Hrvatski realizam -
hrva hrvats tski ki real realiz izam am traj traje e sam samo o desetak godine (1880.-1890.) iako ima začetke već u Šenoi
-
najz najzre reli lija ja rea reali list stič ička ka ost ostva vare renj nja a popu poputt Novakovih Stipančića ostvaruju se tek na prijelazu stoljeća (1899.)
-
druš društv tven ene e pril prilik ike e – vrij vrijem eme e Khuena, spašavanja nacionalne svijesti , agrarne krize,
propast plemstva, seljaštvo pati -
poli politi tiččke pril prilik ike e – narodnjačkim prosvjetiteljskim težnjama suprotstavila se pravaška koncepcija kritiziranja i negiranja svega uopće o
pravaši stekliši (bijesni) bili su radikalci koji su htjeli slobodnu hrvatsku – poznata polemika između narodnjaka Šenoe i pravaša stekliša Kovačića
o
pravaši su bili najvažniji hrvatski pisci realisti – Ante Kovačić , Eugen Kumičić , neko vrijeme i K. Š. Gjalski
-
tri tri važ važna na krug kruga a dru društ štve vene ne probl problem emat atik ike e o
propast plemstva
o
socijalna problematika selo-grad
o
nacionalno pitanje
-
časo časopi pisi si – gla glavn vnii lis listt ost ostaj aje e Šen Šenoi oin n Vienac
-
knji knjiže ževn vne e vrs vrste te i tem teme e – cvj cvjet etaj aju u roman i pripovijetka, puno manje poezija (SSK ), ), a drame skoro da i nema
-
regionalna ob obilježja o
Hrvatsko zagorje – Ante Kovačić, KŠ Gjalski
o
Slavonija – Josip Kozarac Kozarac
o
Istra i Primorje – Eugen Kumičić, Vjenceslav Novak
-
sred sredin inom om osa osamd mdes eset etih ih prev prevla lada dava va kritički realizam – nepoštedna kritika cijelog društva
-
kraj krajem em osa osamd mdes eset etih ih pis pisci ci pro prodi diru ru u psihu junaka
-
kod kod Gja Gjals lsko kog g se se osj osjeć ećaj aju u natr natruh uhe e simbolizma
Eugen Kumičić – Urota Zrinsko frankopanska -
prvi naš naturalist i socijalni pripovjedač koji se poput Flauberta i Zole služio
-
dokumentarno realističkom metodom tri skupine djela o
naturalistička tematika – moralna izopačenost zagrebačke građanske i aristokratske sredine
-
o
idilični romani iz istarskog života
o
nacionalno-povijesne teme s pravaškim programatskim djelima
najvažnija djela o
o
Urota zrinsko-frankopanska zrinsko-frankopanska Začuđeni svatovi svatovi
Ante Kovačić - U registraturi -
pripov pripovjed jedač, ač, felj feljton tonist ist,, polemi polemiča čar, r, pjesn pjesnik, ik, vatren vatrenii pravaš pravaš
-
u borbi borbi sa živo životni tnim m problem problemima ima doži doživlj vljava ava slom slom i umir umire e pomrač pomračena ena uma uma u ludnici ludnici
-
piše tr travestiju Smrt babe Čengičkinje kao ruganje Mažuranićevom Smail-agi
-
U registraturi – poluautobiografski roman pisan u prvom licu
-
tema – opisuje životni put i tragičnu sudbinu Ivice Kičmanovića, talentiranog seoskog djeteta koji doživljava slom iluzija u gradu
-
kao službenik u registraturi (arhivu) doživljava tjelesni i duševni slom
-
prstenasta struktura romana (nije kronološka) višeslojan roman – neke epizode možemo odvojiti u novele, najčešće je to epizoda o
-
djetinjstvu Ivice Kičmanovića osporava se je li Ivica zapravo protagonist budući na nije on taj koji pokreće radnju, koji ima volju za djelovanjem
-
Ivicu guta vrtlog gradskog života, postaje objekt na kojem se provodi tuđa volja
-
ovisi o ljudima koje ili
-
o
mrzi (kao npr. Mecenu)
o
izruguje (kao npr. Žorža)
o
voli, ali ih se boji ( Laura)
nakon razočaranja, vraća se na selo gdje postaje mrk , ozbiljan i s vremenom alkoholičar ,
poludi i zapali registar i umire u vatri -
Laura – femme fatale glavni pokretač radnje (ključni moment djela je njen susret s Ivicom) o
u prvom kontaktu s Ivicom otkriva se kao privržena , dobrodušna, nježna osoba, ali samouvjerena
o
zatim, produbljivanjem odnosa s Ivicom i drugim likovima, upoznajemo je kao proračunatu, superiornu, zločestu i amoralnu
o
-
lik intrigant, romantičarski lik
kumordinar Žorž – isto dolazi sa sela u grad, gdje postaje sluga i ulizica, ali se svima na selu hvali da je uspio u životu
-
ljubavni trokuti o
Ivica-Laura-Mecena
o
Laura-Ivica-Anica
-
Ivica Anicu voli platonski, a Lauru erotski
ispreplitanje romantizma, realizma, naturalizma i modernizma o
Realizam – opisi sela i grada, tipična tema, psihološka karakterizacija sporednih likova
o
Romantizam – lik Laure (hajdučica Lara), oživljeni spisi, fantastični elementi (trovanja), krvava svadba
o
Naturalizam – genetsko određenje čovjeka, animalizacija (slično kao u Smailagi), incest Laure i Mecene
o
Modernizam – defabularizacija , miješanje vremenskih perspektiva
Ksaver Šandor Gjalski – Pod starim krovovima -
1854.-1935. – pravim imenom Ljubo Babić
-
na njega jako utječu Turgenjevljevi Lovčevi zapisi i poetski realizam zvan hrvatskim Turgenjevom
-
Pod starim krovovima – zbirka uokvirenih novela (Rahmenerzählung ) – opisuje svijet zagorskih plemića (nostalgiju i otpor)
o
Illustrissimus Battorych – pravi plemić - žali zbog propadanja plemstva koje se ne može prilagoditi
o
Perillustris ac generosus Cintek – lažni plemić (ironično) – žali ga zbog njegove silne želje da bude plemić, a ne ide mu
-
poetski realizam – uključuje odnos Gjalskog prema temi propasti plemstva kroz upotrebu stilskih sredstava lirizam
-
načelo autentičnosti – koristi se štokavskim jezikom, ali likovi u govoru koriste i ostala narječja, pogotovo kad su emotivni
-
prvi pokušaji psihološkog romana, najava impresionističkog funkcionalnog pejzaža, lirizam, govorna karakterizacija…
Josip Kozarac – Tena -
1858.-1900. – važan za regionalnu književnost = Slavonija o
kao Kanižlić u baroku, MP Katančić u klasicizmu i MA Reljković u prosvjetiteljstvu
-
govori o problemima u svojoj regiji - raspadanje društvenih zadruga, pauperizacija seljaka
-
Tena je personifikacija Slavonije – na početku neugledna, pa prekrasna, no eksploatiraju ju
Vjenceslav Novak – Posljednji Stipančići -
1859.-1905. – najplodniji pisac hrvatskog realizma
-
opisivao je dvije sredine
-
o
Senj
o
Zagreb
zvan hrvatskim Balzacom
književne vrste o
pripovijetke – Iz velegradskog podzemlja, U glib…
o
romani – Posljednji Stipančići …
-
„kršćanski socijalizam “ – govori o radnicima i načinu života, ali i o važnosti opraštanju…
-
Posljednji Stipančići – roman koji opisuje propadanje ugledne senjske patricijske obitelji Stipančić sredinom 19. stoljeća
-
članovi obitelji Stipančić o
autoritarni otac Ante
o
požrtvovna majka Valpurga
o
rastrošni i nemoralni sin Juraj – razmetni sin
o
nesretna i dobra kći Lucija - majka joj šalje izmišljena pisma , umire od sušice
-
tematika – povijesno-politički obiteljski roman
-
tip razrade radnje – prstenasta fabula (počinje sa Lucijinom bolešću i vraća se u vrijeme Jurajeva rođenja) o
uokviren roman – Rahmenerzählung – počinje i završava istim likovima , vremenom i mjestom (kao u filmu)
-
-
dvije fabule o
obitelj Stipančić
o
političko-socijalne prilike u Senju
ostali problemi osim propadanja plemstva – položaj žena, odnosi roditelja i djece, uloga odgoja, ideologije i stranke…
Silvije Strahimir Kranjčević -
1865.-1908. – prvi hrvatski moderni pjesnik , rodom iz Senja zbirka Bugarštice – prvi put srećemo kod Hektorovića još – tužaljke , tužne pjesme
-
piše refleksivnu poeziju - piše o univerzalnim, astralnim temama uz uporabu mnogih
stilskih sredstava (alegorija, simbolika…) -
astralne teme – izvan svakodnevnog, uobičajenog
-
u pjesmama poput Mojsije traži smisao života i razmišlja o slobodi, idealima, ropstvu…
-
bibleizmi - u pjesmama s biblijskim motivima se nadahnjuje likom Isusa Krista ( Eli! Eli! Lama azavtani?!) o
-
pita se je li se Isusova žrtva isplatila – još nije
Mojsije – sukob Mojsija i Boga – Bog ne želi preferirati jedan narod, ali kasnije shvaća da nisu svi isti o
Mojsije – hipersenzibilni individualac , neshvaćen od mase (naroda)
-
usp. Cesarić – Poludjela ptica, Ujević – Visoki jablani, Baudelaire - Albatros…
zaslužan za uvođenje motiva radnika u hrvatsku poeziju (spajanje kršćanskih i socijalnih motiva)
