je pomediti pomjer > pomak pomjerati > pomicati, kretati pomjeriti > pomaknuti pomjestiti, pomjestim, pomješten pomještati pomlačiti
pomladak, pomlatka, V jd. pomladče, N mn. pomladci, G mn. pomladaka pomlađivati
pomagački
pomlatiti, pomlatim, pomlaćen pomijeti, pomeljem pomnost, pomnošću i pomnosti pomnjiv pomnjivost, pomnjivošću i pomnjivosti
pomagarčiti
pomočiti
pomagač
pomagačica
se pomahnitati, pomahnitarn pomajčiti (uzeti za pomajku) pomajka DL jd. pomajci, G mn. pomajka i pomajki pomaknuće
pomoć
Ijd. pomoću i pomoći, s pomoću pomognem, pomozi
pomoći,
pomoćni
pomoćnica;
Marija Pomoćnica (majka Božja) pomoćničin prema pomoćnica
pomalo (pril.), ali: po malo boljem planu; malopomalo pomamnost, pomamnošću i pomamnosti pomast I jd. pomasti i pomašću pomastiti, pomastim, pomašćen i pomašten pomazanik V jd. pomazaniče, N mn. pomazanici; Pomazanik (Isus) pomediti, pomeđen (namazati, zasladiti medom); drugo je pomjediti
pomoćnički
pomoćnik
V jd. pomoćniče s pomoću pomodriti, pomodrim, pomodrio, pomodrila, pomodriv(ši) (učiniti modrim) pomodrjeti, pomodrim, pomodrio, pomodrjela, pomodrjev(ši) (postati modar) pomorac, pomorca, V jd. pomorče, G mn. pomoraca
poluotok N mn. poluotoci; Balkanski poluotok polusvijest Ijd. polusviješću i polusvijesti polusvijet N mn. polusvjetovi polutka DL jd. polutki, G mn. polutaka i polutki; Sjeverna polutka, Južna polutka (zem.) poluvrijeme, poluvremena Poljačić um. od Poljak poljački> poljski poljeće (polugodište) poljepšati poljepšavati
pometač
pomorački
pometak, pometka, N mn. pometci, G mn. pometaka pometati, pomećem pometenost, pometenošću i pometenosti
pomorskopravni prema pomorsko pravo pomozbog (u izrjeci: ni rod ni pomozbog) Pompej (rimski državnik) Pompejev Pompeji, Pompeja (mn. m. r., grad što gaje zasuo Vezuv) pompejski prema Pompej i pompozan, pompozna (sjajan, raskošan)
poljevač
pometnuće (pobačaj)
poljevačica
pomicati, pomičem, pomiči,
Poljica (zem.) Poljičanin N mn.
pomičan, pomična
312
Poljičani, prema
Poljica
pomičnost, pomičnošću
pomičući
i pomičnosti
pomoću>
poni pomračenost, pomračenošću pomračenje; pomračenje
i pornračenosti uma
pomračiti pomrčanje pomrčati pomrčina; pomrčina
Sunca tamnim, mrkim) pomrijeti, pomre, aor. pomrije; pomro, pomrla, pomrv(ši)
pomrčiti (učiniti
pomučan, pomučna (prilično mučan)
pomučati, pomučim pomučiti
se
pomućenost, pomućenošću
i pomućenosti
pomućenje pomućivati, pomućujem, pomućujući
pomusti, pomuzem, pomuzen pomutiti, pomutim, pomućen ponabiti, ponabijem, ponabijen ponačiniti
ponad (prij.) ponadijevati ponajbješnji i ponajbjesniji ponajčešći ponajgušći
ponajljepši ponajprije ponajtješnji i ponajtjesniji ponajveći ponajvećma
ponajžešći
ponamjestiti, ponamjestim, ponamješten ponamještati ponaticati, ponatičem, ponatičući ponavljač ponavljačica ponavljački
Poncije Pilat pončo,ponča,ponču,pončem
ponedjeljak, ponedjeljka, N mn. ponedjeljci, G mn. ponedjeljaka ponegdje ponekad> katkad, kadšto, pokatkad poneki i po neki, v. § 129. ponesrećiti se ponešto (zam. i pril.), ponečega; po nešto, v. § 129. ponetko poni, ponija, N mn. poniji
313
ponići
poprječnost
ponići,
poniknem, ponikni, ponikoh, poniče, ponikao, ponikla, ponikav(ši)
ponijemčiti, ponijemčim, ponijemčen
ponijeti, ponesem, ponesi, ponijeh i ponesoh, ponese i ponije, ponio, ponijela, ponesen, ponijev(ši), ponesav(ši) ponikao, ponikli ponisko (pril.) ponizak, poniska poniznost, poniznošću i poniznosti ponižavati poniže (pril.) ponoć ponoćka
i polnoćka
ponoćni ponoćnica
popijevčiti
se (pooholiti se) popijevka DLjd. popijevci, G mn. popijevka popjevaka i popijevki ' popisivač
popisivačica
popiti, popijem, popij, popit i popijen popjevati (malo zapjevati); drugo je popijevati poplaćati
poplahnuti poplahnjivati, poplahnjujem, poplahnjujući poplaviti, poplavim, poplavio, poplavila, poplaviv(ši) (pokriti vodom) poplaviti, poplavim, poplavio, pophivila, poplaviv(ši) (učiniti plavim) poplavjeti, poplavim, poplavio, poplavjela, poplavjev(ši) (postati plav) poplijeniti, poplijenim, poplijenjen poplijeviti, poplijevim, poplijevijen
ponositost, ponositošću i ponositosti ponovno ponovo
popločati
ponjemčenje
popločavanje
ponjemčivanje
popločavati
ponjemčivati, ponjemčujem, ponjemčujući
popločenje
pooblačiti
popločiti
poočim
poplućnica
poodavna> poodavno poodmaći, poodmaknem, poodmakni, poodmakoh, poodmače, poodmakao, poodmakla, poodmaknut, poodmaknuv(ši) poodsijecati, poodsijecam
popljeskati, popljeskam i poplješćem popljesniviti pop-muzika (popularna glazba) i pop-glazba popodne v. § 120. popola (pril.) i po pola, podijelio je jabuku popola i svakomu dao po pola jabuke popov; Popovo polje (polje), Popov toranj (zgrada u Zagrebu); Popovo Selo (selo) popovača (vrsta kruške); Popovača (zem.) popratiti, popratim, popraćen popravilišni prema popravilište
poopćavanje poopćavati poopćenje poopćiti
pootplaćivati, pootplaćujem, pootplaćujući popabirčiti
popamtiti, popamtim, popamćen pop-art (popularna umjetnost) Pop Dnkljanin; Ljetopis Popa Dukljanina popče (mlad pop); zb. popčad i N mn. popčići popčić um. od pop popečak, popečka, N mn. popečci, G mn. popečaka,kosanipopečak;usp.popećak
popećak, popećka,
N mn. popećci, G mn. > žarač popeći, popečem, popeci, popekoh, popeče, popekao, popekla, popečen, popekav(ši) pop-glazba popećaka
popravljač popravljačica popričati
popriječiti, popriječim, popriječen
poprjećivati prema poprječivati
poručnik
poprijetiti, drugo je
pop-song (popularna pjesma američkih Crnaca) popudbina popuhivati, popuhujem, popuhujući popuhnuti populacijski popularnost, popularnošću i popularnosti popunjavati, popunjavam popustiti, popustim, popušten popustljiv popustljivost, popustljivošću i popustljivosti poraće porađati (se) porajnski Porajnje (kraj uz Rajnu) porano (pri/.) i po rano, došao je porano i došao je po rano grožđe porazbolijevati se, porazbolijeva se porazdaleko (pri/.) porazdijeliti, porazdijelim, porazdijeljen porazdjeljivati porazmetati, porazmećem, porazmećući porazmjestiti, porazmjestim, porazmješten porazmještati porazvješati porculan porculanača (zemlja) porebarke poreč (baražina, bot.) Poreč (grad) porečki prema Poreč poreći, porečem i poreknem, poreci i porekni, porekoh, poreče, porekao, porekla, porečen, porekav(ši) poredak, poretka, N mn. poredci, G mn. poredaka poređenje> (us)poredba, stupnjevanje
poprijeko poprijetiti, poprijetim
poremećaj
popriličan, poprilična
poremećenje
poprječan
poremećivati, poremećujem, poremećujući
poremećenost, poremećenošću
poprječice poprječivati prema popriječiti, je poprjećivati
drugo
poprječke
popić
poprječnica
popijevati (popjevavati), drugo je popjevati
poprječnost, poprječnošću i poprječnosti
314
poprjećivati
i poremećenosti
poremetiti, poremetim, poremećen porezni poreznički
poreznik V jd. porezniče, N mn. poreznici (porezni činovnik) poreznikov
porezovnik V jd. porezovniče, N mn. porezovnici (porezni obveznik) poreždžija (eks., poreznik) Porfirogenet (pov.) poricati, poričem, poričući poriječje i porječje porijedak, porijetka (ponešto rijedak); kamp. porjeđi
porijeklo> podrijetlo porijetko (pril., ali: otišao je po rijetko sito) porinuće porječje
i
poriječje
porječkati porjeđi
se kamp. od porijedak
porobljivač porobljivački poročan, poročna poročnost, poročnošću
i poročnosti
porodični porođaj porođajni
porotnički
port. krat. za portugalski portabl; portabl-televizor> (pre)nosivi televizor Port Arthur (grad u SAD); pov., u Kanadi danas Thunder Bay, u Kini danas područje Liita i grad Liishunk'on portlandski prema Portland; portland-cement> portlandski cement Portoriko; Slobodna i Pridružena Država Portoriko (država) portret portretistički
portretni portretski > portretni Portugal; Republika Portugal (država) Portugalac, Portugalca, V jd. Portugalče, G mn. Portugalaca Portugalka DLjd. Portugaiki, G mn. Portugalka i Portugaiki portugalski; Elizabeta Portugalska portugizac, portugisca, Vjd. portugišče (vino) poručati (pojesti ručak) poručiti (poslati poruku) poručivati, poručujem, poručujući poručnički poručnik
V jd.
poručniče,
N mn.
poručnici
315
porugljivac porugljivac, porugljivca, V jd. porugljivče, G mn. porugljivaca porugljivost, porugljivošću i porugljivosti porumeniti, porumenim, porumenjen, porumenio, porumenila, porumeniv(ši) (učiniti rumenim) porumenjeti, porumenim, porumeuio, porumenjela, porumenjev(ši) (postati rumen) poružniti, poružnim, poružnjen, poružnio, poružnila, poružniv(ši) (učiniti ružnim) poružujeti, poružnim, poružnio, poružnjela, poružnjev(ši) (postati ružan) porvati se > pohrvati se posamce (pril.) posavjetovati posavski; Ljudevit Posavski (pov.); Posavski Bregi (selo) posebnički poseljačiti poseljačivati, poseljačujem, poseljačujući
posezati, posežem, poseži, posegoh, posegao, posegla, posežući posigurno posijati, posijem, posij posijecati, posijecam prema posjeći posijediti, posijedim, posijeđeu, posijedio, posijedila, posijediv(ši) (učiniti sijedim) posijedjeti, posijedim, posijedio, posijedjela, posijedjev(ši) (postati sijed); drugo je posjedjeti posijelo
poslijeoperacijski posjediti, posjedim, posjedio, posjedila, posjediv(ši) i posjedjeti posjedjeti i posjediti, posjedim, posjedio, posjedjela, posjedjev(ši) (malo sjediti); drugo je posijedjeti posjednica posjedničin posjednički
posjednik V jd. posjedniče, N mn. posjednici posjednikov posjedništvo posjedovati, posjedujem, posjedujući posjedovni posjek posjekač
posjetnički
posjetnik V jd. posjetniče poskakati, poskačemo poskočan,poskočna poskočica poskočice
poskočiti
posipač
poskočke
posirotjeti, posirotim, posirotio, posirotjela, posirotjev(ši) (postati sirota) posiviti, posivim, posivijen, posivio, posivila, posiviv(ši) (učiniti sivim) posivjeti, posivim, posivio, posivjela, posivjev(ši) (postati siv) posječen prema posjeći posjećen prema posjetiti posjećenost, posjećenošću i posjećenosti posjeći, posiječem, posjekoh, posiječe, posjekosmo, posijeci, posječen, posjekav(ši)
poskočljiv
posjećivati, posjećujem, posjećujući
posjed G mn. posjeda posjedak, posjetka, N mn. posjedci, G mn. posjedaka > posijelo posjedati
316
poslijepodne (v. § 120.) poslijepodnevni i posljepodnevni poslijeratni i posljeratni poslijetati, poslijeće poslijetraumatski poslodavac, poslodavca, Vjd. poslodavče, G mn. poslodavaca poslodavački poslodavčev
posloprimac, posloprimca, V jd. G mn. posloprimaca
posloprimče,
posloprimački posloprimčev poslovičan, poslovična
poslovodstvo
posjeklica (oštra sablja) posjeklina posjekotina posjesti, posjednem posjet, posjeta posjetilac, posjetioca, V jd. posjetioče, N mn. posjetioci, G mn. posjetilaca posjetitelj posjetiti, posjetim, posjećen (drugo je posječen) posjetnica
posinački
~d_n_e___________________________________________________p__ os_t_t_ra_u_m __a_t_sk_i
(pril.)
poskočnica
poskrbjeti, poskrbim, poskrbio, poskrbjela, poskrbjev(ši) poskupiti, poskupim, poskupljen, poskupio, poskupila, poskupiv(ši) (učiniti skupim) poskupjeti, poskupim, poskupio, poskupjela, poskupjev(ši) (postati skup) poskupljenje poslanički
poslaništvo poslati, pošaljem, pošalji, poslah, poslao, poslan, poslav(ši) poslije poslijediplomski i posljediplomski poslijeoperacijski i posljeoperacijski
poslovođa
poslovotkinja posluh poslušnost, poslušnošću i poslušnosti posljedak, posljetka, N mn. posljedci, G mn. posljedaka posljedica posljedični
posljediplomski i poslijediplomski posljednji posljeoperacijski i posJijeoperacijski posljepodnevni i poslijepodnevni posljeratni i poslijeratni posmicati, posmičem, posmicao, posmicav(ši) posmijeh i posmjeh, N mn. posmijesi i posmjesi posmjehivati se, posmjehujem, posmjehujući posmjehnuti se posmrče, posmrčeta, zb. posmrčad posni prema postan i post pospjeh > hitnja, žurba pospješiti pospješivati, pospješujem, pospješujući posrećiti se posrećivati se, posrećuje se, posrećujući se posred (prij.) posredan, posredna posrednica posrednički
posrednik V jd. posredniče, N mn. posrednici posrednost, posrednošću i posrednosti posredništvo G mn. posredništava posredovati, posredujem, posredujući posredstvo
posrijedi (pril.), npr. posrijedi je mala šala, drugo je po srijedi je četvrtak posrkati, posrčem, posrči, posrkao, posrkav(ši) posrnuće
posrtati, posrćem, posrćući postan, posna postarati se (postati star) postarati se > pobrinuti se postariti, postarim, postario, postarila, postariv(ši) (učiniti starim) postarjeti, postarim, postario, postarjela, postarjev(ši) (ostarjeti) postava (npr. postava nogometne momčadi); drugo je podstava postdiplomski> posl(i)jediplomski posthuman, posthumna > postuman, posmrtni postići, postignem, postigni, postigoh, postiže, postigao, postigla, postignut, postigav(ši) postiditi, postidim, postiđen, postidio, postidila, postidiv(ši) (učiniti da se tko stidi) postidjeti se, postidim se, postidio se, postidjela se, postidjev(ši) (osjetiti stid) postignuće
postižljiv postijenak, postijenka (bot.), i postj enak postiti, postim, pošćah, posteći postjeni (koji je po stijeni, puzavac postjeni) postjenak i postijenak, postj enka (bot.) posto (pril., %); jedan posto, dva posto, sto posto postojanost, postojanošću i postojanosti postojati, postojim, postoj, postojeći postojnski prema Postojna; Postojnska špilja postoperativan, postoperativna > posl(i) j eoperacij ski postostručavati
postostručiti postostručivati, postostručujem, postostručujući
postotak, postotka, N mn. postotci, G mn. postotaka postotni; jednopostotni (l%-tni), dvopostotni (2%-tni), stopostotni (100%-tni) postrani (pokrajnji) postrići, postrižem, postrizi, postrigoh, postriže, postrigao, postrigla, postrigav(ši) postrijeljati, postrijeljam, postrijeljan postrojiti posttraumatski (poslijetraumatski)
317
postudjeti
potijesniti
postudjeti, postudi, postudio, postudjela, postudjev(ši) postuman, postumna > posmrtni posuditi, posudim, posuđen
potalijančiti
posuđe
potalijančivati, potalijančujem, potalijančujući
posuđenica
potalijaniti potalijanjivati, potalijanjujem, potalijanjujući potamniti, potamnim, potamnjen, potamnio, potamnila, potamniv(ši) (učiniti tamnim) potamnjelost, potamnjelošću i potamnjelosti potamnjenje prema potamniti i potamnjeti potamnjeti, potamnim, potamnio, potamnjela (postati taman)
posuđivač posuđivački
posuđivati, posuđujem, posuđujući
posuvratak, posuvratka, N mn. posuvratci, G mn. posuvrataka posvaditi, posvadim, posvađen posvađati
posve (pri!.)
potajnik Vjd. potajniče, N mn. potajnici (zast., detektiv) potajnost, potajnošću i potajnosti
potančati
posvećenost, posvećenošću
i posvećenosti
posvećenje
posvećivati, posvećujem, posvećujući
posvema> posve posvetiti, posvetim, posvećen posvijetliti, posvijetlim
potankost, potankošću i potankosti poteći, potečem i poteknem, poteci i potekni, potekoh, poteče, potekao, potekla, potekav(ši) poteći, potegnem, potegni, potegoh, potegao, potegla, potegav(ši)
posvjedočavati, posvjedočavam
potegača
posvjedočiti
Potemkin Potemkinov; Potemkinova sela potencijal potencijalan, potencijalna potepuh V jd. potepuše, N mn. potepusi, G mn. potepuha (skitnica)
posvojče, posvojčeta,
zb.
posvojčad
posvud(a) pošast I jd. pošasti i pošašću pošćenje prema postiti pošećeriti pošiljač
pošiljalac, pošiljaoca, V jd. pošiljaoče, N mn. pošiljaoci, G mn. pošiljalaca pošljunčiti
pošmrkati, pošmrčem, pošmrčući pošokčiti
poštarev i poštarov poštaričin prema poštarica poštarov i poštarev poštedjeti, poštedim, poštedio, poštedjela, pošteđen, poštedjev(ši) pošteđivati, pošteđujem, pošteđujući poštenjačina poštenjaković
pošto (vez.,pril.), i po što, v. § 146. poštovalac, poštovaoca, Vjd. poštovaoče, G mn. poštovalaca pošutjeti, pošutim, pošutio, pošutjela, pošutjev(ši) potaći, potaknem, potakni, potakoh, potače, potakao, potakla, potaknut, potakav(ši) potajnički
318
poteškoća> teškoća
pothodnik pothraniti pothranjivati, pothranjujem, pothranjujući Pothum (selo) i Podhum (ako je tako uobičajeno) pothvaćati
pothvat pothvatiti, pothvatim, pothvaćen pothvatnički
poticaj poticajni poticalo poticatelj poticateljica poticati, potičem prema potaknuti, drugo je potjecati potihano (pril.) potiho (pril.); kamp. potiše potijesan (prilično tijesan); kamp. potješnji i potjesniji potijesniti, potijesnim, potiješnjen
potiskivač potiskivač
potištenost, potištenošću i potištenosti potjecati, potječem (prema teći, drugo je poticati) potjera potjerati potjerivati potjerni potjernica> tjeralica potjernički . .. potjernik Vjd. potjerniče, N mn. potjermCl, G mn. potjernika potjesniji i potješnji, kamp. od potijesan potješiti potješnjavati potješnji i potjesniji, kamp. od potijesan . potka DL jd. potki, G mn. potaka, potka i potkI (niti što se utkivaju u osnovu) potkaditi, potkadim, potkađen potkazivač > doušnik potkivač potkivački
potkoljenica potkoljenični
potkopati potkopavati potkornjak N mn. potkornjaci potkova potkovica potkovičast
potkožan,potkožna potkožiti se potkožnjak N mn. potkožnjaci potkraćivati, potkraćujem, potkraćujući
potkradati potkralj potkrasti se, potkradem se potkresati, potkrešem potkrijepiti, potkrijepim, potkrijepljen potkrilje potkrjepa potkrjepljenje potkrjepljivati potkrovlje potkrovni potkrovnica
potpomagač
potkupiti potkupljiv potkupljivač
potkupljivati, potkupljujem, potkupljujući potkupljivost, potkupljivošću i potkupljivosti potlačenost, potlačenošću i potlačenosti potlačiti
potleušica potmulost, potmulošću i potmulosti potmuo, potmula potoč (potjera, progon) potočar (rak) potočara (mlin na potoku) potočarka (mahovina) potočić potočina potočni potočnica
potočnjak N
mn. potočnjaci potom i po tom(e) potomak, potomka, V jd. potomče, N mn. potomci, G mn. potomaka potpadati potpala potpaliti potpalublje potpalubni potpaljivač
potpaljivati, potpaljujem, potpaljujući potpasač
potpasati, potpašem potpasti, potpadnem, potpadni, potpadoh, potpao, potpala, potpav(ši) potp etak, potpetka, N mn. potpetci, G mn. potpetaka potpetica potpiliti, potpilim, potpiljen potpirač potpirivač
potpis potpisati potpisivati, potpisujem, potpisujući potpisnik V jd. potpisniče, N mn. potpisnici, G mn. potpisnika potplaćivati, potplaćujem, potplaćujući
potkrovnjača
potplat potplatiti, potplatim, potplaćen
potkućnica
potpomagač
319
potpomagati potpomagati, potpomažem potpomoći, potpomognem, potpomogni i potpomozi, potpomogoh, potpomože, potpomogao, potpomogla, potpomognut, potpomogav(ši) potpora potporanj, potpornja potporni potporodica (zoo l.) potporučnički potporučnik
povenuti
potrošač potrošački
potrpjeti, potrpim, potrpio, potrpjela, potrpjev(ši) potući, potučem, potukoh, potuče, potukao, potukla, potučen, potukav(ši) poturčenica potnrčenik Vjd. poturčeniče, N mn. poturčenici, G mn. poturčenika
(se) poturičin prema poturica
potpredsjedničin
potvrđivati, potvrđujem, potvrđujući
potpredsjednički
poučak, poučka,
potpukovnički
potpukovnik V jd. potpukovniče, N mn. potpukovnici, G mn. potpukovnika potpun potpunce (pril.) potpunice (pril.) potpuniti potpunost, potpunošću i potpunosti potpunjavati potpuri, potpurija (glaz.) potratiti, potratim, potraćen potraživač potrčati, potrčim
potreba potreban, potrebna potrebit potrebitost, potrebitošću i potrebitosti potrebnica (sirota) potrebnik V jd. potrebniče, N mn. potrebnici (siromah) potrebnost, potrebnošću i potrebnosti potrebnjak V jd. potrebnjače, N mn. potrebnjaci (siromah) potrepština potresenost, potresenošću i potresenosti potrijebiti, potrijebim, potrijebljen potrk N mn. potrci potrkač
potrkalo potrostručavati
320
pozauna
povesti, povedem, usp. dovesti, dovedem povesti, povezem, usp. dovesti, dovezem povesti, povezem, usp. dovesti, dovezem
potrostručiti
V jd. potporučniče, N mn. potporučnici, G mn. potporučnika potprašiti potpredsjednica
potpredsjednik V jd. potpredsjedniče, N mn. potpredsjednici, G mn. potpredsjednika potpredsjedništvo
povesti
poturčenjak V jd. poturčenjače, N mn. poturčenjaci, G mn. poturčenjaka poturčiti
N mn.
poučci,
G mn.
poučaka
poučan, poučna poučavati poučiti poučljiv poučljivost, poučljivošću poučnost, poučnošću
i
poučljivosti
i poučnosti
pouhićivati, pouhićujem, pouhićujući
pounijatiti, pounijatim, pounijaćen pounskiprema Pounje Pounjanin N mn. Pounjani pouticati, poutičemo (pozabadati) poutjecati, poutječemo (pobjeći) poutješiti poutka DL jd. poutki, G mn. poutaka i poutki > potka
povezača
povezanost, povezanošću i povezanosti povijati, povijam povijest Jjd. poviješću i povijesti povijestan, povijesna povijuša (bot.) povikati, povičem povitak, povitka, N mn. povitci, G mn. povitaka poviti, povij em povjeravati povjerenica povjereničin povjerenički
povjerenik V jd. povjereniče, N mn. povjerenici, G mn. povjerenika povjereništvo G mn. povjereništava povjerenstvo G mn. povjerenstava povjerenje povjeritelj povjeriti povjerljiv povjerljivost, povjerljivošću i povjerljivosti povjerovati, povjerujem povjesamce, povjesamca i povjesamceta, G mn. povjesamaca i povjesamca povjesmo G mn. povjesama povjesnica povjesničar
pouzdanički
povjesničarev
pouzdanik V jd. pouzdaniče, N mn. pouzdanici, G mn. pouzdanika pouzdaništvo pouzdanost, pouzdanošću i pouzdanosti
povjesničarka
pouzeće
povjesničarski
pov. krat. za povijesni, povjerljivo
povjesnički
povađati
povećati
povjesništvo povjestica povješati povjetarac, povjetarca, V jd. G mn. povjetaraca povjetarce
povećavati
povlačiti
poveći
povlađivati, povlađujem, povlađujući
povazdan povečerati povečerje povećalo
komp. od povelik povelik komp. poveći povenuti, povenem, povenuo
i povjesničarov DL jd. povjesničarki, G mn. povjesničarka i povjesničarki
povjesničarkin povjesničarov
i povjesničarev
povlašćivati, povlašćujem, povlašćujući
povlaštenost, povlaštenošću i povlaštenosti povlaštenje povodac, povodca, N mn. povodci, G mn. povodaca povođenje prema povoditi povojče, povojčeta, zb. povojčad (dijete u povoju) povojničiti povraćaj
povraćanje povraćati
povratak, povratka, N mn. povratci, G mn. povrataka povratič > buhač povratiti, povratim, povraćen povrćar povrće
povrći,
povrgnem, povrgni, povrgoh, povTže, povrgao, povrgla, povrgav(ši) povremen povremenost, povremenošću i povremenosti povrh (prij.) povrhuša (riba) povrijediti, povrijedim, povrijeđen povrijeđenost, povrijeđenošću i povrijeđenosti
povrjeda povrjediv povrjedivost, povrjedivošću i povrjedivosti povrjedljiv povrjedljivost, povrjedljivošću i povrjedljivosti povrjedni povrjeđenik povrjeđenje
povrjeđivati
površnost, površnošću i površnosti povrvjeti, povTvim, povrvio, povrvjela, povrvjev(ši) povuci-potegni povučenost, povučenošću
i povučenosti
povući, povučem, povukoh, povuče, povukla, povučen, povukav(ši) povjetarče,
(odobravati) povlastiti, povlastim, povlašten
povukao,
povukodlačiti se pozadijevati pozadrijemati, pozadrijemamo i pozadrijemljemo pozaimati > pozajmljivati pozajmljivati, pozajmljujem, pozajmljujući poza una (glaz.)
321
pozavidjeti pozavidjeti, pozavidim, pozavidio, pozavidjela, pozavidjev(ši) pozeleniti, pozelenim, pozelenjen, pozelenio, pozelenila, pozeleniv(ši) (učiniti zelenim) pozelenjeti, pozelenim, pozelenio, pozelenjela, pozelenjev(ši) (postati zelen) pozepsti, pozebem pozicija pozicijski pozi dak, pozitka, N mn. pozitci, pozidaka pozitivist pozitivistički
pozitivnost, pozitivnošću i pozitivnosti pozivač pozlaćenje pozlaćivati, pozlaćujem, pozlaćujući
pozlatiti, pozlatim, pozlaćen pozlijediti, pozlijedim, pozlijeđen pozlijeđenost, pozlijeđenošću i pozlijeđenosti pozljeda G mn. pozljedii pozljeđivati, pozljeđujem, pozljeđujući
poznavalac, poznavaoca, V jd. poznavaoče, G mn. poznavalaca pozornički prema pozornica i pozornik pozornost, pozornošću i pozornosti pozvijeriti se (postati zvijer) pozviždač (ptica) požapke (pril.) požarčiti požarnički
požderuh V jd. požderuše, N mn. požderusi, G mn. požderuha požeći, požežem, požezi, požegoh, požeže, požežen, požegav(ši) požednjeti, požedni, požednio, požednjela, požednjev(ši) požegača
poželjan, poželjna poželjeti, poželim, poželio, poželjela, poželjev(ši) poželjnost, poželjnošću i poželjnosti požeški prema Požega; Požeška kotlina, Požeški Brđani (selo); Požeško-slavonska županija Požeškinja i Požežanka požeti, požanjem, požeh, požeo, požela, požnjeven Požežanin N mn. Požežani
322
prajezični .
Požežanka DLjd. Požežanki, G mn. Požežanka i Požežanki i Požeškinja poživinčenost, poživinčenošću i poživinčenosti poživinčiti
poživiti, poživim, poživIjen, poživio, poživila, poživiv(ši) (podržati u životu) poživjeti, poživim, poživio, poživjela, poživjev(ši) (provesti dio života) požnjeti> požeti požrtvovnost, požrtvovnošću i požrtvovnosti požudjeti, požudim, požudio, požudjela, požudjev(ši) požudnost, požudnošću i požudnosti Požun (pov., Bratislava) požućivati, požućujem, požućujući
požutiti, požutim, požućen, požutio, požutila, požutiv(ši) (učiniti žutim) požutjeti, požutim, požutio, požutjela, požutjev(ši) (postati žut) požvakati, požvačem p. pf. krat. za particip perfekta p. prez. krat. za particip prezenta Pr znak za praseodimij pračovjek N
G mn.
praćaka, praćka
prakršćanstvo
prašilac, prašioca, V jd. prašioče, G mn. prašilaca praški prema Prag; Praški listići (pov.) prašnički prema prašnik pratetka DL pratetki, G mn. pratetaka pratilac, pratioca, V jd. pratioče, N mn. pratioci, G mn. pratilaca
praktičan, praktična
pratilački
> prakralježnjak
prakljača (praćak)
prakolijevka DL jd. prakolijevci, G mn. prakolijevaka iprakolijevki prakršćanski
pratiti, pratim, praćah,
praktičar praktičarka DL jd. praktičarki, praktičarka ipraktičarki
praunuče, praunučeta,
praktičnost, praktičnošću i praktičnosti
praunučica
pramaljeće
prav. krat. za pravni pravdadžija (pravdaš)
pramaljetni
se
N mn.
pramečci,
G mn.
pramečaka
pramičak, pramička, pramičaka
N mn.
pramičci,
G mn.
praonica praonički
praoče,
N mn. praoci,
prapočetci,
prapočetaka
praporčić
prapraunuče,prapraunučeta,zb. prapraunučad
praćnuti
prapredak, prapretka, N mn. prapredci, G mn. prapredaka prasac, prasca
pragmatičan, pragmatična pragmatički; Pragmatička
sankcija (pov.)
i mn.
pravednik V jd. pravedniče, N mn. pravednici, G mn. pravednika pravednost, pravednošću i pravednosti pravičan, pravična> pravedan pravičnost, pravičnošću i pravičnosti> pravednost pravijek N mn. pravjekovi pravječan, pravječna pravničin
N mn.
praćkica
se pradjed N mn. pradjedovi i pradjedi pradjedovina pradjedovski prag (dio vrata) Prag (češki grad)
praunučad
pravednički
pramčani
pramečak, pramečka,
prapočetak, prapočetka,
i
zb.
praunučići
praktički
G mn.
praćen, prateći
pratljača (praćak)
G mn.
prapovijesni prapovijest prapradjed N mn. prapradjedovi iprapradjedi
praćkar praćkati
prajuha (astr.) prakičmenjak
praotački
praćaka
praćenje
praćka DL jd. praćki, praćki
pravovjerje
praotac, praoca, V jd. G mn. praotaca
prabiće
mn. praljudi praćak, praćka, N mn. praćci, G mn. praćakati se
prajuha
praseći
praseodim > praseodimij praseodimij (znak Pr) praseodimijski prasičica
prah prahati, praham prahistorija > prapovijest prahistorijski > prapovijesni prahrvatski prahulja (meka zemlja) praiskonski (iskonski)
prasjedilac i prasjedjelac, prasjedioca, V jd. prasjedioče, G mn. prasjedilaca i prasjedjelaca prasjedilački i prasjedjelački praslavenski
prajezični
prašidba G mn. prašidaba i prašidbi
praščevina praščić
prema pravnica
pravnički
pravnik V jd. pravniče, N mn. pravnici, G mn. pravnika pravobranilac, pravobranioca, Vjd. pravobranioče, N mn. pravobranioci, G mn. pravobranilaca > pravobranitelj pravobranilaštvo > pravobraniteljstvo pravobranitelj pravobraniteljstvo, Državno pravobraniteljstvo RH pravodobnost, pravodobnošću i pravodobnosti pravomoćan,pravomoćna
pravorijek N mn. pravorijeci (presuda) pravosuđe
pravoužitnički
pravoužitnik V jd. pravoužitniče, N mn. pravoužitnici, G mn. pravoužitnika pravoužitništvo G mn. pravoužitništava pravovaljanost, pravovaljanošću i pravovaljanosti pravovjerac, pravovjerca, V jd. pravovjerče, G mn. pravovjeraca pravovjeran, pravovjerna pravovjerje
323
lj
pravovjerka
precvjetalost ------
pravovjerka pravovjernica pravovjernički
pravovjernik V jd. pravovjerniče, N mn. pravovjernici, G mn. pravovjernika pravovjernost, pravovjernošću i pravovjernosti pravovjerski pravovjerstvo G mn. pravovjerstava pravovremen> pravodoban pravovremenost, pravovremenošću i pravovremenosti> pravodobnost
precvjetati, precvjetam
prednost, prednošću i prednosti
prćiti
prečastan, prečasna
prednjačiti
(isticati usne, oholiti se) prdac, prdca, V jd. prdče, N mn. prdci, G mn. prdaca prebacivač prebačaj
prebdjeti, prebdim i prebdijem, prebdio, prebdjela, prebdjev(ši) prebijati, prebijam prebijel prebirač prebiračica
pravozastupnik V jd. pravozastupniče, N mn. pravozastupnici, G mn. pravozastupnika prazametak, prazametka, N mn. prazametci, G mn. prazametaka prazan, prazna
prebiti, prebijem, prebio, prebila prebivalac, prebivaoca, V jd. prebivaoče, N mn. prebivaoci, G mn. prebivalaca prebivališni prema prebivalište prebjeći, prebjegnem, prebjegoh, prebježe, prebjegao, prebjegla, prebjegav(ši) prebjeg V jd. prebježe, N mn. prebjezi, G mn. prebjega prebjegavati, prebjegavam prebjeglica prebježati, prebježim preb\ijed preblizu (pril.) preboj > prijeboj prebojiti, prebojim, preboj prebol prebolijevati preboljeti, prebolim, prebolio, preboljela, preboljev(ši) prebroditi, prebrodim, prebrođen prebrodljiv
praznični
praznina i praznoća prazniti, praznim, pražnjah, pražnjen praznoća i praznina praznoglavac, praznoglavca, V jd. praznoglavče, G mn. praznoglavaca praznoglavost, praznoglavošću i praznoglavosti praznorječiv praznorječje
praznovjerac, praznovjerca, V jd. praznovjerče, G mn. praznovjeraca praznovjeran, praznovjerna praznovjerica praznovjerje praznovjerka praznovjernost, praznovjernošću i praznovjernosti Pražanin N mn. Pražani Pražanka DL jd. Pražanki, G mn. Pražanka i Pražanki pražnjenje prema prazniti prč Uarac) Prčanj, Prčanja (grad) prčenje prema prčiti se (drugo je prćenje) prčkanje
prebrođavati
prebrojavati prebrojiti precijediti, precijedim, precijeđen precijeniti, precijenim, precijenjen precijepiti, precijepim, precijepljen precioza (kaćiperka, dragocjenost, pretjeranost) preciozan, preciozna (dragocjen, pretjeran) precizan, precizna (točan)
prčkarija
precjeđivati, precjeđujem, precjeđujući
prčkati
precjenjivati, precjenjujem, precjenjujući precjepljivati, precjepljujem, precjepljujući precviljeti, precvilim, precvilio, precviljela, precviljev(ši) precvjetalost, precvjetalošću i precvjetalosti
prčvarnica prćast
(o nosu i usnama) prema prćiti se i prtiti (drugo je
prćenje
prčenje)
324
prcdsobni
prćija
pravozastupnički
praznički
precvjetati
prečest
prednjački
prečist prečuti, prečujem
prednjak V jd. prednjače, N mn. prednjaci, G mn. prednjaka Prednji istok
preći> prijeći
prednjojezični
Prečko, Prečkoga
(naselje)
predački prema
predak predah N mn. predasi predahnuti, predahnem predajni predajnik N mn. predajnici predak, pretka, N mn. predci, G mn. predaka, DLl predcima predan prema predati pred; pred mrak, pred večer; v. i § 144. predavač
predavački
predavaonica predbilježavati predbilježba G mn. predbilježaba, predbilježba i predbilježbi predbilježiti preddiplomski preddržavni predebeo, predebela predenje prema presti predgradski predgrađe
predgrijač
predionica predionički
predispitni predjel, predjela predjelati predjelavati predjelni prema predio, predjel predjelo predjenuti, predjenem predlagač predlagačica
predložak, predloška, N mn. predlošci, G mn. predložaka predložiti predmetak, predmetka, N mn. predmetci, G mn. predmetaka predmnijevati predmnjeva
prednjonepčani
predobiti, predobijem predočavati i predočivati predočenje predočiti
predočivati, predočujem, predočujući predočavati, predočavam
i
predočnik predodređenost, predodređenošću
i
predodređenosti predodređenje
predodređivati, predodređujem, predodređujući
predodžba G mn. predodžaba i predodžbi predodžbeni predosjećaj (slutnja) predosjećati (slutiti) predosjetiti (naslutiti) predožujski predračun
predračunski predradnički prema predradnik predrag (prid.) Predrag Vjd. Predraže (ime) predratni predrijemati, predrijemam i predrijemljem predsezona predsjedatelj predsjedati predsjedavati predsjednica
predsjedničin predsjednički
predsjednik Vjd. predsjedniče, N mn. predsjednici, G mn. predsjednika; Predsjednik (određeni vrhovni državni poglavar) predsjednikov prema predsjednik; Predsjednikov prema Predsjednik predsjedništvo predsmrtni predsoblje predsobni
325
predsrčje
pregradak
predsrčje
predstava (npr. kazališna predstava), predodžba predstaviti predstavka DLjd. predstavci, G mn. predstavaka i predstavki
pređa inače
predstavljač
predstavljačica predstavljački
predstavljanje predstavljati predstavnica
pređašnji>
prijašnji, prošli, bivši pređi (predci) preferans (kart.) preferencijal (povlastica, prednost) prefiks (predmetak) pregača pregačica
pregalac, pregaoca, V jd. pregaoče, N mn. pregaoci, G mn. pregalaca pregalački
pregalaštvo G mn. pregalaštava
predstavnički
pregaočev
predstavnik V jd. predstavniče, N mn. predstavnici, G mn. predstavnika predstavništvo predstojeći
pregib i prijegib pregibak, pregipka (prid.) pregibak, pregipka, N mn. pregipci, G mn. pregibaka (pregib)
predstojnica
preglačati
predstojnički
pregladnjelost, pregladnjelošću i pregladnjelosti pregladnjeti, pregladnim, pregladnio, pregladnjela, pregladnjev(ši) preglas > prijeglas preglasiti, preglašen preglašavati i preglašivati pregled i prijegled
predstojnik V jd. predstojniče, N mn. predstojnici, G mn. predstojnika predstojništvo predstraža predšasnik> prethodnik predškolski predtakmičenje > prednatjecanje predtaložnica predtelevizijski predturski predugačak,predugačka
preduhitriti preduimati, preduimam i preduimljem > predujmljivati predujmiti predujmljivati, predujmljujem, predujmljujući predusresti > spriječiti, ukloniti, zabraniti preduvjet (glavni, osnovni uvjet)
pregledač pregledačica
pregledati, pregledam (svr.) pregledati, pregledam (ns.) pregledavač
preglednik V jd. pregledniče, N mn. preglednici, G mn. preglednika preglednički
preglednost, preglednošću i preglednosti pregnijezditi se
pregraditi pregraditi, pregradim, pregrađen N mn. Pregrađani
Pregrađanin
pregrađivati, pregrađujem, pregrađujući
pregrijati pregrij avati pregristi, pregrizem, pregrizi, pregrizen, pregrizav(ši) pregrješan pregrmjeti, pregrmim, pregrmio, pregrmjela, pregrmjev(ši) pregršt I jd. pregršću i pregršti pregrtati, pregrćem, pregrćući prehititi, prehićen prehlada prehladiti, prehladim, prehlađen prehlađivati, prehlađujem, prehlađujući
prehrambeni prehrambenoindustrijski prehrana prehraniti, prehranim, prehranjen prehranjivati, prehranjujem, prehranjujući preinačenje
preinačiti preinačivati, preinačujem, preinačujući
preispitati prej ahati, prejašem preječati, preječim
prejeftin prekaljenost, prekaljenošću i prekaljenosti prekid i prijekid prekidač
prekipjeti, prekipim, prekipio, prekipjela, prekipjev(ši) prekiseo, prekisela
pregnuće
prekjučer prekjučerašnji
predviđanje
pregojiti, pregojim, pregoj pregorijevanje pregorijevati pregorjeti, pregorim, pregorio, pregorjela, pregorjev(ši)
predviđati
pregovarač
predvodilac, predvodioca, V jd. predvodio če, N mn. predvodioci, G mn. predvodilaca
pregovarački
predvečerje predvečernji
predvidjeti, predvidim, predvidio, predvidjela, predvidjev(ši)
predvodnički predvojnički predvraće predziđe
326
pregračić
um. od pregradak pregrada (zid, stijenka) Pregrada (grad) pregradak, pregratka, N mn. pregradci, G mn. pregradaka (pošt. > pretinac)
preklani (pretprošle godine) preklani (pril. i prid. od preklati) preklapač
preklop iprijeklop preko (prij.), preko mjere; drugo je prijeko (otišao je preko rijeke i sadje prijeko) prekomjeran, prekomjerna prekomjernost, prekomjernošću i prekomjernosti Prekomurac, Prekomurca, V jd. Prekomurče Prekomurje
prelažljiv Prekomurka DL jd. Prekomurki, G mn. Prekomurki prekomurski prekonačiti prekonoć
(pril.); preko noći prekooceanski prekoračavati prekoračenje prekoračiti
prekoravati prekoriti prekorječica
(poslovica)
prekorjek prekosinoć
> preksinoć prekosutra i preksutra prekovremen
prekraćivati, prekraćujem, prekraćujući
prekratiti, prekratim, prekraćen prekretnica prekrivač
prekrojavati prekrojiti prekrstiti, prekrstim, prekršten prekrštavati prekrštenički preksinoć
preksinoćnji
preksutra i prekosutra prekuhati prekuhavati prekup i prijekup prekupac, prekupca, V jd. prekupaca prelac, preica
prekupče,
G mn.
prelamač
prelastiti, prelastim, prelašten prelatski prelazak, prelaska, N mn. prelasci, G mn. prelazaka prelazan i prijelazan, prelazna, prijelazna prelaziti prelaznica i prijelaznica prelaznik V jd. prelazniče, N mn. prelaznici, G prelaznika prelaznost i prijelaznost, prelaznošću i prelaznosti prelaženje prelažljiv
n:n.
327
prelčev
preprodavač
prenoćivati
prenoćiti
prelčev
premio, premila
prenoćivati, prenoćuj em, prenoćujući
prelest, prelešću i prelesti> dražeest), milina prelestan, prelesna prelet preletavati preletjeti, preletim, preletio, preletjela, prelećen, preletjev(ši) prelij en prelijep prelijetanje prelijetati, prelijećem, prelijećući prelijevanje prelijevati preliti, prelijem prelomiti prelomljivost, prelomljivošću i prelomljivosti preludij preljev G mn. preljeva preljub preljubak, preljupka (prid.)
premišljač
prenoćnik
preljubnički
preljubnik V jd. preljubniče, N mn. preljubnici, G mn. preljubnika preljubočinac, preljubočinca, V jd. preljubočinče, G mn. preljubočinaca premac, premca, Vjd. premče, G mn. premaca premaći, premaknem, premakni, premakoh, premače, premakao, premakla, premaknut, premakav(ši), premaknuv(ši) premaljeće (proljeće)
premastan, premasna premastiti, premastim, premašćen i premašten premašćivati, premašćujem, premašćujući
premaz premda (vez.) premetač premetačica premetačina
premetati, premećem, premećući premija premijer premijera premijerni prema premijera premijerov premijerski prema premijer premijesiti, premijesim, premiješen premijski prema premija preminuće
328
premjer premjerati premjeravati premjeriti premjestiti, premjestim, premješten premjestiv premjestivost, premjestivošću i premjestivosti premještaj premještanje premještati premještenje
prenoćnina
prepeličar prepeličica
prenuće
prepirka DL jd. prepirci, G mn. prepiraka, prepirka i prepirki prepisati, prepišem
preobličiti
premlaćivati, premlaćujem, premlaćujući
preobličivati, preobličujem, preobličujući
premlatiti, premlatim, premlaćen premljeti, premeljem premoć I jd. premoću, i premoći
preobraćati
preobratiti, preobratim, preobraćen preobraziti, preobrazim, preobražen preobražaj preobražajni preobući, preobučem, preobuci, preobukoh, preobukao, preobukla, preobučen, preobukav(ši) preobuti, preobujem preobuvati preodijevati preodjenuti preodjeti, preodjenem, preodjeven preokretati, preokrećem, preokrećući preokupacija
premošćivati, premošćujem, premošćujući
premrijeti, premrem, premrijeh, premrije, premro, premda, premrijev(ši) i premrv(ši) premučati, premučim (prešutjeti) premučiti, premučim
pren. krat. za preneseno prenačiniti (preinačiti, preurediti) prenačitanost, prenačitanošću i prenačitanosti prenapučenost, prenapučenošću i prenapučenosti
prenavijač prenavljačica prenavljački
preneraziti, prenerazim, preneražen prenesti i prenijeti prenijeti, prenesem, prenesi, prenijeh i prenesoh, prenije i prenese, prenio, prenijela, prenijet i prenesen, prenijev(ši) prenizak, preniska prenoćišni
.....
prepirač
prepisivač
prepisivačica
prepjecati > prepicati prepjev prepjevati prepjevavati preplaćivati, preplaćujem, preplaćujući
preplakati, preplačem preplata; drugo je pretplata preplatiti, preplatim, preplaćen (previše platiti, drugo je pretplatiti) preplesti, prepletem preplet i prijepiet prepletati, preplećem, preplećući preporučati
i
preporučivati
preporučeno preporučiv preporučati preporučljiv
preopteretiti, preopteretim, preopterećen preorijentacija preorijentirati preosjetljiv preosjetljivost, preosjetljivošću i preosjetljivosti preostatak, preostatka, N mn. preostatci, G mn. preostataka prepad prepadati
preporuka DLjd. preporuci prepovijati prepoviti, prepovijem prepredenost, prepredenošću i prepredenosti prepredenjak V jd. prepredenjače, N mn. prepredenjaci, G mn. prepredenjaka
prepečatiti, prepečatim, prepečaćen
prepriječiti, prepriječim, prepriječen
prepečenaca
prepečenica
I
prepijevati > prepjevavati
preporučivati, preporučujem, preporučujući, i
G mn.
prenoćiti
(ns. prema
preopterećenje
prepečenac, prepečenca,
prenoćište
prepičući
prepeći)
preporučiti
preopterećujući
prenasititi, prenasitim, prenasićen
prepeličji
prepicati, prepičem,
preopterećenost, preopterećenošću i preopterećenosti preopterećivati, preopterećujem,
prenapučiti
prepeličić
prepisivački
preobraćenje
premorenost, premorenošću i premorenosti premostiti, premostim, premošćen i premo šten premostiv premostivost, premostivošću i premostivosti premostljiv premostljivost, premostivošću i premostivosti
prepeci, prepekoh, prepeče, prepekao, prepekla, prepečen, prepekav(ši)
prenosilac, prenosioca, V jd. prenosioče, N mn. prenosioci, G mn. prenosilaca prenositelj prenositi prenosiv i prenošljiv prenosnica > prijenosnica prenosnik > prijenosnik preoblačiti
premoćan, premoćna
prepeći, prepečem,
V jd.
prepečenče,
prepredenjaković prepričati prepričavati preprječivati, preprječujem, preprječujući
preprjeka DL jd. preprjeci preprodavač
329
preprodavačica
prešutjeti
preprodavačica
preprtiti, preprtim, preprćen prepući, prepuknem, prepukoh, prepuče, prepukao, prepukla, prepukav(ši) prepustiti, prepustim, prepušten prepuštati preračunati preračuuavati
preraditi, preradim, prerađen prerađevina
prerađivač prerađivačica prerađivački prerađivanje
prerađivati, prerađujem, prerađujući
prerasti, prerastem, prerastao, prerasla, prerašten, prerastav(ši) prerašćivati, prerašćujem, prerašćujući
prerez iprijerez prerijediti, prerijedim, prerijeđen prerijski preris presada presadak, presatka, N mn. presadci, G mn. presadaka presađivati, presađujem, presađujući
presahnuti, presahnem presavijati presaviti, presavijem preseći, presegnem, presegni, presegoh, preseže, presegao, presegla, presegnut, presegav(ši)
presjeka DL jd. presjeci i prijesjeka presjesti (iz vozila u vozilo, prijeći)
pretaći,
pretaknem, pretakni, pretakoh, pretače, pretakao, pretakla, pretaknut, pretakav(ši) pretati, prećem, prećući (pokrivati pepelom)
preskakač
preskakati, preskačem,
preskačući
preskočiti
preteča
pretok (transfuzija) pretorijanac, pretorij anca, V jd. G mn. pretorijanaca pretpjev G mn. pretpjeva
preteći,
pretplaćivati, pretplaćujem, pretplaćujući
preteknem i pretečem, pretekni i preteci, pretekoh, preteče, pretekao, pretekla, pretečen, pretekav(ši) preteći, pretegnem, pretegni, pretegoh, preteže, pretegao, pretegla, pretegnut, pretegav(ši) pretek; na pretek pretenciozan, pretenciozna (zahtjevan, umišljen) preteretiti, preteretim, preterećen preteško (pril.) pretežak, preteška prethistorija (pretpovijest, prapovijest) prethodan prethoditi prethodnica
preskok N mn. preskoci i prijeskok preslačak, preslačka, N mn. preslačci, G mn. preslačaka
presladak, preslatka presličica (bot.) prespanski prema Prespa; Prespansko jezero presretan, presretna presretati, presrećem prestarjelost, prestarjelošću i prestarjelosti prestarjeti, prestarim, prestario, prestarjela, prestarjev(ši) prestići, prestignem, prestigoh, prestiže, prestigao, prestigla, prestignut, prestigav(ši) prestiž (ugled) prestnpak, prestupka prestupan i prijestupan, prestupna, pr(ij) estupna godina prestupnica i prijestupnica prestupnički i prijestupnički prestupnik i prijestupnik, V jd. prestupniče, N mn. prestupnici presuda presudan, presudna presuditi, presudim, presuđen
prethodnički
prethodnik V jd. prethodniče, N mn. prethodnici, G mn. prethodnika preticati, pretičem, pretičući (prema pretaknuti, drugo je pretjecati) pretičak, pretička, N mn. pretičci, G mn. pretičaka
presenećivati, presenećujem, presenećujući
presvlačiti
pretijesan, pretijesna pretinac pretinca, V jd. pretinče, G mn. pretinaca pretio, pretila; kamp. pretiji i pretiliji (debeo, tust) pretjecati, pretječem, pretječući (prema preteći, drugo je preticati) pretjeranost, pretjeranošću i pretjeranosti pretjerati pretjeravati i pretjerivati pretkazati, pretkažem (proreći)
presenetiti, presenetim, presenećen presezati, presežem
presvoditi, presvodim, presvođen
pretkazivač
presvođenje
pretkazivati, pretkazujem, pretkazujući pretkinja pretklijetka DL jd. pretklijetki, G mn. pretklij etaka i pretklij etki i pretklj etaka pretkomora pretkongresni
preseljenički
preseljenik V jd. preseljeniče, N mn. preseljenici, G mn. preseljenika presenećenje
presićenost, presićenošću i presićenosti
presijecanje presijecati presjeći, presiječem,
presijeci, presjekoh, presjekao, presjekla, presječen, presjekav(ši) presjedati (iz vozila u vozilo, prelaziti) presjedjeti i presjediti, presjedim, presjedio, presjedila i presjedjela, presjedjev(ši) presjek i prijesjek presiječe,
330
pretvorički
pretaći
--------------------------------~
presuđivati, presuđujem, presuđujući
presuh presukati, presučem presumpcija > vjerojatnost Presveto Trojstvo presvijetao, presvijetla presvijetlost, presvijetlošću i presvijetlosti
presvući, presvučem, presvuci, presvukoh, presvuče, presvukao, presvukla, presvučen,
presvukav(ši) prešao, prešla, prema prijeći prešavši prema prijeći prešućen prema prešutjeti
pretorijanče,
pretplata pretplatiti, pretplatim, pretplaćen pretplatni pretplatnica pretplatnički
pretplatnik V jd. pretplatniče, N mn. pretplatnici, G mn. pretplatnika pretpodne, pretpodneva (dio dana), pred podne (prije 12 sati), v. § 120. pretpodnevni pretposljednji pretpostaviti, pretpostavim, pretpostavljen pretpostavka DLjd. pretpostavci, G mn. pretpostavaka, pretpostavka i pretpostavki pretpostavljati pretpostavljeni, pretpostavljenog(a) pretpotopni pretpranje pretpraznički pretpraznični
pretprošli pretprošlogodišnji pretrčati, pretrčim
pretrčavati pretrći,
pretrgnem, pretrgni, pretrgoh, pretrže, pretrgao, pretrgla, pretrgnut, pretrgav(ši) pretres pretrpjeti, pretrpim, pretrpio, pretrpjela, pretrpljen, pretrpjev(ši) pretržac, pretršca, Vjd. pretršče, G mn. pretržaca pretući, pretučem, pretuci, pretukoh, pretuče, pretukao, pretukla, pretučen, pretukav(ši) pretvarač pretvaračica
pretvaralac, pretvaraoca, V jd. G mn. pretvaralaca
pretvaraoče,
pretvaralački
prešućivati, prešućujem, prešućujući
pretlačni
prešutan, prešutna prešutjeti, prešutim, prešućen, prešutio, prešutjela, prešutjev(ši)
pretlak pretiji i pretiliji prema pretio
pretvaralaštvo pretvoran i prijetvoran, pretvorna, prijetvorna (licemjeran) pretvorba pretvorica
pretočiti
pretvorički
pretkućnica
.. i
331
pretvorljiv
prezrelost
------------------------------------------~
pretvorljiv pretvorljivost, pretvorljivošću i pretvorIjivosti pretvornica
prevođenje
pretvornički
prevozač
pretvornik V jd. pretvorniče, N mn. pretvornici pretvornost i prijetvornost, pretvornošću i pretvornosti
prevozilac, prevozioca, V jd. prevozioče, N mn. prevozioci, G mn. prevozilaca prevoziti prevoznina
prenređivati, preuređujem, preuređujući
preuveličanost, preuveličanošću
i
preuveličanosti preuveličati preuveličavati
preuzak, preuska preuzimač
preuzvišenost, preuzvišenošću i preuzvišenosti; Vaša Preuzvišenost prevađati
prevratnički
prevratnik V jd. prevratniče prevratništvo prevrći, prevrgnem, prevrgni, prevrgoh, prevrže, prevrgao, prevrgla, prevrgav(ši) prevreo, prevrela prevreti prevrijedan,prevrijedna
previjač
prevući, prevučem,
prevlast I jd. prevlasti i prevlašću prevodilac, prevodioca, V jd. prevodioče, N mn. prevodioci, G mn. prevodilaca prevodilački prevodiočev
prevoditelj prevoditi, prevodim, prevođen
I.
prevrat
prevruć
prevlačiti
i
prevraćati
prevara i prijevara prevaran iprijevaran, prevarna, prijevarna prevarljiv prevažati preveć (pril., previše) prevesti, prevedem, usp. dovesti, dovedem prevesti, prevezem, usp. dovesti, dovezem prevesti, prevezem, usp. dovesti, dovezem previdjeti, previdim, previdio, previdjela, previdjev(ši) previjan > prepreden, lukav previjanac, previjanca, V jd. previjanče> prepredenjak, lukavac previjati, previjam previrač (jerment) previtak, previtka, N mn. previtci, G mn. previtaka previti, previjem prevjera prevjeravati prevjeriti prevjernik V jd. prevjerniče, N mn. prevjernici prevjes i prijevjes
,
prevodljiv prevodljivost, prevodljivošću i prevodljivosti
332
prevrtač
prevrtača
prevrtati, prevrćem, prevrćući prevrtljivac, prevrtljivca, V jd.
prevrtljivče
prevrtljivčev
prevrtljivica prevrtljivičin
prevuci, prevukoh, prevuče, prevukao, prevukla, prevučen, prevukav(ši) prez. krat. za prezent prezasićenost, prezasićenošću i prezasićenosti prezasititi, prezasitim, prezasićen prezbiterijanac, prezbiterijanca, Vjd. prezbiterijanče, G mn. prezbiterijanaca prezent prezentirati prezentski prezidij (predsjedništvo) prezidijaini (predsjednički) prezijevati prezimenjača
prezir i prijezir preziran i prijeziran, prezirna, prijezirna prezirač
preziračica
prezirati, prezirem prezirnost i prijezirnost, prezirnošću i prezirnosti prezrelost, prezrelošću i prezrelosti
pridjeljivati
prezreo prezreo, prezrela prezreti, prezrem (ne poštovati) prezreti, prezrim i prezrijem (previše sazreti) prezrijevanje prezrijevati prezriv prezrivost, prezrivošću i prezrivosti prežalostan, prežalosna
pricjepljivati, pricjepljujem, pricjepljujući priča pričalac, pričaoca, pričaoci,
G mn.
V jd.
pričao če,
N mn.
pričalaca
pričalački
pričalica pričalo
pričanje
preživač
pričati
preživački
priček
preživjelost, preživjelošću i preživjelosti preživjeti, preživim, preživio, preživjela, preživjev(ši) prežvakati, prežvačem prgavac, prgavca, Vjd. prgavče, G mn. prgavaca prgavost, prgavošću i prgavosti prhak, prhka; kamp. prhkiji (sipak) prhao, prhla prhati, pršem
pričekati
prhkoća
pričešljavati
prhkost, prhkošću i prhkosti prhlad (trulo drvo) prhli, od prhao prhlica prhljuša prhuuti prhut prianjaljka DL jd. prianjaIki, G mn. prianjaIka iprianjalki prianjati
pričica
pribadača
pričuvati
pribadaljka DLjd. pribadaljki, G mn. pribadaljka ipribadaljki
pričuvni
pribavljač
pričvrsni
pribijač
pričvrstiti, pričvrstim, pričvršćen
pribijati pribilješka > bilješka pribilježiti pribiti, pribijem pribjeći, pribjegnem pribjegar pribjeglica pribjegavati pribježište pribosti, pribodem pribrojiti pricijepiti, pricijepim, pricijepljen
pričvršćenje
pričekivati, pričekujem, pričekujući pričepiti, pričepim, pričepljen pričesnica pričesnički pričesnik pričest
V jd. pričesniče, N mn. I jd. pričešću i pričesti
pričesnici
pričestiti, pričestim, pričešćen
pričešćivati, pričešćujem, pričešćujući pričešljati
pričiniti pričinjati pričinjavati
pričljiv pričljivost, pričljivošću
i pričIjivosti (drvena klupa za spavanje, obično u zatvorima)
prična
pričuti, pričujem pričuva
pričvrljiti
pričvršćivati, pričvršćujem, pričvršćujući prićaknut
prići, priđem, priđi, priđoh, priđe,
prišao, prišla, prišav(ši) prid. krat. za pridjev pridići, pridignem, pridigni, pridigoh, pridiže, pridigao, pridigla, pridignut, pridigav(ši) pridijeliti, pridijelim, pridijeljen pridijevanje pridijevati pridjeljivati, pridjeljujem, pridjeljujući
333
pridjenuti
prijekid
pridjenuti pridjev pridjevak, pridjevka, N mn. pridjevci, G mn. pridjevaka pridjevni pridjevski > pridjevui pridobiti, pridobijem pridoći, pridođem, pridođi, pridođoh, pridođe,
pridošao, pridošla, pridošav(ši) pridodatak, pridodatka, N mn. pridodatci, G mn. pridodataka > dodatak, dopuna pridonesti > pridonijeti pridonijeti, pridonesem, pridonijeh, pridonijev(ši), pridonesen i pridonijet pridrijemati, pridrijemam ipridrijemljem pridržak, pridrška, N mn. pridršci, G mn. pridržaka
prihvatiti, prihvatim, prihvaćen prihvatljiv prihvatljivost, prihvatljivošću i prihvatljivosti prihvatni prijo krat. za prijedlog prija, prije, Vjd. prijo prijahati, prijašem prijak Vjd. prijače, N mn. prijaci prijam, prijma, N mn. prijmovi (primitak, prihod) Prijam, Prijama (trojanski kralj) prijamni; prijamni ispit prijamnik N mn. prijamnici (primač) prijan (prijatelj) prijašnji prijateljevati, prijateljujem, prijateljujući
priglavčić
prijateljičin
priglavčina
prijavljivač
priglednički
priglednik V jd. prigluh
prigledniče, N
mn. priglednici
prignječiti prigodničar
prigorac, prigorca, V jd. prigorče (čovjek iz prigorja) Prigorac (čovjek iz Prigorja) prigorijevanje prigorijevati prigorje (kraj pri gori) Prigorje (kraj od Okića do Žumberka) prigorjeti, prigori, prigorio, prigorjela prigorka DL jd. prigorki, G mn. prigoraka i prigorki Prigorka (žena iz Prigorja) prigorski prigovarač
prigrijati prigrij avati prigristi, prigrizem prigrizak, prigriska, N mn. prigrisci, G mn. prigrizaka prigrtati, prigrćem, prigrćući prigušivač
prihod prihraniti prihranjivati, prihranjujem, prihranjujući prihvaćati
prihvat
334
prijazan, prijazna (ljubazan) prijazan, prijazni, ljd. prijažnju i prijazni (ljubaznost) prijaznost, prijaznošću i prijaznosti prije prijeboj (od prebiti) priječan, priječna> poprječan
priječenje
prema priječiti (drugo je prijećenje)
priječiti, priječeći, priječen priječnica
priječnik
(dijagonala, inače promjer) prijećenje prema prijetiti (drugo je priječenje) prijeći, prijeđem, prijeđoh, prijeđi, prešao, prešla, prijeđen, prešav(ši) prijediplomski prijedlog N mn. prijedlozi prijedložni Prijedor (grad) Prijedorac, Prijedorca, V jd. Prijedorče i Prij edorčanin Prijedorka DL jd. Prijedorki, G mn. Prijedorka i Prijedorki i Prijedorčanka prijedorski prijeđen od prijeći prijeglas prijegled i pregled prijegor prijegoran, prijegorna; kamp. prjegorniji prijek kamp. prječi prijekid i prekid
prijeklet _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _p_ri_k_o_p_ča_j prijeklet (pregradak) prijeklop i preklop prijeko (pril., drugo je preko) prijekop prijekor prijekoran, prijekorna; kamp. prjekorniji prijekornik V jd. prijekorniče, N mn. prijekornici, G mn. prijekornika prijekost, prijekošću iprijekosti prijekup i prekup prijelaz prema prelaziti (drugo je prilaz) prijelazan i prelazan, prijelazna prijelaznica i prelaznica prijelaznost i prelaznost, prijelaznošću i prijelaznosti prijelom prijeloman, prijelomna; kamp. prjelomniji prijemčiv> sklon, osjetljiv prijemčivost, prijemčivošću i prijemčivosti > sklonost, osjetljivost prijemljiv> osjetljiv, prihvatljiv; primljiv prijemni> prijamni, primaći prijemnik> prijamnik, primač prijenos prijenosan, prijenosna prijenosnica prijenosnik V jd. prijenosniče, N mn. prijenosnici, G mn. prijenosnika prijepis prijepiet i preplet prijepodne, prijepodneva (dio dana); prije podne (prije 12 sati), v. § 120. prijepodnevni prijepor prijeporan, prijeporna; kamp. prjeporniji prijeratni prijerez i prerez prijesad prijesadnica prijesan, prijesna; kamp. prjesniji (sirov, drugo je prisan) prijesjek N mn. prijesjeci, G mn. prijesjeka i presjek prijesjeka i presjeka prijeskok i preskok prijesnac, prijesnaca prijestol> prijestolje prijestolni prijestolnica
prijestolnički
prijestolje prijestup i prestup prijestupan, prijestupna, i prestupan prijestupnica i prestupnica prijestupnički i prestupnički prijestupnik V jd. prijestupniče, N mn. prijestupnici, G mn. prijestupnika i prestupnika prijetiti, prijetina, prijeteći, v. prjeteći prijetnja prijetvor prijetvoran i pretvoran, prijetvorna > licemjeran prijetvornost i pretvornost, prijetvornošću i prijetvornosti> licemjernost prijevara i prevara prijevaran, prijevarna; kamp. prjevarniji i prevaran prijevjes i prevjes prijevod prijevodni prijevoj prijevojni prijevor prijevornica prijevoz prijevozni prijevoznički
prijevoznik V jd. prijevozniče, N mn. prijevoznici, G mn. prijevoznika prijev remen prijevremenost, prijevremenošću i prijevremenosti prijezir i prezir prijeziran i preziran, prijezirna prijezirnost i prezirnost, prijezirnošću i prijezirnosti prijin prema prija prikapčati
prikazivač prikazivačica
prikliještiti, prikliještim, prikliješten priključak, priključka, N mn. priključci, G mn. priključaka priključiti
priključivati, priključujem, priključujući prikočiti prikopčaj
335
prikopčati
prikopčati prikopčavati
prikraćivati, prikraćujem, prikraćujući
prikratiti, prikratim, prikraćen prikriti, prikrijem prikučiti
prikučivati, prikučujem, prikučujući prikupljač prikvačiti
prilo krat. za prilog prilagač prilagačica
prilagoditi, prilagodim, prilagođen prilagodljiv prilagođavati
prilaz prema prići, prilaziti; Prilaz Đure Deželića, Prilaz Slave Raškaj (ulice) prilazak, prilaska, N mn. prilasci, G mn. prilazaka prileći, prilegnem, prilegni iprilezi, prilegoh, prileže, prilegao, prilegla, prilegavši priletjeti, priletim, priletio, priletjela, priletjev(ši) priležnica priležničin priležnički
priležnik V jd. priležniče, N mn. priležnici, G mn. priležnika priležništvo priličan, prilična priličiti
prilijegati, priliježem, priliježi, priliježući prilij en prilijepiti, prilijepim, prilijepljen prilijetati, prilijećem, prilijećući prilijevati prilika; na priliku, po prilici priliti, prilijem priliv> priljev, prirast prilivati > prilijevati priložni priljepak, priljepka, N mn. priljepci, G mn. priljepaka priljepčiv > priljepljiv, zarazan priljepljiv priljepljivati, priljepljujem, priljepljujući priljev primabalerina
336
primjetnost primač
(prijamnik) primaknem, primakni, primakoh, primače, primakao, primakla, primaknut, primakav(ši) primaći (prid., za primanje); primaća soba primalac, primaoca, V jd. primaoče, G mn. primalaca primaći,
primamljivač primamljivačica
primarij i primarijus (prvi, glavni liječnik u bolnici ili bolničkoga odjela) primatelj primateljica primetak, primetka, N mn. primetci, G mn. primetaka primetati, primećem, primećući primicač
primicati, primičem, primiči, primičući primijećen prema primijetiti primijeniti, primijenim, primijenjen primijesiti, primijesim, primiješen primiješati, primiješam, primiješan primijetiti, primijetim, primijećen primisao, primisli, I jd. primisli i primiš Iju, G mn. primisli primitak, primitka, N mn. primitci, G mn. primitaka primitivac, primitivca, V jd. primitivče primitivistički
primjećivati, primjećujem, primjećujući
primjedba G mn. primjedaba, primjedba i primjedbi primjena G mn. primjena primjenjiv primjenjivati, primjenjujem, primjenjujući primjenjivost, primjenjivošću i primjenjivosti primjer, primjera, G mn. primjera; na primjer, krat. npr. primjerak, primjerka, N mn. primjerci, G mn. primjeraka primjeravati primjerenost, primjerenošću i primjerenosti primjerice primjeriti primjesa G mn. primjesa primjetan, primjetna primjetljiv primjetljivost, primjetljivošću i primjetljivosti primjetnost, primjetnošću i primjetnosti
primopredaja
priraštaj
primopredaja primopredajnik V jd. primopredajniče, N mn. primopredajnici primorac, primorca, Vjd. primorče (čovjek iz primorja) Primorac (čovjek iz Hrvatskog primorja, pov., prezime) primorčica um. od primorka primorje (kraj uz more); Hrvatsko primorje (pov.), hrvatsko primorje primorski; Primorsko-goranska županija primozak, primozga prinašati princ V jd. prinče, N mn. prinčevi princip (načelo) principijelan, principijelna (načelan) prinčev
prinesti, prinesem, usp. prinijeti prinijeti, prinesem, prinesi, prinijeh i prinesoh, prinije i prinese, prinio, prinijela, prinesen i prinijet, prinijev(ši) prinosnik V jd. prinosniče, N mn. prinosnici prionuće
prionuti
pripomoć
pripomoći,
pripomognem, pripomogni i pripomozi, pripomogoh, pripomože, pripomogao, pripomogla, pripomognut, pripomogav(ši) pripoviječica um. od pripovijetka pripovijedalac, pripovijedaoca, V jd. pripovijedaoče, N mn. pripovijedaoci, G mn. pripovijedalaca > pripovjedač pripovijedalački> pripovjedački
pripovijedalo pripovijest I jd. pripoviješću i pripovijesti pripovijetka DL jd. pripovijetki, pripovijetci, G mn. pripovijedaka, pripovjedaka i pripovij etki pripovjedač pripovjedačica
pripovjedački
pripovjediti, pripovijedim, pripovjeđen pripovjedni pripravljač
priopćaj
pripravljačica
priopćavanje
priopćavati
pripjevati (zapjevati uz što) pripjevavati priplodak, priplotka, V jd. priplodče, N mn. priplodci, G mn. priplodaka
pripravnički
i priopćivati
priopćenje priopćiti priopćivati, priopćujem, priopćujući
i
priopćavati
prior (samostanski poglavar nekih redova) prioritet (prednost, prvenstvo) prioritetni pripadak, pripatka, N mn. pripadci, G mn. pripadaka pripadnik V jd. pripadniče, N mn. pripadnici
pripravnik V jd. pripravniče, N mn. pripravnici pripravništvo pripravnost, pripravnošću i pripravnosti pripreći, pripregnem, pripregni, pripregoh, pripreže, pripregao, pripregla, pripregnut, pripregav(ši) pripriječiti, pripriječim, pripriječen
. priprijetiti priprječivati, priprječujem, priprječujući,
pripašnjača
prema pripriječiti, drugo je priprjećivati prema priprijetiti, drugo je priprječivati pripustiti, pripustim, pripušten pripuštenje
pripeći, pripečem,
priračunati
pripasač
pripasivati, pripasujem, pripasujući pripeci, pripekoh, pripeče, pripekao, pripekla, pripečen, pripekavši pripeka DLjd. pripeci, G mn. pripeka pripicati, pripičem, pripičući pripijevati pripjecati > pripicati pripjev G mn. pripjeva pripjevak, pripjevka, N mn. pripjevci, G mn. pripjevaka
priprjećivati, priprjećujem,
priračunavati
priraslica prirastak, priraska, N mn. prirasci, G mn. prirastaka prirasti, prirastem, prirasti, prirastoh, priraste, prirastao, prirasla, prirastav(ši) prirašćivati, prirašćujem, prirašćujući
priraštaj
337
.i
priređivač
pritočiti
pritom
pr. n. e.
~----~------~------
priređivač priređivačica priređivački priređivati, priređujem, priređujući
pririječje
i prirječje
pririječni iprirječni prirječje
i pririječje
prirječni ipririječni priročni prema
prirok prirodnjački prema prirodnjak prirodnjaštvo G mn. prirodnjaštava prirodoslovac, prirodoslovca, V jd. prirodoslovče prirodoslovčev prirođen
prirođenost, prirođenošću iprirođenosti priručan, priručna
priručnik N
mn. priručnici prisan, prisna (prijateljski povjerljiv); drugo je prijesan priseći, prisegnem, prisegni, prisegoh, priseže, prisegao, prisegla, prisegnut, prisegav(ši) prise lac, priseica, V jd. priselče prisezati, prisežem prisijati, prisijem prisilan, prisilna prisjećanje prisjećati
se prisjedanje prisjedati prisjenak, prisjenka prisjesti, prisjednem prisjetiti se priskakati, priskačem, priskačući priskočiti
pritom (pril.) i pri tom(e), što lije on pritom mislio?, on ostaje pri tome mišljenju
pristupačan, pristupačna
pritvorenički
privolijevati privoljeti, privolim, privolio, privoljela, privoljev(ši) privoziti, privožen privrći, privrgnem, privrgni, privrgoh, privrže, privrgao, privrgla, privrgav(ši) privreda privredljiv
pristupačnost, pristupačnošću
i pristupačnosti
privrednički
prisukati, prisučem prisutnost, prisutnošću i prisutnosti
priučiti
privrednik V jd. privredniče, N mn. privrednici privrednopravni
priuštiti, priuštim, priušten
privređivati, privređujem, privređujući
prisvajač
privađati
prisvijetliti prisvjetljavati iprisvjetljivati prišapnuti prišaptati, prišapćem prištedjeti, prištedim, prištedio, prištedjela, prištedjev(ši)
privatnopravni privažati privesti, privedem, usp. dovesti, dovedem privesti, privezem, usp. dovesti, dovezem privesti, privezem, usp. dovesti, dovezem
privremen privrijediti, privrijedim, privrijeđen privrženik V jd. privrženi če, N mn. privrženici privrženost, privrženošću i privrženosti privući, privučem, privuci, privukoh, privuče, privukao, privukla, privučen, privukav(ši)
privezač
prizivač
prišteđevina
prizmatičan, prizmatična
prišteđivati, prišteđujem, prišteđujući
privezak, priveska, N mn. privesci, G mn. privezaka
prištić
privezivač
pritaći,
privići,
pritaknem, pritakni, pritakoh, pritače, pritakao, pritakla, pritaknut, pritakav(ši) pritajenost, pritajenošću ipritajenosti pritajiti (se) priteći, priteknem ipritečem, pritekoh, priteče, pritekao, pritekla, pritekav(ši) priteći, pritegnem, pritegni, pritegoh, priteže, pritegao, pritegla, pritegnut, pritegav(ši) priticati, pritičem, prema pritaknuti; drugo je pritjecati pritijesniti, pritijesnim, pritiješnjen pritiješnjenost, pritiješnjenošću i pritiješnjenosti pritiskač
pritjecati, pritječem, prema priteći; drugo je priticati pritjerati pritjeravati i pritjerivati pritješnjavati ipritješnjivati pritka DL jd. pritki i pritci, G mn. pritaka, pritka i pritki
338
pritrijemak, pritrijemka, N mn. pritrijemci, G mn. pritrijemaka pritrkati, pritrčem
priučenost, priučenošću ipriučenosti
prismočiti
prispijevati prispjelost, prispjelošću i prispjelosti prispjeti, prispijem, prispij, prispjeh, prispio, prispjela, prispjev(ši) pristalost, pristalošću i pristalosti pristanišni
pritrčavati
priučavati
pritiskati, pritišćem i pritiskam, pritišći i pritiskaj, pritišćući i pritiskajući
prispijeće
pritrčati
prisuće
priskrbljivati, priskrbljujem, priskrbljujući prisluhnuti prismakati, prismačem, prismačući prismrdjeti, prismrdim, prismrdio, prismrdjela, prismrdjev(ši)
I:
pristao, pristala pristići, pristignem, pristigni, pristigoh, pristiže, pristigao, pristigla, pristignut, pristigav(ši) pristojnost, pristojnošću i pristojnosti pristranost, pristranošću i pristranosti pristrešje
pritiskivač
pritočica pritočić pritočiti
um. od pritok
priviknem, privikoh, priviče, privikao, privikla, priviknut, privikav(ši) prividjeti se, prividi, prividjelo, prividjev(ši) prividnost, prividnošću i prividnosti
priviđanje priviđati
se
prizreti, prizrem (malo sazreti) prižeći, prižežem, prižezi, prižegoh, prižeže, prižegao, prižegla, prižežen, prižegav(ši) prječa (gimnastička sprava) prječac, prječca i prječaca prječanin prječanka DL jd. prječanki, prječanka i prječanki
priviđenje
prječanski
privijati, privijam privilegij (povlastica) privilegiranost, privilegiranošću i privilegiranosti privitak, privitka, N mn. privitci, G mn. privitaka priviti, privijem
prječe
privjenčati
privjesak, privjeska, N mn. privjesci, G mn. privjesaka privjetrina
prječi
G mn.
prječanaka,
kamp. od prijek
prječica prječice
prječka
DL jd. prječki, G mn. prječaka i prječki prjesniji kamp. od prijesan prjesnoća
prjestolonasljednica prjestolonasljednički
privlačljivost, privlačljivošću iprivlačljivosti
prjestolonasljednik Vjd. prjestolonasljedniče, N mn. prjestolonasljednici prjeteći (prid., prjeteće pismo) prkosnik V jd. prkosniče, N mn. prkosnici, G mn. prkosnika prkoždžija (eks.) (prkosnik) pr. Kr. krat. za prije Krista
privlačnost, privlačnošću
prljavčev
privlačan, privlačna privlačenje privlačiti privlačljiv
i privlačnosti privlastiti, privlastim, privlašten privlaštenje privolijevanje
prljavičin
pr. n. e. krat. za prije nove ere, prije naše ere> pr. Kr.
339
probadač
prodjeti
probadač probančiti
procjepak, procjepka, N mn. procjepci, G mn .. procjepaka procjepljivati, procjepljujem, procjepljujući procviljeti, procvilim, procvilio, procviljela, procviljev(ši) procvjetati procvjetavati
probavljivost, probavljivošću i probavljivosti probdijevati probdjeti, probdim i probdijem, probdio, probdjela, probdjeven, probdjev(ši) probećariti se probesjediti
procvrčati, procvrčim
probijač
pročačkati
probijati, probijam probijeliti, probijelim, probijelio, probijelila, probijeliv(ši) (učiniti bijelim, progovoriti) probijeljeti, probijelim, probijelio, probijeljela, probijeljev(ši) (postati bijel)
pročarkati
probirač
pročelnica pročelničin
pročelnički pročelnik
G mn.
V jd.
probiračica
pročelništvo
probirački
pročelje
probisvijet N mn. probisvijeti probisvjetski
pročeprkati
probitačan, probitačna
pročešljavanje
probitačnost, probitačnošću
N mn.
pročelnici,
pročešljati
G mn.
pročelništava
pročešati
i probitačnosti probitak, probitka, N mn. probitci, G mn. probitaka problematičan, problematična problematičnost, problematičnošću problematičnosti
pročelniče,
pročelnika
i
problijedjeti, problijedim, problijedio, problijedjela, problijedjev(ši) probijeđivati, probijeđujem, probijeđujući
probosti, probodem, probodoh, probodi, probo, proboden, probovši, probodavši
pročišćenje pročitati pročitavati
profilaktičan, profilaktična
pročupati
profilaktički
pročuti, pročujem
profućkati
proćaskati
proglašavati i proglašivati proglašivati, proglašujem
(spiskati, rasuti)
proćeretati
procent (postotak) procijediti, procijedim, procijeđen procijeniti, procijenim, procijenjen procijep i procjep, N mn. procijepi, procjepi i procjepovi procijepiti, procijepim, procijepljen procjedak, procjetka, N mn. procjedci, G mn. procjedaka procjedina
proći, prođem, prođi, prođoh, prođe,
procjemba procjena procjenitelj procjenjiv procjenjivač
procjenjivati, procjenjujem, procjenjujući procjep i procijep
340
prof. krat. za profesor profesionalac, profesionalca, V jd. profesionalče, G mn. profesionalaca profesionalizam, profesionalizma profesoričin prema profesorica
pročišćavati
probrčkati
procjeđivati, procjeđujem, procjeđujući
prodol prodrhtati, prodrhćem i prodrhtim, prodrhći i prodrhti prodornost, prodornošću i prodornosti prodrijemati, prodrijernam i prodrijemljem prodrijeti, prodrem, prodri, prodrijeh, prodrije, prodro, prodrla, prodrv(ši) i prodrijev(ši) produbiti, produbim, prema dubok produhoviti produhovljenost, produhovljenošću i produhovljenosti produkcija (proizvodnja) produkt (proizvod) produljivati, produljujem, produljujući produpsti, produbem produžak, produška, N mn. produšci, G mn. produžaka produžetak, produžetka, N mn. produžetci, G mn. produžetaka produživati, produžujem, produžujući prođa
pročistiti, pročistim, pročišćen
proćerdati
prodol
prošao,
prošla, prošav(ši) proćućenost, proćućenošću
i proćućenosti
proćutjeti, proćutim, proćućen
prodavač
prOdati, prOdam, prOdajii prodavačica
prodavački
prodavalac, prodavaoca, Vjd. prodavaoče, N mn. prodavaoci, G mn. prodavalaca prodavaonica prodavati, prOdajem, prodajii prodičiti
prodijevati prodjenuti prodjesti > prodjenuti prodjeti > prodjenuti
prokihati prohibicija prohibicijski prohibicionist prohibicionistički
prohibicionizam, prohibicionizma prohin i projin prohod prohodan, prohodna prohodati prohodnost, prohodnošću i prohodnosti prohrđati
pro hrvati se prohtijevati prohtjeti, prohtije i prohtjedne, prohtio, prohtjela, prohtjev(ši) prohtjev, prohtjeva, G mn. prohtjeva prohučati, prohučim
prohujati, prohujim proigrati proigravati proishoditi proisteći, proistečem
i proisteknem, proisteci, proistekoh, proisteče, proistekao, proistekla, proistekav(ši) proistjecati, poistječem
proizaći, proizađem, proizađi, proizađoh, proizađe,
proizašao, proizašla, proizašav(ši)
proizići, proiziđem, proiziđi, proiziđoh, proiziđe, proizišao, proizišla, proizišav(ši) proizvađati
prognostički
proizvesti, proizvedem, proizvedi, proizvedoh, proizveo, proizvela, proizveden, proizvedav(ši) i proizvev(ši) proizvodnost, proizvodnošću i proizvodnosti
prognječiti
proizvođač
progonilac, progonioca, V jd. progonioče, N mn. progonioci, G mn. progonilaca
proizvođenje
prognanički prognostičar
progoniteljičin
progorjeti, progorim, progorjeh, progorio, progorjela, progorjev(ši) progresistički
progristi, progrizem, progrizi, progrizoh, progrizao, progrizla, progrizen, progrizav(ši) progrmjeti, progrmi, progrmio, progrmjela, progrmjev(ši) progukati, progučem
proja i proha projahati, projašem projahivati, projahujem, projahujući proječati
projekcija projekcijski projektant projicirati projin i prohin projunačiti se
progunđati
prokazivač
proha DL jd. prohi, i proja
prokihati, prokišem
341
prokipjeti prokipjeti, prokipim, prokipio, prokipjela, prokipjev(ši) prokletac, prokletca, N mn. prokletci, G mn. prokletaca prokletstvo G mn. prokletstava proklitički prokrčiti prokrijumčariti
prokuhati prokuhavati prolazak, prolaska, N mn. prolasci, G mn. prolazaka prolaznički
prolet prema proletjeti; drugo je prolijet i proljet proletarijat proleterkin proletjeti, proletim, proletio, proletjela, proletjev(ši) proliće (prolijevanje) prolijeniti se prolijetati, prolijećem, prolijećući prolijetanje prolijet prema prolijetati; drugo je prolet i proljet prolijevanje prolijevati proliti, prolijem proliv> proljev prolivati > prolijevati Proložac, Prološca, Donji Proložac, Gornji Proložac (sela) proložački prema Proložac proložak, prološka, N mn. prološci, G mn. proložaka proljećar proljeće, na proljeće, s proljeća proljepšati se proljepšavati se proljet (pjesn., proljeće); drugo je prolet i prolij et proljetni proljetos proljetošnji proljev G mn. proljeva proljevni promaći, promaknem, promakni, promakoh, promače, promakao, promakla, promaknut, promakav(ši) promaha > propuh
342
promuklost promaja> propuh promaknuće
pronašašće
promatračnica promećuran, promećurna
i promućuran promećurnošću i promećurnosti
i promućurnost promemorij(a) (spomenica. podsjetnica) Prometej Prometejev, Prometejevoganj prometej ski prometij (znak Pm) prometijski prometnik V jd. prometniče, N mn. prometnici promicati, promičem promidžba G mn. promidžaba i promidžbi promijeniti, promijenim, promijenjen promijesiti, promijesim, promiješen promiješati, promiješam, promiješan promiljeti, promilim, promilio, promiljela, promiljev(ši) promisao, promisia (m. r.) i promisli (ž. r.), Jjd. promi slom i promisli i promi šiju promišljati promišljavati promišljenost, promišljenošću i promišljenosti promjena G mn. promjena promjenit promjenljiv i promjenjiv promjer G mn. promjera promijeti, promeljem, promelji, promljeh, promlio, promljela, promijeven promočiti
propagandistički
se
promučati promučiti promući, promuknem, promukni, promukoh, promuče, promukao, promukla,
promukav(ši) promućkati promućuran, promućurna
i promećuran promućurnost, promućurnošću i promućurnosti i promećurnost promukao, promukla promuklost, promuklošću i promuklosti
propovjednički
propovjednik V jd. propovjedniče, N mn. propovjednici propovjednikov propovjedništvo G. mn. propovjedništava propozicija propuh propuhati, propušem propuhivati, propuhuj em, propuhuj ući propuhnuti propustan, propusna propustiti, propustim, propušten propustljiv propuštati proračun
propagandni propaličin prema
propovjedaonica propovjediti propovjedni propovjednica propovjedničin
pronašati pronevjera G mn. pronevjera pronevjeravati pronevjerenje pronevjeritelj pronevjeriteljica pronevjeriti pronicati, proničem, proniči, proničući pronicavost, pronicavošću i pronicavosti pronići, proniknem, pronikni, pronikoh, proniče, pronikao, pronikla, proniknut, pronikav(ši) propadljivost, propadljivošću i propadljivosti propagandistica
propalica
propalički
propast J jd. propasti i propašću propasti, propadnem, propadni, propadoh, propade, propao, propala, propav(ši) propeće gl. im. prema propeti propeći, propečem, propeci, propekoh, propeče, propekao, propekla, propečen, propekav(ši) propedeutički
propedeutika (prednaobrazba) propijančiti
propijati se propijevati > propjevavati propijukati, propijučem propisivač
promočiv
promomčiti
pronaći, pronađem, pronađi, pronađoh, pronađe, pronašao, pronašla, pronađen, pronalazač
promatračica
prosidba
-_ .. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
pronašav(ši) (izumitelj)
promatrač
promećurnost,
pronaći
- - - - - _...
propiti, propijem propjevati propjevavati proplakati, proplačem propletati, proplećem proporcionalan, proporcionalna proporcionalnost, proporcionalnošću i proporcionalnosti propovijed Jjd. propovijedi i propovijeđu propovijedalac, propovijedaoca, Vjd. propovijedaoče, N mn. propovijedaoci, G mn. propovijedalaca propovijedati
proračunati proračunavati proračunski
prorahliti prorašćivati
proreći,
proreknem i prorečem, prorecI l prorekni, prorekoh, proreče, prorekao, prorekla, prorečen, prorekav(ši) proricati, proričem, proričući prorijediti, prorijedim, prorijeđen prorijeđenost, prorijeđenošću i prorijeđenosti prorjeđivanje prorjeđivati, prorjeđujem, prorjeđujući proročanski proročanstvo
G mn.
proročanstava
proročica proročišni proročište proročki
prorok Vjd. proroče, N mn. proroci Prorok (Muhamed) proroštvo G mn. proroštava prorupčati
pro rvati se > pro hrvati se prosac, prosca, V jd. prošče prosački
proscenij (prednji dio pozornice) prosidba G mn. prosidaba, prosidbe i prosidbi
343
prosijati
protaktinij
protaktinijski
Provansalac
prosijati, prosijem (propustiti kroz sito) prosijati, prosijam > prosjati prosijavati prosijecati prosiječ, prosiječi (vrsta bačve) prosijed prosijeliti (proboraviti na sijelu) prosijevati > prosijavati prosilac, prosioca, V jd. prosioče, N mn. prosioci, G mn. prosilaca
prosudba G mn. prosudaba, prosudba i prosudbi prosuditi, prosudim, prosuđen
prosilački
prosvijetliti, prosvijetlim, prosvijetljen prosvijetljenost, prosvijetljenošću i prosvijetljenosti prosvjećeniji kamp. od prosvijećen
protekni, protekoh, proteče, protekao, protekla, protekav(ši) prOteći, protegnem, protegni, protegoh, proteže, protegao, protegla, protegnut, protegav(ši) protein (bjelančevina) proteinski Protejev prema Protej (mit.) protekcija protekcionaš protekcionaštvo G mn. protekcionaštava protekcionist protekcionistica
prosjačina
prosvjećenje
protekcionistički
prosjačiti
prosvjećivati, prosvjećujem, prosvjećujući
prosjački
protekcionizam, protekcionizma protestni protestantski proticati, protičem, prema protaknuti; drugo je protjecati protiv (prij.) protivničin prema protivnica
prosljeđenje
prosvjed G mn. prosvjeda prosvjedni prosvjedovati, prosvjedujem, prosvjedujući prosvjeta Prosvjeta (društvo) prosvjetar prosvjetitelj prosvjetiteljica prosvjetiteljstvo G mn. prosvjetiteljstava prosvjetljenje prosvjetljivati, prosvjetljujem, prosvjetljujući prosvjetni prošaptati, prošapćem prošaputati, prošapućem proščev prema prosac prošćak N mn. prošćaci (vrsta plota, noža)
prosljeđivati, prosljeđujem, prosljeđujući
prošće, prošća
prostačina
prošetati, prošećem i prošetam prošiti, prošij em
prosinački prema
prosinac
prosiočev
prosjače, prosjačeta,
zb.
prosjačad
prosjajivati, prosjajujem, prosjajujući prosjak V jd. prosjače, N mn. prosjaci prosjaštvo G mn. prosjaštava prosječan, prosječna
prosječnost, prosječnošću
i prosječnosti
prosjeći, prosiječem, prosijeci, prosjekoh, prosiječe, prosjekao, prosjekla, prosječen, prosjekav(ši)
prosjediti i prosjedjeti prosjek N mn. prosjeci prosjeka G mn. prosjeka prosjelina prosjev G mn. prosjeva proslijediti, prosJijedim, proslijeđen
prostački
prostak V jd. prostače, N mn. prostaci prostaštvo G mn. prostaštava prostirač
prostiti, prostim, prošten prostolatičnica prostoručan, prostoručna
prostrijeti, prostrem, prostri, prostrijeh, prostrije, prostro, prostrla, prostrt, prostrv(ši) i prostrijev(ši) prostrjei prostrjelni prostrjeljivati, prostrjeljujem, prostrjeljujući prosuće prema prosuti
344
prosuđivač prosuđivati, prosuđujem, prosuđujući
prosuh (malo suh) prosukati, prosučem prosvijećen kamp. prosvjećeniji prosvijećenost, prosvijećenošću i prosvijećenosti
prošivač prošivača
(igla) prošivaljka DLjd. prošivaljci, G mn. prošivaljki prošlogodišnji prošlost, prošlošću i prošlosti prošnja G mn. prošnja i prošnji proštac, prošca i proštaca, G mn. proštaca proštenje protaći, protaknem, protakni, protakoh, protače, protakao, protakla, protakav(ši) protagonistica protakati, protačem protaktinij (znak Pa)
protuljeće
protaktinijski proteći, protečem
i proteknem, proteci i
> proljeće
protumačiti protumačiv
protumjera protunapad protunaredba G mn. protunaredaba i protunaredbi protunarodan, protunarodna protunožac, protunošca, V jd. protunošče, N mn. protunošci, G mn. protunožaca protuobrana protupapa protupartijski protuprijedlog N mn. protuprijedlozi protureformacija protureformacijski proturječan, proturječna proturječiti
proturječje proturječnost, proturječnošću i proturječnosti
protivnik V jd. protivniče, N mn. protivnici protivnost, protivnošću i protivnosti protjecati, protječem, prema proteći; drugo je proticati protjeranica protjeranik V jd. protjeraniče, N mn. protjeranici protjerati protjeravati protjerivati, protjerujem, protjerujući protkati, protkam
protuslovlje protutenkovski protuudar protuusluga DL jd. protuusluzi protuustavan, protuustavna protuuteg N mn. protuutezi protutijelo protuvibracijski protuvjerski protuvrijednost, protuvrijednošću i protuvrijednosti protuzahtjev protuzakonitost, protuzakonitošću i protuzakonitosti
protočan, protočna
proučavati
protozoe, protozoa (praživotinje) protozojski
proučiti
protrčati, protrčim
prouzročiti
protrčavati
prouzrokovač
protuavionski protublokovski protudjelovanje protudržavni
provađati
protufašistički
provalnik V jd.
protuha protukandidat
provaljivač
protivnički
protukršćanski
protulijek N mn. protulijekovi
prouzročavati
> uzročnik
provalija provalijica provalnički
provalniče,
N mn. provalnici
Provansa (francuska pokrajina) Provansalac, Provansaica, V jd. Provansalče, G mn. Provansalaca
345
provansalski
prsten
ptičar
Prsteu
- - - - -
provansalski provedba G mn. provedaba, provedba i provedbi provedljiv provedljivost, provedljivošću i provedljivosti provenijencija (podrijetlo) provesti, provedem, usp. dovesti, dovedem provesti, provezem, usp. dovesti, dovezem provesti, provezem, usp. dovesti, dovezem providjeti (se), providi (se) providnost, providnošću i providnosti (prozirnost, proviđenje) Providnost (Bog) proviđenje Proviđenje (Bog) provijant (hrana, opskrba) provijati, provijem (provjetriti, prožeti) provijavati (provjetravati, prožimati) provincija; Provincija Presvetoga Otkupitelja (crkv.) provincijal (crkv.) provincijalac, provincijalca, V jd. provincijalče provincijalan, provincijalna provincijalizam, provincijalizma provincijalka DLjd. provincijaiki, G mn. provincijaiki provincijski provizija provizorij provjekovati, provjekujem, provjekujući provjera provjeravati (ispitivati) provjeriti (ispitati) provjetravanje provjetravati provjetriti provlačiti
provodadžija (prosac, snubok, svodnik) provodadžijin provodadžinica (snubiteljica, svodilja) provodič
provrći,
provrgnem, provrgni, provrgoh, provrže, provrgao, provrgla, provrgav(ši) provreti, provrim i provrijem, provreh, provre, provrio i provreo, provrela, provrev(ši) provrijedniti se provrtati provrtjeti, provrtim, provrtio, provrtjela, provrtjev(ši)
346
provrvjeti, provrvi, provrvio, provrvjela, provrvjev(ši) provući, provučem, provuci, provukoh, provuče, provukao, provukla, provučen, provukav(ši) prozaičan, prozaična prozaičnost, prozaičnošću
i prozaičnosti prozaik V jd. prozaiče, N mn. prozaici prozaist prozba > prošnja prozepsti, prozebem, prozebi, prozeboh, prozebe, prozebao, prozebla, prozebav(ši) prozijevati prozirnost, prozirnošću i prozirnosti prozodija prozodijski prozorčić
Prsten (naslov zbirke pjesama)
prvotoč
prstenčić
pržionica P. S. krat. za lat. post scriptum ("poslije napisanoga", hrv. poslije svega) psalam, psalma, G mn. psalama
prstić
prstohvat, prstohvata prstovet pršić (sitan snijeg) pršnjak
pseudodemokracija pseudoklasičan, pseudoklasična
prtenjača pruće prema
psić;
prut
pruđe
Prusija pruski prutak, prutka, N mn. prutci, G mn. prutaka prutić
prutka DLjd. prutki, G mn. prutaka i prutki prvačiti
prvenac, prvjenac i prvijenac, prvenca, V jd. prvenče, G mn. prveuaca
prozorčina prozračiti prozračivati, prozračujem, prozračuj ući
prozreti, prozrem, prozri, prozreh, prozre, prozreo i prozrio, prozrela, prozrev(ši) prozviždati, prozviždim proždirač proždiračica
proždrijeti, proždrem, proždri, proždrijeh, proždrije, proždro, proždrla, proždrt, proždrijev(ši) i proždrv(ši)
prvenče,prvenčeta,zb. prveučad
prvenstvo G mn. prvenstava prvi; Prvi svibnja; prvi put; Prvi svjetski rat prvijenac, prvjenac i prvenac, prvijenca prvobitnost, prvobitnošću i prvobitnosti prvoborac, prvoborca, Vjd. prvoborče prvoborački prvomučenica prvomučenički
proždrljivac, proždrljivca, Vjd. proždrljivče, G mn. proždrljivaca proždrljivost, proždrljivošću i proždrljivosti prožeći, prožežem, prožezi, prožegoh, prožeže, prožegao, prožegja, prožegav(ši) prožeti, prožanjem, prožanji, prožeh, prožeo, prožela, prožev(ši) prožeti, prožm~m, prožmi, prožeh, prožeo, prožela, prožet, prožev(ši) prožetost, prožetošću i prožetosti proživjeti, proživim, proživio, proživjela, proživjev(ši) (živeći, provesti) prožvakati, prožvačem
prvomučenik
prslučac, prslučca> prslučak
N mn.
prslučci
Vjd.
prvomnčeniče,
N mn.
prvomučenici
prvooptužeui,prvooptuženog(a) prvorazrednost, prvorazrednošću i prvorazrednosti prvorodstvo G mn. prvorodstava prvorođenac, prvorođenca, V jd. prvorođenče prvorođen,prvorođenoga
prvorotkinja prvosjedilac i prvosjedjelac, prvosjedioca, V jd. prvosjedioče, N mn. prvosjedioci, G mn. prvosjedilaca i prvosjedjelaca prvostepeni> prvostupanjski prvostolni prvostolnica
prslučić
prvosvećenica
prslučina
prvosvećenički
prsni prema prsa i prsi prstac, prstaca prsten (opći pojam)
prvosvećenik
V jd.
drugo je pasić psiha DL jd. psihi psihički> duševni psihijatar, psihijatra psihijatrija psihijatrijski psihoanalitičar psihoanalitički
psihoanaliza psihofizički
psihologija psihološki prema psihologija i psiholog (usp.
prvenački
proždrlčina
prslučak, prslučka,
pseći
psihički)
psihometrija psihometrijski psihopat psihopatija psihopatologija psihopatološki psihopatski psihoterapeutski psihoterapija psihoterapijski psihoza psikač
psikati, psičem, psičući psoglavac, psoglavca, V jd. psoglavaca
psoglavče,
G mn.
psovač psovačica psovački pšeničau, pšenična
pšeničica pšeničište pšenični pšeničnik
pšeničnjak (pšenični prvosvećeniče,
N mn.
prvosvećenici
prvoškolac, prvoško1ca, V jd.
prvoškolče
kruh)
Pt znak za platinu ptica ptičar
347
ptičarev
ptičarev
punjenje i
ptičarov
puhač
(onqj koji puše, drugo je puhać)
Ritdić
pup čani pupčani
R
ptičarica
puhački
pupčanica
ptičariti
puhać
(vrsta puha, drugo je puhač) glazbala puhalac, puhaoca, V jd. puhao če, N mn. puhao ci, G mn. puhalaca
pupčanični
ptičarov i ptičarev
puhaći; puhaća
pupčast
ptičetina
puhalački
pupoljčić
ptičica
puričica
Pu znak za plutonij pubertetski publ. krat. za publicistički
puhalica puhalo puhaljka DL jd. puhaljci, G mn. puhaljka i puhaljki puhati, pušem puhnuti puhor (sitan pepeo) puk V jd. puče, N mn. puci i pukovi
publicistički
puknuće
pucač
pukovnički
pucačica
pučina
pukovnijski prema pukovnija pukovnik V jd. pukovniče, N mn. pukovnici puktati, pukćem, pukćući puls N mn. pulsovi (bilo) pulsirati punačak, punačka; kamp. punačkiji punahan,punahna punanost, punanošću i punanosti punč N mn. punčevi
pučinski
punđa
pučist
puničin prema
Pučišća
punički
ptičarski
ptiče, ptičeta,
N mn.
ptičići,
zb.
ptičad
ptičina ptičji
ptičurina ptić
pucački
puč, puča,
N mn. pučevi (udar) puč, puči (pora) pučanin N mn. pučani pučanka DL jd. pučanki, G mn.
pučanki
pnčanski
pučanstvo
(mn. s. r.), G Pučišća, DL! Pučišćima pnčiški prema Pučišća pnčkaš (pov., pripadnik pučke stranke) pučki
pučkoškolac, pučkoško!ca,
V jd. pučkoškolče pučkoškolka DL jd. pučkoškolki, G mn. pučkoškolki
pučkoškolski puć; puć-puć
(usklik) pućenje prema pućiti se i putiti pući, puknem, pukni, pukoh, puče, pukao, pukla, puknut, pUkav(ši) pućiti (se) (isticati usne, oholiti se) pućkati pućnuti
pućpulik
pućpulikati, pućpuličem, pućpuličući
Puerto Rico v. Portoriko puh Vjd. puše, N mn. puhovi (zaal.)
348
punica
punoća
punoglavac, punoglavca, Vjd. punoglavče pnnoljetan, punoljetna punoljetnica punoljetnik V jd. punoljetniče, N mn. punoljetnici punoljetnost, punoljetnošću i punoljetnosti punomastan, punomasna punomoć Jjd. punomoći i punomoću punomoćje punomoćnik> opunomoćenik
punovrijedan, punovrijedna; kamp. punovrjedniji punovrijednost, punovrijednošću i punovrijednosti pun puncat
pupčić
um. od pupak pupati
pupčiti>
purići N
um. od purica mn. od pure
puristički
purji pustahija pustahijin pustinjački prema pustinjak pustinjaštvo pustiti, pustim, pušten, pustiv(ši) (ostaviti) pustiti, pustim, pustio, pustila, pusteći (činiti pustim) pustjeti, pustim, pustio, pustjela, pusteći (postajati pust) pustopašnost, pustopašnošću i pustopašnosti pušač
račar račić račina
račiti
se
račji Rački, Račkoga račlati račun računalac
pušačica
računalo
pušački
računalni
(prid.)
računaljka
puščani
DL jd.
G mn.
računaljki
računar (čovjek koji računa)
puščica
računarac, računarca,
puščina
V jd.
računarče
računarski
(selo)
pušćenje prema
računati, računam, računan
pustiti i pustjeti
Pušćine
račundžija
(selo) pušionica put, puta put (put), puti (ljudsko tijelo, boja kože) put(a) (pril.), v. § 135. putak, mn.: N putci, G putaka, D putcima
računica
putić
račva> račve
putnički
računovodstvo računovođa računovotkinja
računski računstvo
G mn.
računstava
račvast
putopiščev prema
putopisac
račvati
se
putujući
račve, račava
puzačica
račvište
puzećke
računaljki,
računanje
puščetina
Pušća
racionalistički
racionalizacija racionalizam, racionalizma racionalizator racionalizirati racionirati
računač
pušačev
pušaći
r. krat. za rod, razred (i raz. v. § 156.) R znak za rengen Ra znak za radij rabijatan, rabijatna (surov, naprasit) racionalan, racionalna racionalist
i
puzećki
puzzle (slagalica,
punjač
pužić
punjenje prema puniti
pužnični prema
radič slagaćica)
pužnica
(mn. ž. r.)
radić (bot.) (ime, zast.) radić (mali rad i bot.) i radič Rildić (ime); Radić (prezime)
i
Radič
349
radićevac
rađenje
radićevac, radićevca, radićevka
Vjd.
radićevče
DL jd. radićevki, G mn. radićevki
radićevski
radij (znak Ra), radija, l jd. radijem radijacija radijalan, radijalna radijan (fiz.) radijaran, radijarna radijator radije (pril.) radijski (od radij i radio) radijus (polumjer) radikalsocijalist radikalsocijalistički prema radikalsocijalist; radikal-socijalistički (koji se odnosi na radikale i socijaliste) radio, radija, ljd. radijem, N mn. radiji (nidioje odraditi) radioaktivan, radioaktivna radioamater radioamaterski radioaparat radioastronom radioastronomija radiocijev radiodifuzija radiodrama radiodramski radioelektroničar radioelektronički
radioelektronika radioemisija radiofoničan, radiofonična radiofoničnost, radiofoničnošću radiofoničnosti
i
radiofonija radiofonijski radiofrekvencija radiografija radiografski radio gram radioigra radiointervju, radiointervjua, N mn. radiointervjui radio komentar radiokomentator radiokoncert radiologija
350
radiološki
rasipnica
Rafael
radiomehanika DLjd. radiomehanici radionica
Rafael ragu, ragua, N mn. ragui rahal i rahao, rahla rahatlokum (istočnjačka poslastica)
radionički
rahitičan, rahitična
radioodašiljač
rahitičar
radiomehaničar
Radio Osijek radiopostaja radiopredajnik radiopretplata radiopretplatnik radioprijenos radioprogram radiopromet radioreklama radioreportaža radiosignal radioskopija radioskopski Radio Sljeme Radio Split radiostanica radiotehničar
radiotehnički
radiotehnika radiotelefonija radiotelevizija radioterapija radioval radioveza Radio Zagreb radišnost, radišnošću iradišnosti radius> radijus (polumjer) radnički
radon (znak Ru) radonski radosnica radost, radošću i radosti radostan, radosna radoznalac, radoznalca, V jd. radoznalče radoznalost, radoznalošću i radoznalosti radšta radža (manji indijski vladar) rađa (pokr., rad) rađanje rađaonica rađati
rađenje prema
raditi
rahitičarka DL jd. rahitičarki, G mn. rahitis rahliti rahmetli (prid., pokojni) rahmetlija (pokojnik)
rasadnički prema
rahitičarki
rajčica
Rajna (rijeka Rhein) raj nski prema Rajna rajon (četvrt, područje) rak V jd. rače, N mn. raci i rakovi Rak (zviježđe) raketodržač raketonosač rakiće (rakitnjak) rakija rakijašnica rakijica um. od rakija rakijski Rakitje (selo kraj Samobora) rakitnjača
rakovički prema Rakovica rak-rana ramenonožac, ramenonošca, V jd. ramenonošče, N mn. ramenonošci, G mn. ramenonožaca ramenjača
rasahnuti se rascar N mn. rascarevi rascariti rascičati se rascijepanost, rascijepanošću i rascijepanosti rascijepati, rascijepam, rascijepan rascijepiti, rascijepim, rascijepljen rascijepljenost, rascijepljenošću i rascijepljenosti rascjep rascjepkanost, rascjepkanošću i rascjepkanosti rascjepkati rascjepkavati rascjepljenje rascjepijivati, rascjepljujem, rascjepljujući rascopati se rascvasti se rascvijeliti > rascviliti rascviliti rascvjetati se rascvjetavati se rasedlati rasedlavati raseliti (se) raseljavanje raseljavati (se) rasformirati rasfratar, rasfratra rasfratriti se rashladiti, rashlađen rashlađenje
ramenjačni
ranaruičkiprema
rasadnik
rasađivati, rasađujem, rasađujući
ranarnik
rashlađivati, rashlađujem, rashlađujući
ranjenički
rashod (izdatak) rashodati se rashodni rashodovati> otpisati rasijati (posijati na više strana), pren. > rastresti rasijavati rasijecanje rasijecati rasip
ranjivost, ranjivošću i ranjivosti Rapkinja i Rabljanka (žena s otoka Raba i iz mjesta Raba) rapski pre1nf Rab
rasipan, rasipna rasipati, rasipam i rasip ljem rasipnica
ranč
N mn. rančevi rang N mn. rangovi; rang-lista ranilac, ranioca, V jd. ranioče, N mn. ranioci, G mn. ranilaca rauilački
ranoljetni ranoranilac, ranoranioca, V jd. ranoranioče, N mn. ranoranioci, G mn. ranoranilaca ranoranilački
rasipač
351
rasip nički rasipnički
rasipnik Vjd. rasipniče, N mn. rasipnici, G mn. rasipnika rasipništvo rasipnost, rasipnošću i rasipnosti rasistički prema rasist i rasizam rasjeckati rasjeći, rasiječem, rasijeci, rasjekoh, rasiječe, rasjekao, rasjekla, rasječen, rasjekav(ši) rasjedati se rasjelina raskalašenik V jd. raskalašeniče, N mn. raskalašenici raskapati
raspaljivati raskralj raskniviti, raskravIm (odmrznuti) raskrčiti raskrčivati, raskrčujem, raskrčujući
raspečaćivati, raspečaćujem, raspečaćujući
raskrebečiti
raspečatiti
> raskrečiti
raskrečiti
raskrečivati, raskrečujem, raskrečujući
raskašiti se raskid raskidač
raskršće
raskidljiv
raskrštati raskrštavati raskrvaviti raskućiti (rasuti kuću) raskuhati se raskuhavati se raskukurikati se, raskukuriče se raskužba G mn. raskužaba i raskužbi raskužiti
raskapčati
raskinuće
raskinuti raskiseliti, raskiseljen rasklapati rasklepetati se, rasklepećem se raskliktati se, rasklikćem se rasklimati rasklopiti raskokodakati se, raskokodačem se raskol raskolačiti
raskoliti raskolnički
raskolnik V jd. raskolniče, N mn. raskolnici raskolništvo G mn. raskolništava raskomadati raskomoćivati se, raskomoćujem se, raskomoćujući se raskomotiti se, raskomotim se, raskomoćen raskopati raskopavati raskopčati raskopčavanje raskopčavati
raskoračiti se raskorak N mn. raskoraci; u raskorak raskoš) rolY-o si; raskovati, raskujem
352
rasparač
rasparati raspariti rasparivati, rasparuj em, rasparujući
raskrčmiti, raskrčmijen
raskrhati raskriliti, raskriljen raskrinkati raskrinkavati raskriti, raskrijem, raskri, raskrih, raskri, raskrio, raskrila, raskriven, raskriv(ši) raskrivati raskrižje raskrsnica raskrstiti, raskrstim, raskršten
raskapčanje
rasparač
raskuživač
raslina raslinstvo raslinje raslojavati se raslojiti se rasohast rasohat rasohe, rasoha (mn. ž. r., rašlje, rasol
račve)
raspačati
raspeće (raspinjanje) raspelo (križ) raspeti, raspnem, raspev(ši) raspijevati
raspikuća raspikućki raspikućstvo
raspinjač raspinjača
raspinjati raspiriti raspirivač
raspirivati, raspirujem, raspirujući raspis raspisati, raspišem raspištoljiti se raspitati se raspitivati se, raspitujem se, raspitujući se raspjevati (se) raspjevavati (se) rasplakati, rasplačem
raspodijeliti, raspodijelim, raspodijeljen raspodjela raspodjeljivati, raspodjeljujem, raspodjeljujući raspojasanost, raspojasanošću i raspojasanosti raspoklanjati raspolagati, raspolažem raspoloviti, raspolovijen raspoloženost, raspoloženošću i raspoloženosti raspoloženje raspoložiti raspoloživ raspon raspop raspopiti raspor rasporak, rasporka, V jd. rasporče, N mn. rasporci, G mn. rasporaka raspored rasporediti, raspoređen raspoređivač raspoređivanje raspoređivati, raspoređujem, raspoređujući
rasporiti raspra G mn. raspra i raspri rasprašivač
rasprava raspravljač
rasplamćivati, rasplamćujem, rasplamćujući
rasprčkati
rasplamsati rasplamsavati rasplamtjeti, rasplamtim, rasplamtio, rasplamtjela, rasplamtjev(ši) rasplastiti, rasplašćen rasplesti, raspletem, raspleti, raspletoh, raspleo, rasplela, raspleten, raspletav(ši) i rasplev(ši) rasplet raspletati, rasplećem, rasplećući
raspregnem, raspregni, raspregoh, raspreže, raspregao, raspregla, raspregnut, raspregav(ši) raspredati raspregnuti raspresti, raspredem, raspredi, raspredoh, raspreo, rasprela, raspreden, raspredav(ši) i rasprev(ši) raspretati, rasprećem, rasprećući rasprezati, rasprežem raspričati se raspripovijedati se rasprodaja rasprodati rasprodavati rasprostirati rasprostrijeti, rasprostrem, rasprostri, rasprostrijeh, rasprostrije, rasprostro, rasprostrla, rasprostrt, rasprostrijev(ši), rasprostrv(ši)
rasplinuće
rasplinuti
raspačavač
rasplinjač
raspačavati
rasplinjati se rasplinjavati se rasplinjivati, rasplinjujem, rasplinjujući rasplitati> raspletati rasplod rasploditi se raspljeskati, raspljeskam i rasplješćem raspljoštiti
raspad raspadati se raspadljiv raspadljivost, raspadljivošću i raspadljivosti raspaliti raspaljiv raspaljivati, raspaljujem, raspaljujući
rasprskač
raspreći,
rasprskač
353
rasprskati
~,e
raSUće
rasprskati se
razbje§niti
rasuda - - -
rasprskivati se, rasprskujem se, rasprskujući se
rastepati, rastepam irastepljem rastepsti, rastepem, rastepi, rastep oh, rastepe, rastepao, rastepla, rastepav(ši) rasterećeno st, rasterećenošću irasterećenosti
rasprsnuće
rasterećenje
rasuda rasudan, rasudna rasuditi rasudljiv rasudljivost, rasudljivošću i rasudljivosti
raspršivač
rasterećivati, rasterećujem, rasterećujući
rasuđivač rasuđivati, rasuđujem, rasuđujući
rasprskivač
rasprtiti, rasprtim, raspucati se
rasprćen
raspusnički (razvratnički, raspuštenički)
rasteretiti, rasterećen rastežljiv > rastegljiv rasti, rastem, rasti, rastijah, rastao, rasla, rastući (drugo je rastući) rasticanje prema rasticati, drugo je rastjecarue rasticati, rastičem, rastiči, rasticao, rasticaia, rasti čući, prema rastaći rastjecati, rastječem, rastječi, rastjecao, rastjecala, rastječući, prema rasteći rastjecanje prema rastjecati, drugo je rasticanje rastjerati rastjeravati rastjerivati, rastjerujem, rastjerujući
raspusnik Vjd. raspusniče, N mn, raspusnici (razvratnik, raspuštenik) raspustiti raspuštanje raspuštenica
rastopina rastopiti, rastopljen rastopljiv rastrčati se
raspuštenički
rastrčavanje
raspuštenik V jd. raspušteniče, N mn, raspuštenici raspuštenost, raspuštenošću iraspuštenosti rasputica rasrditi, rasrđen rast prema rasti, drugo je hrast rastakati, rastačem, rastači, rastačući rastanak rastao, rasla rastapati rastava rastaviti, rastavim, rastavljen
rastrčavati
raspučiti raspuće
raspući se, raspukncm, raspukni, raspukoh, raspuče, raspukao, raspukla, raspuknut,
raspuknuv(ši) raspuhati, raspu šem raspuklina raspuknuće
raspuknuti (se) raspupati se raspusnica (razvratnica, raspuštenica)
rastavljač
rastavljati rasteći, rastečem irasteknem, rastekoh, raste če, rastekao, rastekla, rastečen,
rastekav(ši) rastegnem, rastegni, rastegoh, rasteže, rastegao, rastegla, rastegnut, rastegav(ši) rastegljiv rastegljivost, rastegljivošću i rastegljivosti rastegnuti rastenje prema rasti (rast, porast) rasteći,
354
rastočiti
se rastrgano st, rastrganošću irastrganosti rastrgati rastrgnuti rastresenost, rastresenošću i rastresenosti rastresti, rastresem, rastre si, rastresoh, rastresao, rastresla, rastresen, rastresav(ši) rastrijebiti, rastrijebim, rastrijebijen rastrijezniti se, rastriježnjen rastrjebljenje rastrjebljavati > rastrjebljivati rastrjebljivati, rastrjebljujem, rastrjebljujući rastrježnjavati > rastrježnjivati rastrježnjivati, rastrježnjujem, rastrježnjujući rastrti, rastrem, rastri, rastrh, rastr, rastro, rastrla, rastrt, rastrv(ši) rastrubiti, rastrubijen rastrubijivati, rastrubljujem, rastrubljujući rastući, rastučem, rastuci, rastukoh, rastuče, rastukao, rastukla, rastučen, rastukav(ši) (rastiićije od rasti)
rasulo (im., raspad); rasiilo je glag. prid. od rasuti rasuti, raspem, raspi, rasuh, rasuo, rasula, rasUlo, rasut, rasuv(ši) rasvanuti se rasvijetliti, rasvijetlim, rasvijetljen rasvitati, rasvićem, rasvićući rasvjeta rasvjetni raščarati
rašćeretati
raščupavati raščuti rašće
se, raščuje se (ono što raste, drugo je hrašće)
rašćerdati
se raširiti rašiti, rašij em rašivati rašljičice
raštika raštrkati se ratifikacija ratifikacijski Ratka DLjd. Ratki Ratko ratnički
raščehati raščehnuti raščepiti
raščupavanje
se
raščepljivati
se, raščepljujem se, raščepljujući
se
ratnik V jd. ratniče, N mn. ratnici ratnopravni divan, ravni (ravnica) ravan, ravna, ravno, odr. ravni, ravna, ravno
raščeprkati
ravnateljičin
raščerečiti
ravnati, ravnam, ravna
raščerupati
ravničar
raščešljati
ravničarski
raščešljavati
ravnički
raščetvoriti
raščijati
ravnodušnost, ravnodušnošću i ravnodušnosti ravnomjeran, ravnomjerna ravnovjesje> ravnoteža
raščiniti
ravnjača
raščihati
raščinjati
razarač
raščinjavati
razastrijeti, razastrem, razastri, razastrijeh, razastrije, razastro, razastrla, razastrt, razastrijev(ši), razastrv(ši) razasuti, razaspem, razaspi, razasuh, razasuo, razasula, razasut, razasuv(ši)
raščistiti, raščisti m, raščišćen raščišćavati, raščišćavam raščišćenje raščišćivanj e raščišćivati, raščišćujem, raščišćujući
>
raščišćavati
raščitati
se
raščlaniti
raščlanjavati i raščlanjivati raščlanjivati, raščlanjujem, raščlanjujući raščovječiti
raščovjek raščupanko
rastumačiti
raščupanost, raščupanošću i raščupanosti
rasuće
raščupati
razašiljač razbijač razbijački
razbijeliti, razbijelim, razbijeljen razbitak, razbitka, N mn. razbitci, G mn. razbitaka razbiti, razbijem razbjeći se razbjeljivati, razbjeljujem, razbjeljujući razbjesniti, razbjesnim, razbjesnio, razbjesnila, razbješnjen, razbjesniv(ši) (učiniti bijesnim)
355
razbjesnjeti se
razlijevati
razbjesnjeti se, razbjesnim se, razbjesnio se, razbjesnjela se, razbjesnjev(ši) se razbješnjavati se razbježati se, razbježim se
razgolićavanje
razbojničin
razgolićivati, razgolićujem, razgolićujući
razbojnički
razbojnik V jd. razbojniče, N mn. razbojnici razbojništvo> razbojstvo razbojstvo razbolijevanje razbolijevati se razboljeti se, razbolim se, razbolio se, razboljela se, razboljev(ši) se razbučiti razbućkati
razbuditi,
razgolićavati i razgolićivati razgolićenost, razgolićenošću
i
razgolićenosti
razgolićenje
i razgolićavati
razgolititi, razgolitim, razgolićen razgorijevanje razgorijevati se razgorjeti se razgovijetan, razgovijetna; kamp. razgovjetniji razgovijetnost, razgovijetnošću i razgovijetnosti razgovorljiv razgrađivati, razgrađujem, razgrađujući
razbuđen
razgraničavati
i
razgraničivati
razbuđivanje
razgraničiti
razbuđivati, razbuđujem, razbuđujući
razgraničivati, razgraničujem, razgraničujući i
razbuktati, razbuktam i razbukćem, razbukći i razbuktaj razbuktjeti, razbuktim, razbuktio, razbuktjela, razbuktjev(ši) razdavač
razdijeliti, razdijelim, razdijeljen razdijeljenost, razdijeljenošću i razdijeljenosti razdio i razdjel razdioba razdjel i razdio razdjelan, razdjelna razdjeljak, razdjeljka, G mn. razdjeljaka razdjeljiv
razgraničavati ' razgrepsti, razgrebem razgrij ati, razgrij em razgrijavati razgristi, razgrizem razgrmjeti se, razgrmim se, razgrmio se, razgrmjela se, razgrmjev(ši) se razgrtati, razgrćem, razgrći, razgrćući razići se, raziđem se, raziđi se raziđoh se raziđe se, razišao se, razišl~ se, raziša~(ši) se razilazak, razilaska, N mn. razilasci, G mn. razilazak!! razjačati
razdjeljivač
razječati
razdjeljivanje razdjeljivati, razdjeljujem, razdjeljujući razdrijemati se razdrij ešiti razdrijeti, razdrem, razdri, razdrijeh, razdrije, razdro, razdrla, razdrt, razdrijev(ši) i razdrv(ši) i razderati razdrjemljivati, razdrjemljujem,
razjedati
razdrjemljujući
razdrješivati, razdrješujem, razdrješujući razg. krat. za razgovorni, razgovorno razgaćiti se
se
razjednačavati i razjednačivati razjednačiti razjednačivati, razjednačujem, razjednačujući
razlagač
razletjeti se, razletim se, razletio se, razletjela se, razletjev(ši) se različak, različka, N mn. različci, G mn. različaka različan, različna različit
razgnječiti
i različitosti različnost, različnošću i različnosti
razgnjeviti razgodak, razgotka, N mn. razgodci, G mn. razgodaka (rečenični znak) razgođe zb. im. od razgodak
razlijegati se, razliježe se razlijeniti se razlijetati se, razlijećem se razlijevati
356
različitost, različitošću
razrijeđenost
razlivati raznobojnošću i
razlivati > razlijevati
raznobojnost,
razlomački
raznojezični
razložnosti, razložnošću i razložnosti
raznoličan, raznolična
razlučiti
raznoličje
raznobojnosti
razlučiv
raznoličnost, raznoličnošću
razlučivati, razlučujem, razlučujući
raznolikost, raznolikošću i raznolikosti raznorodnost, raznorodnošću i raznorodnosti
razljutiti, razljućen razmaći, razmaknem, razmakni, razmakoh, razmače, razmakao, razmakla, razmaknut, razmakav(ši) razmahati se razmahivati, razmahujem, razmahujući razmahnitati (se) razmahnuti razmeđe razmeđiti
razmetati, razmećem razmijeniti, razmijenim, razmijenjen razmijesiti, razmijesim, razmiješen razmiješati razmiljeti se, razmile se, razmilio se, razmiljela se, razmiljev(ši) se razmjena i razmjena, G mn. razmjena i razmjena razmjenljiv razmjenjiv razmjenjivati, razmjenjujem, razmjenjujući razmjer razmjeran, razmjerna razmjerati razmjeravati razmjeriti razmjerje razmjernost, razmjernošću i razmjernosti razmjestiti, razmjestim, razmješten razmještaj razmještati razmještavati
i raznoličnosti
raznosač raznosačica
raznosilac, raznosioca, V jd. raznosioče, N mn. raznosio ci, G mn. raznosilaca raznostraničan, raznostranična
raznovjeran, raznovjerna raznovrsnost, raznovrsnošću i raznovrsnosti raznovrstan, raznovrsna raznježavati se raznježenost, raznježenošću i raznježenosti raznježiti raznježivati, raznježujem, raznježujući razobličavati> raskrinkavati razobličiti> raskrinkati razočaranost, razočaranošću i razočaranosti razočaranje razočarati razočaravati
razodijevati razodjenuti razonođivati, razonođujem, razonođujući razortačiti
(se) razr. krat. za razred razračunati razračunavati
razrašćivati, razrašćujem, razrašćujući
razrediti (razvrstati u redove, razrede, drugo je razrijediti) razredničin prema razrednica razrednički
razmućivati, razmućujem, razmućujući
razrednik V jd. razredni če, N mn. razrednici, G mn. razrednika razredništvo razređenje prema razrediti (drugo je razrjeđenje) razređivanje prema razređivati
razmućkati
razređivati, razređujem, razređujući
razmutiti, razmutim, razmućen raznašati raznesti, raznesem i raznijeti raznijeti, raznesem, raznijeh, raznio, raznijela, raznesen i raznijet, raznijev(ši)
(razvrstavati u razrede, redove, drugo je razrjeđivati) razrijediti, razrijedim, razrijeđen (učiniti rijetkim, drugo je razrediti) razrijeđenost, razrijeđenošću i razrijeđenosti
razmlačiti
razmlaćivati, razmlaćujem, razmlaćujući razmočiti
357
raz rij ešiti razriješiti, razriješim, razriješen razrjediv razrjeđenje prema razrijediti razrjeđivač razrjeđivanje
razrjeđivati, razrjeđujem, razrjeđujući (činiti rjeđim, drugo je razređivati)
razrješavati razrješenje razrješiv razrješivati, razrješujem, razrješujući razrješivost, razrješivošću i razrješivosti razrješni razrješnica razrogačiti
razrogačivati, razrogačujem, razrogačujući
razrokost, razrokošću i razrokosti razrožnost, razrožnošću i razrožnosti razručiti se (razvrgnuti zaruke) razularenost, razularenošću i razularenosti raznmijevanje razumijevati razumjeti, razumijem, razumij, razumjeh, razu~e, razumio, razumjela, razumjev(ši) razuvjeravati razuvjeriti razvađati razvažač
razvedenost, razvedenošću i razvedenosti razvesti, razvedem, usp. dovesti, dovedem razvesti, razvezem, usp. dovesti, dovezem razvesti, razvezem, usp. dovesti, dovezem razviće > razvoj, razvitak razvidjeti, razvidim, razvidio, razvidjela, razviđen, razvidjev(ši) razviđati
ražvakati' razvlašćivati, razvlašćujem, razvlašćujući razvodnički
razvodniti, razvodnim, razvodnih, razvodnio razvodnila, razvodniv(ši) (razrijediti vodo~) razvodnjeti se, razvodni se, razvodnio se, razvodnjela se, razvodnjev(ši) se (postati voden) razvođe
razvoj ačiti razvraćenost, razvraćenošću
i razvraćenosti
razvraćivati, razvraćujem, razvraćujući
razvratiti, razvratim,
razvraćen
razvratnički
razvratnik Vjd. razvratniče, N mn. razvratnici G mn. razvratnika ' razvratnost, razvratnošću i razvratnosti razvrći, razvrgnem, razvrgni, razvrgoh, razvrže, razvrgao, razvrgla, razvrgav(ši) razvrgnuće
razvrijediti razvrijedniti razvriježiti se razvrjednjenje razvrjednjivati, razvrjednjujem, razvrjednjujući
razvrježenje razvrježivati (se), razvrježujem (se), razvrježujući (se)
redukcija (ograničenje, smanjenje) redukcijski ređenje prema rediti, drugo je rjeđenje refektorij (blagovaonica) reformacija reformacijski
> hrđanje > hrđati
rđavost, rđavošću i rđavosti > hrđavost Re znak za renij reakcija reakcijski reakcionar reakcionaran, reakcionarna reakcionarka DLjd. reakcionarki, G mn. reakcionarki reakcionarnost, reakcionarnošću i reakcionarnosti reakcionarski reakcionarstvo G mn. reakcionarstava reakcioner> reakcionar realac, realca, V jd. realče, G mn. realaca realist realističan, realistična realistički
realističnost, realističnošću i realističnosti
razvučenost, razvučenošću irazvučenosti
rebrača
razvući, razvučem,
recipijent G mn. recipijenata recipročan, recipročna (uzajaman, međusoban) recipročnost, recipročnošću i recipročnosti (uzajamnost, međusobnost) recitacija recitacijski
razvrstač
razvuci, razvukoh, razvuče, razvukao, razvukla, razvučen, razvukav(ši) ražaliti se ražalostiti, ražalostim, ražalošćen ražalošćivati, ražalošćujem, ražalošćujući
ražariti ražarivati, ražarujem, ražarujući ražđipati se ražeći, ražežem, ražezi, ražegoh, ražegao, ražegla, ražegav(ši) raženiti se raženjivati, raženjujem, raženjujući ražestiti ražešćivati, ražešćuj em, ražešćujući
razvlačiti
ražujić
razvlastiti, razvlastim, razvlašten
ražvakati,
358
redovnički
rđati
razvrtjeti, razvrtim, razvrtio, razvrtjela, razvrćen, razvrtjev(ši)
razvijati, razvijiim, razvijaj (prema razviti) razvijati, razvijem, razvij (prema vijati) razvijavati prema razvijati razvijenost, razvijenošću i razvijenosti razvikati, razvičem razvitak, razvitka, N mn. razvitci, G mn. razvitaka razvješati
rđanje
realizacija realizam, realizma realnost, realnošću i realnosti rebić (zoo!.)
razvijač
razvjenčati
rđa> hrđa
redakcijski redatelj redati redoslijed N mn. redoslijedi iredosljedovi redoslijedni redovničin prema redovnica
ražvaliti ražvaljivati Rb znak za rubidij rbast (krnj) rbiua > krhotina, okrnjak
rđav> hrđav
razvraćati
ražvačem
religiozan
ražvaliti
rečenica
rečenični
Rečica
(selo kraj Karlovca), Rečica Kriška (selo kraj Ivanić Grada) reći, rečem i reknem, rekoh, reče, reci i rekni, rekao, rekla, rečen, rekav(ši) red; u redu redak, retka, V jd. redče, N mn. redci, G mn. redaka, DL! redcima redakcija (priređivanje, obradba, obilježje, uredništvo)
reformistički
regača>
gatalinka
regetača
regetati, regećem, regećući regionalan, regionalna regionalist regionalistički
regioualizam, regionalizma registar-blagajna regrutacija (novačenje) regrutacijski regrutski regulacija regulacijski rehabilitacija rehabilitacijski rehabilitirati reinkarnacija reis-ul-ulema Reka (selo kraj Koprivnice), usp. rijeka rekapitulacija rekapitulacijski rekla-kazala reklamacija reklamacijski rekreacija rekreacijski rekurs (utok, priziv, žalba) rekvijem relativistički
relativnost, relativnošću i relativnosti religija (vjera) religijski (vjerski, crkveni) religiozan, religiozna (pobožan)
359
religioznost religioznost, religioznošću i religioznosti (pobožnost) Relković; Matija Antun Relković reljef reljefnost, reljefnošću ireljefnosti Reljković remećenje prema remetiti remek-djelo remenčić
remetiti, remetim, remećen remi, remija remiza (spremište, kolnica) remizirati renesansa renij (znak Re) renijski renome, renomea (ugled, slava) rengen (aparat) rengenizirati rengenolog N mn. rengenolozi rengenologija rengenološki rengenski renomiranost, renomiranošću irenomiranosti rentabilnost, rentabilnošću i rentabilnosti rentijer rentijerka DL jd. rentijerki, G mn. rentijerki reometar, reometra repača> repatica (zvijezda) reparacija reparacijski repatrijacija repatrijacijski repatrirac, repatrirca, V jd. repatrirče, G mn. repatriraca repatrirati repertoar repertorij (priručni popis) repetitorij (podsjetnik) repičar (zool.) repični prema repica
rezak
ritmičan
rezbarija
reskost, reskošću i reskosti resorbirati resorpcija respicijent (priglednik, nadglednik, nadzornik) restauracija restaurant restaurator (stručnjak za obnovu) restitucija restitucijski restoran (restauracija) restrikcija rešetka DL jd. rešetci i rešetki, G mn. rešetaka i rešetki reš o, rešoa (kuhalo) retor (govornik)
rezbarija rezerva rezervacija rezervirati rezervoar rezidencija rezignacija rezignirati rezime, rezimea (sažetak) rezimirati > sažeti rezistentan, rezistentna (otporan) rezolucija; Riječka rezolucija (pov.) rezonancija rezonator rezonirati rezultat rezultirati režija režijski
retoričan, retorična
režnjić
retoričar
režuha DL jd. režuhi (bot.) Rh znak za rodij Rh-faktor znak za rezus-faktor
reska prema rezak reskati (rezuckati) reskav reskoća
(tko se bavi retorikom)
retorički
reumatičan, reumatična
riđoglav
reumatički
ribanje (ribarenje) ribanje (oštro pranje, rezanje) ribarče, ribarčeta, zb. ribarčad
reumatičnost, reumatičnošću ireumatičnosti
ribarčetov
Reunion (otok), Departman Reunion revers (obveznica, potvrda, priznanica) reverzija (povrat, povratak) reverzibilan, reverzibilna > obratljiv, povratan revijalan, revijaIna revizija revizijski revizionist
ribarčić
revizionistički
DL jd.
reumatičarki,
G mn.
reumatičarki
riđoglavac, riđoglavea, G mn. riđoglavaca
V jd.
riđoglavče,
riđogrivac, riđogrivca,
V jd.
riđogrivče,
G mn.
riđogrivaca
riđokos
riđovka
riđuša rijač
riječ
i riječju N mn. Riječani Riječanka DL jd. Riječanki, G mn. Riječanki riječca (mala riječ, usp. rječica) riječje prema rijeka riječki prema Rijeka riječni prema rijeka rijedak, rijetka; komp. rjeđi rijediti, rijedim, rijeđen rijek N mn. rjekovi (izrjeka) rijeka DLjd. rijeci; Rijeka dubrovačka (rijeka), Rijeka Koprivnička, Rijeka Voćanska (sela); Rijeka (grad), usp. Reka rij enje prema riti riješenost, riješenošću i riješenosti (osobina onoga što je riješeno, inače odlučnost, spremnost) riješiti, riješen rijeti (pokr.) > reći rijetko (pril.); komp. rjeđe; rijetko kad rijetkost, rijetkošću i rijetkosti rikati, ričem, ričući rilce, rilca i rilceta, N mn. rilca, G mn. rilca irilaca I jd.
riječi
Riječanin
ribača
reumatičar
reumatičarka
riđobrad
um. od ribar ribarica ribati, ribam (ribariti) ribati, ribam (čistiti, rezati) ribič (ribolovac) ribaričin prema
ribičica
riličar
ribički
riličica
ribić
rilični
ribiz riblji
Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru
rimokatolički
republički
revnost, revnošću i revnosti revolucija; Francuska revolucija (od 1789.) revolucijski revolucionar revolucionaran, revolucionarna revolucionarka rezac, resca, V jd. rešče, N mn. resca, G mn. rezaca
repub
rezač
riđeša
resičar
rezački
riđin
(prid.) risaonica risić um. od ris riskirati risnjački prema Risnjak Risnjak (zem.) ritak, ritka, N mn. ritci, G mn. ritaka
resični
rezak, reska
riđo
ritmičan, ritmična
repić
repnjača (med. i bot.) repromaterijal (sirovina, poluprerađevina)
360
ribnjački
Ripač, Ripča
ribogojilišni
risač
ričet
risaći
rićka (riđa životinja)
riđ, riđa, riđan riđast
N mn.
riđi,
odr. oblik
riđj,
komp.
riđj
361
ritmički
roktati
ritmički
Roč
rivijera
Ročanin
(selo) N mn. Ročani Ročanka DL jd. Ročanki, G mn. Ročanki ročenje prema ročiti; drugo je roćenje ročišni prema ročište
rizičan, rizična riznički Rizvanbegović
romanički
ruhrski
romanički prema romanika romanijski prema Romanija (zem.) romanistica
rožić
romanistički
rožnjača
rožnični
romanopišče,
ročki prema Roč
ročni prema
romantičan, romantična
rtić
romantičar
Ru znak za rutenij Ruanda; Republika Ruanda (država) ruandski rubac, rupca, G mn. rubaca rubača> košulja, rubac rubidij (znak Rb) rubidijski ručak, ručka, N mn. ručkovi i ručci, G mn. nlčaka (usp. ručka)
ročište
rječit
ročnički ročnik
romantičnost, romantičnošću iromantičnosti
roćenje prema
rombičan, rombična
i
rječitosti
rječkati
se rječni prema
ročiti
rok
rješavač
rotiti se, drugo je ročenje roćko hip. od rođak; Roćko hip. od Rodoljub rodac, rodca, V jd. rodče, N mn. rodci, G mn. rodaca rodičin prema rodica rodij (znak Rh) rodilišni rodnost, rodnošću i rodnosti rodoljubac, rodoljupca, V jd. rodoljupče, N mn. rodoljupci, G mn. rodoljubaca > rodoljub rodoljubivost, rodoljubivošću i rodoljubivosti rodoljupka DLjd. rodoljupki, G mn. rodoljupki rodoskvrnitelj
rješavačica
rodoskvrnuće
rješavanje rješavati rješenje rješidba G mn. rješidaba rješiv rješivost, rješivošću i rješivosti
rođački
rjetkoća
rođendan
rkt. krat. za rimokatolik rn. krat. za račun Rn znak za radon rob, roba, robom roba, robe, robom robak, ropka, V jd. ropče, N mn. ropci, G mn. robaka robija robinjičin prema robinjica
rođenje prema
riječ (riječnije prema
rijeka)
rječnički rječnik N
mn.
rječoborstvo
rječnici
G mn.
rječoborstava
rječotvorac, rječotvorca, G mn. rječotvoraca
V jd.
rječotvorče,
rječotvorje rječotvorni rječurina
uv. od rijeka i riječ rjeđenje (od rijediti), drugo je ređenje rjeđi kamp. od rijedak
robovlasnički
robovlasnik V jd. robovlasniče, N mn. robovlasnici robovlasništvo G mn. robovlasništava robustan, robustna robustnost, robustnošću i robustnosti rock; rock-glazba, rock-pjevač
362
> rožnica rsak> hrsak ršum> hršum rt N mn. rtovi, (zem., drugo je hrt); Sjeverni rt, Rt dobre nade
romanopisac, romanopisca, Vjd. G mn. romanopisaca romansijer (romanopisac) romansijerski
rj. krat. za rjeđe rječetina (ružna riječ, usp. rječina, rječurina) rječica um. od rijeka, usp. riječca rječina uv. od rijeka; Rječina (ime rijeke) rječitost, rječitošću
i roščić, um. od rog
rožićak, rožićka
rođak
Vjd.
rođače
rođaka> rođakinja rođakinja
rođaštvo rođen
roditi;
Rođenje
Ivana Krstitelja
(blagdan) rođin rođo
rogač
(bot. i zool.); Splita)
Rogač
(dio naselja kod
rogačić
rojalistica rojalistički rojić
(mali roj) rojidba G mn. rojidaba i roj idbi rokoko, rokokoa, N mn. rokokoi rokovačkiprema Rokovci (selo) Rokovčanin N mn. Rokovčani (čovjek iz Rokovaca) roktati, rokćem, rokćući
romboid romboidan, romboidna rompski prema romb rondo, ronda, N mn. rondi (pjesmica, skladba, ples); rondo, rondoa, N mn. rondoi (okrugli nasad, rondela) ronac, ronca, V jd. ronče, G mn. ronaca rončić
ronilac, ronioca, V jd. mn. ronilaca
ronioče,
N mn. ronioci, G
ručanica ručanje ručati ruče, ruča
ronilački
(mn. ž. r.)
ručerda
ronilaštvo
ručetina
roniočev
Rlintgen (prezime, usp. rengen) Rlintgenov ropče, ropčeta, zb. ropčad ropkinja ropotati, ropoćem, i hropotati (bučati, tandrkati), inače > hroptati ropski ropstvo rostočki prema Rostock roščić i rožić, um. od rog rotacija rotacijski rotiti se, roćah se, roteći se rotkinja (žena koja može rađati, koja mnogo rađa)
Rousseau, Rousseaua, Jean-Jacques Rusaa, Žan-Žak) Rousseauov (čit. Rusoov)
(čit.
Rusa,
ručica
ručina ručka
i
DL jd. ručki i ručci, G mn. (usp. ručak)
ručkonoša
ručni ručničić
um. od ručnik mn. ručnici
ručnik N ručurda
ručurina rudača
ruditi, rudim, rudi, rudio, rudi la, rudeći (činiti rudim) rudjeti, rudi, rudio, rudjela, rudeći (postajati rud) rudnički
ruđenje prema
ruditi i rudjeti
rugač
rovčica
rugačica
rović
rugalac, rugaoca, V jd. G mn. rugalaca ruho Ruhr (čit. nlr) ruhrski
rovokopač rovokopački
rožac, rošca, V jd. rožaca
rošče,
N mn. rošci, G mn.
ručaka
ručki
rugaoče,
N mn. rugaoci,
363
ruina
sablažnjivost
ruina (razvalina, ruševina) ruinirati ruka; ići komu na ruku
rupičavost, rupičavošću
samo da
sabljičica
i rupičavosti um. od rupica rus. krat. za ruski Rusija V jd. Rusijo; Ruska Federacija (država) ruskoslavenski
sabljičica um. od sabljica sabor; Sabor Republike Hrvatske; Hrvatski sabor; Dalmatinski sabor (pov.) sabranost, sabranošću i sabranosti sač > pek(v)a
sako, sakoa, N mn. sakoi sakriti, sakrijem Saksonac, Saksonca, Vjd. Saksonaca Saksonija
rusomača
sačekati> pričekati
sakupljač> skupljač
sačiniti> načiniti
rukavičarstvo
ruševnost, ruševnošću i ruševnosti rušilac, rušioca, Vjd. rušioče, N mn. rušioci, G mn. rušilaca
rukavić
rušilački
rukodjelac, rukodjelca, Vjd. rukodjelče, G mn. rukodjelaca rukodjelja rukovalac, rukovaoca, V jd. rukovao če, N mn. rukovaoci, G mn. rukovalaca
rutavac, rutavca, Vjd. rutavče, G mn. rutavaca rutavčev prema rutavac rutavost, rutavošću i rutavosti rutenij (znak Ru) rutenijski ruž, ruža niža, ruže (bot.); Ruža (ime); Ruža Limska
sakupljačica > skupljačica saletavati saletjeti, saletim, saletio, saletjela, saletjev(ši) Sali mn. Ž. r. G Sali, DL! Salima salijetati, salijećem, salijećući, salijetan salijevati salitak, salitka, N mn. salitci, G mn. salitaka Salomonski otoci (otočje); Salomonski Otoci (država) salutak, salutka, N mn. salutci, G mn. salutaka Salvador, Republika Salvador (država) sam, sama, samo (prid.); sam (zanaglasnica); usp. samo samački prema samac samardžija (sedlar) samarićanin (milosrdan čovjek) samarij (znak Sm) Samarijac, Samarijca samarijski Samaritanac, Samaritanca, V jd. Samaritanče (čovjek iz Samarije) > Samarijanac> Samarijac; samaritanac, samarićanin (milosrdan čovjek) Samaritanka DLjd. Samaritanki, G mn. Samaritanki (žena iz Samarije) > Samarijanka > Samarijka; samaritanka, samarićanka (milosrdna žena) samaštvo samilost, samilošću i samilosti samilostan, samilosna samljeti, sameljem samo (pril.) Samoa; Nezavisna Država Samoa (država) samobitnost, samobitnošću i samobitnosti Samoborac, Samoborca, Vjd. Samoborče (čovjek iz Samobora); samoborac (vlak na pruzi Zagreb - Samobor) Samoborka DL jd. Samoborki, G mn. Samoborki (žena iz Samobora) samoborski; samoborski kolodvor (u Samoboru), Samoborski kolodvor (u Zagrebu); Samoborsko gorje
rupičica
rukavičar rukavičarka DL jd. rukavičarki, rukavičarka i rukavičarki
G mn.
rukavičarnica
rukavičarski
rukovalački
rukovet, rukoveta i rukoveti, l jd. rukoveću i rukoveti rukovjet, rukovjeti, l jd. rukovjeti i rukovjeću > rukovet rukovodilac, rukovodioca, Vjd. rukovodio če, N mn. rukovodioci, G mn. rukovodilaca> voditelj, upravitelj, ravnatelj; rukovodioci> uprava, vodstvo rukovodiočev
rukovodstvo> uprava, vodstvo rukuničar
rumeniti, rumenim, rumenio, rumenila, rumeneći (činiti rumenim) rumenjeti, rumenim, rumenio, rumenjela, rumenjeći (postajati rumen) RumIjanka DL jd. Rumljanki, G mn. Rumljanki (žena iz Rume) Rumunj Rumunjka Rumunjska DL Rumunjskoj (država) rumunjski rundovčina uv. od rundov rupčaga
ružičast ružičica ružični ružičnjak N
rupičara rupičast
rupičati rupičav
364
rubac (od rupaje rupetina i
sačuvati saćast
saće
saći, sađem, sađi, sađoh, sađe,
sašao, sašla, sašav(ši) sad. (krat. za sadašnji) SAD krat. za Sjedinjene Američke Države sadijevati sadistički
sađenik N
mn.
sađenici
sađenje prema
s
sabijenošću
sačuvanost, sačuvanošću isačuvanosti
sađenica
s u rječnicima krat. za srednji rod S krat. za sjever (hrv.), za jug (međunarodna, engl. south); znak za sumpor (kem.); oznaka za skakača (konja, šah.) sabah> jutro, zora; sabah-namaz (musI. jutarnja molitva) Sabaot (Bog nad Vojskama) sabijač
sačmeni
sadjenuti sadrijeti, sadrem, sadri, sadrijeh, sadrije, sadro, sadrla, sadrijev(ši), sadrv(ši) sadžak N mn. sadžaci (željezni tronog za kotlušu)
> hrvač > hrvačev rvačica > hrvačica rvački > hrvački rvalište > hrvalište rvanje> hrvanje rvati se > hrvati se rzati, ržem > hrzati
sabijenost,
rupičar
ružičnjaci
rvač
rupčić rupčina uv. od rupčaga)
mn.
ružnoća
rupčati
sačmara sačmarica
rvačev
rukovodilački
sačma
isabijenosti
sabirač
sablasno st, sablasnošću i sablasnosti sablast, sablašću i sablasti sablastan, sablasna sablazan, sablazni,ljd. sablazni isablažnju sablažnjiv sablažnjivost, sablažnjivošću isablažnjivosti
saditi sagnjiti, sagnjijem sagorijevati sagorjeti, sagorim, sagorio, sagorjela, sagorjev(ši) sagrađivati, sagrađujem, sagrađujući
sagrij ešiti sagrješenje sagrješivati, sagrješujem, Sahara (zem.) saharin saharoza
sagrješujući
sahnuće
sahnuti, sahnem sahrana> pogreb, pokop sahraniti sahranjivati, sahranjujem, sajmišni sakaćenje prema sakatiti sakatiti, sakaćen
sahranjujući
Saksonče,
G mn.
samoća
samo da, samo što (vez.)
365
samodrštvo
saobraćajac
samodrštvo G mn. samodrštava samodržac, samodršca, Vjd. samodršče, N mn. samodršci, G mn. samodržaca
samouvjeren samouvjerenost, samouvJerenoseu i samouvjerenosti
samodržački
samovlađe
samoglasnički
samovlasnički
samohran samohranost, samohranošću isamohranosti samohvala (hvaljenje samoga sebe, drugo je samo hvala, npr. samohvala ništa ne vrijedi; to je samo hvala i ništa više) samohvalisavac, samohvalisavca, Vjd. samohvalisavče, G mn. samohvalisavaca samoistrjebljenje samokritičan, samokritična samokritički
samokritičnost, samokritičnošću samokritičnosti
i
samoobrana samoodređenje
samoodricanje samoodržanje samoposlužnica samoopredjeljenje samoopredjeljivanje samopomoć
samoprevara isamoprijevara samoprijegor samoprijegoran, samoprijegorna; kamp. samoprjegorniji samoprijevara isamoprevara
samovlasnost,
saobraćaj ni
> prometni > prometnica saobraćati > voziti, prometovati, saonice
satnik V jd. satnika
saobraćajnica
općiti
saonički samovlasnošću
isamovlasnosti
saopćavati> priopćavati
samovlašće
saopćenje> priopćenje,
samozasićenje
saopćiti> priopćiti
samrijeti, samrem, samri, samrijeh, samrije, samro, samria, samrijev(ši), samrv(ši) samrt I jd. samrti i samrću sam samcat san, sna, N mn. sni i snovi, G mn. snova; usp. snova sanacija sanacijski sanatorij sanatorijski sančić um. od san sandučak, sandučka, N mn. sandučci, G mn.
San Tome i Prinsipe, v. Sveti Toma i Prinsipe San Tomea i Prinsipe sapetost, sapetošću isapetosti
sandučaka
izjava
sapunaričin prema
sapunarica
sapunjača
sapimjača, sapimjače
Sarajevo Sarajlija Sarajka DLjd. Sarajki, G mn. Sarajki sardela> srdela sarkastičan, sarkastična sarkastični
sandučina
sarkastičnost, sarkastičnošću i sarkastičnosti sasijecanje sasijecati (sjeći na komadiće) sasjecati (isjeći na komadiće) sasjeckati sasjeći, sasiječem, sasijeci, sasijekoh, sasiječe, sasjekao, sasjekla, sasječen, sasjekav(ši)
sandžački
sandžak N mn. sandžaci (pov.); Sandžak (zem.); sandžak-beg sangviničan sangvinički
sangviničnost, sangviničnošću
i sangviničnosti
sanitetski sankcija; Pragmatička sankcija (pov.) sankcionirati San Marino, G San Marina; Republika San Marino (država) sanrnarinski sanskrt sanskrtski
sastavljač sastavljačica
sastrići,
samotnički
sanjač
sastrižem, sastrizi, sastrigoh, sastriže, sastrigao, sastrigla, sastrižen, sastrigav(ši) sasvim (pril., posve, ali: sa svim svojim snagama) sašiti, sašijem sat; sat-dva satelitski
samoubilački
sanjačica
satić
samoubojica
sanjalački
satirican,
samoubojičin
samoubojstvo
sanjarija sanjivost,
samouče, samoučeta,
sanjkač
satiričnost, satiričnošću isatiričnosti
sanjkačica
satirik Vjd. satiriče, N mn. satirici satisfakcija> zadovoljština satjerati> stjerati siltnica D jd. satnici (raspored sati) satnijski prema satnija
zb. samoučad samouk V jd. samouče, N mn. samouci samouprava samoupravljač
isanjivosti
sanjkati se sanjke
samoupravljački
saobraćaj>
samoupravni
saobraćaj ac
366
satirična
satiričar sanjivošću
promet > prometnik
N mn. satnici, G mn.
saučesnica
> sudionica, sudjelovateljica (su)dionik, ortak saučešće> sućut, sudjelovanje Saudijska Arabija; Kraljevina Saudijska Arabija (država) saudijski savezničin prema saveznica saučesnik>
saveznički
savezništvo G mn. savezništava savijača
sapinjača
sapimjiic,
satniče,
savijač
sapinjač
sandučić
samostrijel samostrijelac samosvijestI jd. samosvijesti i samosviješću samosvjestan, samosvjesna samosvjesnost, samosvjesnošću i samosvjesnosti samosvojnost, samosvojnošću i samosvojnosti
samopročišćenje
sazivačica
saobraćajni
satirički
savijačica
savijati savijenost, savijenošću isavijenosti savijutak, savijutka, N mn. savijutci, G mn. savijutaka savitak, savitka, N mn. savitci, G mn. savitaka savitljivost, savitljivošću i savitljivosti saviti, savijem savjesnost, savjesnošću i savjesnosti savjest, savješću i savjesti savjestan, savjesna savjet savjetnica savjetničin
savjetnički
savjetnik V jd. savjetniče, N mn. savjetnici savjetnikovica savjetništvo G mn. savjetništava savjetodavac, savjetodavca, Vjd. savjetodavče, G mn. savjetodavaca > savjetnik savjetovalište savjetovanje savjetovati, savjetujem, savjetujući savkolik savlađivati, savlađujem, savlađujući
Savoja savojski; Eugen Savojski (pov.); Savojske Alpe (zem.) savrh (prij.) savrijeti, savrijem i savrem, savri, savrijeh, savrije, savro, savrla, savrijev(ši) savski prema Sava (rijeka); savski most (most na Savi); Savski most (u Zagrebu) sazivač
sazivačica
367
sazreti
Selčanka
sazreti, sazrem i sazrim, sazri, sazreh, sazre, sazreo i sazrio, sazrela, sazrev(ši) sazrijevanje sazrijevati sažalijevati, sažalijevam, sažalijevajući sažeći, sažežem, sažeži, sažegoh, sažeže, sažegao, sažegla, sažežen, sažegav(ši) sažetak, sažetka, N mn. sažetci, G mn. sažetaka sažeti, sažanjem sažeti, sažmem, sažmi, sažeh, sažeo, sažela sažet, sažev(ši) , sažetost, sažetošću i sažetosti saživjeti se, saživim se, saživio se, saživjela se ' saživjev(ši) se sažvakati, sažvačem Sb znak za antimon (stibij) scenerija scenografija scenografski scenski sceptar, sceptra (žezlo) scijeniti (misliti, držati) Scila Sc znak za skandij Se znak za selen Sebastijan sebeljubac, sebeljupca, V jd. sebeljupče, G mn. sebeljubaca sebeznalost, sebeznalošću i sebeznalosti sebeznao, sebeznala sebičan, sebična
sebičnost, sebičnošću
i sebičnosti
sebičnjak V jd. sebičnjače, N mn. sebičnjaci
G mn. sebičnjaka secesija secesijski secesionistica secesionistički
sečentist sečentistički sečento sećija
sedamdesetogodišnjak V jd. sedamdesetogodišnjače, N mn. sedamdesetogodišnjaci sedamdesetogodišnji sedamnaest (17) sedamnaestak
368
'
sedamnaesti (17.) sedamnaestica sedamnaestina (1117) sedamnaestero sedamnaestogodišnji sedamnaestogodišnjica sedamnaestorica (za muškarce) sedam-osam sedampostotni (7%-tni) sedamsto i sedam stotina (700) sedamstogodišnji sedamstogodišnjica sedamstoti (700.) sedmerački
sedmogodac, sedmogodca, N mn. sedmogodci ' G mn. sedmogodaca sedmogodišnjak Vjd. sedmogodišnjače, N mn. sedmogodišnjaci sedmogodišnji sedmogodišnjica sedmokrak sedmoljetan, sedmoljetna sedmoljetka DLjd. sedmoljetki, sedmoljetci, G mn. sedmoljetaka i sedmoljetki sedmomjesečni
sedmoškolac, sedmoškolca, V jd. sedmoškolče sedmoškolka DL jd. sedmoškolki, G mn. sedmoškolki sefardski seizmički
seizmograf seizmografski seizmologija seizmološki Sejšeli, Sejšela (mn. m. r.); Republika Sejšeli (država) sekcija sekcijski sekičin prema sekica seksi haljina sekstilijuu (broj) seksualnost, seksualnošću i seksualnosti selac, selca, V jd. selče selački
selce, selca, G mn. selaca, i seoce; Selca, Selaca' (mn. s. r., selo) Selčanin N mn. Selčani Selčanka DL jd. Selčanki, G mn. Selčanki
l,
seldžučki
shodnost
seldžučki
sepetak, sepetka, N mn. sepetci, G mn. sepetaka
Seldžuk Seldžukinja selekcija selekcijski selekcionirati selen i selenij (znak Se) selenij i selen selenijski iselenski selenski iselenijski selidba G mn. selidaba selidbeni selišni prema selište selski; samo u složenicama i kad postoje posebni razlozi, inače seoski: dugo selski, novoselski, pustoselski, Selska cesta (u Zagrebu), ali: seoska cesta (svaka cesta u selu) seljače, seljačeta, zb. seljačad seljačić
seljačina
seljački; Seljačka
buna (buna Matije Gupca) N mn. seljaci seljančeta, zb. seljančad
seljak V jd. seljanče,
seljače,
seljančica semantički
semasiologija > semaziologija semaziologija semaziološki semiologija semitski senatski sendvič
Senegal; Republika Senegal (država) senilnost, senilnošću isenilnosti senior sentencionalan, sentencionalna senzacionalan, senzacionalna senzacionalistički
senzacionalnost, senzacionalnošću i senzacionalnosti senzibilan, senzibilna (osjećajan, osjetljiv, tankoćutan)
senzualan, senzualna seoce, seoca i seoceta, N mn. seoca, G mn. selaca, DL! mn. seocima, i selce seoski prema selo (usp. selski) separatistički
separe, separea, N mn. separei
(sepetić) sepetić septičan, septična
septički
septilijun (broj) serijski seriozan, seriozna (ozbiljan, servijeta (ubrus) servis (služba, usluga) serviz (stolno posuđe) servomehanizam sesija (sjednica, zasjedanje)
svečan)
sestričić sestrična sestrić
sestroubojica sestroubojstvo Sesvete mn. Ž. r. (zem.) sesvetski; Sesvetski Kraljevec sevdah sevdalija sevdalijski sevdalinka DL jd. sevdalinki, G mn. sevdalinki sevdalinski sezati, sežem sferičan, sferična
sferoid SFRJ krat. za Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (pov.) Shakespeare, Shakespearea (čit. šekspir, šekspira) Shakespeareov (čit. šekspirov), ali: šekspirovski sharčiti
shema shematičan
shematski shizma > raskol shizofreničar i šizofreničar shizofrenički i šizofrenički shizofrenija i šizofrenija shizofrenik V jd. shizofreni če, N mn. shizofrenici shlaptati, shlapćem, shlapćući shodan, shodna > primjeren, u skladu s, prikladan shodnost, shodnošću ishodnosti> primjerenost, prikladnost
369
shrvati
simpozij
shrvati
siječanjski
shvaćanje
sijed, sijeda; kamp. sjeđi sijediti, sijedim, sijedio, sijedila, sijedeći (činiti sijedim) sijedjeti, sijedim, sijedio, sijedjela, sijedeći (postajati sijed, drugo je sjedjeti) sijedost, sijedošću isijedosti sijeđenje prema sijedjeti isijediti sijek N mn. sjekovi sijelo, sijela sijence, sijenca i sijenceta, um. od sijeno sijeno sijer (prid., siv, žućkast) sijerak, sijerka> sirak sijerak, sijerka (osvit) Sijera Leone; Republika Sijera Leone (država) sijesta (popodnevni odmor) sijev N mn. sjevovi sijevak, sijevka sijevanje sijevati, sijevam, sijevajući sijevnuti sikati, sičem, sičući siktati, sikćem, sikćući
shvaćati
shvatiti, shvatim, shvaćen shvatljiv shvatljivost, shvatljivošću i shvatljivosti Si znak za silicij SI krat. za sjeveroistok Sibirac, Sibirca, V jd. Sibirče sibireja (bot.) Sicilija Sicilijanac, Sicilijanca, V jd. Sicilijanče Sicilijanka DL jd. Sicilijanki, G mn. Sicilijanki sicilski sičan, sičana (mišomor) sičanski prema Siče Siče, Siča DL Sičama (mn. ž. r., selo) Sičice, Sičica, DL Sičicama (mn. ž. r., selo) sić (vrsta posude) sićan (pjes., sitan) sići, siđem, siđi, siđoh, siđe, sišao, sišla, sišav(ši) sićušan, sićušna
sićušnost, sićušnošću i sićušnosti Sidonija Siemens (prezime); Siemens-Martinova peć, v. Slmens sienski prema Siena (zem.); Bernardin Sijenski Katarina Sijenska ' Sievert (prezime), v. sivert sifilitičan, sifilitična sifilitičar sifilitičarka
DL jd.
sifilitičarki,
G mn.
sifilitičarki Sigečica
(zem.) sigetski prema Siget sigurnost, sigurnošću i sigurnosti sijač sijača
(sprava) (žena i stroj)
silabičan
silnički
silništvo silogistički
Silvestar, Silvestra simbioza simboličan, simbolična
sijačina
simetričan, simetrična
sij ački sijaći (prid.) sijalica (naprava za sijanje) > žarulja Sijam, danas Tajland sijamski sijanac, sijanca sijati, sijem, sijući; sijati, sijam (sjati)
simfoničar
siječanj, siječnja
370
simpatičan, simpatična simpatičnost, simpatičnošću
sindžir (lanac, verige) sinegdoha DL jd. sinegdohi Singapur; Republika Singapur (država) Singapore (glavni grad Republike Singapur) sinkroničan, sinkronična
sinkronija sinkronijski sinkronizacija sinkronizirati sinoć sinoćni i sinodski
sinoćnji
i simpatičnosti
sječenje
sirotišni prema sirotište sirutka DL jd. sirutki, sirutci G mn. sirutaka i sirutki sisač (teh.) sisački prema Sisak; Kvirin Sisački; Sisačko-moslavačka županija sisaći (prid.) sisavac, sisavca, V jd. sisavče sistematičan, sistematična (sustavan) sistematičnost (sustavnost) Siščanin N mn. Siščani Siščanka DLjd. Siščanki, G mn. Siščanki sititi, sićen sitničar
sinoptičar
sitničarev
sinoptičarka
sitničarij a
sinoptički
sitničariti
sinoubojica sinoubojstvo G mn. sinoubojstava sinovac, sinovca, V jd. sinovče
sitničarov
i
sitničarov
i
sitničarev
sitničarstvo sitničav
sitničavost, sitničavošću
sinovčev sinovičin prema
sitnoća
sintaktički
sitnopjegav sitost, sitošću i sitosti sitnacija situacijski situirati sivac, sivca, Vjd. sivče
sinovica isintaksni
sintetičan, sintetična
sinus sipljiv sipijivost,
sipljivošću
i sipljivosti (selo) sirak, sirka (bot.) sirčani prema sirak sirčić um. od sir Sirija; Arapska Republika Sirija (država) sirijski sirišni prema sirište Sirius (astr.) Siriusov; Siriusov pratilac (astr.) siroče, siročeta, zb. siročad, N mn. siročići Sirač, Sirača
siročić
simfonija simfonijeta simfonijski
simpatija simpozij
sinčić
sintetičnost, sintetičnošću isintetičnosti
silabičnost
silazak, silaska, N mn. silasci, G mn. silazaka siledžija (nasilnik) siledžijski silicij (znak Si) silicijski
simens (fiz.), usp. Siemens
simptomatičan, simptomatična
sintetički
silabički
sijačica
l
simptomatičan
siromah V jd. siromaše, N mn. siromasi siromašak, siromaška, V jd. siromašku, N mn. siromašci, G mn. siromašaka siromaški siromašnost, siromašnošću i siromašnosti siromaština siromaštvo sirotičin prema sirotica
i sitničavosti
sivčev
sivert (fiz.), v. sievert siviti, sivim, sivio, sivila, siveći (činiti sivim) sivjeti, sivim, sivio, sivjela, siveći (postajati siv) sivoća
Sizif sizifovski siže, sižea, N mn. sižei sjahati, sjašem sjahivati, sjahujem, sjahujući sjecalica sjecalo sjecati (sjeckati) sjecišni sjecište sjeckalica sjeckati sječa G mn. sječa sječak, sječaka sječenje
371
sječivo
sječivo
(oštrica) (oštrimice)
sječina
sječka
DL jd. sj ečki, G mn.
sječaka
i sj ečki
sječkalica sjećanje sjećati
(se)
sjeći, siječem,
sječen, sijekući
sjedalica sjedalo sjedati sjedeći sjedećke
sjedećki
sjedenje sjedilac, sjedioca, V jd. G mn. sjedilaca
sjedioče,
N mn. sjedioci,
sjedilački
sjedničiti sjednički
sjednnti> sjesti sjedobrad sjedobradac, sjedobradca, V jd. sjedobradče, N mn. sjedobradci, G mn. sjedobradaca sjedoća
sjedoglav sjedoglavac, sjedoglavca, V jd. sjedokos sjeđenje> sjedenje sjeđi kamp. od sijed sjek
372
sjeme, sjemena sjemenar sjemenarnica sjemenarski sjemenarstvo G mn. sjemenarstava sjemence, sjemenca i sjemenceta, N mn. sjemenca, G mn. sjemenaca sjemeni sjemenica sjemenik N mn. sjemenici sjemenišni sjemeništarac, sjemeništarca, V jd. sjemeništarče
sjedine (mn. ž. r.) sjediniti, sjedinim, sjedinjen sjedinjavanje sjedinjavati Sjedinjene Američke Države (krat. SAD) (država) sjedinjenje sjedišni sjedište sjediti sjedjelac> sjedilac sjedjeti> sjediti sjednica
sjekira
sjekiretina sjekirica sjekirište sjeknuti sjekotina sjekutić
sijecijah, sijeci, sjekao, sjekla,
sjedaći
sjekač
sjenokoša sjenomjer sjenovit sjenjenje sjesti, sjednem, sjedi i sjedni, sjedoh, sjede, sjeo (sio), sjela, sjedav(ši) sjeta sjetan, sjetna sjetilan, sjetiina sjetiInost, sjetilnošću i sjetilnosti sjetilo> osjetilo sjetiti (se) sjetnost, sjetnošću i sjetnosti sjetva sjetveni sjevač (bot.) sjever; Sjever (sjeverne zemlje i narodi; npr. rat između Sjevera i Juga u Americi) sjeverac, sjeverca Sjeverna Koreja; Demokratska Narodna Republika Koreja (država) sjeverni; sjeverna Hrvatska (sjeverni dio Hrvatske); Sjeverna Amerika (kontinent); sjeverna Azija (sjeverni dio Azije), Sjeverni pol (zem.) i sjeverni pol (na magnetu); Sjeverni rt (zem.); Sjeverno ledeno more; Sjeverno more Sjeverni Marijanski Otoci; Savez Sjevernih Marijanskih Otoka (država SAD)
sjekirčina
sječimice
sjedoglavče
sklizač
sjenokoša
sjenokos
sjemenište sjemenit sjemeniti se sjemenka DL jd. sjemenci, G mn. sjemenaka i sjemenki sjemenovod sjemenski sjemenjača
sjevernoamerički
sjemenjak N mn. sjemenjaci sjemenje sjemešce, sjemešca i sjemešceta, N mn. sjemešca, G mn. sjemešaca sjen> sjena sjena sjenar sjenara sjenast (kao sjena) sjenat (pun sjene)
sjevernjački
sjevernjače,
N mn. sjevernjaci
sjeveroistočni
I
sjeveroistočnjak N mn. sjeveroistočnjaci sjeveroistok (krat. SI) sjeverozapad (krat. SZ) sjeverozapadni sjeverozapadnjak N mn. sjeverozapadnjaci sjutra> sutra SK krat. za Savez komunista (pov.) Skadarka DL jd. Skadarki, G mn. Skadarki (žena iz Skadra); skadarka (vrsta vinove loze) skadarski; Skadarsko jezero Skadranin N mn. Skadrani
!
skakač
sjenčati
sjenica (zaal.) sjeničji prema sjenica (ptica) sjenik N mn. sjenici sjenilo sjenina uv. od sijeno s.jeniti sjenka DLjd. sjenci, G mn. sjenaka, sjenka i sjenki sjenokos
1
~
~
..
skapčati
skautski skeč
skeledžija > skelar skeptičan, skeptična (sumnjičav)
skerco (glaz.) SKH krat. za Savez komunista Hrvatske (pov.) skica skicirati skičati
skija N mn. skije skitač skitačica skitačina
skitalac, skitaoca, V jd. skitao če, N mn. skitao ci, G mn. skitalaca skitalački
sjevernoazijski Sjevernjača (zvijezda) sjevernjak V jd. sj evernj akinj a
skakačica
skakaonica skakati, skačem skakavac,skakavca, Vjd. skakavče; Skakavac (selo kraj Karlovca) skakavački prema Skakavac skakavčev prema skakavac (zaal.) skakutati, skakućem, skakućući skandij (znak Sc) skandij ski Skandinavac, Skandinavca, V jd. Skandinavče Skandinavija skandinavski; Skandinavski poluotok
skitalaštvo G mn. skitalaštava skitati se, skićem se i skitam se skititi, skitim, skićen skitnički
skitništvo G mn. skitništava SKJ krat. za Savez komunista Jugoslavije (pov.) skladba G mn. skladaba, skladba i skladbi skladišni prema skladište skladnoća
skladnost,
skladnošću
iskladnosti
sklerotičan, sklerotična sklerotičar sklerotičarka
DL jd.
sklerotičarki,
G mn.
sklerotičarki
sklerotik V jd. sklerotiče, N mn. sklerotici skliskost, skliskošću i skliskosti sklizač i klizač
373
sklizak slačica ----------------------------------------------
sladak
sklizak, skliska; komp. skliskiji sklonost, sklonošću i sklonosti
skrivač
sladak, slatka; komp.
skrivačica
sladić
sklupčati
skrivački
skočac,skočca
skrivećke
sladokusac, sladokusea, V jd. sladokušče, N mn. sladokusci, G mn. sladokusaca sladostrastan, sladostrasna > (raz)bludan, požudan sladostrašće > (raz)bludnost, požuda
skočimiš skočiti
Skoj i SKOJ krat. za Savez komunističke omladine Jugoslavije, Skoj a, Skoj u, SKOJ-a, SKOJ-u (pov.) skojevac, skojevca, V jd. skojevče skojevka DL jd. skojevki, G mn. skojevki skojevski skokomičan, skokomična skolastičan skolastički
skolastičnost skončati skončavati skopčati skopčavati
skorjeti se, skori se, skorio se, skorjela se, skorjev(ši) se skoroj ević skoroteča
skotski prema skot skovrčavati skovrčiti
skračati
se (postati kratak) skraćati se (postati kraći) skraćenica (skraćena riječ,
npr. auto < automobil, drugo je kratica)
skraćenje skraćivanje
skraćivati, skraćujem, skraćujući
skradinski prema Skradin; Skradinski buk (slap) skradski prema Skrad skratiti, skratim, skraćen skrb I jd. skrbi iskrblju skrbničin prema skrbnica skrbnički
skrbnik V jd. skrbniče, N mn. skrbnici skrbništvo G mn. skrbništava skretati, skrećem, skrećući skretničar skretničarev iskretničarov skretnički
skrhati
374
slijepljenost slavljeničin
slađi
slavljenički slavodobiće
slastičarnica
slavohlepan, slavohlepna slavohleplje slavohlepnost, slavohlepnošću i slavohlepnosti slavoljubivost, slavoljubivošću i slavoljubivosti Slavonac, Slavonca, V jd. Slavonče, G mn. Slavonaca Slavonče, Slavončeta, zb. Slavončad Slavonija slavonski; Slavonski Brod, Slavonski Kobaš, Slavonski Šamac (zem.) slavonskobrodski (u oprjeci s bosanskobrodski, inače brodski) slavospjev N mn. slavospjevi, G mn. slavospjeva slavuj slavujak, slavujka, V jd. slavujče, N mn. slavuj ci, G mn. slavujaka slavuj-grlo (pjes.) sleč (bot.) sleći se, slegnem se, slegni se, slegoh se, sleže se, slegao se, slegla se, slegnut, slegav(ši) se slediti, sledim, sleđen sledjeti se sleđ N mn. sleđevi
skvrčati, skvrčim
slatkoća
sleđivati, sleđujem, sleđujući
skvrčiti
slatkohran
slegnuće
sl. kratica za slično; i sl.
slatkojeđa
sletjeti, sletim, sletio, sletjela, sletjev(ši) sletski prema slet slezena
i skrivećki skrojiti, skrojim skrstiti, skrstim, skršten skrućivati, skrućujem, skrućujući
skrutiti, skrutim,
slađahan, slađahna
skrućen
slađan
skrutnuće
slagač
(tisk.) > slagar (prid., slagaći stroj) slagati, slažem (reći laž) slagati, slažem (stavljati u red)
skučavati
slagaći
skučenost, skučenošću iskučenosti
skučiti, skučim, skučen je skućiti) skućiti (se), skuhati
(stisnuti, drugo
skućen (steći kuću,
drugo je
skučiti)
slamnjača slanoća
skupljač
skupljačica skupljački
skupocjen skupocjenost,
slamčica
skupocjenošću
i skupocjenosti
skupoća
slanost, slanošću i slanosti slanutak, slanntka, N mn. slanutci, G mn. slanutaka slast I jd. slasti i slašću slastan, slasna slastičar
skupsti, skubem, skubao, skubla, skuben, skubući
slastičarka
DLjd. i slastičarki
skutje (skutovi)
slastičarna
skvičati, skvičim
slastičarki,
slabačak, slabačka
> sladokusac slatkorek i slatkorjek
slabičak
slatkorječiv
>
slabićak
slabić
slabićak, slabićka, V jd. slabićku, slabićci, G mn. slabićaka
N mn.
G mn.
slatkorječivost, slatkorječivošću slatkorječivosti
slastičarka
sličan, slična
i
sličica
slabobočina
slatkorjek i slatkorek slatkovodni Slaven; južni Slaveni, sjeverni Slaveni (zem.); Južni Slaveni (kao skupina naroda); Stari Slaveni slavenofopski slavenstvo (osobina); Slavenstvo (svi Slaveni) Slavetić (zem.)
slaboća
slavetićki
slabokrvnost, slabokrvnošću i slabokrvnosti slabost, slabošću i slabosti slaboumnik V jd. slaboumniče, N mn. slaboumnici slaboumnost, slaboumnošću i slaboumnosti slabovidnost, slabovidnošću i slabovidnosti slačica > gorušica
slavičan, slavična
slijegati, sliježem, sliježi, sliježući slijep slijepac, slijepca, Vjd. slijepče
Slayičin prema
slijepčev
slabiković
slabiti, slabim, slabio, slabila, slabeći (činiti slabim) slabjeti, slabim, slabio, slabjela, slabeći (postajati slab) slabljenje prema slabiti i slabjeti
Slavica i slavičnosti
slavičnost, slavičnošću slavić
slavićak, slavićka,
slavistica slavistički
V jd.
slavićku,
N mn.
slavićci
sličiti
sličnost, sličnošću i sličnosti slijed N mn. sljedovi slijedeći (glag. pril., drugo je sljedeći, slijedeći vuka, istjerao lisicu, ali: sljedeći put) slijediti slijeđenje
slijepiti, slijepim, slijepljen, slijepio, slijepila (1. zalijepiti, 2. činiti slijepim) slijepjeti, slijepim, slijepio, slijepjela (postati slijep) slijepljenost, slijepljenošću i slijepljenosti
375
slijepo
sljesti
---~---------------------------
slijepo slijepost, slijepošću i slijeposti > sljepoća slijetanje slijetati, slijećem, slijeći, slije ćući slijev N mn. sljevovi slijeva (pril.) slijevati slijevni
službenik V jd.
slikarčić
služinče, služinčeta,
slikaričin
slistiti, slistim,
slišćen
slušče, sluščeta, zb. sluščad sluškinja sluškinjica slutiti, slutim, slućen sluznični prema sluznica
(služinče)
službeničin službenički
službeniče,
N mn. službenici zb. služinčad služnost, služnošću i služnosti (prav.) služnjača
slobodičica
slobodnjački
slobodnjaštvo slobodoljubivost, slobodoljubivošću i slobodoljubivosti slobodoumnost, slobodoumnošću i slobodoumnosti slobođenje prema sloboditi sloboština slojevitost, slojevitošću i slojevitosti slomljenost, slomljenošću i slomljenosti slonić i slončić slonovača (slonova kost) > bjelokost Slovačka; Slovačka Republika (država)
sljedbenik V jd. sljedbeniče, N mn. sljedbenici sljedbeništvo sljedbenost, sljedbenošću i sljedbenosti sljedeći (prid., usp. slijedeći) sljeditelj sljednik V jd. sljedniče, N mn. sljednici sljedovati> slijediti, pripadati, primiti sljedstveno > prema tome, dosljedno sljeme, sljemena; Sljeme (vrh Medvednice) sljemeni sljemenski
sljedbenički
sljemenjača
Slovak V jd. Slovače, N mn. Slovaci Slovenac, Slovenca, V jd. Slovenče
sljepački
Slovenčev
Slovenija; Republika Slovenija (država) Slovenka (žena iz Slovenije) slovenski prema Slovenija, Slovenac i Slovenka slovenstvo (osobina); Slovenstvo (svi Slovenci) slovničar slovnički
slučaj slučajan, slučajna
slučajnost, slučajnošću slučiti
sljepilo sljepljivati, sljepljujem,
slušač
sljepoća
smaknuće
smalaksalost, smalaksalosti i smalaksalošću smeč (šport.) srne čiti smećar smećara
smeće smećkast
>
smeđast
smeđ smeđast
smeđokos
smetati, smećem, smećući smetati, smetam, smetajući
smicač
smijač smijačica
sljepljujući
sljepočica> sljepoočica
slušačica
sljepoočica
slušalac, slušaoca, V jd. slušao če, N mn. slušaoci, G mn. slušalaca slušalica
sljepoočni
sljepoočnjača (sljepoočna
slušaočev
sljeporođeni
slušaonica
sljesti, sljezem (pokr.) >
376
Smail-agin Smail-aginica
smetenjaković
sljepić
se slućenje prema slutiti sluh
sljez N mn. sljezovi sljezovac, sljezovca sljezovina sljubiti se, sljubim se, sljubljen sljubljivati, sljubljujem, sljubljujući sljuštiti, sljuštim, sljušten Sm znak za samarij smaći, smaknem, smakni, smakoh, smače, smakao, smakla, smaknut, smakav(ši) Smail; Smail-aga; Smrt Smail-age Čengića
smetenjački
sljepar sljeparev isljeparov sljeparija sljepariti sljeparov i sljeparev sljeparstvo sljepaš (zoo l.) sljepaštvo sljepica sljepičin
i slučajnosti
smoći
Smailagić
sljedba G mn. sljedba i sljedbi sljedbenica
slovački
sljez
sljepoočnica
kost)
sići
smijati se, smijem se, smij se, smijući se (usp. smjeti) smijeh N mn. smjehovi i smijesi smijeniti, smijenim, smijenjen smijesiti, smijesim, smiješen smiješak, smiješka, N mn. smiješci, G mn. smiješaka smiješan, smiješna; kamp. smješniji smiješati, smiješam, smiješan smiješiti se, smiješeći se smiješno smiješnost, smiješnošću i smiješnosti smijuckati se smiljeti, smilim, smilio, smiljela, smiljevši (polako sići) smion smionost, smionošću i smionosti
smisao, smisla, N mn. smislovi smišljenost, smišljenošću i smišljenosti smjedbudem (zast., budem smio) smjehurija smjehurina smjel, smjela smjelost, smjelošću i smjelosti smjena G mn. smjena smjenljiv smjenjiv smjenjivati, smjenjujem, smjenjujući smjer smjeran, smjerna srnj eranj e smjerati smjeriti smjernica smjernost, smjernošću i smjernosti smjerokaz smjesa G mn. smjesa smjesta (pril., odmah; ali: s mjesta na kojem stojiš ...) smjestište smjestiti, smjestim, smješten smješica smješkati se smješljiv smješljivac, smješljivca, V jd. smješljivče, G mn. smješljivaca smješljivica smješljivost, smješljivošću i smješljivosti smještaj smještati smjeti, smijem (drugo je smijem se), za budućnost i smjednem, smio, smjela, smijući (drugo je smijući se) smlačen prema smlačiti; drugo je smlaćen smlačiti, smlačim, smlačen smlaćen prema smlatiti; drugo je smlatiti, smlatim, smlaćen
smlačen
smlječan, smlječna
smijeti, smeljem, smelji, smijeh, smlio, smijela, smijeven, smljev(ši) smočić um. od smotak smočiti smočnica smoći,
smognem, smogni, smogoh, smože, smogao, smogla, smogav(ši)
377
smokovača
smokovača smokvača
smutiti, smutim, smućen smutljivac, smutljivca, V jd.
smokvičica
smutljivčev
smotak; smotka, N mn. smotci, G mn. smotaka smotka DL jd. smotki, smotci, G mn. smotaka i smotki
smuvati se Sn znak za kositar
smračiti, smračim
snaći, snađem, snađi, snađoh,
smračivati, smračujem, smračujući
snašav(ši) snaha DL jd. snahi i snasi snahin snahovati, snahujem, snahujući snalažljivost, snalažljivošću i snalažljivosti snast, snašću i snasti snatrilac, snatri oca, V jd. snatrioče, N mn. snatrioci, G mn. snatrilaca snijeg V jd. sniježe, N mn. snjegovi i (pjes.)
smrca i smrtca um. od smrt smrč N mn. smrčevi> smreka smrča> smreka smrčak, smrčka, N mn. smrčkovi i (gljiva)
smrčci
smrčev smrčevina smrći
se, smrknem se, smrkoh se, smrče se smrdac, smrdca, N mn. smrdci, G mn. smrdaca smrdeć (smrdljiv) smrdjeti, smrdim, smrdio, smrdjela, smrdeći smrdljivac, smrdljivca, V jd. smrdljivče smrdljivčev
smrdljivičin prema smrdljivica smreka DL jd. smreki smrekotočac, smrekotočca smrekovača smrič (smreka) smrndžati i smrnđati (smrmljati) smrt J jd. smrti i smrću; istući na smrt smrtnik V jd. smrtniče, N mn. smrtnici smrtnost, smrtnošću i smrtnosti smrtonosnost, smrtonosnošću i smrtonosnosti smrzao, smrzli, J jd. smfzli i smržlju smrzao, smrzla, smrzli (prid.) smrzlutak, smrzlutka, N mn. smrzlutci, G mn. smrzlutaka smučiti se smućenost, smućenošću i smućenosti smućivati, smućuj em, smućujući smućkati smuđ
N mn.
smuđevi
smuđevina smuđina
smuhati se > smuvati se smunđati
smušenost,
smutljivče
i smušenosti
Snjeguljičin
sojenični
Snješka DL Snješki snješko (snjegović); Snješko (ime); Snješko
sokač
Bijelić
smutljivičin
snašao, snašla,
sobaričin
sobičaka
Soča
snoćati
se snohvatica snopić
snovač snovačica snoviđenje
snutak, snutka, N mn. snutci, G mn. snutaka snuždenost, snuždenošću i snuždenosti snjegobran . snjegolom snjegoloman, snjegolomna snjegopadan, snjegopadna > snjegovit
somić
somlji prema som sommelier (vinotoča, peharnik) sonantni sonetni sonornost, sonornošću isonornosti Sopoćanin N mn. Sopoćani (čovjek iz Sopota) sopranistica soptati, sopćem, sopćući SOS međunarodna krat. za pomoć (engl. Save Our Souls - Spasite naše duše) sotona (vrag), Sotona (ime) sovjet (rus., vijeće); Sovjeti (publ. za SSSR, pov.) sovjetski; Sovjetski Savez (publ. za SSSR, pov.) spacij (razmak) spacionirati (razmaknuti) spačka DLjd. spački, G mn. spačaka i spački
sofistički
Sofoklo software, softver (napudbina) soha DL jd. sohi soj enica sojeničar
snjegovit Snjeguljica
solnjača
sočnost, sočnošću
Carigradu) Sofijin prema Sofija (ime); Sofijin put (u Zagrebu) sofijski prema Sofija (grad) sofistica sofisterija
(sprava)
solistički
soirnizacija
sočivo> leća
i sočnosti soda; soda-voda, soda-vode; soda bikarbona, sode bikarbone Sofija (ž. ime, grad u Bugarskoj); Aja Sofija (u
snošljivost, snošljivošću i snošljivosti snova (pril., opet), usp. san
solfeđirati
solfeggio i solfeđo solidarnost, solidarnošću i solidarnosti solistica
somčina
G mn.
socijalizacija socijalnost, socijalnošću isocijalnosti sociologija sociološki
snimački
soldačina
soldatski
sočiti
sobičci,
socijalistički
snimačica
soldačija
sočan, sočna
N mn. um. od sobica socijalan, socijalna socijaldemokrat socijaldemokratski socijalistica sobičica
snimač
soll jd. soli i solju
solo (glaz.); solo instrument, solo pjevanje solomonski v. salomonski solsticij solucija Solun (zem.) solunac, solunca, V jd. solunče (pov., borac na solunskoj bojišnici) Solunjanin N mn. Solunjani (čovjek iz Soluna) Solunjanka DLjd. Solunjanki, G mn. Solunjanki solventnost, solventnošću i solventnosti Somalija, Somaiska Demokratska Republika (država) somalski prema Somalija
sobičak, sobička,
Sll1JeZl
> kuhar
sokačić> uličica sokolić
snjetljiv snjetljivost, snjetljivošću i snjetljivosti snježan, snježna Snježan; Gospa Snježna Snježana snježiinica (snježna voda); Snježanica um. od Snježana Snježanin snježnica (snježna voda) Snježnik (planinski masiv); Veliki Snježnik soareja
snijet Jjd. snijeti i snijeću snijeti, snesem, snesi, snijeh i snesoh, snije i snese, snio, snijela, snesen i snijet, snijev(ši) snijevati > snivati, sanjati sniježak, sniješka, N mn. sniješci, G mn. sniježaka sniježan, sniježna> snježan sniježiti, sniježi sniježnica> snježnica
snovača
sp ačka -------
snjegović smušenošću
smušenjački
378
Snjeguljičin
Snjeguljica
sojeničarski
379
j
Spačva
spremačica
Spačva (zem.) spahija (vlastelin, veleposjednik) spahijski spahiluk (vlastelinstvo)
se spasilac, spasioca, V jd. spasioče, N mn. spasioci, G mn. spasilaca spanđati
spasiočev
spasitelj; Spasitelj (Isus) spasiteljičin
spasiti, spasim, spašen Spasovdan > Spasovo spasti, spadnem (pasti, spasti s nogu) spati, spim (običnije spavati) spavač
(žena koja spava, drugo je
spavaćica)
spavački spavaći
spremišni Spreva (rijeka, njem. Spree)
spočitnuti
spriječenost, spriječenošću
spojiv spojivost, spojivošću i spojivosti spojka DL jd. spojci, G mn. spojaka i spojki spojni spojnica spojnik N mn. spojnici spokojnost, spokojnošću i spokojnosti spol spolni spolnost, spolnošću i spolnosti spomen; spomen-dom, spomen-knjiga, spomenploča spončica
spavačica
(prid.)
spavaćica (košulja spavačica)
za spavanje, drugo je
spavaćiv
spavaćivost, spavaćivošću
i spavaćivosti
specifičan, specifična specifičnost, specifičnošću
i specifičnosti
specijalan, specijalna specijalizacija specijalizirati specijalnost, specijalnošću i specijalnosti specijalistički
speći, spečem, speci, spekoh, speče, spekla, spečen, spekav(ši)
spekao,
spektakl spekulacija (fil., usp. špekulacija) spekulativan, spekulativna spiker spikerica spilja> špilja
sredovječje
spočitavati
splitski; Splitsko-dalmatinska županija
spajač
spremišni
spomendan spopasti, spopadnem sporadičan, sporadična (rijedak, mjestimičan) sporazumijevanje sporazumijevati se sporazumjeti se, sporazumijem se, sporazumjeh se, sporazumij se, sporazumio, sporazumjela, sporazumjev(ši) sport> šport sportaš> športaš sportašica > športašica sport-klub> športski klub sportski> športski spotaći se, spotaknem, spotakni, spotakoh, spotače, spotakao, spotakla, spotakav(ši) spoticaj spoticati se, spotičem se, spotičući se spraćati
spratiti, spratim,
spraćen
spravljač spravljačica
srčika
DL jd.
srčici
i srčiki, G mn.
srčika
srdačan, srdačna
i spriječenosti
spriječiti, spriječim, spriječen
sprijeda sprijeka (pril., s druge strane) sprint sprinter sprječavati sprovađati
sprovesti, sprovedem, sprovedi, sprovedoh, sproveo, sprovela, sproveden, sprovedav(ši) i sprovev(ši) sprovodnički spučiti
sprtiti, sprti m, sprćen sprva (pril.) Sr znak za stroncij s. r. krat. za srednji rod sračunanost, sračunanošću isračunanosti sračunati, sračunarn, sračunan
srdačnost, srdačnošću i srdačnosti srdašce, srdašca i srdašceta srdela (riba) srdjela > srdela srdžba Srđ (zem.) srđenje prema srditi srebreni srebrn (i) (pjesn.) srebro (znak Ag) srebroljubac, srebroljupca, V jd. srebroljupče, D mn. srebroljubaca sreća; Sreća (poosobljeno) srećka DL jd. srećki, G mn. srećaka i srećki srećko; Srećko (ime) srećković (sretnik) srećolovac, srećolovca, V jd. srećolovče, G mn. srećolovaca srećom (pril.)
sračunavati
srećonosan, srećonosna
srađati
sred (prij.) sredac, sredca sredica sredina središnji središnjica središte srednjak V jd. srednjače srednji; Srednji istok, drugo je srijedni srednjo afrički; Srednjoafrička Republika (država)
se prema sroditi se
srameć
sramežljivac, sramežljivca, V jd. sramežljivče sramežljivost, sramežljivošću i sramežljivosti sramoćenje prema sramotiti sramotiti, sramotim, sramoćen sramotnički
srasti, srastem, srasti, srastoh, srastao, srasla, srašten, srastav(ši) srašćivati, srašćuj em, srašćujući srazmjer> razmjer, omjer Srbija (država), Srbija i Crna Gora (pov.) Srbijanac, Srbijanca, Vjd. Srbijanče, G mn. Srbijanaca (čovjek iz Srbije) Srbijanče, Srbijančeta; zb. Srbijančad
srednjoamerički
srednjoeuropski srednjoistočni
srednj onj emački
sprčkati
Srbijančev
srednjoročni
spiritistički
sprdac, sprdca, N mn. sprdci, G. mn. sprdaca
srednjoškolac, srednjoškolca, V jd.
spjev N mn. spjevovi spjevati spjevavati
sprdačina
Srbin, Srbina, N mn. Srbi srč, srči (srčika u drveta) srčak, srčka, N mn. srčci, G mn. srk)
splačine
spletati, splećem, spleći, splećući spletka DL jd. spletki, G mn. spletaka i spletki Splićanin N mn. Splićani Splićanka DL jd. Splićanki, G mn. Splićanki Split
380
srednjoškolče srčaka
(mali
spremač
srčenjak
srednjoškolka DL jd. srednjoškolki, G mn. srednjoškolki srednjoškolski srednjovjekovni sredo- u složenicama: sredozemni, sredonosni sredovječan, sredovječna (koji je srednjih godina)
spremačica
srčetina
sredovječje
Spreča
(rijeka) sprečki prema Spreča spreći, spregnem, spregni, spregoh, spreže, spregao, spregla, spregnut, spregav(ši) sprega DL jd. sprezi sprej Ijd. sprejom, N mn. sprejevi
srčan, srčana srčanica
srčanik N
mn.
srčanici
srčanost, srčanošću
i srčanosti
381
I
.1 :il ,1,1
ii I :1
i',;1"
.'
sredovječnost
stanič.ie
sredovječnost, sredovječnošću i sredovječnosti sredovjekovni> srednjovjekovni Sredozemac, Sredozemca, Vjd. Sredozemče Sredozemka DLjd. Sredozemki, G mn. Sredozemki sredozemni; Sredozemno more sredozemski > sredozemni sredstvo sređen prema srediti sređenost, sređenošću i sređenosti sređivač sređivačica sređivački sređivanje
sređivati, sređujem, sređujući
sročit
stanični
sročiti, sročen
srođenost, srođenošću
Stanislav stanka DLjd. stanci, G mn. stanki Stanka DL jd. Stanki (ime) stankovački (koji se odnosi na Stankovce) stanodavac, stanodavca, V jd. stanodavče, G mn. stanodavaca
srođivati
stanodavčev
sročnost, sročnošću
sroditi,
i
sročnosti
srođen, srodeći
srodnički
srodstveni >
Srpče,
srodnički
i srođenosti se, srođujući se Srpčeta, zb. Srpčad, Srp čadi se,
srođujem
stanovnički
srpić
stanovnik V jd.
Srpkinja srpski Srpstvo (svi Srbi) srpstvo (osobina) sršljen > stršljen sručiti (se)
stapčica
staklopuhač
Srijemčev
staklopuhački
sručivanje
sručivati
(se), sručujem (se), sručujući (se) SSSR krat. za Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pov.)
Starčević
staklorezački
but SRNJ kratica za Savezna Republika Njemačka sročan, sročna
staničje
srčem, srči, srčući
zb.
srnčad
srndać srneći; srneći
382
starateljica
(prezime)
Vjd. G mn. starčevićanaca starčevićanka DL jd. starčevićanki, G mn. starčevićanče, starčevićanki
starčevićanski
staklenički
staleš > stalež stalež, staleža stališ > stalež stambeni stanaričin prema stanarica stančati (se) staničica um. od stanica
N mn. stanovnici
starčevićanac, starčevićanca,
staklenka DL jd. staklenci, G mn. staklenki stakliti se, stakleći se
stakloreščev
srnče, srnčeta,
starateljičin prema
staći, staknem stadij stadion stajaći (npr. stajaća vojska) stajaćica (npr. voda) stajalište stajati, stojim, stojeći stakalce, stakalca istakalceta staklaričin prema staklarica
staklorezac, stakloresca, V jd. G mn. staklorezaca
stanovniče,
staraočev
starčev
srijemski sriješ, sriješa sriješni Srjemica
stanovnica
star kamp. stariji; Stari zavjet (knjiga) staračac, staračca, G mn. staračaca starački; staračka mirovina Stara Gradiška (zem.) staralac, staraoca, G mn. staralaca > staratelj, skrbnik staralački > staratelj ski, skrbnički
stabljičica
Srijemčica
Srjemičin
stanovničin prema
Srpčić
Sremac i Srijemac (prezimena), v. Srijemac sresti, sretnem, sretni, sretoh, sreo i srio srela " srev(ši) i sretav(ši) sretalac, sretaoca, V jd. sretaoče, N mn. sretaoci, G mn. sretalaca sretan sretati, srećem, sreći, srećući sretnica sretnik V jd. sretniče, N mn. sretnici srh N mn. srsi SRH krat. za Socijalistička Republika Hrvatska (pov.) sricati, sričem, sriči, sričući srijed~ (sredica, sredina); dan u tjednu; Čista sflJeda (vjer.) srijedni (koji se odnosi na srijedu), drugo je srednji . srijeđ, srijeđa (srednja duga u bačve) Srijem (zem.) Srijemac, Srijemca, V jd. Srijemče (etn. i prezime)
srkati,
statističar
stanični
staklorešče,
starčina uv. od starac starenje prema starjeti starež staričin prema starica Starigrad (selo pod Velebitom) stari grad (opći pojam); Stari grad (ime dijela grada) Stari Grad (grad na Hvaru) starigradski prema Starigrad Starigrađanin mn. Starigrađani (čovjek iz Starigrada) Starigrađanka DL jd. Starigrađanki, G mn. Starigrađanki (žena iz Starigrada) Stari Slaveni Stari svijet (zem., Europa, Azija, Afrika) stari zavjet (razdoblje) Stari zavjet (knjiga) starješina starješinica starješinski starješinstvo G mn. starješinstava
starjeti, starim, stario, starjela, stareći (postajati star) staro- u složenicama: starocrkvenoslavenski, starokatolik staro drevan, starodrevna starodrevnost, starodrevnošću istarodrevnosti starogradiški starogradski prema Stari Grad Starograđanin mn. Starograđani (čovjek iz Staroga Grada) Starograđanka DLjd. Starograđanki, G mn. Starograđanki (žena iz Staroga Grada) starogrčki
starohrvatski starokatolički; Starokatolička
staro katolik V jd. starokatolici
crkva N mn.
starokatoliče,
staroklasični starokršćanski
staroličan, starolična staronjemački
starosjedilac, starosjedioca, V jd. G mn. starosjedilaca
starosjedioče,
starosjedilački starosjediočev
staroslavenski prema Stari Slaveni starost, starošću i starosti; pod starost starosvjetski prema Stari svijet starovisokonjemački starovječan, starovječna
istarovjek starovjekovni starovjerac, starovjerca, V jd. starovjerče, G mn. starovjeraca starovjeran, starovjerna starovjerje starovjerka DLjd. starovjerki, G mn. starovjerki starovjerski starovjerstvo G mn. starovjerstava starovremen starovremenski starovremešan, starovremešna starozavjetni prema Stari zavjet; starozavjetne knjige startni; startni broj statičan, statična statički statičnost, statičnošću
i statičnosti
statističar
383
statističarka
Stočanin
statističarka DL jd. statističarki, statističarki
G mn.
statistički
statistkinja > statistica statua, statue status; status quo, G jd. statusa quo statut stavačni i stavčani (prema stavak) stečaj stečajni; stečajni
postupak
stečajnina
stečevina stećak, stećka,
N mn.
stećci,
G mn.
stećaka
steći, stečem, stečen
Steničnjak,
(pov.) stereoprijam stereoprogram stereouređaj
sterilizacijski stezač
stezljiv > stežljiv sticati, stičem prema staći (staknuti), v. stjecati stići, stignem i stignuti stidjeti se, stidim se, stiđah se, stidio se, stidjela se, stideći se stidljiv stidnični prema stidnica stiđenje prema stidjeti se stignuti, stignem i stići stih mn. stihovi stihija stihijski stihotvorac, stihotvorca, V jd. stihotvorče, G mn. stihotvoraca stihotvorčev
stihotvorstvo G mn. stihotvorstava stijeg N mn. stjegovi i (pjes.) stijezi stijena stijenka DL jd. stijenci, G mn. stjenaka i stijenki stijenj stijenjak, stijenjka, mn. stijenj ci prema stijenj; drugo je stjenjak stijenje zb. od stijena stijenje zb. od stijenj Stijepo i Stjepo hip. od Stjepan stijesniti, stiješnjen stiješnjenost, stiješnjenošću i stiješnjenosti
384
Stočanka
strašljivost
stilistički
Stočanka
stipendija stipendisti čin
stočar
stiskačica
stočariti, stočareći
stiskati, stišćem, stišći, stišćući istiskam, stiskaj, stiskajući stjecaj stjecanje prema stjecati stjecati, stječem, stječući prema steći; drugo je sticati, stičem prema staći (staknuti) stjecišni stjecište stjegonosan, stjegonosna stjegonoša stjenica stjeničarka DLjd. stjeničarki, G mn. stjeničarki
stočarski
stočarstvo
Stočanki
strahić
G mn.
stočarstava
Strahimir (ime); Silvije Strahimir Kranjčević (hrv. pjesnik) Strahinčica i Strahinščica (zern.) Strahinja (ime) strahoća (strahota) strahopočitanje i strahopoštovanje strahota strahotan, strahotna strahotnost, strahotnošću istrahotnosti strahovati, strahujem, strahujući strahovit strahovitost, strahovitošću i strahovitosti strahovlada strana; u stranu, na stranu
stoički stojećke i stojećki stol; Stol sedmorice (pov.) stolac, stolca, G mn. stolaca Stolac G Stoca i Stolca (zern.) stolački prema Stolac stolčić um. od stolac; drugo je stolić stolica; Sveta Stolica (Vatikan) stoličica um. od stolica
stranački strančar
stolični
strančarenje
stolić
um. od stol; drugo je stolčić stolni; stolni tenis; Stolni Biograd (pov.)
strančarev istrančarov
stolnotenisač
strančarka
stolnotenisačev
strančarov
stolnotenisačica
strančarski
stolnoteniski stolnjak mn. stolnjaci stoloravnatelj
strančarstvo
stoljetni stopa; pratiti u stopu sto posto (100 %) stopostotni (100 %-tni) stoput (pril.) i sto puta, v. § 135. stostruk stoti (100.); stota obljetnica (100. obljetnica) stotinarka i stotinjarka DL jd. stotinarci, G mn. stotinarki
stlačiti
sto (broj 100); sto jedan i sto ijedan (101), sto dvadesetjedan i sto dvadeset ijedan (121) Stobi mn. m. r. (zern.) G Stoba, DL Stobima Stoborac, Stoborca, Vjd. Stoborče, G mn. Stoboraca prema Stoborje Stoborje (planina) stoborski Stoborka DLjd. Stoborki, G mn. Stoborki prema Stoborje Stobreč (naselje)
stotinjača
stotinjarka istotinarka str. krat. za strana/stranica straćara straćiti
stradalac, stradaica i stradaoca, V jd. , i stradao če, G mn. stradalaca
stočan, stočna
Stolac
stradalački
J
strančariti, strančareći
DL jd. strančarki, G mn. i strančarev
G mn.
strančarki
strančarstava
strančev
stoljeće
stlačivati, stlačujem, stlačujući
stradalnički
stradalnik V jd. stradalniče, N mn. stradalnici straga (pril.) strah; Strah (poosobljeno)
stočni; stočna hrana stoga (pril. i vez.) stogodišnji (lOO-godišnji) stogodišnjica (lOO-godišnjica) stoicizam, stoicizma
stjenovit stjenovitost, stjenovitošću istjenovitosti stjenjak mn. stjenjaci (stijenje); Stjenjak (planinski lanac u SAD) Stjepan (ime) Stjepin prema Stjepo Stjepko Stjepo i Stijepo hip. od Stjepan Stjepoje (ime) stjerati stjerivati, stjerujem, stjerujući stješnjavati, stješnjavajući istješnjivati stješnjenje stješnjivati, stješnjujem, stješnjujući i stješnjavati stjuard stjuardesa
Stočani prema
G mn.
stočlan
stjeničast
mn.
Stočanki,
stočarina
stjeničav
Stočanin
DL jd.
stradalče
stran čica um. od strana strančica um. od stranka strančiti se, strančeći se stranputica stranputice (pril.) stranputičiti, stranputičeći
stranjski > stranski strasnik strast I jd. strašću i strasti strastan, strasna > strastven strastven strašiti, strašen, strašeći strašljiv strašljivac, strašljivca, Vjd. strašljivče, G mn. strašljivaca strašljivčev prema strašljivac strašljivica strašljivičin prema strašljivica strašljivost, strašljivošću i strašljivosti
385
strategičar
stući
strategičar strategičarev
stratišni stratište
suđenički
studenčev
strjelište strjelomet strjelovit
i strategičarov
studenčev
studeni, studenoga, studenomu (mjesec u godini) (l. studenoga čit. prvoga studenoga)
strjeljač
studentičin
strjeljačica
subjektni snbjel snbjelast subjelkast suborac, suborca, V jd.
stremenjača
strojničar
studentski studij, studijem mn. studiji (proučavanje) studija (znanstvena rasprava) studije mn. Ž. r. (studiranje na sveučilištu) studio, studija, J jd. studijem (radna prostorija) studijski prema studij studjeti (studi vrijeme, studeno je), stuđaše, studio, studjela, studeći stuđenje prema studjeti
stremljenje (težnja) strepjeti, strepim, strepljah, strepio, strepjela,
strojnički
stupčani
sučelice
strojopisač
stupčast
sučeliti
strojopisačev
stupčić
sučeljavanje isučeljivanje
strojopisačica
stupčina
strojovođa
stupić
stroncij (znak Sr) stroncijski strpjeti (se), strpim (se), strpio (se), strpjela (se) strpljenje strpljiv stršen stršljen stručak, stručka, mn. stručci, G mn. stručaka stručan, stručna; stručni ispit
Stupničaniu
stravičan, stravična stražarče, stražarčeta,
zb.
stražarčad
strjeljački
stražarčiti, stražarčeći
strjeljačnica
stražarnica strčati
strjeljana strjeljara strjeljivo
strći,
strogoća
stražnjonepčani; stražnjonepčani
suglasnik
(se), strčim (se) strgnem streha DL jd. strehi
strojarnički
strepeći
strepnja strešica um. od streha stric V jd. striče, mn. stričevi stričak, strička, mn. stričci stričev stričević stričić stričićna (bratučeda) stričkovac, stričkovca
strići, strižem, strigu, strigući, strižen
(leptir) strizijah (strižah), strizi,
strigač
strihnin strijela strijelac, strijelca, V jd. strijelaca
strnčić strnčnost, stručnošću strijelče,
strijelčev
strijeini strijelnica strijeljanje strijeljati, strijeljajući strijež, striježa, striježevi strip-crtež (stripni crtež) strizibuba Strizivojna (selo) striženo-košeno strjelast strjelica strjeličast
strjelimice strjelimičan, strjelimična
strjelišni
386
(strogost)
G mn.
i stručnosti
V jd.
strnčnjaštvo
stručnjače,
G mn.
mn.
stručnjaci
stručnjaštava
strugač strugačica
strujati, strujim, strujeći strnjiti, strujim, strujeći> strujati strujomjer strukovnjački
strnnjača strnnjičar Stubičanac, Stubičanca,
G mn.
Stubičanaca
V jd.
Stubičanče,
i Stubičanin mn.
Stubičani
Stubičanka
DL jd.
Stubičanki,
G mn.
Stubičanki stnbički; Stubičke
toplice (toplice) stući, stučem
Toplice (selo),
stubičke
G mn. suboraca
Subotičanin
N mn.
Subotičani
Subotičanka DL jd. Subotičanki, Subotičanki (žena iz Subotice)
G mn.
subotički prema Subotica subpapilaran, subpapilama subpolaran, subpolarna subraća
(pril.) se, sučeljen
sučeljavati
(se),
sučeljavajući
(se)
isučeljivati
(se) mn.
Stupničani (čovjek
iz
Stupnika)
sučelje
sučeljivanje
Stupničanka DLjd. Stupničanki, Stupničanki
G mn.
stupnički prema Stupnik stvar Jjd. stvarju i stvari stvarač stvaračev stvaračica stvarački
stvaralac, stvaraoca, V jd. stvaralaca
stručnjački
stručnjak
um. od stup i stupac uv. od stup
suborče,
suborački
stvaraoče,
G mn.
i sučeljavanje (se), sučeljujući (se) i sučeljavati (se) sučev prema sudac sučovjek (bližnji), mn. suljudi Su.ćurac, Sućurca (selo); Kaštel Sućurac (selo) Sućuraj (selo) sućuraj ski prema Sućuraj Sućurčanin mn. Sućurčani (čovjek iz Sućurca) Sućurka DL jd. Sućurki, G mn. Sućurki sućurski prema Sućurac sučeljivati
sućut
stvaralački
sućutan, sućutna
stvaralaštvo G mn. stvaralaštava stvaraočev prema stvaralac stvarateljičin prema stvarateljica
sud N mn. sudovi; Vrhovni sud RH sudac, sudca, V jd. sudče, mn. sudci, G mn. sudaca sudaČki; sudački ispit Sudan; Republika Sudan (država)
stvarčica
stvorenje Stvoritelj (Bog) suautor suautorstvo subesjednica
sudić sudionički
suditi, suđah, suđen, sudeći sudjelovanje sudjelovati, sudjelujem, sudjelujući
subesjeduičin
sudnički
subesjednički
subesjednik V jd. _ subesjednici subjekt subjektivist
subesjedniče,
mn.
suđe
suđenica
subjektivistički
subjektivnost,
subjektivnošću
sudski sudstvo G mn. sudstava
suđeničin
i subjektivnosti
suđenički
387
sunčalište
suđenje
suđenje prema suditi sueski; Sueski kanal suglasan, suglasna suglasiti se suglašavajući
se i suglašivati se,
suglašujući
se mn. sugrađani sugrađanka DLjd. sugrađanki, G mn. sugrađanin
sumagličast
sunčan, sunčana sunčani
(pun sunca, obasjan suncem) (koji se odnosi na sunce); sunčane zrake
suh kamp. suši
sumnjičavac, sumnjičavca, G mn. sumnjičavaca
suhača
sumnjičavčev
suhačak, suhačka
sumnjičavica
suhad, suhadi, ljd. suhadi suhaja suharak, suharka, N mn. suharci, G mn. suharaka suhoća (suhost) suhojedica suhomesnat suhonjav suhonjavost, suhonjavošću i suhonjavosti suhoparan, suhoparna Suhopolje (selo) suhost, suhošću isuhosti suhotan, suhotna suhotinja Suhovare mn. Ž. r. (selo) suhozeman, suhozemna suhozid suhvica
sumnjičavičin
suigrač
sumnjičavost, sumnjičavošću
suhojedica sukač
suradničin
suočiti
suradnički
se, sunčajući se > sunčan Sunčev prema Sunce sunčev
sunčević
Sundajski otoci sunećenje (obrezivanje)
i sumnjičavosti
(se) suoclvanje > suočavanje suočivati, suočujući > suočavati suodgovoran,suodgovorna suodgovornost, suodgovornošću i suodgovornosti
G mn.
sumnjivčev
suosjećaj
sumnjivica i sumnjivka
suosjećajan, suosjećajna
sumnjivičin
suosjećajnost, suosjećajnošću
sumnjivka DL jd. sumnjivki, G mn. sumnjivki i sumnjivica sumnjivost, sumnjivošću i sumnjivosti sumpor (znak S)
suosjećati, suosjećajući
sumporača
sumračje
V jd.
sumračniče,
susjedičin
suparnički
N mn.
supatničin
prema supatnica
sumračnost, sumračnošću isumračnosti
supatnički
sunarodnjački
supermoderan, supermoderna superradikalan, superradikalna superrevizija
sunarodnjače,
suključar suključarev isuključarov
sunasljedničin
S1tpertvrđava
sukrivčev
sunasljednički
supkultura
sukrvičast
suplemeničin
suložnički
sunasljednik V jd. sunasljedniče, N mn. sunasljednici sunašce, sunašca sunce (sunčana svjetlost) Sunce (astr.); Kralj Sunce (pov., Luj XlV.) suncobran sunčac (bot.)
Suljaga
sunčalište
sučem, suči, sučući
sukrvičav
Sulejman suličar
suličast suložničin prema
suložnica
N mn.
supersoničan, supersonična (nadzvučan)
susjednički
susjedništvo G mn. susjedništava susjednost, susjednošću isusjednosti susjedov susjedstvo G mn. susjedstava susnježica susresti, susretnem susret; u susret susretati, susretam i susrećem, susretajući i susrećući
prema suplemenica
suplemenički
suposjednički
suposjednik V jd. suposjedniče, N mn. suposjednici supotpis suproć (zast.) suproćenje prema suprotiti se
388
surađivati, surađujem, surađujući
Surinam; Republika Surinam (država) suriješiti surutka> sirutka suseljanka DL jd. suseljanki, G mn. suseljanki susjed G mn. susjeda susjeda G mn. susjeda susjedica susjedin susjedni
sup. krat. za superlativ suparničin prema suparnica
sumračina
surađivanje
suosnivačev suosnivačica
sumračan,sumračna
prema suradnica
surađivački
suosnivač
sunarodnjak V jd. sunarodnjaci sunasljednica
sukati,
i suosjećajnosti
suosjećanje
sumračnici
suigračica
suputnički
suočenje
sunčanici
sunčati
sumnjičavče,
sumnjivče,
suočavati, suočavajući
mn.
sunčanje
sumnjičiti, sumnjičeći
sumnjiv sumnjivac, sumnjivca, Vjd. sumnjivaca
suočavanje
sunčanik
sumnjičenje
sumračnik
suigračev
V jd.
suprotstaviti (se) supsidijaran, supsidijarna supskripcija supstancija supstandardan, supstandardna supstantiv (imenica) supstantivirati (poimeničiti) supstitucija supstituirati supstrat suptrahirati, suptrahirajući suptropski suputničin prema suputnica
sunčanica
sumišljenik V jd. sumišljeniče, N mn. sumišljenici sumještanin mn. sumještani sumještanka DL jd. sumještanki, G mn. sumještanki sumnja; bez sumnje sumnjičav
sugrađanki sugrađanski
sušičav
sumahnit sumeđa
suglasnički
suglašavati se,
sunčan
sustavnost, sustavnošću i sustavnosti sustežljiv sustići, sustignem Sustjepan (dio Dubrovnika) Sušačanin mn. Sušačani prema Sušak Sušačanka DLjd. Sušačanki, G mn. Sušačanki sušački prema Sušak suši kamp. od suh sušičav prema sušica (tuberkuloza)
389
l
sušičavac
sušičavac, sušičavca, sušičavaca
svemoćan
V jd.
sušičavče,
G mn.
svadljivičin prema
svadljivica
svemoćnost
svemoćnost, svemoćnošću
svađa
svilan i svemoćnosti
svemoguć
sušičavčev
svađalica
sušičavica isušičavka
Svemogući
svađaličin
sušičavičin
svemogućnost, svemogućnošću
svađati
sušičavka DL jd. sušičavki, sušičavica
G mn.
sušičavki
i
sušičavkin
sušičavost, sušičavošću
i sušičavosti
sušionica sušionik sušti> pravi, istinski, čist suština > bivstvo, bit sutjeska DL jd. sutjesci, G mn. sutjesaka i sutjeski Sutjeska (rijeka) sutjeski (prid.) Sutješčanin N mn. Sutješčani Sutješčanka DL jd. Sutješčanki, G mn. Sutješčanki
sutra; za sutra sutradan (pril.) suurednik V jd. suuredniče, N mn. suurednici suvjerica suvlasničin prema suvlasnica
se, svađajući se svagdanji i svagdašnji svagdje svakakav, svakakva svakiput i svaki put, v. § 132.
svastičić
svastika
svastić
svašta, svačega svatko, svakoga svatovski svatski > svatovski Svazi, Svazija; Kraljevina Svazi (država) sveafrički sveamerički svečan, svečana
svečanost, svečanošću
suvraćati, suvraćajući
svečar
suvremen suvremenica
svečarev
suvremeničin
svečarov
suvremenički
svečarski
suvremenik V jd. suvremeniče, N mn. suvremenici suvremenost, suvremenošću i suvremenosti
svečera
suvrsnički
svećenički
suznjača
svećenik
suzvučan,suzvučna
svećenikov
suzvučje
svećeništvo
svaća svaćin
svadba G mn. svadba, svadbi i svadaba svadljiv svadljivčev prema svadljivac
390
mn.
svečanici
i svečanosti
i svečarov
svečarica
i svečarev
i svečeri (pril.) svetac svećenica (žena svećenik) svečev prema
V jd.
svećeniče,
N mn.
svećenici
G mn. svećeništava G mn. svećenstava svećenje prema svetiti sveđ(er) (zast.) svehrvatski; l. svehrvatsko natjecanje invalida svejednako (pril.) svejedno (pril.) svekolik svećenstvo
svemoć (svemoćnost)
svemoćan, svemoćna
svezak um. od svezak sveštenik (srp., pravoslavni svećenik) Sveta braća (sv. Ćiril i Metod) svetac, svetca, N mn. svetci, G mn. svetaca Svetac, Svetca (otok) svetačac, svetačca, G mn. svetačaca svetački prema svetac svetačni prema svetak Sveta Helena (otok, selo u Hrv.) Sveta Jana (selo) svetak, svetka, N mn. svetci, G mn. svetaka Sveta Klara (selo) Sveta Lucija (ime crkve u čast sv. Lucije; država) Sveta Nedelja (kod Zagreba) Sveta Nedilja (u Istri) Sveta Nedjelja (na Hvaru) Sveta Stolica (vatikanska država) Sveta tri kralja (vjer., blagdan) Sveta zemlja (Palestina) svetičin prema svetica Sveti Filip i Jakov (selo) Sveti Ivan Zelina (grad) Sveti Juraj (selo) Sveti'Kristofor i Nevis; Federacija Sveti Kristofor i Nevis (država) Sveti Martin pod Okićem (selo) svetinja prema svet; drugo je svjetina prema svijet Sveti Petar i Mikelon> Saint-Pierre-et-Miquelon (otoci) Sveti Petar u Trnju (selo) Sveti Rok (selo; ime crkve; ime blagdana, ali: sveti Rok = svetac toga imena) Sveti Toma i Principe; Demokratska Republika Sveti Toma i Prinsipe (država) Sveti Vincent i Grenadini (država) sveščić
svanjujući
suvraćanje
svačiji
sveščani prema
svarivač
svečanik N
sužnjičar
sveopći
svanuće
suvlasnički
suždrjeban; suždrjebna kobila suživjeti se, suživim se
sveobuhvatan, sveobuhvatna
svakočasni
svastičin prema
i
svemogućnosti
svakoj i > svaki svanjivati, svanjuje,
(Bog)
Svetojurac, Svetojurea, V jd. Svetojurče, G mn. Svetojuraca prema Sveti Juraj svetojurski prema Sveti Juraj Sveto pismo (Biblija) Svetoročanin prema Sveti Rok svetost, svetošću i svetosti; u tituliranju: Vaša Svetosti, Njegova Svetost Svetovit (mit.) svetroje, svetroga, svetromu, svetrome sveučilišni sveučilištarac, sveučilištarca, V jd. sveučilištarče, G mn. sveučilištaraca sveučilište; Sveučilište u Zagrebu sveudilj(no) (pri!.) sveUkupan, sveukupna > ukupan, cjelokupan Svevišnji (Bog) svezačni (prema svezak) i sveščani svezak, sveska, N mn. svesci, G mn. svezaka sveznajući
svežnjić svići se i sviknuti se svidjeti se, svidim se, svidjeh se, svidjev(ši) se, svidio se, svidjela se sviđanje sviđati
se,
sviđaj ući
se
svijeća Svijećnica
svetogrđe
(blagdan) mn. svijećnjaci svijest I jd. sviješću i svijesti svijestiti (se), sviješćah (se), sviješten, svijesteći se sviješćenje prema svijestiti (se) svijet N mn. svjetovi; drugo je svjet (savjet) svijetao, svijetla; kamp. svjetliji svijetiti > svijetliti svijetliti, svijetleći (part. prez.), svjetleći (prid.) svijetlo crven i svjetlocrven (v. § 127.) svijetlo plav i svjetloplav (v. § 127.) svijetlo zelen i svjetlozelen (v. § 127.) svijetlo žut i svjetložut (v. § 127.) svijetljenje prema svijetliti i svijetljeti svijetljeti (davati svjetlost od sebe, biti izvor svjetlosti) svijetljeti se (biti svijetao) svikati, svičem, svičući sviknuti se i svići se
svetohranište svetojanskiprema Sveta Jana (selo)
svilan, svilna
svetogrdnički
svijećnjak N
svilača
391
svinjče
svojeglavičin
šarafčić
svojeručan
--------------------------------------------------~
svinjče, svinjčeta,
zb. svinjčad but svirac, svirca, V jd. svirče, G mn. sviraca svinjeći; svinjeći
svirač, svirača sviračev
sviračica svirački
svirati, sviram, svirajući svirčev prema svirac svisoka (pril.) Svi sveti (blagdan) svitak, svitka, mn. svitci svitati, sviće, svi ćući svjećar svjećarica svjećarnica
svj ećarev i svj ećarov svjećica um. od svijeća svjećnjak
svjećonoša svjećonošin
svjedočanstvo
G mn.
svjedočanstava
svjedočenje
svjedočiti, svjedočeći svjedočki
svjetionik N mn. svjetionici svjetlac, svjetlaca svj etlarica svjetlati se, svjetlajući se svjetleći (prid., svjetleći natpis), svijetleći (part. prez.) svjetliji kamp. od svijetao svjetlilo svjetlina svjetlo (svjetlost) svjetlo- u nekim složenicama prema svijetao: svjetlomrcati svjetlo- prema svijetao u složenicama: svjetlocrven, svjetlomodar, svjetlopav, svjetlosiv, svjetlozelen ... svjetloća > svjetlost svjetloljubac, svjetloljupca, V jd. svjetloljupče, G mn. svjetloljubaca svjetlomjer svjetlonosac, svjetlonosca, Vjd. svjetlonošče, G mn. svjetlonosaca svjetlonoša svjetlosni; svjetlosna godina svjetlost, svjetlošću i svjetlosti svjetlotisak, svjetlotiska svjetlucati se, svjetlucam se, svjetlucajući se svjetlucav svjetnik V jd. svjetniče, N mn. svjetnici > savjetnik svjetovati, svjetujem, svjetujući svjetovni svjetovnost, svjetovnošću i svjetovnosti
svjedodžba G mn. svjedodžaba, svjedodžba i svjedodžbi svjedok V jd. svjedoče, N mn. svjedoci svjedokinja svjedokinjin svjedokov svjesiti, svješen svjesno (pril.) svjesnost, svjesnošću i svjesnosti svjestan, svjesna; kamp. svjesniji svješati svjet> savjet (drugo je svijet) svjetilo svj etilj a
svlačionica
svjetiljčica
svlačiti
svjetiljka DL jd. svjetiljci, G mn. svjetiljaka, svjetiljka i svjetiljki svjetina uv. od svijet svjetionica svjetioničar
svjetioničarev
i svjetioničarov svjetioničarstvo G mn. svjetioničarstava svjetionički
392
svjetovnjački
svjetovnjak V jd. svjetovnjače, N mn. svjetovnjaci svjetski prema svijet; svjetski rat svjež i sve izvedenice svlačenje
svlačiona
>
svlačionica
svojeručan, svojeručna
> vlastoručan svojevlastan, svojevlasna svojevremen svojevremenost, svojevremenošću i svojevremenosti svojtljiv svr. krat. za svršeni glagol svrabljiv svrabljivčev prema svrabljivac svrabljivičin prema svrabljivica svračak, svračka, N mn. svračci, G mn.
šakač šakački
šaljivčev
svrbeći
šaljivčina
šaljivdžija (šaljivac) šaljivičin prema šaljivica
svrći, svrgnem svrdao, svrdla i svrdlo
šamčić
svrdlić
šamački prema Šamac
svrdlo i svrdao
šamarčina
svrgnuće
svrgnuti, svrgnem i svrći svrh (prij. i pri!.) svrha DL jd. svrsi svrhovit., svrhovitost, svrhovitošću i svrhovitosti svrhunaravan, svrhunaravna svrhunaravnost, svrhunaravnošću i svrhunaravnosti svrsishodan, svrsishodna > svrhovit svrućiti (se) svučen
svući, svučem, svučen, svukav(ši) svud(a) svugdje> svuda SW međunarodna kratica za jugozapad (JZ) SZ krat. za sjeverozapad
š šačina
svojbina svojeglav (prid.) svojeglavčev prema svojeglavac svojeglavičin prema svojeglavica
šajkača
svraćati, svraćajući
svrbjeti, svrbim, svrbljah, svrbio, svrbjela,
šačica
svoditi
šahovnica šahovski
svračji
svračaka
svračić
svodnički svođenje prema
šahističin
šakanje šakatati, šakatam, šakatajući šala; od šale šalica (posudica) šalica (mala šala) šiiličica um. od šalica šaljivac, šaljivca, V jd. šaljivče, G mn. šaljivaca
(se), svlačeći (se) svodničin prema svodnica
svojačiti, svojačeći
šahistica
um. od šaka uv. od šaka šačni prema šaka šačurina uv. od šaka šah N mn. šahovi; šah-mat šah (poglavar u nekim državama) Šah (vrhovni poglavar) šahirati
Šamčanin N mn. Šamčani (čovjek iz Šamca) Šamčanka DL jd. Šamčanki, G mn. Šamčanki (žena iz Šamca) šamija šamijica um. od šamija šampanjac, šampanjca šampinjon šampion (prvak) šansona šansonijer šanuti, šanem (šapnuti) šapnuti, šapnem šaptač šaptačev šaptačica šaptački šaptaći
šaptalac, šaptaoca, V jd. šaptaoče, G mn. šaptalaca šaptaličin prema šaptalica šaptaočev prema šaptalac šaptati, šapćem, šapći, šapćući šaputati, šapućem, šapući, šapućući šarac, šarca, N mn. šarci, G mn. šaraca (šaren konj) Šarac, Šarca (ime konju) šarafčić i šarafić um. od šaraf (vijčić)
393
šarančić
šezdesetgodišnji
šarančić
um. od šaran šarac (šaren konj) Šarčev prema Šarac Šarengrad (naselje) šareniti (činiti šarenim) šarenjeti, šarenim, šareneći (postajati šaren) šarko (šarena životinja) Šarko (ime životinje) šarlah šarplaninac, šarplaninca, Vjd. šarplaninče, G mn. šarplaninaca (pas) šarčev prema
šatorčić šatorić
um. od šator
šatrovački
ščekivati, ščekujem, ščekujući ščepati, ščepam ščešljati ščetkati šči, ščija
(rus. jelo)
ščvrsnuće
ščvrsnuti ščvrstiti
se, ščvrsnem se se, ščvršćen
ščvršćenje
ščvršćivati, ščvršćujem, ščvršćujući šćapiti šćavet
(jilol.-pov.) Šćedro (otočić) šćućuriti se šećer šećerana šećeraš šećerašica
šećerašičin šećeriti, šećereći šećerlema
(bombon) bolest
šećerni; šećerna šećernica šećernjača šećkati
se, šećkajući se šefičin prema šefica šegačenje
šegačiti
se, šegačeći se šegrčić um. od šegrt šegrčina uv. od šegrt šegrtić um. od šegrt šeh (poglavica) šeh N mn. šehovi (u šahu); šah-šeh
394
šeher (grad); šeher Sarajevo, Novi Šeher (!njesto u BiH) Šeherezada šeik šejh N mn. šejhovi > šeik šejtan (vrag) šekspirovski prema Shakespeare šenlučiti, šenlučeći šepavčev prema
šepavac šepavica šepiriti se, šepireći se šerbedžija šeretski šeribrendi, šeribrendija (vrst likera) šesnaest (16) šesnaesterac, šesnaesterca, G mn. šesnaesteraca šesnaesterački prema šesnaesterac šesnaestero šesnaestgodišnji > šesnaestogodišnji šesnaesti (16.) šesnaestogodišnji (16-godišnji) šesnaesto rica šesterački prema šesterac šestero; u šestero šestgodišnji > šestogodišnji Šestinčanka DL jd. Šestinčanki, G mn. Šestinčanki (prema Šestine) šepavičin prema
šestočlan
šestogodišnji (od šest godina) šestogodišnjica (šesta godišnjica) šestorica (muškarci) šeststo (600) (šest stotina) šeststogodišnji (600-godišnji) šeststogodišnjica (600-godišnjica) šestotočje (sustav od šest točaka u brajici, v. brajica) šeširdžija (klobučar) šeširić šetač šetačev šetačica
šetalac, šetaoca, V jd. šetaonica šetati, šećem i šetam,
šetaoče,
G mn. šetalaca
Šokče
šezdeseti šezdeseti (60.) šezdesetina (J 160) šezdesetogodišnjak šezdesetogodišnji (60-godišnji) šezdesetorica Šibenčanin N mn. Šibenčani (čovjek iz Šibenika) Šibenčanka DL jd. Šibenčanki, G mn. Šibenčanki
Šibenik V jd. Šibeniče (grad) šibenski prema Šibenik; Šibensko-kninska županija šibični prema šibica i šibice šibičnjak N mn. šibičnjaci šićar (dobit) šićardžija šićarenje šićariti, šićareći
šidski prema Šid; Šidski Banovci (selo) Šiđanin N mn. Šiđani (čovjek iz Šida) Šiđanka DLjd. Šiđanki, G mn. Šiđanki šijački prema Šijak Šijak Vjd. Šijače, N mn. Šijaci (seljak iz okolice Požege) šikati, šikam, šikajući > ljuljati šikati, šičem, šičući (o guski) šiktati, šikćem, šikći, šikćući šiljati, šiljem, šiljući šiljčić
šiljež, šilježi (zb.) šipak, šipka, ljd. šipkom, G mn. šipaka, usp. šipka šiparičin prema šiparica šipčani šipčanica
šipčica um. od šipka šipka ljd. šipkom, G mn. šipki i šipaka, usp. šipak širina; u širinu širok kamp. širi; Široki Brijeg (mjesto u BiH) Širokobriježaninprema Široki Brijeg širokotračan, širokotračna; širokotračna pruga širokotračnost, širokotračnošću i
š~fotračnosti šećući
i šetajući
šiti, šijem,
šijući
šivaći (npr. šivaća igla) šizma i shizma > raskol šizmatičar i shizmatičar > raskolnik šizmatičarev/šizmatičarov i shizmatičarevl shizmatičarov šizofreničar
i
shizofreničar
šizofreničarev/šizofreničarov
šizofrenički i shizofrenički šizofrenija i shizofrenija šizofrenik i shizofrenik škakljivost, škakljivošću i škakljivosti škiljavčev prema škiljavac škiljavičin prema škiljavica škljocati, škljocam, škljocajući Škoćanin N mn. Škoćani > Škot Škoćanka DLjd. Škoćanki, G mn. Škoćanki> Škotkinja škoda (automobil) Škoda (ime) škođenje prema škoditi školnički prema školnik školjčica školjić (otočić)
školjka DL jd. školjci, G mn. školjaka i školjki škopčev prema škopac Škotska DL jd. Škotskoj škrčev
škrgutati, škrgućem, škrgući, škrgućući škriljevac, škriljevca, G mn. škriljevaca škripati, škripam i škripljem, škripajući i škripljući
škropač
škrtac G jd. škrtca, N mn. škrtci Šleska DL jd. Šleskoj (pov.) iŠlezija, šleski Šlezija (zem.) i Šleska šljem mn. šljemovi > kaciga šljiva šljivovača > šljivovica šljučji, prid. od šljuka šljunčan šljunčara
šmrkati,
šmrčem, šmrči, šmrčući
šmrkavčev prema
šmrkavac šmrkavica
ševarić
šivač
šezdeset (60) šezdesetero šezdesetgodišnji > šezdesetogodišnji
šivačev
šokački
šivačica prema šivač
Šokadija Šokče, Šokčeta, zbir. Šokčad
šivački
i shizofreničarevl
shizofreničarov
šmrkavičin prema
395
šokčenje
štučji
šokčenje
Šubić
takav
Šokičica um. od Šokica Šokičiu prema Šokica Šoltanin Šoltanka
štićenica
Šubić; Nikola Šubić Zrinski, Nikole Šubića Zrinskoga Šubićev Šubićevac, Šubićevca (zem., predio u Šibeniku) šućenje prema šutjeti, šutnja
štićeničin
šuć-muć
švrćin
šovinističin
štićenički
šućmurast
švrćkati
šovinistički
štićenik
šućur
švrćo
štetočinac, štetočinca,
šokčiti, šokčeći
šp. krat. za španjolski Špansko, Španskoga (praljel u Zagrebu) Špa~jolac, Španjolca, Vjd. Španjolče, G mn. Spanjolaca (čovjek iz Španjolske) Španjolka DL jd. Španjolki, G mn. Španjolki (žena iz Spanjoiske) Špa~jolska DL jd. Španjolskoj; Kraljevina Spanjolska (država) španjolski špekulacija u trgovini (i druge riječi) špekulant, špekulanta, G mn. špekulanata špekulantičin prema špekulantica špekulantski šperploča (uprječka)
špijun (uhoda) špilja (pećina) šport šport. kratica za športski športaš športašica športašičin
športski Šri Lanka; Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka (država) štap štapić štapićast
štavljač štavljačev štećenje prema
štetiti
štedioničica štedionički
štedjeti, štedim, šteđah, štedeći, štedio, štedjela, šteđen
štedljivčev prema
štedljivac štedljivičin prema štedljivica šteđenje prema štedjeti štektati, štekćem, štekći, štekćući štetočina ištetočinja
396
V jd.
štetočinče,
G mn.
štetočinaca
štetočinstvo štetočinja
G mn. štetočinstava i štetočina
V jd. štićeniče, N mn. štićenje prema štititi
štićenici
štihača
štijenje prema štiti > čitanje štilac, štilca i štioca, V jd. štilče i štioče, G mn. štilaca > čitatelj štipati, štipam ištipijem, štipajući, štipljući štitak, štitka, mn. štitci, G mn. štitaka štitić štitnički štitnjača
što, čega što; gdješto, kadšto, ali: kao što, nego što štočiji
štogdje štogod (nešto); što god (bilo što), v. § 131. štok. krat. za štokavski štokad (katkad) štokati, štočem, štoči, štočući štokavac, štokavca, Vjd. štokavče, G mn. štokavaca što kavica i štokavština štokavka DL jd. štokavki, G mn. štokavki štokavski štokavština ištokavica štokoji što li što mu drago štono što prije štošta, štočega .. . štotko, štokoga .. . štovalac, štovaoca, V jd. štovao če, G mn. štovalaca > štovatelj štrojač
štrojiti, štrojeći (škopiti) štropotati, štropoćem, štropoći, štučevina (meso štuke) štučica um. od štuka štučji prema štuka
štropoćući
(hvala) šugavčev prema šugavac šugavičin prema šugavica šukunbaba šukunbaka šukundjed šumari čin prema šumarica šumarija Šumeće (selo kod Sl. Broda) Šumećani (selo) Šumeđe (selo kod Orahovice) šunčica i šunkica um. od šunka šund; šund-literatura šunjati se, šunjam se, šunjajući se šuričić
švićkati, švićkam, švićkajući
se,
švrćkam
se,
švrćkajući
se
T t krat. za tona t. krat. za točka T oznaka za top, toranj, kulu u šahu; znak za mjernu jedinicu tesla Ta znak za tantal tabličar tablični
tablić
(kartaška igra) tabu, tabua, N mn. tabui tabu-tema tačka DL jd. tački, G mn. tačaka (pritka) tačke G tačaka, mn. ž. r. (kolica s jednim kotačem)
šurična
taći,
šurjačić
šušketati, šušketam i šuškećem, šušketaj i šuškeći, šušketajući i šuškećući šuteći šutećke (pril.) i šutećki šutjeti, šutim, šućah, šuteći, šutio, šutjela šutljiv šutljivac, šutljivca, V jd. šutljivče, G mn. šutljivaca šutljivčev šutljivičin prema
Švicarkin Švicarska DLjd. Švicarskoj; Švicarska Konfederacija (država) švicarski; švicarski sat
šutljivica
švarački prema Švarča Švarča (dio Karlovca) Švarčanin
Švat~anka DLjd. Švarčanki, G mn. Švarčanki Švedska DL jd. Švedskoj; Kraljevina Švedska (država) švedski Šveđanin N mn. Šveđani i Šved Šveđanka DLjd. Šveđanki, G mn. Šveđanki (i Švetkinja) Švicarac, Švicarca, V jd. Švicarče, G mn. Švicaraca Švicarčev
Švicarka DLjd. Švicarki, G mn. Švicarki
taknem tad i tada tadanji i tadašnji tadašnji i tadanji tadašnjica tadbina tadli (pril.) tadžički
Tadžik V jd. Tadžiče, N mn. Tadžici Tadžikinja Tadžikistan (zem.); Republika Tadžikistan (država) Tahićanin prema Tahiti Tahićanka DLjd. Tahićanki, G mn. Tahićanki Tahiti, Tahitija (otok) tahitski tajanstven tajanstvenost tajiti, tajim, tajeći Tajland (zem.); Kraljevina Tajland (država) tajničin prema tajnica tajnički
Tajvan (država) takati, tačem, tači, takav, takva
tačući (razvlačiti
tijesto)
397
takmačev
tatić
takmačev prema
takmac (natjecatelj) takmičarka DLjd. takmičarki, G mn. takmičarki (natjecateljica) takmičarski (natjecateljski) takmičenje (natjecanje, utakmica) takmičiti se, takmičeći se (natjecati se) taknuće prema taknuti taknuti, taknem također (pril.) tako reći (pril.) tako-tako takozvani i tako zvani taksi, taksija, N mn. taksiji taksimetar, taksirnetra, G mn. taksimetara takmičar
taksivozač
taksometar, taksometra, G mn. taksometara taktičan, taktična taktičar taktički taktičnost
tal. krat. za talijanski talac, taoca, V jd. taoče, G mn. talaca talački prema talac talent talij (znak Tl) Talija (božica) talijan (vrsta, oblik kruha) Talijan mn. Talijani (pripadnik naroda) Talijanče, Talijančeta, zb. Talijančad talijančenje
tamjan tamno u dvočlanim pridjevima kad se želi istaknuti oba dijela: tamno crven, tamno modar, tamno plav, tamno zelen ... tamno- u složenicama: tamnocrven, tamnomodar, tamnoplav, tamnosiv, tamnozelen ... tamničar
tamničarka
DL jd.
tamničarki,
G mn.
tamničarki tamničarkin tamničarski tamnični
tamniti, tamnim, tamnila, tamnio, tamneći (činiti što tamnim) tamno crven i tamnocrven (v. § 127.) tamno plav i tamnoplav (v. § 127.) tamno zelen i tamnozelen (v. § 127.) tamno žut i tamnožut (v. § 127.) tamnjenje prema tamniti i tamnjeti tamnjeti, tamnim, tamDjah, tamneći, tamnio, tamnjela (postajati taman) tamo-amo (pril.) tanač
tanahan, tanahna tanahnost tančac, tančaca um. od tanac tančati, tančeći (tanjiti) tančina
N mn.
tandrčci,
G mn.
Talijančić
tankoća
talijančiti, talijančeći
tankoćntan, tankoćutna
talioničar
tankovrh tantal (znak Ta) tantaini tantijema Tanzanija (zem.); Ujedinjena Republika Tanzanija (država) tanjnr
talioničarstvo
G mn.
talioničarstava
talionički
talište talmudski taljenje prema taliti taljivost tambura tamburašičin prema tamburašica
398
tanjurača
tanjurić
um. od tanjur talac taokinja (ž. prema m. talac) taostvo G mn. taostava tapiserija tarnični prema tarnice tatić um. od tat taočev prema
tekući
tavanić
tekućina
tavanjača
telac, telca, V jd. telče, N mn. telci i teoci, G mn. telaca Telašćica (uvala na Dugome otoku) telčić um. od tele
tazbina Tb znak za terbij Tc znak za tehnecij Te znak za telur Tea, Teje, Tejon teatar, teatra (kazalište) teatralan tečaj
tandrčaka
(prezime; hip. i um. od Talijan) > potalijančivati Talijanka DLjd. Talijanki, G mn. Talijanki Talijanov talijanski talijer> talir talijin prema Talija talij ski prema talij (kem.)
Tatre mn. ž. r. G Tatara i Tatri, DL] Tatrama (zem.); Niske Tatre, Visoke Tatre
N mn.
(prid.) (voda koja
tekućica
teče)
telećak, telećaka teleći
(prema tele);
teleći
telefonističin prema
odrezak telefonistica
telegrafist telegrafističin
tecikuća
tamnički
tandrčak, tandrčka,
termodinamički
Tatre
tečajevi
tečevina
telepatija telići mn. od tele telur (znak Te) telurni telurij (znak Te) telurij ski temeljac, temeljca; kamen temeljac, G jd. kamena temeljca tempal, templa (hram)
tečić
tempirač
tečićna
tenisač
tečajac, tečajca, tečajka
DL jd.
V jd.
tečaj če,
tečajki,
G mn.
G mn.
tečajaca
tečajki
tečajni tečajnica tečan, tečna prema
tek (ukusan)
tečenje prema teći tečevan, tečevna
(tetkin sin) (tetkina kći) tečnost (ukusnost hrane, pića) teći, tečem, teku, tecijah, tečah, teferič i teferić
tenisačica
tekući
tenisački; tenisačka
rang-lista
tenoristički
teferičiti, teferičeći
teoforičan, teoforična; teoforično
teferić
i teferič tegleći (prid.); tegleća marva tegle nički prema teglenica i teglenik
teokracija teologija
tegljač
teoretski teorija teorijski tepavac, tepavca, V jd.
teoretičar
tegljenje prema tegliti teh. krat. za tehnički tehnecij (znak Tc) tehnecij ski prema tehnecij (kem.)
tepavče,
G mn. tepavaca
tepavčev tepavičin
tehničar tehničarka
ime
DL jd.
tehničarki,
tehničarski tehnički
tehnokracija tehnokratski tein (čajni sastojak) teist teistički (prema teist) tek (pri jelu); dobar tek teklič i teklić tekstni> tekstovni tek što
G mn.
tehničarki
prema tepavica tepih (sag) terbij (znak Tb) terbijski (prema terbij, kem.) tercijar (gea l.) terećenje prema teretiti terevenčiti, terevenčeći
Terezino Polje (selo) teritorij termičan termički termičnost
termodinamički
399
termodinamika termodinamika DL jd. termodinamici termoelektrana
tisućugodišnji
teškoća
tijelce, tijeIca i tijelceta tijelo N mn. tijela i tjelesa Tijelovo (blagdan) tijelovski; tijelovska procesija tijenje prema titi, tijem (debljati) tijesak, tijeska, N mn. tijesci i tijeskovi tijesan, tijesna; kamp. tješnji i tjesniji tijesno tijesnjeti, tiješnjah, tijesneći tijesto tiještiti, tiještim, tiještah, tiješten, tiješteći (drugo je tištati) tikati, tičem, tiči, tičući (govoriti komu "ti") tikvi čarstvo
tetak V jd. tetku, N mn. tetci
tikvičica
tisućugodišnjica
točkalo
tetkić
tikvić
tetrarh V jd. tetrarše, N mn. tetrarsi, G mn. tetrarha tetrarhija tetrijeb N mn. tetrijebi i tetrjebovi tetrjebica
tim prije> to prije tinejdžer tinejdžerski tintilinić; Malik Tintilinić (ime iz bajke) tipičan, tipična
tetrjebičin
tisućugodišnjica (1000-godišnjica) titan (kem., znak Ti) Titan (astr.) titanski tj. krat. za to jest tj edan, tj edna tjedni tjednik N mn. tjednici tjelesa mn. od tijelo tjelesina uv. od tijelo tjelesni; tjelesna bol tjelesnik tjelešce, tjelešca i tjelešceta uv. od tijelo tjelohranitelj (tjelesni, osobni čuvar) tjelovježba tjeme tjemenac, tjemenca, Vjd. tjemenče, G mn. tjemenaca tjemence um. od tjeme tjemeni tjemenica
tipičnost
tjemenjača
tetrjebić
tlačitelj ski
tipkač
težače, težačeta
tlačiti, tlačim, tlačeći
tipkačica
težačiti, težačeći
tipkački
težački
tip kaći (prid.) tip-top tisko krat. za tiskarski Tisno, Tisnoga (zem.) tisuća (1000) tisućarka DL jd. tisućarki tisućgodišnji (1000-godišnji) tisućgodišnjica (1000-godišnjica) tisući (1000.)
tjemešce um. odtjeme t jena G mn. tjena (nar., opna ujajeta) tjeralac, tjeraoca, V jd. tjeraoče, G mn. tjeralaca tjeralica tjeranje tjerati, tjeram, tjerajući tjeskoba tjeskoban, tjeskobna
teroristički
Tesalac, Tesalca, Vjd. Tesalče, G mn. Tesalaca Tesalija (pov.) tesalski tesla (mjerna jedinica, fiz.) Tesla (prezime); Nikola Tesla Teslić (zem.) Teslićki
testija testni> testovni teščati, teščajući
težak, teška; kamp. teži težak G težaka, Vjd. težače, mn. težaci Th znak za torij ti; na te, za te Ti iz počasti u izravnome obraćanju (i ti), v. § 87. Ti znak za titan ticati, tičem, tičući tigričin prema tigrica tigrić um. od tigar tih kamp. tiši tihan, tihana Tihana (ime) Tihi ocean tihoća
tihohođa
(onaj koji tiho hoda) tihooceanski prema Tihi ocean tihost tihotan, tihotna tijan poet. tihan tijek tijekom (pril.)
400
tjeskoća
tjesnački tjesnačni
tisućina
(1/1000) tisućinka DL jd., G mn. tisnćiti (1000.) tisućiti se, tisućeći se
tjesnačnik N
mn. tjesnačnici suglasnik) tjesniji kamp. od tijesan
tisućinki
tisućljeće tisućljetni tisućni tisućnica
tisućnik
V jd. tisućniče, N mn. tisućnici tisućostruk (1000-struk) tisuću; tisuću osam stotina i peta (1805.); devetsto sedamdeset prva (1971.) tisućugodišnji (lOOO-godišnji)
tisuću
tkalčev
tkaonica tkaonički
tkati, tkam, tkaju, tkajući tko, koga tko u složenicama: gdjetko, štotko tko bilo, koga bilo tkogod (netko), v. § 131. tko gOd (bilo tko), v. § 131. tko mu drago Tl znak za talij tlačenica tlačilac, tlačioca,
Vjd.
tlačio če,
G mn.
tlačilaca
tlačitelj
tlačiteljev tlačiteljica
tlačni
tlakomjer Tm (znak za tulij) tmičan, tmična
to; uz to; drugoje usto (v. § 141.) toaleta tobdžija (topnik) tobolac, tobolca, G mn. tobolaca tobolčar
tjeskotan, tjeskotna tjesnac
tisućica
tješnjak N mn. tješnjaci (tijesan stan) tješnji kamp. od tijesan tkač > tkalac tkalac, tkalca, V jd. tkalče, G mn. tkalaca tkalački; tkalački stan
(tjesnačni
tobolčić um. od tobolac to bolje tobože (pril.) točak, točka, N mn. točkovi>
krčak
točan, točna točenje
prema točiti V jd.
tjesnoća
točilac, točioca,
tjesnogrudan, tjesnogrudna > uskogrudan tjesnogrudnost > uskogrudnost tjesten tjestenica tjestenina tješilac, tješioca, V jd. tješioče, G mn. tješilaca tješitelj tješiteljica tješiti, tješeći
točilo točiona
točio če,
G mn.
točilaca
> točionica
točionica točitelj
točiteljica točiti, točim, točeći točkaDLjd. točki, točka
G mn. točaka sa zarezom (;) (vrsta razgotka)
točkalo
401
točkara
tračanje
točkara
Topličanin
točkast
Topličanka
točkati, točkajući točkica
um. od točka
točno
toga Ljd. togi (plašt) Togo (zem.); Republika Togo (država) to gore tokajac, tokajca (vino) Tokelau, Tokelaua (zem.) Tokijac, Tokijca, Vjd. Tokijče, G mn. Tokijaca (čovjek iz Tokija) Tokijka DL Tokijki, G mn. Tokijki tokijski Tokio, Tokija, Tokijem
mn. Topličani (čovjek iz Toplica) DL jd. Topličanki, G mn.
Topličanki toplički
toplomjer topljenica topljenje prema topiti i topliti topljiv topnički topnjača
> topovnjača
toponomastički topovnjača
toksičnost
to prije topuski Topusko, Topuskoga (zem.) Topuščanin mn. Topuščani (čovjek iz Topuskoga) Topuščanka DL jd. Topuščanki, G mn.
toli > toliko tolihni
torbičar
toksičan toksički
Tomašević; Stjepan Tomašević (pov. osoba) Tomislav (ime); kralj Tomislav; Trg kralja Tomislava Tomislava (žensko ime) Tomislavgrad (zem.) tomislavgradski Tončica hip. od Tonka (Antica) ton-film (jilm.) > tonski film Tonga (zem.); Kraljevina Tonga (država) Toni G Tonija, I Tonijem hip. od Antun
Topuščanki
torbičariti, torbičareći torbičica
um. od tor torij (znak Th) torijski
tonika DLjd. tonici (glaz.) Tonka DLjd. Tonki (ime) ton-majstor> tonski majstor tonzile mn. Ž. r. (krajnici) topao, topla topčić um. od top topčina uv. od top topić um. od top topionica > talionica
Tounjčica (rječica)
tovarač
trčati, trčim, trčeći
traćenje prema traćiti
trčka
traćiti, traćeći; traćiti
vrijeme
tradicija tradicijski tradicionalan, tradicionalna trag; bez traga tragetkinja
trčkariti, trčkarim, trčkareći trčkati, trčkajući
trčuljak, trčuljka, V jd. trčuljče, G mn. trčuljaka
tragičarki,
G mn.
tragičarki
to više tovljač tovljačica
topioničarski
tovljenje prema toviti trač (ogovaranje) tračak, tračka, N mn. tračci, G mn. tračaka Tračanin N mn. Tračani (čovjek iz Trakije) Tračanka DL jd. Tračanki, G mn. Tračanki
trćiti
trajekt G mn. trajekata (vrsta broda) Trakija (zem.) Trakošćan (zem.) Trakošćanin
trečentist
trćka
tragičnost
tragikomičan, tragikomična
DL jd.
Trakošćanki,
G mn.
trečentistički trečento
(tal., 14.
traljavac traljavica
trećak, trećaka, trećakinja
travčica
trećeplasiran
travestija
trećerazredni
N mn.
Travničani (čovjek
trećaš
Travničanki,
(razg.,
iz
treći
G mn.
učenik trećega
razreda)
(šport.)
(1/3)
trećinka
DL jd.
trećinki,
G mn.
trećinki
trećorečev prema trećoredac trećoredac, trećoredca,
N mn.
franjevačkoga
trećoredaš trećoretkinja (članicafranjevačkoga trećega
reda) trećoškolac, trećoškolca, G mn. trećoškolaca trećoškolčev trećoškolka
trčka,
N mn. trčci, G mn. trčaka V jd. trčaoče, G mn. trčalaca
V jd. trećoredče, G mn. trećoredaca (član trećega reda)
trećoredci,
trbušić
trčalac, trčaoca,
trećaci
(3.)
trbuščić
G jd.
N mn.
trećekategornik
Travnik Travnik VTravniče (zem.) travnjačkiprema travnjak trbuh N mn. trbusi trbuhozborac, trbuhozborca, V jd. trbuhozborče, G mn. trbuhozboraca trbuhozborstvo
trčak
trećače,
trećebratučed
trećina
DL jd.
V jd.
(astr.)
transmisijski transsibirski; transsibirska željeznica trapistički prema trapist tratinčica (bot.)
Travničanin
stoljeće)
trećačiti, trećačeći
travnički prema
Tovarnik
trčuljci,
se, trćeći se DL jd. trćki, G mn. trćaka i trćki (ptica) Trebarjevo (zem.); Trebarjevo Desno; Trebarjevo Lijevo trebati trebnik V jd. trebniče, N mn. trebnici (crkv. pravosl.)
tragički
travničast
tovarčina
N mn.
trćenje
DL jd.
Travničanki
tovarčić
(zool.)
trčkaralo
tragičar
Travničanka
tovarački
trčki i trčaka
trčkarati, trčkarajući
tragičan, tragična
tragičarka
DL trčki, G mn.
trčkalo
Travnika)
tovaračica
topioničar
402
trčanje
tračnice
traljavičin prema
totalitaristički
tračanje
trčalo
tračić
traljavčev prema
torpednjača
tonički
topionički
trčalica
tračica
trakošćanski
toničan, tonična
toplice mn. Ž. r.; Krapinske Toplice (mjesto), krapinske toplice (toplice), v. § 81. i 88. Toplice (selo kod Jastrebarskoga)
tračati, trača, tračajući
Trakošćanki
torić
torpiljarka DL torpiljarci, G mn. torpiljarki torzo, torza, N mn. torzi Tosca G Tosce, DL Tosci, A Toscu, I Toscom Toskin
topioničarstvo
tremolo
Trakošćanka
torbičina
tovarnički prema
tračati
DLjd.
V jd.
trećoškolče,
trećoškolki,
G mn.
trećoškolki
tremolo N mn. tremoli (glaz.)
403
trenirka
trikrat
trenirka DL jd. trenirci, G mn. trenirki (športska odjeća; drugoje trenerka) trenuće trenutačnost
trenutak, trenutka, N mn. trenutci, G mn. trenutaka trepavičan, trepavična
trepavičast trepćenje prema treptjeti treperiti, treperim, trepereći trepetati, trepećem, trepeći, trepećući treptjeti, treptim, trepćah, trepteći, treptio, treptjela
tresač Tresić
(prezime); Ante Tresić Pavičić (hrv. književnik) tresilac, tresioca, Vjd. tresioče, G mn. tresilaca treska DL jd. tresci i treski, G mn. tresaka treskavički prema Treskavica (planina) treskotine mn. Ž. r. treskovit treslovina tresti, tresem treščica um. od treska, drugo je trješčica trešnja (voćka) trešnja (trešenje, potres) trešnjevača (rakija) trešnjevački prema Trešnjevka; Trešnjevački trg (u Zagrebu) Trešnjevčanin N mn. Trešnjevčani (čovjek s Trešnjevke) Trešnjevčanka DL jd. Trešnjevčanki, G mn. Trešnjevčanki (žena s Trešnjevke) trešnjevina (drvo) Trešnjevka DL Trešnjevci (dio Zagreba) trg N mn. trgovi; Trg bana Josipa Jelačića, Jelačićev trg, Mažuranićev trg, Trg hrvatskih velikana, Trg žrtava fašizma (u Zagrebu); Trg (selo) trg. krat. za trgovački trgač trgačica trgački
trgovački trgovčev
404
Trgovišćanin
N mn.
Trgovišćani
prema
Trgovišće
trenutačan, trenutačna
trgaći (prid.) trga ćica (stroj) trgalac, trgaoca, V jd.
trgovčić
trgaoče,
G mn. trgalaca
trgoviški prema Trgovišće trgovište Trgovišće (zem.) trh (breme) trhonoša tri, triju, trima (3) triangulacijski tricikl, tricikla (trokolica) tričarija tričav prema
trice
tričavost
tridentski; Tridentski sabor tridesetero tridesetina (1/30) tridesetijeće
tridesetorica trifolij (trolist) triftong N mn. triftonzi (troglas) trijalist trijalistički
trijalizam, trijalizma trijas (geol.) trijebiti, trijebim, trijebljah, trijebljen, trijebeći trijebljenje prema trijebiti trijem N mn. trijemovi trijemak, trijemka, N mn. trijemci, G mn. trijernaka trijem ni prema trijem trijenale trijenij trijer trijes N mn. trjesovi trijesak, trijeska, N mn. trijesci i trjeskovi trijeska DL jd. trijesci, G mn. trijesaka i trijeski Trijeska DL jd. Trijeski (zem.)
trilijun
trošač
trilijun trinaest (13) trinaesterac, trinaesterca trinaesterački
trinaestero trinaestgodišnji > trinaestogodišnji trinaestogodišnji trinaestorica Trinidad i Tobago (zem.); Republika Trinidad i Tobago (država) trio, trija, trijem, N mn. triji (glaz.) trioda (tehn.) triola (glaz.) triptih N mn. triptisi, G mn. triptiha triput, ali: tri puta, v. § 132. trista> tristo (300), ali: tri stotine tristoti (300.) trivijalan, trivijalna trivijaika DL jd. trivijaici, G mn. trivijalki (osnovna škola) trivijalnost trjebilica (sprava) trjebitelj trjebiteljev trjebiteljica
trodijelan, trodijelna trofej trogoče, trogočeta, zb. trogočad (prema trogodac) troha DLjd. trohi (mrva, trun) trohej (pjes.) Troja (pov., zem.) trojačiti, trojačim, trojačeći
Trojanac, Trojanca, Vjd. Trojanče, G mn. Trojanaca (čovjek iz Troje) Trojanka DLjd. Trojanki, G mn. Trojanki trojanski; trojanski konj trojče, troj četa, zb. trojčad trojčica
troje; u troje trojednički prema
Trojednica (pov.)
trojezični trojezičnost
trojica trojka DLjd. trojci, G mn. trojki Trojstvo (vjer.); Veliko Trojstvo (selo), Svetoj Presveto Trojstvo (vjer., blagdan) trokuće
trjeznoća
trolejbus trolejbusni; trolejbusna postaja troljeće G mn. troljeća troljetan, troljetna troljetnica tromeč (šport.)
trjezven
tromeđa
trkač
tromeđni
trjebiteljičin
trješčica um. od trijeska (drugo je treščica) trjezniji (kamp. od trijezan); v. i § 45.3.
tromjesečje
trkački
trkaći
(prid.;
trkaći
trkati,
trčem, trči, trčući
konj)
trličati, trličajući
trljač
trnak, trnka, N mn. trnci prema trn trnčić
i
trnić
triješće
trnovača
trijezan, trijezna; kamp. trjezniji trijezniti se, trijeznim se, triježnjah se, triježnjen, trijezneći se trijeznost trijumf trijumfalan, trijumfalna trijumfirati, trijumfiram, trijumfirajući trijumvirat trikrat (zast.) > triput
trnje zb. od trn; Trnje (dio Zagreba) trobojnica (zastava) trobrazdni (plug) trocijevac, trocijevca trocijevan, trocijevna trocijevka DL jd. trocijevki, G mn. trocijevki i trocjevaka tročetvrtinski; tročetvrtinski takt (glaz.) tročlan
tromjesečni tromjesečnik N
mn. tromjesečnici mn. tromjesečnjaci tronedjeljni prema tri nedjelje (kao dana u tjednu) tronoške (pri!.) tronuće > ganuće tromjesečnjak N
tropalačni
tropjev tropostotni (3%-tni) tropotati, tropoćem, trop oći, trop o ćući troskok N mn. troskoci tro stih N mn. trostisi, G mn. tro stiha trostručiti, trostručim, trostručeći
trostruk trošač
405
trošački
tu lij
trošački
tulijski
ubitačan
trunjenje prema trunuti i trunjenje prema trunuti truo, trula trup ačke i trupački (pril.) trup čani k N mn. trupčanici
tulijski
trošilac, trošioca, G mn. trošilaca trošitelj trotjedni prema tri tjedna, drugo je tronedjeljni trotoar (pločnik)
tumačiti, tumačeći
tužilački
trotočje
trusnjače
tumarača
tužilaštvo
trouglast
Tržič
trozvučan, trozvučna
Tržić
tunel; Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok, Tunel Učka (ime tunelima) Tunis (zem.); Republika Tunis (država) tuniski prema Tunis Tunišanin N mn. Tunišani (čovjek iz Tunisa) TunišankaDLjd. Tunišanki, G mn. Tunišanki tunjevina (meso od tune) tupiti, tupim, tupio, tupila, tupeći (činiti tupim) tupjeti, tupim, tupJjah, tupeći, tupio, tupjela (postajati tup) tupljenje prema tupjeti i tupiti
(slov., zem.) (hrv. selo)
trozvučje
tucač
trozvuk N mn. trozvuci
tucački
trožičan, trožična
tuč, tuča
Trpanj, Trpnja (zem.) trpanjski prema Trpa~ trpeljiv> (u)strpljiv, snošljiv trpjeti, trpim, trpljah, trpeći, trpio, trpjela
tuča
trpkoća
tučenik prema tući, tučem
Trpnjanin N mn. Trpnjani prema Trpanj (čovjek iz Trpnja) Trsaćanin N mn. Trsaćani (čovjek iz Trsata) Trsaćanka DL jd. Trsaćanki, G mn. Trsaćanki Trsat, Trsata (zem.) trsatski
tući, tučem,
> bronca (grad) tučak, tučka, N mn. tučenac, tučenca,
trubljačev prema trubljač trućiti
(baciti) trudbenički (pov.) > radnički, trudnoća
prema truditi truhnuti, truhnem > trunuti trulo ća trulost trun čica um. od trunka truđenje
406
djelatnički
tukući,
tucijah i tučah,
tuđica tuđin tuđinče,
G mn.
tuđinaca
tupoća
DLjd.
tuđinki,
G mn.
tuđinki
tuđinski
se, tuđeći se
tuđozemac, tuđozemca, V jd. tuđozemče, G mn. tuđozemaca > inozemac tuđozemka
DL jd. tuđozemki, G mn. > inozemka tuđozemski > inozem ski, inozemni tugaljiv > tužan Tuhelj, Tuhlja (zem.) tuheljskiprema Tuhelj; Tuheljske Toplice (selo); tuheljske toplice (toplice) Tuhljanin (čovjek iz Tuhlja) Tuhljanka DL jd. Tuhljanki, G mn. Tuhljanki (žena iz Tuhlja) tuhnuti, tuhnem tukac, tukca, V jd. tukče, G mn. tukaca tuđozemki
tukčev
tulac, tulca tulajica (cjevčica) tulčić
tulij (znak Tm)
Turčinov turčiti, turčim, turčeći turistički
tuđinčiti, tuđinčeći
tuđiti
tumač
turčinaka
Vjd.
tuđinčev tuđinka
tuljenje prema tuliti
tur. krat. za turski Turče, Turčeta, zb. Turčad Turčin N mn. Turci turčinak, turčinka, N mn. turčinci, G mn.
tuđ
tuđinac, tuđinca,
prema trubač
tučenaca
tudijer (pril., zast.) > tu, tuda
tuđina
trubljač
i tučkovi
tučen
Trst (zem.) trščak N mn. trščaci prema trska trščan prema trska trščica um. od trska Tršćanin N mn. Tršćani (čovjek iz Trsta) Tršćanka DL jd. Tršćanki, G mn. Tršćanki tršćanski prema Trst; Tršćanski zaljev tršće prema trst Tršće (selo) trti, trem i tarem, trući i tarući, tro, tria, trt i trven trtični prema trtica; trtična kost trtičnjača (trtična kost) trubačev
G mn.
tuku; tuci,
trskovača
trubač
tučci
tučan, tučna
tuljčić
Turkmenistan (zem.); Republika Turkmenistan (država) turneja Turopoljac, Turopoljca, V jd. Turopoljče, G mn. Turopoljaca (čovjek iz Turopolja) turopoljac, turopoljca (pasmina svinja iz Turopolja) Turopolje jd. s. r. (zem., predjel) Turopoljka DLjd. Turopoljki, G mn. Turopoljki turoJloljski; Turopoljski top (novela Augusta Senoe) turpijica um. od turpija Turska DL jd. Turskoj (zem.); Republika Turska (država) tust; Tusta glavica (brdašce) tuše, tušea (šport.) Tuškanac, Tuškanca (predjel u Zagrebu) tuš kanački prema Tuškanac tutanj; u tutanj tutlić
tutnjati, tutnjim, tutnjeći tutoričin prema tutorica Tuvalu (zem., država)
Tuzla (grad) Tuzlak V jd. Tuzlače, N mn. Tuzlaci (čovjek iz Tuzle) tužilac, tužioea, V jd. tužioče, G mn. tužilaca
tužiočev
tužitelj tužljiv tvist (vrsta plesa, engl. twist) tvisteni i tvistni tvistni prema tvist i tvisteni tvorac, tvorca, Vjd. tvorče, G mn. tvoraca tvorački
tvoraštvo G mn. tvoraštava prema tvorac tvorčev tvorčić
i tvorić um. od tvor
tvorničar
tvornički; tvornička
tvrd kamp.
cijena
tvrđi
tvrdoća
tvrdolistan, tvrdolisna tvrdoperka tvrdostjen tvrđa
Tvrđa
(dio Osijeka) prema Tvrđa
Tvrđanin tvrđava
tvrđenje prema tvrditi tvrtka, tvrtke, DLjd. tvrtki, G mn. tvrtki i tvrdaka tzv. krat. za takozvani
u U znak za uran uarčiti (složiti u arke) uazbučiti (poredati po azbuci) ubačaj ubadač
ubav ubijeliti, ubijelim, ubijelio, ubijeljela, ubijeljen ubilački
ubilježavati, ubilježavajući ubilježiti ubilježivanje ubilježivati, ubilježujem, ubilježujući ubirač ubitačan, ubitačna
(štetan, škodljiv)
407
učmalost
ubitačno st
ubitačnost
učahurenost
učmati
ubjegnnti, ubjegnem i ubjeći ubjel, ubjela (alabastar) ubježište
učan, učna
učo
učas
udžbenik
učmati
hip. od učitelj učovječiti se učtiv> uljudan
> vičan
(pril.)
učašiti
učuvati
ublaživač
učeliti
ublijedjeti, ublijedim, ublijedio, ublijedjela, ublijedjevši ublizu (pril.) ubojica ubojičin prema ubojica
učen
učvrstiti, učvrstim, učvršćen
učenica
učvršćenost
učeničin
učvršćenje
ubojnički
učenikov
ubojnik V jd. ubojniče, N mn. ubojnici ubojstvo G jd. ubojstva ubosti, ubodem, uboden ubožnički prema ubožnica i ubožnik
učenost
ubradač
učenje
ubrađivati, ubrađujem, ubrađujući
učesnik>
ubrazditi, ubražđen ubrojiti, ubrojim, ubroj, ubrojen ubrojiv ubruščić um. od ubrus
učestalost
se
učvršćivati, učvršćujem, učvršćujući
učenički učenik
Vjd.
učeniče,
N mn.
ući, uđem
učenici
udadba > udaja udah N mn. udasi udahnuti, udahnem udahnjivati, udahnjujem, udahnjujući udaja udaljivati, udaljujem, udaljujući
učenjački
učenjak
V jd. učenjače, N mn. (znanstvenik)
učenjaci
udarač
sudionik
udaraljka
učestao, učestala
udarničin prema
(prid.)
učestati, učestam
udarnički
učetveronožiti
udarnik V jd.
se
udarnica (pov.)
udarniče,
N mn. udarnici (pov.)
ubrzač
učetverostručiti
udavača
udavati, udajem, udajući udavljenički > utopljenički
ubrzivač
učetvoriti
ubrzo (pril.) ubuduće (pril.) ucijediti, ucijedim, ucijeđen ucijelo (pril.) ucijeniti, ucijenim, ucijenjen ucijepiti, ucijepim, ucijepljen ucjeđenje prema ucijediti
učevan
ucjeđivanje
učinilac
ucjeđivati, ucjeđujem, ucjeđujući
> učen učevnost > učenost
udjelba udjelitelj udjeliteljica udjelni udjelnica udjelnik V jd. udjelniče, N mn. udjelnici udjelnikov udjelo tvoriti udjeljivati, udjeljujem, udjeljujući udjenuti, udjenem udjesti, udjenem udjeti, udjenem udjevak, udjevka, N mn. udjevci, G mn. udjevaka udjeven udno (prij.) udomaćiti (se), udomaćim se, udomaćen udomaćivati (se), udomaćujem (se), udomaćujući (se) udomljivati, udomljujem, udomljujući udostojati (se) i udostojiti (se) udovac Vjd. udovče udovački prema udovac udovčev
udesetostručavati, udesetostručavajući
udovičica (udovičina kći)
učilišni
udesetostručiti, udesetostručim
udovičić (udovičin
učilište
udesno (pri!.)
učilo
udevetostručavati, udevetostručavajući
učin (čin, učinak)
udevetostručiti, udevetostručim
učinak
udezba G jd.
učinioca,
V jd.
učinioče,
G mn.
udičar udičarski; udičarski
učinilaca
ucjena G mn. ucjena
učinitelj
udičarstvo
ucjenjivač
učiniteljica
udičast
ucjenjivački
učiniti, učinim, učinjen
udičica
ucjenjivanje ucjenjivati, ucjenjujem, ucjenjujući ucjepkati ucjepljenje prema ucijepiti ucjepljivati, ucjepljujem, ucjepljujući uckati> huckati ucvatjeti ucvjetavati, ucvjetavajući
učionica
sin) udovica udovički prema udovica udovištvo udovoljavati, udovoljavajući udovoljiti (koga ili što) udubak, udupka, N mn. udupci, G mn. udubaka udubiti (se), udubljen udubljivati se, udubljujem se, udubljujući se udugo (pril.) udupsti, udubem, udubao, udubla udovičin prema
pribor
učiteljica
um. od udica um. od ud udijeliti, udijelim, udijeljen udijevati, udijevam, udijevajući udilj udio, udjela i udjel
učiteljičin
udioničar
udvarački
udioničarka
udvorički
učiti, učim, učen, učeći
udionički
udvostručenost
učađaviti, učađavim, učađavio, učađavila, učađavljen (učiniti čađavim)
Učka
udvostručenje
učađavjeti, učađavim, učađavio, učađavjela (postati čađav)
učlaniti, učlanim, učlanjen
učahuriti
učmalost
udioništvo uditi, udeći udjel, udjela i udio udjelak, udjelka, N mn. udjelci, G mn. udjelaka udjelati
408
se, učahurim se, učahuren
udić
učitelj učiteljev učiteljevati, učiteljujem, učiteljujući
učiteljski; učiteljski
DL
Učki
zbor
(gora u Istri); Tunel Učka (ime
tunelu) učlanjivati, učlanjujem, učlanjujući
udvadesetostručiti, udvadesetostručim udvajač udvarač udvaračica
udvostručiti, udvostručim, udvostručen
udvostručivati, udvpstručujem, udvostručujući udžbenički
udžbenik N mn. udžbenici
409
uđenje
u hJjebljivati
ukrašavati
uho
-----------------------------------------------------------~-------
uđenje prema uditi ufanje prema ufati se ufati se ugaćiti se, ugaćio se
ugnjetavački
ugnježđivati (se), ugnježđujem ugnježđujući (se)
(se),
ugnjiljeti, ugnjilim, ugnjilio, ugnjiljela, ugnjiljevši
ugađač ugađačica
ugodnički
ugađački
ugodnik Vjd.
ugodniče;
Božji ugodnik
uho, uha, N mn. ž. r. uši od uhoditi uholaža uholjez uhrpati (skupiti u hrpe)
ukliještenost ukliještiti, ukliještim, ukliješten
uhvaćen
uklještenje prema ukliještiti iJ.kljeva G mn. ilkljeva (zaal.)
uhođenje
ugošćavati, ugošćavam
uhvatak, uhvatka, N mn. uhvatci uhvatiti, uhvaćen uimati, uimam, uimajući od svr. ujmiti uistinu (pril.) uistovjetiti, uistovjećen ujac, ujca, V jd. ujče, G mn. ujaca> ujak ujak V jd. ujače, N mn. ujaci
ugošćen prema
ugađati, ugađam, ugađajući
ugođaj
Uganda (zem.); Republika Uganda (država) uganuće prema uganuti ugao, ugla, N mn. uglovi ugaoni; ugaoni kamen ugarak ugarčić um. od ugarak ugarčina uv. od ugarak Ugarska DL Ugarskoj (pov.) ugasiv i ugašljiv
ugorijevanje ugorijevati, ugorijevajući ugorjeti se, ugorim se ugostiteljičin prema ugostiteljica
uklinčiti uklupčati
se
uklješćivati, uklješćujem, uklješćujući
uključiti, uključim, uključen uključiv
uključivanje uključivati, uključujem, uključujući uključivo
(pril.)
uključivost
ujamčiti
uključnik
ugošćenje
ujčev
uključno
ugošćivanje
ujčević
ukočenost
ugošćivati, ugošćujem, ugošćujući
ujčevina
ukočenje
uginuće
ugovarač
ujčićna
uglačanost
ugovarački
uglačati, uglačam, uglačan
Ugričić
uglađenost
ugrijati, ugrijem, ugrij ugrijavati, ugrijavajući Ugrin N mn. Ugri, G mn. Ugara ugrušak, ugruška, N mn. ugrušci, G mn. ugrušaka ugruvati se, ugruvam se uh (uzvik)
ujedanput (pril.) ujedati, ujedam, ujedajući ujedinjavati, ujedinjavajući i ujedinjivati Ujedinjeni Arapski Emirati (država) Ujedinjeni narodi, kratica UN (umjesto Organizacija ujedinjenih naroda, kratica OUN) Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (država) ujedinjenje ujedinjivati, ujedinjujem, ujedinjujući i uj edinj avati ujedljiv
uglađivati, uglađujem, uglađujući uglavičiti
se uglavljivati uglavnom (pril.)
ugledač
uglednik V jd. ugledniče uglibljivati se uglobljivati Ugljan (zem.) ugljen G mn. ugljena ugljenčić um. odugijen ugljevlje ugljičak, ugljička, N mn. ugljičci, G mn. ugljičaka
ugljični prema
ugljik;
ugljični
dioksid
ugostiti
uhađati
uhapsiti, uhapšen > uhititi, zatvoriti uhapšenica > uhićenica, zatvorenica uhapšenički prema uhapšenik uhapšenik V jd. uhapšeniče > uhićenik, zatvorenik
ukočiti
ujednačavanje
ujednačavati
>
izjeduačavati
ukoljenčiti ukonačenje ukonačiti ukonačivanje
ukonačivati, ukonačujem, ukonačujući ukončati ukopčati ukopčavanje
ukopčavati, ukopčavam, ukopčavajući ukopnički
ukopnjeti, ukopnim ukorak (pril.) ukoravati, ukoravajući ukoričavati, ukoričavam, ukoričavajući
uhićen
izjednačenje
ujednačiti
> izjednačiti ujedno (pril.)
prema uhititi
ujednoličenost
uhićenik
ujednoličiti, ujednoličen
uhićenje
ujednoličivati, ujednoličujem, ujednoličujući
ugnuće
ujednostručen
ugnjesti, ugnjetem
uhidbeni; uhidbeni nalog uhititi (uhvatiti) uhitnica (uhidbeni nalog)
ugnjetač
uhlađivati, uhlađujem, uhlađujući
ukamaćenje prema
ugnjetačica
uhljebiti, uhljebljen uhljeblje uhljebljenje uhljebljivati, uhljebljujem,
ukamaćivati, ukamaćujem, ukamaćujući
410
ukoliko (pril.)
ukoričavanje
>
uhićenički prema uhićenik
ugnjetavačica
ukočen
ukolačiti
ujednačenje
ugljikovodik; kiselina ugnijezditi (se), ugnijezdim (se), ugniježđen
ugnjetavač
uključnici
uhat
ugljikovodični prema
ugnjetački
(se), ukočim (se),
N mn.
ujednačenost> izjednačenost
uhićenica
ugnječiti
uključniče,
uharačiti
ugljik (znak C) ugljikovodična
V jd.
V jd.
uhićeniče
(prid.)
ujednostručiti ukamaćen
ukinuće ukivač uhljebljujući
ukivati,
ukivajući
ukamatiti
ukoričiti, ukoričim, ukoričen
ukorijeniti, ukorijenim, ukorijenjen ukorijenjenost ukorijepiti se ukoriti ukorjenjivanje ukorjenjivati, ukorjenjujem, ukorjenjujući ukoso (pril.) ukovrčiti, ukovrčim, ukovrčen
Ukrajina (zem. i država) Ukrajinac Vjd. Ukraj inče Ukrajinka ukrašavati, ukrašavajući
411
ukrašivač
uljiti
ukrašivač
ukrašivati, ukrašujem, ukratko (pril.) ukrhati, ukrham ukrijepiti, ukrijepijen ukrivo (pril.) ukrjepljenje ukrjepljivati
ukrašujući
ukroćavati, ukroćavam, ukroćavajući ukroćen prema
ukrotiti
ukroćenje ukroćivanje ukroćivati, ukroćujem ukrotilački ukršćivanje
ukršćivati, ukršćujem, ukršćujući ukrućen ukrućenost ukrućenje prema
ukrutiti
uličnjača
uljuđivanje
umjetnikov umjetnina umjetništvo umjetnost
uličnjak
Vjd. uličnjače ulijegati, uliježem, uliježući ulijeniti se, ulijenim se, ulijenjen ulijenjenost ulijepiti, ulijepim, ulijepIjen ulijetanje ulijetati, ulijećem, ulijećući ulijevanje ulijevati, ulijevan, ulijevajući ulijevo (pril.) ulisičiti se (postati kao lisica) ulište uliti, ulij em ulizičin prema ulizica
uljuđivati, uljuđujem, uljuđujući
umlačiti, umlačim, umlačen;
um. krat. za umanjenica umaći, umaknem umah (pri!.) umahati, umašem umalo (pril.) umastiti, umastim, umašćen umašćivati, umašćuj em, umašćujući
umlaćen prema
umetač
umnogostručavati, umnogostručavam,
ulizički
umijesiti, umijesim, umiješen umiješati, umiješam, umiješan; drugo je umješan
uličetina
uljudba G mn. uljudaba i uljudbi
uličica
uljuđen
uv. od ulica um. od ulica ulični prema ulica; ulični
svirači
ultrakratki
ukrućivanje
unakrst
uljudba
uljuđenost
umetak N mn. umetci umetati, umećem, umeći, umećući umetnuti, umetnem, umetnut umetnuće prema umetnuti umijeće
drugo je umlaćen umlatiti; drugo je umlačen
prema umlačiti umliječiti, umliječim, umliječen umiječivati, umIječujem, umIječujući umnažač
umnik V jd. umniče umnogo (pril.) umnogostručavajući umnogostručiti, umnogostručim umnogostručivati, umnogostručujem, umnogostručujući i umnogostručavati umnožač
umnožak V jd.
umnošče,
N mn. umnošci
umnožavač
umnožavati, umnožavam, umnožavajući
ukrućivati, ukrućujem, ukrućujući
ultraljubičast; ultraljubičaste
ukrupno (pril.)
ultramarin
uminuće
umnoživač
ukućanin
ultrasoničan, ultrasonična
umirovljenički
umnoživati, umnožujem, umnožujući umobolnik Vjd. umobolniče
zrake
ukućanka
> nadzvučan ultravioletan, ultravioletna
ukućiti
ultrazvučan, ultrazvučna
(se)
ukućnica
ultrazvuk
ukuhati
ulučenje
ulagač
ulučiti, ulučim
ulagačev
ulučivati, ulučujem, ulučujući
ulagačica
uletjeti, uletim, uletio, uletjela, uletjevši ulica; Ulica kralja Zvonimira, Ulica kneza Mislava, Ulica Nikole Tesle, Teslina ulica, Branimirova ulica, Zvonimirova ulica
uludo (pril.) uljani; uljano sjeme ulje uljeni; uljena boja uljenica uljenjivati se, uljenjujem se, uljenjujući se uljepak, uljepka, G mn. uljepaka uljepljivati, uljepljujem, uljepljujući uljepšanost uljepšati (se) uljepšavanje uljepšavati (se), uljepšavajući (se) ulješura uljetiti uljetnica uljev
uličar
uljevača
uličarka
uljez G mn. uljeza uljiti, uljim, uljeći (začinjati uljem)
ulagački ulagivač ulagivački ulakćen prema
ulaktiti
ulančati, ulančam ulančiti, ulančim, ulančen lHeći
se, ulegnem se prema leći lHeći se, uleknem se ulegnuće
ulegnuti se, ulegnem se prema leći uleknuće
uličarkin
412
umirući (prid.) umiti, umijem, umiven (prati) umivati, umivam, umivajući umj. krat. za umjesto umjera umjeravati, umjeravajući > ublažavati umjeren umjerenost umjerenjak V jd. umjerenjače umjeriti, umjeren umjesnost umjestan, umjesna umjestiti, umjestim, umješten umjesto (prij.); umjesto čega umješan> vješt, okretan umješivati, umješujem, umješujući umješnost > vještina, umijeće umještati, umještam, umještajući umještvo > umijeće, vještina umjetan, umjetna umjeti, umijem, umijući, umio, umjela; drugo je umiti, umijem umjetnica umjetnički
umjetnik Vjd.
umjetniče
umočiti, umočim, umočen umoljčati
se, umoljčan se umračivati se, umračujem se, umračujući se umrće (smrt) umrijeti, umrem, umrijeh, umrvši i umrijevši, umro, umrla umrtvljavati, umrtvljavajući umrtvljivati, umrtvljujem, umrtvljujućiprema umrtviti
umračiti
umučati, umučim
umučkavati, umučkavajući umući,
umuknem
umućkati prema mućkati umuknuće
UN, UN-a krat. za Ujedinjeni narodi Unač, Unča (selo) unaimati, unaimajući > unajmljivati unajmiti, unajmljen unajmljivati, unajmljujem, unajmljujući unakarađen prema unakaraditi unakarađivati, unakarađujem, unakarađujući
unakriž (pril.) unakrst (pril.)
413
unaokolo
uostalom
urazumljivati
upadač
unaokolo (pril.) unapredak (pri!.) unapređenje prema unaprijediti
unovčavati, unovčavam, unovčavajući
upadač
upreći,
unovčiti, unovčim, unovčivši
upaljač
uprepašćivati
unovčivati, unovčujem, unovčujući
upaljivač
unapređivač
unaprijed (pri!.) unaprijediti, unaprijedim, unaprijeđen (promaknuti)
Unra, Uure, DL Uuri i UNRA, UNRE (engl. kratica) unučad, unučadi, Jjd. unučadi unuče, unučeta, zb. unučad
unaprjeđivati, unaprjeđujem, unaprjeđujući
unučetov
unašati
unučica
upao, upala upaočiti prema palac, paoci upeći, upečem, upekoh, upekao, upeci, upekao, upekla, upečen upjevati se (pjesmom ući) upjevavati se, upjevavam se, upjevavajući se uplaćen prema uplatiti
unatoč
(prij. s dativom); unatrag (pri!.)
unatoč
tomu
unučić
unazad (pril.) unazađen prema unazaditi
unuk V jd. unuče, J jd. unukom, N mn. unuci unuka DLjd. unuci,Ijd. unukom unutar i unutra (u složenicama) unutarnji; Ministarstvo unutarnjih poslova
unazađivanje
unutarnjopolitički
unazađivati, unazađujem, unazađujući
unutarstranački
uncijala (pismo) uncijalan prema uncijala unča (mjera)
unutra i unutar (u složenicama) unutrašnjost
unećkati
unaviljčiti
uplaćivanje
upregnem se, uprepašćujem se, uprepašćujući se uprepaštavati se, uprepaštavajući se upriječiti, upriječim
uprijeko (pril.) uprijeti, uprem, upro, uprla, uprijevši i uprvši upriličiti > prirediti uprječivati, uprječujući
upropanj (pril.) upropašten prema upropastiti
uplaćivati, uplaćujem, uplaćen, uplaćujući
upropašćivati, upropašćujem, upropašćujući
uplašćivati, uplašćujem, uplašćujući
upropaštavati, upropaštavajući upropašten
upletati, uplećem, uplećući, upleten upletnjak V jd. upletnjače uplijeniti uplitati > upletati
uprtač
uprtača
uprtiti,
uprćen
upljačkati
uprtnjača
upljesniviti se, upljesnivim se upola (pril.)
upućen
uobičajenost
unekoliko (pri!.) Unesko, Uneska, DL Unesku i UNESCO, UNESCO-a, UNESCO-u (engl. kratica) Uneskov unesrećen prema unesretiti
uobičajiti
upopriječiti
uobličavati, uobličavajući
upućenje
upoprijeko (pri!.)
uobličen prema uobličiti
upoprječivati, upoprječujem, upoprječujući
upućivač
uobličenost
unesrećenica
uobličiti, uobličim, uobličen, uobličivši
uporaba uporabiti uporabljiv uporabljivost uposlenje uposlenost upotreba upotrebljavanje upotrebljavati, upotrebljavam, upotrebljavajući upotrebljiv upotrebljivanje upotrebljivati, upotrebljujem, upotrebljujući upotrebljivost upotrebni upotrijebiti, upotrijebim, upotrijebljen uprav (pril.)
unesrećenik
V jd.
unesrećeniče
uobičajen
(se), uobičajim (se), uobičajen
uobličenje uobličivati, uobličujem, uobličujući
unesrećiti, unesrećim, unesrećen
uočavanje
unesrećivanje
uočavati, uočavam, uočavajući
unesrećivati, unesrećuj em, unesrećujući
uočenje
unesti > unijeti Unicef, Unicefa i UNICEF, UNICEF-a (engl. kratica) unići, uniđem > ući unijaćenje prema unijatiti unijat (grkokatolik) unijatiti, unijaćah, unijaćen, unijateći unijeti, unesem, unijeh, unese, unio, unijela, unesavši, unesen (unijet) unionist
uoči
uokolo (prij. i pril.) uokrug (pril. i prij.)
uopćeno
upravljač
unionistički
uopćenost
upravljačica
unitaristički
uopćenje
upravljački
univerzitet (sveučilište) unoćati se, unoća se unositi
uopćiti, uopćim, uopćen
upravnica (upraviteljica, ravnateljica) upravničin prema upravnica
uopćivati, uopćuj em, uopćujući
upravnički
unovačiti, unovačim, unovačen
uortačiti
unovačivanje
uosmostručiti
upravo (pril.) uprćen prema uprtiti
unovačivati, unovačujem, unovačujući
uostalom (pril.)
uprćivati, uprćujem, uprćujući
414
(prij. s genitivom);
uoči
Velike Gospe
uočiti uočljiv uočljivost
uopćavanje
uopćavati, uopćavam, uopćavajući uopće
(pril.) (pril.)
uopćivanje
se,
uortačim
se (udružiti se)
upućenost
upućivačica upućivački upućivanje
upućivati, upućujem, upućujući uputnički uračunati, uračunam
uračunavanje uračunavati, uračunavajući
uračuniti, uračunim, uračunjen uračunljiv uračunljivost
uradak G jd. uratka, N mn. uradci, G mn. uradaka uran (kem. znak U) Uran (grč. bog; planet) uranski prema uran Uranov prema Uran urašćivanje
urašćivati, urašćujem, urašćujući
urazumiti, urazumim, urazumio, urazumila (učiniti razumnim) urazumjeti se, urazumim se, urazumio se, urazumjela se, urazumjevši se (postati razuman) urazumljivati, urazumljujem, urazumljujući (prema urazumiti i urazumjeti se)
415
urbauističin
usjeka
urbanističin urbanistički; urbanistički
plan
urbanizacija ureći, urečem iureknem, urekoh, urekavši urediti, uređen uredniče Vjd. odurednik uredničin prema urednica urednički
uredništvo uredski; uredski pribor uređaj
usahnuće prema usahnuti usahnuti, usahnem, usahao, usahla i usahnuo, usahnula usavjetovati se, usavjetujem se
usekač
uređivač
uređivačica uređivački uređivanje
uređivati, uređujem, uređujući
urijediti, urijedim, urijeđen (učiniti rijetkim) urijetko (pril.) urjeđati (postati rjeđi) urlik N mn. urlici urlikati, urličem, urliči, urličući uročavanje uročavati, uročavam, uročavajući uročiti, uročim
uročki uročljiv
usekati se, usečem se, usekući se useknuti (se), useknem (se) (ubrisati); drugo je usjeknuti ushićavati (se), ushićujem (se), ushićavajući (se) (oduševljavati se) ushićen (oduševljen) ushićenost
ushićenje
(oduševljenje) ushićivati (se), ushićujem (se), ushićujući (se) ushit ushitati (se) ushititi (se), ushićen ushtjeti, ushtjednem i ushtijem usidjelica usidjeličin
uročnica
usidjelički
uročnički
V jd.
usidjelištvo usijecanje usijecati, usijecam, usijecajući
uročniče
urođenica urođeničin
usisač
urođenički
V jd.
urođeniče,
N mn.
urokljiv urologija urološki urotničin prema
urotnica
urotnički urotniče
V jd. od urotnik urtikarija uručenje
uručiti, uručim uručivanje uručivati, uručujem, uručujući uručljiv
urudžba G mn. urudžaba
416
usađivati, usađujem, usađujući
usedmostručiti
uređenje
urođenik
usađivanje
usebičiti
uređenost
uročnik
urudžbeni; urudžbeni zapisnik Urugvaj (zem.); Istočna Republika Urugvaj (država) USA krat. za United States of America, usp. SAD (krat. za Sjedinjene Američke Države)
urođenici
usisavač i usisivač usitno (pril.) usitnjavati, usitnjavajući usjecati, usjecam, usjecajući (prema usjeći; drugo je usijecati) usjeći, usiječem, usijeci, usjekao, usjekla, usječen
usjed, usjeda usjedati usjedba G mn. usjedaba (usjev) usjediti usjedjeti se, usjedim se, usjedio se, usjedjela se usjednuti, usjednem usjek N mn. usjeci, G mn. usjeka usjeka DLjd. usjeci
usjekač
usplamtjeti
usjekač
usmjerač
usjeklina usjeknuti, usjeknem (npr. oganj) > ukresati; drugo je useknuti usjelina usjemeniti se usjemenjivanje usjemenjivati, usjemenjujem, usjemenjujući usjesti, usjedem (usjednem) usjetiti se usjev G mn. usjeva usjevan, usjevna uskipjeti, uskipim, uskipio, uskipjela uskiptjeti, uskiptim uski. krat. za uskličnik; krat. za usklik, gram. usklađen
usmjeravač
usmjeravanje usmjeravati, usmjeravam, usmjeravajući usmjerenost usmjerenje usmjeriti, usmjerim usmjerivač
usmjerivanje usmjerivati, usmjerujem, usmjerujući usmrađivati, usmrađujem, usmrađujući usmrćen prema usmrćenje
usmrtiti (prema usmrtiti)
usmrćivanje usmrćivati, usmrćujem, usmrćujući
usmrdjeti (se), usmrdim (se), usmrdio (se), usmrdjela (se), usmrđen usmrđen (prema usmrdjeti)
usklađenost usklađivanje
usklađivati, usklađujem, usklađujući
usmrđivanje
uskličnik
usmrđivati, usmrđujem, usmrđujući
N mn.
uskličnici
(!)
uskočiti, uskočim uskočki; Uskočka
gora (zem.)
usmrtiti, usmrćen usna, usne, G mn. usana
uskočkinja
usnača
uskočnica
usni prema usta
uskoća
usničica
uskogrudan uskok N mn. uskoci uskoro (pril.)
usničina prema usnica usnijetiti se, usnijećen prema snijet
uskotračan; uskotračna
usnjača
pruga
usp. krat. za usporedi
uskovrčiti, uskovrčim
uspavljivač
uskraćen
uspavljivačica
uskraćivanje
uspavljivački
uskraćivati, uskraćujem, uskraćujući
uskrs (povratak u život) Uskrs (vjer., blagdan) uskrsni; Uskrsni ponedjeljak (blagdan)
uspavijivati, uspavljujem, uspavljujući uspavljujući (prid.) uspijevanje uspijevati, uspijevam, uspijevajući
uskrsnuće
uspinjača
uskršavati,
uskršavajući
uskršnjača
uskršnji Uskršnji otoci (zem.) uslađivati, uslađujem, uslađujući
uslijed i usljed> poradi, s, zbog uslijediti, uslijedim usljed i usljed> poradi, s, zbog
uspjeh N mn. uspjesi, G mn. uspjeha uspješan, uspješna uspješno uspješnost uspjeti, uspijem, uspjeh, uspio, uspjela, uspjevši uspjevati se prema pjevati usplahiriti (se) usplahnuti se, usplahnem se (postati plah)
usljeđivati, usljeđujem, usljeđujući
usplamćivati, usplamćujem, usplamćujući
usmjeliti se usmjeljivati se, usmjeljujem se, usmjeljujući se
usplamtjelost usplamtjeti, usplamtim, usplamtio, usplamtjela
417
uščuvati
uspo rač
(se
ušće
utočište
usporač
ustostručiti, ustostručim, ustostručen
ušće
utemeljivački
usporedan,usporedna usporedo (pril.) > usporedno
ustostručivati, ustostručujem, ustostručujući
ušćuliti
utenzilije mn. ž. r. uticati, utičem (prema utaći i utaknuti), utaknula, utaknuo; drugo je utjecati prema
se ušećeriti (se), ušećerim (se)
usrećitelj
ustrajati, ustrajem, ustrajući ustrčati se, ustrčim se ustrčavati se, ustrčavajući se ustrebati, ustrebam ustrebljivati, ustrebljujem, ustrebljujući ustreptalost ustreptati, ustrepćem, ustrepći ustrijebiti, ustrijebim, ustrijebIjen ustrijeliti, ustrijelim, ustrijeljen ustrižak, ustriška, ustrišci, ustrižaka ustrjel ustrjelni ustrjeljenica
usrećiteljica
ustrjeljeničin
ušteđivati, ušteđujem, ušteđujući
usrećiti, usrećim, usrećen
ustrjeljenik V jd. ustrjeljeniče, N mn. ustrj elj enici ustrjeljenko ustrjeljivati, ustrjeljujem, ustrjeljujući prema ustrijeliti ustrpjeti se, ustrpim se ustrpljiv> strpljiv
uštipčić
um. od nštipak ušutjeti, ušutim, ušutjeh, ušutio, ušutjela, ušutjevši, ušućen utaći, utaknem utaj ivač
ustručavanje
ustručavati
utajivati, utajujem, utajujući utaknuti, utaknem
usuđivati
utamanjivač
uspoređen uspoređenje uspoređivanje
uspoređivati, uspoređujem, uspoređujući usporivač
uspravno (pril.) usprkos (prij. s dat.); usprkos svemu usput (pril.); drugo je uz put usrđe
usrećavati, usrećavam, usrećavajući usrećenost
usrećivanje
usrećivati, usrećujem, usrećujući
usred (prij.) usrednjak usredotočenost usredotočenje
usredotočiti, usredotočim, usredotočen
(skupiti)
usredotočivanje
usredotočivati, usredotočujem, usredotočujući
usta (mn. s. r.) G usta ustaći, ustaknem ustalac, ustaoca, V jd.
ušesterostručiti, ušesterostručim, ušesterostručivši
uteći
ušestostručiti, ušestostručim, ušestostručivši
utičnica
ušetati
utihnuti, utihnem, utihao, utihla i utihnuo, utihnula, utihnuvši
ušićariti, ušićarim
uširoko (pril.) ušljiv uštap (pun mjesec) uštedjeti, uštedim, uštedio, uštedjela, uštedjevši, ušteđen
utamanjivačica
utamanjivački
utamanjivati, utamanjujem, utamanjujući utamničenica
ustanak G jd. ustanka, V jd. ustanče, N mn. ustanci, G mn. ustanaka; Dan ustanka (pov.)
usvajačica
utamničenički
usvajački
ustanički
usvijestiti se, usvijestim se, usviješten i
utamničenik V jd. utamničeniče, utamničenici
ustoličivanje ustoličivati, ustoličujem, ustoličujući
uščupati
ustopce i ustopice (pril.)
uščuvan
ustostručavati, ustostručavajući
uščuvati
ustavnost prema ustavni ustegnuće prema ustegnuti ustiti ustjeničiti se usto (pril.); drugo je uz to (v. § 141.) ustobočenje ustobočiti
se, ustobočim se, ustobočen
ustoličenje ustoličiti, ustoličim, ustoličen
(se),
N mn.
uščuvam
utjerivački
utemeljivačica
utočište
utanačenje
utanačiti utanačivanje prema utanačivati
utanačivati, utanačujem, utanačujući
(uglavljivati, ugovarati) utančanost utančati, utančam
utančavati, utančavajući
utaživ uteći, utečem i uteknem, utekla, utekao uteg N mn. utezi
418
utjerivačica
utemeljivač
utamničiti, utamničim, utamničen
(se)
utjecaj utjecajan, utjecajna utjecanje utjecati, utječem, utjecala, utjecao prema uteći; drugo je uticati prema utaći, utaknuti utjecište utjeha DLjd. utjehi, G mn. utjeha utjelovitelj utjeloviteljev utjeloviti, utjelovim, utjelovljen utjelovljenje utjelovljivanje utjelovljivati, utjelovljujem, utjelovljujući utjerati utjerivač; utjerivač poreza
utjerivanje utjerivati, utjerujem, utjerujući utjerivost utješan, utješna utješitelj Utješitelj (Duh Sveti) utješiteljev utješiteljica utješiteljski utješiti, utješim utješljiv utješno (pril.) utkati, utkam uto (pril., tada; ali: u to doba i sl.)
utamničenje
usvijetliti, usvijetlim, usvijetljen usvijetljeti se, usvijetlio se, usvijetljela se (postati svijetao) usvjestan, usvjesna usvješćivati se, usvješćujem se, usvješćujući se usvjetovati se, usvjetujem se, usvjetujući se ušančavati se, ušančujem se ušančiti (se) ušančivati (se), ušančujem (se), ušančujući (se) uščavrljati se, uščavrljam se uščitati se, uščitam se
ustavljač
se
utisućostručujući
utajivački
usviješćen
utiskivač utisućostručiti, utisućostručujem,
usvajačev
ustašca (mn. s. r.) um. od usta
utirač utisućiti
ustalački
G mn. ustalaca
utilitaristički
ušteđivanje
usvajač
ustaoče,
utilitarist
ušteđevina
utajivačica
se, ustručavam se, ustručavajući se se, usuđujem se, usuđujući se usuprot (prij. s dativom) usuprot tomu ususret (pril.)
utikač
419 I
......i.
utočiti
uvodničar
utočiti, utočim utočni prema
utok utoliko (pri!.; ali: toliko i u toliko komada) utoliti utoljavati, utoljavajući i utoljivati, utoljujem, utoljujući (utažavati, stišavati) utopija (nedostiživ ideal) utopistički
utopljenik V jd.
uvodnik V jd. uvodniče, N mn. uvodnici uvođenje prema uvoditi uvoziti, uvozim
uzajmiti, uzajmim, uzajmljen
uvoznički
uviđanje
uvraćati
uzajmljivati, uzajmljujem, uzajmljujući uzak, uska; kamp. uži uzalud (pril.) uzanca uzao, uzla uzasebice (pril.) uzastopce (pri!.) uzašašće (uzlazak) Uzašašće (vjer., Spasovo) uzavreti, uzavrim i uzavrijem, uzavrijeh, uzavreo, uzavrela, uzavrevši uzbečki prema Uzbek Uzbek Vjd. Uzbeče Uzbekistan (zem.); Republika Uzbekistan (država) uzbezočiti se
N mn. utopljenici
utovarivač
uviđavnost
uvijač
utovarivačica
uvijača
utovarivački utrčavanje
uvijek (pril.) uvijenost uvis (pril.)
utrčavati, utrčavam, utrčavajući
uvjenčati
utrčati, utrčim
utrenički
uvjenčavati, uvjenčavajući
utrijeti > utrti
uvažati, uvažam uvažavanje uvažavati, uvažavajući uvećanje prema uvećati
uvjeravanje uvjeravati, uvjeravam, uvjeravajući uvjeren uvjerenost uvjerenje (= uvjerenost, a ne: potvrda, npr. porezno uvjerenje; bolje porezna potvrda) uvjerica uvjeriti, uvjerim, uvjeren uvjerljiv uvjerljivost uvjernik Vjd. uvjerniče uvjerovati se, uvjerujem se, uvjerujući se uvještiti (se) uvjet G mn. uvjeta uvjetan, uvjetna u vjetar (govoriti u vjetar, v. § 144.) uvjetno uvjetovanost uvjetovati, uvjetujem, uvjetujući uvježbanost uvježbati uvježbavanje uvježbavati, uvježbavajući
uvećati, uvećam, uvećan
uvlačaj
uvećavanje
uvlačaljka
uvećavati, uvećavajući
uvlačenje
uvehnuti > uvenuti uvelak, uveoka, G mn. uvelaka
uvlačiti, uvlačim, uvlačeći
utrnuće
utrostručenje utrostručiti utrostručivanje utrostručivati, utrostručujem, utrostručujući
utrti, utrem i utarem utruđivati, utruđujem, utruđujući
utučenost utući, utučem, utučen
utuživ utuživo st utvrditi, utvrđen utvrdo (pri!.) utvrđenje prema utvrditi utvrđivanje
utvrđivati, utvrđujem, utvrđujući
uv. krat. za uvećanica uvađati, uvađam
uvoznik V jd.
uvozniče
uvračati, uvračajući (čarajući pogoditi)
uvršćivanje
uzbučati, uzbučim
uvršćivati, uvršćujem, uvršćujući
uzbuđenost
uvrštavati, uvrštavajući uvršten prema uvrstiti
uzbuđenje prema
uzbuđivati, uzbuđujem, uzbuđujući
uzdah N mn. uzdasi, G mn. uzdaha
uvrćen uvučen uvučenost uvući, uvučem
uzačak,uzačka uzaći, uzađem
uvlakač
uvoditi, uvodim
uveličavati, uveličavajući
uvodničar
uzajmičan, uzajmična
420
uvlačaljki
uzbuditi
uzbuđivanje
uvrtač
uveličavanje
uvlačljiv
G mn.
uzbijač
nvrtati, uvrćem, uvrći, uvrćući uvrtjeti, uvrtim, uvrtio, uvrtjela, uvrtjevši,
uveličati, uveličam
uvlačaljci,
uzajmljivački
uzbijesiti se uzbjeći, uzbjegnem uzbjegavati, uzbjegavajući uzbjegnuti, uzbjegnem uzbjesnjeti se, uzbjesnim se, uzbjesnio se, uzbjesnjela se, uzbjesnjevši se uzbriježje i uzbrježje
uzadnje (pril.,pod kraj) uzaimanje uzaimati ns. od svr. uzajmiti > uzajmljivati uzajaman, uzajamna; uzajamna korist uzajamnost uzajedno (pril.) uzajmice (pril.)
DLjd.
uzajmljivač
ns. od svr. uvratiti se, uvrgnem se uvremeniti se uvreti, uvrim i uvrijemprema vreti, kipjeti uvrgnuti se, uvrgnem se uvrh (prij.); uvrh glave; drugo je u vrh (v. § 143.) uvrijediti, uvrijedim, uvrijeđen uvrijeti se, uvrem se, uvro se, uvrla se (stisnuti se, uvući se) uvriježen uvriježenost uvriježiti se, uvriježi se uvrjeda uvrjeditelj uvrjediteljica uvrjedljiv uvrjedljivost uvrjeđenik V jd. uvrjeđeniče, N mn. uvrjeđenici uvrježivati se, uvrježujem se, uvrježujući se uvrstiti, uvršten uvrći
uviđavan, uviđavna
utopljeniče,
uzdržljivost
uvelike (pril.) uvenuće prema uvenuti uvenuti, uvenem uvertira (uvod, predigra) uvidjeti, uvidim, uvidio, uvidjela, uvidjevši uviđaj (uvid) uviđati
utopljenički
uvodnik
uzdahnuće
uzdahnuti, uzdahnem uzdanik V jd. uzdaniče, N mn. uzdanici uzdaščić prema uzdah uzdavati se, uzdajem se, uzdajući se uzdići, uzdignem uzdignuće prema uzdignuti uzdignuti, uzdignem uzdizač
uzdrhtati, uzdrhćem, uzdrhći uzdrhtavati, uzdrhtavajući uzdržljiv uzdržljivac uzdržljivčev prema uzdržljivac uzdržljivost
421
uželjeti se
uzduh uzduh uzdušni uzduž (pril. i prij.) uzeće prema uzeti uzgor(a) (pri!.) uzgred (pril.) uzičica um. od uzica uzići, uziđem uziđivati, uziđujem, uziđujući
uziti, uzim, uzah, užen, uzeći (činiti uskim) uzjahati, uzjašem, uzjahavši uzjahivati, uzjahujem, uzjahujući uzjahnuti, uzjahnem uzječati
uzlet uzletjeti, uzletim, uzletio, uzletjela, uzletjevši uzlić um. od uzao uzlijetanje uzlijetati, uzlijećem, uzlijećući
uznošljiv uzobijestiti se, uzobijestim se, uzobiješten, uzobijestivši se uzobješćivati se, uzobješćujem se, uzobješćujući se uzoholiti se uzoholjivati se, uzoholjujem se, uzoholjujući se uzor; uzor-majka, uzor-otac, uzor-dijete uzrastan, uzrasna uzrašćivati, uzrašćujem, uzrašćujući uzrečan, uzrečna
uzrečica
uzreti, uzrem uzrijevanje uzrijevati, uzrijevajući uzročan,uzročna
uzročiti uzročnica uzročnik
V jd.
uzročniče,
N mn.
uzročnici
uzljevnjača
uzročnost
uzljuljati uzmaći, uzmaknem uzmah N mn. uzmasi uzmahivati, uzmahujem, uzmahujući uzmahnuti, uzmahnem uzmaknuti, uzmaknem uzmetati, uzmećem, uzmećući uzmiješati, uzmiješan uzmiačiti prema mlak
uzsikati se, uzsičem se uzšetati se, uzšetam se drugo je ušetati se uzšiktati (se) uzualan, uzualna uzvaničin prema uzvanica
uzmiačivati, uzmlačujem, uzmlačujući
uzvičan, uzvična
uzmlaćivati
uzmućivati, uzmućujem, uzmućujući
uzvišavati, uzvišavajući uzvišenje; Uzvišenje svetoga križa (blagdan) uzvišivati, uzvišujem, uzvišujući uzvjerati se uzvjeriti se uzvjerovati, uzvjerujem
uzmućkati, uzmućkam
uzviačiti, uzvlačim, uzvlačeći
uzmuhati se, uzmuham se uzmuvati se, uzmuvam se uznesenje (vjer.); Uznesenje Marijino (blagdan Velika Gospa)
uzvraćanje
uzvrtjeti se, uzvrtim se, uzvrtjela se, uzvrtio se, uzvrtjevši se
uzničar
uzvući, uzvučem
uznički
užaričin prema
uznići,
užasnuće
ns. prema svr. uzmiatiti uzmoći, uzmognem uzmučiti (se) uzmućenje prema uzmutiti uzmućivanje
uzniknem uznijeti, uznesem, uznijeh, uznese, uznesavši, uznio, uznijela, uznesen (uznijet) uznik Vjd. uzniče, N mn. uznici uzniknuti, uznik:nem
422
uzvanički uzveličati, uzveličam
uzveličavanje uzveličavati, uzveličavaj ući
uzvraćati, uzvraćam, uzvraćajući
užarica
užba G mn. užba i užbi (uštap) užeći, užežem uželjeti se, uželim se, uželjela se, uželio se, uželjevši se
užgati
varšavski
užgati, užgem, užgi užički
užigač
užitak G jd. užitka, N mn. užitci užitnički
užitnik V jd. užitniče, N mn. užitnici uživalac, uživaoca, V jd. uživaoče, G mn. uživalaca uživjeti se, uživim se, uživjev(ši) se užizati, užižem, užiži, užižući užlijebiti, užlijebim, užlijebijen užlijebljenost užljeb užijebina užijebijenje užijebljivanje užijebljivati, užijebljujem, užijebljujući užurbanost užurbati se užutiti, užutim, užutio, užutila (obojiti žuto) užutjeti, užutim, užutio, užutjela (postati žut) užvakati, užvačem, užvači
valjati, valjam, valjajući vliJjati, valjam, valjajući valj čani prema valjak valjčić um. od valjak valjda (pril.) van; van Goghova slika, simfonija Ludwiga van Beethovena vanadij (znak V) vanadijski prema vanadij (kem.) vanbračan,vanbračna >izvanbračan
vanpartijski > izvanpartijski vanredan > izvanredan vanstranački > izvanstranački, nestranački Vanuatu (zem.); Republika Vanuatu (država) vanjski i izvanjski vapiti, vapim i vapijem, vapijući vapnenački
vapnenčev varaličin
> vapnenački prema varalica
varalički
Varaždinska županija vareničar
v
vareničarev
V znak za volt, znak za vanadij, krat. za vokativ v. krat. za vidi(te) v. d. krat. za vršitelj dužnosti v. r. krat. za vlastitom rukom vabac, vapca, G mn. vabaca vabak, vapka, G mn. vabaka
vareničarov
vadičep
vaditi, vadijah i vađah, vađen, vadeći vađenje prema vaditi vaga D jd. vagi (naprava za vaganje) Vaga D jd. Vagi (zviježđe)
vareničarica varićak, varićaka, N mn. varićaci varijabilan, varijabilna varijacija varijacijski varijanta varijete, varijetea, N mn. varijetei varijetet varjača varmećki varmeđa
vagač
varničav
vagon; vagon-restoran, vagon-cisterna vakuum valni prema val Valpovac, Valpovca, Vjd. Valpovče, G mn. Valpovaca >Valpovčanin valpovačkiprema Valpovo Valpovčanin (muškarac iz Valpova) Valpovčanka (žena iz Valpova) Valpovka DL jd. Valpovki, G mn. Valpovki>
varnjača
Valpovčanka
valutak, valutka, N mn. valutci, G mn. valutaka valjaonica
prema varmeđa (pov., županija) > iskričav
varoš, varoši i varoša> trgovište, gradić; Brodski Varoš, Levanjska Varoš, Kotor Varoš (zem.); Veli varoš (dio Splita) varošanka DL jd. varošanki varošica Varšava (polj. Warszawa) Varšavijanin mn. Varšavijani (čovjek iz Varšave) Varšavijanka DLjd. Varšavljanki, G mn. Varšavljanki varšavski
423
velikačak
vas velečasni
(kratica vlč.) velegrad N mn. velegradovi velegradski veleizdaja
vas, sva > sav vaterpolist vaterpolistički
vaterpolo vaterpolski; vaterpolska utakmica Vatikan (zem.); Država Vatikanskoga Grada (država)
veleizdajnički; Veleizdajnički
veleizdajnik V jd. veleposjed veleposjednica
vatrenjača vatrogašče
V jd. od vatrogasac
proces (pov.)
veleizdajniče
veleposjedničin
vatrogaščev
veleposjednički
vatrostalan, vatrostaina Vazam, Vazma (Uskrs) vazda (pril.) vazdan (pril.)
veleposjednik V jd. veleposjedniče veleposjedništvo veleposlanik V jd. veleposlaniče veleposlanstvo velesajam, velesajma; Zagrebački velesajam veletrgovac V jd. veletrgovče
važeći
v. d. krat. za vršitelj dužnosti ve-ce, ve-cea (zahod); krat. WC
veliko; prodaja na veliko velikodušan velikodušnost velikohrvat velikoposjed velikosrbin velim, veljah, veleći velo> veo Velolučanin (čovjek iz Vele Luke) Velolučanka DLjd. Velolučanki, G mn. Velolučanki (žena iz Vele Luke) velolučki (koji se odnosi na Velu Luku i Velolučane) veljača
venerični
večer
veleučenost
veličak, velička veličanstven
verač
veličanstvenost
veračica
večeras
velevlast I jd. velevlašću i velevlasti veli (u nazivima); Vela glava (brdo), Veli ždrilac (morski prolaz), Veli Iž (mjesto), Veli Brijun (otok) veličajan, veličajna > veličanstven veličajnost > veličanstvenost
večerašnji večerati večeravati, večeravam, večeravajući
večerica
um. od večera uv. od večera večerinka DL jd. večerinci, G mn. veselica, sijelo večernica > večernjica Večernica (zvijezda, astr.) večerina
večerinki
>
Večernja
veličanstvo
G mn. veličanstava Veličanstvo (titula); Vaše Veličanstvo!
verački
verati (se), verem (se), verući (se)
Večernjača
veličanje
verbalistički
večernji; Večernji
veličati, veličam, veličajući
večernjica
veličav
Verdi, Verdija (tal. glazbenik) Verdijev Vergilije (zast., Vergil) Vergilijev (zast., Vergilov) vergl, vergla, N mn. verglovi (nar.) verifikacij a verifikacijski prema verifikacija
(zvijezda, astr.) list (novine) (večernja služba Božja) i Večernjica
(astr.) već (pril. i vez.) Većeslav (ime usp. Vjećeslav) veći kamp. od velik većina većinom
(pril.)
većma
vehemencija Vela glava (brdo) Vela Luka (mjesto) Velebit (planina) velecijenjeni (obično u tituliranju: Velecijenjeni gospodine!)
424
veličina
velik kamp. veći; Aleksandar Veliki (pov., ime), Petar Veliki (pov., ime) Veliki dol (ime dola) Veliki Grđevac (selo) Velika Britanija (zem.); Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (država) Velika Gospa (blagdan) Velika Kapela (planina) Veliki medvjed (zviježđe), veliki medvjed (velika zvijer medvjed) Veliko Trgovišće (mjesto) Veliko vijeće velikačak, velikačka
V jd. od veseljak
veslač veslačica veslački; veslački klub veslonožac, veslonošca, G mn. veslonožaca vesti, vezem, vezijah, vezen, vezući vez. krat. za veznik
vezač vezačica
vezenje prema vesti, vezem vezidba G mn. vezidaba i vezidbi vezilac, vezioca, V jd. vezioče, G mn. vezilaca veznički; vezničke rečenice
Venezuela (zem.); Bolivarska Republika Venezuela (država) venuće prema venuti venuti, venem, venući venjenje veo, vela veoma (pril.) veprić um. od vepar veprinac, veprinca (bot.) Veprinac, Veprinca (selo) veprinačkiprema Veprinac
veleučilišni
veseljače
veznik N mn. veznici (jila!.) Vezuv (brdo i vulkan) veži-driješi vi (osobna zamjenica za drugu osobu mn.); Vi (velikim slovom iz počasti u izravnome dopisivanju, v. § 87.) vibracijski Vice (ime) G Vice, DL Vici viceadmiral vicekancelar vickast prema vic
veleučeni
veleučilište
V jd. od veselnik
veseljački
venerički
veletrgovački
večera
veselniče
veljački
veče, večera> večer
(m. r. i ž. r.); Dobftrvečer! i Dobra večer! (pozdrav); na večer
viđati
veliko
veristički
versifikacija verzal verzalan, verzalna verzija vesalce, vesaIca i vesaIceta, G mn. vesalaca veselnica veselnički
vičan, vična vičnost
vidac, vidca, N mn. vidci, G mn. vidaca (bot.) vidaričin prema vidarica videokaseta videoklub videoprogram videorekorder vidiočev prema vidjelac vidjelac, vidioca, Vjd. vidioče, N mn. vidioci, G mn. vidjelaca vidjelica vidjeličin
vidjelo G mn. vidjela vidjeti, vidim, viđah, vidjeh, videći, vidjevši, vidio, vidjela, viđen vidljiv vidomjer vidovit vidovnjače Vjd. odvidovnjak viđanje viđati, viđam, viđajući
425
viđen
viriti
virić
vjekovan
viđen
vilajet (pokrajina)
viđenost
vileuički
viđenje prema vidjeti vihor vihoriti se, vihoreći se i vijoriti se
vile niče V jd. od vilenik vilenjača (bot.)
viriti, vireći Virje jd. s. r. (zem.) virman Virovac Vjd. Virovče
vilenjački
Virovčev
vijač
vilenjače V jd. od vilenjak vilenjaštvo
Virovitica (zem.) Virovitičanin N mn. Virovitičani Virovitičanka DL jd. Virovitičanki, G mn.
vijača
vijadukt G mn. vijadukata vijak, vijka, V jd. vij če, N mn. vijci, G mn. vijaka vijati, vijem, vijući (npr. pšenicu); vijam, vijajući (vije se barjak, ptica i sl.) vijavica vijavičin prema vijavica vijčani prema vijak vijčanik N mn. vijčanici vijećanje prema vijećati vijećati, vijećajući vijeće; Vijeće
sigurnosti OUN; Narodno vijeće; Malo vijeće; Veliko vijeće; Županijsko vijeće; znanstveno vijeće; Vijeće umoljenih (u starom Dubrovniku)
vijećnica vijećnički
vijećnik
V jd. vijećniče, N mn. vijećnici vijek N mn. vjekovi; srednji vijek, dvadeseti vijek> dvadeseto stoljeće, životni vijek vijenac, vijenca, G mn. vijenaca Vijenac (novine) vijenje prema viti se vijest Ijd. viješću i vijesti vijestica (mala, beznačajna vijest) Vijetnam (zem.); Socijalistička Republika Vijetnam (država) vijoglav vijoglavka DL jd. vijoglavki, G mn. vijoglavki vijoriti se, vijoreći se i vihoriti se vijuga DL jd. vijuzi vijušac, vijušca, G mn. vijušaca vika DLjd. vici vikač
viličar
Viškinja (žena iz Visa) višnja (bot.) Višnja (ime) (čovjek
iz Virja)
Virovitičanki
viličast viličenje
virovitički
viličiti, viličeći
Virovitičko-podravska županija Virovka DLjd. Virovki (žena iz Virja) virovski prema Virje vis; skok u vis Vis (otok i grad) viseći (prid.); viseći vrtovi visina; u visinu visiti se, viseći se (dizati se u vis) visjeti, visim, višah, visio, visjela, viseći viski, viskija viskoza (kem.)
vilični Vilićanin
N mn.
Vilićani prema Vilić
VilićankaDLjd. Vilićanki,
G mn.
Selo
Vilićanki
vilićki Vilić
Selo (selo) vilovnjače Vjd. vilovnjak vinaričin prema vinarica vinčina uv. i pej. od vino vinkovački prema Vinkovci Vinkovci G mn. Vinkovaca (zem.) Vinkovčanin N mn. Vinkovčani VinkovčankaDLjd. Vinkovčanki, Vinkovčanki
visočanstvo Visočanstvo
(u tituliranju, v. § 87.) (uzvisina) Visočica (vrh na Velebitu)
G mn.
visočica
vitičast vitičav vitkoća
vitlac (kovitlac) vitlati, vitlajući vitlić um. od vitao vitraj vitraža vitriol vivarij vivčarica
vinotoč(a)
visok kamp. viši visokocijenjeni i visoko cijenjeni visokogradnja
vinotočje
visokorođe
vječit
viola (glaz.) violina (glaz.) violinist (svirač na violini) violinistica
visokotlačni
vječitost
visokoučeni
vječnost
visokoučenost
Vjećeslav (ime), usp. vjedogonja vjedrica
visočina visočje
vinogradić
vinogradski
Višanin N mn. Višani prema Vis višehrojan, višebrojna višecijevni
violinističin violinistički
violinski; violinski ključ violist (svirač na violi) violistica
višečlan
višedijelan, višedijeIna više-manje
violističin
višemjesečni
vikački
violončelist (svirač na violončelu)
vikao, vikla (navikao) vikarijat vikati, vičem, viči, vičući vikend
violončelistica
višenamjenski višeput, ali: više puta, v. § 135. višeslojan, višeslojna
Viktor (m. ime); Viktor Car Emin (hrv. knjiž.)
vitičar
vizavi, vizavija i vis-a-vis (nasuprot) vizija vizionar vizitkarta > posjetnica vizualan, vizualna vječan, vječna (vjekovit)
Vinodol (zem.) vinodolski; Zakon vinodolski (pov.-prav.), Novi Vinodolski (grad)
vikačica
vikend-kućica
višnjevača
vištati, vištim, višteći vitak, vitka; kamp. vitkiji vitamin A i A-vitamin vitamin B i B-vitamin vitamin e iC-vitamin vitao, vitla, N mn. vitlovi Vitezović (prezime); Pavao Vitezović (hrv. književnik)
violončelističin
violončelo (glaz.) violski prema viola virdžinija (marka cigareta) virić um. od vir
višeslovčan višeznačan, višeznačna višeznačnost
viški prema Vis; Viški kanal
Većeslav
vjedričica
vjedro vjeđa G mn.
vjeđa
vjeđni
Vjeka (ime) Vjekica (ime) Vjekičin prema Vjekica Vjekin prema Vjeka i Vjeko Vjeko hip. odVjekoslav vjekopis Vjekoslav (ime) vjekovan, vjekovna
427
426 rt
vjekovati
vješati
vješčev
vlastelin
vjekovati, vjekujem, vjekujući vjekovit vjekovitost
vjeroispovijest, vjeroispoviješću i vjeroispovijesti > vjera vjerojatan, vjerojatna
vješčev prema vještac vješt vještac, vješca
vježba
vjekovječan, vjekovječna (vječan)
vjerojatnoća
vještačenje
vježbačev
vjekovječnost
vjerojatnost vjeroloman, vjerolomna vjerolomnica
vještačev prema
vještac vještačica prema vještak
vježbačica
vještačiti
vježbališni vježbalište vježbanje
vjenačni
Vjenceslav (ime); Vjenceslav Novak (hrv. knjiž.) vjenconoša vjenčac, vjenčaca vjenčački prema vjenčac
vjenčani, vjenčana prema vjenčati; vjenčani prsten, vjenčani kum, vjenčani list, vjenčana
haljina vjenčanica (vjenčana vjenčanik
V jd.
haljina) N mn.
vjenčaniče,
vjenčanici
vjenčanje vjenčati
(se), vjenčam (se), vjenčavši (se),
vjenčan
vjero krat. za vjerski vjera G mn. vjera vjeran, vjerna;komp. vjerniji vjerenica > zaručnica
>
zaručničin
vjerenički
> zaručnički vjerenik V jd. vjereniče, N mn. vjerenici > zaručnik
vjereništvo> zaručništvo vjeresija (kredit, zajam, poček) vjeridba G mn. vjeridaba i vjeridbi > zaruke (mn. ž. r.) vjeriti se > zaručivati se, zaručiti se vjerivati se > zaručivati se vjernica vjerničin vjernički
vjernik V jd. vjerniče, N mn. vjernici vjernikov vjerništvo G mn. vjerništava vjerno vjernost vjerodajnica vjerodostojan, vjerodostojna vjerodostojnost vjeroispovijed, vjeroispovijeđu i vjeroispovijedi (vjera) vjeroispovijedanje (ispovijed, ispovijest vjere, vjera)
428
vježbač
vježbački
vjeronaučni
vještački prema vještak vještak V jd. vještače, N mn. vještaci vještakinja vještakov prema vještak vještaštvo G mn. vještaštava vještica
vjeronauk
vještičin
vjeroučenica
vještičji
vježbenički
vjeroučeničin
vještina vjetar, vjetra; u vjetar, uz vjetar vjetreni vjetrenost
vježbenik V jd. vježbenikov
vjetrenjača
vlačiti, vlačeći (običnije
vjetrenjak V jd. vjetrenjače, N mn. vjetrenjaci vjetrenjast vjetrenje vjetric i vjetrić vjetrina uv. od vjetar vjetriti, vjetreći vjetrobran vjetrogonja vjetrogonjast vjetrokaz vjetrolom vjetroloman, vjetrolomna vjetrolovka DL vjetrolovci, G mn. vjetrolovki, vjetrolovaka vjetromet vjetrometina vjetromjer vjetropir vjetrovit vjetrovitost vjetrovka DLjd. vjetrovci, G mn. vjetrovki, vjetrovaka vjetrulja vjetruša vjeverica vjeveričica um. od vjeverica
pO-, pre-, S-, u-) vlaće prema vlat
vjerolomnik V jd. vjerolomnici vjerolomnikov vjerolomnost
vjeroučenik
Vjd.
vjerolomniče,
vjeroučeniče,
N mn.
N mn.
vjeroučenici vjeroučitelj
vjenčić
vjereničin
vjerolomnički
vjeveričji
vjeroučiteljica vjeroučiteljičin
vjerovanje Vjerovanje (molitva) vjerovati, vjerujem, vjerujući vjerovjesnica vjerovjesničin vjerovjesnički
vjerovjesnik V jd. vjerovjesnici vjerovnica
vjerovjesniče,
N mn.
vjerovničin vjerovnički
vjerovnik V jd. vjerovniče, N mn. vjerovnici vjerovništvo G mn. vjerovništava vjerozakon (vjera) vjerski vjesnica; vjesnica proljeća vjesničin vjesnički
vjesnik V jd. vjesniče, N mn. vjesnici; Vjesnik (novine) vjesnikov Vjesnikov prema Vjesnik vješač
vješala mn. s. r. vješalica vješanje vješati, vješajući
vjeveričić vjeveričin
vježbaočev
vježbaonica vježbati, vježbajući vježbenica vježbeničin vježbeniče,
vlačenje (običnije
N mn. vježbenici
s prefiksima: iz-, na-, po-,
pre-, s-, u-) s prefiksima: iz-, na-,
vladajući vladaričin vladičin
prema vladarica prema vladika
vladičiti, vladičeći (posvećivati
za vladiku)
vlaga DL jd. vlazi vlagomjer Vlah V jd. Vlaše, N mn. Vlasi Vlahinja Vlahinjica Vlahinjičin
Vlahinjin Vlaho; sveti Vlaho (ime sveca); Sveti Vlaho (blagdan u čast sv. Vlaha u Dubrovniku) vlakač vlaknjača vlakovođa
vlas; na vlas (isti) vlasičav vlasičavost vlasničin
prema vlasnica
vlasnički
vlasništvo G mn. vlasništava vlasnost vlast, vlašću i vlasti, G mn. vlasti vlastan, vlasna vlastelin N mn. vlastelini, zb. vlastela
429
vlastelinka
vojvodstvo
vlastelinka vlastelinski vlastelinstvo G mn. vlastelinstava vlasteoski vlastodavčev prema vlastodavac vlastodrščev prema vlastodržac vlastodržac, vlastodršca, V jd. vlastodršče, G mn. vlastodržaca vlastohlepan, vlastohlepna vlastohlepnost vlastoljubac, vlastoljupca, V jd. vlastoljupče, G mn. vlastoljubaca vlastoljubivost vlastoljublje vlastoljupčev
vlastoručan, vlastoručna; vlastoručni
potpis
Vlašče, Vlaščeta, zb. Vlaščad Vlaše, Vlašeta, zb. Vlašad prema Vlah Vlašić (planina) Vlašići mn. m. r. (astr., zviježđe) Vlaška DL jd. Vlaškoj (zem.); Mala Vlaška, Velika Vlaška vlaški; Vlaška ulica (u Zagrebu) vlaškoulički prema Vlaška ulica Vlatko (ime) vlč. krat. za velečasni
vodenični
Vojvođanin
vodenjača
(zem.)
(bot.) vodenjak V jd. vodenjače, N mn. vodenjaci (zaal.) Vodenjak (astr.) vodič (onaj koji vodi); plus-vodič, minus-vodič (fiz.) vodičar vodični prema
vodik um. od vod; drugo je vodič vodik (znak H) vodilac, vodioca, V jd. vodioče, G mn. vodilaca (voditelj) voditi, vođah, vođen, vodeći vodnički prema vodnik vodniti, vodnjah, vodneći (navodnjavati i razvodnjavati) vodnjača (bot.) vodnjeti, vodnjah (postajati voden) vododijeini > razvodni vododijelnica > razvođe vodić
vodograđevni
vodokotlić vodomeđa
vodomjer vodosijek
voćar
vodotočje
voćarica
vodstvo G mn. vodstava
voćaričin
vođa
voćarnica
vođenje prema
voćarski
voditi
Voćinče,
G mn.
DLjd. voćki, G mn. voćaka i voćki voćkati (voditi kojekuda) voćni; voćni sok voćnjak N mn. voćnjaci prema voće vodaričin prema vodarica vodenbuha vodencvijet vodeničar vodeničarka DL jd. vodeničarki, vodeničarki
430
G mn.
vojvođanski
je vraćati vračka DLjd.
vol N mn. volovi volak, volka, N mn. volci, G mn. volaka volaričin prema volarica
vraćanje
volčić
vraćatelj
volfram (znak W) volframni
vraćateljica
volićak
volt (mjerna jedinica; znak V) Volta (ime) Voltaire (franc. filozof) volterijanac, volterijanca, V jd. volterijanče, N mn. volterijanci volnharica voluntaristički prema voluntarist voljenje prema voljeti voljeti, volim, voljah, voleći, volio, voljela, voljen voščev prema vozac voštan, voštana; voštana figura voštanica voštarnica voštenje prema voštiti voštiti, vošten, vošteći votka DL jd. votki vozac, vosca, Vjd. vošče, G mn. vozaca
G mn. vračaka i vrački Vjd. vraćao če, G mn.
prema vraćati; drugo je vračanje
vraćati, vraćajući prema
vratiti; drugo je
vračati
vradžbina vrag; vragu, do vraga, k vragu vranče, vrančeta,zb. vrančad vrančev vrančić
Vrančić
(prezime); Faust Vrančić (hrvatski leksikograf)
vrančina vranić
(vranin ptić) (zem.) vranski; vranski prior (pov.), Vransko jezero (prema Vrana) Vranjača (brdo u Velebitu) vranji prema vrana Vrapčanac, Vrapčanca, V jd. Vrapčanče, G mn. Vrapčanaca Vrapčanka DL jd. Vrapčanki Vranić
vrapčanski
vrapče, vrapčeta;
vozački; vozački
Vrapčejd.
ispit vozaričin prema vozarica vozidba G mn. vozidaba i vozidbi vozilac, vozioca, V jd. vozioče, G mn. vozilaca
drugo
vrački,
vraćalac, vraćaoca, vraćalaca
vozačica
vojničina
Vjd.
Vojvođanki
vračarski
vračati, vračam, vračajući prema vrač;
vrapčar
voćka
(selo)
Voćinac, Voćinca, Voćinaca
Vojvodina
vrapčarski
vojničić
Voćin
DLjd.
Vojvođani prema
vozačev
Voćinka
voćarstava
N mn.
vođin
voćinski
G mn.
voće
Vojvođanka
vražić
vozač
Vogošća, Vogošće (zem.) voj. krat. za vojnik i vojnički vojačkiprema vojak vojarnica vojarnički prema vojarnica vojevati, vojujem, vojujući
voćarstvo
Vojvođanin
zb. vrapčad prema vrabac s. r. (predio Zagreba)
vrapčev vrapčić
um. od vrabac uv. od vrabac
vrapčina
vozilački
vrapčji
Vojnić
vojnik; drugo je vojnićki (selo) vojnićki prema Vojnić drugo je vojnički vojništvo G mn. vojništava vojska DL jd. vojsci, G mn. vojski i vojska
voziti, vožah, vožen, vozeći vožnja v. r. krat. za vlastitom rukom vrabac, vrapca, V jd. vrapče, G mn. vrabaca vrablji prema vrabac > vrapčji vrač N mn. vračevi vračanje prema vračati; drugo je vraćanje
vraščić prema vrag vrlit, vrata vrata mn. s. r., G mn. vrata; dvoja vrata, Kamenita vrata (u Zagrebu), Otrantska vrata (zem.) vrataričin prema vratarica
vojskovođa
vračar
vojštiti, vojšteći vojvodski vojvodstvo G mn. vojvodstava
vratič
vračara
vojnički prema
vratarnički
vračarica
(biljka) um. od vrat vratiti, vraćen, vrativši
vračaričin
vražić
vratić
431
vražićak
vrkočiti
se
vrličina
zabazdjeti
-------------------------~.----------------------------------
vražićak, vražićka,
vražićci,
G mn.
V jd. vražićku, vražićaka
N mn.
vražji vrbnički prema
Vrbnik
vrbotoč vrč
N mn.
vrčevi
Vrhbosna vrhbosanski; vrhbosanska (nad)biskupija vrhnje Vrhovine mn. Ž. r. (zem.) vrhovit vrhovni; Vrhovni sud Republike Hrvatske
vrličina
vučedolski
vrlo (pril.) i veoma
vučenje
vrloća
vučetina
vrlozaslužan i vrlo zaslužan (v. § 127.)
vučica
vrljičica
vučić
vrljika DL jd. vrljici, G mn. vrljika (motka)
vučina
vučjak
vrčast
vrhovnički
vrnčati, vrnčam, vrnčajući
vrčati, vrčim, vrčeći (vrnčati)
vrhovnik Vjd. vrhovniče, N mn. vrhovnici vrhovništvo vrhunac, vrhunca, G mn. vrhunaca vrhunaravan vrhunski; vrhunski uspjeh vrijeći, vršem, vršući (vršiti) vrijed, vrijeda, N mn. vrjedovi (i vrijedovi) vrijedan, vrijedna; kamp. vDedniji vrijediti, vrijeđah, vrijedeći, vrijedio, vrijedila vrijedno kamp. vrjednije vrijednosni; vrijednosni papir vrijednosnica vrijednost vrijednja
vrpca G mn. vrpci i vrpaca
vrčati, vrčam, vrčajući
(perjati)
vrčica vrčić
um. od vrč vrčina uv. od vrč vrćenje i vrtenje prema vrtjeti vrći, vrgnem, vrgoh, vrže, vrzi, vrgao vrći, vršem ... , oni vrhu, vrsi, vrsijah i vršah, vrhući, vrhao, vrhla, vršen, vršiti vrćkati prema vrtjeti vrebač
vrebačev vrebačica vrečanje
uv. od vuk V jd. vučjače, N mn. Vučjak (zem.)
vrpčast
vučji
vrpčica
vučke
Vrpolje (zem.) Vrpoljac, Vrpoljca, Vjd. Vrpoljaca vrpoljski vrpoljiti se, vrpoljeći se vrsnica
vučnica Vrpoljče,
G mn.
vrsničin
vrsnik V jd.
vrsniče,
N mn. vrsnici
vrsnoća
vući, vučem,
vuci, vukući, vucijah, vučen (prezime); Hrvoje Vukčić Hrvatinić (pov.) Vukovar (grad) Vukovarac, Vukovarca, V jd. Vukovarče, G mn. Vukovaraca Vukovarka DL jd. Vukovarki, G mn. Vukovarki vukovarski; Vukovarsko-srijemska županija Vukčić
vrstač
w
vrsti se, vrzem se, vrzao se, vrzla se, vrzući se
vrijeđanje
vreća
vrijeđati, vrijeđajući
vršak N mn. vršci i vrškovi
Wc-uređaj
vrećast
vrijeme, vremena, N mn. vremena; na vrijeme vrijes, vrijesa, N mn. vrjesovi vrijesac, vrijesca, N mn. vrijesci, G mn. vrijesaca (vrijes) vrijesak, vrijeska, N mn. vrijesci i vrjeskovi (vrijes) vrijeslo vriježa vriježiti se, vriježeći se
vrščić
WC krat. za zahod
vrećetina
i vrećina uv. od vreća
vrećica
um. od vreća i vrećetina uv. od vreća vrećurina uv. i pej. od vreća vrelce, vrelca, G mn. vrelaca vrelo vrećina
vremenjača
vremešan, vremešna vrenje prema vreti vreo, vrela (prid.) vreti, vrim i vrijem, vrući i vrijući, vrah i vrij ah, vreo i vrio, vrela vreva Vrginmost (zem., sada Gvozd) Vrgomošćanin mn. Vrgomošćani prema Vrginmost Vrgomošćanka DL jd. Vrgomošćanki vrgomoski prema Vrginmost vrgo rački Vrgorčanin N mn. Vrgorčani
vršidba G mn. vršidba, vršidaba i vršidbi vršilac, vršioca, V jd. vršio če, G mn. vršilaca vršitelj; vršitelj dužnosti (krat. v. d.) vrška DL jd. vršci, G mn. vrški i vršaka vrtač vrtača
W znak za vat; znak za volfram
x X rimski broj 10, znak za ksenon; x znak za nepoznanicu x-noge x-zrake x puta (iks puta)
vrištati, vrištim, vrišteći vrištav vrjednica vrjednije kamp. od vrijedno vrjedniji kamp. od vrijedan vrjednik V jd. vrjedniče, N mn. vrjednici
vrtati, vrćem, vrći, vrćući vrtić um. od vrt; dječji vrtić vrtenje i vrćenje vrtjeti, vrtim, vrćah, vrteći, vrtio, vrtjela, vrćen vrtlaričin prema vrtlarica vrtlog N mn. vrtlozi vruć, odr. vrući, kamp. vrući vruć ac, vrućca, G mn. vrućaca vruće (pril. prema vruć)
vrjednoća
vrućica
zabačen
vrjednota vrjednovati,
vrućina
zabačenost zabačenje
vrjeđač
vrvjeti, vrvim, vrvljah, vrveći, vrvio, vrvjela vrvljenje prema vrvjeti
zabadača
vrištač
vrjednujući
y Y znak za itrij Yb znak za iterbij
z Z krat. za zapad
prema zabaciti
zabadač
vrjeđačev
vuča
Vrgorčanka
vrjeđačica
vučac, vučca,
vrh N mn. vrhovi i vrsi (stil.); Crni vrh (zem.), Crni Potok (selo) vrh (prij.)
vrjesina uv. od vrijes vrježast vrkočiti se, vrkočeći se
vučad, vučadi
zabavljačev
vuče, vučeta,
zabavljački
432
G mn.
vučaca
um. i hip. od vuk Vučedol (zem.)
(pas);
i vučki (pril.)
vršaći
vrečati, vrečeći
vučjaci
zabavljač
zabazdjeti, zabazdim
433
zabijač
zabijač
začešljati
zabijeliti, zabijelim, zabijelila, zabijeljen (učiniti bijelim) zabijeljeti, zabijelim, zabijelio, zabijeljela, zabijeljen (postati bijel) zabilješka DL jd. zabilješci, G mn. zabilježaka i zabilješki > bilješka zabilježavati > bilježiti zabilježiti zabjeći, zabjegnem zabjelasati se zabjeloglaviti se
zacjeljenje prema zacijeliti i zacijeljeti zacjeljivati, zacjeljujem, zacjeljujući zacjenjivati, zacjenjujem, zacjenjujući zacjepljivati, zacjepljujem, zacjepljujući zacrniti, zacrnim, zacrnila, zacrnio (učiniti što crnim) zacrnjeti, zacrnim, zacrnjela, zacrnio (postati crn) zacrveniti, zacrvenila, zacrvenio (učiniti crvenim) zacrvenjeti, zacrvenim, zacrvenio, zacrvenjela (postati crven)
zablaćen
zacvičati, zacvičim
zablaćenost
zacviljeti, zacvilim zacvjetati, zacvjetam
zablejati, zableji zablenutost zabliještati, zabliještim, zabliještah (početi bliještati) zabliještiti > zabliještati zabludjeti, zabludim, zabludio, zabludjela, zabludjevši zaboga (pril.) zaboljeti, zaboli zaboravljiv zabluđivati se, zabluđujem se, zabluđujući se zabranjivati, zabranjujem, zabranjujući zabražđivati, zabražđujem, zabražđujući prema zabrazditi zabrdnjača (dio tkalačkoga stana) zabrdski prema zabrđe i Zabrđe (naselje) Zabrđanin N mn. Zabrđani (čovjek iz Zabrđa)
začešljavanje
zadebljalost
začešljavati, začešljavam, začešljavajući
zadičiti
začetak, začetka,
zadihanost zadihati se, zadišem se zadihavanje zadihavati se, zadihavajući se zadijeliti se zadijevalica zadijevalo zadijevanje zadijevati, zadijevam, zadijevajući
začetci,
N mn.
G mn.
začetaka
začeti, začnem začetni začetnica začetničin
začetnički začetnik
V jd.
začetniče,
N mn.
začetnici
začetništvo začiliti
(postati
čio,jak)
začimba
zadječačiti
začin
zadjeljati zadjeljivati se, zadjeljujući se prema zadijeliti se zadjenuti, zadjenem, zadjeven i zadjenut zadjesti, zadjenem > zadjenuti zadjeti, zadijem i zadjenem zadjetinjiti
G mn.
začinaka
začiniti, začinjen
zacvrkutati, zacvrkućem, začađeno st
zacvrkući
(počinjati) začinjati, začinjam, začinjajući
začahurenost
začahurim
začinjanje z1tčinjati, začinjem, začinj i, začinj ući
začađiti, začađim, začađen
(se),
zadušljiv
začinak, začinka,
zacvrčati, zacvrčim
začahuriti
začešljavanje
(se),
začahuren
začahurivanje začahurivati (se), začahurujem začahurujući (se)
(se),
začaran začaranost
začarati začaravati, začaravajući
začinjavac, začinjavca, začinjavaca
V jd.
(stavljati začin) G mn.
začinjavče,
začlanjenje začlanjivanje
zadnjojezični
začitati
se, začitam se, začitavši se
začlaniti, začlanim, začlanjen
začlanjivati, začlanjujem, začlanjujući
zadnjonepčani
začudan
zadobivati, zadobivam zadosta (pril.) zadovoljenje prema zadovoljiti zadovoljiti zadovoljstvo zadovoljština
začuditi
začas
(pri/.) začasni > počasni
začudo
se, začudim se, začuđen (pri/.)
začuđenost
začavlati
zadjevač
zadjeveriti se zadjevica zadjevojčiti se zadniti, zadnim i zadnijem (postaviti dno)
začuđivanje
Zabrđanka
začavliti
zabrđe
začeće prema začeti; izvanmaternično začeće; Bezgrješno začeće BDM (blagdan)
začuđivati
začuti, začujem, začuvši
zadrečati
začeliti
zaći, zađem
začelje
zaćopati
začeljivati, začeljujem, začeljujući
zaćopiti
zabrenčati, zabrenčim
začeljustiti, začeljušćen
zaćoriti
zabridjeti, zabridi zabriježje i zabrježje
začep
zaćurlikati, zaćurličem
zadrhtati, zadrhćem, zadrhći zadrigao, zadrigla zadrijemati, zadrijemam izadrijemljem zadrijeti, zadrem, zadro, zadrla zadubiti se, zadubljen prema dubok zadubljivati se, zadubljujem se, zadubljujući se zadugo (pril.) zaduh (zadah) zaduha DLjd. zadusi zaduhaniti zaduhanost zaduhati se, zadušem se zaduhnuti, zaduhnem zadupsti se, zadubem se, zaduben zadušljiv
Zabrđe jd.
s. r. (selo) zabreći, zabreknem zabređati (postati bređa) zabrektati, zabrekćem, zabrekći
zacičati
zacijediti, zacijeđen zacijeliti, zacijeljen (učiniti zdravim) zacijelo (pri/.) zacijeljeti, zacijelim, zacijelio, zacijeljela, zacijeljen (postati zdrav) zacijeniti, zacijenjen (udariti cijenu) zacijepiti, zacijepljen zacjeđivati, zacjeđujem, zacjeđujući
434
(opstipacija, med.) začepak, začepka, N mn.
začepci,
G mn.
začepaka začepiti, začepljen
se, začuđujem se, začuđujući se
(eks.)
zadaća zadaćnica
zadah
začepljavati, začepljavajući
zadahnuće
začepljenost
zadahnuti, zadahnem zadahnjivati, zadahnjujem, zadahnjujući zadahtati, zadahćem, zadahći zadak, zatka, N mn. zadci, G mn. zadaka zadavati, zadajem, zadajući zadaždjeti, zadaždi, zadaždio, zadaždjela
začepljenje prema začepiti
začepljivati, začepljujem, začepljujući začeprkati zače stati
začešljati, začešljam, začešljan
435
zadužbina
zagrtač
zadužbina zaduže (pril.)
zagorčivanje
zađakoniti
zagorčivati, zagorčujem, zagorčujući
zafijukati, zafijučem
zagorijevanje zagorijevati, zagorijevam, zagorijevajući zagorje Zagorje; Hrvatsko zagorje (zem.) zagorjelica zagorjeti, zagorim, zagorio, zagorjela Zagorka DLjd. Zagorki, G mn. Zagorki (žena iz Zagore i Zagorja); Marija Jurić Zagorka, G Marije Jurić Zagorke (hrv. književnica) Zagorkin zagorski
zafrkač zafrkačica zagađenost
zagasito u složenicama: zagasitocfven zagasito crven i zagasitocfven (v. § 127.) zagasito plav i zagasitoplftv (v. § 127.) zagasito zelen i zagasitozelen (v. § 127.) zagasito žut i zagasitožut (v. § 127.) zagašivač
zagladnjeti, zagladnim, zagladnio, zagladnjela zaglađivati, zaglađujem, zaglađujući (prema zagladiti) zaglavlje zaglavljivati, zaglavljujem, zaglavljujući
zagorčiti, zagorčim
zagovarač
zagovornički
zaglupljivač
zaglupljivački
zaglupljivati, zaglupljujem, zaglupljujući zaglušivati, zaglušujem, zaglušujući zagnojenost zagnojiti (se) zagnjiljeti, zagnjilim, zagnjilio, zagnjiljela (početi gnjiljeti) zagonačke i zagonački (pril.) zagonetka DL jd. zagonetki i zagonetci, G mn. zagonetaka i zagonetki Zagora (zem.); Dalmatinska zagora Zagorac, Zagorca, V jd. Zagorče, G mn. Zagoraca (čovjek iz Zagore i Zagorja)
zagovornica
Zagradci G Zagradaca (naselje) zagrađe jd. s. r.; Zagrađe (selo) zagrađivati, zagrađujem, zagrađujući
zagrajati, zagrajim zagraktati, zagrakćem zagrčiti zagrčivanj e
zagrdjeti, zagrdim, zagrdio, zagrdjela, zagrđen (postati grdan) zagrebački; Zagrebačka gora (Medvednica), Zagrebački velesajam (krat. ZV), Zagrebački električni tramvaj (krat. ZET) Zagrebec, Zagrepca Zagrepčanin N mn. Zagrepčani Zagrepčaninov
Zagrepčanka DL jd. Zagrepčanki, Zagrepčanki
G mn.
zahlađivati, zahlađuje, zahlađujući
zahod zahoditi (zalaziti) zahodski zahođenje prema zahoditi zahohotati, zahohoćem zahramati, zahramljem zahraniti zahranjivati, zahranjujem, zahranjujući zahrđalost zahrđati
zagrepsti, zagrebem
zahrkati, zahrčem zahrzati zahtijevanje zahtijevati, zahtijevam, zahtijevajući zahtjeti, zahtijem i zahtjednem zahtjev G mn. zahtjeva zahtjevan
zagrijač
zagrijanost zagrijavač
zagrtač
436
zahititi, zahićen zahladiti, zahladim, zahladio, zahladila (učiniti hladnijim) zahladjeti, zahladim, zahladio, zahladjela (postati hladnijim) zahladnjenje prema zahladniti i zahladnjeti zahladnjeti, zahladnim, zahladnio, zahladnjela (postati hladno) zahlađenje prema zahladiti
Zagrepčankin
Zagorčev
zagorčavati, zagorčavam
i
zahlađivanje
zagrčivati, zagrčujem, zagrčujući
zagorčenje
zagorčavanje
zahitajući
zahićući
zagrijavati, zagrijavam zagrižljiv zagrmjeti, zagrmim, zagrmio, zagrmjela zagrohotati, zagrohoćem
zagorčati, zagorčam
zagušivač
zahitač
zagovarački
Zahumče,
G mn.
zahvala zahvalan zahvaliti zahvalnica zahvalnost zahvaljivati, zahvaljujem, zahvaljujući zahvat
zagušljiv zagvoški prema Zagvozd zahihotati, zahihoćem zahiriti zahitačica
zahukati, zahučem zahuktalost zahuktati, zahukćem Zahumac, Zahumca, Vjd. Zahumaca Zahumlje jd. s. r. (zem.) zahumski zahvaćati
zagušćivati, zagušćujem, zagušćujući
zahitati, zahitam i zahićem,
zagovorničin prema
zagluhnuti, zagluhnem zaglupiti, zaglupim, zaglupio, zaglupila (učiniti glupim) zaglupjeti, zaglupim, zaglupio, zaglupjela (postati glup) zaglupljavati zaglupljenost zaglupijenje prema zaglupiti izaglupjeti
zagušćenje
zagovara čica
zagledač
zajedljivičin
zagruhati, zagruham > zagruvati zagudjeti, zagudim, zagudio, zagudjela zagustiti, zagustim, zagustio, zagustila (učiniti gustim) zagu stjeti, zagustim, zagustio, zagustjela (postati gust) zagušćen prema zagustiti
zagovaračev
zaglibiti (se), zaglibljen (zapasti u glib) zaglibljivati, zaglibljujem, zaglibljujući zagluhnuće
zagruhati
zahvatač
zahvatati zahvatiti, zahvatim, zahvaćen zaići, zaiđem zaimača zaimačica zaimački
zaimati, zaimam i zaimljem, zaimajući i zaimljući
zainaćivati, zainaćujem, zainaćujući
zainatiti se, zainatim se, zainaćen zaintačiti se > zainatiti se zainteresiranost zainteresirati (se) Zair (zem.); Republika Zair (pov.; danas Republika Kongo) zaira (hrana) Zairac, Zairca, Vjd. Zairče, G mn. Zairaca zaiskati, zaištem i zaišćem zaista (pri!.) zajahati, zajašem zajamčiti, zajamčim, zajamčen zajamčivati, zajamčujem, zajamčujući
zajaukati, zajaučem zajauknuti, zajauknem zaječati, zaječim
zajedati zajedljiv zajedljivac Vjd.
zajedljivče,
zahučati, zahučim
zajedljivčev
zahujati, zahujim
zajedljivičin prema
G mn. zajedljivaca
zajedljivica
437
I
J
zajednica zajednica; Hrvatska bratska zajednica (u Americi, krat. HBZ), Hrvatska demokratska zajednica (stranka, krat. HDZ) zajedničan, zajednična zajedničar
zajedničarski zajednički
zajedništvo zajedno (pri!.) zajesti (se), zajedem (se) zajmiti, zajmim, zajmljen zajmodavac V jd. zajmodavče, G mn. zajmodavaca zajmoprimac Vjd. zajmoprimče, G mn. zajmoprimaca zakađivati, zakađujem, zakađujući zakaluđeriti
zakapčati, zakapčam Zakarpaćejd. s. r. (zem.) zakarpatski zakasniti zakasnjelost zakašljati, zakašljem zakašnjavanje zakašnjavati, zakašnjavam, zakašnjavajući zakašnjenje
zakuhavati
zakukurikati
zamjera
zakukurikati, zakukuričem zakupničin prema zakupnica
zalječenje
zakonačiti, zakonačim zakonodavčev
zakupnički
zakonomjeran, zakonomjerna
zakupniče
zaljepljivati, zaljepljujem, zaljepljujući zaljesti, zaljezem zaljetiti, zaljeti (postati ljeto) zaljev G mn. zaljeva zamaći, zamaknem zamagliti, zamaglim, zamagljen zamah N mn. zamasi zamahati, zamašem zamahivati, zamahujem, zamahujući zamahnitati zamalo (pril.) zamamljiv zamamljivati, zamamijujem, zamamijujući zamastiti, zamastim, zamašćen
zakočiti, zakočim
zakopčanost
zakvačiti
zakopčati
zakvačiti
zakopčavati, zakopčavam, zakopčavajući
zalagač
zakoračenje
zalagačev
V jd. zakupnik
se > zavaditi se, spopasti se
zakoračiti, zakorači m
zalagačica
zakoračivati, zakoračujem, zakoračujući
zalagaonica
zakorijeniti se, zakorijenim se, zakorijenjen zakorjeiost zakorjenjivanje zakorjenjivati se, zakorjenjujem se, zakorjenjujući se zakorjeti se, zakori se, zakorio se, zakorjela se (prevući se korom) zakovičar zakovrčiti, zakovrčim, zakovrčen
zakovrtati, zakovrćem,
zakovrćući
zalagaonički
zalahoriti zalazak, zalaska, N mn. zalasci, G mn. zalazaka zaleći, zitlegnem (prileći) zaleći, zaležem (zako titi) zalegnuti se, zitlegnem se, zalegavši se (prileći) zalediti, zaledim, zaledio, zaledila (učiniti ledenim) zaledjeti, zaledim, zaledio, zaledjela (postati leden)
zakračunati, zakračunam
zaleđe
zakračunavanje
zaleđen prema
zakračunavati, zakračunavajući
zaleđenje
zakrčenost
zaleđivati, zaleđujem, zaleđujući
zakrčenje
zaletjeti (se), zaletim (se), zaletio (se), zaletjela (se) zaliha DL jd. zalihi zalihost zalihostan, zalihosna
zakrčiti, zakrčim, zakrčen
zalediti
zakašnjivač
zakrčivati, zakrčujem, zakrčujući
zakašnjivati, zakašnjujem, zakašnjujući
zakrečen
zakićen
zakrečenost
zakipjeti, zakipim, zakipio, zakipjela zakivati, zakivam, zakivajući
zakrečenje
zaliječiti, zaliječim, zaliječen
zakrečiti
zaklanjač
zakrečivati, zakrečujem, zakrečujući
zaključivati, zaključujući prema zaključiti
zakućiti
zalijegati, zaliježem, zaliježući zalijeniti se, zalijeni se zalijenjenost zalijepiti, zalijepim, zalijepljen zalijetati se, zalijećem se, zalijeći se, zalijećući se zalijevati, zalijevam, zalijevajući zalistak, zalistka, zalitstci, zalistaka zalizak, zaliska, zalisci, zalizaka zalučiti, za!učlm (pomiješati u jelo luk) zahičiti, zitliičlm (napraviti luk) zalud (pri!.) zaluditi, zaluđen, zaludila (učiniti ludim) zaludjeti, zaludim, zaludjeh, zaludjevši, zaludio, zaludjela (postati lud) zaludu (pri!.)
zaključnica
zakuhati zakuhavati, zakuhavajući
zaluđivati, zaluđujem, zaluđujući
(ovapniti)
zaklinčiti
(ovapnjivati)
zaklinjač
zakričati, zakričim
zaklinjačica
zaklopčić
zakrijesiti, zakrijesim zakriještiti, zakriještim
zaklopčina
zakrknuće
um. od zaklopac > poklopčić uv. od zaklopac > poklopčina zaklopnični prema zaklopnica zaključak, zaključka, N mn. zaključci, G mn. zaključaka
zakročiti, zakročim prema
krok
zakročivati, zakročujem, zakročujući
zaključavati prema zaključati
zakržljalost zakržljati, zakržljam, zakržljao, zakržljala zakržljavjeti, zakržljavim Zakučac, Zakučca (selo)
zaključenje
zakučast
zaključiti, zaključim, zaključen
zakučat
zaključan, zaključna; zaključna riječ zaključati
zakmečati
438
zaluđenost
prema zaliječiti
zalječivati, zalječujem, zalječujući
zamašćivati, zamašćujem, zamašćujući
zamazano st zamazivati, zamazujem, zamazujući Zambija (zem.); Republika Zambija (država) zamčica um. od zamka zameračiti
zametak, zametka, N mn. zametci, G mn. zametaka zametati, zamećem zamijeniti, zamijenim, zamijenjen zamijesiti, zamijesim, zamiješen zamiješati, zamiješam, zamiješan zamijetiti, zamijetim; zamijećen zamisao, zamisli, I jd. zamišiju i zamisli zamjećaj
zamjećivanje zamjećivati, zamjećujem, zamjećujući
zamjedba G mn. zamjedaba i zamjedbi zamjena G mn. zamjena zamjenica (l. žena zamjenik, 2. vrsta riječi) zamjeničin prema zamjenica (žena) zamjenički
zamjenik V jd. zamjeniče, N mn. zamjenici zamjeništvo zamjenit zamjenitost zamjenljiv izamjenjiv zamjenjivanje zamjenjivati, zamjenjujem, zamjenjujući zamjenjivost izamjenljivost zamjera G mn. zamjera
439
zamjerak
zaobljivati
zamjerak, zamjerka, N mn. zamjerci, G mn. zamjeraka zamjeralo zamjeran, zamjerna zamjeranje zamjerati, zamjeram, zamjerajući zamjeravanje zamjeravati (se), zamjeravajući (se) zamjeriti (se), zamjerim (se) zamjerka DL jd. zamjerci, G mn. zamjeraka i zamjerki zamjerljiv zamjesivati, zamjesujem, zamjesujući zamjestiti, zamjestim, zamješten zamještati zamjetljiv zamlačenje prema zamlačiti zamlačiti
zamlačivati, zamlačujem, zamlačujući zamlaćenje prema
zamlatiti
zamlaćivati, zamlaćuj em, zamlaćujući
zamlađivati
se, zamlađujem se,
zamlađujući
zamliječiti, zamliječi, zamliječen
zamljaskati, zamljaskam, zamljašćem zamlječivati, zamlječujem, zamlječujući
zamnogo (pril.) zamočiti, zamočim, zamočen zamomčiti se, zamomčim se, zamomčen zamorac, zamorca, V jd. zamorče zamorče, zamorčeta, zb. zamorčad (zoo!.) zamorčev
zamorje (zemlja za morem) zamračenje
zamračiti, zamračim, zamračen zamračivati, zamračujem, zamračujući zamrčiti, zamrčim, zamrčen
se
zamućenje prema
zamutiti zamuknem, zamukoh, zamuče, zamukni, zamukao, zamukla, zamuknuvši i zamuknuti
zamući,
zamućivati, zamućujem, zamućujući
zamuknuti, zamuknem izamući zanavijek (pri!.) zanavijati, zanavijajući zanećati zanećivati, zanećujem, zanećujući zanećkati zanećkivati, zanećkujem, zanećkujući zanemoći,
zanemognem
zanesen zanesenjački zanesenjače V jd. od zanesenjak zanijekati, zaniječem, zanijekan zanijemiti, zanijemim, zanijemio, zanijemila (učiniti nijemim) zanijemjelost zanijemjeti, zanijemim, zanijemio, zanijemjela (postati nijem) zanijeti, zanesem, zanijeh, zanese, zanesavši, zanio, zanijela, zanesen i zanijet zanijetost zanimljiv zanoćati, zanoća, zanoćalo je
zaodijevati
zaposjednuće
zaodijevati, zaodijevam, zaodijevajući zaodjenuti, zaodjenem zaodjesti, zaodjenem zaodjeti, zaodjenem zaonda (pril.) zaovičić zaovičin prema
zaovica
zaovična zaović
zapad (strana svijeta); zapad-jugozapad (krat. ZJZ), zapad-sjeverozapad (krat. ZSZ) Zapad (zapadne zemlje i narodi); Divlji zapad (u Americi) zapadna Sahara (zem.) zapadni kamp. zapadniji: zapadna Europa (za razliku od istočne, sjeverne, južne); Zapadna Europa (zemlje i narodi); zapadna Hrvatska (zapadni dio Hrvatske) zapadnoeuropski zapadnohrvatski zapadnonjemački
zapadnorimski
zapleće
zaplesti, zapletem, zapletavši zapletati, zaplećem, zaplećući zaplijeniti, zaplijenim, zaplijenjen zaplitati > zapletati
zanoćiti, zanoćim, zanoćen
V jd. od zapadnjak zapah N mn. zapasi zapahati zapahivati, zapahujem, zapahujući zapahnuti, zapahnem
zanoćivati, zanoćujem, zanoćujući
zapalčiti, zapalčim
zapljačkati, zapljačkam
zanovijet !jd. zanovijeću i zanovijeti zanovijetalac, zanovijetaoca, V jd. zanovijetaoče, G mn. zanovijetalaca zanovijetalica
zapaljiv
zanovijetaličin
zapašnjača
zanovijetalo zanovijetati, zanovijetam i zanovijećem,
zapečaćivati, zapečaćujem, zapečaćujući
zapljena G mn. zapljenii zapljenjivati, zapljenjujem, zapljenjujući zapljeskati, zapljeskam izaplješćem, zapljeskavši zapljesniviti, zapljesnivim, zapljesnivio, zapljesnivila (učiniti pljesnivim) zapljesnivjelost zapIjesnivjeti, zapljesnivim, zapljesnivio, zapljesnivjela (postati pljesniv)
zanovijećući, zanovijetajući
zapamćenje zapamćivati, zapamćujem, zapamćujući
zapamtiti, zapamtim, zapamćen
zapečatiti, zapečatim, zapečaćen zapečenost
zamrijeće
zanovjetački
zamrijeti, zamrem, zamrije, zamro, zamrla zamrmljati zamrziti, zamrzim
zapeći
zanovjetaš zanovjetašica
zapešćaj
zanovjetašičin
zamrzivač
zanovjetaški zanjihati, zanjiham i zanjišem zao, zla; kamp. gori
zapijevati, zapijevajući ns. od svr. zapjevati zapijevka DL jd. zapijevci, G mn. zapjevaka i zapijevki, DL! mn. zapijevkama
zamučati, zamučim
zanovjetačica
(zašutjeti)
zamučiti prema mučiti zamućen
440
zapisnički
zapitivati, zapitujem, zapitujući zapitkivati, zapitkujem, zapitkujući zapjeniti (se), zapjenim (se), zapjenjen zapjenušenost zapjenušiti se, zapjenušen zapjenjenost zapjenjivati, zapjenjujem, zapjenjujući zapjev G mn. zapjeva zapjevak, zapjevka, N mn. zapjevci, G mn. zapjevaka zapjevati, zapjevam, zapjevavši zaplamtjeti, zaplamtim, zaplamtio, zaplamtjela, zaplamtjevši zaplaviti, zaplavljen (poplaviti) zapliiviti, zaplavim, zaplavio, zaplavila, zaplavljen (učiniti plavim) zaplavjelost zapliivjeti, zapliivjm, zapl:ivio, zapl:ivjela (postati plav)
zapadnjače
zanovjetač
zamrznuće
G mn.
zapadnjački
zamrći, zamrknem zamrežiti
zamrzjeti, zamrzirn, zamrzio, zamrzjela
zapisničarka DLjd. zapisničarki, zapisničarkj
zapećak, zapećka,
N mn.
zapećci,
G mn.
zapećaka
(se), zapečem (se), zapečen
zaplotnjački
započeti, započnem, započevši započinjati, započinjem, započinjući
zaobići, zaobiđem
zapinjača
zaobljavati, zaobljavam zaobljivati, zaobljujem, zaobljujući
zapirač
zapodijevanje zapodijevati, zapodijevajući (ns. od svr. zapodjenuti) zapodjenuti, zapodjenem, zapodjenuvši zapodjesti, zapodjenem zapodjeti, zapodjenem zapornik V jd. zaporniče zaposjedati, zaposjedajući (osvajati, zapremati)
zapisničar
zaposjednuće
zapešće
zapinjač
441
zaposjednuti
zaruđivati
------------------------------------
zaposjednuti, zaposjednem, zaposjednuvši zaposjesti, zaposjednem (osvojiti, zauzeti, zapremiti)
zaposliti, zaposlen, zaposlivši zapošljavati, zapošljavam, zapošljavajući prema zaposliti zapovijed 1 jd. zapovijeđu i zapovijedi zapovijedanje zapovijedati, zapovijedam, zapovijedajući zapovijest 1jd. zapoviješću i zapovijesti > zapovijed zapovijetka DL jd. zapovijetci izapovijetki, G. mn. zapovijetki izapovijedaka zapovjediti, zapovjedim, zapovjeđen, zapovjedivši zapovjedni zapovjednica zapovjedničin
zapovjednički
zapovjednik V jd. zapovjedniče, N mn. zapovjednici zapovjedništvo zapravo (pri!.) upravo zaprčiti (nos) zapreći, zapregnem
zapu čak,
zapučka,
N mn.
zapučci
zapučati
zapučiti
zapuh N mn. zapusi zapuhati, zapušem, zapuhavši zapuhnuti, zapuhnem, zapuhnuvši zapuno (pril.) zapustiti, zapušten, zapustivši zapustjelost zapustjeti, zapustim, zapustio, zapustjela, zapustjevši (postati pusto) zapuštenost
zaruke mn. Ž. r. zarumeniti, zarumenim, zarumenio, zarumenila (učiniti rumenim) zarumenjeti, zarumenim, zarumenio, zarumenjela (postati rumen) zasad(a) (pri!.) zasađivati, zasađujem, zasađujući
zasebice (pril.) zaselak, zaselka i zaseoka, N mn. zaselci i zaseoci, G mn. zaselaka zasićen zasićenost
zaslijepljenim)
zaslijepjeti, zaslijepim, zaslijepio, zaslijepjela (postati zaslijepljen)
zaslijepljen zasij eplj enj e zasljepljivač zasljepljivački
zasljepljivati, zasljepljujem, zasljepljujući zasmijati se, zasmijavši se zasmočak, zasmočka, N mn. zasmočci, G mn.
zasićivač
zaračunavati, zaračunavam, zaračunavajući
zasićivački
zaraćen
zasićivati, zasićujem, zasićujući
zasmočiti, zasmočim, zasmočivši
zasmraditi, zasmradi, zasmrađen, zasmradivši
prema zaratiti
zarađivačica
zasijati, zasijam (zasjati) zasijati, zasijem prema sijati (sjeme) zasijecanje zasijecati, zasijecam, zasijecajući zasijevnuti, zasijevnem, zasijevnuvši
zarađivački
zasipač
zarađivati, zarađujem, zarađujući
zaraćenost
zarad(i) (prij.) zarađivač
zarađivačev
zaprepastiti, zaprepastim, zaprepašten zaprepašćivati se, zaprepašćujem se, zaprepašćujući se zaprepaštavati se
zarašćivati, zarašćujem, zarašćujući zareći
zasjedač
Zaprešić
(grad)
zaređivati, zaređujem, zaređujući
zapričati
se
zarobljeničin
zarana (pri!.) zarastati > zarašćivati zarasti, zarastao, zarasla
se,
se,
zarečem
se i zareknem se, zarekav(ši)
zarečen
zaređenje
zapriječenost
zarobljenički
zapriječiti, zapriječim, zapriječen, zapriječivši
zarobljenik V jd. zarobljenici
(staviti zaprjeku)
zaslađivati, zaslađujem, zaslađujući
zaslijepiti, zaslijepim, zaslijepio, zaslijepila, zaslijepljen, zaslijepivši (učiniti
zaračunati, zaračunam, zaračunavši
zasititi, zasićen, zasitivši zasitljiv zasjecati, zasjecajući zasjeći, zasiječem, zasjekavši zasjeda G mn. zasjeda
zapregnuće
zasvjedočenje
zaruke
zarobljeniče,
N mn.
zasjedati, zasjedam zasjedavati, zasjedavajući zasjednik V jd. zasjedniče, N mn. zasjednici zasjednuti, zasjednem, zasjednuvši zasjek N mn. zasjeci zasjeka DLjd. zasjeci, G mn. zasjeka zasjena G mn. zasjena zasjenak, zasjenka, N mn. zasjenci, G mn. zasjenaka zasjeniti, zasjenivši zasjenjen zasjenjenost zasjenjenje zasjenjivač > sjenilo
zaprijeti, zaprem, zapro, zaprIa, zaprvši zaprijetiti, zaprijećen, zaprijetivši zapriseći, zaprisežem
zarođivati, zarođujem, zarođujući
zaprisegnuće
zaručiti
zaprječenje
zaručivanje
zaprječivač
zaručivati, zaručujem, zaručujući
zaprječivanje
zaručni; zaručni
zaprječivati prema zapriječiti
zaručnica
zasjenjivački
zaprjećivati, zaprjećujem, zaprjećujući prema
zaručničin
zaprijetiti zaprjeka DL jd. zaprjeci
zaručnički
zasjenjivanje zasjenjivati, zasjenjujem, zasjenjujući zasjesti, zasjedem izasjednem
zaručen zaručenje
se, zaručim se,
zaručnik
V jd.
zaručivši
se
prsten
zaručniče,
N mn.
zaručnici
zasmočaka
zasmrađivati, zasmrađujem, zasmrađujući
zasmrdjeti, zasmrdim, zasmrdio, zasmrdjela, zasmrdjev(ši) zasniježiti, zasniježim, zasniježiv(ši) zast. krat. za zastarjelo zastalno (pri!.) zastarijevati, zastarijevam, zastarijevajući zastarjelost zastarjeti, zastarim, zastario, zastarjela, zastarjev(ši) zastavničin prema zastavnica zastavnički
zastavnik V jd. zastavniče, N mn. zastavnici zastidjeti (se), zastidim (se), zastidio (se), zastidjela (se), zastidjev(ši) (se) zastiđivati, zastiđujem, zastiđujući zastirač
zastreptjeti, zastreptim, zastreptio, zastreptjela, zastreptjev(ši) zastrijeliti, zastrijelim, zastrijeljen, zastrijeliv(ši) zastrijeti, zastrem, zastro, zastrla i zastrti zastrjeljivati, zastrjeljujem, zastrjeljujući zastudjeti, zastudim, zastudio, zastudjela, zastudjev(ši) zastupnički; Zastupnički dom Sabora (pov.) zastupnik V jd. zastupniče zasukati, zasučem zasunčić
zapršće
zaručništvo
zaskočica
zasvagda (pril.) zasvijetliti, zasvijetljen, zasvijetliv(ši)
zapruđe
zarudjeti, zarudi, zarudio, zarudjela
zaskočiti, zaskočim, zaskočivši
zasvjedočavati
zaruđivati, zaruđuje, zaruđujući
zaslađen
zasvjedočenje
Zapruđejd.
442
s. r. (dio Zagreba)
443
zavičajnost
zasvjedočiti
> zatočeništvo
zbjeći
zavidjeti
zasvjedočiti, zasvjedočim, zasvjedočen
zatočje
zasvjedočivati, zasvjedočujem, zasvjedočujući
zatočnica
zasvjetlucati zasvoditi, zasvodim,
zatočnički
zaviđati, zaviđam, zaviđajući
zatočnik
V jd. zatočniče, N mn. zatočnici zatrčati se, zatrčim se, zatrčavši se zatrčavati se, zatrčavam se, zatrčavajući se
zaviđenje prema
zatrebati zatreptjeti, zatreptim, zatreptio, zatreptjela,
zavirač
zavrćivati, zavrćujem, zavrćujući
zavisan, zavisna zavjera G mn. zavjera (urota) zavjerak, zavjerka, G mn. zavjeraka zavjeravati se, zavjeravajući se zavjerenica (urotnica)
zavreti, zavrim, zavru, zavreh, zavre, zavIia,
zasvođen
zasvođavati zasvođenost
zasvođivati, zasvođujem, zasvođujući
zasvrbjeti, zasvrbim, zasvrbio, zasvrbjela,
zasvrbjev(ši)
zavidjeti, zavidim, zavidjeh, zavidio, zavidjela,
zavidjevši
zatreptjev(ši)
zašećerenost
zatrijeti > zatrti zatrti, zatrem izatarem, zatroh, zatro, zatrla,
zašećeriti zašećerivati, zašećerujem, zašećerujući
zaštedjeti, zaštedim, zaštedio, zaštedjela,
zatrt zatrudnjeti, zatrudnjeh, zatrudnjev(ši),
zatrudnjela zatru đivati, zatruđujem,
zatruđujući
zaštićenost
zatući, zatučem, zatučen,
zatukavši
zaštićivati, zaštićujem, zaštićujući
zatupiti, zatupim, zatupio, zatupila (učiniti
zašteđen,
zaštedjev(ši) zaštićen od zaštititi
zaštitničin prema
zaštitnik V jd. zaštitniče, N mn. zaštitnici zašto (vez. ipril.) zašućivati, zašućujem, zašućujući
zašutjeti, zašutim, zašutio, zašutjela, zašutjevši zataći,
zataknem zatajiti, zatajim zatak, zatka, N mn. zatci, G mn. zataka zatamnjenje zatamniti zatamnjeti, zatamnim, zatamnio, zatamnjela,
zatamnjevši zateći, zatečem
tup) zatupljivati, zatupljujem, zatvarački
zatvorenica
zatvorenik Vjd. zatvoreniče, N mn. zatvorenici zatvornik (suglasnik) zaufano (pril.) zaustavljač zaušćen,
zaustivši
zateščati, zateščam
zaušćivati, zaušćujem, zaušćujući
zatezljiv zaticati, zatičem
zauvijek (pril.) zauzeće
zatikač
zavađač
zatim (pril.)
zavađati, zavađam
zatirač
zavađati
zavojevački (osvajački)
zavijač
zavoljeti, zavolim, zavolio, zavoljela, zavoljevši
zavijčati
zavraćati
zavijek (pril.)
zavrći,
zavjerenik V jd.
zavjereniče,
zavjereništvo (urotništvo) zavjeriti (se), zavjerim (se) zavjernica zavjes G mn. zavjesa zavjesa G mn. zavjesa zavjesiti, zavjesim, zavješen, zavjesivši zavjet G mn. zavjeta; stari zavjet, novi zavjet
zavjetina zavjetnica zavjetnik V jd. zavjetniče, N mn. zavjetnici zavjetovalac V jd. zavjetovaoče, G mn.
zavrela, zavrevši zavrijediti, zavrijedim,
zavrjeđivati, zavrjeđujem, zavrjeđujući
zavrtanj zavrtjeti, zavrtim, zavrtio, zavrtjela, zavrćen,
zavrtjevši zavući, zavučem, zavučen,
(učiniti
(postati zelen) zaziđivati, zaziđujem, zaziđujući
zazirati, zazirem, zazirući zazorljiv zazreti, zazrem, zazru, zazrevši (pogledati
plašljivo) zazrijevati, zazrijevam,
zavjetrina
zažednjeti, zažednim, zažednio, zažednjela zaželjeti, zaželim, zaželjevši
zazvečati, zazvečim zazvučati, zazvučim zažeći,
zažežem
zavlačiti, zavlačim, zavlačeći
zažučiti, zažučim
zavladičenje
zažudjeti, zažudim, zažudio, zažudjela,
zatočenica
zavažati
zatočeničin
zavičaj
zavoditelj zavoditi
zatočenički
zavičajan, zavičajna
zavodničin prema
zavičajnica
zavodnički
zbijačica
zavođač
zbirčica
zavođački
zbjeći
Vjd.
zatočeniče,
N mn.
zatočenici
zavičajnik
zatočiti, zatočim, zatočen
zavičajnost
444
zažudjevši
zavladičiti
zatočeništvo
V jd.
zaviađivati, zavlađujem, zavlađujući
ZAVNOH krat. za Zemaljsko vijeće
N mn.
zavičajnici
antifašističko
narodnoga oslobođenja Hrvatske
zažutiti, zažutim, zažutio, zažutila, zažutjevši (učiniti
žutim)
zažutjeti, zažutim, zažutio, zažutjela,
zažutjevši (postati žut)
(pov.)
zavičajniče,
zazrijevajući
zazupčati
zavarivač
zatočenik
zelenim)
zazelenjeti, zazelenim, zazelenio, zazelenjela
zavađenost
zavarivački
zavukavši
zazbilj (pri!.) zazeieniti, zazelenim, zazelenio, zazelenila
zatirački
zavarivačica
zavrijedivši
zavrijeti, zavrem, zavri, zaVIO, zavrla,
zatjecati, zatječem prema zateći zatjerati, zatjeram, zatjeravši zatjerivati, zatjerujem, zatjerujući zato (pril.)
zavarivačev
zavrijeđen,
(zaslužiti)
zavjetovalaca zavjetovanik V jd. zavjetovaniče, N mn. zavjetovanici zavjetovati, zavjetujem, zavjetovavši zavlačenje
se prema zavaditi se
zavrgnem izavrgnuti
zavrijevši (zakočiti) N mn. zavjerenici
(razdoblje), Stari (Novi) zavjet (knjiga), Sveto pismo Staroga (Novoga) zavjeta zavjetan, zavjetna; zavjetni kovčeg (vjer.)
zatvorenički
zaustiti, zaustim,
i zateknem
zatupljujući
zatvarač
zatvoreničin prema
zavojevač (osvajač)
zavidjeti
(urotnik)
zatupjelost zatupjeti, zatupim, zatupio, zatupjela (postati
zavoditi
zavoj ačiti
zavjerenički (urotnički)
tupim)
zaštitnica
zaštitnički
zavođenje prema
se
zb. krat. za zbirni zbačen
zavodnica
zbijač
um. od zbirka se, zbjegnem se
445
zeml.iopis
zbjeg zbjeg N mn. zbjegovi zbjegnuti se, zbjegnem se i zbjeći se zbježati se zbježište zbog (prij.)
zečak, zečka, V jd. zečku, N mn. zečci, zečaka, um. od zec (vrst graška)
G mn.
zečar
zemljopisac
Zloba
zemljopisac G jd. zemljopisca, V jd. zemljopišče, G mn. zemljopisaca zemljoposjednica zemljoposjedničin
zečarski
zeče, zečeta;
zb.
zečad prema
zec (zool.)
zemljoposjednički
zborovođa
zečevina
zemljoposjednik V jd. zemljoposjedniče, N mn. zemljoposjednici
zbosti, zbodem
Zečevo
zemljoradničin
zbrčka
zečica
zbrčkati
zečić
zbornički
se zbrda-zdola zbrinjavati, zbrinjavam, zbrinjavajući zdenac zdenca' Zdenac (selo) Zdenac života (M;štroviće~ spomenik u Zagrebu), Kraljičin zdenac (u Zagrebačkoj gori) Zdenci, Zdenaca mn. m. r. (selo); Veliki Zdenci (selo) zdenčac um. od zdenac Zdenčac (zem.) zdenčan zdenčar zdenčarski zdenčarstvo
zdenčina
uv. od zdenac (selo) zdesna (pril.) zdjela G mn. zdjela zdjeJar zdjelast zdjeletina uv. od zdjela zdjelica Zdenčina
zečevac, zečevca,
G mn.
zečevaca
(selo)
zemljoradnički
zečina
zečinjak N
mn.
zečinjaci
zečji
Zeland (zem.); Novi Zeland (država) Zelanđanin; Novozelanđanin
Zelanđanka; Novozelanđanka zelembać
zelen (prid.) zelen, zeleni, I jd. zelenju i zeleni zelenac, zelenca, G mn. zelenaca zelenčica
Zelengaj (ime šumi) zelen-gora Zelengora (planina) zeleniti, zelenim, zelenjah, zelenio, zelenila, zeleneći (činiti zelenim) Zelenortski Otoci; Republika Zelenortski Otoci (država) zelenjak N mn. zelenjaci (zelen kukuruz) Zelenjak (dio Zagreba) zelenjeti, zelenim, zeleneći, zelenjah, zelenio, zelenjela (postajati zelen) zem. krat. za zemljopis i zemljopisni zemička DLjd. zemički, G mn. zemičaka >
zemljoradnik V jd. zemljoradnici zemljovid zemljovlasnica
zemljoradniče,
N mn.
zemljovlasničin
zemljovlasnički
zemljovlasnik V jd. zemljovlasniče, N mn. zemljovlasnici zemljoznanac, zemljoznanca, V jd. zemljoznanče, G mn. zemljoznanaca zepsti, zebem, zebijah i zebah, zebući zeri čica prema zerica ZET krat. za Zagrebački električni tramvaj Zeus (mit.) zeusovski zgađanje zgađati, zgađam, zgađen, zgađajući
zijevanje zijevati, zijevajući zijevavica zijevka zijevnuti, zijevnem, zijevnuvši zima; u zimu Zimbabve (zem.), Republika Zimbabve (država) zimnjača Uabuka, kruška) zimogrižljiv zimogrozan, zimogrozna zimogrožljiv zimzelen (prid.) zimzelen, zimzelena i zimzeleni (im.) zipčica um. od zipka zjapiti, zjapim, zjapeći zjati, zjam, zjajući zjenica zjenični zjevač zjevačev zjevačica
zjevkati ZJZ krat. za zapad-jugozapad zlaćan, zlaćana zlaćenje prema
zdravlje; u zdravlje, na zdravlje Zdravomarija (molitva) zdrnžiti
zemlja G mn. zemalja; Nova zemlja (zem.); zemlja-zrak (naziv rakete) Zemlja (astr.) zemlj ački zemljak V jd. zemljače, N mn. zemljaci zemljodjelac G jd. zemljodje1ca, V jd. zemljodjelče, G mn. zemljodjelaca
zgrijati, zgrijem, zgrij zgriješiti, zgriješim, zgriješivši zgrješenje zgrtati, zgrćem, zgrćući zgruhati > zgruvati
zlatiti Zlatar Bistrica G Zlatar Bistrice (mjesto) zlataričin prema zlatarica Zlatičin prema Zlatica (ime ženske osobe) zlatiti, zlatim, zlatio, zlatila, zlaćen, zlateći (činiti zlatnim) zlatjeti, zlatim, zlatio, zlatjela (postajati zlatan) zlatni; zlatni pir zlato (kem., znak Au) zličina uv. i pe}. od zlica (zao čovjek) zlić N mn. zlićevi zlijed, zlijedi, I jd. zlijeđu izlijedi zlijediti, zlijedeći zlijeđenje prema zlijediti zlikovac, zlikovca, V jd. zlikovče, N mn. zlikovci, G mn. zlikovaca
zgučiti, zgučim
zlikovački
zduhač
zemljodjelčev
zgušćivanje
zlikovčev prema
zdušan,zdušna zdvora (prit.) zebu, zebua (zool.) zec N mn. zečevi, pjes. zeci
zemljodjeika DL jd. zemljodjeiki, G mn. zemljodjelki zemljomjer zemljomjerstvo zemljopis
zgušćivati, zgušćujem, zgušćujući
zdjeličast zdjelični
zdjenuti, zdjenem zdjesti, zdjenem i zdjenuti zdjeti, zdijem zdjetni; zdjetna žena zdjetnost zdravičica
zečad
446
žemička
zgnječenost zgnječiti, zgnječim
zgodimice (pril.) zgodimičan, zgodimična zgončić
zgorega (pril.) zgorjeti, zgorim, zgorio, zgorjela, zgorjev(ši) zgotavljati > gotoviti zgrčenost zgrčiti, zgrčim, zgrčivši
zidati, zidam i ziđem, zijev N mn. zjevovi zijevalica zijevalo
zidajući
i ziđući
zlikovac zlo (pril.); komp. gore zlo (imenica) Zlo (poosobljeni pojam) zloba Zloba (poosobljeni pojam)
447
zločest
zoolog zlosretnik V jd. zlosretniče, N mn. zlosretnici, G mn. zlosretnika
zločest zločestoća
zločestvo
G mn.
zlostavljač
zločestava
zlostavljačica
zločin zločinac, zločinca, zločinci,
G mn.
V jd.
zločinče,
N mn.
zločinaca
zločinački zločinčev zločinka zločinstvo zloća zloćud
(prid.)
zloupotreba zloupotrebljavati, zloupotrebljavajući zloupotrebljiv zloupotrebljivati, zloupotrebljujući zloupotrebljivost zloupotrijebiti, zloupotrijebim, zloupotrijebljen zlurad zmaj
zloćudan, zloćudna
zmijača
zloćudnica
zmij če, zmijčeta; zb. zmijurina Zn (znak za cink)
zloćudničin
zmijčad
zoologija zoologija zoološki zora; u zoru Zora (ime) Zoričin prema Zorica zoriti > zreti zoriti (rudjeti, o zori) Zr znak za cirkonij zračak, zračka, N mn.
zvijnkati zubača zubačić
um. od zubatac prema zubarica zubatac, zubatca, Vjd. zubatče, G mn. zubataca (riba) Zubčević (prezime; v. § 66. d) zubaričin
zubić
zubobolja zračci,
G mn.
zračaka
zubotehničar
zračan, zračna
zubotehničarka
zračenje
zubotehnički
zračica
zučati, zučim, zučeći
zračiti
zujača
zračnica
zujati, zujim,
zračno
zulumćar
(pril.)
zujeći
zračnost
zulumćarski
zloćudnost
značaj
zračnjak
zulumćarstvo
zlodjelo (zlo djelo) zloduh V jd. zloduše, N mn. zlodusi zlohran (prid.) zlohranica zlokobnica
značajan, značajna
zrak; zrak-zemlja (raketa zrak-zemlja, raketa zemlja-zrak) zrak. krat. za zrakoplovstvo, zrakoplovni zraka DLjd. zraci, G mn. zraka (trak) zrakoplovac, zrakoplovca, V jd. zrakoplovče, G mn. zrakoplovaca zrakoprazan, zrakoprazan prostor zrcalce, zrcalca i zrcalceta, G mn. zrcalaca zrelina zreloća > zrelost zrelost zrenik N mn. zrenici zreo, zrela (prid.) zreti, zrem, zreo (gledati) zreti, zrim izrijem, zrući i zrijući, zreo, zrela (dozrijevati) zrijevati običnije složen, npr. dozrijevati Zrin (selo) Zrinović; ban Zrinović zrinski prema Zrin; Nikola Šubić Zrinski, Zrinski trg Zrinj> Zrin Zrinjanin N mn. Zrinjani Zrinjski > Zrinski Zrinjevac, Zrinjevca (Zrinski trg u Zagrebu) zrinjevački prema Zrinjevac
zumbulčić
zloćudnik
V jd.
zloćudniče,
N mn.
zloćudnici
zlokobnik V jd. zlokobniče, N mn. zlokobnici zlomisleći (prid.) zlomislen (zlih misli) zlomišljen prema zlo misliti zlonamjeran, zlonamjerna (zloban) zlonamjernica zlonamjerničin
zlonamjernik V jd. zlonamjerniče, N mn. zlonamjernici zlonamjernost zlopaćenje prema zlopatiti se zlopamćenje
zlopamtiti, zlopamćah, zlopamteći zlopatničin prema zlopatnica zlopatnički zlopatniče
zlopogleđa
zloporaba zlorabiti, zlorabim, zlorabeći zlorabljiv zlorabljivost zlosreća (čovjek zle sreće)
448
značaj ci,
G mn.
značajki
značajnost značenje prema značiti značić značka
zlokobnički
zlosretnički
DL jd.
značiti, značim
zlokobničin
zlopatnik V jd.
značajka
DLjd.
značci
i znački, G mn.
znački
i
značaka
znalac, znalca, V jd. znalče, G mn. znalaca znaličan> znatiželjan, radoznao znaličnica > znatiželjnica, radoznalica znaličnik> znatiželjnik, radoznalac znamenka DLjd. znamenci, G mn. znamenaka i znamenki znamenje znanost znanstvenica znanstveničin znanstvenički
znanstvenik Vjd. znanstveniče, N mn. znanstvenici znatiželjan znatiželjnica znatiželjnik V jd. znatiželjniče, N mn. znatiželjnici znojnični
zobati, zobljem,
zobljući
zrnčan
zobnjača
zrnčanik
zodijački
zrnčati, zrnčajući
zool. krat. za zoološki zoolog N mn. zoolozi
ZSZ krat. za zapad-sjeverozapad zubac, zupca, G mn. zubaca
um. od zumbul (bot.)
zupčan,zupčana zupčanica zupčanik
Vjd.
zupčaniče,
N mn.
zupčanici
zupčast Zupčević
(prezime) i Zubčević, v. § 66 d)
zupčati, zupčam, zupčajući
zupčić
zurenje prema zuriti zu riti, zurim, zureći ZV krat. za Zagrebački velesajam zvečac, zvečca zvečan, zvečna prema
zvek
zvečati, zvečim, zvečeći zvečka DL jd. zvečki, G mn. zvečki i zvečaka zveketati, zvekećem i zveketam, zvekećući i
zveketajući
zvektati, zvekćem, zvekći, zvekćući Zverinac, Zverinca (zem., otočić i selo na njemu) zvijer, zvijeri, ljd. zvijeri i zvijerju zvijere, zvjereta; zb. zvjerad zvijerče
zvijerje zb. od zvijer zvijerka DLjd. zvijerci, G mn. zvijeraka zvijezda Vjd. zvijezdo (astr.); Polarna zvijezda (astr.), zvijezda Danica (astr.); Gupčeva zvijezda (predjel u Zagrebu) zviježđe zb. od zvijezda zvijuk N mn. zvijuci zvijukati, zvijučem, zvijuči, zvijučući
449
žarišni
zviždač
zviždač zviždačica
zviždaljka DLjd. zviždaljci, G mn. zviždaljkj zviždati, zviždim, zviždeći zvjerad, zvjeradi prema zvijere zvjerati, zvjerajući zvjerav zvjerinac, zvjerinca, G mn. zvjerinaca zvjerinjak, zvjerinjaka, N mn. zvjerinjaci zvjerinje zvjerinji zvjerka DL jd. zvjerki, G mn. zvjerkj zvjerokradica zvjerokrađa
zvjerski zvjerstvo G mn. zvjerstava zvjezdan, zvjezdana (biljka) zvjezdan, zvjezdana; zvjezdano nebo, zvjezdana prašina Zvjezdan (ime) Zvjezdana (ime) zvjezdar (astr., zast., astronom) zvjezdara zvjezdarnica zvjezdarstvo (astronomija i astrologija) zvjezdast zvjezdaš (zoo!.) zvjezdica zvj ezdolik prema zvij ezda zvjezdovit zvjezdoznanac, zvjezdoznanca, Vjd. zvjezdoznanče, G mn. zvjezdoznanaca zvjezdoznanski zvjezdoznanstvo zvjezdurina uv. od zvijezda zvouačac, zvonačca, G mn. zvonačaca zvouačuik N mn. zvonačnici (sonorni suglasnik, npr. n) zvonaričin prema zvonarica zvonarnički; Zvonarnička ulica (u Zagrebu) zvonce, zvonca i zvonceta Zvonimirova ulica; Ulica kralja Zvonimira zvonjava zvonjenje prema zvoniti zvrcati, zvrcam, zvrcajući zvrčak, zvrčka, Vjd. zvrčku, N mn. zvrčci, G mn. zvrčaka
450
zvrčaljka DLjd. zvrčaljci, zvrčaljki
G mn.
zvrčaljaka
zvrčanje
i
žarki žarki kamp.
židak žarči
žarnjača
žablji
žbični prema žbica žbun> grm žbunje> grmlje ždral, ždrala, N mn. ždralovi Ždrilac (tjesnac) Ždrelac (selo) ždrijeb N mn. ždrjebovi ždrijebac, ždrijepca, Vjd. ždrijepče, G mn. ždrijebaca ždrijebe,ždrjebeta;zb.ždDebad ždrijebiti (se), ždrijebi se, ždrijebeći (se) ždrijebni prema ždrijeb; drugo je ždrjebni ždrijelce ždrijelni ždrijelo ždrijeti, ždrem, ždrah, ždrući, ždro, ždrla, ždrt > žderati ždrjebad ždrjebati ždrjebećak N mn. ždrjebećaci
žabnjače
ždrjebeći
zvrčati, zvrčim, zvrčeći zvrčić zvrčina
zvrjati, zvrjim,
zvrjeći
zvučalo
zvučan, zvučna; zvučni
suglasnikišumnik
zvučati, zvučim, zvučeći zvučiti> zvnčati zvučnik N
mn.
zvučnici
zvučnost
zvuk N mn. zvukovi i (pjes.) zvuci zvukomjer
ž ž. gram. oznaka za ženski rod (u rječnicima i bez točke ž) žabac, žapca, V jd. žapče, G mn. žabaca žabić
(bot.) žabnjak N mn. žabnjaci žabokrečina
žabokrek N mn. žabokreci žal, žala, N mn. žali i žalovi žalac, žalca, N mn. žalci, G mn. žalaca žalba G mn. žalbi i žalba žalce, žalca, G mn. žalaca žalčar
žalibože (pri!.) žaliočev prema žalilac žalitelj žalost; na žalost žalostan, žalosna; lV;lajka Božja Žalosna (ime blagdana/spomendana) žalošćenje prema žalostiti žaljenje prema žaliti žao kamp. žaliji; učiniti komu (što) na žao
ždrjebence, ždrjebenca i ždrjebenceta um. od ždrijebe ždrjebešce, ždrjebešca i ždrjebešceta um. od ždrijebe ždrjebetina (ždrjebeće meso) ždrjebica ždrjebičin
ždrjebina ždrjebni ždrjebnost
žapče,žapčeta;zb.žapčad
mn. ždrjepčanici um. od ždrijebac ždrjepčina uv. od ždrijebac žećca um. od žeđ > žeđica žeći, žežem ... žegu, žezi, žezijah, žegući, žegao, žegla, žežen žednjeti, žednim, žedneći, žednjah, žednio, žednjela (postajati žedan)
žapčev prema
žeđ, žeđi
žabac
ždrjepčanik N ždrjepčić
želučani prema
želudac um. od želudac želudac, želudca, N mn. želudci želudačni > želučani željenje prema željeti željesce, željesca i željesceta željeti, želim, željah, želeći, želio, željela, željen željezan, željezna željezar željezara željezast željeznarija željeznica želučić
željezničar
željezničarka DL jd. željezničarki, željezničarki željezničarski
željeznički prema željeznica i željeznik željezni željeznik N mn. željeznici (rudnik željeza) Žel.lezno (zem. u Austriji); Željezno Zumberačko
željezo (znak Fe) Željka DL Željki (ime) Željkin Željko (ime) Željkov žemička DLjd. žemički, G mn.
žetelački
žeđahan,žeđahna
žičnjak
žarči kamp. od žarki žarg. krat. za žargonski žargon žaričar (zool.) žarišni
žeđač
i
ženčica um. od ženka ženevski; Ženevsko jezero žena vitez G jd. žene viteza ženičica um. od ženica ženidba G mn. ženidba, ženidaba i ženidbi ženik V jd. ženiče, N mn. ženici ženskić V jd. ženskiću ženturača pogr. od žena žešći kamp. od žestok žešćenje prema žestiti (se) žetelac, žeteoca, V jd. žeteoče, G mn. žetelaca
žeđačica
žeđa
žemičaka
žemički
žeti, žanjem i žnjem, žeo, žela, žeti, žmem, žmući (ožimati) žičani, žičana prema žica žičica um. od žica
žarač
G mn.
žeđanje
žiće
žeđati, žeđam
židak, žitka; kamp. žitkiji
žanjući
i žnjući
451
žučica
Židov
žučljiv
žvalce
Židov (pripadnik naroda) židov (vjerski pripadnik) Židovka DL jd. Židovki Židovkin Židovljev židovski žilavac, žilavea, V jd. žilavče, G mn. žilavaca žilet (britvica); usp. Gillette
životopisac, životopisca, V jd. životopišče, G mn. životopisaca živući (prid.); živuće legende žižak, žiška, N mn. žišci, G mn. žižaka
žučljiv
žličar
žučovod
žličast
žućenje prema
žiličast
žličica
žući
DL jd.
žličarci,
G mn.
žličarki
živa (kem., znak Hg) živa če, živačeta živahan, žiyahna živahnuti, živahnem
um. od žlica žličina uv. od žlica žličnjak N mn. žličnjaci žlijeb N mn. žljebovi žlijebac, žlijepca, G mn. žlijebaca žlijebiti, žlijebim, žlijebeći, žlijebljen žlijebljenje žlijebnjak N mn. žlijebnjaci žlijezda G mn. žlijezdi i žlijezda žljebast prema žlijeb žljebić um. od žlijeb žljebina uv. od žlijeb žljebovit žljezdani prema žlijezda žljezdast prema žlijezda žljezdav prema žlijezda žljezdica um. od žlijezda žljezdobolja žljezdokrvica žljezdokrvnost
živčan, živčana
žljezdotočina
žiličica um. od žilica žiri, žirija, l jd. žirijem, N mn. žiriji žirić um. od žir žirnjak N mn. žirnjaci žiro, žiroa, N mn. žiroi; žiro-račun (bank.) žirondist žirondistički žiro-račun žiščica
(bank.) um. od žiška
žitarični
žitije jd. s. r., DLl mn. žitijima (životopis, život) žitkoća
žitko st žitničar
(zoo l.)
žitnjača
živčenjak
V jd.
živčenjače
živčevlje živeći
(prid.)
živičiti živični
živičnjak, živičnjače, N mn. živičnjaci živin prema živa (kem.) živinče, živinčeta, zb. živinčad živiti, živim, živih, živeći, živio, živila (činiti koga živim) živjeti, živim, življah, živeći, živio, živjela Živko (ime) življenje Živogošćanin N mn. Živogošćani Živogošće (selo) živogoški
452
kamenac
žučnost
žljezdovina žljezdovit žmigavac, žmigavca, Vjd. žmigavče, G mn. žmigavaca žmikati, žmikam i žmičem, žmikaj i žmiči, žmikajući i žmičući žmirećke i žmirećki (pril.) žmurećke i žmurećki žnjeti > žeti žohar ž. r. krat. za ženski rod. (gram.) žrec l jd. žrecom, N mn. žreci i žrečevi
N mn.
žućaci
žućenica
žutiti i žutjeti kamp. od žut žućin prema žućo žućka DLjd. žućku, G mn. žućaka i žućki žućkarast žućkast žućo
žudjeti, žudim, žuđah, žudeći, žudio, žudjela žuđenje prema žudjeti žuhak, žuhka (žuk, gorak) žuk komp. žuči (gorak) žuljevit žuljevitost žuljiti, žuljim, žuljeći žumance, žumanca, G mn. žumanaca žumberački prema Žumberak Žumberak, Žumberka (zem.) Žumberčanin N mn. Žumberčani Žumberčanka DL jd. Žumberčanki, G mn. Žumberčanki
županija; županije na području Republike Hrvatske (poredane abecednim redom) Bjelovarsko-bilogorska županija (Bjelovar) Brodsko-posavska županija (Slavonski Brod) Dubrovačko-neretvanska županija (Dubrovnik) Istarska županija (Pazin) Karlovačka županija (Karlovac) Koprivničko-križevačka županija (Koprivnica) Krapinsko-zagorska županija (Krapina) Ličko-senjska županija (Gospić) Međimurska županija (Čakovec) Osječko-baranjska županija (Osijek)
Požeško-slavonska županija (Požega) Primorsko-goranska županija (Rijeka) Sisačko-moslavačka županija (Sisak) Splitsko-dalmatinska županija (Split) Šibensko-kninska županija (Šibenik) Varaždinska županija (Varaždin) Virovitičko-podravska županija (Virovitica) Vukovarsko-srijemska županija (Vukovar) Zadarska županija (Zadar) Zagrebačka županija (Zagreb) županijski; Županijski dom Sabora (pov.) Župauja (grad) Županjac, Županjca, V jd. Županjče, G mn. Županjaca Županjka DL jd. Županjki župaujski prema Županja župljanin N mn. župljani prema župa župljanka DL jd. župljanki župnički prema župnik župnik Vjd. župniče, N mn. župnici žurnalist (novinar) žurnalistički (novinarski, novinski) žut komp. žući; žutac, žutca, N mn. žutci, G mn. žutaca Žuta Lokva (selo) žutelj žutičav žutičavost
žutiti, žutim, žutio, žutila (činiti što žutim) žutjeti, žutim, žućah, žutio, žutjela, žuteći (postajati žut) žutjeti se, žutim se, žutio se, žutjela se (biti žut) žutost žvačući (prit.) žvakaći (prid.); žvakaća guma žvakati, žvačem, žvači, žvačući žvalavac, žvalavca, V jd. žvalavče, G mn. žvalavaca žvalavost žvalce, žvalca, G mn. žvalaca
žrečki
žrvanj, žrvnja žuboriti žuč, žuči, l jd. žučju i žuči žučan,žučna
živomučenica živomučenik V jd. živomučeniče, živomučenici
žučni; žučni
žućak, žućaka,
žličara
žličarka
žučljivost
N mn.
žuči
komp. od žuk žuk (bot.)
žučica prema
453
