Hrvatski Skripta Matura Copy

gz

Odgovori na maturalna pitanja iz hrvatskog jezika,  pripremila Zdenka Blaslov, prof.

1

ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI - književnost -

1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjeri lirika lirika - književni rad koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grčke riječi lyra što lyra što znači žičani instrument karakteristike - subjektivna, iznosi osjećaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoćom vanjske forme, bogatstvu pjesničkih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava  podjela lirike lirike 1) prema sadržaju ili motivu DOMO!"#$% & '( Mihanović) Horvatska domovina !"#'*$% & !( +upačić) Zaljubljen u ljubav  +%!'$% & '( .( Matoš) Notturno /O01!'$% & D( 0esarić) Vagonaši  M1/'O$% 2 3%4%5/1*$% & D( 0esarić) Pjesma mrtvog pjesnika 3%1.1O$% & $( 6op) Isus čita novine 2) prema tradi7iji D1813'M# & pjesma u kojoj se slavi priroda i život 9*( $azor) Cvrčak : ;1M$' & pjesma posvećena nekome 9ili nečemu: tko 9ili što: je dostojan najvećeg divljenja i poštovanja 9'( Mihanović: Mihanović : Horvatska domovina: domovina: OD' & pjesma posvećena nekome 9ili nečemu: prema kome 9ili čemu: osjećamo ljubav, privrženost ili neku drugu vrstu sklonosti 9+( +reradović) Rodu o jeiku: jeiku: %%.1!' & pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nedostižnim 94( 0iraki) !orentinske elegije: elegije: %+1.3'M & 5ratka sažeta pjesma koja svojim zaključkom iznena
2. EPIKA- pojam, podjela, vrste, osobitosti: fabla, li!ovi, te"#i!e pisa#ja epi!aepi!a - književni rad, dolazi od grče riječi epos što epos što znači riječ, pjesnička pripovijest, pripovijedanje !ara!teristi!e - objektivna - objektivna je, iznosi doga
2

/'.' & govori o doga
(. R*A+ roma# &prvotno roma# &prvotno je označavao svaki spis pisan pučkim jezikom, za razliku od latinskog( Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaća velik broj doga
. RA*A, P/A*, 0RE, R3K3RA drama - grč( - grč( drama & čin, gluma, igrokaz , prvotno je označavao svaki spis pisan pučkim jezikom, za razliku od latinskog( Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaća velik broj doga
3

str!tra drame >( dijel dijelovi ovi nami namijen jenjen jenii publ publi7 i7ii ?( dijelovi dijelovi namijen namijenjeni jeni glum7 glum7ima ima i redate redatelju lju !ompozi&ija drame >: "*OD - %5/+O101!' - uvod u dramu, program, prolog, poda7i o kompozi7iji drame, likovima, vremenu i mjestu radnje ?: '+%8 & pokretanje radnje izazivanjem odre( gluma7  +3O8'.O$1/8 & glumi glavnu ulogu 9'ntigona: ?( gluma7  '$8'.O$1/8 95reont: @( gluma7  8318'.O$1/8 & glumi nekoliko uloga 91zmena: #O3 ili 5O3 & vrlo značajan, svojom pjesmom povezuje s7ene, pjeva uz glazbenu pratnju 83'.1='$ !"$'5 & žrtva vlastite nesretne sudbine 83'.1=$' 531*$!' & nije namjerna pogreška ili kršenje zakona, nego rezultat sudbinske zablude, neizbježnog sukoba ideala i zbilje 83'.1=$1 '*36%8'5 & konačna 7ijena koju junak plaća za svoju dosljednost, a njegova je žrtva vlastiti život "*16%$1 /81 & svečani dostojanstveni govor 5'8'3' & izaziva strah i sažaljenje te tako pročišćava osjećaje gledatelja !ompozi&ija !ompozi&ija staro4r!e drame: >: +3OO. +3OO. & uvodni prizor, može i izostati, izostati, monolog monolog glavnog glavnog lika ?: +'3ODO +'3ODO/ / & pjevanj pjevanjee kora koji koji ulazi ulazi po ritmu ritmu plesa plesa @: %+1OD %+1OD1! 1! & nakna naknadni dni ulazak ulazak gluma7a gluma7a ka koru koru koji koji je ozna označava čavao o dijalo dijaloški ški dio izme
!omedija& !omedija & grč( komodia & komodia & veseli ophod, grč( ode & ode & pjesma

4

-

razvila se iz pučkih obreda, izvodila se prilikom svečanosti u staroj .rčkoj razvila se zahvaljujući 'ristofanu komedij komedijaa se usmjera usmjerava va prema prema običnim običnim,, svakodn svakodnevni evnim m temam temamaa i likovim likovima, a, tražeći tražeći u njima njima smiješn smiješnee strane, strane, otkrivajući mane i nedostatke uvelike se koristi neskladom, izobličenjem, nerazmjerom i odstupanjem od uobičajenog kao elementima na kojima se obično temelji smiješno u stvarnosti komedija prenosi takve poruke kojima se razjašnjava u općem ironičnom stavu prema ljudskim osobinama ili težnjama, idealima, strastima, životu i svijetu u 7jelini

podjela >: ?: @:

!omedije & !omedije  & prema načinu kako se smiješno postiže 5OM%D1!' 5OM%D1!' 5'3'58% 5'3'58%3' 3' & karakter karakter glavnog glavnog junaka 9neka mana mana ili ili pretjeranost: pretjeranost: OM%D1!' OM%D1!' 1$831.% 1$831.% & stvara stvara osnovne osnovne efekte na zapletima zapletima proizašlim proizašlim iz nesporazu nesporazuma, ma, nerazumij nerazumijevanja evanja ili nepažnje nepažnje 5OM%D1 5OM%D1!' !' /18"'01 /18"'01!% !% & temelji temelji se na neobičnim neobičnim,, neočeki neočekivan vanim im i nepredv nepredvidiv idivim im situa7ij situa7ijama ama u kojima kojima se likovi likovi nalaze A: 5OM%D1!' 5OM%D1!' 5O$*%3'0 5O$*%3'01!%1!%- bitne bitne elemente komičnog komičnog zasniva zasniva na duhovitim duhovitim razgovorima razgovorima i verbalnim verbalnim dosjetkama dosjetkama

op5e z#aaj!e: D1!'O. & tu se ističu suprotnosti me
8. IK3R9I0+I K+/IE0+I ;LI


=. I90RI>A E3RPKI? K+/IE0+I @;I;LI/A) ;I;LI/A ili 0E PI* $ grč( (iblia & (iblia & knjige 9>@( st( pr( 5r & >( st( pr( 5r(: 8o je zbira poučno-moralističkog i poetskog sadržaja koju kršćani i idovi smatraju svetom, uz to, ona je i spomenik čovječanstva te jedna od najstarijih knjiga, nepresušan je izvor i inspira7ija književnim i umjetničkim djelima od najstarijih vremena vremena do danas( 5ršćani je proučavaju proučavaju kao smjerodavnu smjerodavnu za život i u njoj nalaze pouku tj( riječ božju( /astavljena /astavljena je od I@ knjige, a dijeli se na dva djela) >: /8'31 '*!%8 '*!%8 & AJ knjiga, knjiga, priredilo priredilo ga je židovsko židovsko svećenstvo svećenstvo izmeKK( g( pr( 5r 5r(( (( 5njige starog starog zavjeta su izbor iz svjetovnih i religijskih tekstova bogate starohebrejske književnosti( Dijeli se na B djela) +etoknjižje, povijesn povijesnee knjige, knjige, +salmi +salmi,, mudrosn mudrosnee knjige knjige i proročke proročke knjige knjige 91zaija 91zaija,, !eremij !eremija:( a:( "glavno "glavnom m knjige knjige su pisane pisane hebrejskim jezikom, manje aramejskim dok su novije pisane grčkim jezikom( Mnogi biblijski likovi postali su teme mnogih umjetničkih djela( 2! $O*1 '*!%8 & ?I knjiga, njega priznaju samo kršćanske 7rkve , pisan je uglavnom grčkim jezikom a sastoji se od evan: /%+8"'.1$8' ili +31!%*OD /%D'M%D/%8O310% & prijevod /tarog zavjeta na grči nastao @(2?( st( pr( 5r( ?: *".'8' ili +31!%*OD /*( !%3O$1M' - prijevod na latinski nastao izmeL@>( godine

. I90RI>A @ 4r!a i rims!a !#ji'ev#ost)

.rčka književnost spada u klasičnu književnost 9lat( Classis & Classis & razred:( %pika, lirika, drama, komedija i tragedija su književni rodovi koji su nastali u .rčkoj ili su na grčkom tlu stekle konačan oblik( /tara grčka književnost obuhvaća golem raspon od oko >BKK godina, a stručnja7i ju dijele u A razdoblja) 1) ar"ajs!o razdoblje razdoblje IBK(  IBK( & ABK( pr( 5r( +3%D/8'*$101 & ;omer 9Ilijada 9 Ilijada i )diseja:, )diseja:, 'lkej 9*a+i  9*a+i :, :, /apfa 9*jubavna 9*jubavna strast :, :, 'nakreont 9Piju,k 9Piju,kajmoajmo- Iskren sam:, sam:, +indar 9Pjesnik 9Pjesnik o ratu:, ratu:, %zop 2) !lasi#o razdoblje: ABK( razdoblje: ABK( & @?@( g( pr( 5r +3%D/8'*$101) tragičari) %shil 9)kovaniPprometej9 )kovaniPprometej- )slobo+eni Prometej- Prometej vatronoša:, vatronoša:, /ofoklo 9"ralj 9"ralj .dip /ntigona /ntigona- .lektra .lektra:, :, %uripid 9.lektra9.lektra- 0edeja- I1genija u 2auridi :, :, komediografi) 'ristofan i Menandar () "ele#isti!o razdoblje) razdoblje ) @?@( & oko @K( g( pr( 5r( +3%D/8'*$15) 8eokrit ) rims!o @&ars!o) razdoblje: @K( razdoblje: @K( g( pr( 5r( & B?( g( po( 5r .rčka se književnost razvija unutar rimske države( $ajveću popularnost u tom razdoblju +3%D/8'*$101) +3%D/8'*$101) 1teliodor, ongo, 1tariton ?*ER  &  & prvi antički pjesnik 9>@( pitanje: ALKE/ALKE/- 'lkejska strofa 9? jedanaester7a, > devetera7, > desetera7:, monodijska lirika, ljubavne, pejsažne i ratne pjesme te himne bogovima, motivi) politika, rat, mržnja, gozbe, ljubav, majstor stiha i forme, AP6AAP6A- /apfička strofa 9@ jedanaester7a, > petera7:, piše epitalamije 9korske svadbene pjesme: i ljubavne pjesme, monodrijska lirika, govori o nemogućnosti savladavanja vlastitih osjećaja A+AKRE+A+AKRE+ - kratke lirske pjesme, slavi životne radosti i vinska raspoloženja, anakreontska i epikurejska poezija & težnja za srećom, hedonizam, anakreontske pjesme, nadahnut uži7ima PI+AR - uzvišeni stil, slavi pobjednika, zavičaj i božanstvo, koristi bujan jezik, smjele metafore, gomilanje aso7ija7ija, dubinu misli, najveći pjesnik korske lirike, piše epinikije & ode u čast pobjednika, E9PE9P- tvora7 basne kao književne vrste, piše basne u prozi, jednostavnim i jasnim stihom s poučnom poantom na kraju E?ILE?IL- tragičar, uveo drugog glum7a, zbor kao nositelj radnje 9>? koreuta:, jednostavna, statična radnja, svečani i uzvišeni stil, titanski glavni likovi 9idealna bića s naglašenim dobrim ili lošim: 6KL6KL - uveo trećeg glum7a, glum7a, povećava broj koreuta sa >? na >B, pojačava dramsku dramsku radnju i ulogu dijaloga, likovi su stvarni ljudi, harmonična i čvrsta kompozi7ija, jasno o7rtani karakteri, humanist E3RIPIE3RIPI - likovi su obični ljudi, posljednji veliki grčki tragičar, udaljava se od općih problema i udubljuje u život i psihu pojedin7a, služi se mitološkom gra
"

?*ER, ILI/AA ?*ER - prvi pjesnik europske književne tradi7ije, a njegovi epovi Ilijada i Ilijada i )diseja prva )diseja prva su djela u toj tradi7iji( +oteškoće stvara i okolnost što je ;omer tipičan primjer skrivenog europskog pripovjedača koji o sebi u svojim djelima ne govori ništa( 8ako ;omer za nas i dalje ostaje samo nejasna sjena kao čovjek, ali kao stvarala7 on je živa i sveprisutna osoba koja najizraženije i najjasnije progovara kroz svoje djelo, za nas oličeno u ta ? vrhunska djela junačke epike( ;omer se općenito uzima kao obraza7 onoga što se naziva narodnim, primarnim ili usmenim epom( a njega se pretpostavlja da je bio slijep, a pjevao je svoje pjesme putujući od mjesta do mjesta( mjesta( +itanje autorstva Ilijade i )diseje u )diseje u znanosti se zove homersko pitanje( $i pluralisti ni unitaristi nemaju dovoljno dokaza kojima bi potvrdili da su u pravu( ILI/AA & sam naziv potječe od 1lija & drugog imena grada 8roje( /adržaj je uzet iz priče o 8rojanskom ratu izmeB(JJ stihova, nastao je vjerojatno u L( st( pr( 5r(( .ovori o dogaK( godini ratovanja 9oko BK dana:( #orba se odvija na zemaljskom i na olimpskom planu( *eliku ulogu u radnji imaju bogovi koji štite one koje vole a nanose zlo onima koje ne vole( Ilijada sadrži Ilijada sadrži mnogo živih opisa borbi i prizora iz svakodnevnog života u grčkom taboru u 8roji( /'D3'!- +ovod rata je bila +arisova otmi7a Menelajeve žene ;elene( +okretačka snaga djela je 'hilejeva srdžba( " prvom pjevanju oj je povrijeA( g( po( 5r( 5r( " tom razdoblju književnost doživljava svoj vrhuna7( 3azvijena je epika 9*ergilije, ukre7ije i Ovidije:( 3azvijeni su elegija i epigram 95atul:, lirsko pjesništvo i poslani7e 9;ora7ije:, ljubavna lirika 9+roper7ije, 8ibul, Ovidije:, proza 90ezar, /alustije, ivije:( /redišnja osoba je 0i7eron koji praksu i teoriju govorništva postavlja na novu, visoku razinu( () srebr#o razdoblje) razdoblje) >A( & >>I( g( 3azvijene su mnoge književne vrste, osobito roman 9+etronije:, basna 94edro:, epigrami 9Mar7ijal:, satira 9!uvenal:( ) razdoblje !as#o4 &arstva) &arstva ) >>I( & AIJ( g( 8o razdoblje obilježava pomirba dvaju svjetonazora) rimskog 9poganskog: i kršćanskog( PLA3PLA3- najveći rimski komediograf, nastavlja se na novoantičku komediju, unosi elemente grube komike, plesa i glazbe( Osnovne Osnovne značajke su dobro vo? pjevanja o %neji, prao7u grada 3ima( +rvih J pjevanja prema   )diseji 9.nejina lutanja: lutanja: a drugi drugih h J prem premaa Ilija Ilijadi di 9.nejino ratovanje: ratovanje: $akon trojanskog rata %neja luta morima u potrazi za novom postojbinom( postojbinom( $akon mnogih pustolovina pustolovina 9susreta 9susreta i rastanka rastanka s Didonom Didonom te ulaska u podzemni svijet:, %neja dolazi na ušće 8ibera moleći kralja atina da osnuje novi grad i da se oženi njegovom kćerkom avinijom( avinijom( $akon niza borbi s avinijinim bivšim zaručnikom 8urnom, %nej ga ubija, čime uklanja posljednju prepreku za ostvarenje svoje zamisli( 0II/E- najplodniji 0II/E-  najplodniji rimski pjesnik zbog slobodnijeg stava u poeziji i otklona društvenih normi( Majstor stiha te izvanredan pripovjedač( $ajpoznatije Ovidijevo djelo su 0etamor1oe, 0etamor1oe, preradbe grčke mitologije( 'utor je i zbirke elegija %N +onto koju  je napisao napisao u progonstvu progonstvu 9'ugust 9'ugust ga je protjerao protjerao zbog nepoštova nepoštovanja nja društveni društvenih h normi: normi: te zbirka ljubavnih ljubavnih pjesama pjesama Heroide( Heroide( I;3L- elegijski I;3L-  elegijski distih, elegije u kojima pjeva o ljubavi prema Deliji i kasnije $emezi, o mržnji prema ratu i ratovanju, koji mu je oduzela najljepše godine života, te o čežnji za mirnim seoskim životom( $ajznačajnije djelo je pjesma 'eliji  *AR
#

B. PCEK RA9;L/E 5ada su ;rvati došli na područje današnje ;rvatske bili su pogani i nepismeni( /tanovništvo koje su zatekli i s kojim su se susretali bilo kršćansko( 7LA7L/I?( st( na jugu ;rvatske i u #i;( ;rvatska ćirili7a se u srednjem vijeku posebno razvijalaF dobila je ime bosanči7a ili bosansko-hrvatska ćirili7a( $ajstariji spomeni7i na ćirili7i su) $atpis s +ovljasnkog praga, +ovaljska istina, +oljički statut, 'leksandrida, dubrovački zbornik) ibro od mnozijeh razloga( LAI+I@AB( godine(

Od srednjeg vijeka do >( st( ;rvati pišu svim trima pismima, ali od sredine >A( st( sve se više koristi latini7a koja će postati  jedinim hrvatskim hrvatskim pismom pismom(( .lagoljaško razdoblje hrvatske književnosti počinje pojavom prvih pisanih spomenika i traje sve do zatvaranja senjske glagoljaške tiskare >BKL( " tom razdoblju ;rvati su stvorili svoje samostalno političko područje pa su već u ( i >K( stoljeću razvio kulturni život to jest začela pismenost( ;A>DA+KA PLCA najpoznatiji hrvatski epigrafski spomenik, nastala je >>KK( god nakon smrti kralja vonimira, pisa7 toga teksta  je Opat Držiha služila je kao pregradna ploča izme, debljine I,B- 7m sadrži oko >KK riječi u >@ redaka, odlikuje se ritmičnošću, započinje) P" ime O7a i /ina i Duha /vetogaP 9kao i većina dotadašnjih tekstova: - iz nje počinje jezično stvaralaštvo u ;rvata iz teksta doznajemo da su 5rk i 5varnerski oto7i tada u grani7ama hrvatske države kralja vonimira -

sadr'aj) sadr'aj) >: invoka7iju ?:zapis opata Držihe @:zapis opata Dobrevita  jezi!)  jezi!) starohrvatska čakavština s elementima 7rkvenoslavenskog jezika pismo) pismo ) prijelazni oblik iz oble u uglatu glagolji7u !#ji'ev#o z#ae#je >( +ovijesno-kulturno povijesno-prvi put se spominje hrvatsko ime kulturno-jer je to prvi hrvatski pisani spomenik ?( +ravno-darovni7a @( !ezično-pokazu !ezično-pokazuje je kako se hrvatski hrvatski jezik razvija od staroslavensk staroslavenskog og prema hrvatskom, hrvatskom, na njoj se prvi put piše hrvatskim pismom i jezikom

$

A( ikovno-slova su bila obojana, a i na vrhu #ašćanske ploče je romanička lozi7a B( 5njiževno-poka 5njiževno-pokazuje zuje kako se u ranom srednjem vijeku razvijao hrv( književni književni izraz, primajući primajući poti7aje9trajn poti7aje9trajnaa struktura rečeni7e, asonan7e, alitera7ije: i uga?LL, na blagdan /v( 8ri kralja - to je najstariji najstariji pravni pravni zakon zakon na ;rvatskom ;rvatskom jeziku, jeziku, ure?( st(, a drugi u >A( st( -prikazao je rodoslovlje hrvatskog vladara i osnivanje hrvatske države -u >A( st( je preveden na hrvatski jezik -opisana je vladavina i smrt kralja vonimira -značajan je po tome što je legenda o kralju vonimiru dodana tek kasnije) nezadovoljan puk ubija kralja vonimira, a on pred samu smrt proklinje vlastiti narod, želeći da ;rvati nikad ne budu imali gospodara koji govori hrvatskim  jezikom, nego da budu podložni tu:/laveni pisahu 7rtama i urezima ?:pišu latinskim i grčkim slovima, ali bez pravila @:5onstantin 4ilozof-osmislio je prvo slavensko pismo-@L slova po uzoru na grčka slova i neke slavenske glasove >I;E+KA *LI0A -najstarija potvrda pisanog teksta na latini7i i narodnom9čakavskom:govoru -pohvala .ospi, druga polovi7a >A( st( -tip laude9pohvalne pjesme: pjevali su ih 4'.%'$81 9bičevao7i: -pripada najstarijim latiničkim zapisima na našem prostoru -dijeli se na ? dijela) >( dio- Marija je prikazana u nebeskim sferama 9uzvišena, nadzemaljska: - veliča se i slavi lik #ogorodi7e ?( dio- prikazano njezino značenje za ljudeF Marija je prikazana kao utjeha svima na emlji, kao moralna podrška, uzor, utočište -opisuje se prisustvo #ogorodi7e me
*3KA 0EE *AR7AREE -7rkvena drama, početak drame snažan je opis pastoralnog ugo
. ?3*A+I9A* I RE+EA+A 3 E3RPI @traja#je, obilje'ja, lati#izam, !#ji'ev#i obli&i, 4lav#i pis&i i djela) predre#esa#sa od predre#esa#sa od fran7( 3%$'1//'$0%-ponovo roA( st(, paralelno s predrenesansom

%

-promiče ovozemaljske ljudske vrijednosti -uzori u anti7i, središte je 1talija, motivi iz svijeta, latinizam lati#izam književno stvaralaštvo na lat( jeziku -latinski jezik polako zamjenjuje narodni 9talijanski: "ma#izam -do izražaja dolazi želja za spoznajom, ubrzan razvoj znanosti i tehnike, filozofije, otpor prema feudalizmu -u središtu zanimanja je čovjek, te razvoj duševnih i tjelesnih svojstava -%razmo 3oterdamski- najznačajniji znanstvenik i književnik humanizma -trajanje) kraj >@( i >A( st(F humanus-čovječan, latinski jezik i narodni jezi7i najznačajniji pis7i su) D'$8%-Q#ožanstvena komedijaR   +%83'30'-Q5an7onijerR #O00'001O-Q De7ameron R -klasični književni obli7i) epopeja, ekloga, elegija, satira, drama predre#esa#sa -traje do kraja >@( st(,>A( st( i >B( st( -značajke) pojava novog društvenog sloja-graA( st( do početka >I( st( - nastaje u 1taliji, a javila se po uzoru na antiku, onda se širi na 6panjolsku, 4ran7usku, ;rvatsku, %nglesku, $jemačku, 'ustriju, +ortugal, Ma: viteški- srednjovjekovni srednjovjekovni tip romana, romana, ističe se lik viteza lutali7e lutali7e ?: pikarskipikarski- razvio razvio se u >B(st, glavni glavni lik je čovjek čovjek iz pukapuka- obično obično iz dna društvene društvene ljestvi7e9seljak ljestvi7e9seljak,, prosjak: prosjak: koji se bori za opstanak u životu i ima renesansne poglede na svijet

1&

@: pastirskipastirski- idila, idila, glavni lik lik pastir, to to su ondašnji ondašnji ljubavni ljubavni romani, romani, utemeljitelj utemeljitelj je !a7opo !a7opo /annazzar /annazzaraa esej: - uveo ga je u >J(st 4ran7uz Mi7hael Montaigne

1F. PREA0+I?JB->@?>, umro u 3avenni - zbog političkih uvjerenja >@K?( je protjeran iz 4iren7e, nije se mogao vratiti - tvora7 književnog talijanskog jezika, počeo je pisati na latinskom - književni rad započinje zbirkom pjesama P$ovi životP9P*ita nuovaP: posvećenih #eatri7i +ortinari- u kojoj opisuje ljubav prema toj ženi koristeći se Qslatkim novim stilomR ;o'a#stve#a !omedija 9RDivina !omedija  9RDivina 0ommediaR >@KI->@?>: -Dante -Dante je svoj religio religiozni zni ep u početku početku nazvao nazvao komedij komedijom, om, jer se prema prema srednjo srednjovjek vjekovn ovnoj oj poeti7i poeti7i tako tako označa označaval valo o pripovjedno djelo u stihovima, napisano jednostavnim, svima razumljivim jezikom, koje počinje tužno, a završava sretno( " početku je tu komediju nazvao #ožanstvenom još u svojim predavanjima u 4iren7i pa je tom djelu do danas ostao naziv #ožanstvena komedija( #ožanstvena zbog savršene forme, kompozi7ije, jezika i zbog tematike( - kompozi7ija djela) sastoji se od @ djela-+'5'O, =1/81168%, 3'! - jezik- djelo je pisano firentinskim narječjem koje postaje temeljem tal( književnog jezika - u svakom djelu su @@ pjevanja koji s prvim uvodnim pjevanjem čine savršenu brojku od >KK pjevanja - pisana je u ter7inama 9@ stiha:, stih jedanaestera7, jedanaestera7, u formi alegorijske vizije zagrobnog života vodi čitatelja kroz +akao, =istilište i 3aj, te oživljuje galeriju likova od mitoloških i povijesnih do suvremenih - @ glava lika) Dante, *ergilije, #eatri7e + D'$8%- simbol grešnog čovjeka + *%3.11!%- simbol ljudskog razuma, nalazi se u >( krugu + #%'8310%#%'8310%- simbol milosti #ožje, ideala nadnaravne vrste, simbol ljepote - @ mistična brojka9ima magijsko značenje:, predstavlja +resveto trojstvo - >KK savršena brojka, simbol savršenstva - Dante se na početku na( limb-nekršteni, tu boravi i *ergilije ?( bludni7i @( proždrljiv7i A( škrti7e i rasipni7i, +luton u obliku vuka B( gnjevljiv7i, duševno lijeni svake vrste J( krivovjer7i, bezbožni7i I( nasilni7i, uboji7e i samouboji7e Ponor: L( varali7e $ajdublji pakao) ( izdaji7e Minos- stoji na ulazu u +akao, zamahom repa odre
11

- narodni jezik9talijanski:, kritičnost red#jovje!ov#i eleme#ti srednjovjekovna simbolika u kon7ep7iji i kompozi7iji djela uloga mističnog broja @ forma alegorijske vizije razvrstavanje grešnika u skladu s religioznim poimanjem grijeha

-

b) 6RA+@KA(->@IA u 'vignonu -piše na latinskom jeziku, a slavu je postigao zbirkom pjesama na talijanskom jeziku Q5an7onijerR -u 'vignonu upoznaje se trubadurskom kritikom i >@?I( prvi put je ugledao auru De /ade, koja će mu postati trajnom inspira7ijom njegovih talijanskih stihova - mnogim je pjesni7ima bio uzor, pa se pisanje pjesama na +etrarkin način zove petrarkizam Ka#&o#ijer - dvodijelna zbirka ljubavnih pjesama sastavljena od @JJ pjesama od toga @>I pisano u formi soneta, ? kan7ona,  sestina, I balada i A madrigala -zbirka pjesama na talijanskom jeziku u kojima je dao intiman lirski dnevnik za njezina života i nakon njezine smrti -njegova -njegova lirika snažno je utje7ala utje7ala na 7jelokupni 7jelokupni razvoj kasnije ljubavne poezije, te još za njegova života u 1taliji dobila niz nastavljača nastavljača posredstvom posredstvom kojih je petrarkizam tijekom >B( i >J( st preplavio 7ijelu kulturu %urope- te nastavljače zovemo petrarkisti ili epigoni -zbirka je spe7ifična po strukturiF sastoji se od ? dijela) >:za života gospo@>@(->@IB(, rodom iz +ariza, živio u 4iren7i - talijanski pripovjedač i humanist - ostavio je bogat književni opus i na latinskom i talijanskom - njegove novele spadaju u tip uokvirene novele - smatra se začetnikom novele e&amero# - zbirka koja sadrži >KK novela uokvirenih pričom povezanih u jednu 7jelinu - pred bijegom od kuge koja je j e vladala >@AL( I djevojaka i @ mladića mladića napuštaju 4iren7u 4iren7u i odlaze u prirodu gdje prikraćuju vrijeme pripovijedajući zanimljive priče, one su različite po duhu i sadržaju, najčešća tema im je tjelesna ljubav, izrugivanje ljudskoj gluposti i svakom, osobito ljudskom li7emjerju( /vaki dan osim subote i nedjelje je svako od njih ispričao po jednu priču - te novele su kasnije postale uzorom svim kasnijim novelistima - I djevojaka- imena djevojka predstavljaju sabrane značajke %rosa 9tjelesne ljubavi: kakvog je #o77a77io prikazao u svojim djelima - javljaju se ljudi iz različitih slojeva društva /vaki dan posvećen je jednoj temi) >( D'$- nema odreK( >K( D'$D'$- nove novele le o veliki velikim m i pleme plemeni niti tim m djel djelim imaa Kara!teristi!e #ovele: - #o77a77io je utemeljitelj novele - piše ih na talijanskom jeziku s obilježjima usmenog pripovijedanja

12

- zanimljiva fabula, bez digresije i općih mjesta - neočekivani zapleti, karakteristična je dvostruka poanta 9druga izriče prvu: - skladna kompozi7ija, jasan stil Re#esa#s#a obilje'ja ;o&&a&&iovi" #ovela: - kritičnost - teme i likovi iz svakidašnjeg života - realističnost i uvjerljivost - razotkrivanje ljudskih poroka - slobodno prikazivanje životnih užitaka 9hedonizam: i veličanje svega ljudskog, spontanog i prirodnog - pohvala ljepoti prirode, snazi mladosti, čovjekovoj sposobnosti i snalažljivosti - kritizira 7rkvene dostojanstvenike

11. G. ?AKEPEAREA@?amlet)I *. BJA( >BJA( u /tratford-on /tratford-on-'vonu -'vonu kojeg napušta napušta i seli u ondon ondon gdje gdje je imao kazalište kazalište TT.lobeTT- to je osmokutan osmokutan prostor koji u sredini ima pozorni7u koja je s tri strane okružena prostorom za publikuF umro je >J>J( - pisao je i sonete- /hakespeareov sonet9elizabetinski sonet: se sastoji od @ katrene i > distiha - napisao je @J dramskih tekstova koji se dijele na) -kraljevske drame 9tema-engl( vladari: -komedije 9/an ljetne noći, "krućena gospodari7a, Mletački trgova7,(((: -tragedije 93omeo i !ulija, ;amlet, Otello: -mračne komedije 95ona7 djelo krasi, Mjera za mjeru: -romantična igra 9Oluja: -poeme 9*enera i 'donis: ?amlet - jedna od najboljih tragedija u povijesti svjetske književnostiF slična je antičkoj drami - radnja je preuzeta iz skandinavskih legendi - ima B činova, novost je pojava drame u drami-mišolovka - tema) prikaz društvene situa7ije u Danskoj i na kraljevskom dvoru %lsinoveF ljubav prema o7u 9motiv osvete: - likovi su psihološki opisani, a ;amlet je moralni pobjednik - likovi) 5laudije 9kralj:, .ertruda 9kralji7a:, ;amlet 9danski kraljević:, ;amletov duh, +olonije 9kraljevski komornik:, Ofelija 9;amletova zaručni7a, +olonijeva kćerka:, aert 9+olonijev sin:, ;ora7ije 9;amletov najbolji prijatelj: - radnja se odvija u dvor7u %lsinoveF pojavljuje se retrospek7ija, bez kronologije - djelo započinje rečeni7om) TT#iti ili nebiti, pitanje je sadTT- to je pitanje života i smrti - rad#ja) rad#ja ) ;amlet je tragedija o danskom kraljeviću ;amletu koji od očeva duha saznaje da on nije umro prirodnom smrću, nego ga je ubio brat 5laudije( $akon toga 5laudije se oženio ;amletovom majkom, tj( bratovom ženom( Od tog susreta s očevim duhom ;amlet živi samo za osvetu( $ajprije se pravi lud a kralj i kralji7a ludilo tumače ;amletovom ljubavlju prema Ofeliji, kćeri dvorskog savjetnika +olonija( $akon što s glum7ima pripremi predstavu Mišolovka ili "bojstvo .onzaga, ;amlet uviBAI( u siromašnoj obitelji - najznačajniji španjolski renesansni dramatičar, pripovjedač i romanopisa7 - bio je vojnik, bio je ranjen 9izgubio je ruku:, završio je u zatvoru - djela) zbirka pripovjedaka TT"zorite noveleTT roman TT#istri vitez Don Vuijote od Man7heTT, TTa .alateaTT 9pastirski:

13

o# Hiote - vrsta) viteški romanF satira i parodija na viteške romane postiže se humorom - tema- sukob svijeta realnosti i mašte - prikaz 7jelovitog španjolskog društva - kompozi7ija- >( dio 9>JKB:- Don Vuijota poistovjećuje s vitezovima srednjeg vijeka ?( dio 9>J>B:- Don Vuijotu se na kraju vraća razum - mnoštvo novela koje povezuje glavni lik - likovi) Don Vuijote, /an7ho +anza 9štitonoša:, 3osimante 9konj:, Dul7inea 9njegova odabrani7a: - radnja) predugo zaokupljen u dosadi čitanjem viteških romana seoski plemić iz Man7he, umislio si je da je i on vitez, te je odlučio popraviti svijet 9da će spašavati nedužne:( $aoružao se i uzeo novo ime( *ladari7u svoga sr7a pronašao je u priprostoj priprostoj i ružnoj seoskoj djevoj7i Dul7inei( Dul7inei( +ratio ga je perjanik /an7ho +anza, neuk ali mudar mudar seljak, sebičan i suprotan suprotan svom gospodaru, gospodaru, dobro razlučuje zbilju od privi
12. ?R0 ?R0A AKA KA RE+ RE+EA EA++ ++A A K+ K+/IE /IE0+ 0+  @vr @vreme eme#s! #s!o o odr odree# ee#je, je, 4dj 4dje e se odr odrazil azila, a, z#aaj!e, petrar!izam, predstav#i&i)

-

vrijeme: vrhuna7 doseže u >J(stoljeću z#aaj!e:  z#aaj!e:   razvija se pod utje7ajem talijanske književnosti u gradovima uz more) Dubrovniku, adru, /plitu, 6ibeniku, ;varuF vrhunska djela književnosti i umjetnosti nastaju u bogatom Dubrovniku koji je sačuvao slobodu i samostalnost predstav#i&i predstav#i&i i djela: lirika@ >i%!o *e#eti5, 'ore r'i5, ?a#ibal L&i5, *avro 0etra#ovi50etra#ovi5- hrvatski petrarkisti a! lirika@ *arli5 ,  5udita   5udita  9ep:, 9ep:, Petar ?e!torovi5, ?e!torovi5 , Ribanje Ribanje i ribarsko prigovaranj prigovaranjee- Petar 9ora#i5, 9ora#i5 ,  '! epika @ *ar!o *arli5, +lanine 9roman:, ;r#e Kar#ati5, Kar#ati5 , *azetje sigeta grada, ep L&i5 , Robinja 9drama:, Robinja 9drama:, *ari# r'i5, r'i5, 'undo 0aroje9 0aroje9 komedija: (! drama 9 ?a#ibal L&i5,

LJUBAVNA LII!A "VA#$!% %N%$AN$%  - naši renesansni pjesni7i pisali su pod utje7ajem +etrarkinog stvaralaštva, po uzoru na narodnu poeziju tkz( začinjav7e i po uzoru na trubadursko stvaralaštvo - najstariji stih naše renesansne poezije je dvostruko rimovani dvanaestera7 9rimuje se nakon J( i >?( sloga: zove se aleksandrina7 - prvi liričari pojavili su se u Dubrovniku- 6iško Menčetić, Džore Držić, ;anibal u7ić, $ikša 3anjina- njeguju ljubavnu poeziju u kojoj slave žensku ljepotu, iskazuju osjećaje i raspoloženja neuzvraćene ljubavi ?A+I;AL L3
14

>I>K *E+CEID: Prvi poled  - ljubavna pjesma pisana aleksandrin7em - idilična slika prirode- motiv buA RA+/I+A: diljam se - ljubavna pjesma pisana stihom bugaršti7e 9dugi stih naše narodne epske pjesme: - moli da mu bude vjerna, plač i suze - nezadovoljstvo sa životom PR0I ?R0AKI R*A+, PEAR 9RA+ID* 9RA+ID* PLANIN%  - pastirski roman, prvi hrvatski roman u stihu i prozi - opisuje put pastira orana po njegovom zavičaju- zadarska zadarska okoli7a, slavi i veliča ljepotu svoga rodnog kraja- imaginarni put koji traje I dana - u sebi sadrži pjesma što ih pjevaju pastiri - vila u romanu simbolizira domovinu ;rvatsku - likovi) oran & pjesnik, vila ori7a, vila Dejanina, pastir Marul - tema) +risutna domaća stvarnost rodoljubnog osjećaja( oranova želja da se oslobodi ljubavi, no na kraju shvaća da je bit života u duhovnim vrijednostima(

1(. *. *AR3LID: /3IA - roABK( u /plitu, a umro >B?A( - pripada humanističkom krugu /plita- ota7 hrvatske književnosti - pisao je narodnom9 hrvatskom: i latinskom jeziku - najznačajnija djela na latinskom jeziku) TTDavidijadaTT, TT+ouke za čestit život prema primjeruTT, TT%vanBK>(, tiskana >B?>(: - kompozi7ija) ep od J pjevanja21#'32 - tema) udovi7a !udita spašava svoj narod ubivši ;oloferna 9sukob 'sira7a i 1zraela7a: - započinje invoka7ijom- zazivanje #oga za pomoć - pisana je dalmatinskom čakavštinom >J( stoljeća, a pisao ju je za neobrazovani puk 9 u to doba zabranjeno je bilo pripovijedati na hrvatskom jeziku: - pred uvod stoji podatak) 1#'3 M'35' M'3"' /+1='$1$' " 5OM /% "D31 1/8O31!' /*%8% "DO*10% !"D18 " *%3/1; ;3*'8/51 /O%$' - djelo je posvećeno kumu Dujmu #alistriliću - piše po uzoru na naše začinjav7e i antičke 9rimske i grčke: pjesnika - likovi) $abukodonosor 9pohlepan vladar:, ;oloferno 9hrabri voKB( godina( - ;olofern) velik vojskovo
1. *ARI+ RID @književno @književno stvaralaštvo: Držić je najveći dramski pisa7 naše renesansne književnosti( apočeo je kao lirik, pišući ljubavne pjesme u duhu petrarkizma 9 +jesni ljuvene :( "brzo se potpuno posvetio drami te je u tom književnom rodu ostvario svoja najbolja djela( +isao je sve dramske vrste poznate u doba renesanse) komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija( pastorale) 8irena, *enera i 'don, .rižula,+jerin komedije) $ovela od /tan7a, 8ripče de "tolče, /kup, Dundo Maroje tragedija) ;ekuba +0ELA  A+
1

3+ *AR/E*AR/E- komedija karaktera i intrige, napisana >BB>( /pe7ifična zbog ? prologa( >: apočinje apočinje prologom $egroman $egromanta ta 9čarobnjaka: 9čarobnjaka: Dugog Dugog $osa koji govori govori da je putujući iz 1ndije 1ndije sreo ljude TTnazbiljTT TTnazbiljTT 9prave ljude koji su tihi, mudri i razumni: i ljude TTnahvaoTT 9loše i zle ljude:( 8i su ljudi izmiješani u svim zemljama, oni se me
18. ;ARK 3 E3RPK/ I ?R0AK/ K+/IE0+I E3RPA - traje od kraja >J( do pol( >L st( portugalska riječ #'3O00O- biser nepravilnog oblika - značajke) kićenost, razigrana duhovitost, neobična metaforika, mnoštvo epiteta, kontrasta &reak7ija je na renesansu( $ajviše se učvrstio u europskim katoličkim zemljama 96panjolskoj, 1taliji, 4ran7uska,((: $ajznačajniji predstavni7i) 1315' %+15' D3'M' 8alijanska kn književnost 6panjolska književnost 8alijanska knjiž( 6panjolska knjiž( .iambattista Marino uis de .ongora 8orWuato 8asso +edro 0alderon de la #ar7a začetnik je marinizma+isao je pjesme i poeme - razv razvij ijaa boga bogatu tu epsk epsku u - psih psihičk ičkii je produ produbio bio uporaba neobičnih spe7 spe7if ifič ično nost st njeg njegov ovaa radnju u kojoj se svoje likove moti motiva va,z ,zvu vučn čnih ih figu figura ra,, pjesn pjesniš ištva tva)) koris koristi ti učen, učen, ispr isprep epliliću ću fant fantas asti tika ka i - autor drame ivot je složnih i neobičnih vrlo razumljiv jezik, stvara realnost san s mnoštvo refleksija metafora i zvučnih vlast vlastitu itu sint sintaks aksu, u, koris koristi ti - auto autorr epa Oslob OsloboI( do pol( >L st( - hrvatska barokna književnost je vezana za protureforma7iju 9katoličku obnovu: kojom se nastoji suzbiti protestantizam - pis7i su podijeljeni na krugove) >: DalmatinskoDalmatinsko-dubrova dubrovački čki krug) 1van .undulić .undulić 9Osman, 9Osman, Dubravka:, Dubravka:, !unije +almotić +almotić 9+avlimir:, 9+avlimir:, 1van #unić *učić 9+landovanja:, 1gnjat Xur
1"

?: Ozaljski krug) +etar rinski, 4ran 5rsto 4rankopan 9$apojni7a pri stolu:, 'na 5atarina rinski @: 5ajkavski krug) !uraj ;abdelić 9.izdos mladeh mladeh ljudi: A: /lavonski krug) 'ntun 'ntun 5anižlić 9/veta 3ožalija: B: Djelatno Djelatnost st vjerskih vjerskih redova) redova) 1/"/O*0 1/"/O*011- #artol #artol 5ašić, !akov Mikalja Mikalja,, !uraj 5rižanić, 5rižanić, +'*1$1+'*1$1- 1van #eloste #elostena7 na7,, 43'$!%*01- Matija Divković

1=. I0A+ @I0) 73+3LID- !#ji'ev#o stvarala%tvo, z#aaj - piše po uzoru na 8orWuatta 8assa, pripada dubrovačkom baroknom krugu - roBL( u Dubrovniku, a umro >J@L( - predstavnik je plemstva, školovao se kod 1susova7a 90amilo 0amili mu je bio učitelj: - započeo je pisanjem ljubavne poezije koju je kasnije spalio - Djela) mitološke drame) drame) /rijadn  /rijadnaa- Proorpina Proorpina ugrabljenaugrabljena- 'ijana- /rmida /rmida religiozna poema: poema: 4ue sina rametnoga prepjev sedam psalama) Pjesni pokorni kralja 'avida pastorala: pastorala: 'ubravka   ep) )sman .undulićevo životno djelo brav!a - to je alegorijska pastorala & melodrama u @ čina, započinje invoka7ijom - mjesto radnje) Dubrovnik 9Dubrava:, dogaJ?L( i ima alegorijsko značenje( Dubravka je simbol dubrovačke slobode i vlasti, Miljenko simbol plemstva, a .rdan simbolizira obogaćen sloj dubrovačkih graJ?>( kod ;oćima od strane poljskog kraljevića *ladislava, simbolično predstavlja pobjedu 7ijele kršćanske zajedni7e 8%M') rat protiv 8uraka - borba izmeI( st - ponavljanje, pesimizam - povijesni i kršćanski moralistički ep - list Osmana predstavlja čovjeka koji je uzvišen nad drugim ljudima, pokušavao se izjednačiti sa #ogom - Olimp & velike se stvari gube jer nema nikoga da o njima piše - želja roditelja i djevojaka za slobodom - prva dva pjevanja imaju filozofski karakter - u7ifer) kralj pakla - po .undulićevoj ideji takav čovjek mora stradati - Osman je prikazan kao pojedina7 9težnjama, svojim shvačanjem, moralan, unutrašnjem borbama: - pjesnička kvaliteta, bogati i čist jezik - !udita  uzoran renesansni ep , Osman - uzoran barokni ep - " svoje doba Osman nije tiskan, ali ipak je to djelo bio najčitaniji tekst starog Dubrovnika - ukrasni epiteti - antiteze) Osman & *ladislav, 5runoslava & /okoli7a - razlike sadašnjost & prošlost, život & smrt 15O*1) 'li-paša nije povijesna ličnost, .undulić u Osmanu detaljno opisuje njegov put preko prošlogodišnjeg bojišta 9za sklapanje mira: taj mir je u stvarnosti sklopljen nakon Osmanove smrti 5aziar aga - nadstojnik za sultanova harema, on u epu putuje na #alkan da traži ljepoti7e za sultanov harem, on u epu provodi otmi7u /unčani7e i susreće jednom /okoli7u

1#

/okoli7a - romantična bojni7a, zaljubljena je u Osmana, začarala je čak *ladislava svojom ljepotom, kupanje njenih bojni7a  je značajan značajan prizor u Osmanu Osmanu 5runoslava - zaručni7a 5revskogF poziva na dvoboj Osmana kad je ču>a da je zatočio njezinog zaručnika /unčani7a - treće važno žensko li7e, kćer jubdraga, uzima je 5aziar-aga za Osmanov harem ona je samo jos jedna hrvatska robinja *ladislav - poljski kraljević, u starosti nije uopće sudjelovao u bit7i kad bi joj podigao moral nakon bitke, nema neku važniju ulogu u Osmanu, znameniti prizor kad zatiče /okoli7u na kupanju 5orevski - zarobljenik, uspio je pobjeći uz pomoć svoje supruge i nekog .rka

1. KLAII( do kraja >L( st( - +3O/*!%8181 - naučiti nekoga, otvoriti mu oči klasično - uvijek vrijedno - suprotstavljen kićenosti baroka i krajnostima rokokoa - klasična estetika - smirenost i dovršenost oblikaF uzvišenost stila i jasnoća - posredno nadahnuće u djelima starih .rka i 3imljana baro!) baro!) kićenost, bogata metaforika, pobožnost 9religija, #iblija:, filozofija religije !lasi&izam) !lasi&izam ) jasnoća jasnoća stila, jednostavnost 9savršenstvo forme9'leksandrina7::, uzori iz antike, ra7ionalizam prosvjetiteljstvoprosvjetiteljstvo- prosvjetiteljski pokretF prosvjećivanje naroda, filozofija zdrava razuma razuma,, filozofija u književnosti predstavni7i  3oussean, Diderot, *oltaier, MantesWuie 6ra#&s!a - pravila su jako bitna za klasi7izam, zasnivaju se na razumu - nema velike zaljubljenosti, strasti, a ako i ima treba znati kako se ponašati u skladu s njima - 3ene De7artes najznačajniji predstavnik klasi7izma Gmislim dakle jesamH 90ognoto ergo sum: - 0arlo .oldoni - .ostioni7arka Mirandolina, reformator talijanskog kazališta 97omedia dell arte:, stalni likovi, improviza7ija - kazališna umjetnost u vrijeme baroka nije bila uzdignuta na umjetničku razinu pravila - istinitost 9istinito je samo ono što možemo spoznati razumom: - analitičnost 9svaku teškoću da bi je mogli svladati moramo raščlaniti na jednostavnije dijelove: - postupnost 9od jednostavnog ka složenijima: - ispravnost 9ako je potpuno, i ako je ispravno onda smo riješili stvar: - ra7ionalnost, moralnost, didaktičnost - svako djelo nastalo u klasi7izmu mora imati te elemente - nema proze - drama je osnovna - likovi su većinom plemići, prinčevi, knezovi - mora se poštovati trojedinstvo - drama mora imati B činova 9uvod, zaplet, peripetija, vrhuna7, rasplet: MO3'$O/8 - uvijek se osu
1$

2ema)ismijavanje 2ema)ismijavanje škrtosti, ;arpagonova škrtost i njegov odnos s drugim ljudima 0jesto radnje) radnje) +ariz-kuća bogatog i škrtog ;arpagona Vrijeme radnje) radnje) početak >L( st( *ikovi ) ;arpagon9bavi se lihvarstvom i time se i obogatio:, *alere, %lise, 0leante, Mariane, 4orsine, e 4le7h i !a7Wues Problemi ) sukob genera7ija i težak položaj žene u ono doda 9%lise mora sve slušati svoga o7a: Molierova kritika kroz ovo djelo) kritika pokvarenom lihvarskom društvu, kritika gubljenju plemenitosti zbog škrtosti( On osu
1B. ?R0AKA K+/IE0+ PR0/EIEL/0A 9značajke djela, M( '( 3eljković, ') 5( Miošić: vrijeme) >L(st( značajke) - moralno- didaktički karakter književnosti - ističe se značenje prosvjete i kulture pa se i u književnim djelima osjećaju namjere autora • •

•

•

prosvjetiteljske

dvije su bitne odredni7e u razvoju naše prosvjetiteljske prosvjetiteljske književnosti) književnosti) >: regionalna regionalna obilježenost, ?: raznolikost stilova 9poetika: predstavni7i) alma&ija) alma&ija ) -ilip 'ra.ova  tužno tužno pjeva pjeva o položaju položaju Dalma7i Dalma7ije je u djelu djelu Cvit o ragovora naroda i jeika iliričkogaF iliričkoga F  Andrija !a/i0   Miošić otkriva narodnu povijest u djelu Rago Ragovo vorr ugodn ugodnii naro naroda da slovinskoga poznat poznatiju iju kao PI*ARI<3PI*ARI<3- u kojoj je 5ačić kao pravi prosvjetitelj želio sačuvati sjećanje na na7ionalnu povijest( +jesme su napisane narodnim epskim deseter7em, a pjeva ih narodni pjevač( Djelo je podijeljeno na dva dijela) prvi je zbirka poučnih uputa uputa za kršćans kršćanski ki život, a drugi drugi je u obliku kronike kronike opisuje opisuje doga jever#a ?rvats!a: kajkavske pjesmari7e i drame, vrhuna7 komedije it%a o ;rezova!o4a 9 ;rezova!o4a 90atijaš 0atijaš graban,ijaš dijak   , 'iogeneš>

1. E3RPKI R*A+I9A* @vreme#s!o odree#je, zro&i, z#aaj!e, predstav#i&i- /. G. 7oet"e ili E. A. Poe ) • •

•

•

vrijeme) javlja se krajem >L(st, a vrhuna7 je izmeLKK( i >L@K( 3omantizam je opće kulturni i umjetnički pokret, javlja se u doba velikih društvenih i povijesnih zbivanja 94ran7uska revolu7ija >IL(, $apoleonov uspon i pad: koja snažno utječu na svjetonazor pojedin7a koji više ne vjeruje u skladnost života značajke) - suprotstavljanje klasi7ističkom ra7ionalizmu - oslanjanje na emo7ije, maštu i osjećaje - snažan individualizam - melankolija i pesimizam - isti7anje prirode kao utočišta za ranjenu dušu - Qsvjetska bolR, osjećaj tuge zbog uzaludnosti i potpune promašenosti svijeta i života - lirika- dominantan književni rod - javlja se interes za nove književne forme & roman u stihu, gazela itd( tematika) - okultna i mistična 9 %( '( +oe: - intimna 9 '( de amartine, !(S( .oethe, '( /( +uškin : - na7ionalno- povijesna 9 *i7tor ;ugo: - dalekih nepoznatih nepoznatih krajeva 9 .( .( #Zron: - odmetništvo i sukob sa zakonom 9 4( /7hiller:

1%

7E?E: !ohan Solfgang Solfgang .oethe) najveći njemački njemački književnik i mislila7( mislila7( 1z ugledne ugledne je obitelji, ro<( u 4rankfurtu 4rankfurtu >IA( god(, a umro >L@?( god( /tudirao je pravo u /trassburgu (+utuje $jemačkom, 1talijom(((istražuje i piše( +isao je tekstove gotovo svih književnih vrsta i iz nekoliko znanstvenih područja( "zori su mu) #iblija, ;omer, /hakespeare, usmeno pjesništvo, /7hiller((( Patne mlado 1ert2era) 1ert2era ) %pistolarni roman & roman u obliku pisama, s ljubavnom tematikom( 8o je prvi .oetheov roman->IIA( god( koji sadrži autobiografske podatke .oethea koji je u Sertheru uspio izraziti ono što su mnogi osjećali, zbog tog su se romana jedno vrijeme u $jem( mnogi mladići ubili po uzoru na Serthera & pretjerana osjećajnost iz roman postala je modom tog razdoblja( 3oman psihološki analizira likove, a temelji se na poniranju u unutarnji svijet psiholoških reak7ija( +ravo romanističko djelo 9likovi, radnja: koje odba7uje sve klasi7ističko( #itna funk7ija pejzaža u djelu) krajolik je utočište banalnosti svakodnevnog života, ovisi o Sertherovom raspoloženju, opisuje njegovo unutrašnje stanje9duša: i najdublje osjećaje( 3oman prikazuje sudbinu individualnog pojedin7a čija je ličnost simbol težnji i raspoloženja mlade genera7ije( +isa7 je htio o7rtati mlada čovjeka nadarena dubokim čistim osjećajem koji se ne snalazi u životu te rastrojen ljubavnim jadima 9ljubavna strast potiče intezitet doživljaja: izvrši samoubojstvo( tema) tema) Sertherova nesretna ljubav prema otti i njegovo nesnalaženje u okolini u kojoj se nalazi stil: jednostavan, stil: jednostavan, svjetsko, umjetničko i psihološko značenje Li!ovi) Li!ovi ) Serther, otta i 'lbert

pis li!ova: Gert"er: +asivan buntovnik( On je pretjerano osjetljiv, plemenit i darovit mladić( ako se oduševi, a još lakše rastuži te prepušta tuzi i jadu( anosi se maštanjem, te tako gubi smisao za stvarnost & tipičan romantični junak( Mlad je, lijep, ugla
2&

i zločine( +isao je pjesme mistično-romantičnog ugoLAK objavljuje zbirku novela G.roteskne priče i arabeskeH( >LAB & zbirka pripovijesti( $jegovu vrijednost prvi je otkrio 0harles #audleaire 7avra# - antologijska pjesma, njegovo najvrjednije djelo, mistično okultna-poema - kompozi7ija) >L sekstina - %( '( +oe mnogo truda ulaže u formu i stih svoji pjesničkih radova - pjesma govori o smrti - G$ikad višeH & riječi koje pti7a govori pjesniku 9refren, zov, ritam, budućnost: - na svako pitanje odgovara tim riječima - pjesma započinje opisom mistične atmosfere i mističnog prostora - opis noći, svog raspoloženja, na grani7i je sna i jave, sam je, noć je i pada kiša, netko dolazi, strah ga je, čežnja za eonorom koja je mrtva - osjećaj straha je sve veći, na vratima nema nikoga - to bi mogao biti eonorin duh, tješi se da je slučajan prolaznik, dolazi gavran i slijeće na kip +alade 9boži7a mudrosti: i zauzima gospodarski stav - pjesnika je strah, obraća se gavranu, ispituje ga zašto je došao, da li će sresti eonoru, da li će je sresti u %denu 9zemaljski raj: da li je on vrag ili pti7a - odgovor je konstantan & Gnikad višeH, enora mu se ne će vratiti - gavran mu je uništio svaku nadu da će je ponovno vidjeti 8%M' & dolazak pti7e u piščevu sobu, smrt pis7a, smrt voljene žene - gavran je simbol smrti, zle kobi, mistike, straha, tame i dolazi iz podzemnog 7arstva smrti - tehnika šoka - smrt & duša iz sjene koja Gustati neće nikad višeH - ugo
2F. ?R0AKI R*A+I9A* $?R0AKI PREPR - hrvatski narodni i književni preporod >L>@( ->LJK( - pad $apoleona, Dalma7ija i 1stra vraćaju se pod ;absburšku vlasti - germaniza7ija, maL@K( ->LA@(: judevit .aj, začetnik tog pokreta  pokret ima političko značenje i obilježe( "nutar hrvatskog narodnog preporoda - ilirizam & ideja o ujedinjenju !užnih /lavena - kroatizam - pojam vezan vezan uz politički život ;rvatske >LJK( - započinje 6enoino doba 9kraj romantizma: PREPR+ ;A 1B1(.-1B(F. >L>@( M( *rhova7 piše poziv za sakupljanje narodnog blaga i običaja svim duhovnim pastirima svoje biskupije 9proglas svećenstvu: >L>B( '( Mihanović) G3eč domovini o #asnovitosti pitanja vu domorodnom jezikuH - zalagao se da hrvatski bude ravnopravan s maL>L( !( 6porer) GOglasnik ilirskiH & za pripreme izdavanja lista na hrvatskom jeziku ILIRKI PKRE 1B(F. $ 1B=F. 1. faza 1B(F.-1B(. >L@K( j( .aj) G5ratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanjaH - predlaže pravopisnu reformu >L@>( +( 6tos G5ip domovine vu početku leta >L@>H >L@?( 1( DerkosF G.enius patriae 9Duh domovine nad zaspalim svojim sinovima: - htio je ujediniti sva hrvatska narječja - u ;rvatskoj u to doba postoji puno pravopisa, normi, pa .aj uvodi pravilo) jedan glas, jedno slovo >L@?( !( Drašković) GDiserta7ijaH - to je više politička brošura za ujedinjenje hrvatskih krajeva, prvi politički tekst na hrvatskom jeziku >L@A( dozvola za izdavanje novina na hrvatskom jeziku, za to se .aj izborio

21

>L@B( počinju izlaziti G$ovine horvatskeH i prilog GDani7a ;orvatska, /lavonska i Dalmatinska >L@J( štokavsko narječje postaje književnim jezikomF uvode se ilirska imena u G$ovine ilirskeH i GDani7u ilirskuH - *( #abukić piše prvu gramatiku hrvatskog jezika u razdoblju 1lirskog pokreta >LAK( kriza preporoda 9sukob .aj-*raz:( .aj-*raz:( .aj je htio da književnost književnost bude povezana s politikom, politikom, *raz se zalaže za književni književni preporod, nije htio da politika ima korijene u književnosti 2. faza1B(-1B8F=F. - intenzivniji književni rad >LA? M( /modek otvara prvu katedru za hrvatski jezik u agrebu >LA?( /( *raz pokreće časopis G5oloH, osniva se Mati7a ilirska - .aj ih naziva 3ak-*uk-*rag jer su mu upropastili 1lirski preporod - prvi književni časopis u hrvatskoj književnosti >LA@( 1(5( /ak7inski u ;rvatskom /aboru drži prvi govor na hrvatskom jeziku >LA@( zabrana ilirskog imena,H$arodne novineH, GDani7a ;orvatska, /lavonska i DalmatinskaH /( *raz G+ut u .ornje !elenjeH, >LJL(, putopis M( Mažuranić G+ogled u #osnuR, putopis 1(5( /ak7inski G!uran i /ofijaH, prva hrvatska povijesna tragedija, >LAK( /( *raz G5ritičarski pregledH, prva književna kritika 1 Mažuranić G/mrt /mail-age =engićaH, ep bilje'ja !#ji'ev#osti !#ji'ev#osti - književnost je izraz političke kon7ep7ije i ideologije ilira7a - odgojna didaktična književnost - ugledanje na narodno stvaralaštvo 9.undulić i usmena tradi7ija: - osnivanje čitaoni7a >L@L( 9*araždin, adar, agreb, 5arlova7: - prihvaćanje novoštokavštine kao standardnog jezika - netipičan 9spe7ifičan: razvoj s obzirom na europski romantizam) europski hrvatski - individu individuali alizam zam - kolektiv kolektiviza izam m 9jedins 9jedinstvo tvo na7ije: na7ije: - pesimizam - optimizam - likov likovii su intr introve overti rtiran ranii - dinam dinamika ika 9zatvoreni u sebe: - preporodna lirika) budni7e, davorije, balade, ode, himne  j( .aj, /( *raz, +( +reradović, +( 6tos - preporodna proza) skromniji dometi nego u liri7i 9manje stvaralaštva: - motivi iz hrvatske prošlosti domoljubne pjesme) budni,ebudni,e- imaju ulogu buditi na7ionalnu svijest, davorije& davorije& umjetnički dotjeranije od budni7a

21. +A/9+ACA/+I/I PIA? zajedno sa 3akov7em i *ukotinovićem *ukotinovićem,, tajnik Mati7e Mati7e hrvatske, hrvatske, prvi pisa7 u hrvatskoj književnosti kojemu je književnost bila jedino zanimanje, zaljubio se na prvi pogled u /amoborčanku jubi7u 0antillZ, koja gaje nadahnula za pjesničku zbirku QXulabijeR( Ona je bila boležljiva i umrla je malada te nikada nije uzvratila ljubav *razu( #avio se sakupljanjem narodnih pjesama a često ih je i prera@( objavio je prvu književnu književnu kritiku u ;rvatskoj ;rvatskoj književnosti književnosti pod nazivom G5ritičeski G5ritičeski pregledH( *raz nikada nije naučio u potpunosti hrvatski jezik, a uzor mu je bio 1van .undulić 3&la.ije - mirisna 7rvena jabuka, prvi hrvatski kan7onijer, posvećen je jubi7i 9+etrarka: - tema) ljubav prema domovini i ljubav prema ženi - stih) krakovjak- L šestera7a u ? katrene, utje7aj poljske narodne pjesme - romantičarska i nesretna ljubavF motiv prirode vezan je za ljepotu ženeF ljubav prema domovini 5OM+O101!' & sastoji se od četiri djela) >( i ?( dio su nastali za jubičina života a @( i A( nakon njezine smrti - svaku je svoju zbirku posvetio svojoj ljubavi jubi7i i svojoj domovini PEAR PRERA0ID +rva njegova pjesma sa simboličnim naslovom Gora pu7aH objavljena je u časopisu Gora DalmatinskaH koji je izlazio u adru( #io je najmla
22

 4ora p&a - domoljubna pjesma, budni7a - simbolizira da će doći novi dan i bolji život za 7ijeli hrvatski narod, veselo raspoloženje P&tnik  - tema) ljubav prema domovini, čežnja za domovinom - so7ijalni problemi, bijeda, siromaštvo - pjesma je u alegoriji, misaono-refleksivna - motivi) lutali7a & luta po svijetu, izgubljen je, nema prenoćište, usamljen je, osjeća se čežnja za domovinom, vraća se i plače od radosti - napisao je pjesmu iz vlastitog iskustva jer je i on zbog službe stalno mijenjao mjesto boravka i osjeća se kao strana7, patio  je za domovinom domovinom 5rtva lj&.av  - ljubavna pjesma - on ju doživljava kao idealnu ženu i želi je staviti u raj, u nebo da sjaji me
22. I0A+ *A3RA+ID, mrt mail-a4e Ce#4i5a

3oL>A( u $ovom *inodolskom, a umire >LK u agrebu( #io je pjesnik, jezikoslova7 i hrvatski ban( #io je službenik u 5arlov7u, vrhovni odvjetnik, kan7elar, predstavnik hrvatskog sabora( >LI@ postaje prvi hrvatski ban pučanin( +rva hrvatska pjesma G+rimora7 Dani7iH( >LAJ G/mrt /mail-age =engićaH njegovo najveće djelo( >LAA( godine nadopunio je >A( i >B( pjevnaje .undulićeva GOsmanaH $mrt $mail*ae Čeni0a - umjetnički najzrelije djelo razdoblja ilirskog preporoda - objavljen je >LAJ( a nastao je na temelju istinitog dogaLAK( 9godina smrti /mail-age: - koristio je podatke iz putopisa svog brata Matije G+ogled u #osnuH - to je priča koju je čuo od jednog 0rnogor7a - stil je aforističan, jezik hrvatski 9štokavski:, ima puno tur7izama i arhaizama - kompozi7ija) 'govanje, $oćnik, =eta, ;arač i 5ob A4ova#je - aga-gospodar, niži turski plemić - mjesto i vrijeme radnje) /tola7, >LAK( - tema) sukob 8uraka i 0rnogora7a, sukob vjera, borba dobra i zla - ep započinje invoka7ijom Gsluge zove /mail-agaH - likovi) /mail-aga & turski feudala7, vjeruje i sebe zbog svoje snage i zbog toga što ga sluge poštuju & u tome je njegova moć, ohol, samouvjeren, moćan, javlja se grada7ija njegovih osjećaja, siguran u sebe, vjeruje u 8ursku nadmoć nad 0rnogor7ima,  javlja se osjećaj osjećaj straha, straha, u njemu se javlja javlja sukob sukob osjećaja, osjećaja, sukob sukob sa samim sobom 8ur7i & sluge, odani svom gospodaru /mail-agu, ne razmišljaju svojom glavom, uživaju u mučenju kršćana i starog Duraka 0rnogor7i & predstavljaju kršćane, vrlo su hrabri i odani svom narodu Durak & poturi7a, 0rnogora7 koji je prihvatio 8ursku vjeru & islam, bio je nesiguran u moć i vlast /mail-age zbog toga što je bio svjestan snage 0rnogora7a( "mro je moleći za milost na turskom jeziku +o5#i! - noćni putnik $ovi7a - započinje opisom noćnog pejzaža - $ovi7a odlazi iz tabora /mail-age u želji da se priključi 0rnogor7ima kako bi se zajedno s njima osvetio 'gi, putuje noću - noći putuje a danju se skriva, boji se i 0rnogora7a i 8uraka - opis osjećaja straha, opis pejzaža & romantični elementi - $ovi7a je vo
23

Ceta - započinje veličanjem čete, isti7anje njihove hrabrosti i junaštva - mjesto radnje na 0etinju 0rne .ore - četa se sastoji od >KK hrabrih junaka - osnovni motivi slobode i vjere - putuju noću a danju spavaju, u četi vlada dis7iplina i jedinstvo, četa u tišini odmara na rije7i Morači, - dolazi svećenik i slijedi njegov monolog u kom ističe važnost te zemlje) GDje7o moja, hrabri zatočni7i, vas je ova zemlja porodila, krševita ali vama zlatna, djedi vaši rodiše se tudjer, o7i vaši rodiše se tudjer, i vi isti rodiše se tudjer, za vas ljepše u životu nemaH - domoljubni moment, ističe pravo na borbu za slobodu, blagoslivlja ih - ističe se nebriga zapada za njihovim mukama, problemima sa 8ur7ima & svećenikova kritika upućena zapadnom svijetu koji nema razumijevanja za 0rnogor7e - završni dio monologa) svećenik poziva četu na ispovijed - slijedi dolazak $ovi7e u trenutku mira i tišine, njegovo pokrštavanja, prihvaća staru vjeru & kršćanstvo, prihvaća dio čete i priključuje im se svećenik, blagoslivlja četu i kreću u boj ?ara - harač - porez - mjesto radnje) .a7ko polje - /mail-aga kupi harač - raja je siromašna, nemaju kruha a pogotovo nova7 ili zlato - mučenje raje & koristi grada7iju u opisu mučenja, ubijali su ih, nabijali na kola7, vezivali konjima za rep i vukli ih, - sastanak u šatoru i večera, sluša #aukovu pjesmu o 3izva-agi koji nije mogao pokupiti harač kao on - grada7ija & opis noć, sve je 7rno, jednolično, tamno, javlja se i vjetar, sijeva, grmi, najavljuje oluju, tragičan doga
2(. PRREALI9A* $ z#aaj!e, A. >e#oa @Prija# Lovro ili 9latarevo zlato) 3azdoblje hrvatske književnosti od >LB@( do >LL>( naziva se protorealizam ili predrealiza( 3azdoblje od >LJK( do >LL>( 6enoinim dobom( *eć samo ime ovog razdoblja govori o njegovoj osnovnoj karakteristi7i) napušta se romantičarska sentimentalnost te se nastoje prikazati društveni odnosi čime se utire put realizmu( A373 >E+A>E+A- najznačajniji pisa7 tog razdoblja -ureLIA( -$aša književnost, programski članak stvara čitalačku publiku, približio književnost običnom puku uvodi realistične elemente u hrvatsku književnost lato- prvi roman novije hrvatske književnosti 9>LI>(:( 1ma ?J poglavlja) prvo poglavlje daje opći uvid i - Zlatarevo latonaznake zapleta, drugo započinje povijesnu fabulu, a treće ljubavnu( One se prepleću do polovi7e romana tj(>@( poglavlja u kojem se prikazuju igre oko novog hrvatskog bana i pokušaj spašavanja hrvatske državnosti( +otom ljubavna fabula kreće nizbrdo sve do ?>( poglavlja u kojem Dora umire od podmetnutog otrova( 3asplet, odnosno sudbine drugih likova rješavaju se u posljednjih pet poglavlja( 8o je povijesni roman čija se radnja dogaJ( st( 3adnja je oblikovana kroz dvije fabule) povijesnu koju čini sukob feudal7a /tjepka .regorjan7a s gra
24

Prija# Lovro +rijan ovro je kraća pripovijest, u formi nešto duže novele( ikovi su stvarni i proizlaze iz 6enoina života( $aime pouzdano se zna da je ovro postojao i bio 6enoin prijatelj u +ragu( "loga piščeva lika u pripovijesti je vrlo značajna jer je, na taj način, autor mogao sudjelovati u gra
2. REALI9A* I +A3RALI9A 3 E3RPI -

dolazi od lat( realis & stvaran, a upućuje na društvenu zbilju kao središnju zaokupljenost pisa7a realizma vrijeme) >L@K(->LIK(  javlja se kao reak7ija reak7ija na romantizam romantizam realizam u književna djela uvodi ljude iz svakodnevnog života i iz svih društveni slojeva realistički juna7i kreću se u običnim životnim prostorima) uli7a, krčma, tavanske sobi7e, podrumske sobi7e, trgovi, salona itd( opisi interijera otkrivaju so7ijalnu so7ijalnu pozadinu pozadinu koja odre
predstavni7i) 6ra#&s!a) 6ra#&s!a) ;onore ;onore de #alza7 #alza7 *judska komedija9 komedija9 Ota7 .oriot, 3o( >( st i traje do >LK( -  javlja se sedamdeseti 4ran7uskoj -  javlja se u 4ran7uskoj - teoriju naturalizma oblikovao je književnik %mil ola u svojim raspravama i predgovoru romana 2erese RaAuin naturalizam nastoji prikazati najtamnije i najružnije strane života 9estetiku ružnoće: predstavni7i) .uZ de Maupassant, %mil ola -

28. 6/R *I?A/L0ID /E0KI 4lo/in /E0KI  4lo/in i ka6na @li!ovi, ka6na @li!ovi, dr%tvo, realisti!i roma#)  - ruski pisa7, razdoblje realizma napisan >LJJ( mjesto radnje) +etrograd vrijeme radnje) >(st( &  i po dana likovi) likovi) 3odion 3odion 3askoljn 3askoljnikov ikov,, /onja /onja Marmel Marmelado adovna vna,, užin, užin, +orfiri +orfirije je +etrović +etrović-- inspekto inspektor, r, /vidriga /vidrigaljov ljov,, Dunja Dunja & 3askoljnikova sestra, 3azumihin & njegov prijatelj i dr( tijek radnje) na početku je sredina radnje, pa se vraća unatrag do odre
2

3askoljjikov) 3askoljjikov) siromašni siromašni student prava koji ubija staru staru lihvari7u kako bi dokazao dokazao teoriju o podjeli ljudi na dvije kategorije a: pokorni koji umnožavaju vrstu, b: rušitelji koji u ime novih ideja ruše zakone ( naravno podlogu svemu ovome čini siromaštvo - njegovo prezime pokazuje nam bit njegova karaktera) on je čovjek u raskolu izme
a!

 priprema ločina & karakterizira karakterizira san o $apoleonovoj $apoleonovoj moći( 5ompleks 5ompleks QušiR 9 štetočina štetočina : izazvao je potrebu dokazivanja da je čovjek) stvaranje teorije u ovoj fazi sav njegov život je pripremljen na plan ubojstva ali paralelno s tim ide i snaga otpora 9 dana kroz dva sna : spavanje, odnosno padanje u san i nepripremljenost, svjedoče da se njegovo moralno i emotivno biće da posljednjeg trenutka opiralo zločinu

 '!

ivršenje ločina   još dok je stvarao stvarao plan postavio postavio je pitanje pitanje & zašto se se zločini zločini otkrivaju otkrivaju & i došao do zaključka zaključka  zločin7a uhvati klonulost volje onda kada je prisebnost najpotrebnija zato sebi postavlja zadatak kako mora paziti na svaku sitni7u , a onda zaboravlja zatvoriti vrata & ta greška & dovodi do još jednog ubojstva & ubojstva izavete 9 kako bi se oslobodio svjedoka :( " odnosu na to ubojstvo osjeća toliku krivnju da ga zaboravlja, svjesno ga se ne želi sjećati stanje poslije ločina ) zapažaju se dvije činjeni7e) >: maksimalni pokušaji da ne otkrije zločin i ?(: nesvjesno odavanje & najneoprezniji postupak je kada se vraća na mjesto zločina, raspituje se za lokvu krvi i zvoni nekoliko puta kako bi čuo zvuk zvona koji je oglasio početak njegove drame

(!

 agonetka  agonetka neiskorištenog nov,a & nov,a & objašnjava objašnjava se činjeni7om što što je 3askoljnikov 3askoljnikov podsvjesno podsvjesno znao da ni njegova majka i ni sestra neće pristati rješavati svoje probleme nov7em ubijene( aključak) poštenom čovjeku je potrebno saznanje i osjećanje da je sve čisto učinjeno( 3askoljnikov je to znao i prije ali je psihički mehanizam tu spoznaju potisnuo duboko u podsvijest i blokirao je kako ne bi kočila ak7iju  bez morala nema čovjeka roman ima jaku so7ijalnu notu i predstavlja njegovu trajnu vrijednost( judska patnja nije izmišljena već grubo stvarna /vrdrigajlov & šikaniranjem dovodi ljude , sluge do ubojstva, na imanju koristi pravo prve bračne noći, siluje >A & nju djevojči7u koja se iz očaja ba7a u rijekuF truje ženu kako bi se dokopao bogatstva, preba7uje Dunji kako bi je šokirao užin, bogati skorojević koji traži siromašnu djevojku za ženu koja će mu onda biti vječno zahvalna što ju je ženidbom spasio bijede i koja će mu dobrovoljno dozvoliti da je tiranizira /onja, Marmeladovova kći iz prvog braka( +ostaje prostitutka kao bi mogla hraniti gladna usta u svojoj obitelji, a i da bi ota7 imao nova7a( rtvuje se, Qubija sebe & duhovnoR jer se odaje nemoralnom poslu, ali ona predstavlja onu moralnu stranu 3askoljnikova( Ona ga potiče na to da oprosti sebi, pomiri se s #ogom i tako se iskupio( +rati ga u /ibir na izdržavanje kazne(

2=. ?R0AKA K+/IE0+ REALI9*A -

-

obuhvaća posljednja dva desetljeća >(st(, točnije od 6enoine smrti smrti >LL>( do početka moderne >L?(9 >L?(9 objavlji objavljivan vanje je Matošev Matoševee pripovi pripovijetke jetke Moć savjest savjestii- prve moderni modernisti stičke čke pripovi pripovijetk jetkee hrvatske književnosti:, odnosno do >LB( 9studentski nemiri u agrebu povodom dolaska 7ara 4ranje 4ranje !osipa !osipa,, paljenje paljenje austro austro-ug -ugars arske ke zastave, zastave, protjeri protjerivan vanje je studena studenata ta sa zagreba zagrebačko čkog g sveučilišta:F za početak se takoLLK( kada na književnu s7enu stupa novi naraštaj hrvatskih pisa7a značajke) - napuštanje romantičnog sentimentalizma u izboru tema, fabula i likova

2"

-

- usmjerenost usmjerenost na so7ijalnu tematiku, odabir gra
-

regionalna usmjerenost pisa7a hrvatskog realizma) a: zagorska zagorska sredina) sredina) 'nte 5ovačić 5ovačić 9" registratu registraturi, ri, 4iškal:F5( 4iškal:F5( 6( .jalski .jalski 9+od starim starim krovovima: krovovima: b: slavons slavonska ka sredina sredina)) !osip !osip 5ozara7 5ozara7 9 8ena, 8ena, Mrtvi Mrtvi kapitali kapitali : 7: primo primors rska ka i ista istars rska ka sredi sredina na)) *jen7 *jen7esl eslav av $ova $ovakk 9+os 9+oslje ljedn dnji ji /tipa /tipanč nčići ići:F% :F%ug ugen en 5umiči 5umičićć 9aču
-

tematika hrvatskog realizma) a: propada propadanje nje plem plemstv stvaa 9$ovak 9$ovak,, .jalski .jalski,, 5umičić 5umičić:: b: povijesn povijesnaa te temat matika ika 9 .jals .jalski, ki, 5umičić 5umičić:: 7: odnos odnos sela sela i grada grada 9 5ozara7 5ozara7,, 5ovači 5ovačić, ć, $ovak: $ovak: d: psihološ psihološke ke i opće opće ljudske ljudske teme teme 9 5ozar 5ozara7, a7, 5ran 5ranjčev jčević: ić:

2. IL0I/E RA?I*IR KRA+/CE0ID @1B=8.-1FB.)- stvarala%tvo, *ojsije -

-

rodio se u /enju, umro u /arajevu zbog sukoba s vlašću protjeran iz ;rvatske, radi kao učitelj u #osni  jedini pjesnik pjesnik me
2B. A+E K0ACID U reistrat&ri  ili  ili /IP K9ARA< #ena 'nte 5ovačić 8 ragistraturi  &   & roman u 7ijelosti daje sliku hrvatskog života 5ovačićevog doba( -roman čine tri dijela) prvi započinje opisom registrature u kojoj radi već ostarjeli ivi7a 5ičmanović, a jedan od registratora počinje pripovijedati njegov život( +ripovijedanje započinje prikazom 1vičina djetinjstva i školovanja na selu( $akon toga opisuje se njegov odlazak u grad na školovanje( " drugom dijelu ivi7a se vraća na selo( $akon nekog vremena dolazi i aura s kojom 1vi7a živi nevjenčano( nevjenčano( Ona donosi mnogo nov7a koji je uzela Me7eni nakon što ga je ubila( "bojstvo je prikriveno prikriveno zbog požara u kojem je izgorio Me7enin dom( 1znose se prilike na selu i 1vičin ponovni povratak u grad radi završetka školovanja( " trećem dijelu aura postaje hajduči7a( 1vi7a započinje vezu sa susjedovom kćerkom 'nči7om, koja se tako
2#

tema: - djetinjstvo, školovanje darovitog seoskog dječaka 1vi7e 5ičmanoviće i njegov život kasnije - problem odnosa sela i grada stil:

a!  '! (!

realistični elementi )  ) djetinjstvo i školovanje školovanje 1( 5ičmanovićaF 5ičmanovićaF odnos selo & gradF prodor kapitalizma kapitalizma na selo 9gazda Medonić:, začetak kriminala u gradu 94erkonja: romantički elementi )  ) doga
Ivi&a Ivi&a Kima#ov Kima#ovi5: i5: razapet je izme
29. VJENCESLAV NOVAK  Posljedn  ) likovi, sredina, tematika djela  Posljednji ji Stipančići  Stipančići  )

+isa7 hrvatskog realizma, roLB( godine u /enju( +učku školu i dva razreda gimnazije završio je u /enju( +et godina  je bio učitelj u /enju, a tri je godine godine bio na konzervator konzervatoriju iju u +ragu( $apisao $apisao je sedam sedam romana romana i oko oko stotinu stotinu pripovjedaka pripovjedaka(( +rvu knjigu pripovijesti pod nazivom P+avao 6egotaP 9>LLL(: u agrebu( Djela su mu većinom prožeta senjskim krajem, životom u /enju u kojem se isprepliću prkos, ponos, poniznost, ogorčenost i širina itd( "mro je >KB( bolestan i skrhan teškim životom( Djela) +odgorske pripovijetke, +avao 6egota, +osljednji /tipančići, apreke i dr( Posljed#ji tipa#i5i & tipa#i5i  & roman 3oman je realistička slika propasti ugledne patri7ijske obitelji sredinom >(st( =lanovi te obitelji su autoritarni ota7 'nte, patrijahalna i požrtvovana majka *alpurga te njihova dje7a, rastrošni i nemoralni sin !uraj i nesretna kći u7ija( "z opsežnu i uvjerljivu sliku života obitelji /tipančić, novak daje i prikaz bu
2$

(F. *ER+I9A* 3 E3RPKI* K+/IE0+I*A @par#asizam, simbolizam, impresio#izam, ;adelaire, 0erlai#e, Rimbad)  javlja se posljednjeg posljednjeg desetljeća >(st( predstavlja zajedničku ideju raznorodnih prava7a i stilova) uzvišenost ljepote kao jedina svrha umjetničkog stvaranja začetak začetak još u razdobl razdoblju ju realizm realizmaa kada je >LBI( >LBI( 0harles 0harles #audela #audelaire ire objavio objavio zbirku zbirku pjesam pjesamaa 0vjetovi zla zla +rav7i i pokreti unutar europskog modernizma) par#asov&i: umjetnički pokret u 4ran7uskoj izmeLJK( i >LJJ( godine >LJJ( i >LI>( izlaze pjesničke zbirke Q/uvremeni Q/uvremeni +arnasR 9 +arnas, +arnas, metafora metafora uzvišenog pjesništva, mitska je planina koju su stari .r7i držali uzvišenim i nedostupnim boravištem muza i boga 'plolona: stilske i idejne značajke) kult savršene forme, depersonaliza7ija pjesništva, tematika udaljena od svakodnevnih i suvremenih zaokupljenosti predstavni7i) Le&o#te de Lisle  Lisle   9čitaj lkont de lil:- začetnik i teoretičar parnasovstvaF parnasovstvaF ll - predstavni7i) Prd"ommeM /ose *aria de ?eredia -

•

•

•

de!ade#&ija: označava fazu književno- umjetničkog razvoja simbolizma potkraj >(stoljeća stilske i idejne značajke) osjećaj nezadovoljstva, tjeskobe i bezna
simbolizam: LK-ih godina godina >(stoljeća >(stoljeća,, a formaln formalno o utemeljenje utemeljenje doživljav doživljavaa >LJJ( >LJJ( objavljivan objavljivanjem jem prvoga prvoga -  javlja se LK-ih simboličkog manifesta preteče simbolizma) .erard de $erval, %dgar 'llan +oe i 0harles #audelaire /tilske i idejne značajke) mistifi7iraju stvaralački čin i nadahnuće kojega je ono plod, umjetnike proglašavaju vizionarima i ukazuju na nadnaravnost moći umjetničkog stvaralaštva, žele pomoću simbola razotkriti srž stvari, nastoje ujediniti glazbu i pjesništvo & najuzvišeniji čovjekov iskaz - predstavni7i) Artr Rimbad, Pal 0erlai#e preteče modernističkih strujanja su) 8heophile .autier koji još >L@?( ističe kako umjetnost treba biti stvorena radi sebe same 9 lart pour lart- umjetnost radi umjetnosti: i 0harles #audelaire

<"arles ;adelaire, ;adelaire, autor pjesničke zbirke 0vjetovi zla koju karakterizira tematska i idejna nekonven7ionalnost, novina i provokativnost, ali i uporaba tradi7ionalnih pjesničkih oblika i sustava, pre7izno osmišljena unutarnja struktura od J 7jelina) >( /pleen i ideal- kontrast kontrast izme
2%

Artr Rimbad & Rimbad  & njegov mladenačka poema Pijani brod  te  te zrelija pjesnička proza 4eona u paklu potpuno paklu potpuno o7rtavaju modernistička kretanja( $jegovo pjesništvo može se odrediti jednom jedinom riječju) eksplozija( %ksplozija boja, osjećaja, straha, doživljaja, zvukova( 1ako je njegovo stvaranje ograničeno na nekoliko godina, 3imbaud je prošao razvoj europskog pjesništva u 7jelini) započeo je pišući vezane stihove, a završio u eksperimentalnoj pjesničkoj prozi( a njega je 7ilj pjesništva bio prodrijeti u nepoznato( $jegovi stihovi, mladenački i strasni, često su nerazumljivi, djeluju poput magije, alkemije riječi, pisma vidovnjaka, kako kazuju njeni naslovi( /vojim suvremeni7ima suvremeni7ima bio je još manje razumljiv razumljiv i prihvatljiv nego današnjem čitatelju( !edini koji ga je u potpunosti prihvaćao bio je pjesnik +aul *erlaine Pal 0erlai#e & 0erlai#e  & zastupao oprečna estetska načela( #io je sklon glazbi i posvećen istraživanju glazbenosti stiha, njegova ritma i sazvučja( *erlaine je slavio #audelairea i 3imbouda kao Qproklete pjesnikeR, ali je stvarao drukčije, pisao je pjesme skladnoga zvuka i kon7entrirane oko jedne teme( Dijeli interes za simboličku strukturu pjesme i drži kako umjetnost putem svojih simbola upućuje u skrivenu stvarnost 9 !esenja pjesma :(

 9lirska i simbolička drama & 1bsen, /trinberg, =ehov: •

moder#isti!a drama: drama sredinom >( stoljeća doživljava važan zaokret( $apuštaju se velike herojske tragične fabule u dramama, gra
•

simboli!a drama) drama) $orvežanin ;enrik 1bsen i 3us 'nton +avlović =ehov stvaraju ono što bi bila paralela simboličkoj poeziji & gra
•

Ce"ov: njegove drame odlikuju se iznimnom suptilnošću, njega više zanima stanje duše nego doga
(1. ?R0 ?R0A AKA KA * *ER ER+A +A @vr @vreme eme#s! #s!o o odr odree# ee#je, je, str strje je i 4r 4rpa& pa&ije, ije, pr prevla evlast st lir liri!e i!e,, pojava dijale!tal#e liri!e, predstav#i&i) ;rvatska moderna je razdoblje u povijesti hrvatske književnosti koje slijedi poslije realizma( +ovjesničari to razdoblje odreL?(9 godina izlaska Matoševe pripovijesti Moć savjesti, >L@( Misao na vječnost, !anka eskovara: i >>J( 9 "lderiko Donadini izdaje časopis 5okot: odnosno >LB(9 tada sveučilištar7i pale ma>A( 9 godina Matoševe smri i objavljivanje zbirke ;rvatska mlada lirika : /tudenti, sudioni7i prosvjeda, protjerani su i odlaze na školovanje u #eč i +rag( " +ragu se upoznaju s filozofijom so7ijalnog realizma 8( Masarika, a u #eču s europskim modernističkim strujanjima( /tvorene su dvije skupine) praška i bečka( -

#ečka skupina pisa7a okuplja se oko časopisa QMladostR, a predvode je Milivoj Dežman 1vanov i #ranimir ivadić( Dežmanov zastupa smjer lar pour lart, ali istodobno ističe i na7ionalnu i domoljubnu zadaću književnosti( +raška skupina pisa7a okupljena je oko časopisa Q;rvatska misaoR, a njezin je glavni ideolog Milan 6arić, pobornik ideje naglašene tenden7ioznosti u književnosti((

" razdoblju moderne poezija je poezija  je dominantna dominantna književna književna vrsta, uz 7rti7u i kraću novelu, koja donosi nove stilske stilske postupke 9*idović, 9*idović, Matoš, Matoš, #egović, Domjanić:, Domjanić:, ponajviše ponajviše ističući impresionizam impresionizam kao dominantan dominantan stil, pored simbolizma 9Matoš najizrazitiji predstavnik:( " liri7i se osjeća impresionistička obilježja s tipičnim obilježjima težnje prema nekom općem skladu i dosezanju Q više ljepoteR, najčešće izraženi pejzažnim ili ugo
3&

Proz#o stvaralaštvo Proz#o  stvaralaštvo uglavnom se smješta u regionalne okvire( Matoš i ;orvat 5iš pišu o agrebu i njegovoj okolini ili ;rvatskom zagorju, 6imunović piše o Dalmatinskoj zagori, 1van 5ozara7 i !ozo 1vakić pišu o /lavoniji( "loga regionalne sredine je sasvim suprotna od značenja u realizmu) ovdje sredina, ambijent, pejzaž ostaju isključivo okviri u kojima je čovjek sa svojim psihičkim i biološkim odreKK( nazor objavljuje objavljuje izdaje svoju zbirku /lavenske legende & vraća se slavenskoj slavenskoj mitologiji, izborom tema predstavlja se kao na7ionalni pjesnik, ali su mu izraz i metafore moderne, njegova poezija odskače od pesimizma koji je tada vladao u poeziji( +jesme *ladimira *idrića odišu istančanim osjećajem za bojom( " poeziji se teži muzikalnosti stiha, metaforika je nova, tematika je osvježena dubljim prodorima u ljudsku psihu

+ojava dijalektalne poezije & 4ran .alović i Dragutin Domjanić oživljavaju kajkavsku poeziju čija je vrata otvorio Matoš, najistaknutiju pjesničku figuru u razdoblju moderne, a *ladimir $azor piše čakavske stihove( " proznom stvaralaštvu & roman je našao takoKK( nazor objavljuje izdaje svoju zbirku /lavenske legende & vraća se slavenskoj mitologiji, izborom tema predstavlja se kao na7ionalni pjesnik, ali su mu izraz i metafore moderne, njegova poezija odskače od pesimizma koji je tada vladao u poeziji( +jesme *ladimira *idrića odišu istančanim osjećajem za bojom( " poeziji se teži muzikalnosti stiha, metaforika je nova, tematika je osvježena dubljim prodorima u ljudsku psihu

+ojava dijalektalne poezije & 4ran .alović i Dragutin Domjenić oživljavaju kajkavsku poeziju čija je vrata otvorio Matoš, najistaknutiju pjesničku figuru u razdoblju moderne, a *ladimir $azor piše čakavske stihove( " proz#om stvaralaštvu proz#om stvaralaštvu nova je tematika i nova je kompozi7ija kompozi7ija proznih tekstova( tekstova( 8ematika je često bizarna, bizarna, protkana psihološkim pristupom& roman je našao tako
(2. A+3+ 73A0 *A> -

-

roLI@(, umire >>A( Matoševom smrću završava razdoblje hrvatske moderne #io je pjesnik, novelist, kritičar, putopisa7 $ajistaknutiji pjesnik hrvatske moderne +oezijom se javlja >KJ(, napisao oko LK & tak pjesama apočeo dijalektalnu poeziju u ?K( st( , na kajkavskom +oznate pjesme) $otturno, "tjeha kosA, >K(, samotna ljubav, !esenje veče, Maćuhi7e, /rodnost itd( 0jelokupnim svojim djelom vezan i za tradi7iju i za smjela traženja u književnoj temati7i i stilskom izražavanju, a ponajprije u shvaćanju umjetnosti kao spe7ifičnog, autonomnog izraza ljudskog duha( Motivi u poeziji) ljubavni, intimni, domoljubni, pejzažni #audelaire mu je bio uzor /es#je vee: sonet, u njemu Matoš iznosi sliku atmosfere u prirodi) jesenje sivilo, tmurni obla7i, blatnjava jesenja rijeka, magla koja skriva kući7e i toranj, sun7e na zalasku, vrbe i vrane

31

-

" trećoj strofi povezuje taj sumorni jesenji krajolik s ljudskim nemirima( "pravo taj ljudski nemir pokazuje da je čovjek tu, da je 7ijeli taj pejzaž uznemirio pjesnika i dao mu priliku da konkretizira doživljaj svojih nemira " četvrtoj strofi javlja se motiv jablana koji se gordo suprotstavlja bezdanu svemira te u prostoru smrti i umiranja uvjerava da je život moguć !ablanom možemo smatrati i izdvojenog pojedin7a, pjesnika koji u sveopćem ništavilu govori o životu(

((. I+K >I*3+0ID -

roLI@( u 5ninu, umro >@@( pripada razdoblju hrvatske moderne pripovjedač i romanopisa7 djela) Xerdan, Mrkodol, 'lkar, +orodi7a *inčić, 8u
(. 0LAI*IR +A9R  -

>LIJ(, +ostire & >A( agreb pjesnik, pripovjedač, romanopisa7, feljtonist, esejist, putopisa7 stvara skoro BK godina i prolazi više faza tijekom stvaralaštva  javlja se u razdoblju razdoblju moderne, moderne, no već tada tada odudara odudara od tipičnih tipičnih modernis modernističkih tičkih krugova pisao i dijalektalnu poeziju & /eh duš den, .aliotova pesen itd( u razdoblju moderne do >>J( godine, on će ostvariti ostvariti tri vidljiva poetska kruga) aktivistički 9 poganski, kako ga je sam nazvao:, nazvao:, na7ionalni na7ionalni 9 vonimirova la
(8. A0A+7AR+I PRA0>K( godine bilježimo pojavu novih smjerova i pokreta u umjetnosti koje zajedničkim imenom označava književno povijesna odredni7a & avangarda( ajedničko im je) nezadovoljstvo s tradi7ionalnim stvaralaštvom uvjetovano prvenstveno so7ijalnim i političkim prilikama te atmosferom duha kakva je zavladala gra( 4"8"31'M prvi futuristički manifest objavio je >K( 8ommaso 4ilippo Marinetti futuristi futuristi su poborni7i industrijaliza7ije industrijaliza7ije i tehničkog tehničkog napretka, napretka, a odba7uju odba7uju i negiraju negiraju vrijednost vrijednost tradi7ionalnog tradi7ionalnoga, a, poglavito u umjetnosti odlike ) izražavanje dinamike suvremenog životaF veličanje rata, na7ionalne snage, zanos i bezobzirnostF uporaba slobodnog stiha, zanemarivanje pravopisnih pravila, izbjegavanje glagola koji usporavaju dinamiku iskaza futurizam se razvio u 1taliji i 3usiji( $ajznačajniji ruski futurist bio je *ladimir Majakovski koji u pjesništvo uvodi tematiku gradskoga života i urbani govor) žargonizme i vulgarizme ?( %5/+3%/1O$1'M naziv dolazi od fran7uske riječi eNpression & izražaj razvija se u 'ustriji i njemačkoj začetni7i ideje ekspresionizma su likovni umjetni7i, slikari van .ogh, Mun7h, .augin okreću se unutrašnjosti kako bi razabrali kao se subjektivna stvarnost uopće može izraziti -

32

-

razbija razbijaju ju logički logički red mišljen mišljenja ja i govora govora krajnje krajnje sažetim sažetim rečeni7a rečeni7ama, ma, jako zvučnim zvučnim efektim efektima, a, matafo mataforam ramaa i hiperbolama dominiraju lirika i drama

@( D'D'1'M naziv nastaje od riječi dada & oponašanje dječjeg tepanja 6vi7arskoj) 8rista 8rista 8zara 8zara piše piše manifest manifest dadaizma dadaizma >>L( >>L( i >?K( >?K( -  javlja se u 6vi7arskoj) načajke) neprihvaćanje tradi7ionalnih vrijednosti, slobodan izbor tema i sadržaja umjetničkog iskaza, Q neredR kao temeljno načelo kompozi7ije( anemarivanje sustavnosti i logičke povezanosti motiva A( 5"#1'M naziv dolazi od latinske riječi 7ubus & ko7ka, nastao je kao izraz ideje da se sve što postoji može likovno iskazati osnovnim obli7ima & ko7kom kubizam je umjetnički pokret začet u slikarstvu početkom ?K( st( $ajpoznatiji predstavnik slikar +ablo +i7asso 5ubizmu je idejno blizak fran7uski pjesnik .uillaume 'pollinaire B( 1M'1$1'M naziv nastaje od fran( riječi image- slika kao književni pokret javlja se >>?( u 'meri7i, a utemeljuje ga %zra +ound, a u 3usiji /ergej !esnjin upotrebljavaju slobodni stih novi ritam i potpunu slobodu u izboru tema izbjegavaju sve što je nejasno, mutno i mistično uvode običan govor J( $'D3%'1'M 4ran7uskoj ?K &ih godina godina ?K(st( -  javlja se u 4ran7uskoj manifest nadrealizma 'ndre #reton Qnadrealizam diktat misli bez ikakve razumne kontroleR, nadrealisti žele izraziti ira7ionalno u čovjeku, otkriti i iskazati podsvjesni dio čovjekova bića koji je izvan kontrole razuma predstavni7i) 'ndre #reton, +aul %luard I( /O01!'1/81=51 3%'1'M početkom ?K( ?K( st( u 3usiji 3usiji i 4ran7us 4ran7uskoj koj -  javlja se početkom 7ilj so7realizma je ostvarenje odgojnog9ideološkog: djelovanja umjetnosti na narod so7realizam nakon oktobarske revolu7ije postaje službenim smjerom književno-umjetničkog izražavanja predstavnik- Maksim .orki L( %.1/8%$01!'1'M naziv nastao od fran( riječi eNisten7e & postojanje nakon +rvog +rvog svjetskog svjetskog rata -  javlja se nakon egzisten7ijalizam je filozofski i književni pokret najvažniji predstavnik u književnosti je !%'$ +oul /artre, a u filozofiji 5arl !asper -

(=. *ER+I R*A+ •

•

pret"od#i!) pret"od#i! ) moderne proze i modernog modernog romana ?K(st( ?K(st( jest 4(M( Dostojevski Dostojevski svojim romanom romanom Zločin i kana 9 začetnik različitih oblika modernog romana( 4abula je sekundarna, ona služi kako bi se dovelo junaka u različite situa7ije i kroz psihološku karakteriza7iju ušlo u njegovu psihu: zaet#i!) zaet#i! ) put prema modernoj prozi označio je fran7uski književnik Mar7el +roust svojim romanesknim 7iklusom 8 traganju a igubljenim vremenom? +roust afirmira) tip proze proze temelje temeljen n na impresi impresioni onizmu zmu & impresi impresionis onistič tičko ko oblikova oblikovanje nje vremena, vremena, prosto prostora ra i likova, likova, reprodu7iranje čovjekove svijesti stvara posebnu vrstu monološko- aso7ijativnog aso7ijativnog romana9psih romana9psihološkoološko- filozofska raščlamba sjećanja i uspomena: monološko aso7ijativni roman - monološko- aso7ijativni roman ima dva oblika) roman str&je svijesti i roman esej  +roust ulazi u svijet podsvijesti, i za to rabi spe7ifičan spe7ifičan izričaj) +roustove +roustove rečeni7e nikad ne prekidaju tijek aso7ija7ije- razvija tehniku solilokvija

33

+roust preuzima tkz( psihološko vrijeme, ono vrijeme koje nam je potrebno da se sjetimo 9 romaneskni 7iklus " traganju za izgubljenim vremenom: bilje'ja moder#e proze -

•

•

•

obilježja suprotna realističkoj proziF te7ište se premješta s doa8aja na lik  &   & teži se što potpunije otkriti unutrašnjost čovjeka, njegov misleni i osjećajni svijetF reprod&ira se /ovjekova svijest  &  & doga
•

te2nike pripovijedanja jes&) jes& ) unutarnji monolog 9 solilokvij:, pripovjedni monolog, struja svijestiF vrijeme je s&.jektivno(psi2ološko s&.jektivno(psi2ološko): ): subjektivno vrijeme osobnog iskustva vrijeme moderne priče je kratko i obuhvaća nekoliko sati, jedan ili više dana de9a.&lativnost ) de9a.&lativnost ) fabula slabi ili se potpuno prekida, a doga( li7u jednine

•

 je6ik  mo7e mo7e se odrediti kao metaje6ik  metaje6ik  &  & jezik filozofije, simbola

• •

•

•

•

IP0I *ER+E PR9E I +/E9I+I PREA0+I( 3OM'$ /83"!% /*1!%/81 napušta fabulu i uvodi pripovjedača u >( li7u jednine koji monologizira vlastiti unutarnji svijet 9>?B(:,  James Jo;e Jo;e "liks 9>??(:- engleska - predstavni7i) Virinia 1ool9  .ospo?B(:, James 1illiam -a&kne -a&kne 5rik i bijes 9>?(:- američka književnost

književnostF

?( 3OM'$ 1D%!' roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti, u roman treba ući sve predstavnik) Andre 'ide 'ide) 5rivotvoritelji nov7a9>?B(:- fran7uska književnost - predstavnik) Andre (. +osebn +osebno o mjesto mjesto zauzimaju zauzimaju prozna prozna djela djela 6RA+9A KA6KE) KA6KE) +ro7es9>>A(:, +ro7es9>>A(:, Dvora79>?? Dvora79>??(:, (:, +reobražaj +reobražaj 9>>J(: 9>>J(: & njemačka književnost njegovu prozu karakteriziraju) hermetičnostF struktura paradoksa 9 iznena@L(: • •

filozofija apsurda i djelomično egzisten7ijalizam &  Al.er A?(:, 9>A?(:, 5uga9>AI(:

•

znanstveno znanstveno & filozofska filozofska problematikaproblematika- #2omas 5ann) 5ann ) /mrt u *ene7iji9>>?(:, =arobna gora9>?A(:, Doktor 4aust

B( 5$!1%*$O/8 1."#!%$% .%$%3'01!% realističko-naturalistička i brutalna vizija stvarnosti predstavni7 ni7i) i) %rnest %rnest "emin=a "emin=a;  ; ) 1 sun7 sun7ee se pono ponovo vo ra 9>?J ?J(:, (:, 1mat 1matii i nema nemati ti9> 9>@I @I(: (:,, 5omu 5omu zvono zvono - predstav zvoni9>AK(:F Jo2n zvoni9>AK(:F Jo2n >os Passos Passos)) Manhattan 8ransfer9>@B(:- američka književnost J( +3O' u kojoj se kombiniraju elementi realističke proze, fantastike i posebne vrste alegorije & ob#ova pripovijeda#ja predstavni7 ni7ii- njemačk njemačka, a, ruska ruska i latino latinoam američ erička ka književn književnost) ost) '&nter '&nter 'r assass- imeni imeni bubanj9> bubanj9>B( B(:F :F 5i2ail - predstav B&lakov  &  & Majstor i Margarita 9>JJ(:F 'a.riel 'aria 5ar?&e6 - /to godina samoće 9>JI(:

Albert
34

-

-

-

tra#a&: pripada prvoj fazi 0amusovog stvaralaštva 9 faza filozofije apsurda :, kratki roman u dva dijela u kojem se opisuje jednoličan i besmislen život mladoga fran7uskog službenika Mersaulta u 'lžiru( Od trenutka kada je doznao za majčinu majčinu smrt pa do iščekivanja iščekivanja vlastite smrti smrti na koju je osu
(. *ER+A RA*A Moderna drama) začet začet7i 7i)) začetn začetnik ik moder moderne ne drame drame je ruski ruski drama dramati tičar čar 'ntun 'ntun +avlo +avlović vić =ehov =ehov,, sa svoji svojim m reali realist stičk ičko o & impresionističkim dramama na daljnji razvoj drame snažno utječu skandinavski dramatičari 1bsen i /trinberg & od naturalističke i psihološke drame do simboličke ( pod 1bsenovim utje7ajem stvara engleski dramatičar #ernard /ho]- prikazuje stanje likova dramaturgijee je alija# Li4i Pira#delloPira#dello - napisao je modernu misaonu misaonu dramu 3est - vrlo važno ime europske dramaturgij osoba tra$i autora tra$i  autora s likovima koji žive na rubu realnog i irealnog i s pesimističnim doživljajem života & apsurdnost života i relativnost istineF tegobna potraga za vlastitim identitetom( /vojim je idejama otvorio put egzisten7ijalizmu, nadrealizmu te srušio okvire naturalističkog teatra( *rste moderne drame) 1. E!spresio#isti!a drama: radikalnaF prikazuje ekstazu ljudskih strasti i sukoba u čovječanskim razmjerima( najekstremniji ekspresionist & dramatičare je Oskar 5okoška Q"boji7a nada ženaR prava afirma7ija nove drame zasluga je .eorga 5aisera Q.ra@K( tradi7ionalnu realističku dramsku strukturu zamjenjuje nizanjem s7ena epskog karaktera koje obično povezuje glazbenim ume7ima tema njegovih drama & uglavnom društvene kronike, problem relativnih etičkih vrednota likovi su društveno i biološki determinirani drame) Majka ;rabrost i njezina dje7a, Opera za tri groša, #al . A#tidrama $ !azali%te apsrda - kazalište apsurda u svojim djelima ostvaruje 4ran7uz rumunjskog podrijetla E4e#e Io#es&o ostvaruje ga spe7ifičnim dramskim sredstvima upozoravajući na besmislenost suvremenog gra
-

amel ;e&!ett, ;e&!ett , irskog podrijetla, ali fran7uskog jezičnog izraza zaokupljen je problemom ljudske otu
3

-

 juna7i,  juna7i, groteskni groteskni likovi likovi bogalja, bogalja, izražavaj izražavaju u se dugim dugim unutrašnjim unutrašnjim monolozima monolozima drame) " očekivanju .odoa, /vršetak igre

(B. *ARLL@( & prag, >?A(: & austrijski pripovjedač, ro>B(, dok je većinu svojeg opusa oporučno namijenio spaljivanju( " književnoj ostavštini koju je sredio i većim dijelom objavio MaN #roder nalaze se njegova najpoznatija dijela) romani) +ro7es, 'merika, Dvora7F dnevni7i) Dnevnik Mileni i dr(F pripovijetka) " izgradnji kineskog mosta( -

-

-

5afkin opus sadrži elemente ekspresionizma) osjećaj straha, i usamljenosti protiv društvenog mehanizma koji ugrožava ugrožava slobodu pojedin7a pojedin7a i zahtjeva slijepo pokoravanje, pokoravanje, uporaba groteske( " njegovim djelima ima elemenata elemenata nadrealizma) halu7inantne vizije( Preobra'aj) Preobra'aj ) je duža pripovijest ( .lavni junak .regori /amsa 9 trgovački putnik : se jednog jutra pretvorio u kuk7a i tom se preobrazbom fizički izdvojio iz svoje okoline i ljudske zajedni7e( $jegova osamljenost raste tijekom radnje kada shvaća da ga nije odba7ilo samo surovo društvo 9 gubi posao : , već ga u sadašnjem obliku ne prihvaća ni njegova obitelj za koju se 7ijeli 7ijeli život žrtvovao, a sada joj i sama njegova prisutnost postaje iz dana u dan sve težim teretom, iako to nitko ne želi javno priznat( +ripovijest završava prikazom olakšanja koju su svi osjetili kad je /amsa /amsa jedne noći neopaženo uginuo uginuo i njegovo truplo bačeno u smeće, te njihovom njihovom odlukom da taj dan provedu na izletu( " ovoj pripovijesti 5afka ostvaruje osjećaj usamljenosti, bespomoćnosti i straha, a na izražajnom planu grotesna i halu7inantna stanja prikazuje realistički vjernim i jezično jasnim iskazom(

(. EKPREI+I9A* 3 ?R0AK/ K+/IE0+I @vreme#s!e odred#i&e, e!spresio#isti!i asopisi, stils!e osobitosti , predstav#i&i)

-

%kspresionizam u hrvatskoj književnosti najavljuje u svojim stihovima pjes#i! !anko pjes#i!  !anko +olić 5amov jedan od QprokletihR europskih pjesnika(  $ovo vrijeme prvi najavljuje časopis Q5okotR na kraju >>J(, a urednik mu mu je "lderiko Donadini( " časopisu se osjeća utje7aj talijanskog futurizma i njemačkog ekspresionizma( Donadini je u hrvatsku književnost unio nemir, poti7ao bunu( $emir koji je unio Donadini, u oluju je pretvorio '( #( 6imić ($akon susreta s njemačkim ekspresionizmom pojavljuje se njegova Q*ijavi7aR časopis kojom započinje novi korjenit prevrat u hrvatskoj književnosti( +okreče časopise Qjuriš

-

6imić dobro poznaje modernističke avangardne stilove u %uropi, poglavito fran7usko pjesništvo( 6imić nastupa samosvjesno, unosi modernizam( a razliku od Donadinija koji u potpunosti negira tradi7ionalno pjesništvo, 6imić kaže kako je umjetnost vječna te ne može ostarjeti niti zastarjeti(

-

6imić ističe da je umjetnost izraz umjetnikove unutrašnjosti u zvu7ima, bojama, linijama, riječima, dakle ekspresiji( birka pjesama Q+reobraženjaR

-

+jesničke zbirke) 6imić Q+reobraženjaR, 5rleža Q/imfonijeR, 5rkle7 QirikaR 'ugust 0esare7 Q /tihoviR - u ovim se pjesničkim zbirkama, u četiri različite stvaralačke osobnosti povezuju zajedničke stilske karakteristike & ekspresionizam) napuštanje vezanog i uvo
-

%kspresionizam u hrvatskoj prozi najavio prozi najavio je još Matoš svojim novelama u kojima se pojavljuju halu7ina7ije, snovi, privi
-

1zražajna 1zražajna ekspresionisti ekspresionističke čke subjektiviza7i subjektiviza7ije je vremena, vremena, naglasak naglasak na retrospektivi retrospektivi i razbijanju razbijanju slijeda doga
-

$aglašeni $aglašeni elementi ekspresionisti ekspresionističkog čkog konstruktivizm konstruktivizmaa mogu se tražiti i u proznom opusu 1vana .orana .orana 5ovačića QDani gnjevaR

3"

-

+rvi hrvatski moderni roman s naglašenim naglašenim ekspresionističkim ekspresionističkim epizodama epizodama je 5rležin Q+ovratak 4ilipa atinovi7zaR( atinovi7zaR( 3azbijena konstruk7ija romana prati duševno raslojavanje pojedin7a koji prolazi kroz vrijeme u potrazi za sobom(

-

%kspresionist %kspresionistička ička dram drama a & prve naznake naznake nalazim nalazimo o u dramama dramama !anka +olića +olića 5amova 5amova >>A( Na ro+enoj grudi2ragedija mogova i mogova i drama !osipa 5osora Po$ar strasti? 3ane strasti? 3ane 5rležine drame iz 7iklusa egende 95raljevo, 5ristofer 5olumbo itd( :pripadaju ekspresionističkim dramama(

-

%kspresionističku dramu karakterizira program rušenja kulturnih i društvenih kalupa, pobuna protiv tradi7ije i traženje rješenja u hermetičkom unutarnjem svijetu pojedin7a(

-

A#t# ;ra#!o >imi5) glavni je predstavnik i najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti( Objavio je jednu zbirku pjesama >?K( preobraženja( " kojoj progovara na posve originalan način uvevši u hrvatsku književnost slobodan stih, izostavljajući interpunk7iju dajući i vizualnu snagu svojim lirskim motivima( $eobično sažetim izrazom progovorio je o ljubavi, smrti, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu( Ostale teme koje ga zaokupljaju su teme o ljudskom tijelu i so7ijalna tematika 97iklus o siromasima:( #io je i književni kritičar i urednik časopisa Q*ijavi7aR, Q5njiževnikR, Q!urišR( 'ntologijske 'ntologijske pjesme su mu ) +jesni7i, +jesni7i, Opomena, Opomena, Moja preobraženja, /mrt, +ovratak, /iromasi /iromasi koji jedu od podne do podne i dr(

F. *IRLA0 KRLEA $ PR9+ 0ARALA>0 @Povrata! 6ilipa Lati#ovi&za : +rozno stvaralaštvo Miroslava 5rleže obuhvaća romane i novele- #anket u #litvi, zastave, $a rubu pameti, +ovratak 4( (F zbirka ratnih novela novela ;rvatski bog Mars, $ovele +ovratak 4ilipa atinovi7za 9 >@?(: je prvi moderni roman u hrvatskoj književnosti, po strukturi vrlo kompleksan i složen, bez klasične kompozi7ije i razgranate fabule( 3adnja romana romana odnosi se na razdoblje izme?K( do >@K( *remenski sam roman obuhvaća nekoliko mjese7i) proljeće, ljeto, jesen Osnovni motiv je motiv povrataka i svemu što se u romanu dogodilo, njegova je posljedi7a( +itanja koja su vezana uz glavni lik & 4ilipa atinovit7za su) ide#titeta ) 4ilip je dijete trafikanti7e 3egine i nepoznata o7a, on najprije misli biskupa, kasnije se a! pita#je ide#titeta) otkriva plemića iepa7ha( Majka se trudila da se 4ilip ne razlikuje od ostale dje7e, ali samo po vanjskim osobinama & izgledom, ali u njenom odnosu prema njemu nedostajalo je topline i iskrenosti( $akon što je maj7i ukrao nova7 kako bi ga potrošio u javnoj kući, njezina su vrata za njega ostala zauvijek zatvorena( 4ilip odlazi i vraća se nakon ?@ godine, a izme
•

4ilip je ekspresionistički slikar, opsjednut mislima kako izraziti svoju ekspresiju( 4ilip stvarnost doživljava kroz boje, zvukove i osnovna mu je želja naslikati množinu svojih osjetila 9 zvuk, miris, boju:( $eke motive zato i ne može naslikati( d: ljbav) ljbav ) #obočka je simbol tjelesnog, nagonskog i na trenutak se čini kako bi možda mogla QspasitiR 4ilipa, ali ona je već upletena u mrežu svog odnosa s #aločanskim, propalim advokatom koji je na kraju zbog ljubomore ubija 9 pregriza joj grkljan:( 8ako je na kraju romana krug zatvoren i 4ilip je opet na početku možda s još dubljim kompleksima neko prije( e: stil: roman stil: roman pripada monološko & aso7ijativnom tipu proze, ali jednim svojim dijelom pripada i romanima izričaja odnosno romanu & eseju jer 7ijeli fragmenti teksta i nisu nego eseji o umjetnosti i slikarstvu

1. *IRLA0 KRLEA $ drams!o stvarala%tvo @7ospoda 7lembajevi) Dramsko stvaralaštvo M( 5rleže dijeli se u tri faze) imeno nom m *egende- od BBD? BBD? do BEE? BEE? čine drame: *egenda- 0askara 0askaratata- "raljevo"raljevoa! prvi drams!i &i!ls pod ime "risto1or "olumbo ; 0i,#elangelo (ounarotti- /dam i .va?  .va?   " ovim dramama 5rleža rješava neka opća pitanja sudbine čovjeka i čovječanstva( Ove drame sadrže e!spresio#al#e  stilske karakteristike(

3#

 '! (!

dr4i drams!i &i!ls & &i!ls & ratna tematika tematika čine drame) 6olgota- 6ali,ija - Vučjak ( 1ako zadržavaju neke ekspresionističke karakteristike 5rleža stilski ide dalje i uvodi realisti!o $ psi"olo%! !ara!teriza&ij. !ara!teriza&ij. tre5i drams!i drams!i &i!ls: &i!ls: 6ospoda 6lembajevi- 8 agoniji- *eda,9 *eda,9 @K-ih god( god( ?K( st(: st(: ( 8o je najbolji najbolji i najsnažniji najsnažniji dramski dramski opus, ispunjen psihološkom psihološkom motiva7ijom motiva7ijom i psihološku analizu analizu likova( Dramski Dramski sukob ne postoji toliko u me
7ospoda 7lembajevi -) napisani >?L( drama u @ čina) a: u prvom prvom činučinu- sukob sukob eona eona s glemba glembajevs jevskom kom okoli okolinom nom b: u drugom drugom činu) sukob eona i o7a o7a 1gnjata, 1gnjata, .lembajeva .lembajeva smrt 7: u trećem činu) eone- baruni7a baruni7a 0 0astelli astelli & #eatri7eF #eatri7eF barunič baruničina ina smrt .lembajevi su bogata patri7ijska zagrebačka obitelj u čijem životu postoji dvojnost izme
'

/"681$% - lažljiv7i - kradljiv7i - uboji7e

^

1/81$' - potvr
3asipništvo, ludilo, ubojstva i samoubojstva rješenja su u svim glembajevskim krizama( Poeta! i zavr%eta!) zavr%eta! ) drama počinje eonovom replikom) QMutno je se to u nama, draga moja #eatri7e, nevjerojatno mutno(R na kraju će se potvrditi da se niti eone, iako to želi, ne može suprotstaviti glembajevština( Leo#e $ I4#jat) I4#jat ) sin i ota7 su različiti) različiti) 1gnjat 1gnjat je poslovan poslovan i ra7ionalan ra7ionalan bankar, bankar, predstavn predstavnik ik gra
2. I/ALEKAL+A I/ALEKAL+A P/E+I>0 P/E+I>0   * *ER+E ER+E PRE*A 30RE*E+ 30RE*E+// K+/I K+/IE0+ E0+I I  javlja#je,  javlj a#je, predstav# predstav#i&i, i&i, osvrt osvrt #a ;alad ;alade e Petri&e Petri&e Keremp" Keremp"a a 8ridesete godine ?K( &tog stoljeća su godine zamjetnog pro7vata dijalektalne lirike, čakavske i kajkavske, koja je nastavak dijalekt dijalektaln alnog og pjesništva pjesništva započetog započetog još u doba moderne moderne 9 $azor $azor :( 8a je lirika lirika najvećim najvećim dijelom dijelom rezultat rezultat spoznaj spoznajee o neistrošenom jezičnom poten7ijalu koji nose u sebi zapostavljeni hrvatsko dijalekti, a u uskoj je vezi i s općim tenden7ijama književnosti toga doba koja se najviše bavi regionalnom i so7ijalnom tematikom( +redstavni7i) čakavština- Mate #alota, i Drago .ervaisF kajkavski) 1van .oran 5ovačić, $ikola +avić, Miroslav 5rleža( ;alade Petri&e Keremp"aKeremp"a - Miroslav 5rleža) +etri7a 5erempuh je graban7ijaš i skitni7a starog varaždinskog pis7a !akova ovrenčića, #alade & @J balada napisane tijekom zime >@B( &>@J( #alade su zapravo pjesnikova vizija 7jelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora( 8murna je to slika hrvatskog kmeta koji stoljećima pritegnut domaćim i stranim gospodarima, vegetira i održava se na životu životu zahval zahvaljuj jujući ući samo samo svojoj svojoj keremp kerempuho uhovsk vskoj oj otporno otpornosti sti i snazi) snazi) 7rnom 7rnom humoru humoru i ironiji ironiji,, kao jedinim jedinim obranama( !ezik #alada) u osnovi to je kajkavski kajkavski jezik stvoren u širokoj rela7iji od pučkih kajkavskih kajkavskih pjesmari7a pjesmari7a >J( st, jezik puka i kajkavskih književnika, jezik administra7ije pun ma
(. LI (. LIRI RIKA KA  ;R ;RI>E I>E K?( & >LK( : tematika) novi, originalni sadržaji, prodirući duboko u rizni7u svojih unutarnjih doživljaja, pjesnik svakodnevnih zbivanja, pjesnik grada, osjećaja prolaznosti i pritajene boli( 1zraz) jednostavnost, lakoća ritma, dubina osjećaja, jednostavna metaforika, vezani stih -

3$

-

-

zbirke) +jesme, Moj prijatelju, , /lap, /vjetla za daljinom i dr( antologijske pjesme) /lap, +ovratak, Oblak, +jesma mrtvog pjesnika, #alada iz predgra
2. ra4ti# adija#ovi5 @1F8.) -

-

tematika) autobiografska poezija, ispunjena sjećanjima na selo, selo, tragičan odnos selo & grad, misli o prolaznosti( iskonski vezan za miris i doživljaj zemlje izraz) elegičnost stihova, bez dekorativnih elemenata, jedinstven i neponovljiv izraz( /lobodni stih, naglašeni ritam i muzikalnost stihova( zbirke) /un7e nad orani7ama, +epeo sr7a, Dani djetinjstva, /rebrne svirale i dr( antologijske pjesme) *ečer nad gradom, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, prsten, balada o zaklanim ov7ama itd( (alada o aklanim ov,ama) ov,ama ) pjesnik narativno oblikuje od motiva odlaska pastiri7e pastiri7e u grad, preko klanja ova7a, do odlaska pastiri7e iz grada( +jesnik govori o ljudskoj okrutnosti, o surovosti grada, i idiličnosti sela i života u prirodi koja i dalje traje u svojoj ljepoti usprkos čovjekovoj okrutnosti(

. 0ARALA>0 I+A 3/E0IDA -

-

-

roL>(, umro u zagrebu >BB( hrvatski #audelaire, prokleti pjesnik faze stvaralaštva) splitsko-zagrebačka, beogradska, pariška, splitsko-zagrebačka piše poeziju i esejistiku, prevodi zbirke) 'uto na korzu, 5olajna, edan kamen na studen7u, elek sebra u zbir7i 5olajna pjeva o ljubavi prema imaginarnoj ženi, u formi klasičnog stiha, s elementima trubadursko & renesansnih ugo
8. I0 A+RID $ PRKLEA A0LI/A -

-

-

1staknuti romanopisa7, pripovjedač, pjesnik i esejist( roK( >L?( godine u siromašnoj obrtničkoj obitelji u 8ravniku( 3ano je ostao bez roditelja( Djetinjstvo je proveo u *išegradu, gdje je završio i osnovnu školu( .imnaziju je poha>>( godine u časopisu časopisu #osanska vila, a nešto kasnije i svoje prevode O( upančića, M( 'leksandra, *( evstika C .odine >>L( Objavljuje knjigu lirske proze %N +onto, a >?K( >?K( godine svoju prvu pripovjedačku knjigu knjigu +ut 'lije Xerzeleza( 1ste godine objavljuje i knjigu pjesama pjesama u prozi $emiri( 1zmeK(>J>( godine dodijeljena mu je $obelova nagrada za književnost za roman $a Drini ćuprija

Pro!leta avlija +ripovijetka započinje dan nakon fra +etrova sprovoda dok fra Mijo i fra 3astislav popisuju stvari koje su ostale za fra +etrom, te se prisjećaju fra +etrova boravka u 7arigradu i kad su ga zabunom uhitili i zatvorili u +rokletoj avliji( 8u upoznaje 8určina amila koji proučava povijest turske 7arevine C

3%

Djelo nema ni početka ni kraja, to je priča koja se vrti u krug, ostvaruju se krugovi u krugovima, priče se isprepliću, u njima amil govori o Džem-sultanu i o sebi, ;aim priča o amilu i ostalim zatvoreni7ima, fra-3astislav govori o fra-+etru, itd( 8im načinom pisanja pisa7 pokušava prikazati kako se život ne odigrava samo u nama već i u drugima( 'ndrić sve to sluti, teži tome i sve to on prikazuje u svom djelu +rokleta 'vlija(

Li!ovi Damil) Damil ) mladić koji se tako
prin7ip prin7ip kon7en kon7entrič tričnih nih krugo krugova va u pripovi pripovijeda jedanju nju 9 priče priče u priči priči : prokleta prokleta avlija avlija kao izolira izolirano no mjesto mjesto poput otoka otoka & kad svane svane dan i kad zatvoren zatvoreni7i i7i iza
7(

prin7ip prin7ip kon7en kon7entrič tričnih nih krugo krugova va u pripovi pripovijeda jedanju nju 9 priče priče u priči priči :

+rokleta avlija kao izolirano mjesto poput otoka & kad svane dan i kad zatvoreni7i iza
=. ?R0AKA K+/IE0+  12. $ 18F. @zro&i povrat!a realisti!im modelima i modeli realisti!e poeti!e +olagano zamiranje avangardnih stilova, ali i društvene prilike toga vremena 9političke i gospodarske: uvjetovale su u ;rvatskoj, kao i svugdje u %uropi da potkraj ?K &ih godina započne prividno vraćanje realističkim tradi7ijama, ali u znaku naglašene funk7ije književnosti unutar klasne borbe koju označujemo kao so7ijalno & pedagošku( +ojavljuje +ojavljuje se nekoliko oblika realističkog realističkog kon7epta pisanja) pisanja) utilitarni utilitarni realizam, realizam, so7ijalni realizam, realizam, psihološki psihološki realizam, realizam, so7ijalno & psihološki realizam, psihološko & analitički realizam i ideologizirani realizam( - pokret so7ijalno so7ijalno usmjerene književnosti književnosti započinje >?L( u časopisu Q5ritikaR( Oko tog časopisa, časopisa, a i drugih Q5njiževnikR, 5ulturaR okupljaju se lijevo orijentirani pis7i na čelu sa /tevanom .alogažom( Oni traže da književnost rješava aktualne društveno & političke probleme & književnost ima utilitarnu zadaću( Od >@( so7ijalna književnost javlja se pod imenom novi realiam( realiam( - sintetički 9 so7ijalno so7ijalno & psihološki psihološki realizam : ) predstavni7i predstavni7i sintetičkog sintetičkog realizma shvaćaju književnost književnost kao umjetnost, a ne kao sredstvo so7ijalno & političke političke borbe( 1stiču stvaralačku stvaralačku slobodu i spajanje spajanje tradi7ije i modernih modernih strujanja( " oblikovanju sadržaja rabe modernu tehniku izražavanja i moderni izraz( - /ukob na književnoj ljevi7i ) izazvao je 5rležin +redgovor mapi +odravski motivi 5rste ;egedušića( " predgovoru 5rleža se suprotstavlja utilitarističkom shvaćanju književnosti, njezinu podre
. R37A *ER+A 3 ?R0AK/ @182. $=B.)- Kr4ovi, Razlo4, tje&aj

4&

-

3azdoblje hrvatske književnosti od >B?( do >JL( nazivamo drugom modernom zbog usmjerenosti hrvatske književnosti na europsku i svjetsku, poput one u vrijeme 9prve: hrvatske moderne načajna je pojava dvaju književnih časopisa u kojima objavljuju vodeći književni7i ovoga doba(

1. KR370I 9 KR370I  9 >B?( &>BL(:) -

-

-

-

otpor političkim i ideološkim utje7ajima na književno stvaralaštvo 9 so7realizam: poetiku krugovaša najbolje izražava krilati7a u uvodniku prvog broja 5rugovi, a koja glasi Qneka bude živostR, koju  je izrekao izrekao *latko *latko +avletić +avletić estetske obnove književnosti kao prostora kreativnog traganja za novim načinima izraza, novim temama, idejama i obli7ima otvaranje hrvatske književnosti utje7ajima europske i svjetske književnosti i duhovnih strujanja razvoj pjesništva i književne kritike krugova krugovaši ši afirmir afirmiraju aju duh toleran toleran7ije 7ije,, pravo pravo na vlastit vlastitii izraz( izraz( +is7i +is7i tvoreno tvoreno izražav izražavaju aju nezadovo nezadovoljst ljstvo vo prema prema ideološkoj prisili, uniformnom mišljenju dolazi dolazi do pro7vat pro7vataa intimi intimistič stičke ke poezije poezije u kojoj kojoj se pis7i pis7i vraćaju vraćaju temama temama iz djetinjs djetinjstva, tva, zavičaj zavičaju u i initim initimnim nim zaokup zaokupljen ljenost ostima ima nova nova temats tematska ka usmjeren usmjerenja ja uvjetov uvjetovala ala su i traženj traženjaa novog novog pjesnič pjesničkog kog izraza( izraza( "očljiv "očljivaa je orijenta7ija orijenta7ija na svakodnevni svakodnevni 9kolokvijalni 9kolokvijalni : jezik( +ored urbaniza7ije urbaniza7ije i intelektualiza7 intelektualiza7ije ije lirskog govora, njeguje se i pučki izraz9 +upačić, 5aštelan: proza) piše se ratni roman, psihološki roman, roman, roman esej, a razvijaju razvijaju i novi tip proze & kratka priča- po uzoru na Qpis7e izgubljene genera7ijeR predstavni7i) $ikola Miličević, /lobodan $ovak, !osip +upačić, /lavko Mihalić, Milivoj /laviček, 1van /lamnig, 'ntun 6oljan pis7i okupljeni oko časopisa nazivaju se QkrugovašiR osim pojave novih pisa7a, povećana je učinkovitost starih) "jević, 0esarić, 8adijanović veliki broj pisa7a u drugoj moderni objavljuje svoja najbolja djela) Marinković, Desni7a, 6egedin, 5aštelan, +arun 0es#a Par# 9 Par# 9 larin, >??(:) suvremena hrvatska pjesnikinja Fprva zbirka >AI( ore i vihori, tematika poezije) ljubavna, domoljubna, djetinjstvo( 'ntologijske pjesme 2i koja imaš nevinije ruke- 0ati čovjekova /re Ka%tela# 9>>(Ka%tela# 9>>(- >K( :) suvremeni hrvatski književnik, piše drame 9 +ijesak i pjena, +rozor:, pjesme zbirke poezije) 0rveni konj, +ijetao na krovu itd( , prozu 9=udo i smrt:, eseje , kritike( 5aštelanova poezija čini spoj moderni modernizma zma 9nadrea 9nadrealiza lizam, m, orka orka : i tradi7i tradi7iona onalno lnog, g, pučkog pučkog narodn narodnog og izraza( izraza( 5aštelan 5aštelan je jedan jedan od tvora7 tvora7aa modernog pjesničkog izraza( $jegovu poeziju karakterizira slobodna metaforika, urbaniziranje folklornoga i njegovo uzdizanje na visinu najmodernije formule( 'ntologijske pjesme) 8vr?L( & >I>( :) iskonska veza sa zavičajem jedna je od osnovnih pokretača njegove poezije( +jesnikov doživljaj svijeta je panteistički) u gotovo svakom stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost pred njenim ljepotama i zagonetkama i potpuna stopljenost s njom( Me
$akon 5rugova slijedi novi naraštaj sa svojim časopisom 3azlog 2. RA9L7 9 RA9L7 9 >J>( & >JL(: - pis7i se okupljaju oko časopisa 3azlog -razlogov7i populariziranje pjesništva, književne kritike i esejistike razlogovska poezija & pjesništvo šezdesetih godina prožeto snažnom filozofskom notom predstavni7i) Dubravko ;orvatić, 'nte /tamać, vonimir Mrkonjić, 1gor idić, 8onči +etrasov Marović itd( oko BK pjesnika i kritičara u razlogu nastupa nastupa s novim estetskim programom i novim umjetničkim izrazom( 3azlogov7i njeguju potpuno suprotnu poeziju od krugovaša $jeguju intelektualističku, hermetičku, nekomunikativnu liriku, grafičku i vizualnu poeziju &pojmovno pjesništvo -( 3aspon tematskih interesa je velik) od problematiziranja egzisten7ijalnih i etičkih situa7ija, rasapa stvarnosti, iskustva bezna
B. RA+K *ARI+K0IDA $ Ki!lop /uvremeni hrvatski pisa7( +iše novele, romane, drame, eseje( književnu karijeru započinje uoči Drugog svjetskog rata novelama i grotesknom dramom iz dalmatinskog svijeta Q'lbatrosR balkonom itd(F drame & 6lorija- 2ri drame, drame, PustinjaF PustinjaF romani & "iklop- Zajednička - djela) zbirke novela & Ruke- Pod balkonom itd(F kupka- Never more Ki!lop:  jedan od najboljih romana romana suvremene hrvatske hrvatske književnosti( književnosti( " 5iklopu Marinković Marinković tematizira tematizira tjeskobnu - Ki!lop: jedan atmosferu u zagrebačkoj sredini uoči nadolazeće ratne kataklizme) egzisten7ijalni strah, dehumaniza7iju, rasap svih etičkih kategorija, dezorijenta7iju u intelektualnim krugovima( !ednooko mitološko čudovište u naslovu romana

41

-

simbol simbolizir iziraa inferna infernalno lnost st rata, rata, kaniba kanibalsk lskii svijet, svijet, ljudsku ljudsku animal animalnos nost( t( " središtu središtu romana romana su intelekt intelektual7 ual7ii i poluintelektual7i zagrebačke sredine uoči drugog svjetskog rata( .lavni lik je novinar, intelektuala7 Melkior 8resić( On je opsjedn opsjednut ut manijom manijom straha straha i smrti, smrti, provodi provodi život život uglavn uglavnom om po kavana kavanama ma 9 Daj dam:, dam:, u besplod besplodnim nim intelektualist intelektualističkim ičkim raspravama raspravama sa svojim kolegama novinarima, novinarima, književni7ima književni7ima i bohemima bohemima 9 "go, 4ernando, Maestro & društvo +arampionska braća : ili se upušta u ljubavne veze sa ženama čudna morala 9 %nka, *ivijan :( " snovima ga neprestano progoni simbolička slika ljudoždera 9kiklop +olifem :, u stvarnosti mu se život kreće od od grčevitog nastojanja da gladovanjem izbjegne vojnu obvezu, preko tortute u vojarni do suludog puzanja u oopolis, što predstavlja njegov konačni slom( Djelo je bogato mitološkim simbolima, aluzijama na brojna mjesta iz svjetske i hrvatske književnosti( 5iklop  rat " 5iklopu Marinković iznosi utje7aj rata na psihu čovjeka kao i vlastitu osudu rata /til) maniristički, karakteriziraju ga dvosmislenost, kontrasti, igre riječima

. I0A+ AL*+I7, A+3+ >L/A+ $ proza  traperi&ama

-

proza  traperi&amatraperi&ama- naziva  naziva se prozno stvaralaštvo u kojem mladi pripovjedač pripovijeda roman ili pripovijetku na temelju temelju govora govora gradske gradske mladeži, mladeži, i taj svoj jezik jezik suprots suprotstav tavlja lja Qtradi7 Qtradi7ion ionaln alnom om jeziku jeziku književn književnost ostiR, iR, ali i tradi7ionalnim ili ustajalim društvenim i kulturnim strukturama( +aradigmatskim modelom takve proze postao je takvim roman američkog pis7a /alingera Qova7 u žituR proza u traperi7ama u pojavljuje se u hrvatskoj književnosti već pedesetih godina u prozama 1vana /lamniga i 'ntuna 6oljana( .lavni su predstavni7i proze u traperi7ama vonimir Majdak Q5užiš stari mojR, 'lojz majetić Q =angi off gottoff, 1van /lamnig Q #olja polovi7a hrabrostiR, 'ntun 6oljan Q 5ratki izlet Q ikovi- mladi intelektual7i, sredina & gradska, jezik - urbani

8F. P*ER+A / naraštajem naraštajem razlogova7a završava jedna razvojna faza suvremene hrvatske književnosti, književnosti, faza obilježena estetskim inova7ijama, osvajanjem novih tekstualnih programa i domina7ija teorijskog uma( *eć početkom IK &ih tradi7ija se više ne negira, ona se uključuje u literarnu igru, na nju se računa, na njoj se gradi, u njoj se pronalazi novi smisao( "mjesto osporavanja s tradi7ijom se uspostavlja dijalog te ona postaje materijal i inspira7ija za nove umjetničke tvorbe( " proznom stvaralaštvu novi senzibilitet uvela je genera7ija tkz( f a#ta f a#tastia stiara ra početkom IK &ih godina 9 +avao +avličić, .oran 8ribuson, Dubravko !elačić itd: "gledajući se na strane literarne uzore 9#orges, #ulgakov, 5afka: ti se pis7i odriču slikanja društvene sredine i psihološkog portretiranja( Oni njeguju svojevrsni društveni eskapizam i posve se okreću literarnoj fantasti7i( Domina7ija fantastičnog modela ne znači potpunu odsutnost djela koja se bave temama iz života(

" poeziji javljaju se postrazlogovski pjesni7i 9uko +aljetak, #ranimir #ošnjak itd(:, a na njih se nadovezuju i tkz( offov7i pjesni7i okupljeni oko časopisa Off 9>IL(: -

-

žensko pismo) u proznim djelima žene iznose razmišljanja o biografiji i vlastitoj intimi( +redstavni7e) /lavenka Drakulić, !ulijana Matanović, 1rena *rkljan dramsko stvaralaštvo) 1vo #rešan 9 ;amlet u selu Mrduša donja:,Miro .avran, /lobodan 6najder proza povijesne tematike) 1van 'rali7a 9 +si u trgovištu, Duše robova : $edjeljko 4abrio

arište literarne literarne aktivnosti aktivnosti ;rvata u dijaspori bio je časopis Q;rvatska revijaR revijaR što su ga u #uenos 'iresu 9>B>(: 9>B>(: pokrenuli *inko $ikolić i 'ntun #onifačić( =asopis je izlazio punih AK godina sve do >K( $ajznačajniji hrvatsku pis7i dijaspore su *iktor *ida, #oris, $ikolić, u7ijan 5ordić i #oris Maruna(

42

PIA+/A I9 ?R0AK7 /E9IKA

1. KNJIŽEVNI (STANDARDNI) JEZIK I NARJEJA 5njiževn 5njiževnii ili standa standardn rdnii jezik jezik jeste jeste svjesno svjesno oblikova oblikovani ni jezik jezik unutar unutar jedne jedne zajedni zajedni7e 7e kako bi joj služio služio kao sredstv sredstvo o komunika7ije, ali i sredstvo kulturne, društvene, političke i na7ionalne identifika7ije te zajedni7e( 8aj se jezik, nigdje, osim u školi, ne može naučiti( On je ure
gubljenje glasova 9oću: glas h ponekad se zamjenjuje drugim glasom 9kruv: stezanje ao u o ili a 9poso, posa:

-

u većini se govora ne razlikuje uporaba odre
b: obli obli7i 7i i sint sintak aksa sa))

5ajkavski dijalekt) 5arakteristike) a: glasovi) -

b: obli obli7i 7i i sint sintak aksa sa)) -

u mnogim su se govorima sačuvali stari obli7i za padeža 9npr( genitiv množine imeni7a ženskog roda ima nulti nastavak) knjig: u @( li7u množine prezenta glagoli proširuju osnovu s &ju 9 moreju: česte su umanjeni7e 9kokotiček

-

česti su germanizmi

-

zamjena glasova - m na kraju nastavka nastavka sa n 9zvirin:, lj sa j 9jubav:

-

7:

ne provodi se sibilariza7ija 9 nogi:  javlja se tkz( protetičko v 9 vučiti: vučiti: l na kraju sloga ostaje 9 došel:

leksik)

=akavsko dijalekt) 5arakteristike) a: glasovi)

43

-

b: obli obli7i 7i i sint sintak aksa sa)) -

gubljenje glasova 9meu: na mjestu slogotvornog r pojavljuje se vokal 9 parst: infinitiv glagola gubi krajnje i 9pivat: sažeti su obli7i posvojnih i upitno & odnosnih zamjeni7a 9ki-koji:

7: leksik - česti su talijanizmi

2. 6+E*, 7RA6E*, *R6E* 6o#em je 6o#em  je najmanja jezična jedini7a koja nema svoje značenje , ali ima razlikovnu moć( +omoću fonema razlikujemo značenje riječi( " riječima buka i muka glasovni muka glasovni su nizovi b-u-k-a i m-u-k-a( 1zdvojimo li mjesto fonema b i m, ostaje niz & uka koji je isti u objema riječima( amijenimo li mjesto fonema b i m, riječi će tada biti muka i buka( +romjenom mjesta fonema promijenilo se i značenje svake riječi( 4onemi b i m, imaju dakle razli!ov# lo4. Alofo# je Alofo# je izgovorna izgovorna varijanta varijanta fonema fonema koju uvjetuju) uvjetuju) okolina u kojoj se na( govorni organ, ?( sustav znakova koji služi za sporazumijevanje( +ismo je sustav znakova kojima su predstavljeni fonemi( +ismo koje se upotrebljava u nekom jeziku zove se grafija( Osnovna jedini7a pisma su slova 9grafemi:( /lovo-grafem pisani je oblik fonema( /ustav slova ili grafema zove se grafemski sustav nanstvena dis7iplina koja proučava prijenos fonema u grafeme naziva se grafematika( $ajmanja glasovna jedini7a je st glas ili fon( nanstvena dis7iplina koja se bavi glasovima ili fonemima naziva se fonetika( a fonetiku još kažemo da proučava akustična 9zvučna : i artikula7ijska 9 način na koji se tvori : svojstva glasova( $ajmanji odsječak riječi kojemu je pridružen kakav sadržaj tj( koji ima kakvo značenje, zove se morfem. 3iječi morfem.  3iječi se mogu sastojati od jednog ili više morfema( $pr( ja, sutra, žen-a, kiš-a,sol-i-ti 9soliti: itd( nanstvena dis7iplina koja se bavi morfemima zove se morfologija( " riječima svila7`, kraj`, razlikujemo morfeme koji služe za tvorbu novih riječi) svil, -a7, kraj( Dakle za tvorbu novih riječi služe ) korijenski, sufiksalni i prefiksalni morfemi( 0or1emi kojima se tvore nove riječi ovu se rječotvorni- leksički ili deriva,ijski mor1emi? ` u riječima svila7, kraj nose gramatičko značenje 9 nominativ, jednina, muški rod: i oni riječi stavljaju u me
44

3azličiti dijelovi riječi koji se naslanjaju na osnovu zovu se 9oblični: nastav7i( 3iječi se na morfološkoj razini sastoje od osnove i nastavka) kopači7a  kopač- i7a Dijeljenje riječi na osnovu i nastavak zove se morfološka analiza riječi, a razina na kojoj se provodi morfološka razina(

(. 7LA0+E PR*/E+E >( palataliza&ija) palataliza&ija) k, k, g, h,U h,U i,i, e č, ž, ž, š

vojn vojnik ik-v -voj ojni niče če,, duh duh &duš &dušee

?( jed#ae# ?( jed#ae#je je s4las#i!a s4las#i!a po zv#osti kada se na
neke riječi izme
. 7LA0+E PR*/E+E >. sibiliza&ija) sibiliza&ija) k, g, h Ui 7, z, s

vojnik & vojni7i, bubreg & bubrezi, orah & orasi

?( jota&ija jota&ija)) nepala nepalatal talni ni sugla suglasni snikk U j  pala palataln talnii suglas suglasnik nik žut U jižući jižućiFF 7rn 7rn U ji ji 7rnji 7rnji 9l U j lj, t U j ć, z U jž k U j  č , d U j  <, 7 U j  č itd( : @( alitera&ija ije, je e, i, -

$eke riječi postale postale su od iste osnove i pojedini obli7i obli7i iste riječi imaju na istom istom mjestu različite različite glasove i glasovne skupove() dvoglasnik ie 9pravopisno ije:, je, e, i npr( bijel & bjelji, bjelina, dio & dijela,- djelićF brijeg-bregovi( 8e se promjene nalaze na onim mjestima gdje je nekada bio poseban glas nazvan jat( .dje je to bilo najbolje vidimo ako usporedimo riječi ikavskog, ekavskog i jekavskog izgovora) ikavski) did divojka

ekavski) ded devojka

jekavski) djed djevojka

8. 0RE RI/ECI 3iječi u hrvatskom jeziku, imamo >K) imeni7e, zamjeni7e, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, vezni7i, uzvi7i, česti7e( 3iječi mogu biti promjenjive i nepromjenjive( 3iječi su promjenjive ako mogu pod odre
4

a: imeni7e, b: pridjevi, 7: zamjeni7e, d: brojevi, e: glagoli +epromje#jive  su riječi) a: prilozi, b: prijedlozi, 7: vezni7i, d: uzvi7i, e: česti7e +romjena riječi može biti izazvana potrebom da se označi) a: rod, b: rod, b: broj, 7: broj, 7: pade', pade' , d: li&e, li&e , e: vrijeme i #ai# 5od promjenjivih riječi razlikuje se os#ova i os#ova  i #astava! 9 #astava!  9 osnova riječi se ne mijenja, a nastavak je glas ili glasovni skup koji se dodaje osnovi za tvorbu pojedinih oblika riječi:

0. PROMJENJIVE VRSTE RIJEI 3iječi su promjenjive ako mogu pod odre
4"

amjeni7e se dijele po f#!&iji i po z#ae#j. Po f#!&iji razlikujemo) f#!&iji  razlikujemo) a: imeničke imeničke & koje koje zamjenjuju zamjenjuju imeni7e imeni7e i odgovara odgovaraju ju na pitanje tko 6to b: pridjev pridjevske ske - koje zamjen zamjenjuju juju pridje pridjeve, ve, u rečeni7i rečeni7i dolaze dolaze kao dodatak dodatak imeni7 imeni7am amaa i odgovar odgovaraju aju na pitanja pitanja koji, koji, čiji,kakav, kolik 9 =ija je torba 8orba je moja(: Po z#ae#j zamjeni7e z#ae#j  zamjeni7e se dijele na) lične, posvojne, povratne, povratno-posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodre
;rojevi #rojevi su riječi kojima se izriče koliko čega ima ili koje je što po redu( #rojevi koji izriču točnu količinu čega zovu se 4lav#i brojevi) brojevi) jedan, dva , petC #rojevi koji izriču koje je što po redu zovu se red#i brojevi) brojevi) prvi, drugi, petiC Od glavnih brojeva vlastitu promjenu imaju) jedan, dva , tri, četiri( /totina, tisauća i milijarda mijenjaju se kao imeni7e ženskog roda, a milijun i triljun mijenjaju se kao imeni7e muškog roda( Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju( !edan se mijenja kao neodre
dva dvije tri dvaju dvije triju dvama dvjema trima

četiri četiriju četirima

3edni brojevi se mijenjaju kao odre
. NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEI +epromje#jive  su riječi) a: prilozi, prilozi, b: b: prijedlo prijedlozi, zi, 7: vezni7 vezni7i, i, d: uzvi7i, uzvi7i, e: e: česti7e česti7e a: prilozi- dodaju dodaju se najčešće najčešće glagolima glagolima za označavan označavanje je mjesta, mjesta, vremena, načina, načina, uzroka, uzroka, svrhe i količine količine radnje( radnje( & mjesto) odgovaraju na pitanje 3azlikujemo

B. 7LA7LI .lagoli su riječi kojima se izriče radnja, stanje ili zbivanje( Po z#ae#j razlikujemo z#ae#j  razlikujemo ) glagole stanja, radnje i zbivanja a: glagoli radnje & označavaju označavaju hotimično hotimično i namjerno namjerno djelovanj djelovanjee 9 ba7ati, trčati, pisati: b: glagoli glagoli zbivanja zbivanja & označav označavaju aju nehotimi nehotimično čno,, nenamj nenamjerno erno djelovan djelovanje je kome kome su uzročni7i uzročni7i prirodni prirodni zakoni 9 bujati, bujati, 7vasti, rasti: 7: glagoli stanja & označavaju označavaju stanje stanje u kojem kojem se ništa ništa ne zbiva zbiva 9 stanova stanovati, ti, ležati, ljetovati  7la4oli po vid su) vid  su) svršeni i nesvršeni a: nesvršeni nesvršeni izriču radnju koja u odre
4#

b: neprije neprijelazn laznii glagoli glagoli - uza se se nemaju nemaju imeni7 imeni7u u u akuzati akuzativu vu na koju bi bi prelazi prelazila la radnja radnja 9 +ti7a +ti7a je poletj poletjela ela prema prema nebu: 7:

povratni povratni glagoli glagoli & uz sebe imaju povratnu povratnu zamjen zamjeni7u i7u se 9 ošišala se(:

!ednostavni glagolski obli7i su i#fi#itiv, preze#t, aorist, imperfe!t, imperativ, 4la4ols!i pridjevi, 4la4ols!i prilozi

a!  '! (! d! e! f! g!

i#fi#itiv $ #eodree#i glagolski #eodree#i  glagolski oblik 9 ne daje se nikakva informa7ija o rodu, broju i li7u:, završava na ti 9pjevati, plesati, jesti: i ći 9 ići, naći reći: preze#t ili preze#t  ili sadašnje vrijeme tvori se od svršenih i nesvršenih glagola nastav7ima & em, -jem, - im,- am 9 rastem, krijem, lovim, čitam: aorist ili aorist  ili prošlo svršeno vrijeme( 8vori se od svršenih glagola nastav7ima &oh, -e,- e,-osmo, -oste,- oše ili &h, c,c, - smo, -ste, - še 9 bih, bi, bi, bismo, biste, biše: imperfe!t je imperfe!t je prošlo nesvršeno vrijem vrijeme( e( 8vori se od nes7ršenih glagola nastav7ima nastav7ima &ah, -aše, -aše, -asmo, aste, -ahuF -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahuF -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo,-ijaste, -ijahu 9 bijah, bijaše, bijaše, bijasmo , bijaste, bijahu: imperativ ili imperativ  ili zapovijedni način tvori se od infinitivne ili prezentske osnove nastav7ima `, -mo, -teF -j, -jmo, -jte,F -i, -imo, -iteF -ji, ji, -jimo, -jite 9 2, nosi, neka nosi, nosimo, nosite, neka nose : 4la4ols!i pridjevi ) pridjevi  ) radni i trpni( 3adni se tvori nastav7ima, o, la, loF li, le, la 9 rekao, rekla, rekloF rekli, rekli, rekla: & trpni se tvoroi nastav7ima nastav7ima n, na, no, ni, ne, na & t, ta, to, ti, te, ta 9 udaren, udaren, udarena, udareno, udareno, udareni, udarene, udarena: 4la4ols!i prilozi) prilozi) sadašnji i prošli g(prilog sadašnji tvori se od nesvršenih glagola i to tako da se u @( li7u množine prezenta doda nastavak &ći( 1du U ći  idućiF glagolski prilog prošli tvori se tako da se infinitivnoj osnovi doda nastavak -vši ili &avši 9 ba7iUvši  ba7ivši:

/loženi glagolski obli7i su) perfekt, pluskvamperfekt, futur 1(, 4utur 11(, kondi7ional 1( , kondi7ional 11(, pasiv Perfe!t je Perfe!t  je prošlo vrijeme složeno složeno od glagolskog pridjeva radnog radnog i nenaglašenog nenaglašenog prezenta pomoćnog pomoćnog glagola biti 9 pjevao sam, bio sam : Pls!vamperfe!t je Pls!vamperfe!t je pretprošlo glagolsko glagolsko vrijeme vrijeme složeno od perfekta perfekta ili imperfekta imperfekta pomoćnog pomoćnog glagola glagola biti i glagolskog glagolskog pridjeva radnog 9 bijah pjevao, bio sam pjevao: 6tr I je I je buduće vrijeme složeno koje se tvori od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti htjeti i infinitiva glagola 9 ja ću doći , ja ću biti : 6tr II 9egzaktni: II 9egzaktni: je predbuduće vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i svršenog prezenta glagola htjeti 9 budem dolazio : 5ondi7ional je glagolski način kojim se me
4$

7ramati!a 7ramati!a la#jivost: la#jivost: riječi  riječi se u rečeni7i povezuju po odre
 1F. +E9A0I+ LE+A RECE+I
11. 9A0I+ LE+E RECE+I
a!

predi!at#a predi!at#a ree#i&a) ree#i&a) je ona koja se prema glavnoj odnosi kao dio predikata( & !a je takav da se njime ne može ići( ree#i&a ) je ona koja služi glavnoj kao subjekt( Odgovara na pitanje tkoT ili što /lužbu veznika imaju  '! sbje!t#a ree#i&a) riječi) da, kako, gdje( & .ovorilo se da od toga neće biti ništa( ree#i&a ) je ona rečeni7a koja se prema predikatu glavne rečeni7e odnosi kao objekt( /lužbu veznika (! obje!t#a ree#i&a) imaju riječi) da, neka( Odgovara na pitanje za objekt koga 1li što & judi su govorili da brodovi rijetko dolaze u luku( ree#i&a ) je ona rečeni7a koja pobliže označava imeni7u glavne rečeni7e( *ezni7i su) koji, što,da( & d! atribt#a ree#i&a) 1šao je prema kući u kojoj je stanovala Marija( e) pri prilo' lo'#e #e ili ili adverb adverb#e #e ree# ree#i&e i&e:: mjes#e ) je ona rečeni7a koja dopunjuje glagol glavne rečeni7e kapo oznaka mjesta( *ezni7i) - mjes#e) gdje, kamo, odakle, dokle( 1di kamo ti je nare
4%

-

po4odbe#a: po4odbe#a:  je rečeni7a kojom se izriče pogodba ili uvjet potreban da se izvrši radnja glavne rečeni7e( *ezni7i su) ako, da, kad, li, ukoliko, samo ako, samo da( & /ko &  /ko vam prodamo prodamo emljumorate poštivati vodu? #ai#s!a:  je ona rečeni7a koja dopunjuje dopunjuje glavnu glavnu rečeni7u rečeni7u kao oznaka načina( načina( *ezni7i *ezni7i su) kako, kao što, kao da, nego, nego što, negoli(- .ovori kao .ovori  kao da je gluma,? posljedi#a: je posljedi#a: je ona rečeni7a rečeni7a koja dopunjuje dopunjuje glavnu glavnu rečeni7u rečeni7u da bi označila označila posljedi7 posljedi7u u onoga što se izriče u toj rečeni7i( rečeni7i( & /mijal /mijalaa se toliko toliko jako da su joj potekle sue? +osljedična sue? +osljedična rečeni7a odgovara na pitanje koliko kako dops#e dops#e::  je rečeni7a u kojoj se dopušta sadržaj glavne rečeni7e iako se tome protivi sadržaj zavisne rečeni7e( *ezni7i su) ma kako, ako i, uza sve, iako itd( & Iako je dugo boravio u tu+ini , nije zaboravio svoj jezik(

12. 7RA*AICK 3R/0 RECE+I
 '!

Ime#s!i predi!at je predi!at  je predikat koji u sebi sadrži pomo5#i 4la4ol biti i #e!o ime#s! rije , a to ime mo'e biti ime#i&a, zamje#i&a, zamje#i&a , pridjev i broj npr( broj  npr( marko je učenik( Marko je dobar učenik( Marko je prvi( 5njiga je moja(

/ubjekt je onaj član koji se u rečeni7i uvrštava po sročnosti 9podudaranje oblika roda, broja i padeža : s predikatom izričući na što se odnosi obavijest sadržana u predikatu( +o svojoj sročnosti s predikatom subjekt je imeni7a u nominativu i odgovara na pitanje tko što 8ko jede Marko jede( " službi subjekta osim imeni7e mogu biti i ) a: zamj zamjeni eni7a 7a 9 Ona Ona pjeva pjeva(:, (:, b: glagol glagol u infini infinitiv tivu u 9 +jevati +jevati je lako:( lako:(

Objekt je dopuna kojom se izriče predmet radnje, a mjesto mu u rečeni7i otvara prelazni glagol( Objekt je najčešće imeni7a ili koja druga imenska riječ u akuzativu) Marko jede jab! jede  jab!(( Objekt u akuzativu naziva se izravni ili direktni objekt, a objekt u ostalim padežima neizravni ili indirektni objekt 9 Dječak piše pismo maj&i. $pismo, $pismo, akuzativ, izravni objekt, maj7i, dativ- neizravni objekt:( Objekt izrečen prijedložnim skupom tj( prijedlogom i imeni7om zove se prijedložni objekt 9 +riča se i o z#a#j(: z#a#j(:

'tribut i apozi7ija su imeničke dopune( Atribt je Atribt je riječ koja se se dodaje kao bliža bliža oznaka oznaka imeni7i( imeni7i( 'tribut može biti) biti) pridjev pridjev 9 Plavi  dječakC:,  dječakC:, zamjeni7a 9 moja knjiga moja knjiga :, broj 9 tri  moja  moja brata :, imeni7a u genitivu 9 livadama djetinjstva:( djetinjstva:( /kup riječi u službi atributa zove se atributni skup & .ledam .ledam punu luku klonuli# jedara( jedara( Apozi&ija je imeni7a koja pobliže odre
1(. RECE+IC+I I PRA0PI+I 9+AK0I 1nterpunk7ijski znakovi su) točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, točki7e, 7rti7a, spojni7a, navodni7i, navodni7i uz druge znakove, polunavodni7i, zagrade, kosa 7rta( 5oriste seza rastavljanje teksta na rečeni7u i njezine dijelove(

-

to!a : dolazi na kraju izjavnih rečeni7a, iza krati7a, rednih brojeva( pit#i!: dolazi pit#i!:  dolazi na kraju upitnog pitanja

&

-

s!li#i!: dolazi s!li#i!: dolazi iza uskličnih rečeni7a, iza vokativa pit#i! i s!li#i!: dolaze s!li#i!:  dolaze uz pitanje koje izražava ču
1. PRA0IL  PIA+/3 0ELIK7 L0A *elikim se početnim slovom pišu) >( vla vlastita im imena ena ?( prva prva rije riječč u reče rečeni ni7i 7i @( rije riječi či iz poča počassti /ve ostale riječi, same ili u rečeni7i pišu se malim početnim slovom( - pridjevi izvedeni iz vlastitih imena na ski, -ški i & čki pišu se malim slovom  splitski, hrvatski, plemićki itd(

18. LEKIKL7I/A $ AKI0+I I LEKIKA / obzirom na učestalost uporabe riječi u pojedinom razdoblju, postoji) 3azlikujemo)

4.

povrat#i povrat#i&e &e ili o'ivlje# o'ivlje#i&e i&e & riječi riječi došle došle iz pasi pasivn vnog og leksi leksika ka jer su jedno jedno vrije vrijeme me bile bile namj namjern erno o zamjenjivane drugim riječima, npr( putovni7a, pristojba itd(

.

pomod#i&e- riječi pomod#i&e-  riječi koje se pojavljuju iz pomodnih potreba npr( šminker

J(

novotvoreni7e novotvoreni7e 9 noelogizm noelogizmii : & novostvorene novostvorene riječi riječi koje nastaju nastaju iz društvenih društvenih i komuni komunika7ijs ka7ijskih kih potreba potreba

#.

i#dividal#e #ovotvore#i&e#ovotvore#i&e - novostvorene riječi od strane pojedina7a) pisa7a, znanstvenika, dje7e npr( dječja novotvoreni7a kvarijes umjesto karijes

1=. LEKIKL7I/A $ PAI0+I I LEKIKA +asivni dio leksika sastoji se od zastarjelih riječi koje su iščezle iz opće uporabe , ali i od novih riječi što još nisu ušle u opću uporabu(

?istorizmi su zastarjele riječi koje nisu nastale iz uporabe u književnom jeziku( 3abe se kad se govori o vremenu na koje se odnose( $eki se historizmi historizmi mogu vratiti u uporabu( 8ada ih nazivamo nazivamo oživljeni7ama( oživljeni7ama( 8ako su se u rječnik vratile riječi  $upanija $upanija- kunakuna- kotarkotar- domovni,a domovni,a-- pismo#ran pismo#ranaa- ivješ%eivješ%e- amolba? amolba? +rimjeri) " pjesmi Moj dom /ilvije /( 5ranjčević spominje kralje 9kraljeve:, bane( 5rleža rabi lekseme grof, kmet, tlaka, nadvojvoda itd(

1

Ar"aizmi ili Ar"aizmi  ili zastarjeli7e zastarjeli7e su riječi i obli7i riječi koje su zastarjele zastarjele i nestale iz uporabe u književnom književnom jeziku( $jih zamjenjuju zamjenjuju nove riječi uvjetovane jezičnim razlozima( +otisnuli su ih sinonimi ) čislo & brojF horugva & zastava( 'rhaizmima pripadaju i zastarjeli obli7i riječi & ženah( +rimjeri) dveri 9vrata:, harni 9 zahvalni : itd(

1. ERIRI/AL+A RAL/E+ LEKIKA Lo!alizmi & su riječi svojstvene nekom mjesnom govoru 9 gospar, dubrovački  Re4io#alizmi - su riječi svojstvene istoj skupini govora npr( manistra & proimorski ijale!talizmi  su riječi koje se rabe na najširem području ( " hrvatskom jeziku to je područje štokavskog, čakavskog , kajkavskog narječja( Dijalektalizmi se mogu razlikovati( a: fonološki fonološki & najčešće najčešće naglaskom naglaskom od standardno standardnog g jezika) fala 9hvala:, 9hvala:, kopati9kopati: kopati9kopati: b: morfološki) morfološki) razlikuju razlikuju se po gramatičkom gramatičkom rodu ili obličnim obličnim nastav7im nastav7ima a 9padež, li7e: li7e: od standardnog standardnog jezika jezika & žen 9. mn( žena: 7: tvorbeni dijalekta dijalektalizmi lizmi imaju imaju isti korijenski korijenski morfem morfem kao kao književna riječ, ali se od nje razlikuju razlikuju tvorbenim tvorbenim sredstvom sredstvom & prefiksom ili sufiksom d: potpuni potpuni leksički leksički dijalekt dijalektali alizmi zmi svojim svojim se izrazom izrazom 9morfolo 9morfološkom škom osnovom osnovom:: razliku razlikuju ju od standar standardno dnog g jezika) jezika) hiša 9kuća: e: leksičk leksičko-s o-sema emantič ntički ki dijalektal dijalektalizm izmii riječi su koje postoje postoje i u standa standardn rdnom om jeziku, jeziku, ali s drugim drugim značenje značenjem) m) gaće 9hlače: .ledajući hrvatski jezik u 7jelini, područno raslojeni leksik &dijalekt & njegova je bitna sastavni7a, njime se koriste pripadni7i različitih sredina u svakodnevnoj komunika7iji( Me
1B. ?R0AKI /E9IK  PCEKA  1.  a) od poeta!a pisme#osti do !raja 1.st. +očetak pismenosti u ;rvata veže se uz pojavu slavenskog bogoslužja i s njim povezane 7rkvenoslavensko književne djelatnosti( $ajstariji sačuvani jezični spomeni7i potječu s kraja >K( ili početka >>(st( te iz >?( i >@( st(  !ezik tih spomenika je rkvenoslavenski rkvenoslavenski 2rvatske redakije? redakije ? +ismo tih prvih spomenika hrvatske pismenosti je laoljia? laoljia ? "z nju se u drugoj polovi7i >?( st( !avlja ćirili7a zapadnog, bosansko-hrvatskog tipa, poznata pod imenom bosanči,a? +rvi spomeni7i hrvatskog narodnog jezika uglavnom su glagoljički zapisi i natpisi u kamenu95rčki natpis, *alunska ploča: iz >>( st( $ajpoznatija me>KK( godine( Do kraja >A(st( dovršeno je i oblikovanje hrvatskog tipa uglate glagolji7e( 1stodobno latini7a snažno prodire na sve razine hrvatske pismenosti( a jezik hrvatske pismenosti i književnosti već je u >A(st( zabilježeno ime TTjezika hrva7kogaTT9Istarski hrva7kogaTT9Istarski ravod-BFEG?>? b) 18.-1=.st. >B(st( je razdoblje 7vata kasne hrvatske srednjovjekovne književnosti i prvih početa hrvatske svjetovne književnosti, te ispreplitanja svih triju hrvatskih dijalekata( >J(st(je zlatni vijek svjetovne dalmatinsko-dubrovačke književnosti( Me
2

$a samom kraju ovog razdoblja >BB(godine, objavljen je u *ene7iji prvi samostalno tiskani hrvatski rječnik, i to hrvatskog auto autora ra 3ibenčanina 3ibenčanina !austa Vranči%a Vranči%a Q Di7tion Di7tionariu arium m WuinWueC WuinWueCR R 93ječni 93ječnikk četiri četiri europejs europejska ka jezika) jezika) latins latinski, ki, talijans talijanski, ki, njemački, dalmatinsko & ma
&)1 st. i prva i prva prva polovi&a 1B.st. " ovom razdoblju nastaje prva hrvatska gramatika Pa$anina (artula "aši%a "aši%a Q1nstitu7ionumCR,  Q1nstitu7ionumCR, tiskana BD?godine BD?godine u 3imu( Osnova joj je čakavska, ali u njoj ima i štokavskih elemenata( " Dubrovniku u >I(st( prevladava novoštokavska novoštokavska ijekavi7a, ijekavi7a, a sve se više ostvaruju uvjeti za prihvaćanje štokavštine štokavštine i kod pisa7a čakava7a u južnoj ;rvatskoj( $ajveći kajkavski književnik u>I(st( !uraj ;abdelić izdao je >JIK( kajkavski rječnik s nešto nekajkavskih riječi pod naslovom Dik7ionar ili reči slovenske( d) od polovi#e 1B.st. do (F $i" 4odi#a 1.st. a ovo razdoblje značajno je oblikovanje novoštokavštine kao jezičnog standarda većine ;rvata( #roj se škola i školovanih školovanih ljudi povećava, objavljuju objavljuju se školski udžbeni7i, opća kulturna razina razina raste( " težnji da osvoje što širi krug čitatelja, u svojem stvaralaštvu, pis7i se služe obli7ima i jezičnim izrazom narodnog stvaralaštva( Druga polovina >L( stoljeća i prva polovina >( stoljeća doba je pojačane jezikoslovne djelatnosti( +ojavljuju se nove gramatike i rječni7i, a osnivaju se i komisije za ureIJI( godine Q$ovu slavonsku i nimačku gramatikuR( " Dubrovniku je >LKJ( objavljena gramatika 4ranje Marije 'ppendinija Q.ramati7a della lingua 1lliri7aR( " ovom razdoblju nastaje i prijevod i  prijevod 4vetog 4vetog pisma pisma 0atije 0atije Petra "atanči%a "atanči%a koji  koji je dovršen >L>B(, a objavljen u #udimu >L@>( 8o je prvi hrvatski tiskani prijevod 7jelokupnoga /vetoga pisma(

1. ?R0AKI /E9IK 3 1. /ve je ;rvate u jednom jeziku i u jednoj grafiji 9slova: ujedinio judevit .aj( On je izdao u #udimu >L@K(R 5ratku osnovu horvatsko & slavenskoga pravopisanjaR( .aj i ilir7i nastojali su da u književnom jeziku ujedine sve !užne /lavene( ato su hrvatski jezik nazvali ilirskim( $ajpoznatiji jezikoslov7i toga vremena su *jekoslav #abukić 9 napisao gramatiku: i 'ntun Mažuranić( 8ada je snažno djelovala agrebač djelovala agrebačka ka 1ilološka škola škola, a njezini najznačajniji predstavni7i bili su gramatičar i književnik 'dolf *eber *eber 8kalčić 8kalčić i #ogosl #ogoslav av 6ulek( 6ulek( " to su doba djelova djelovale le i  adarska  adarska 1ilološka škola- kao i riječka 1ilološka 1ilološka škola( škola ( /ve tri filološke škole imale se svoje jezične favorite i to izaziva meLBK( u #eču održan je sastanak na kojem su sudjelovali *uk /tefanović 5aradžić i njegov sljedbenik Xuro Daničić 9 iz /rbije:, a od ;rvata 1van Mažuranić, 1van 5ukuljević i dr( #ečkim književnim dogovorom odre
2F. ?R0AKI /E9IK 3 2F. L/ED3 $a ovoj osnovi izgraL?( 1vana #roza( $jime su ;rvati dobili fonetski 9 fonološki: pravopis( $a istoj osnovi 8oma Maretić izgradio je svoju veliku Q.ramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezikaR >L(, a 1van #roz i 4ranjo 1veković Q3ječnik hrvatskoga jezikaR >K>( >B@( godine održan je u $ovom /adu tkz( $ovosadski dogovor, (gdje je istaknuto kako je govor ;rvata, /rba 1 0rnogora7a  jedan jezik s dva izgovora) izgovora) ijekavskim ijekavskim i ekavskim( ekavskim( >JK( Mati7a hrvatska izdaje Q +ravopis hrvatskosrpskoga književnoga jezikaR >JI( osamnaest hrvatskih kulturnih ustanova potpisuje QDeklara7iju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezikaR tražeći ravnopravnost hrvatskoga jezika u odnosu na srpski koji je u svom obliku sve više prodirao i u hrvatski jezik( Deklara7ija je doživjela političku osudu( >I>( izlazi u ondonu Q;rvatski pravopisR /tjepana #abića, #ožidara 4inke i Milana Moguša koji biva zabranjen( " novim političkim okolnostima koje su nastupile >K( godine kada je 3epublika ;rvatska krenula samostalnim i neovisnim putem pojačana pojačana je i jezikoslovna djelatnost( djelatnost( >K( 1zlazi drugo izdanjeTT.ramat izdanjeTT.ramatike ike hrvatskog hrvatskog književnog jezikaTT9skupine jezikaTT9skupine autora autora:: i fototips fototipsko ko izdanje izdanje TT;rvats TT;rvatskoga koga pravopi pravopisaTT saTT iz >I>( >I>( >>(iz >>(izlaz lazii TT3ječni TT3ječnikk hrvatsko hrvatskoga ga jezikaTT jezikaTT *ladim *ladimira ira 'nića,TT3azliko 'nića,TT3azlikovani vani rječnik srpskog srpskog i hrvatskog hrvatskog jezikaTT *ladimira #rodnjaka,>? #rodnjaka,>?(( izlazi I( dopunjeno dopunjeno i izmijenjeno izmijenjeno izdanje 8ežak-#abićeveTT.ramatike hrvatskoga jezikaTT9+riručnika za osnovno jezično obrazovanje:(

3

$ažalost još uvijek traju previranja me
LIERA3RA

1. Ba'i*)+inka) Ba'i*)+inka)ogu ogu  /rvatsko /rvatsko pravopis, pravopis, 0kolska 0kolska knjiga, knjiga, Zagre Zagre', ', 1%%4. 1%%4. 2. . outi* outi* ) Brozov Brozovi* i* itanka itanka iz stranih stranih knjievnosti knjievnosti 25 25 3. 6osandi*-0i(e 6osandi*-0i(el l njievnost njievnost 1)7itanka 1)7itanka s pregledom pregledom knjievno knjievnosti, sti, 0kolska 0kolska knjiga, knjiga, Zagre', Zagre', 1%$". 4. 6osandi*-0i(e 6osandi*-0i(el l njievnost njievnost 2)7itanka 2)7itanka s pregledo pregledom m knjievnosti knjievnosti,, 0kolska knjiga, knjiga, Zagre',1%$". . 6osandi*-0i(e 6osandi*-0i(el l njievnost njievnost 3 ) 7itanka 7itanka s pregledom pregledom knjievno knjievnosti, sti, 0kolska 0kolska knjiga, knjiga, Zagre',1%$". ". 6osandi*-0i(e 6osandi*-0i(el l njievnost njievnost 4 ) 7itanka 7itanka s pregledom pregledom knjievno knjievnosti, sti, 0kolska 0kolska knjiga, knjiga, Zagre',1%$". #. 8olar, . 9eorija 9eorija knjievnost knjievnosti,i, 0kolska 0kolska knjiga, knjiga, Zagre', Zagre', 1%##. 1%##. $. 9eak)Ba' 9eak)Ba'i* i* :ramatika :ramatika hrvatsko hrvatskogg jezika, jezika, 0kolska 0kolska knjiga, knjiga, Zagre', Zagre', 1%%2. 1%%2. %. 6osandi* 6osandi* ) 0i(el 0i(el njievnost njievnost 2- 7itanka 7itanka s pregledom pregledom knjiev knjievnosti, nosti, 0kolska 0kolska knjiga, knjiga, Zagre', 1%$". 1&. ;.
4

Obr)prgz

