HRVATSKI REALIZAM -društvene prilike – vrijeme Khuena Hedervaryja , spašavanja nacionalne svijesti,
Silvije Strahimir Kranjčević -ureĊivao ĉasopis Nada (1895 -1903) kojega je pokrenula Austrijska vlast kako bi okupila knjiţevnike iz Zagreba, Beograda i Sarajeva; njegov glavni urednik Kosta
agrarne krize, propast plemstva, seljaštvo pati -politiĉke prilike – narodnjaĉkim prosvjetiteljskim teţnjama suprotstavila se pravaška koncepcija kritiziranja i negiranja svega uopće ->pravaši stekliši (bijesni) bili su radikalci koji su htjeli slobodnu hrvatsku – poznata polemika izmeĊu narodnjaka Šenoe i pravaša stekliša Kovaĉića ->pravaši su bili najvaţniji hrvatski pisci realisti – Ante Kovaĉić, Kovaĉić, Eugen Kumiĉić, neko vrijeme i K. Š. Gj alski -značajke:isticanje značajke:isticanje nacionalne uloge knjiţevnosti, regionalizam, isprepletanje s naturalizmom i modernistiĉkim poetikama - predstavnici i djela: a) lirika: Silvije Strahimir Kranjĉević (Bugarkinje,1885;
-pjesniĉke zbirke: Bugarkinje 1885, Izabrane pjesme 1898, Trzaji 1902, posmrtno objavljene Pjesme 1907 -oratorij (muziĉko djelo napisano na dramski sadrţaj) Prvi grijeh 1907: tekst je uglazbio Ivan pl. Zajc, a praizvedena je u HNK u Zagrebu -tri kljuĉna biblijska lika koji se javljaju u poeziji: Adam -naĉinio kobnu pogrešku; Mojsije – ţrtvuje se da ju ispravi vodeći Izraelski narod u Obećanu zemlju; Isus –
Izabrane pjesme,1898; Trzaji,1902) b) epika: epika: društveni roman (Eugen kumiĉić:Olga i Lina,1881; Ksaver Šandor
-1883 pjesma Zavjet (pohvalio Kumiĉić koji je vodio ĉasopis Vijenac) - Bugarkinje (1885, Senj)- tuţaljke nad hrv.prošlošću i sadšnjosti, utjecaj Augusta
Gjalski: U noći,1886; Ante Kovaĉić: U registraturi,1888; Vjenceslav Novak:Posljednji Novak:Posljednji Stipanĉići, 1899), povijesni roman (Eugenkumiĉić:Urotazrinsko frankopanska,1893;Ksaver ŠandorGjalski:Osvit,1892), novele i pripovijetke (Josip Kozarac:Tena,1894; Ksaver Šandor Gjalski:pod starim krovovima, krovovima, 1886;
Harambašića, motiv ĉovjekoljublja i domoljublja Radniku, Moj dom
Vjenceslav Novak:Nezasitnost i bijeda, 1894, U glib,1901, Iz velegradskog podzemlja, 1905) - regionalna usmjerenost pisaca hrvatskog realizma: realizma:
-teme (proza sa zagorskim motivima iz ţivota plemićkog svijeta; povijesne teme;
a) zagorska sredina: Ante Kovaĉić (U registraturi, Fiškal);K. Š. Gjalski (Pod starim
Herman je upravo pozvao Kranjĉevića da mu pomogne u poslu
vrća ĉovjeka u Raj iz kojega je bio izbaĉen poezija strahimira kranjĉevića
- Izabrane pjesme (1898)-najbolje pjesme Gospodskomu Kastoru, MOJSIJE, ELI!
ELI! LAMA AZAVTANI?! (Boţe! Boţe! Zašto si me ostavio?!), Zadnji Adam,
Ksaver Šandor Gjalski šira društvena problematika, pripovijesti s mistiĉnim motivima)
krovovima) b) slavonska sredina: Josip Kozarac ( Tena, Mrtvi kapitali ) c) primorska i istarska s redina: Vjenceslav Novak (Posljednji Stipanĉići);Eugen
DJELA : -kratka proza – Pod starim krovovima, Tri pripovjesti bez naslova , Bijedne priĉe,
Kumiĉić (ZaĉuĊeni svatovi)
-r omani omani s društ.tematikom: U novom dvoru 1885, U noći 1886, Janko Borislavić
- tematika hrvatskog realizma: realizma :
a) propadanje plemstva (Novak, Gjalski, Kumiĉić) b) školovanje nadarene seoske djece u gradu i njihova tragiĉna sudbina (uvedena djelom Prijan Lovro) c) odnos sela i grada ( Kozarac, Kovaĉić, Novak)
d) slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih društvenih vrijednosti e) nacionalno pitanje -etape hrv.realizma: hrv.realizma:
a)nastavak Šenoine romantiĉno -realistiĉke poetike (Eugen Kumĉić) b)kritiĉki pristup, društvena stvarnost (Ante Kovaĉić,K.S.Gjalski, Josip Kozarac) c)poetski realizam (K.S.Gjalski, Josip Kozarac)
d)naglašena psihološka motivacija (Vjenceslav Novak, Josip Kozarac) ČASOPISI Vijenac (1869-1903, zagreb)- središnji ĉasopis s najviše pretplatnika, nastavlja se sa Šenoinom koncepcijom po kojoj se tekstovima objavljenim u ĉasopisu odgaja publika, nakon Šenoe uredništvo je preuzeo Fran Folnegović koji je objavljivao i pravaška i narodnjaĉka djela Obzor politiĉki list Narodne stranke (Zagreb) koji je izdavao politiĉke tekstove i literaturne radove knjiţevnika koji su bili simpatizeri. PRAVAŠKI ČASOPISI a) Sloboda (1878-82, Sušak) - Ante Kovaĉić (feljtoni Iz Bombaja, satiriĉne pjesme), Eugen Kumiĉić b) Hrvatska vila (1882-85, Sušak-Zagreb)-urednik August Harambašić, objavljuju Silvije Strahimir Kranjĉević, Eugen Kumiĉić (O romanu), V.Novak, V.Novak, Ante Kovaĉić, K.Š. Gjalski c) Balkan (1886-87,Zagreb)- Ante Ante Kovaĉić: satiriĉni roman MeĊu ţabari KNJIŢEVNA KRITIKA -pisali o pripovijednim vrstama, a pogotovo o romanu, neka djela su precijenjivali,
dok su druga ostala neopaţena. Iz toga razdoblja bitni su teorijski spisi o romanu
Janko Ibler –gl.zagovornik –gl.zagovornik realizma, realizma, koji izjednaĉuje izjednaĉuje pojmove pojmove realizma i naturalizma, pa zbog toga staje na stranu Eugena Kumiĉića. Po njemu knjiţevnost
treba biti tendenciozna i realistiĉna, zalaţe se za naĉelo vjerojatnosti i psihološku analizu te smatra neprimjerenim romantiĉarske elemente Milivoj Šrepel –gl.kritiĉar –gl.kritiĉar Vijenca, Vijenca, za tendencionizam tendencionizam i realistiĉnost iĉnost koja ne narušavaju umjetniĉku uvjerljivost, prcjenjuje djela po realistiĉnim i idealistiĉnim el. Josip Pasarić-Hoćemo li naturalizmu? (Vijenac,1883.)-optuţionatur.za propagiranje estetike rugobe. Protivnik naturalizma, nije dopuštao prodor novih ideja, roman mora biti ogledalo ţivota i imati plemenitu tendenciju Jakša Čedomil-temelj romana je kriterij istinitosti i vrijednosti, 1888.,O romanu – kljuĉna knjiţ.vrsta, prikazao povijest romana
Ante Kovačić -
U registratu ri -romani: Baruniĉina ljubav (Vijenac, 1877), Fiškal (1882), MeĊu ţabari (Balkan,1886), U registraturi (Vijenac, 1888) -feljtoni: Iz Bombaja (1879-84)- negativan odnos prema narodnjacima, satiriĉna
slika hrv.društva, hrv.društva, napada politiĉke neistomišljenike ukazujući na njihove karakterne osobine i politiku, Šenoa -literarni gavran, Ivan Maţuranić -travestija (knjiţevno (knjiţevno djelo kojim se izruguje neko drugo djelo ozbiljnog sadrţaja mijenjajući ga u šaljiv ton): Smrt babe Ĉengićkinje U REGISTRATURI -Teme-školovanje nadarenog seoskog dje ĉaka Ivice u gradu i njegova tragiĉna sudbina, prikaz hrvatskog društva 19.st., odnos sela i grada-gradska sredina leglo nemorala, autobiografski sloj-prvi dio romana, -Vrsta-socijalni, bildungsroman=roman o odgoju ili o razvitku karaktera -fabula: postupci karakt. za naturalizam i realizam, ali i post.iz trivijalne knjiţ.
(tajne iz prošlosti, trovanje, otmica), sadašnjost i sjećanja gl.lika, realistiĉni i romantiĉarski likovi likovi i dogaĊaji, ali i bizarni likovi (baba Huda) -kompozicija:odmiĉe se od Šenoinog ideala mjere, ra vnoteţe i harmonije ispremiješane epizode, narušena kronologija i sukcesija (slijed, niz), brojne analepse (knjiţevni postupak kojim se vraća u prošlost) -likovi: seoska sredina (Iviĉina obitelj, susjed Kanonik, obitelj Medonić, seoski uĉielj...), gradska (Mecena, (Mecena, Laura, Ferkonja) te likovi koji su se preselili iz sela u grad i s prezirom se odnose na seljane (Ţorţ i Rudimir Bombardiroviĉ Šajkovski) -stil: Realizam – opisi sela i grada, društvena stvarnost, problem druš.mo rala, i
ukazivanje na društvenu nepravdu – u njegovom središtu Ivica Kićmanović Romantizam – lik Laure i li kovi povezani s njom, fantastiĉni elementi (trovanje, tajanstvenopodrijetlo, odmetništvo, odmetništvo, krvava svadba), oţivljeni spisi Naturalizam – genetsko odreĊenje ĉovjeka, animalizacija , incest Laure i Mecene Modernizam – defabularizacija,miješanjevremenskih perspektiva
Eugen Kumičić – U r o t a z r i n s k o - f r a n k o p a n s k a -ureĊivao ĉasopise Hrvatska vila i Slo boda -pseudonim Jenio Sisolski -djela:
a)graĊa iz istarskog ţivota (Jelkin bosiljak,1881, Primorci, 1882, ZaĉuĊeni svatovi, 1883, Sirota, 1885)
b)graĊa iz zagrebaĉkoga ţivota (Olga i Lina 1881, GospoĊa Sabina 1 883, Otrovana srca 1890, Pobijeljeni grobovi 1896) c)povijesni romani (Urota zrinsko-frankopanska, 1894, Kraljica Lepa 1902) -drama Sestre, Petar Zrinski, Poslovi i komedija Obiteljska tajna -autobiografska proza- Pod puškom -obiljeţjastvaranja: nastavlja Šenoinu koncepciju kniţ.u kojoj se naglašava nacionalna i odgojna uloga djela, a u izrazu miješaju e lementi realizma i romantizma. Hrvatsku povijest promatra u duhu ideje za neovisnosti, a strance
koji njome vladaju prikazuje u negativnom svjetlu. Kljuĉne teme su: gubitak drţavne samostalnosti (Kraljica Lepa) i tragiĉna smrt Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Ukazuje na negativne strane društva i ĉitatelje upućuje na pravi put, zalagao se za naturalizam, ali se pribliţio romantizmu (crno -bijela karakterizacija likova) i
shematiziranoj fabuli iz trivijalne knjiţevnosti UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA -Dr uštveni uštvenislojevi -prikazuje svijet visokog plemstva i nacionalne junake -Naĉin prikazivanja likova: oblikovani kao javne liĉnosti,a ne kao individualizirani karakter-pratimo njihovo politiĉko djelovanje, a ne privatni ţivot , oni su simboli kojima autor iznos i svoje mišljenje i politiĉke stavove -Odnos prema povijesnoj graĊi_ drţi ih se i ti povijesni dijelovi djeluju kao dodatak POLEMIKA O REALIZMU I NATURALIZMU -1881 roman Olga i Lina-napisan pod utjecajem Emila Zole i njegove naturalistiĉkepoetike -> izazvao polemike -1883. Hrvatska vila ĉlanak O romanu – naturalistiĉki manifest kojim se zalaţe za
natu.program iznesen u Zolinom ĉlanku Eksperimentalni roman
-ĉlakom je pokrenuta polemika za i protiv natu. -protivnici okupljeni oko Vijenca (Josip Pasarić) i Matice hrvatske zalagali se za
djela koja će odgajati ĉitatelje
J o s i p K o z a r a c – – T e n a -ureĊivao šumski list -povezao je prirodu s knjiţevnim stvaralaštvom stvaralaštvom NOVELE Priĉe djeda Nike (Puĉke novine) -stapa temu prirode i temu ĉovjeka, jak utjecaj Turgenjeva -lirizacija proze (lirski
ugoĊaj, osobit naĉin povezivanja ĉovjeka i krajolika) a) realistiĉke novele soc.tematike soc.tematike (posljedica raspada patrijahalnog utjecaja: Tena, Ljudi koji svašta trebaju, Biser -Kata;; odnos selo grad: Rodu u pohodu, T ri dana kod sina;; pri ĉe o ĉuĊacima: Naš Pilip, Kapetan Grašo) b) psihološke novele (Tri ljubavi, Mira Kodolićeva, Donna Innes, Oprava) c) novela ugoĊaja (Slavonska šuma) ROMANI (Mrtvi kapitali-Vijenac 1889; MeĊu svjetlom i tminom 1891, Ţivi kapitali )teme vezane uz praktiĉna gospodarska pitanja (propadanje seoskih zadruga, iskorištavanje iskorištavanje sla vonskih dobra, napuštanje zemlje...) -Tartuffov unuk (1879 Slavjanski almanah)-prerada Molierova djela TENA -uveo temu ljepote, njezine vrijednosti, ali i rušilaĉke snage - novela karaktera -kompozicija: UVOD (prikaz Tene i odnos unutar njene obitelji), SREDIŠNJI SREDIŠNJI DIO
(zaljubljena u vodnika Beraneka, ali nakon njgova odlaska shvaća svoju moć nad
muškarcima-ljepotu... prema majĉinoj odluci trebala se udati za Jozu Matijevića ali joj to sada ne pada na pamet.... bolest joj uzima ljepotu i oduzima ono što ju je pred drugima ĉinilo vrijednom) ZAVRŠNI DIO (povratak Beraneka)
Iz varmeĊinskih dana, Diljem doma
1887, ĐurĊica Agićeva 1889, Na roĊenoj grudi 1890, Radmilović 1894 (usredištu likovi graĊeni po naĉelima romantiĉarske poetike -senzibilni pojedinci koji vjeruju u svoje ideale, ali se slamaju i doţivljavaju tragiĉan kraj; sredina ocrtanarealistiĉno -društvo u kojem su na cijeni samo materijalne stvari) -povijesni romani – Osvit 1892, Za materinsku rijeĉ 1906, Dolazak Hrvata 1924 (usvaja Šenoinu koncepciju povijesnog romana, ali ne uv odi elemente romantizma i s time svodi pov roman u realistiĉke okvire ) Pod starim krovom (1886) -mladići se rugaju izgledu plemića – govori o propasti zagorskog plemstva –
obradio je to na sentimentalan naĉin
-svaka novela je zasebna ali je dio c ijeline, j. tj. novelistiĉke zbirke -povezuje je
pripovjedaĉ (1.lice), ambijent, lik Batorića
-upoznajemo Batorića i nj.Berzovicu zatim stare plemiće, prostore zagorskih kurija
i pejsaţa i onda sudbina Cinteka koji propada u novim društvenim prilikama ->1.dio Illustrissimus Battorych-tri motiva-priroda,ĉovjek,ugoĊaj ugoĊaj(starih zagorskih kurija) ->Perrillustris ac generosus Cintek Hrv.Turgenjev
Realistiĉka obiljkeţja:tema obiljkeţja:tema propadanje plemstva, odreĊeno mjesto i vrijeme radnje, detaljiziranje opisa, karakterizacija lika (soc-psih motivacija)
Modernistiĉa- nema razgranate fabule ,umjesto zbivanja slika raspoloţenja , lirski opisi, psih nijansiranje likova, slika krajolika kao sas tavnica u karak lika , subjektivnost u odnosu prema temi i likovima Tema: prikaz hrv. društva i to mladih studenata, kao sredine u kojoj U NOĆI – NOĆI – Tema: uspijevaju samo egoistiĉki koji su spremni pogaziti svoje ideale GraĎa: GraĎa: suvremeno hrv . društvo potkraj 19. st. Likovi : Petak Krešimir Kaĉić: prvo voĊen idealima i onda pognute glave sluţi onima protiv kojih se borio;;; Petar Hojkić - karierist koji se dodvorava moćnima i uspinje se na društ ljestvici ;;; Ţivko Naranĉić - narodnjak , iznosi pisćeve stavove , ukazuje na moralne principe i potrebu angaţmana za dobrobit domovine PROSTOR I VRIJEME : ZG, kraj 19 .st., STILSKEZNAČAJKE : psih analiza likova VRSTA: društven roman , roman karaktera
Vjeneslav Novak – – Posljednji
Stipančići
GraĎa: GraĎa: zbivanja poĉetkom 19.st. u Senju ;Tema: društv.i moralno propadanj e senjske patricijske obitelji; Kompozicija:uokvirena; Kompozicija:uokvirena; Fabula: poĉinje u sadašnjosti Likovi : Ante,Juraj,Lucija,Jurajonda prošlost i na kraju opet sadašnjost, Likovi : motivacija likova: soc-psih; pripovjedač :objektivan pripovjedač :objektivan u trećem licu ; Stilske značajke: značajke : realistiĉki roman u kojem na temelju analitiĉkog pr istupa prikazuju Vrsta: socijalni , roman sredine , obiteljski roman društveni problemi i nepravda ; Vrsta: Djela: Djela: -hrvatski Balzak zbog objektivnog pristupa graĊi i realistiĉke metode -3 tematike: zaviĉajna, malograĊanština, grada ->Kratka ->Kratka proza 1.stvaralaĉko razdoblje(1881.-1890.)-djela sa zaviĉajnom
tematikom,u kojima slika krajeve krajeve i ljude Senja i Podgorja oblikujući ih realistiĉkom metodom i ukazujući na društvene proble me - Podgorkse pripovjesti 1889 2.razdoblje: okreće se najsiromašnijim gradskim slojevima gdje je glavni pokretaĉ radnje glad – Nezasitnost i bijeda 1894,U glib 1901, Iz velegradskog podzemlja 1905 ->Romani ->Romani: u središtu su intelektualci koji su u sukobu sa okolinom i samima
sobom, izdvojeni iz svoje sredine, ali većinom zbog svoje pasivnosti tragiĉno završavaju –Pavao Šegota 1888(nastavak tematike Prijana Lovre), Podgorka 1894 (ljubavna i moralna temat.), Nikola Baretić 1896 (slom gl.junaka s oklinom), Posljednji Stipanĉići 1899 (društveno i moralno propadanje senjske patricijske obitelji), Dva svijeta 1901 (odnos umjetnika i malograĊanske sredine), Zapreke 1905 (problematizira zabranu ljubavi svećenika),Tito Dorĉić 1906 (slom gl.junaka zbog izdvajanja iz sredine kojoj pripada)
