MARIO PETRIĆ
Porijeklo stanovništva STARIJE STANOVNIŠTVO INASELJA Najstariji podaci o'livanjskim rodoviina potiču iz XIV vijeka. U jednoj povelji hrvatskoga bana Mladena II Subića: iz 1322 godine, spominje se knez Voi h n i ć iz Livna' (» ... comite Bubangna Woyhriig de'Hliuina«)'. Iste godine spominju seM i h o vil ov i č i, sinovi livanjskog vojvode (» ... filii ·Mihovilovich-' de Clivuna«)2, koji otkazuju' poslušnost hrvatskom' banu Mladenu -i" postaju gospodari Livna. Kada je nekoliko godina ka'snije livanjska župa došla pod vlast Stjepana ·,'KotromaJ.1.ića, bosanskoga bana, susre':' ćemo se t~da sa još jedpim rodovskim imenom! G a l e š i"c P. -Ovaj rod je 'od posebnog značaja za naša ispitivanja s obzirom da i danas li, 1ivanjskom kraju žive Galešići za koje narodna predaja drži da je najstarije' pleme li 'Livanjskom polju. U kasnijim izvorima trag im se gubi, a doznajemo za njih tek 1814',godine, u' popisu umrlih 'od kuge 4 • Muslimani Galešići II Sovi-ćima (Rama) smatr,aju se starosjediocima!). NiJe isključeno da su i to potomci livanjskih Galešića, koji su dolas'kom :Turaka 'prešli' na islam i odselili u taj kraj. Prema jednom podatku iz 1366 godine saznajemo da su II livanjskoj župi živjeli Matijevići, ,Ratkovi'ći i veći rod Ciprijanić. ( ... Vlatko, 'sin Ratka Matijevića iz Vrlike })de genere Ciprianorum de Cleuna~< izjavljuje pred splitskim kaptolom kako je njegov otac Ratko usvojio }}nobilem et egregh;tm militem, dominum Georgium Ratchovich, de domo Michaelis ortum ex eodem. genere Ciprianorumi, eius consanguineum«)u. Iz darovnice kralja Stjepana, Ostaj e vojvodi. Hrvoju Vukčićli i njegovu sinu Baoši, od 8 decembra 1400 godine 7 ,. po prvi put doznajemo za' veći broj rodova i naselja Livanjskog polja. Tu se spominju: G a j e i ć i (&AAAKO
G a lop
(r Monb
OAb
Ilpb.A06b), K l a š e i ć (IlMAKO
M r a t i n o v i ,ć
(Il~~HXNA
G'fOIeMAPb
IOpAH
3
r P!KAI\b),
H
MpA'fHN06Hh
G~~!~H'kb
H3b
R u p a r ić (r~nApH'kA),
RHil;.\ ). Ovdje se još jednom spominju 1
T. S m i č t k l a s,
1911, sv, IX, str. 53.
rAH~H'kb
OAb
KM4JH'kb
fiHC'rpokq! j, 3
IOKpofA),
H3 b MHWb j, S u č e e i ć (lpAfowb H
0pbP~(b)' Utihjerčić (~'fHXokp~H'k[,. Dob r j enovi ć
Voihnići.
( ... G'fHnAN4 IOKpokllO~
Na LiV-anjskom' polju i dapas živi ;rrlo
Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, Zagreb
'
V. K l a i Ć, Građa za topografiju i historiju hlivanjske županije i grada Hlivna, Vjesnik hrv. arheološkog društva, Zagreb 1928, sv. XV, str. 17. 3 E. Fer m e n d ž i n, Acta Bo.:;:nae, Zagreb 1892, str. 23., { Za popis 'umrlih od kuge 1814 - 1818 godine' U župi Donjeg i Gornjeg polja, dugujem zahvalnost don Niki K a i Ć u, umirov. sv,ećeniku iz .Livna. r, M. S. F i l i P o v i Ć, Rama u Bosni (ćiril.), SEZb knj. LXIX (Naselja knj. 35), Beo"': grad 1955, str. 157. f, M. B a r a d a, Lapčani. Rad JA, Zagreb 1954, knj. 300, .str. 483. 7 1. K u k u l j e v i Ć, SpomeniCi bosanski i crnogorski, A!'hiv za povestnicu jugoslavensku, Zagreb 1852, knj,. II, str. 35, 37 i F. M i k los i c h, Monumenta serbk:a spectGntib. histol'iam Ser..:; biae, Bosnae, Ragusii. Viennae'1858, str. 248-249, 2
I
MARIO PETRIC
32 razgranat
starosjedilački
rod
Sučići,
koje
Erdeljanović
nalazi
~
kod
svetri
bunjevačke
grllpe. 'Za njih kaže, da je »vrlo verovatno, d a su svi pomenuti rodovi, sa prezimenom Sličići poreklom od starog , C~~!~Hi;" ", koji se još 1400 god. pominje u jednome od dvanest hlivanjskih plemena u Bosni ... Kao što smo. videli, Sučića ima i. sad li Livnu, a svakako su II ono vreme bili jako bratstvo, čiji su se rodovI i ogranci II vreme turske 'najezde i poznije razilazili na razne strane«8. Narodna predaja Sučića II Lusniću kod Livna kaže da su se Sučići prije zvali Sučičić i da su rtekana živjeli II Orguzu, dakle Upravo u mjestu spomenutog livanjskog plemena iz 1400 godine. U Grborezima kod Livna Sučići pričaju ovo: »Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav Sučić s bratom Vatroslavom dade otpor Turcima II Orguzu. Turci ih popijede, a -oni pobjegnu u Da~maciju, Poslije se jedan od braće povrati "i od njega potiču svi Sučići uLivanjskom polju«, Sučića i danas ima u susjednoj Dalmaciji, na Tijarici, a neki su odatle prešli ti Livanjsko polje. Ovim bi i pretpostavka Erdeljanovićeva o starini ovoga roda bila potvrđena. U Popisu, knezova i vlastele naroda slovinskoga, Kačić spominje porodicu B e rg e l ji ć ( ... Bergheglich knezovi od Podumja iz Livna)", koji su pred Mongolima pobjegli iz Osijeka i došli »u Pogliu Iivagnskomu na 1241, oIli, kako drughi ochie, na 1235. Gdi na jednoj Planini vene visokoj, kojase Tribaustcza zvasee, grad sagradisce" koji od Ungarcza bih gniegqvim imm:enom zazvan H um, a posli do sadascgnieg.a vrimena zazvasee I podhum(, Danas nema porodice Bergeljić -na području Livanjskog polja ali pomen na nju nalazimo II jednoj" priči o, Brgonjić-banu, koji je stanovao na mjestu' danaŠnje Numbegovića gradine na brdu Tribanj iznad Podhurna,_ U Sutivanu, na otoku Braču, spominje se 1719 godine izumrla splitska porodica BergeIić'o. Vrlo je vjerovatno da ovi Bergelići vode porijeklO! od livanjskih Bergeljića koje spominje Kačić. Najstariji pomen za jedno slavensko naselje na području Livanjskog polj,a datira iz druge poloviqe XI stoljeća. To je selo S ud u m i r i e a koje se spominje 1078 godine (v. Historijski pregled), a danas je nepoznato na ovom područjU. O župama Vidoši iLjubunčić ( ... »Vidgossa Lubinchi« ... ), koje nalazimo u jednoj povelji Bele IV iz 1244 godine, govori ·se opširnije u historijskom pregledu. U spomenutoj darovnici kralja Stjepana Ostaje Hrvoju Vukčiču iz 1400 godine na'vode se 23 sela Hlivanjske župe, od kojih se 12 javlja sa istim ili nešto izmijenjenim imenom". Imena i danas poznatih naselja su: D o b r o ( ... z dobroga), K a b I i ć i ( ... iz kablić), L; š t a n; (... lišćane), L u s n iC ( ... lučniće), )\l i š i ( ... iz miš), O r g u z ( ... iz orrus -H3 b Op"p~CI;), R u j a n i (ruibne), S a j k o v iC (sankoviće), T r i b i ć ( ... u trubićih), V r ž e r a l a ( ... iz važerac), Z a g O r i č a n i ( ... u zagorječah) i Zavodan; ( ... od zavoda). Ovaj" popis naselja i već spomenutih' livanjskih rodova jasno ukazuje da se kon.. tinuitet starijeg s~anovništva i naselja sa današnjim naseljima i rodovima ipak l1;ije, sasvim prekinuo uza sve promjene koje su nastale turskim osvajanjem, -ovog područja. Imena 'preostalih 11, danas nepoznatih naselja su: . e i h o v i ć i, G r e b c i, K ok o š j e g I a v e i, M l i j a n i, O k u z l i ć i, T u r e, 'V r d o, V r b ov i k, V r t e i, Z ab ukov j e i Z a b r d n ja. . Značajni podaci naseljima Livanjskog polja iz· vremena turske' uprave sačuvani su u nekoliko turskih popisa bosanskih nahija 12 • U najstarijem ~od njih 13 , iz godine 1470 - 1476 (dakle, odmah poslije osvojenja ovih krajeva od: strane Turaka), pored H I e v n e
o
8 9
J. E r d e l J a 1) o v i ć, O poreklu Bunjevaca (ćiril.), Beograd 1930, str. 161, 162. A. K a č i ć - M i o š i Ć, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (IzdanjU, koje sam kori-
stio, nedostaju stranice sa godinom.i mjestom objavljivanja. Pretpostavljam da primjerak pripada" II izdanju iz god. 1759, štampanom U Veneciji). 10 A. J II t r o n i Ć, Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču,' ZbNŽO knj. '34, Zagreb 1950, str. 95. I I 1. Kukuljeyić, nav. djelo, str. 36,37. 12 Prijepise dosad neobJavljenih turskih deftera o Bosni ljubazno mi je stavio na raspolaganje prof. Nedim F.ilipović, docent FilozofSkog fakulteta u i Sarajevu, na čemu mu i ovom prilikom izražavam osobitu zahvalnost. ' . . . " Defter br. 0-76.
PORIJEKLO, ST ANOYNISTVA
33
(Livno) spomInJe se 14 sela od kojih tri pod današnjim imenom: B i l a, M i š i i P ci d:" hu m. Ostala nepoznata su: B a n i ć (ili Bajnić), B o ž a ni '(ili Bužani), Č r č i n e (ili Čerčine)j I d r a ž a n i, K a r a j i g i t (?), O r l a, R a k o v i e e~ R e š e t a r; ,š u š i ć (Sošić), Več u ć '(ili Večoć) i Z a b r a d a. U defteru iz 1528 ~, 1530 godine 14 spominJe se seio Is t r ž i n i Ć, u području Hlivna, sa 15 kuća i s primićurom Bilosavom Vučihnon1. Ovo s6,lo nis9.ffi uspio locirati; mogao bi biti današnji Str'žanj kod Suie.e. Selo L II č, i Il i ć (ili Bočinić), zapisano je kao mezra Lučinić. Vrlo je vjerovatno da se radi o· današnjem selu Lusnić, čije područje je pogodno kao sijalište. U defteru je poznato kao čif1uk Kurda s. dizdara' i zapisano je uz, mukatu od 260 akči; rnukata je ukinuta. Ubilježeno je' kao selo, a 'oni koji II njemu stanuju -zapisani su kao raja. (1 muslim:an-konvertit~ 23 :kršćaniria -i primi6ur Nikola Milančić).
tJ svom putopisu kroz Bosnu' 1574' godine Sibenčani Fr'ano- Blit'rišić' i Ivan DivniE spominju polje S e r a m i s e v Q u koje' su došli putujući jedan' dan Livanjskim poljem' prema"zapadu. U sp-omenutom polju je »šuma sa drvećem II vodi koja se proteže od kuća; tako 'da izgleda kao neko veliko jeze'ro koje se ti materinjem jeziku zove e r nl L u g (}} ... e -chiamato in lingua materna' Carni lug«)«15. Očigledno je da' se tu radi' o dariašnjem selu Crni, Lug, koje se tada nalazilo' li' nahiji Sarumiše" spomenutoj već 1528 godine 16: Za Veći broj sela Livanjskog polja saznajemo iz popisa, bosanskih nahija itimara od početka XVII vijeka 17 . Od 49 sela koja se u popisu spominju, 12 i~ je i danas poznato. To ,su: Golinj_evQ (Golinjava), Grborezi, Grg'brić'i ( ... Grguriću); .Kovačić, 'L i p a (Lipe), O r g u z (Gornji i D~nji Org o.), P od h u lit, ,p r o v o ( ... P~hovo), P r iluk a, S aj ko v ić ( ... Gornja Sanković), Vr žer al li ( ... Vražen Ralja) r Z a b lj a k ( .. ';, Žabjak). Spomenuta sela nalaze se na: području nahije' ,Hliviia osim, sela Kovačić, Prhovo (Provo) iSanković (Sajković) koja su u popisu zabilježena na području Saruc miše, dakle u sjeverozapadnom dijelu Livanjskog' polja'; Imeria '37 nepoznatih sela' su: B,r'dini'ć, Bre-ste, Brešić, Brezin'e, B'u"čić, Gaj, Go'rić, Grab o v č" i n i ć, G r i z (?), H o č i l n i ć (Močilnić ?)j- I s l, ci d i n a, G or' č i' 'c' a, I s m e č a n i, I s t n j a n e; I v l a d o v i ć, L i h o d u b, L i s a fl (Liš an), L iš-a r a, L j'u b i n, M e s'a n (Mešan), M i l e ć a n, M i š a n, (možda današnji Miši), Osoć'a'n, Ostaj a, 'Pogilić (Podglinić), PopovčanL P.reluga, p r e š' i ć, R a š t e (Rašje), R a v n a, S v i r i š t e, U z g o n, Vel j a Vas, V- to b l j. a n, V r b n i c a,' V r d o (vjerovatno Vrd'ovo na Dinari), V r i lov i c e i Zalužište. Godine 1626 Atanasije Grgičević (Georgieeo) u opisu kliškog' sandžakata navodi p r o lo g kao }}un c-as~ello sopra una montagna«18, a n'e,koliko -godina kasnije Evlija Čele:" bija u svom Putopisu spominje Prolog, koji je »mala okrugla' kula n'a najvišerh' vrhu viSoke planine-«19. Oba putopisca govore.o Prologu kao utvr~enju ria planini, 'a -o sefu koje se nalazi u podnožju planine Prolog, u' Livanjskdm' polju: Za svoga boravka na Livanjskom polju o. 1660gođ.Evlija Čelebija spominje selo A t I i b e g o v i ć na zapadnoj strani Li'vanj skog polja~ ,}ro' je veliki odŽak u Livanjskom polju na podnožju Prolog planine: U ovome pdlju blizu spomenutog' sela ponire i iščezava ona velika rijeka što izvire ii bazetia šehera- Livria«20. Da se pod imenom sela Atlibegović danas podrazumijevaju sela Odžak' i Ćaić, nema sumnje. Oba sela su' li ri:epo"srednoj blizini tako da predstavljaju jedinstveno naselje. Tu su bila imanja livanjskih
ne
'Defter br. 157. F. _R a Č k i, Prilozi za geografsko-statistički opis bosanskoga pašalika, Starine krij. XIV, Zagreb 1882, str, 194, ' Hl Def ter br. 157. 17 Def ter or. 728. HI M. V. B a t i n i ć, Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj pOviesti, Starine-knj.,XVII, Zagreb 1885, str. 142. 1\1 E. e e l e b i j a, Putopis, ,knl, I',,(preveo sa turskog H: Sabanović), Sar-aJevo 1-954" strana 166. 20 Isti, nav, djelo, str. 166. H
15
Glas-ruk Zemaljskog muzeja -
Etnologija
8
MARIO PETRIC
34
begova i .kapetana Atlagića, o kojima i Čele bija govori, a II bliz~ni današnjeg Ćaića je i Veliki ponor u koji se slijeva Plovuča. U popisu bosanskih spahija iz 1711 godine 21 spominje se veći broj timarskih sela hlivanjske nahije koja se javljaju pod istim, današnjim im'enom, To su: L i š t a n i, tuklić, Orguz, Kablić, Vržerala, Studba, Prolog i Zagor i č a fl iJ te nekoliko danas nepoznatih sela: D II b o č i e ·a, N II hJ H a s a II a g aJ D o l n j e V r i 1 o, V r cl e, N e s II h. Najpotpuniji popis hrvatskog stanovništva i naselja Livanjskog polja nalazi se II izvještaju biskupa Dragičevića, koji je 1741 godine vršio kanons.ku vizitaciju li ovome kraju 22 , U izvještaju je zapisano 35 sela sa 322 roda koji II nji.ma žive. Sela su: P r o log, L i p a t u k I i ć (In villa Lippa-Chuiclich), Ć o s a n I i j e (Chiusanovzi) T r ib i ć (Tribich), V r ž e r a I a, P o d h u m (Podum), L i š t a n i (Chiucovaz), G. R II j a n i (Rujani), D. R II j a n i, Ć a i ć (Chieaichi), L j II b II II Č i ć (Gliubuncich); § t r u I' n ić (StvulPuich), t e I e b i ć ( C e l e b i ch), L u s n i Ć, P r o v o (Prohovoj, t a p r a z I i j e (Ciaprazlie), Z i r o v i ć (Xirovich), P r i s a p, K a b I i ć i (Cablici), Suhača (Suhachia), Priluka, Zastinj'e, Zabrišće (Zabrischie), Z a b I j a k, G II b e r (In villa Xabich, Guber), S rđe v i ć i (Sargevichi), D o b r 0, P o t o' e a n i i Z a g o r i č a n i, ' K o m o r a n i (Como rani), G r g II r i e j (Gargurichi), S m r i č a n i (Smbchani), M i š i (Missi) i G o I i n j e v () (Vucichi). Osim Lištana i Go1injeva, današnja livanjska naselja zadržala su ista imena kakva su imala 1741 godine. Popis rodova II Dragičevićevom izvještaju približio nas je našim današnjim ispitivanjima porijekla stanovništva Livanjskog polja. U 35 sela koje izvještaj spominje živjela su 322 rođa, od kojih 192 i danas postoje na Livanjskom polju. Ovi rodovi su nam znatno olakšali provjeravanje nar. predaje o porijeklu današnjih stanovnika, naročito onih, koji se smatraju starosjeciiocima II ovom kraju. I jedan od kriterija prilikom utvrđivanja starine pojedinih rodova, bilo je upravo upoređivanje narodne predaje stanovnika sa pomenutim popisom iz 1741 god. i sa knjigom umrlih od kuge 1814 - 1818 godine 2B •
STANOVNIŠTVO I NASELJA OD XVIII VIJEKA DO DANAS U pogledu nacionalnog i etničkog sastava, stanovništvo Livanjskog polja i bliže oikOlmce (bez grada Li'vlna) s:astlojii se ad Hn~ata, Srba ika vaca, Srba ijekavaea, Muslimana i Cigana. Najmnogobrojniji su Hrvati i Srbi ijekavci, a zatim dolaze Srbi ikavci, Muslimani i Cigani. Od ukupno 1095 rodova u vremenu proučavanja, kod Hrvata je bilo 790 rodova ili 72,11)/1), nastanjenih II 65 sela; Srba ijekavaca 175 rodova ili 15,91)/0, u 15 sela, Srba ikavaca 72 roda ili 6,5°/0, nastanje·.1ih II 16 sela, Muslimana 5'1 rodova ili 5,2 0/0 II 17 sela, i svega jedan rod Cigana. Etnička raznolikost dolazi najviše do izražaja u naseljima srednjeg dijela Polja, II V. i M. Guberu, u V. i M. Kablićima, Potočanima, G. i D. Žabljaku, Komoranima, Grborezima i dr., gdje zajedno žive Hrvati, Srbi fk,alVc-i i MIU!'3.J.i!mani. U pe-riferni.m dije1!O'virc.a Polja, na sjeverozapadu i jugoistoku, etnička raznolikoS't je manje izra~ena ili je uopće nema, kao što je to slučaj sa područjem, koje je nastanjeno Srbima ijekavcima (v. kartu). H r vat i - Kao što je već pomenuta, hrvatsko stanovništvo predstavlja ve(72,1%) u Livanjskom polju. Uza sve to što je II vrijeme turske vladavine iseljavanle i doseljavanje sa ovog područja bilo gotovo stalna pojava, ipak se sve do danas od·ržao veliki broj star?sjedilačkih rodova. Od ukupno 790 hrvatskih rodova, za 169 je ćinu
21 V. S k a r i ć, Popis bosanskih spahija iz 1123 (1711) god., (ćiril.), GZM XLII, sv. 2, Sarajevo 1930, str. 75-79. ~~ Prijepis Dragičevićevog izvještaja otkupilo je Etnografsko odjeljenje Zemaljskog muzeja u Sarajevu od don ,Nike K a i ć.a iz Livna. Original izvještaja nalazi se II Arhivu Pro-
pagande
li 2.1
Rimu. Navedeno
li naporn~ni
4.
PORIJEKLO STANOVNI,sTVA
35
utvrđeno da pripadaju starosjediocima Livanjskog polja. Općenita karakteristika ovih rodova je velika razgranatost. Takvi· su, napr., starosjedilački rodovi Mihaljevići, Sučići, Batinići, Dalići, Hrgići, Brčići i još neki drugi. Njihovu starinu možemo pratiti sve do sredine XVIII vijeka, a nekih (Sučići, Galešići) do XIV vijeka. Prema historijskim podacima, iseljf.vanja stanovništva sa Livanjskog polja bila su najveća tokom XVII vijeka (vjerovatno j e toga bilo i odmah nakon dolaska Turaka u ove krajeve, ali o tome zasada nemamo pouzdanih vijesti, koje bi nam tu pretpostavku i potvrd.ile). Iseljavanje je bilo usmjereno na susjedno, ci'a,lmatinskQ područje, i to uglavnom na Cetinsku Krajinu. To nam je potvrdila i narodna predaja $tanovnika u nekim selima Cetinske Krajine 24 . I za 74 roda od 130 nepoznatih u Li vanjskom polju, koje je zabilježio Dragičević 1741 godine, utvrdili smo da se danas nalaze li okolici Sinja i II samome Sinju, Vrličkoj Krajini, Poljicima, Klisu, u okolici Splita" i u Splitu. Za pojedinačna iseljavanja iz Livanjskog poija, kojih je bilo mnogo koncem XVIII i početkom XIX vijeka, možemo kazati da su bila više usmjerena na unutrašnjost Bosne, na Kupreško i Glamočka polje. ,Poslije I svjetskog rata, pa i danas, pojedinci se iseljavaju 'n-aj češće u Dalmaciju i Slavoniju. Povod seobama (kako skupnim tako i pojedinačnim) u XVII vijeku bio je strah od turskih progona, naročito onog dijela stanovništva koje je bilo bliže uticaju katolič~ih crkvenih župa; koncem XVIII i početkom XIX vijeka velika iseljavanja sa Livanjskog polja uzrokovana su epidemijama kuge, koja je li Qvini kraje'vima harala 1872 i 1814 1818 godine. Pojedinačna iseljavanja stanovnika vršili 'su i turski feudalci, koji su imali svojih posjeda i izvan Livanjskog polja. To isto odnosi se i na preseljavanja unutar samog Livanjskog polja. Doseljavanja na Livanjska polje bilal su najživlja poslije epidemije kuge 1814 - 1818 god. Najveći broj doseljenika ~ 344 roda - je iz Dalmacije. Od ukupnog broja bj:vatskih rodova takvih je 43,5 % • Iz narodne predaje koja je sačuvana kod ovih dose'tj enika doznajemo za mjesta u Dalmaciji gdje SfU cni nekada žtilvje.li. Niaijiv1i!3fe Jh de d:Jselila iz sela Sinjske Krajine (Voštane, Tijarica, Gljev, Glavice, Bajagić i Bitelić), a zatim iz predjela koji administrativno pripadaju općini Lovreć, kotara Makarske (Aržano, Studenci, Svib, Dohranje). Uzrok ovim seobama leži u tdme što prilike za život II Dalmaciji nisu bile povoljne ili, kako sami kažu, »t2:mo je bila tiskoba«. Poslije austro-ugarske okupacije 1878 god. doseljavanja ti većim razmjerama gotovo su prestala. Na osnovu proučavanja narodne ,tradicije, kao i naselja u kojima većinu stanovništva čine dalmatinski doseljenici, li mogućnosti smo da rekonstruiramo puteve migracija. Za Donje polje, selo Rujani su tranzitno područje seobama iz Dalmacije u Livanjska polje, i obratno; Prološki prevoj je to isto za centralni dio Livanjskog polja i jedan dio Buškog Blata, a na krajnjem jugoistok11, uza samu dalmatinsku granicu, sela Liskovača, Rašeljke i Renjići predstavljaju prolazno područje svim migracijama koje vode II Buško Blato sa susjednim selima. Doseljavanja iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine nisu tolika kako bi se očekivalo. Ukupni broj doseljenika iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine iznosi 125 rodova, što predstavlja 15,7 % od ukupnog hroja hrvatskih rodova. Bosanski doseljenici su uglavnom sa susjednog područja, od Duvna, Kupreškog i, Glamočkog polja. Iz udaljenijih krajeva, Jajca, Travnika i Sarajeva, svega je po jedan rod. Ukupno 81 rod ili 10,20/0. Hercegovački doseljenici (44 roda ili 5,5"10) su iz okolice Ljubuškog, Rakitna i Konjica. U najmanju grupu spadaju cyodovi doseljeni iz drugih krajeva i stranih zemalja. Dva roda porijeklom su iz Bačke (predak im je iz Bačke; kao turski zarobljenik radio je na imanju Atlagića u Odžaku), a jedan rod (Radaši) vodi porijeklo iz Poljske. U seobama unutar Livanjskog porja (lokalne seobe), učestvovalo je 47 rodova. Do ovih seoba dolazilo je usljed čestih premještanja kmetova sa jednog posjeda na ,drugi, zhog kupovine zemlje (ovo n;;tročito poslije I svjetskog rata), a i zbog odlaska u ~~ U selima Bajagiću, G. i D. Bite1iću i PotravIju, koja su dalje od komunikacija i koja vjerovatno nisu stradala prilikom turske opsade Sinja 1715 godine, narodna predaja o porijeklu iz Bosne još uvijek je živa.
3'
MAR!0 PETRIC.
36
. domazetstVQ --:- »na ženinstvo«. DomazetstVQ smo zabilježili kod 16 rodova (od toga, tri doma:zetska roda su iz, Dalmacij'e). Premda Je' 'narodna predaja o porijeklu kod }Irv.at~' dosta živa,_ ip.a1,{ ~c.t,)h2 roda, što predstavlja 12,9% od ukup~og broja rodova, nije bilo ,moguće. ustanoviti porijeklo. 'u većini slučajeva radi se o onim rodovima, knji" su· ostali bez starijih članova, a predaju o porijeklu -nisu prenosili na potC?IDstVQ ili ha svoje vršnjake II selu, 'što je gotovo redovita -poJava. Među r_odave nepoznatog- porijekla 'spadaju i' takvi, koji"svojim imenom upućuju na -strano porije~lo. To su Ojvani, Tate; Čarani, Matani, 'Urse 'i Ursići. Sela _ll kojima danas žive Hrvali su' sljedeća: Prolog, Orguz, T'ribiČ, ĆosanliJ(;!, Čuklić, Lipa, Vržerala, Podgradina, Bilo Polje, Liskovača, Rašeljke, Rerij~ći, Kazaginac, KUrtoviha, Galići, Mijakovo Polje, Bukova Gora, Ziciine, Korita, Dobrići; G. Grabovica, D. Grabovica, Prisoj e, Golinjeva, Miši, Podhum, Srđevići, Bila, Zab:dšće, G; Držanlije, D. Drža:hlije, Smričani,' D. 'Sturba, G~ Sturba, Vidoši, Grgurići, Podkraj, ,Dobr.o, "Zag&:riNmi, Potoč ani, D; Žabljak, G~ Žabljak, Rapovina, V: Guber, M. Guber, Ko:rhorarii, Grborezi, Zastinje, Suhača; V; Kaplići, M,. J$:a1Jlići, Priluka, Prisap, Ž;1rović; Lji.lbunči~; Lusnić, Strupnić,. Kovačići" Čeleb,ić, Čaprazlije, D. Rujani, G: Ruja10i, Lfštani,' qdžak i' ČaiĆ.· . . , ..
O.d ukupna 80 sela uLivanjsko';' polju i okolici, I;lrvati žive u65 sel~(82,4oj~). S r b i"-~ k a:~ e.i: ' - Ovu etničku gr~pu sači~jqvajv 72 ~OdCl, ~ili 6,5,~lo ~~l'~k~p~~g brojft, rodova u LiV-anjskom polju. Žive zajedno, sa Hrvati:rp.a ,i. Muslimanima u 16 -sel~ srednjeg i južnog dijela Donjeg polja (Čaprazlije,D. Ruj ani, Čelebić, Priluka, Suhača i Zastinje) i li Gornjem polju sa obližnjim selima (Grborezi, Komorani" M. Guber" V. Guber, Rapovina, G. Žabljak, D.Žabljak, Poto čani, Bila i Smričani). Do Drugog svjetskog rata Srba ikaVftea bilo je u G. _Rujanima, Golinjevu i Prisoju,. ali su ti .toku ra(a svi stradali. .
I
Otežavajuću okolno.s:t u ispitivanjima ovog stanovništva ,predstavlja nedostatak n'eposrednih pisanih spomenika, koji bi nam pružili ~igurniji oslonac za utvrđivanje njihove starine i vremena doseljavanja. Stoga će biti potrebno osvrnuti se' na historijske podatke o' doseljavanj-y. Srba u susjedne ~rajeve D.almacije, jer odatle potiče i najveći broj doseljenika među Srbima, ikavcima. Najstarije poznatO' naseljav~nje srpskog stanovništva .. u Dalmaciju spominje se '4 XIV vijeku, kad je car Duš,an prest;:lio, neke_ Hercegovce' ,li predjele između Cetine i Krke 25 . Ovim doseljenic;iI1l.a vjerovatno. pripada crkva Vaznesenja Hristova na vrelu ,CetLne, u parohiji Vrlici, koja je osnovana ~3.39 godi;ne 26 • Nekoliko godina ka_snije, 1395, podignut je i manastir Dragović li, VrJi?!~oj _K;rajini27 .. PJ;'etpostavljal11)o d:,a je međv ovim ~rpskim stano~ništvom -XIV vijeka ,bilo ikavaca. ' Najstariji rod među Srbima ikaveima uLivanjskom polju- su' T r.i š,e u" V; Guperu, ~oje smatraju starosjediocima. Njihova porpdična ,predaja gpvo.ri da su »od davnine« ovdje i da se ne zna otkuda su s~ doselil.i. Ositr,l u_ V: Guberu" nema ih_ .nigdje drugdje na području Livanjskog polja. Doseljenika među Srbima ikaveima. ima najviše'- iz' D.almacije; Njih' sačinjavaju 30 rodova ili 41,6 0/0 od ukupnog broja Srba ikavaca .. Iz' :Vrličke Krajine' doseljep-o -je 7 rodova, iz' Sinjske Krajine 2 roda, iz okolice: Drniša 2: .roda- i' l rod porijeklom od Zadra. Za preostalih 18 rodova narodna predaja kaze da su »u tursko doba« iz\Dalmac~je najprije došli u sjeverni aio Livanjskog pol3a,- a odatle _onda prešli- u, krajeve bliže Livnu. Općenito se, smatra -da su doseljenici iz Dalmacije_~tariji' od doseljenika iz drugi1:J. krajeva. R'a c e u V. Guberu su stari doseljenici iz oko.lice, Zadra. Za njih, narQ.dnFl :predaja kaže da su se doselili. pred više od 250 godina (na nadg'robnojploči u guberskom, pravoslavnom groblju' spominje se Mitar Raco, koji je u:ql,:r.o 1831 .godin~." Ost~li spomeni9i su nečitljiyi i vjerovatno pripadaju starijem 'dobu)... ' ','
.25
~6 H
N:- M i l a Š, Pr~voslavna Palmacija (ćiril.), !:-Jovi Sad 1991" st:r,:;:.134-135. Isti, naV. 'djelo,. str. 150.. Isti, nav. djelo, str. 149.
..! I'
PORIJEKLO STANOVNISTVA
. Mlađeg porijekla su rodovi doseljeni iz Bosne. Takvih je 20. rodova (27,7'10), od kojih su 3 iz okolice Glamoča, sa Kupreškog polja 4 roda, od Duvna (Eminovo Selo) 2 roda" sa područja Grahova (Unište i Tičeva) 2 roda i iz .okolice Tuzle 1 rod. Dok su se doseljenici od Grahova, Kozare i Tuzle prije svog- dolaska u ovaj .kraj zadržali. neko vrijeme u Donjem_ polju, dotle su oni iz Glamočkog, Kupreško.g i., Duvanjskog polja doselili bez zadržavanja na drugom mjestu. Pet rod:ova (8,3 0/0) vodi porijeklo iz Hercegovine, ali im nije poznato iz koje su se oblasti doselili. Crnogorcima se smatraju Pažini, Radete i Crnogorci. Radete u V. Guberu pričaju, da su se najprije doselili u Držanlije, pa da ih je Firdus-beg odatle preselio u V Guber. Put _doseljavanja ovih rodova- nismo mogli ustanoviti. U :lokalnim seobama unutar ikavskog područja učestvovala s~ 3 roda. Za 7 rodova (9,7 % ) nije ,bilo moguć~ ustanoviti porijeklo. Domazetstva kod starijih rodova nismo mogli pronaći. Današnjih :3 domazetskih rodova nastali 'su tek poslije Drugog svjetskog rata. Pada u oči da su skoro svi »ugovornici~< došli 'iz drugih krajeva; sa Kupreškog polja 2, jedan iz Glamočkog polja i jedan iz Hercegovine. Samo jedan domazet u Smričanima porijeklom je iz Livanjskog polja j iz Prava. ' Iseljavanja u druge krajeve, prema p'iičanju starijih ljudi nije bilo; ukoliko je do toga: i dolazilo, to su bila samo 'premještahja »na drugu- zem'rju« unutar ovog područja. I danas je iseljavanje pojedinih rodova vrlo :rijetka pojava, ali pojedinačnog iseljavanja mlađih članova toda ima naročito mnogo u onim selima koja gravitiraju Livnu. S r b i i j e k a v e i zauzimaju sjeverni dio Livanjskog polja (Donje polje) sa selima: Bojmuhtam'a, Radanovcima, Vrbicom, Bogdašilha, Bastasima, Nliglašicoin, GrkovCima, Crnim Lugom, Jarugom, Pržinama, G. Kaz~ncima, D. Kazancima, Sajkovićem, Gubinom i Provo'm. U ovim selima živi 175 rodova ili 15,90/0 od 'ukupnog broja rodova u Livanjskom polju. Narodna predaja ovog stanovništva je vrlo živa, štaviše,', kod nekih rodova zalazi u daleku prošlost. To se odnosi l i prvom redu na one rodove koji su se doselili' iz 'V.rličke krajine u Dalm.aciji. U narodnoj- predaji' većine 'fodova eesto se spominje bježanje II Dalmaciju »za vrijeme· kuge«, te ponovo vraćanje li stara na'selja kad bi prestala epidemija. Ovb će biti .jedan od razloga- zbog čega- se -starosjediocima srna..:. traju samo bni rodovi, koji se -ll prošlosti nisu ud"aljaval-i nigdje iz svojih sela. Takav su rod D o k i. Ć i l i Vrbici; koje -drže 'za prave starosjedioce. . Najveći broj doseljenika, 96 rodova ili 54,8 0/0 od Ukupnog broja rodova kod Srbaijekavaca, porijeklom je IZ Dalmacije. Od toga izVrIičke krajihe 77 rodova (80,2'10), iz okolice' Knina 7 rodova (7,20/0), -od Drniša' 5 rodova (5,2 0/0), a iz Sinjske krajine 4 roda (4,10/0). Preostala 3 roda (3,1'10) znaju da su porijeklom iz Dalmacije, ali he zhaju iz kojeohlasti. Kao što- se vidi, _Vrličk:a krajtna (Otišić, Civljane," Kijevo, Cetina, Kosore, K6~ ljani, Kotluša, Garjak) dala je najviŠe dalmatinskih noseljenika. Oni uglavnom predstav~ ljaju i _većinu stanovništva 'u naseijirria bliže dalmatinskoj granici, ispod Dinare': II Nuglašici ,65 % , u Crnom Lugu 60 0/°', li Jaruzi 50 0/0, u Pržinama 57°/a, u Sajkoviću 64,7,0/0 , u- Gubinu 56,2% i II Provu 66,6 0/0 • .ovo stanovništvo vodi porijeklo od srpskih doseljenika koji sU se u Vrličku i Kninsku krajinu doselili ,tokom XV, XVI vijeka i ],tasnije. NaJve~a seoba -spominje se početkom XVI vijeka, u vremenu od 1523 do 1527 godine, kada ;je po naredbi Ttir'aka naseljeno u Kninskoj krajini, Bukovici' i Kot'arima, nekoliko hiljada srpskih porodica iz Bosne r Hercegovine 'i Stare Srbije 28 . I poslije Karlovačkog mira 1699 godine spominje se na,seljavanje srpskog stanovništva u Vrličku krajinu: -. .. »pustu Ce..; tinu naseliše uskoci iz, Bosne, među kojima bijaše i hrišćana. Kršć'an'i se namjestiše ~ II Varošu. (Vrlici ---'- M. P.) i okolici, Et hrišćani okolo vrela Cetine«2n. Isti, nav, djelo, str. 168-169. S. Z I a t o v ić, Franovci države presvetog odkupitelja· Zagreb 1888, str. 33. 28.
20 -
hrvatski puk II Dalmaciji)
MARIO PETRIĆ
Put doseljavanja iz Vrličke Krajine u sjeverni dio Livanjskog polja išao je preko Dinare na selo Gubin. To je najkraći put kojim se narod i danas služi prilikom odlaska u Dalmaciju. Doseljenici. iz okolice Knina (Kosovo, Palača) i Drniša (Promina) išli su preko Uništa, na području Grahova. Drugu veću grupu sačInjavaju doseljenici iz zapadne i sjeverozapadne Bosne. Njoj pripaJda 41 .TOd .1Ii 23,4'/' odu!kupnog broja rodova kod Srba ijekavaea. Iz Gerzova kod Mrkonjić-Grada doseljeno je 28°/1) rodova, sa Glamoč~og 'polja 200/0, iz okQlice Ključa 11,1 0/0, sa Kozare 11,l%, 'od Grahova 6,6 0/0, iz Suice 2 roda, od Banjaluke 1 rod. Iz Lijevča doselila su se 2 roda. Za -9 rodova, ili 4,50/0 od ukupnog broja, narodna predaja govori o porijeklu iz Hercegovine, a isto toliko i za "0ne rodove, koji svoje porijeklo dovode iz Crne Gore. Vrlička krajina je tim doseljenicima bila posljednja etapa prije doseljenja u Livanjska polje. 'Najmanju grupu čine doseljenici iz drugih krajeva. To su samo 2 roda doseljena. iz Like. U lokalnim seobama učestvovala su svega 2 'roda. Pojave domazetstva gotovo i nema. Zalbidji~žen je samo jetd!an ..slLuČiruj u 'Gubinu, gdje se neki Kovačević iz' Uništa (Gra~ hovo) »udo na Vukovij aka kućištu«. Za lS rodova (8,5 0/0), porijeklo se nije mqglo ustanoviti. I ovdje se, kao što je, to slučaj i kod Hrvata, radi. o onim rodovima koji su ostali bez starijih člano~a, a s tim i bez predaje o porijek;lu. U ovu grupu spadaju i rodovi, koji svojim imenom upućuju na strano porijeklo. Takvi su Cakari, Čančari, Jondže, Jusupi, Kalaveri i Marmuti. O iseljavanju sa ovoga područja narodna predaja govori da su bila najveća u doba kada je vladala epidemija kuge u ovim krajevima (XVIII i početkom XIX vijeka). Tada se bježalo' u susjednu Dalmaciju, u Vrličku krajinu. Slučajeva pojedinačnog iseljavanja bilo je naročito mnogo krajem XVIII i u XIX vijekU. Ova iseljavanja usmjerena su uglavnom na područje Glamočkog ,i Kupreškog polja. U većini slučajeva, tu se radi o premješt<3:njima kmetova na drugi" posjed. PosUje Drugog svjetskog rata veliki broj rodova odselio se u Tovariševo kod Bačke Palanke. <
M u s l i m a n i - Na području Livanjskog·polja danas im~ svega 57 mU:slimanski~ rodova, ili 5,2 0/0 od ukupnog broja rodova u Livanjskom polju. Naselja u kojima žive zajeano sa Hrvati-ma i Srbima ikavCima su: Golinjeyo, Podhum, G. Sturba, Grgurić~, Podkraj, Potočani, G. Žabljak, Rapovina, V. Guber, M. 'Guber, Komorani, Grborezi, Zastinje, Suhača, V_ Kablići, M. Kablići i Pr~sap. -Nekada su živjeli na znatno širem području, u više naselja. Bilo ih je" napr., u D. Žabljaku, Čelebiću, Ljubunčiću, Odžaku i Ćaiću, u Prologu 'i u Pod-gradini. Poslije austro-ugarske okupacije, a naročito pred kraj Prvog "svjetskog rata, mnogi su odselili II Livno i U druge krajeve Bosne, a"neki imućniji rodovi (Numbegovići) u Tursku. Narodna pred,aja o porijeklu kod muslimanskih rodova nije tako živa kao kod Hrvata i Srba, (ikavaca i ijekavaca); zbog toga je i broj ,rodova za koje se nije moglo ustanoviti porijeklo veliki. Od 57 rodo:va, 19 ronova, ili 33,3 0/0, ne zna ništa o svojoj starini. I nedostatak bilo kakvih pisanih spomenika za, ovu etničku grupu, otežao je ispitivanJa njihove starine i porijekla. Za 13 rodova, ili 22,8 % od ukupnog broja, narodna predaja i ,kazivanja susjednog stanovništva govore da su starosjedHački. Ostali 'rodovi su doseljenici "iz Dalmacije, 5 rodova (8,7'/,); iz Bosne 3 roda (5,2'1.); iz Hercegovine 5 rodova (8,7 0/0). Omeragići u Podhumu kažu da BU porijeklom iz Crne Gote, a Kalenderi u Komoranima iz Turske. Doseljenici iz Dalmacije (iz Vrličke Krajine 3 ,r·o4a,· a iz .okolice SinJa 2 roda) naselili su 'se II Livanjskom 'polju krajem XIX' vijeka, a doseljeniCi iz; ostalih krajeva B,osne j Herc.egovine ne znaj-u kaci'a su se doselili. . . U lokalnim seobama učestvovala je 10 rodova. S tim u vezi primjećuje se da rodovi' koji žive u naseljima udaljenijim od Livna nastoje da mu. se što više' približe. ) Domazetskih rogova, kao, i pojave 'domazetstva kod Muslimana uLivanjskom polju, gotovo nema. Ustanovljen je samo jedan slučaj u Piragića Docu (zaselak V. Gu,bera),_ gdje .se neki Dizdar iz Grboreza doselio »na miraz«.
PORIJ'EKLO STANOVNIŠTVA.
e i g a n i predstavljaju n,,!-jmanju etničku grupu, u Livanjskom polju) sve,Ka jedan rod. To su· Ba š i ć i II Smričanima, koji kažu da su ovde »još .od turskog cibba«. Oni sami sebe smatraju Muslimanima i ne priznaju da su CIganI. Stariji ljudi II ~ei.u. pričaju za njih da su primili »tursku viru« zato, da bi se izjednačili s ostalim Muslimanima. Lokalitet gdje stanuju Bašići zove se Cigansko Brdo. Opći pregled· sastava i porijekla
stanovništva Livanjskog polja, prikazan je
no Tabeli 1. . TRAGOVI STARIJEG BALKANSKOG STANOVNISTVA Prilikom ispitivani.a porijekla stailOvništva Livanjskog ·polja primijetili smo da imena nekih rodova i toponima upućuju na vlaško. porijeklo. :Ne raspolažemo, doduše, neposr.ednim historijskim podacim,a o Vlasima na Livanjskom polju, ali ih izvori spominju u najbližem susjeds~vu: u Cetinskoj Krajini i okolici Glamoča. U Cetinsku Krajinu Vlasi s.e dost-ljavaju zajedno. sa srpskim stanovniš~vom tokom 14, 15 i "16 vijeka. Historijski izvori iz toga vremena spominju ih poci imenom Olahi,Wolachi, Wlabi, Vlasi te MarIachi, Murlachi i s1.30, a razlikuju ih od hrvatskog i srps~og stanovništva. To se jasno" vidi iz Vlaškog zakonika župe Cetine od 1436 godine, gdje se između ostalog kaže: " . :.
ROHROA~ .•..
,,31
i " . ..
H GpliilHU~
II
A~
A~
lm
Hf
MOp.!
H~A
HHMH
O'f A~'fH
UHfA~Ub
H~
ftil~X~,
Xp6~'fHI1b 11H ftilAX
lU GpliilHHA .,,32.
Kada je padom Klisa 1537 god. cijela kontinentalna Dalmacija došla pod tursku vlast, kada. se II puste predjele Dalmacije doselilO novo stanovništvo- iz Bosne i Hercegovine »preneli su - kako kaže Erdeljanović - dalmatinski primorci i Mlečići na te Slavene nazive »Vlasi« i »Morlaci«33. Prema mišljenju Š. KuIišića, »proces poslovenjivanja romanskih Vlaha u ovim krajevima Dalmacije i Bosne bio je svakako mnogo složeniji, a mjestimično je·i duže trajao. Stoga se ne može govoriti o prostom prenošenju naziva Vlasi i Mo:ilaci na novo; doseljeno slovensko stanovništvo XVI vijeka,_ jer je besu~nje i ovo stanovništvo asimiliralo izvjesne vlaške i sta:ri1e vlaška ---: slo.vensJ{e grupe«. Pozivajući se na svjedočanstvo, Kulišić navodi da' »Domeniko Negri još u XVI vijeku kaže ,da cetinski. Vlasi imaju pokvar'eni latinski govor« i ističe »a Fortisovi Morlaci (druga pol. XVIII vijeka - M. P.) još uvijek sami sebe na~ivaju Vlasima, iako se već nesumnjivo radi o slovenskom stanovništvu«34. Sjeverno od Livanjskog polja, oko Srba, Unca i Glamoča, spominju se. 1530 god. Vlasi (» Valachi, Thurcorum, qui comoraverunt iz Zerb, ·.in' Unacz et in Glamoch«)35. U Livnu se plaćao vlaški porez - reSlIl1i filurije, god 1485 B6 ,U mnogim selima Livanjskog polja početkom XVII vijeka 37 , a u puvnu još 1764 godine38 • Iz ovoga se vidi' da su Turci razlikovali poreze ylaha od poreza koje je plaćala ostala raja - Hrvati i Srbi. J. E r cl e l j a II o v i ć, nav. djelo, str. 321. R. L o p ,a š i ć, Zakon za hrvatske· Vlahe županije cetinske od godine 1436. Monumenta historicĆ>·juridica Slayorum meridionalium, Zagreb 1894, vol. V, str. 9. aa Isti, nav. djelo" str. ll. aa J. Erdeljanović, nav. djelo, 'str. 322. 34, š. K u l i š i Ć, Iz putopisa Alberta .Fortisa, GZ.M, Nova seri~a, sv. XIII, Etnologija Sarajevo 1958,. str. 78. a6 R. L o p a š i Ć, Bihać i Biha'ćka Krajina, Zagreb 1943, drugo izdanje, str. 62. Za ovaj podatak dugujem zahvalnost dr. Hazimu S a b a n o v i Ć u, koji ml ga je ljubazno saopćio. 37 U Provu, Podhumu, Grborezima, Zabijaku, GolinjEivu, Orguzu, Milićanu, Osoćanu, Bresti, Prešiću, Ljubinu, Ismečanima, Lišanu, Brešiću, Uzgonu, Popovčanima i' Vrilovici. D,efter br. 728. 3. ·p;'~s ~ o k, Ceška knjiga o vlaškeH;n pravu, GZl\II .XX:X;\Saraj~vo 1918, str. 304. 80 81
3(1
Opći
porijekla stanovništva Livapjskog polja
pregled, sastava
Doselili
i z
Starosjedioci
, Dalmacij e 1
Bosne
IHercegOVinelcme Gore
l' ::~~vha
Broj sela, u kojima žive
Lokalne seobe
Nepoznato porijeklo
Broj rodova
47 (5,9%)
102 (12,9%) 790 (72,1 0/0)
I Hrvati
169 (21,2%) 344 (43,5%)
Srbi ikavci
1 (1,3%)
30 (41,6%)
81 (10,2%)
44 (5,5%)
20 (27,7'10)
5 (6,90/,)
-
6 (8,3%)
3 (0,3%)
-
3 (4,1'10)
7 (9,7%)
~ re ~ ~,
72 (6,5'10)
65
16
,
Srbi ijekavci
1 (0,5%)
96 (54,8%)
41 23,4%)
9 (4,5'10)
,9 (4,5%)
2 (1,1'10)
2 (1,1'10)
15 (8,5%) ,
175 (15,9%)
15' ,
,
Muslimruil:i
13 (22,8%)
5 (8,7%)
3 (5,2'10)
5, (8,7%)
-
2, (3,5%)
10 (17,5%)
19 (30,3%)
57 (5,2%)
17
1 (0,09%)
l
-
-
Cigani
-
-
-
-
-
-
1 (100%)
Ukupno
co'
""
184 (16,8%) 475 (43,3'10) 149 (13,6%)
63 (5,7%)
15 ,(1,3%)
7 (0,6%)
62 (5,6%) , 144 (13,1%)
1095
80
I
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
Tabelarni pregled domazetskih rodova
II
41. Livan.iskom
polju "
I'
Domazeti iz Livanjskog polja
Etnička
grupa
Domazeti' iz Bosne
Domazeti iz Dalmacije
'.
'
Ukupan broj: domazetskih rbdova-
Domazeti iz Hercegovine
.'
Hrvati
16 (2%)
Srbii ikavci
1 (l,a%)
I ,
-
Srba ijekavci
Muslimani Ukupno
I
1 (l,7%)
I
18 (1,6%)
I
-
-
a (0,4%)
-
a (4,1 %)
-
1 (O,5%)
19 (2,4'10) ,
1 (l,a%)
5 (6,9%)
"
,
3 (O,2%)
-
I
4 (O,S%)
I I
,
-
1 (0,5%)
-
l (l,7%)
1 (O,OS'/,)
I
26 (2,3%)
Spomenuti historijski podaci navode nas na pomisa,o da je i II Livanjskom polju, kao graničnom području tih oblasti, bilo u prošlosti stanovnika vlaškog porijekla. Tome II prilog idu i nazivi lokaliteta na planinama oko- Livanjskog polja, koji jasno upućuju na njihovo neslavensko porijeklo., Takvi su toponimi K a t II n i K t u n i š t e. U selu Dobrom (jugoistočno od Livna) i u Radanovcima (sjeveroistočni rub Donjeg polja) stanovništvu danas -nije jasno značenje naziva katun, kojim inače označavaju neke predjele u blizini svojih sela. Isti je slučaj i sa nazivom Katunište, šumovitim predjelom u Dinari, iznad sela Čaprazlija i Rujana. Osim' lokaliteta sa nazivom Katun i Katunište, u plariini Krugu, više sela Potočana, postoji lokalitet Va 'r d a. Vl. Skarić, proučavajući rasprostranjenost Katuna-" i Varda II Bosni zaključuje da riječ var d a u značenju s t r a ž a, s t r a ž b e n i c a, pripada prvim; vlaško , - pastirskim migracijama i da »sjeverne granice Varda prestavljaju prvu etapu ·vlaško-pastirskog kretanja«39. Rasprostranjenost. imena K a t u n »pripad'a vremen'4- - kako. kaže Skarić ---.- kada -su Bosna, 'Hercegovllla i Dalmacij_a postale dije':' lovi turskog carstva{<40.. ovim posljednjim ne bismo se mogli složiti, s obzirom na
a
.s
to da se još godine1436 cetinski Vlasi spominju kao» . .. ,!,OKPH Ml5l11H. KA'rl5HApH «
MARIO P1i":TRIĆ-
42
nastavkom -ović)", B u l i a n i (u hrisovuljama Boljan)", S o le ~ S l a d o j e (u popisu vlaških imena Truhelka navodi Šole", a u hrisovuljama s,e spominju Shidoje)49, Godine, 1741 na Livanj'skom polju živjeli su T i n t o r j50. . I Preostala imena, kao što su B a T; o ii, i, G a r g e n- t e, I š t II k, J o n d ž e, K a l a ver i, K r e z e, K II r a b a s ej M a r m II t i, K o z o ID a r e (Sk-ari.ć drži da su Kozomare došli sa Starog Vlaha)" i K a s e I j i (Truhelkin popis vlaških imena, riavodi Kešelje)52, zahtijevaju solidniju lingvističku obradu i tumačenje. ' . Na kraju treba dodati i izveden~cu .pd imena Vlah;'za prezime V:l a h o v·i ć koje je rasprostranjeno II Livanjskom· polju, te :takođe rodovsko ime A r n a II t, za koje Skarić drži da. je »bez sumnje odnekle sa rpeđe'srpskog i, a'rbanasko~' naroda«53, ;~
Isti, nav. dj ela, str. 308.
'7 Isti, nav. djelo', str.
310~
T r tl h e 1 k a, nav. djelo, str. 41. ~fI P. S k o k, nav. djelo, 'str. 310. ~O Ć. T r u h e l k a, nav. djelo, str. 41. H,V. Skarić, nav. djelo, str. 242. 5~ G. T r u h e l k a, nav. djelo" str. 41. ~8 V. S k a r i ć, nav. 'djelo,' str. 242. '6 C.
POSEBNI DIO') P r o log - Selo je dobilo. ime po planini Prolog, preko koje je prolazila važna rimska m,agistrala iz unutrašnjosti Bosne za Salonu. U srednjem vijeku vodio je trgovački put iz Splita, preko gradova Klisa i Sinja ip~anine Prologa do. Livna l . Z~ačaj ove ceste i d:anas je jo~ uvijek veliki, jer povezuje gotovo cijelu zapadnu- Bosnu sa Zagorskom D~lmacijom ,i morem. Prolog spominje Athariasio Georgiceo 1626 godine u opisu kliškog sandžakata kao »un castello sopra una montagna ... «2, nešt) kasnije Evlija Čelebija u svnm .PutopisU' na-vodi Prolog, koji. je »mala okrugla kula, n.a najvišem vrhu visoke planine,(3. Oba Pl.1tOpisca ga opisuju kao utvrđenje na" vrhu planine, dakle n~ na mjestu gdje se danas lazi. Selo Prolog sa popisom stanovnika spominje 1741 godine biskup Dragičević, koji je tada vršio kanonsku v,izitu po selima Livanjskog polja4 • U Prologu žive samo Hrv'ati.
na-
-
A n d r i ć i - su se· doselili u Prolog fa Sviba' (Dalmacija) prije 120 godina. B i k i ć i su poslije 1878 godine došli sa Sviba (Dalmacija);' t~mo i danas imaju svojih rođaka. a r a n i
e
*) Ispitivanja narodne' tradicije o porijeklu 'stanovništva Livanjskog, polja započeo je bivši Institut za proučavanje folklora u_ oktobru 1957. gpd, (R. Filipović), a nastavili su članovi Etnograskog odjeljenja Zem. muzeja -u juli.i (V. Palavestra) i septembru 1958 god. (M. Petr:ić), te u maju 1959 g.od. (V. Palo.vestra i M. 'pet~ić). Da bi ispitivanje narodne tradicije bHo što potpunije, obuhvaćena su i ona naselja koja se, nalaze izvan granica samoga Polja. Osim toga, u maju -i junu 1959, gOQine izvršeno' je i- komparativno ispitivanje narodne trf1dicije na području Sinjske i Vrličke krajine .u susjedn.oj palmaciji ,(M. Petrić i V. Palavestra).- U radu su mi od velike koristi bile matice pa:rohija 'Cuklić, Ljubunčić, Prisoje, Lištant, a posetmo crkveni -spisi koje su mi' ljubazno stavili na raspolaganje , don Niko Kaić iz Livna i don Mile Iličić iz '-Ra 3cljqka.. . .1 K. J. J i r e.č e k, TrgovaČki drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku (pre";' veo sa njemačkog Đorđe Pejanović), Sar:ajevo 1951, str. 128. 2., M, V, B a t in i Ć, Njekoliko priloga 'k bosanskoj i crkvenoj" poviesti, .Starine, knj. XVII, 'Zagreb 1885, str~ 142. . 3 E. e 1- e b i j a, Putopis (preveo sa turskog H .. $abanović), Sarajevo 1~54, str. 166. ~ Prijepis Dragičevićevog izvještaja otkupilo je Etnografska odjeljenje Zemaljskog muzeja u Sarajevu od don Nike_ K a i ć a iz Liv::1a. Orig~nal izvještaja nalazi se li arhivi Propagande u Rimu. - Godina 1741, koja se 'čest') navodi u ,tekstu, odnosi' se na Dragičevićev izvještaj, a godine 1814 - 1815, koje se također spominju, odnose se na popis umrlih od kuge 1814 -;- 1818 godine u livanjskim, župama Gornjeg i Donjeg polja.
e
P(J!RIJEKLO STANOVNISTVA
4:3
e
-- he znaju za svoje dalje porijeklo. U Prolog su došli iz Smričana. e k o ......... je došao iz tuk»na ženinstvo<, kod Kneza. D o m a z e t i - su »za turske vlade« doselili iz Zelova kod Sinja (Dalmacija). U Zelovu i danas ima Domazeta. D t i n o v c i - su porijeklom iz Drinovaca- u Hercegovini (kod, Ljubuškog); II Prolog je došao jedan iz Komorana »na ženinstvo« kod Stanića. U Guberu se, sporninj'l:l 1815 godine. F-r a II j i ć i - su {z Dalmacije. G r a ~ i ć i - su se doselili od. Muća- kod S,inja (Dalmacija).· J a z v e, - kažu da su došli '»odnekud iz Dalmacije,(. UTribiću ih je bilo 1741 godine. K.a s a'l o -=-- prije su 'se zvali Banić; star:osjedioci. U Prologu se spominju 1741 i 1815 godine. K e l i ć i - su 'se ranije zvali Susto. U Prolog su došli iz Čaića, a tamo su doselili iz Bajagića kod SinJa (Dalmacija). K II e z o v i (Knez) - su (starosjedioci. U LipiCukliću bilo ih je 1741 godine. Kuprešanin došli iz Srđevića II Prolog j starinom su od Kupresa. U Prologu ih je bilo 1815, au. Cukliću i Lipi 1741 godine. Madžari - su došli iz Zirovića. Preci doselili oko 1700 godine iz Bačke. (Jedan zarobljenik iz Bačke radio kod Atlagića u Oqžakuj tu se oženio i prozvao se' Madžar). Godine 1741 spominju se Madžari u Caiću 'kod Odža~a. M a n d i ć i, - s~- sta:rosjedi~pi. U Prologu su živjeli 1741 i 1815 godine. M i l i ć i 'su doselili iz Rakitna u Hercegovini prije 150 godina. Mr đ e n o v i ć i - »pradid doselio prije 100 godina sa GlJeva« (Palmacija). p e l v a n - je iz Orguza došao »na ženinstvo« kod M'adžara; porijeklom je sa Kupresa. P e'r i Š a ~ je došao iz Srđevića. Starosjedioci su' II Livanjskom polju. R a d e - ne znaju odakle su porijeklom. R o s i ć i .-:. su 'došli· iz Ko~orana; danas nl tamo vi~e nema. Ne. znaju odakle su starinom. S a l a p i ć i ~ pričaju da su davno doselili sa Klisa u Dalmaciji. U Prologu se spominju 1815 godine. S t a n i ć i. - prije su se zvali Blažević;, došli su iz Gubera. Za dalJe porijeklo ne znaju. S k o n d r i ć i - ne znaju odakle ~u porijeklom. Š p e r a e - je došao iz Bile; daljim porijeklom iz Dalmacije. T e,k l i ć i" - su davno došli iz Čaića. U Liber baptizatorum paroch. tukHć spominje se 1839 ,godine neka Lucia Teklić de Prolog. U Caiću ih je'bilo 1741 godine. Postoji predaja da su porijeklom iz Vrlike (Dalmacija) i da su se zvali Lisičar. Viševići - su starosjedioci. ,u Prologu su živjeli 1741 i 1815 godine. V r d o lj a·c i , - su· došli iz 'Srđevića. gdje se spominju 1741 godine. Starip.om su- i~ Dalmacije.; ima ih II -Sinj'u i okolici. V r s e 1 j a - ne znaju odakle su po-rijeklom. 1ića
Orguz - Zapadnim svojim dijelom, Orguz se nadovezuje za selo Prolog. J9š ~ prehistorijsko doba postojalo je u neposrednoj blizini današnjega sela jedno stalno naselje, što. se dade zaključiti po glinenim fragmentima. sa nasipa graa.ine iznad sela. Ispod ove
gradine vodila je rimska cesta od Lipe ili Cuklića prema Prologu'. Prvi put Orguz se spominje 1400 godine u povelji kralja Stjepana Ostoje'. U samom selu, na nekoliko mjesta, vide se ostaci nadgrobnih ploča - »mašeta.«, za koje narodna tradicija kaže da su »kužna greblja( u 'koja su sahranjeni umrli od kuge »Di nije ograđeno, tu su kužna gre .. blja, a mašeti se stave. zato da, :r:e bi zviri jile mrtvaca«. U Orguzu danas žive: Co l i ć i - koji ne zn-aju -odakle su )}potekli«. tolića ima u zapadnoj Hercegovini, u okolici Ljubuškoga; e e:l a n i - doselili iz Ciste (Dalmacija); D er o n j e - došli iz M. Gubera, gdje ili ima i danas. Starosjedioci su u' Livanjskom polju; I š t u,k - prije se zvali Baković. U Orguz fU došli iz Srđevića prije 90 godina. Daljim. porijeklom' :su iz palmacije, . od Drniša; K a s a 1 o - prije se zvali Banić. Došli su iz Prologa, gdje su starosjedioci; K If e z - došao iz Prologa »p.a ženinstvo«, starosjedioci II Livanjskom poljuj K o t arc i - ' davno došli iz· Lipe; tamo- ih, je bilo 1741 godine; L a ti Š i - starosjedioci; ~ L i j o v i ć i - starosjedioici u Livanj skom:. polju. U Orguz su došli iz Zasioka kod Sinja (Dalmaelja) gdje su bili, odselili; M a g a n j i ć i - iz Citluka kod Sinja (Dalmacija). U Ljubun~iću se spominju 174! godine M a t a n i - ne znaju odakle su porijeklom. U Orguzti su bili 1815 godine. Matani iz sela Goveđari na otokU Mljetu znaju da su došli iz Bosne, ali .ne znaju kada, ni odl3.kle.U Babinu 'pbiju (o. Mljet) spominju ,se godine 1667"':-170'0 7 ; M i š i ć i - '»prije 50~60 godina brezime Kuprešanin minjali ti MišiĆ. Pradida Miju zvali' Miško, pa odatle Mišić«, starinom 'sa Kupresa; N o k m e t .~ starosjedioci; P a p i ć i - porijeklom -iz Svib:) ([~~lmadja).; P e l van i doselili davno sa Kupresa; ima ih u Si:p.ju '(Dalmacija),; P e r a j i ce·
vo
r.
str. 10.
M. M an d i
ć,
Gradine, gromile i druge starine ti okOlici, Livna, GZM XLVII, 1935,
e 1. 'K II k u l j e v i ć, Spomenici bosanski i cr.nogorski. Arhiv za .povestJ;iicu jugoslavensku,
Zagreb 1852, knj. II, str. 37.
l. S i n d'i k, Dubrovnik i o~olina
.
(ćiril.),
SEZb; knj. XXXVIII,
Beograd~
1926, str.·
MARIO PETRIC
44.
prije 100 godina došli iz -Glavica kod Sinja (Dalma'cija); tamo su izu,mrli; P o l j a r i ć. i ne znaju odakle su porijeklom; S a l a,p i ć i - su došli iz Prologa; tamo su "doselili iz Klisa (Dalmacija)j S a r i ć i - iz Omrčena (Dalmacija). Ima ih II Rakitnom 8 i Dragajicama (Rama)9. Erdeljanović ih navodi, kod svetri bunjevačke grupe10'; OS k o r e - ne znaju odakle su' porijeklom. U Tribiću t Vržeralama ih je bilo 1741 godine; T e k l i ć i - došli iz Prologa; -a tamo- iz Ćaića; starinom su od Drniša (Dalmacija); ,V r'd o l' j a e i --:- starinom iz "Dalmacije. U Orguzu ih je bilo 1815.godine.
Tribic - se nalazi II neposrednoj .blizini. Orguz:;t. U historijskim izvorima minje se 1400- godinell. U selu danas, žive samo četiri. roda.
spo~
e
a var i - -su iz Kazaginea: U Dragniču (Glamcičko polje), Cavari su porijeklom iz Kazaginca 1'2. U Gornjoj Rami su 'starosjedioci1 3 , a U' Lugu (Rama) su iz Gostuše II Hercega .. vini. Ima ni u Sovićima, u Duvnu i na Grahovu 14 • 'Novo:kme~i - starosjedioci. 174f god. bili su u Ćosanlijama, a 1815 spomiriju -se uTribiću" Orguzu i Prologu. R a d i ć i - doselili su iz Rujana; prije su b.ili u okolici Sinja (Dalmacija). 1741 godine 'živjeli- u Vržeralama. U Sinju i danas ima Radića, ,sarići - su doselili iz Omrčena (Tijarica, Dalmacija). Ima' ih' U Ralt1tnom15 i Dragajicama (Rama)16. Erdeljanović ih nalazi kod svetri bunjevačke ~rupe17.
Cosanlije -,- Selo se- prije zvalo Ćusanovci (villa' Chiusanovzi)18, Nalazi se u- blizini
Tribića.
Danas u selu žive ovi rodovi: Franj ičevići- porijeklom iz Ugljana (Dalmacij?); K n e ž e v i ć i - došli iz Srđevića. 1741 godine ih je bilo u Lipi-Cukliću. Erdeljanović navodi: .. »od M~rgića još saznajemo, . da je znatni i veliki bunjevački rod Kneževići poreklom iz Livna i da su, se njihovi stari bili najpre nastanili u Gračacu, gde i sad stoje temelji njihov~ nekadašnje kule, napušt'en,E7 u doba Marije Terezij.e«19; K u r b a š e - došli 'iz C-aića; prije živjeli' oko Vrlike u ~aJmaciji. U Halap:ću, (Glamočko polje) su pravoslavni K:urobase, koji su doselili od Vrlike (sa vrela Cetine). Slave sv. Jovana 20 ; L a u š i - starosjedioci. Spominju se 1741 i 1815 godine; M',ilanovići - doselili.iz Otoka (Dalmacija); 1741-godine bilo ih je II Komoranima, a 1815 II Cosanlijama, Cukliću i Tribiću; V l a h o v i ć i --' ne znaju odakle su porijeklom. 1815 godine spominju .se u .ćosanlijama i Livnu. Erdeljanović ih navodi kod svetri bunjevačke grupe21 . ČukUć I .ovo naselje, u nizu već spomenutih, pruža se pod Kamešnico~, oko 500 m udaljeno od Ćosanlija. Ovdje je sjedište crkvene župe (od 1883.g.) za Prolog, Orguz, . Tribić, Ćosanlije i Lipu; kao mjesna ki8JpeJ.anij:a odllijeJ!j€TL'a je_ rOO žUiPe. VJJdo-?:i godine 1828, od koga vremena vodi svoje matice 22 •
II
J. D e d i j e r, Her~egov;i,na (ćiril.), SEZb, knj. 12 -(Nas~lja knj. VI), Beograd 190.9,
str. 330. D M: S., -F i l i p o v i Ć, Rama II Bosni (ćiril.), SEZb, knj: LXIX (Naselja knj. 35); Beo!trad ·1955, str. 167. lQ J. E r ct e'1 j a II o v i Ć, O poreklu Bunjevaca (ćiril.), Beograd 1930, str. 179. UL Kukuljev'ić, nav. djelo, 'str.' 37. - u B. Z. M i loj e v i Ć, Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko Polje (Ćiril.)~' SE'Zb, knj. 25. (Naselja, knj. 13), Beograd 1923, str. 126. 13 M. S._ F i l i p o v i ć, nav._ djelo, str. 71. , l~ Isti" nav. djelo, str. 120. lG J. D e'd i j 'e r, nav. djelo, str. 330. ,d M.S. Filipovič, nav. djelo, str.· 167. l7 J. 'E'rdeljanbvi.ć, nav.:djelo, ·str.·~79. IS U izv.leštajtl biskupa Dragičevića. Prijepis u arhivi Otsjeka _za' fo'lklor Etnografskog odjeljenja Zemaljskog- muzeja li Sarajevu. 19 J: E r d e l j a II o v i Č, nav. djelo, str. 82. 20 R Ž. M i l o- j-e v i Ć, nav. djelo, str. 148, 2'1 J. Erd'eI'janović, nav. djelo; str. 179. 22 Imenik klera i župa 'crkvene. pokrajine u Bosni .i Hercegovini .za godinu 1885,., Sarajevo 1884, str. '83---'86. i
PORIJEKLO 'STANOVNISTVA
45
Danas U> selu ž'ive rodovi: Br a'l e -, doselili iz Dicma (Dalmacija), a zvalf SU" se U Livanjskom polju bilo ih je 1815 godine, i to- 'u Žabljaku, 'Bilor i Grgurićirria: U Sukošanu kod Zadra spominju se Bralići 1683 godine kao- doseljenici iz' Cuklića23~ a Brala iz: Brine_Zi ,- C e k e .:-, lie znaju oda:kle ·-su d03elili. U 'Srđevićima ,ih je bilo 1741 godine, 18H~ godine, a u 'Or-guzu ih Liber bapt, spa minje prvi- put 1839 godine, D r o n j' f ć' i ....:....- došH iz Bile, gdje se' spominju 1815' godine, D u-v n j a e i - iz Lipe, gdje" s,e sp'ominj'u 1815 godine, 1741 godine ,D~vnjaka nije bilo li Lipi, nego u -Zastiriju, Rujanima i KabHću.· Porodična predaje kaže da su' u- Lipu došli' iz D~vna, P'e l van i ~'doselili sa _Kupresa; 'prije' su se zvali Kuprešanin i pod tim imenom se spominju u Cukli6u 1741 'i 181.5 godine, Yrdo'lj aci - 'došli. iz, Lipe. 1741 godine živjeli su u Srđeviću, a 1815 godine ih je bilo ~'Gub~ru, Srđe vjću:. i Orguz~. Starinom, su iz Dalmacije. BraTić.
'Lipa -.,..- Selo se nalazi"' pod' Kam'ešnicom; ned'aleko, 'Cukliča. Iznad samoga sela dižu 'se' dvije- prehistoriJske' gradine, jedna od aruge udaljene ol;to 800 -m. Na zap.adnoj, t. zvo »Anđelića gradini« našlo se nešto glinenih - fragmenata, dok je istočna ili »Kneževa gradina« ti:t:ne bogatija. U ovoj su gradini i dvije groniile25 . Iz rimskoga doba_ pronađeni su u ,selu, ostaci jedne zgrade i sarkofag s ploč,om (~ natp'isoI1f, i. 2 figure), koja se dan.as nal;:lzi, u dvorištu čuklićke crkve. Od sred,njovjekovnih spomenika,_ ističe,.se, stećak s natpisom (pisan, bosančicQm) koji spominJe nekog _Radivoja I~ića _iz, Rame, Kovačepolja-, nina. Ovo je, jedini. poznati ::;teć_ak s natpisom, na podru~ju Livanjskog polja., Lipa. se prvi put spominje 1741 godine u već spomenutom izvještaju bisJcupa Dragičevića; tu s~ spominj,u i tadašnji rodovI. ' . Danas -u selu žive: Celani - l~oji' su porijeklom iz Ciste (Dalmacija); ,Dadi-ć-i doselili iz okolice Sinja (Dalmacija). U Sinju, i' po okolnim selima ima i danas"Dadića. U Poči... telj (HetcegoviIia) su došli" iz PopolVa 21l • Na' livanjskom ' podruČjU, -spominju se .prvi put' 1'81.5 godine, u Zabrišćuj D u fm o v i ć i:' - ne znaju svoje"- porij'eklo. Ima', 'ih u' Sinju ,i Splitu. E:rdeljanović' ih nalazi' kad svetrt, bunjevačke grupe 27 ;: D u V II j a: c i - , starinom iz' Duvna'; U LiPi se spominju 18i5 godine. Godine 1741 bilo 'ih je' li Ruj anima, Zastinju j : ,Kablićima; J UT i ć i. - st~rosjedioci u- Livanjskom polju. Spominju se 1741 godine, u' Lusniću, Celebiću,' Kablićima i Lištanima: Godine ,1815 bilo ih je u Lusniću; 'Ima ih u Varvari (Rama), a dos,elili sp.' davno iz Duvna 28. K~o dalmatinske doseljenike (iz;' Vrgorca) u' okolici LJUDuškoga na..:. vodi ih Dedijer29.
p Sinju
i Qkolici ima ih i
da~as.' ?,~dfne 1436 spominje se )'IOpHti~
. nOC'fOMpJ. . ~
IJ,f'fHHH nOA ASJ.CHIHMb ,30. Jurića ima. i kod. bačkih Bunjevaca"; ltn'e z ...:....,. starosjedioci. 'Bilo ih "je -1.741 i 1815 godirie. :trna ih -li Gl,avkama kod' Sinja; K'r'eio - ne znaju odakle su porijeklom. Go.dine 1741· bilo ih je u'"LJubunčiću, a i814 ti'Ko~ vačićiina i Priluci. UJakir' (Giamočko' polje) -doselili' su ,iz Bile (u LiV-anjskom polju)' »prije Am;trije«32. M'amuze - starosjedioci: Godine 174f živjeli u Lipi, a liH5 bilo ih je u Komoranima. Mamuzića ima- u Glavicaina kod Siftja (D,almacija); M i š k o v i ć'i'· - ' ne- znaju za svoje porijeklo. Ima ih u Subotici od 1686 godine; pravoslavni .su u Lici i u zapadnoj Bosni; j'edno katoličko i,jedna pravoslavno selo u Bos, Krajini 33 ; Novokmet, - došli iZ- Cosanlija, gdje se spominju 1741 godine. Kažu da' su »starosidioci«-. Bilo'ih je 1815 godine uTribiću Orguzuj ,P e l van i, - davno doselili s?l: Kupresa; '. Prije' su se" zvali Kuprešanin i pod tim
s'u;
lla Vl. e v i t a n o v i G, Bošnjaci -i Hercegovd-doselj~nici na -podrUČjU' zadarske nadbiskupije od XV~ stoljeća da danas (Rukopis u arhivi Otsjeka za folklor Etnografskog odjeljenja Zemaljskog muzeja U Sarajevu), str. ll. 24. Isti, nav. djelo, str. 2"0 . . 2r.lVI. Mandić"nav. djelo, str. 10. llG J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 261. 'll'( J. E r'ct e l j a n o v i Ć, nav; djelo, str. 179. 2S M. S. F i l i p O v i Ć, .nav. djelo, str.' 92. 21'1 J. D e d i j e r, nav. djelo, str, 395-396. (lO J, Erdeljanović, nav. djelo, str._121. 31 Isti, nav. djelo, str. 12 i 68. 32 B. Z. M i loj e v i Ć, nav, djelo, str. 130. 33 J, Erdeljanović, nav, djelo, str. 141.
MAr-no
46
-PETRIĆ
-imenom spominju se II Lipi 1741 godine. P e r k o v i ć i - iz Mijakova 'polja. Starosjedioci su II Livanjskom polju. Godine 1741 bilo ih je II Caprazlijama, 1815 II Sturbi i Grgurićima.- Ima ih II Jakiru (Glamočko polje), a doselili su se sredinom 19. vijeka iz Zabljaka (u Livanjskom polju)34. U Slatinu (Rama) 'su došli iz RakitnE.. 35 , Erdeljanović ih nalazi kod svetri bunjevačke grupe 36 . Perkovići II Sinju znaju da su porijeklom sa Livanjskog polja. U Tkonu '(otok Pašmari) se 'spominju 1511 godine, a II Luci, na Dugom otoku 1510 godine kao doseljenici iz Bosne 37 ; V'i š e v i ć; i - su prije 80 godina došli iz Prologa. Tamo su starosjedioci; -V r d o l j a e i doselili iz Srđevića, gdje se spominju 1741 godine. Starinom sU iz Dalmacije, Ima ih i danas II Sinju i okolici; Š p i k e ne znaju ništa o ~vom porijeklu,
Vržerala - Selo je smješteno usred ravnice koja veže Srđevičko i Bilo- Polie, a proteže se u smjeru JI-SZ, U historijskim izvorima spominje se prvi put 1400 godine 38 , U neposrednoj blizini sela je staro groblje sa nekoliko' srednjbvjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka. Uz nekoliko drugih sela koja se spominju 1400 godine, Vržerala. spadaju II reci najstarijih naselja u Livanjskom polju. Današnji rodovi su: A n t u n o v i ć i - porijeklom iz ,Dalmacije. Ima ih u Bačl;r.oj, u Somboru od 1677 godine. Po predanju su iz Poljica u Dalmaciji 3fl • U Poljicima se spominju 1570 godine li jednom mletačkom dokumentu 4o , Antunovi~a ima II zapadnoJ Hercegovini, u okolici .Ljubuškog i u Dalmaciji, kod Imotskoga. Erdeljanović navodi i pravoslavne Antuno~ viče u zapadnoj BosniH; ,Babići .-----:.. doselili iz Voštana II Dalm~ciji; Badrovi St:1rosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 bilo ih je u Vržeralama;. B II l i ć i - starinom iz Tugara (Dalmacija); doselili su se prije 180 godina. U selu Dračevici na otoku Braču" Bulići su se doselili iz Tugara 42 ; C e k e - došli iz Cuklića. U Srđevićima ih je bilo 1741 i 1815 godine. D r i n j c i (Drinjak) ne znaju za svoje l?orijeklo; E r a n o v i ć i - doselili iz Kamenskog (Dalmacija); prije su se zvali Krolo; G r a b o v e i - došli od Imotskog (Dalmacija), najprije II Grabovicu, odatle u Miše, pa II Vržerala. Neki' -fra Frano Grabovac (kapelan), rođen je u . Vržeralama 1834 godine 43 • Grabovci u Sinju tvrde da su porijeklom iz Rame. Ima ih kod Vitine, blizu Ljubuškog (Hercegovina)44 i u Klobuku kod Ljubuškog45; K u l i š i - ne znaju za starinu; M i o č i (i Mijoč) - ne znaju odakle su porijeklom. Godine 1741 bilo ih je li Grgurićima, Dedijer ih spominje u Počitelju (Hercegovina) kao doseljenike iz Broćna 4o • U Banju na otoku Pašmanu, spominju se 1695 godine 47 ; M i l o lož e - došli sa Voštana (Dalmacija). 1815 godine bilo ih je u Mišima, Podhumu i Zabijaku; P a v i.ć i doselili sa Tijarice; jedni su otišli u Rašeljke, a drugi u Podhum. 1741 i 1815 godine bili l i Podhumu gdje ih i danas ima. U Doljanima (Rama) Pavić rodom iz Rašeljke (Buško Blato), a daljom starinom iz Dalmacije48 . Kraj Sinj·a selo. Pavići; P e r van i su prije 130 'godina došli iz G. Tijarice (Dalmacija). U Radišićima kod Ljubuškog (Herr.:egovina) ima doseljenih od Broćna 49 ; P l a z-i b a t i doselili prije 20 godina sa Tijarice (Dalmacija); P r o p a d a l e - iz Roškog polja; zvali su se Gašparić. 1815 godine bili li Mišima, Podhumu (i danas ih ima) i Srđevićima; S o l i ć i prije se zvali Pandža. Od davnine su li Livanjskom polju. Pandže su bili u Mišima 1741 godine. Ima :1·1
~~
~O 37 3S
aa H)
t2
B. Ž. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 130. M. S, F i l i P o v i Ć, nav, djelo, str. 149. J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 179. Vl.. e v i t a n o v i Ć, nav, .djelo, str, 5. I, Kukuljević, nav, djelo, str, 37, J, Erdeljanović, nav. djelo, str, 91. Isti, nav. djelo, str, 91. Isti, nav, djelo, str. 91. A, Jutronić, Naselja porijeklo stanovništva na otoku
Braču,
,ZbNZO, Zagreb
1950, str. 51. ~3 H
,~
~U
" " ."
(N. N.), Hrvatske katoličke B. Ž. M i loj e v i Ć, nav, Isti, nav. djelo, str, 328. Isti, nav, djelo, str. 261. Vl. e v i t a n o v i Ć, nav, M. S. F i l i p o v i Ć, nav. a, Ž. Milo,iević! nav,
škole i uč:telji u Livnu, (bez mjesta i godine), str. 38, djelo, str. 326.
djelo, str. B. djelo, str, 163. djelo, str, 315.
47
PO'RIJEK.LO· STANOVNISTVA
ih u Podosuju, kod Vrlike (Dalmacija). »Jeda'n se zaklinja - soh mi - pa ga prozvali Solić«; Š.a r rć i - doselili sa Tij.arice (Dalmacija). i815 godine bilo' ih . je 'u Livnu i Guberu, 'Sarići su zastupljeni kod svetri bunjevačke grupelSO ; 'SIm u n ci'::""'" "iz Roškog polja; zva)i ·su: se Ljubas'; Škare ._c· došli sa Tijarice (Dalmacija);' Ve'lići - ne ·znaju odakle su porijeklom. Ima ih, u Kninskom' I)oij"u '(Dalmacija),: a doselili su 'u "18 vij'eku iz ·Bosne. Velića ima mnogo po.Bosni51"; Vod o P i j e - ne znaju svoje p6rijeklo~ Ž i v k e' - starosjedioci u Livanjskom polju. 1741 "godine bilb ili je u MJšinia a I8i5 godin'e,U . Mišima i Podhuniu,
Podgradina - Selo /se' nalazi· ispod Ka~ešnice, p;rekoputa Vržerala. Prema ostacima koji "SU: pronađeni u maloj gradini, k6ju zovu »T.abija«, vidi se da je tu bilo naselje iz prehistorijskog i rim.skog daha., Uz potok »Ozren« ispod, ·gradine, 'ima nekoliko gromila52,~ U selu "na nekoliko mjesta stoje stećei (ornamentirani i· sa- ljudskim .figurama), pa je prema tome i u' srednjem. vijeku taj kraJ bio naseljen. Ostaci jedne turske građevine i d~nas se vide'; Seljaci' 'pričaju da je u selo često dolazila »škiJa« (hajduci) i napadala 'Tur,ke, a od naroda 'je tražila hrane i" novaca. Hajduci bi posfije takvih pohoda na selo pj'evali: »Puče puška iz pećine,' nes';a 'begu trećine{<. Najpoznatiji hajduci u tom kr'aju bili .su Križanović, Seku~ović i SimiČ. Kako 'je selo danas prenaseljeno ,,,! malo je obradive zemlje, mnogi odlaze u Slavoniju .na sezonske, radove, a neki i za stalno. U selu žive danas ove porodice: A n t u'n 'o v i ć 'i ......:.. porijekloh1 iz Dalmacije. (Ost~lo vidi kod' VrŽerala!); B a b i ć i - doselili iz Voš'taI~a (Dairnacija) ..Erdeljanović' ih navodi u Lidi, u' Subotic(i Somboru; pravo'slavne 13'abiće u Mok.ro~ polju' kod Knina .1 II Uzdolju, a ,'starinom iz Bosne.; katolici u 8ušCima i u ugljanima 'kod ·Sirija 53 ••• itd. Ima ih' u ,zapadnoj Herce~ govini, kod Ljubuškoga; B tl d r o v i - starosjedioci. 11 Vrženilama se spo:m:i:nju 11]41 godine;B u l'i ć i ....:... iz Tugara (Dalmacija); zvali se ,Mikulić. Radili ,na zemlji' .FirC!.us-bega; e k e, ne znaju odakle' su se doselili.. U $rđevićima s'u bili 1741 i 1815 godine; P a i ć i ' - do~li sa Tijarice (Dalmacija); Pervani - su sa Tijarice (Dalmac~ja); Rel'a,'te - iz' Dobranje kod Tijarice (Dalmacija); .g o l i ć i - .prije se zvali Pandža. Starosjedioci uLivanjskom . polju; Š esti ći ne znaju za porijeklo; Vel i ć i' - ne znaju 'odakle su porijeklom; V i d o v i ć i - su iz ~ijakova PolJa; Godine 1620 spominju se, li Banju na otoku Pašmanu, a 1693 godine u Gorici, kod Zemunika 54 .1741 godine nije ih bilo 'u Livanjskom polju; Spominju se tek 1815 godine II Dobrom (gdje, ih ima i danas), u Lu<;>niću, i K'ova6ićima. U Glama.ču bili trgovci, doseljeni iz Livna~s", Erdeljanović ih navodi: u Subotici, od 1687" godine; katolid li Polači -i u Biskupiji kod .Knina, a starinom iz Bosne; katolici u Biskom kod Sinja; A. Vidović, katolički sveštenik u Bosn.i, rodom iz Vidoša kod Livna; J. Vidović, katolički episkop splitski 1716 godine" rodom ,sibenčanin; katolici ,u Livnu. i li Uskoplju u Bosni; katoli~ko selo Vidovi~i kod Duvna: Vrlo mnogo pravoslavnih 'po' zapadn0j Bosni 56 . Ima ih" li Crnopodu, kod Ljubuškoga; V u k a d i n i ,- doselili od Duvna. 1815 godine bilo, ih je u Srđevićima, gdje ih ima i danas. U, Bilom Potoku (Kupreško pol.ie) doselili ~u iz Let~e kod :puvna II prvoj polovici 19 vijeka u'. Ima ih u Mandinom selu kod Duvna, a ·doseli1i su iz Omolja kod Duvna 58 , U Uzdolu (Eama), Vukadin je doselio ?ko 1870' godine iz Duvna 59 .; Žu,lj evići - doselili prije 100 godina iz Caparica kod Trilja (Dalmacija)'." Zastupljeni su kod svetri bunjevačke grupe~o ..
v
e
. BHo Polje je smješteno u istoimenom polju,' južno {"ld Vtžerala. Od B.uškog Blata, s juŽl~e strane sela, udaljeno je oko 1 km', . J. E r d e l j a n o v i Ć, nav. djelo, str. 179. Isti, nav, djelo, str. 102. r,z M. M a II d i ć" nav. djelo, str. 12,G3 J . .Erdelja·nović,.nav. djelo, str. 92. ~4 Vl. ,e v i t a il o v'i Ć, naV. djelo, str. 8 i 15. il,1 B, Ž. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 131. r,o J. Kr d e l j a II o v i ć, nav. djelo, str. 103. ~7 B. Z. 'M"i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 73. 58_J. Dedijer, nav. djelo, str. 332. ~9 M, S. F i l i P o v i Ć, nav. djelQ, str. 131. GO J. Erdeljanovi.ć, nav. 'djelo, str. 179. 50
,51
MARIO PETRIC
48
Današnji rodovi II selu su: Bek'avei· - doseljenici iz Studenaca (Dalmacija); tamo ih i danas ima; DI-injci (Drinjak) - ne znaju odakle su porijeklom; Man-dići - doselili od Duvna. 1741 i 1815 godine spominju se II Prologu; M Rt i č.i -- doselili s Kamenskoga (Dalmacija) prije o. roo godina; 1815 godine bilo ,ih je u. Vidošima, a i danas ih ima. Matića i c;Lanas ima-u Sinju i·Karakašici kod Sinja. U'Veljacima kod" Ljubuškoga (Hercegovina) Matići su" prema Dedijeru, najstarija porodica. Doselili su davno iz Ras:tovače u Posušju. Ima ih II Vitini, pod Ljubuškim, II Novim Selima i Crvenom Grmu6 !; M, i l o lo-ž e: - ' prije 80 godina došli iz Vržerala; starin-om su -iz Voštana (Dalmacija); Mladine' - ne znaju odakle su pot'ijeklo:m. Bilo ih je II Sinju do svršetka II svjetskog rata; Per'k~-vićr - doselili sa MijakoVa" poljaj tamo~ s,u starosjedioci; V r l j i ć i - »Celar« - iz Dabranje, ispod' Tijarice (DalmaciJ~). Nikica Vrljić' (60 godi~a) priča da je njegov »pradid Ante sam doselio iz Dobranje II Bilo Polje." Tu mu je neki Hajdar-beg Cengić' dao zemlje" na "kojoj je kao 'kmet radio. Sve do 1918 godine.:'Vrljici su' radili kao kmefuvi i diwali trećinu. Nadimak CHar dobili su zato, jer je p~,9:d~d' An'te n~dgledao begove čele, pa ga je on zvao' »čelar«. .
. Liskovača se nalazi na jugozapadnom uglu Buškoga Blata. Selo je malo; u njeIT.lu žive dva roda: L u'k a č i' -- koji su starinom' iz Doca pod' 'Mosorom, ll' Dalmaciji. Neki su odatle prešli u Zadvarje. Tu, Miško Lukač,-, trgovac, u ljutini -ubije svoju ženu i, bojeći se suda, pobjegne, s troje djece li Kurtovinu II Buškom Blatu begu· Buš'atliji. Neki Matić iz Liskova,če zamoli beg'a ,da mu Lukača dade za komšiju; beit mu udovolji želji i tako Lukači dosele u_ Liskovaču; M a ti ć.i doselili' sa Kamenskog (Dalmacija). Prema porodičnoj pr~daJi, nekada su živjeli- u Ravnim Kotarima. Odatle su došli ll- Karakašicu kod Sinja., Poslije su odatle odselili u. Dicmo, (isto kod, Sinja), aU su i to mjesto, napustili, te došli II Kamensko;, Iz Kamenskog su se. konačl;lO preselili, ll' Liskovaču. Rašeljke su južno od Liskovače. U nepoSrednoj blizini sela nalaze se lokaliteti G.radina i ,Crkvina. Prema stećcima koji se nalaze .kod sela" može se tvrditi da je i u
srednjem vijeku ovdje postojalo naselje. tr selu danas-, žive: Cit-ke - koje je beg Bušatlija premjestio iz' Suhače; Ivank'd v i ć'i ...:..... koji "su se doselili iz Dobranje (Dalmacija); P a v i ć i - došli sa Tijarice (Dalmacija), a daljom su starinom iz Doca, pod Mosorom; U d o v i č i ć i - starino'm iz' Ugljana, kod Sinja (Dalmacija). , " ~stočn'o od Rašeljaka su Renjići, Kazaginac, Kurtovina i Galići. Ovi zaseoci, koji se pi-~Žaji.l od" Rašeljaka na jugozapadu, do Bukove Gore na istoku, zatvaraju na pomenutoj liniji juŽni 'okrajak Buškoga Blata. Stanovnici' pomenutih naselja su Hrvati. ,
',"
-
.
Renjićr
Br a,o v c i - su starinom sa Tijarice (Dalmacija); tamo i danas imaju svojih. rođaka. R~'" n' j-;0:, i /; '(.' ~ su, starosjedioci. ,,:)
Kazaginac 'Ć'a: v'a ri su starosjedioci. Ima' ih u' Dra"gniću (Glamočko polje)~ a porjjektom su iz Kazaginca. Krajem 18 vijeka doselili su se najprije u Vidimlije kod Glamoča 62 • U Gornjoj Rami su starosjedioci 63 , a u- Lugu (Rama) su -iz Gostuše II Hercegovini G4 . u r kovi ći - su se doselili davno iz Vinice, u »tursko doba«. K r o l e -, su starinom iz Kamenskog (Dalmacija). R e n j'i ć i - su starosjedioci.
e
Kurtovina Ću r k o v i ć i su porijeklom iz Vinice. I v-a n davno doselili od Omiša (Dalmacija).
J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 319. B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo; str. 126. 63'!VI. S. F i l i p o v i č, nav. djelo, str. 71. 04 Isti, nav. djelo, str. 120. J}1
$2
č
i
ć
i -
imaju predaju da su se
PORIJEKLO STANOVNISTVA
'49
Galići
G a l i ć i - su porijeklom iz Hercegovine; ovdje su se doselili prije 1878 godine. R e ,n j..i ć i - su došli iz Renjića. ,gdje su starosjedioci.
Mijakovo Polje je istočno od pomenutih zaselaka, oko 2 km udaljeno, od ceste Livno-Aržano. U rimsko doba ovuda je prolazio put, koji' je ,polazio od Lovreća preko Vinice na Bukovu Goru, gdje se sastajao sa drugim: rimskim putem, koji je išao od Trilja preko Aržana 65 . Mijakoyu Polju pripadaju zaseoc~: Meki' Dolac} Drventk (ili Za Drvenikom), Zaljut i Cauševac. Stanovnici su Hrvati. Ć a l II Š i ć i (u Mekom Docu) su od starine. D o _z a n i - (u Zaljuti) ne zmiju odakle su porijeklom. Đ i k i ć i - (u Zaljuti) ne znaju odakle su starinom. Đ i v i ć i - (u Caušev'cu) ne znaju za svoje porijeklo. Gogići ' - (u Zaljuti) su odavna II Mijakovu Polju; za dalje porijeklo ne znaju. J u r č e v i ć i - su iz Vinice, gdje ih i danas ima. Tamo su st~ro si-edioci. U Zabrišću se spominju 1741 ~odin~. M a m i ć i ..:..- su iz 'Vinice; starinom su)z Hercegovine. Erdeljanović ih, navodi u Subotici gdje su došli 1686 godine- i' u Lišanima Ostrovičkim kod Benkovca (Dalmacija)66. P e r k o v i ć i su' ~tarosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 spominju _se u Caprazlijama, a 1815 U Sturbi i Grgurićima. U Jakir (Glamočko polje) su došli iz Žabljaka_ u Livanjskom polju sredinom 19 vijeka 67 • U Slatinu (Ra_ma) su doselili iz Rakitna 68 . Ima ~h II Sinju (Dalmacija) gdje su' davno doselili iz ,Livanjskog polja. 'Erdeljanović .ih navodi kod svetri bunj,evačke grupe 69 . $, k o r i ć i - (u Zaljuti) su ~d starin'e ovdje. U, Tribiću i Vržerall:~ma Škore se spominju 1741' godin'e., Dedijer ih n~vodi u Kapavlci kod Ljubinja 70 , p II Ravčićima .u Bijelom Polju kod Mostara su Škari. Ima ih II južnoj Dal.:; maciji 71 • ·Erdeljanović drži da su Škarići prvobitno bili pravosl"~vni Srb~, k~ji su, prhniyši katOličanstvo, zadržali i dalje svoje prezime72 . , V i d o v i ć i - , (u Zaljuti), su starosjedioci. »Svuda su se selili'«. Godine .1620 spominju se II Banju na otoku Pašmanu, a 1693 II Gorici kOd Zemunika (Zadar)73. U I,.ivanjskdm, polju nema ih 1741 godine. Spominju se tek 1815 u Dobrom, Lusniću i Kovačićima, U Glamoču su. Vidovići trgovci doseljeni iz' Liyna!1. Erdeljanović ih navodi u Subotici od 1687 'godine'; katolike, u Polači i u Biskupiji l~od Knina, a sta~inom ''iz Bosne; 'katolike. li Bis~om ,kod S,inja itd. 75 . Ima ih na nekolik~ mjesta na području Rame 76 . U Sutivanu na otoku Braču sPQminje se godine 1787 Vidović iz Klisa 77 •
Bukova Gora je na južnom okra.~ku Buškoga Blata, ila cesti, koJa od" Livna vodi prema Aržanl!' U rimsko doba II Bukovoj Gori sastajala su s~ dva puta: jedan koji je od Trilja išao preko Aržana, i drugi, cd Lovreča ,preko Vinice78 • -U Bukovoj Gori žive sam\o Hrvati. . Današnje porodi~e su: -C-u l e - doseljenici iz Hercegovine. Dedijer ,ih nalazi u Kruševu kod Mostarskog Blata 79 ; S a b l i ć i (i Sabljići) - koji su .se ,davno dos.eli.li sa Tijarice (Dalmacija). Godine 1815 spominju se u Podhumu gdje- ih i danas ima; S u č i ć'i ---,- staro-
a
~(; Ph. B II i f, Romische Strassen .in Bosnien und Hercegovina, 1., Wien 1893, str. 25, 26 i 27. Ga J. E r d e l Ja n o v i ć, nav. djelo, str. 134. 67 B. Z. M i l o:j e v i Ć, nav. djelD-, str. 130. "61) M. S. F i l i p o v i Ć, nav. djelo, str. i.49. 0,9 J. Erdeljanović, nav., djelo, str, 179. 70 J. D e d i.i e r, nav. djelo, str. 33,6. 71 Isti, nav. djelo, str. 257. 72 J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 176 i 177. n Vl. e v. i t a n o v i Ć, nav. djelo, str. 8 i 15. 7J. B. Ž. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 131. 7(; J. Erdeljanović, nav. dj elo- str. 1'03. 76 M. S. F i l i P o V i ć, nav. djelo, str. 75, 78, 80, 84, lU 125. 77 A. J"utron~ć, nav. -djelo, str. 89. 78 Ph. B all i f, nav. djelo, 'str.. 25, 26. 27. 79 J: D e d i le r, nav. djelo, str. 3ao. Glasnik
ZelUaljsko~
muzeja --;- Etno1oS:ija
I
MARIO PETRIC
50 sjedioci
II
Livanjskom polju; ovamo su se doselili iz Strizirepa kod Tijarice (Dalmacija). Erde-
ljanović ih nalazi kod svetri bunjevačke grupeBO. »Vrlo je verovatno, ~a su svi pomenuti
'rodovi sa .prezimenom
Sučići
poreklom od starog roda»
C~'1~lJHt.b «,
koji se još 1400 godine
pominje II jednome od dvanaest hlivanjskih plemena.ll Bosni ... Kao što smo videli, Sučića ima i sad· II Livnu, a svakako su II ono vreme bili jako bratstvo, čiji su' se rodovi i - ogranci II vreme turske. najezde i poznije razilazili ria ra :ne 'Strane{(~'. Interesantna je ,narodna predaja Sučica iz sela Lusnić kod Liv!la, koja -tvrdi da su se Sučići prije zvali Sučičić, i da su iz Orguza, upravo· iz mjesta, odakle je i spomenuto livanjska pleme iz 1400 godine; Sari'ći - iz Omarčena kod Tijarice '(Dalmacija); kod svetri bunjevačke grupe su zastupljeni 82 ; S k o j o - ne znaju odakle su ,porijeklom. Zidine su udaljene 2 km istočno od Bukove Gore. U Zidinama žive samo Mamićj - koji-,su ,davno doselili iz Vinice, a porijeklom su iz Gruda kod Ljubuškog (Hercegovina). - U' Subotici su Mamići od '1686 godine; katoliCi u Lišanima OstroVičkim kod Benkovca. U Bosni i Hercegovini ima 6 sela s imenom Mamići; od njih su dva katolička, oba u zapadnoj 'Hercegovini, a dVa pravoslavna u zapadnoj Bosni 83 • Korita -
Selo se nalazi
li
blizini Zi đina, II pravcu sjeveroistoka.
U njemu žive 9ve porodice: B r e k a l o doseljenici ifl Kamenskog (Dalmacija); e i k o j e - iz Studenaca (Dalmacija); Ću r i ć i - stara porodica u Koritu; došli davno od Konjica. Godine 1839 spominje se neki fra Anđeo Ćurić" rođen il Koritima 84 ; S li Č i ć i doselili iz Tijarice (Dalmacija) (Ostalo vidi pod - Bukova Gora l) ; Š a r i ć i - -staripom iz Tijarice (Dalmacija). DobriH su izduženo selo između Korita s južne i Grabovice sa sjeverne strane. U Dobrićima su 'danas: B e 1 j a n i - »od davnine«. 1815 godme bilo ih je u Smrča nima, gdje ih i danas ima; Ćurići - došli 'iz Korita; starinom od Konjica; Drmići ne znaju za porijeklo; G a d ž e - doselili iz Herceg0Vine.- Ima ih u Grabovnj.k'u kod LjubUškog, a doselili su se iz Drinqvaca 85 ; I van č i ć i - davno doselili iz Dalmacije. Grabovica - Jednim svojim dijelom selo se proteže up'oredo sa ces,tom LivnoAržano, da bi zatim zašlo na istok, prema' Dobrićima. Danas se Grabovica toliko »raširiIa«, da je dijele na Gornju i Donju. Usljed prenaseljenosti mnogi Grabovčani sele u Slavoniju, naročito u područje oko 'Đakova! .u Vojvodinu, a pojedinačno i u zapadnoevropske zemlje. G. Grabo:vica - B e l j a n i - SUf došli prije 20 godina iz Dobi-ića, gdje su starosjedioci. - iz D. Grabovice došao je jedan »na ženinstvo~<. Fra n j i ć i - doseljenici iz Livna prije 100 godina. »Imali su svoju butigu-meanu«. I v a n č-t ć i - su iz D. Grabovice; stari:q.om iz Dalmacije: Ivande - su doselile iz Vinke prije ,60 godina. Lagušići - su .»od Šarića kolina. PO Turkinji Laguši, prozvali su Laguši«. S u č i ~ i - su iz Dalmacfje; prije o. 100 godina došao- jedan »na' ženinstvo«. (O Sučićima vidi - ;Bukova Gora). S a r i ć i - su doselili iz Omarčena, na Tijarici (Dalmacija). U r s i ć i - su iz Strizirepa, kod Tijarice (Dalmacija); za ranije porijeklo ne znaju.
e r n k ovići
D. Grabovica -'-. e r n k o v i ć i - su doselili sa Kurtovine, ne znaju za dalje porijeklo. Ć II r k o v i ć i - su došli sa 'Kurtovine pred 100 godina. I v a fi Č i ć i - su iz Dalmacije. Kotarci ~ su davno došli iz Voštana (Dalmacija); 1741 godine bili II Lipi-eukliću. Krolo - došao )>ua ženinstvo« prije 40 godina iz Kam,enskog (Dalmacija); 1741 godine spominju se u Mišima, a, 1815 godine u Podhumu, gdje ih i danas frna. M a t i ć i - iz Liskovače; došao jedan J. Erdeljanović, ,nav. djelo, str. 179. .Isti, nav. djelo, str. 161-162. H~ Isti, nav. djelo, str. 179. 8el Isti, nav. djelo, str. 134. S~ (N. N.), Hrvatske katoličke škole 'i učitelji ti Livnu, (bez mjesta 8~ J. D e d i j e r, nav, djelo, str. 316.
8{)
al
godine), str. 38.
,
PORIJEKLO STANOVNISTVA
51
.s
»na ženinstvo({. o I e - doselili iz Priso"ja. U Mokrom (Mostarsko Blato), Dedijer navodi . .:. . . Šola je starinom iz Makarske, odakle je prešao u .zupanjRc' (Duvno), a odatle je prije 35 godina pr~šao ovamo kao fratarski kuvar., Djed'-mu je bio pravoslavne vjere, slavio je f)urđevđan, a. tu su ~lavu zao.ržali i dalje dok j e fratri ne zabraniše 86 . '
Prisoje, u užem smislu, smješteno je na ,strmoJ kosi, sjeverno-sjeveroistočno 'od Buškog Blata. Sa istočne strane nadovezuje se na dragu, u kojbj su zaseoci Privala i Vrilo, a s juga, ha raskrsnici cesta prema Duvnu 'i prema Aržanu, povezano' j.e sa/ Karlovim hanom~ Cijeli ovaj kompleks je Prisoj e, u Širem značenju. Na ovom području' ima nekoliko lokaliteta pod nazivom Gradina i Gradac, i jedan, uz cestu pred KaT10vim hanom,
Crkvina. Na ovom mjestu
pronađeni
su temelji neke
građevine
i jedna nadgrobna
ploča
iz rimskog doba. Da je ovaj kraj 9io naseljen i u srednjem. 'vijeku, svjedoče mnogobrojni stećci - »mašeti«, naročito na ~mjestu koje narod zove »Bulića _greblje«.
Stanovnici Prisoj a su Hrvati, a do II svjetskog rata bilo je i nekoliko srpskih porodica koje su u ratu nastradale. B e l j a n i - (u zaseoku ~rivali) ,...--- došli' su iz Dobrića gdje su starosjedioci;_ B oi š n j a e i - ne znaju odakle su por.ij€klom.' U Matici rođenih spominju s'e 1857" '-godine li Prisoju. Dedijer ih navodi na nekalikp mjesta u Hercegavini, a Erdeljanović kod, svetri bUIljevačke grupe 87 . B o ž i č i ć - L j u b 's - ne znaju za porijekla. a var u š i č i su Ćavari, koji su doselili od Duvna. Ćavari u Gornjoj Rami su stari~lCi88, a II Lugu (Rama) su starinom Vi'doši iz Gostuše II Hercegovini, odakle' su došli o. 1860 89 . Ć a s i ć i - prije ~u se zvali Ljubas, _ne znaju za porijeklo. 'Casićf se spominju II _Kabliću' 1741 godine. U D. Jablanici su iz Podbrežja (Hercegovina)90. Ima ih II Ljubinju (Hercegovina)91 i' u okolici Ljubuškoga. C,u r i ć i - su došli iz Karita. tr Matici rođenih s1?ominju se 1847 godine. u r k o v i č i ' - su doselili iz Kazagirica 1830 go9-ine. 1814 godine bilo- ih je u Rujanima; ima ih u G. Biteliću (Dalmacija) i u Sinju. Drmići -,ne znaju za ~voje' porijeklo. -Iva,čiči - kažu da su došli- od Omiša (Dalmacija). I v' a n d e - su doselile, iz Vinice. U Matici rađenih spominjU se 1846 godine. K a p u l i c e - su iz Ciste (Dalmacija). K r i š t e - su starosjedioci u Livanjskom polju. 1741 i 1B15 godine bilo ih je u Potačanima, a' 1815 godine u Dobrom. URastičeva: (Kupreško polje) Krište su se doselile iz Duvna početkam 19 vijeka92. K r i v i ć i - zvali se prije :rerkovič'; doselili su od Mijakova Polja. »Jedan ima gutu na vratu pa ga zvali Krivi« odatle su postali Krivići. K u t l e š e - došli negdje od Posušja kod Ljubuškog. U Mokrom, kod Mostarskog Blata - Kutle su se prije 250 godina ',doselili iz Imotskog kad su ga TUDci zauzeli. Zvali su se Vojvodič 93 . 'Kutleša ima lmd Sinja. L j II b i č i ć i - su došli od Aržana prije 160 godina; bili su kmetovi Rizvanbegovića. Ima .ih u Glavic_ama kod Sinja. P a v i č i - su sa Tijarice (Dalmacija). P e r k o i ć i - su iz Mijakova Polja. S a b l i ć i (i Sabljić) (u zaseoku Vrilo) - su došli sa Tijarice, (Dalmacija). OS u č i č i - s'l:l iz Strizirepi;l (Dalmacija). Os~alo a njima vidi -.:. Bukova Go-ra! Š a r i ć i - su došli iz Grabovice; daljim porij~klom ,sa Tijarice (Dalmacija). i j i č i ---,. (u zaseoku D-q.čić) ne_znaju odakle su porijeklom . o l a -' S I a d o j a - porijeklom iz Dicma (kod: Sinja). U d o v i č i ć i - iz Ugljana kod 'Sinja (Dalmacija). T i r i ć i - (u zaseoku ·Vrilo) ne znaju odakle st:!- porijeklom.
a
e
e
v
.s
.s
Za srpske porodice koje su živjele u Prisoju nisam mogao -ustanoviti ni pori-
jeklo (osim za jednu), te stoga navodim samp komparativne· podatke· koji bi bili od značaja
,
za rasvjetljavanje njihova porijekla.
A s i ć i - B o š nj a c i - U Selištu kod Nevesinja (Hercegovina) ima Bošnjaka iz U Piragića Docu, V. porodice Kovačevića u Kolešku;- slave Aranđelovdan 94 . P a ž i n i ,811
s7 Sg 89 90
91 9l!
D3 94
Isti, nav.' djelo, str. 39i. J. Erd"eljanovlć, nav. djelo, str. 99 i 179: !W. S. F i I i p o v i č, nav. djela, str. 71. Isti, nav. djelo, J3tr. 120. J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 372. Isti" nav. djelo, str. 309-. B. Ž. M i loj e V i ć, nav. 'djelo, str. 70. J. D d i j er, n'av. djelo, str. 390. Isti, nav. djelo, str. 356.
e
4"
MARIO PE'J'RIC
52
Guber - kod Pažina postoji .predaj a da su se )stari doselili iz Crne Gore«; slave Đurđevdan. U Prenju i Aladinićima (Hercegovina), Pažini su se doselili iz Popova; slave Petrovdan95 . Vu1 i ć i - U Staroj Gabeli, Vulići su se doselili iz Struića II Papovu; slave Nikol,idan96 . Z e l e II i - (Zelen) - doselili iz Cebare kod Duvna. U Lipi kod Duvna, Zeleni ·su starosjedioci; slave Nikoljdan97 •
Go1injevo - Selo je smješteno s lijeve strane ceste polazeći od Liv'na prema Prisoju; južnim svojim dijelom udalJeno je od spomenutog sela neka 2 km. Iznad' samoga sela postoji lokalitet »Gradina«, a II samom selu i na nekoliko mjesta strani ima stećaka (bez ikakve ornamentike). Stanovnici su pretežno Hrvati, ima nekoliko musliman-
P9
skih porodica, a do II svjetskog rata bilo je i Srba ali su oni
---- Hrvati
li
ratu stradali.
.
su: B a t i nj ć i - starojediocL 1741 i 1815 'godine spominju se u' Mišima, gdje ih ima i danas; Beri.ći ----.- prije se zvali Sablić; porijeklom su iz Sablića ,Kose, kod Tijarice (Dalmacija); e i k o j e - iz Studenaca (Dalmacija;) doselili' su prije 100 godina; G a l_eš,Lć i starosjedioci. Prvi put se spominju u Livnu 1326 godine sinovi nekoga Galeše ili Galešići 98 ; zatim 1356 godine!Hl; J a k e l j i ć i - ne znaju odakle su porijeklom, K l i š a n i n - davno doselili sa Klisa (Dalmacija)'. 1741 i Ui15 godine bilo ih je u Mišima, gdje ih f danas ima; K u l' i š i ---'- prije se zvali Mrkonjić; ne znaju za porijeklo. Mrkonjići 'se '1741 godine spominju ,U Golinjevu,"a 1815 godine bilo ih je u Podhumu; M a g i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; M i h a l j e v i ć i ' starosjedioci. Godine 1741 bilo ih je u Golinjevu; ai 1815 spominju se u Podhumu i -Mišima gdje ih i dana,s ima; Mi1ardovići - iz Dobranje (Dalmacija); pU'de - starosjedioci. 1741 i 1815 godine spominju se u Mišima; P r k e - porijeklom iz Studenaca (Dalmacija); T o p i ć i - ne znaju za porijeklo; bilo ih je 1815 godine u :podhumu; neki Topo spominje se II Čelebiću 1741 godine. . Muslimani- su: B a r j a kt a r e v i ć i - ne znaju za svoje porijeklo; R a š k o v i ć i od Roškog polja; T i r i ć i - ne znaju za porijeklo; Vel a g i ć i - po preda.ji su starinom iz Mađarske, gdje su bila tri brata. Jedan je ostao i pokrstio se, a druga dvojica došli u Blagaj, kod Mostara. Odatle su doselili u Golinjevo. Ima ih i li Ljubuškom (Hercegovina). Za Srb~ koji su nekada živjeli II Golinjevu nemamo nikakvih podataka o porijeklu, pa ću se poslužiti uporednim materijalom iz. Livanjskog polja i literatur'e, - Do Drugog svjetskog rata živjeli su: B o š k o v i ć i· - U Hodbini kod Mostara ima Boškovića, koji su doselili sa Slipčića, sela kraj Mostara, Misle da su starinom Crnogorci; slave, Đurđevdan 100 ; M i tr 0vići ima ih u Provu (Livanjsko polje), a doselili su iz Promine (Dalmacija); slave Đurđev dan; P a č a ri - P a ž i fl i - bilo ih je u Prisoju, U Piragića Docu. Pažini drže da su doselili iz Crne Gore; slave Jovanjdan, U Prenju i Aladinićima (Hercegovina) Pažini su doselili iz popova; slave Petrovdan 101 ;. Ratalj Tošići-Zdere U V. Guberu Ždere kažu da su doselili iz Srđe,vića. U Srđevićim<;l ih darias više nema, ali se zna da su bil; najstariji. Ima ih još li Smričanima, Svi slave Jovanjdan, U Mrđenovcima (Kupreško polje) Zdere su doselile iz Rujana (kod Livna) krajem 18 vijeka. Jedne Zdere su odavde otišle u Stroj ice (u Janj) i sad se tamo zovu Vekići.' Slave Jovanjdan 102 , ' Miši se sa zapadne strane nadovezuju na o-olinjevo. ,Ovo selo se prvi put spo·mln]e u darovnici Stjepana Ostoje, 1400 godine. Iz te darovnice doznajemo .i za jed:p.o rod. ime: » ... Vučihna Martinović iz Miš«103, Na jednoj vododerini sa istočne strane sela, prema Golinjevu, ·i danas postoji jedna velika srednjovjekovna nekropola. Uz spomenutu aarovnicu, i ovo bi bio'nesumnjiv dokaz za starinu ovoga naselja. Isti, nav. djelo, str. 268 i 269. Isti, nav, djelo, str. 275, 97 Isti, nav. 'djelo, str, 346. 08 V. K l a i ć, Građa za topografijU i historiju hlivanjske snik hrvatskog arheološkog društva, sv. XV" Zagreb 192.8, str. 17. 99 E. Fer m e n d ž i n, Acta Bosnae, Zagreb 1892, str. 23, ]00 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 348. iO! Isti, nav, djelo, str. 268--269. 102 B. Ž, Milojević, nav. djelo, str, 67. lOS l, K u k u l j e V ić, J;1i;\V. djelo, str. 37. 06 lU'
županijć
i grada Hlivna, Vje-
PORIJEKLO STANOVNI'šTVA,
,u selu žive samo Hrvati. B a t,i Ii i ć i -
1815
53
su starosjedtoci. Ovdje se spominju 1741 i
godin~. 'B j l i Ć- I - su, porijeklom iz Studenaca (D~imacijai, Ima ~h na nekoliko mjesta p
Hercegovini. U Letku kod Duvna Bilići su doselili iz Studenaca JDalmacija)104. Erdeljanović ih nav::odi kod svetr'~ ?unjey~čke grupe l05 . a l e t' e - su doselili iz 'Voštana (Dalmacija), U Osmanlijama (Kupreš,ko polje), Ćalete su porijeklom iz voštana (Dalmacija); staro prezime im_ je Babići': Iz Voštana su preselili' ~ Livno; odatle II Olovo, a iz Olova II Osmanlije pred austro~ ugarsku ..okupaciju 106 , J ah d r i j e v i ć i - su starosjedioci;, prije su se zvali, Batinić'. K l iš a n' i n --,. davno su doselili sa Klisa (Dalmacija). 1741, 'i .1815, gOdine spominju se -u Mišima. K u li,š i ----. su došli iz Golinjeva. Ne znaju ,za r,anije po'ifijeklo. 1815 godine bilo ih je' u Bodhumu. M i h a l j e v i ć i - su 'starosjedioci. 1815 godine bilo ih je II Mišima i Podhumu, M i l o~ lo-že -:- su .porijeklom iz Voštana (Dalma~ija), P-avli~ovići - ne ,znaju z~ svoje _porijeIdo. P a v l, o v i ć i - su staro:;;jedioci. Prije su se zvali Batinić. P u d ž e ~ su starosjedioci. tJ Mi'šima ih je ,bilo i 1741 i 1815 godine. S u ć e - su 'došli iz Glavica kod- Sinja (Dalmacija); ima ih i danas 'tamo. -Y o,d 9 p'i j e' - su iz Vržerala; za dalje porijeklo ne znaju. Z i v k o od st,arine. Bilo. ~h je i J 741 i 1815 godine.
e
Izumrli su Š l j i v e
Podhum
~.
~
prije 20 godina.
Zapadnim dijelom Podhum se proteže pod brdom Tribnjem i dijelom
zalazi II Srđevičko polje, a istočnim, uz potok Manda1t,. pokraj ceste koja vodi iz Livna. O poStanku- ovoga naselja govori Kačić u »Razgovoru ugodnom ... «; ». _.. Kad pak Tatari 'pridobiše kralja ,ungarskoga, koji se Bela zvaše, i por.obiše svu Vngariju, ... tada i g6sPdda Bergheglichi, s mnogim Urigarczim u' ove dođoše strane ter: se u različitim niistim ilainistiše~ a mnogi s Berheglichiem u Pogliu livagnskomu na 1241 ,oUi; kako drughi ochie, ha 1235. ciđi na jednoj Planini velle vissokoj, kojase Triba:t.istiCza zvasce,' građ 'sagradisce, koji od' Ungarcza bih gniegovim irnmenom zazvan Hum, a posli do saq.ascgniega vrimena 'zazvasce- podhum«'107, 'Bergeljića 'spominje i da,nas narodna 'predaja kao »Brgonjića bana«, koji je 'stanovao n'a mjestu današnje »Numbegovića gradine«. Bergelić (i I
Betgeljić), je izumrla splitska porodica, koja je 1719 godine zabilježena. n župskoj knjizi
Sutivana, na 'otoku BračulOS. Danas Bergeljića nema na područjh Livanjskog polja . .:...... Osim već' spomenute »Numbegoviča gradine«,' kod crkve i groblja ima nekoliko gromila, steć$l,ka rkJajii -\S'e Dlaila-ze' na ne)ffioHk.o mj1esrtJa u selu. Stai?-0vnici "Podhuma su Hrvati i Muslimani. Kod muslimanskog stanovništva nije/ tradicijal ,o -porijeklu.
sačuvana
, I:Irvati su: B a b i ć 1. - starinom iz Voštana" (balma~ija); B a dT o v i doselili iz V~Že~ala, gdje"-su i starosjedioci; -Ćurići ~ davno došli od KOJ;ljtca 'u' Korita; a iz Korita su doselili u Pod~um;" e k e - davno doselili iz, Srđevića; tamo se 'spominju 1741, i 1815 gedine,; Erano.vi,ći ~ iz- Dalmacije; ,prije su se zvali Krolo; JU'rišić: Cvi.tan .....:.. iz Zagorja. _kod 'Jl,osušja '(Hercegovina); K a t a v rć i ' - starosjedioci ~ LlvanjE!):tQ~ polju. ,Bilo ih je u Prologu 1741 i -1815 godine. Katavića ima u Splitu; ,K r o 1- e - iz Kamenskpg (Dalm~cija). U ,Miši:ma .ih' .je, bilo 1741 godine" a u Podhumu 1815 godine i danas . U ,Sinju, kao i po s,injskoj I okoli~i irna ,dosta Krala; M a,r k'i ć i - iz Voštana .(Dalm!:tcija); ,-,zvali su se Đonlić,; M:ih_aI.le-vi-ći,·-:sta-:rosjedioci; 1815 ,godine bilo ih:je,u Podhl,lmu; Milolož,e -porijeklom iz Voštana, (Dalmacija); bilo .ih je ,1615 godine u Podhumu; O m a z i ć i - iz Rožnjače kod Vi,nice,;, ,P a ct.-r o '-;- ne ~znajl;l' odakle su porijeklom; P a vj ć i - .sa Tijarice (DalmacijCj.);" 'P e rk o v.i ć"i ,'- iz .Mijakova, Polja; ,p r o p a d a l o - ne, znaju odaltle su;' 1815 godine bUi ,su II Podhumu; R o:g_u·!-i ć i - su iz voštana (Dalmacija,)'; S a b l i ć i ,- sa Tijarice (Dalmacija); S o Li,ć i - prUe se ':z;vali ,Pandža; starosjedi9cl su. Pandža je hilo- 1741 godine u Mi.šima; -8 II č i,ć i,
e
lO~ J. D e d i j e r, nay. djelo, str. 332.
J. Er._deljanović, nav. djelo, s-tr. 179. B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 77. , , 107 A. K a č i ć - M i o š i Ć, Razgovor ugodni naroda slovinsko,ga, str. 109 .. (Izdanju, koje sam koristio nedostajU stranice sa godin'om i mjestom objavljivanja. Pretpostavljam da primjerak .pripada II izdanju i godine 1759, štampano m u VeJ;1eciji). ' lG8 A, J u t r o n'i Ć, nav. djeln, str. 95: lO!>
:LUO
MARIO PETRIC
54 -
doselili iz Livna; Š i m
II
n a e - ' zvali se prije Ljubas; došli su iz Roškog 'polja; Ve li ć i ~
ne znaju za starinu; 1815" godine spominju se
II
Podhumu.
Muslimani su: B II 1 i ć i - ne znaju za porijeklo; M a l i ć i - ne znaju za porijeklo; M e h i ć i - ne znaju za porijeklo;' N II ID b e g o v i ć i - od davnine II Podhumu; O m e r a g i ć i - kažu da su porijeklom iz Crne Gore; Z II n i ć i" - ne znaju za porijeklQ. Srđevići U podnožju brda Tribanj i Srđevićkog polja selo se proteže oko 4 km II smjeru SZ-JI. Jugoistočnim dijelom gravitira Podhurnu,' a sjevero-zapadnim Biloj. U selu je staro groblje;, seljaci pričaju da na svakom mjestu II selu gdje se danas kopa nalaze neke sta're temelje.
U Srđevićima danas žive samo' Hrvati; nekada je bilo i Srba ikavaca . B a d ro v i su se doselili iz Podgradine: starosjedi1?ci sy. uLivanjskom .polju. Ću r i ć i - su iz Koritaj porijeklom su iz Hercegovine. K a s a l o - prije su se zvali ,Bani~; doselili su se ho; Prologa gdje su starosjedioci-. K e l a v e - su došli iz' Dobroga; daljom starinom su iz RO,škoga pplja. U Tošćanicu (Rama) Kelave su došli iz Duvna davno prije austro-ugarrske DkupacijelO~. Kelave u Isakovačkom Podkraju (Glamočko polje), doselile su se »poslije Austrije« iz Bitelića kod Sinja 11o . U G. Bitelić~, Hrvacama i još nekim selima Cetinske Kr-ajine ima i danas Kelava. K TI e Ž e v i ć i - su došli iz Vržerala tamo ih danas' više nema. Godine 1741 bilo ih je, u Mišima. K ti p r e š a n i - su se do'selili davno sa Kupresa. K u r e v i j e - ne znaju odakle su porijeklom; godine 1815 bili su u Srđevićima. L a u š - je »privodak« iz. Ćosanlija gdje su starosjedioci. M a m'i ć i - su porijeklom iz Gruda kod Ljubuškoga (Hercegovina); odatle 'su došli II Zidine, a onda ovdje. M a t a n i - su se doselili iz Orguza. O j van i ~ ne znaju za dalje porijeklo; godine '1815 bilo ih je u Srđevićima. Periše - su starosjedioci II Livanjsk€?m polju. 11 Ljubunčiću, gdje ih i danas ima, spominju se 1741 g'odine, a u Srđevićima 1815 g'odine. Š a r i ć i - ~;'u porijeklom iz- 'Grabovice, a' daljom starinom iz' Dalmacije. S u k a n i ~ prije su se zvali Ćurčić; kažu da su iz Kola kod Duvna. Po djedovu naqi~ku-zovu se Sukan. V i d o v i ć i - su došli iz Dobrog~; starosjedioci su u Livanjskom polju. V r d o l j a c i - su starinom iz Dalmacije, navodno od Imotskoga. Godine 1741 i 1815 živjeli su u Srđevićima., lIma ih u Sinju i okolici-. V u ka d in - porodična predaja kaže da su se doselili iz Duvna. Bilo ih je 1815 godine u Srđevićima. U Zabljaku i Guberu spominju se 1741 godine neki Vukadinović. U Bilom Pot~ku (Kupreško polje), doselili BU se iz Letke kod Duvna II prvoj po19Vici 19 vij ekall J. , Ima ih u Mandinom Selu kraj Duvna, a !lošli su iz Omolja kod Duvna112. U Uzdolu (Rama), Vukadin je doselio oko 1870 godine iz Duvna 113. U Srđevićima su nekada živjeli Srbi ikavci Ž d e re, koji su odselili II Guber. Odselili su još a r a II i.
e
od
~ Bila se- nalazi 'l km sjeverno Srđevića, na sjeverozapadnim obroncima Tribnjao Cjelokupno stanovništvo Bile je hrvatsko, osim jedne srpske porodice. Hrvati su: B a d r o v i - prema predaji porijeklom iz D. Doca, u Poljicima (Dalmacija). Ostalo o njima vidi pod - Vržerala; B a l te - sa Tijarice (Dalmacija). 1815 godine spominju se u Biloj; B a r a č'i - starosjedioci u Livanjskom polju; 1741 godine živjeli su u Caprazlijama, a 1"814 u Caprazlijama, Kovači ćima,' Strupniću i Livnu. Danas ih .ima u Bajagiću i Glavicama kod Sinja (Dalmacija). pedijer spominje Baraće u Radišićima kod Ljubuškoga (Hercegovina); oni su tu doselili od, Vrgorca (Dalmacija). Ima ih još u Otoku kraj Ljubuškogal14 ; B o lot i n i - došli iz Grboreza; porijeklom su iz Aržana (Dalmacija); B o t e doselili iz Prisika, bliz~ Aržana; G t e b e n a r i - starosjedioci'; 1741 godine su živjeli u Srđe vićima, a 1815 u Biloj; Ivankovići doselili iz Dobranje (Dalmacija); isto i Ivankovići iz Donjeg Hrasna (Hercegovina)115; K o v a č i -porijeklom iz Hercegovine, iz Ljutog Doca. Bilo ih je 1741 ,i 1815 godine na nekoliko mjesta II Livanjskom polju. Dedijer ih navodi na mnogo ~09
M. S. Filipović, nav. B. Z. Milojević, nav. 'Ill Isti, nav. djelo, str. 73. :ll2 J. D e d i j e r, nav. djelo,' 113 M. S. F i l i P ° v i ć J nav. lli J. De-dijer, nav. djelo, lH Isti, nav. djelo, str. 298. 1'10
djr;;;lo, str. 154. djelo, str. 116.
str. 332. djelo, str. 131. str. 314 i 315.
PO;t'tIJEKLO STANOVNrSTVA
55
mjesta II istočnoj i zapadnoj Hercegovini, prav.:oslavnih i katolika; K r ž e l j i - iz Žeževice kod Zadvarja (Dalmacija); ima ih u nekim selima kraj Ljubuškoga (Herc~govina); K u p r e š a Ii fn - odavno doselili sa Kupresa; M a m i ć i - ' došli iz Zidina; porijeklom su iz Hercegovine; M i l a n o v i ć i - doselili iz Otoka kod Sinja (Dal~acija) gdje ih i danas 'i~a; S a l a p i ć ~ starinom od Klisa (Dalmadja); S e lU r e n -" prije se zvali Subašić; došli sa Klisa (DaImadja); ,s p r c i - iz D~lrnacije; ne znaju iz kojeg mjesta; V i rl. o v i ć i - zvali se Pravdić; iz -Dobroga; starosjedioci su u Livanjskom polju; V r d o l j a c'i - iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg 'mjesta. Vrdoljaka je bilo u' Srđevićima 1741 i 1815 godine.
e
Srbi ikavci, K o z o m a
l'
e -
su iz Bogdaša; slave Jovanjd;:tn.
Zabrišce ,j~ II neposrednoj blizini Bile,.- 1 km sjevernJje. Stanovnici su, Hrvati, a priie 54 godine bila je i jedna muslimanska 'porodica -~Muftići, koji su odselili u Komorane. B r a l e - su doselili sa Sviba (DalmaciJa). Br d a r i - su sa Sviba (Dalmacija).; H115 godine spominju se ll. Rujanima, gdje ih i danas ima. U Sinju, ima i danas'Brdara. C'rnj ak - Je doselio iz Lištana, gdje ih, i danas ima, a bilo ih je i' 1815 godine. O daljem porijeklu ne znaju ništa. Crnjakovića ima u Subotici, od 1779 godine; ,pravoslavni u Otišiću kod Vrlike;" u južnoj Dalmaciji katolici Crnjakovi iz 17 vijeka l16 . e k e - ,su iz Cuklića': D l' o n j i ć i - ~u iz Bile, gdje se spominju 1815 godine. Fra j i ć i (i Franić) !...- su iz Smričana; ne znaju za dalje porijeklo.- G a b r i ć i - su prije 62 godine -došli iz Zastinja; o daljem porijeklu ne z,naju.' G_alići - su porijeklom iz Sviba, (Dalmacija). Grebenari - su došli iz I.J.iIe; starosjedioci su u Li-vanjskom polju. J li r i ć i -:- SU dOselili iz Lipej starosjedioqi su u Livanjskom polju. o njima vidi u Lipi! Kasalo - je doselio iz Prologa. Zvali su se Banić. Starosjedioci II Prologu. K n e z - je doselio iz Prologa; tamo su sta~osjedioci. Ima ih u Gl~lVicaina kod Sinja (Dalmacija)'. Ko v a č'i --;- -su došli iz V. ;Kablića; starinom ~u, iz _Ljutog Doca. u Hercegovini. K r ž e l j i ' -'- su iz Bile; daljini ,poriJ"eklom su iz Dalmacij~. L o z a II Č i ć i su prije 30 godina došli iz Potočana". Tamo su starosjedioci. S i š k e - su se doselili 'sa Sy-iba (Dalmacija). Ima ih u okolici Lištice (,siroki Brijeg)'. T e k l i ć i - su se doselili iz Komorana; daljim porijeklom su iz Dalmacije, od Vrlike"U Ćaiću su bili 1741 godine', Z 0'1' o.i e - ne zn\3.ju odakle su porijeklom.
n.
e
MUBlhnani M u f t i ć i odselili su u Komorane prije 54 godine" a Hrvati N o v o k m e t i u Osijek, za Vrijeme -,II svjetskog rata.
Držimlije su' istočno od Zabrišća, uz rječicu Sturbu. Dijele se na- Gornje i Donje Držanlije i na z,aseoke: Karjani, Trčić i Golubić II D. Drž~nlij',ama. Stanovnici su samo Hrvati, a 'nekada je bilo Muslimana i Srba ikavaca .. Zemlja je pripadala begovima Ljubunčićima~ " , Gornje DržanIUe - Današnji rodovi su: B i j a- d e r i (i Beader) koji su došli iz Lu'snića. Za dalje' porijeklo ne znaju;' Ću r i ć i iz Podhuma došli pred I svjetski rat. Daljim p'o~ijeklo"m su od Konjica;'" D a l i ć i - doselili iz Priluke'; G: a l'i ć i - iz Grboreza; daljim pori,.. jeklom su sa Sviba (Daltp.acija); ,M a r k o v i - iz M. Gubera;' jedan se »ugovorio«, ~od Galića; p e r k o'v i ć i - starino'm iz lVIijakova Polja; P l e h i ć i - prije se zvali Vukadin; daljim porijeklom .od Duvna. Vidi ,Podgradina; P o P o v i ć i - došli iz Cel~bića; tarilo ih je bilo
su
1815 godine. Ne znaju za dalju 'starinu; V u k a dj n l :..- porijeklom odt Duvna. Vidi" ....:... Podgradina~
Donje.' DržanIije, sa zaseocima Karjani, Trčić i Golubić. D ž a j e - su doselili iz Rujap.a; tamo ih je bilo 1814 godine a u Mišima 1741. Ivan'kovi'ćl - (u zaseoku Karjani) doselili su i~, Bile; daljim porijeklom su' iz Dpbranja: (Dalmacija). K o n: t e, - (ti' Karjanima i Trčiću) ne znaju odakle su porijeklom; bilo ih je 1815 godine u n,ekoliko sela Livanjskog polja~ "M a ill i 6'i - su iz Zidina. P e r i š e (u zaseoku GolubiĆ) došli ,iz Srđevića. Starosjedioci'su -ll Livanjskom poJju. Spomipju se 1741, i '1815 'godJne na Li.vanjskbm'polju. Pravd i ć i - su iz Dobroga; tamo su starosjedioCi. Bilo ill je 1741 i 1815 godine. ,R o g u š i ć i' su iz Dugopolja kod Sinja (Dalmacija). ,V r d o I j.a e i - su došli iz Odžak,a'; daljom starin'om su iz Dalmacij e. llfi
J, Erdclja-nović, n.av. djelo, str. 109.
MARIO 'PETRIC
56
Nekada su II Držanlijama živjeli Muslimani: B II r e k, P i r i j e, S k a k e i P o r 0b i j a; odselili su početkom austro-ugarske okupacije. - Od Srba ikavaca nekada su živjeli L a g a n i; prije 60 godina odselili II Guber.
Smricani - ' Selo se nalazi s desne strane ceste' koja vodi iz Livna II Duvno; od Livna je udaljeno 6 km. Smričanima pripadaju i zaseoci: Potok, Glavica, Lopatinac i Lopatice; Lopatice su na raskršću cesta, koje vode II Duvno i ugljenokop Tušnicu. Većina stanovnika su Jirvati; ima nekoliko srpskih porociica i jedna porodica 1VIuslimana Cigana. ' Hrvati su: B.elj a'ni - došli iz,.Grabovice; gdje su starosj'edioci. 1815 godine bilo ih je li Smričanima; B e van rl e - (u zaseoku Potok) - iz Hercegovine; ne znaju iz kojeg mjosta.U Kruševu kod Mostarskog Blata, 'Bevande su doselili iz Gabele prije 200 godina 117 ; Č e č u r e porijeklom iz Roškog polja; 1815 godine bili II Smričanima; Er c e z i - (u zaseoku Lopatice) su porijeklom iz Hercegovhle; 1741 godine bilo ih je li ..Ljubunčiću" a 1815 godine uPriluci, Rapovini i :L.abljak'u. U Osmanlijama (Kupreško polje), »priča se, vode poreklo« od ercega Stipana. )Doselili -Su se od Trebinja u Podhum (kod Livna). Tu su živeli neko vreme i krajem 18 veka došli 'u 'Osrnanlije«118; Fra n i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; Jurkići ' - doselili iz Roškog polja; Karadže - iz Ciste (Dalmacija); K'rivići (li zaseoku Lopatice) iz· Jagodnjaka kod' Tušnice; daljim porijeklom su od Bugojna. Ima ih li Ba.~agiću kod Sinja (Dalmacija); M a II d i ć i došli iz Potočana; 1815 godine bilo ih je li Smričanima. Starosjedioci su l i Livanjskom polju; vidi Prolog; M i h a l j e v i ć i 1934 godine doselili iz Podhuma, gdje su starosjedioci; :JVI i lov i ć i - porijeklom iz Podgrađa, 'niže Zadvarja: (Dalmacija); M i š i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; 1815 godine spominju se li Vidošima; Miškovi'ći (u zaseoku Glavica) porijeklom iz voštana; zvali su se Babić; p a v i ć i - došao jedan na »ženinstvo« iz Podhuma; daljim porijeklom su iz Tijarice (Dalmacija); Perkovići - (jedni 'u zaseoku Potok) iz Mijakova Polja; Pervani - iz Tijarice (Dalmacija); Š o š i ć i - iz Voštana (Dalmacija); V i d o v i ć i - (u zaseoku Lopatinac) došli iz Dobrog gdje ih je bilo 1815 godine; starosjedioqt su u Livanjskom polju; V li k 101 j e -iz Kočerina u zapadnoj Hercegovini. Srbi ikavci su: P o p a r i ć i - iz Prova; došao jedan na ženinstvQ poslije II svjetskog rata. Tamo su se doselili iz Dalmacije; slave Jovanjdan; R a c e - (u zaseoku Potok) iz Gubera. Daljom starinom su iz Dalmacije. Slave Jovanjdan; S i m i ć i ne znaju odakle su porijeldom; slave Ilinjdan; Ž d e r e - iz Srđevića doselili; slave Jovanjdan. Na brijegu, koji se zove Cigansko Brdo, žive Cigani - muslimani B a š i ć i. Oni su tu nastanjeni })još od turskog doba«. Bave se zemljoradnjom.
Sfurba - Selo se nalazi II neposrednoj blizini izvora Sturbe (ranije Sturba), po kOjoj je i dobilo ime. Dijeli se, na Gornju i Donju Sturbu. Gornja Sturba je smještena bliže izvoru i gravitira selu Vidošima na istoku, dok je Donja Sturba nekih 200 m dalje od izvora, prema zapadu. Iznad Donje Sturbe diže se ))Ivića gradina«, koja je, prema pronađenim fragmentima keramike, bila naseljena II kasno brončano, a svakako u željezno doba 119. Osim toga, II D. Sturbi ima stećaka (bez natpisa i ornamentike), te se prema tome može zaključiti da je ovaj kraj i II srednjem vijeku bid naseljen. Stanovnici D. i G. Sturbe su Hrvati, osim dvije' muslimanske porodice li G. Sturbi. Donja Sturba. - A II i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. B r a o v c i jeklom iz Renjića, a tamo su doselili sa Tijarice (Dalmacija). K a s e) j i - su iz Sinja (Dalmacija). K o n t e - su od Šibenika; M i l lož e su porijeklom (Dalmacija). M a n d i ć i - su došli iz Grgurića;. starosjedioci su u Livanjskom k o v i ć i - su iz Studenaca (Dalmacija).
°
m
l'l~ 119
Z.
Marića,
su poriDicma kod iz Voštana polju. V u-
J. Dedijer, nav. djelo, str. 38l. B. Z. Milojević, nav. djelo, str. 76. Prema saopćenju kustosa Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja B. koji su izvršili anal~zu fragmenata keramike sa Ivića gradine.
Covića
PORIJEX'LO 'STANOVNISTVA
57
Gornja Sturba - H r g e - su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 i 1814 živjeli su u Rujanima. Preko puta Rujana, II Gornjem Biteliću (Dalmacija), žive i danas Hrgovići, koji' su, kako kažu, doselili iz Rujana' »za turskog vakta«. U PovIj ima na otoku Braču spominje se godine ·-1803 'neki Hržić- detto Bošnjak, prema' predaji iz Roškog polja u Bosni. Hržić je zabilježen II ,Povljima kao novi- stanovnik godine 1688. U bolskoj matici godine 1736, a II sllmartinskoj godine 1777 :s napomenom »iz Povalja« zabilježen je Aržić i Haržić 120 • M am i ć i - su ,se doselili iz Zidina, a starinom su iz Hercegovine. M i Š i ć i - su ,došli iz Smričana (za~eok Potok); ne znaju zal dalje porijeklo. Puškari prije su se zvali Uvanović; porijeklom su iz Dalmacije., U Ugljanima kod Sinja' su Ufanovići 121 , a u Dračevluci na otoku Braču bio je. godine 1761 pop UVanović, porijeklom ~z Poljica 122 . Muslimani' su:, O iri a n i --'- porijeklom iz Ljubuškoga (Hercegovina) i Vel a g i ć i - koji su se doselili iz Golinjeva prije 40 godina.
r
Vidoši su istočno od. .izvora. Sturbe. Iznad samog izvora diže se velika Vidoška gradina, koja je, prema pronađenim ostaCima, bila nastanjena u prehistorijsko i rimsko doba. Na temelju jednog .nalaza, Hoernes i Tomasehek drže da je kod Vidoša bila rimska postaja Ad Libros uz veliku cestu Salona,....:-Argentaria123 • Da su Vidoši bili nastanjeni i u srednjem vijeku, svjedoče dva velika .ornamentirana stećka (biljni ornament) u blizini Zadružnog doma. O Vidošima kao staroj' župi vidiu· historijskom pregledu. stanovnici Vidoša su' Hrvati~ B il b].' ć i - su porijeklom iz Voštana (Dalmacija). su sa 'Tijarfce (D~lniacija). :i3 a t i n i ć i -. su došli iz Miša prije 35 godina; tamo su starosjedioci. 'C u b e 1 i ć i '(i Cubel~) -- su' došli iz Podkraja; daljim porijeklom iz Dabranje (Dalmacija);, __bilo,ih,_je: 1741 ,godhle u, Zastinju:,i_ ,Zabijaku. Jozići - su iz Trilja, kod ,Sinja II balm~ciji. Krs,t'7n'o,~~~'i ':od _Suj,1ae, kod Kupresa. Ljubasi ~ su porijeklom iz Rpškog .polj~~ .,M"a :p..-đ e r ~,l ~ ":,,.1e i,zSinj'a (Dalmacija). Do svršetka II 'svjetskog rata, II .Sinju je ,živjel,a porodica Manđeralo, koja je u rodu sa ovom, iz Yidoša. M a ti ć i .:..---. su doselili sa KamenskO,g (Dalm~cija). :M '(:h l Je v i t'i - su došli iz Potočana; starosjediQci Su li Livanjskom polju. Ii i š i,t i -, znaju za dalje porijeklo; u Vidošima su bili 1815 godine. M l a d i n e - su došli iz, Bilog_, P'Qlja; ,za dalje porijeklo ne znaju. O m a z i ć i -. su iz Vinice. S tl č i ć i -'- su &tarosjedlcici II Liva'njskom polju; doselili su iz Prisoj a, a tamo su porijekiom iz Strizirepa (Dalmacija). yidi: Bukova Gora.
B a n <1 o v i
su
ne
a
Grgurići se nalaze pokraj ceste koja vodi za ugljenokop Tušnicu. Stanovništvo je svo hrvatsko, osim jeane musUmanske porodice.
B a b i ć i - su porijeklom -iz Voštana (Dalmacija). B a n d o v i su sa. Tijarice (Dalmacija) doseliH. S r ,e š i ć i ~ su' iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg su mjesta doselili. Ovdje se spominju 1815 godine. Duvnja'c'i' -"su 'starinom od DUVna. Jankovići - su iz Dicma kod Sinja (Dalmacija). 1741 godine'živjeli su II 'Grgurićima. Jozići - su porijeklom iz Trilja, kod Sinja', (Dalmacija). K-r i ž a ni ' - ,ne zna!u odakle 'su porijeklom. ULivanjskom polju spominju se godine 1741 Križanovići, a 1815- Križani. K r s t a n o v i ć i - su od -ŠUi cc kod Kupresa. M a g l i c-e - su porijeklom iz Voštana (Dalmacija). M a n d i ć i - su qošli iz Potočan~; bilo ih je 1815 II Grgllrićima.- M i h,a l j e v i ć i - su dose;lili iz Potočana; starosjedioci su u Livanjskorp. polju, M i,š i ć i - su došli iz Smričana; -ne znaju za dalje porijeklo. S l i Š e - ne znaju 'odakle su porijeklom; "spominju se godine 1815 u· Potočanima'. "Š' a k i ć i " - su iz' Dalmacije; ne znaju ,jz kojeg mjesta. Muslimani su: K a r a b e z i - ' koji ne znaju odakle su porijeklom.
Podkraj je s lijeve, .strane ceste koja vodi prema rudniku uglja ~~nici, ok'Q 2 km 'udaljen od njega. U selu su Hrva~i i dvije muslimanske porodice. - VeliM,1?fo:i stanovnika je stalno zaposlen, ti rudniku koji je glavni izvor prihoda ovoga sela. T6\~g i, glavni razlog što se u Podkraju problem ekonomske migrapije ne javlja. . UO
A. J
"1-21
J. E r d e l j a
t r o II i
ć,
nav. djelo, str. 2Q,l. nav. djelo, str. 165. 122 A, J -u t r o n i ć, nav. djelo, str. 95. U3 V. Radimsky, Arheološke crtiIle iz' Bosne 1894, str. 435. II
II
ov i ć,
Hercegovine, GZM, VI., Sarajevo
MARIO PETRIC
58
a.
Današnje porodice su: a b i ć i - koji su porijeklom iz Voštana (Dalmacija); B a nd o v i - sa Tijarice (Dalmacija), II koju su doselili, kako narodna predaja kaže, iz Dicma 'kod Sinja (Dalmacija); B r e š i ć i - prije se zvali Mikulić; pOrijeklom su iz Dalmacije; Č II b el i ć i - iz Dabranje (Dalmacija). Godine 1741 spominju se II Zastinju; Đ e k e - su došli sa, Drinove međe kod Livna; ne znaju odakle su porijeklom. 1741 i 1815 godine ne spominju se na Livanjskom' polju; K e l a v e - ovamo doselili iz Dobroga prije 60 godina;. daljom starinom su iz Roškoga polja. (Vidi: Srđevići); K o ž i e e - došli sa Drinove međe kod Livna; o svom porijeklu ne znaju; K r i š t e - doselili iz Dobroga, a II Dobro iz Potočana. Starosjedioci su II Livanjskom polju. 1741 i 1815 godine spominju se u Potočanima. URastičevu (Kupreško polje), Krište su doselili iz Duvna početkom 19 vijeka 124 ; K r i v i Ć i - iz J'agodnjaka (Tušnica) ; starinom su iz Bugojna. 1815 godine bilo ih je tl Smričanima (zaselak Lopatice), gdje ih ima i danas; K u l i š i - jedan došao pred 3 godine »na ženinstvo« iz Golinjeva. Prije su se Kuliši zvali Mrkonjić'; pod takvim imenom spominju se 1741 godine II Golinjevu; M a'mići doselili iz Zidina u Sturbu, a odatle ovdje. (Vidi Zidine); M,andići - došli iz Grgurića. starosjedioci u Livanjskom polju. (Vidi Prolog); M a n đ e r"a l e doselili iz Vidoša porijeklom iz Sinja (Dalmacija); IVI a r e l j e - davno doselili od Travnika, najprije u Dobro (gdje se spominju 1815 godine), a odatle u Podkraj ; M i h a l j e v i ć i došli prije 40 godina iz Livna. Starosjedioci su u Livanjskom polju; M i l o r a d i - ne znaju odakle su porijeklom; navodno su od davnine; međutim, prema podacima iz 1741 i 1815 godine nigdje se ne spominju; p a v i ć i - došli iz Podhuma u Podkraj; porijeklom su iz Tijarice (Dalmacija); P r a v d i ć i - prije 15 godina doselili iz Dobroga; tamo su starosjedioci. Bilo ih je 1741 i 1815 godine; S a l a p i ć i - do:seli1i iz Grboreza. Predaja glavori da su davno doselili sa Klisa (Dalmacija). Muslimani Đ e b o -
su 'starosjedioCi; R a m i ć i -
su iz Duvna.
Dobro se nalazi 2 km južno od sela Potočana i ceste koja iz Livna vodi u pravcu Kupresa. Samo naselje smješteno j e na dvije strane jednog manjeg kraškog polja, kojemu je prilaz ·vrlo nepristupačan. U darovnici kralja Stjepana Ostoje iz 1400 godine spominje se neki Vladko .Klaščić »zdobroga«125. U selu i danas ima srednjovjekovnih nadgrobnih ploča koje očito govore o naseljenosti ovoga kraja u srednjem vijeku. Sjeverozapadno od sela je lokalitet »Gradina« za koji se ne može utvrditi da li je bio kakvo prehistorijsko naselje, pošto na njemu nisu vršena stručna ispitivanja. U popisu stanovništva 1741 godine može se primijetiti da, od 9 navedenih rodova koji su II to vrijeme živjeli u Dobrom) samo jedan i danas postoji, dok se ostalima trag 'može pratiti u Dalmaciji. . U selu žive samo Hrvati. B r n i ć i ne znaju odakle su porijeklom; Erdeljanović ih navodi kod svetri bunjevačke grupe l26 • J o 1 i ć i ~ došli iz Priluke; »jedan bio najmenik« i došao prije 60 godina. Starinom su iz Sarajeva gdje i sada imaju rođaka. K a r a d ž e su doselili iz Ciste (Dalmacija). K e l a v e - su porijeklom iz Roškog polja (vidi Srđevići). K r i š t e - su došli iz Potočana gdje se spominju 1741 i 1815 godine. Starosjedioci su u Livanjskom polju. U Dobrom su bili 1815 godine. L u j i ć i - su doselili iz Lovreća (Dalmacija), L j ub i č i ć i - su došli 1932 godine sa Sviba (Dalmacija). Ima ih u Glavicama kod Sinja. M agl ice došli iz Grgurića; porijeklom su iz Voštana (Dalmacij;i). M a II d i ć i - su doselili iz Grgurića; starosjedioci su LI Livanjskoln polju. ·(Vidi Prolog). M a n đ e r a l e - su došli iz su za »tul'ske vlade« doselili od Vidoš'a; porijeklom su iz Sinja (Dalmacija). M a r e l j e Travnika; u Dobrom ih je bilo i 1815 godine. M a r i n č i ć i - su došli iz Suhače ],rod Livna; 1815 godine bili su II Dobrom. Za dalje porijeklo ne znaju. Dedijer ih navodi uRadišićima kod Ljubuškoga (Hercegovina) kao doseljenike iz Gitluka u Broćnju 127 . M o s t arc i - prije 60 godina, jedan došao kao )}ugovornik« iz Gubera, kod Krište; porijeklom su od Mostara. 1741 g9dine spominju se li Suhači. Pravdići ~ su starosjedioci; u Dobrom ih je bilo godine 1741- i 1815. T o k i ć i su došli iz Potočana gdje se spominju 1815 godine; za dalje porijeklo ne znaju. U Rakitnom su Tokići doselili iz Mostarskog Blata128 , u Skrobučanima (Rama) l~~ B. Ž, Milojević, l~r. 1%
1~7 (~.
nav. djelo, str. 70. I. Kukuljević, nav. djelo, str, 37.
J. Erdeljanović, nav. djelo, str., 179. J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 315. Isti, nav. djelo, ,str. 330,
PORIJEKLO STANOVNISTVA
59
su i21- Rakitna »i došli su prije 1878«129. Erdeljanović'nalazi katolike i pravoslavne Tokiće kod svetri bunjevačke grupe130 . V i cl o v i ć i - s·J. starosjedioci u Dobrom; prije su se zvali Pravdić. Vrd-oljaci .-;. došli iz Srđevića (vidi' Srđeviće). Vukić'i,' Igu porijeklom iz Dalmacije, ne znaju za mjesto odakle su doselili. I Zagoričani su istočno od Dobroga, nešto bliže cesti Livno-Kupres. Iznad sela, VIse bunara })Jabukovac«, ima nekoliko· prehistorijskih gromila, koje, prema nalazima, potiču iz halštatskog doba'31, U historijskim, izvorima Zagoričani se spominju 1400 gOdine 13 .2 • Na nekoliko mjesta' u okolici, sela vide se manji skupovi stećaka. - Gospodari Zagoričana bili .su livanjski. begbvi Brkići i Golubovići. ,I danas se vide ostaci jedne turske 'građevine, koju narpd _zove ))Golubovićfl kula«.
Stanovnici sela su Hrvati. f) e k e - n_e znaju odakle su- porijeklom. I v k o v i ć i su starosjedioci; godine 1741 spominju" se u Zagoričanima. U ,Alajbegov Odžak (Kupreško polje) Ivkovići su doselili oko _1865 godine iz" Podgrede kod l..ivna 1aa . K e I ay a ....:..... je prije, 6 godina doselio »mi. ženinstvo« iz _Dobro~a. Kela·ve su porijeklom iz Rbškog_ polja (vidi Srđevići). K r iš t e ~ su došli iz P;risoja; starosjedioci ~u 'u Livanj-skom polju (vidi, Prisoj e). L o ~ a n č i ć i -,.. su starosjediocij bilo ih je 1741- godine "u Zagoričanima. »Davno sp ,bili -odselili u Dalmaciju, pa su se prOnovio V'r.alti1i«~ U Otinovcima (Kupreško polje), Looančići su iz 'Podgrede kOd Livna J •a • Mihalj evići -' su došli 'iz, Gol~njeva gdje su starosjedioci" (vidi Go1iiljevo). Rim'ci -"su staro_sjedioc1 u Livanjskom ',polju; 1741.godin~ bHo ih u Celebiću i Grgurićima. Godine '1815 ne spominju se nig~je na- području' Livanjskog polja. Ima ih u Sinju (Dalmacija), a Rimci u Isakovačkom, podkFaju (Glamačko polje) iz Kovačića u Livanjskom polju, doseljeni početkom -"20 vijeka la5 . S u š e - su došli od 'Glamoča; 'li314 godine bili su II Zir~vićti. . ' .
le,
'su.
Potocani -. 'Selo se' nalazi El lIjeve strane ceste koja vodi od '-Livna prema Ku"' presu; izldU!Ž~o je, u smjeru SZ. ----:- JI. Stanovnici P.otočana su' Hrvati, Srbi ikavd Muslimani. Hrvati su najbrojniji, a zatim S~bi ikavei. Hrvati' su: A n i ć i ,- ne znaju odakle su porijeklom; D a 1 i ć i - starosjedioci u Livarijskom polju. U PotoČane su doselili iz _pdluke, gdje se spominju 1741 godine; J ,a II lt o~ v i ć·i - došli iz Grgurića gdje se spominju 174i godine .. Daljim porijeklom S\1 iz Dicma kod Sinja. Prije II svjetskog rata bUo ih je u Podgradini, odakle su odselili u Sinj (Dalmacija); L o za n č i ć i - su starosjedio~i; 1741 godine bili su u Potočanima (vidi Zagoričane),; M i h al.j e v i·ć i - su starosjedioci; M i š i ć i - ne', znaju za dalje porijeklo; 1741 ,godine bili su ,U Pot6čanima. P a v lov i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. - P e r i š e - su .starosjediohi (vidi Srđeviće)j Yi d o v i ć i - su došli iz Dobrog gdje.' su i starosjedioci. Srbi 'i;kavci su: ,e r n o g o r c-i - doselili iz ZasUnja; startnom su iz Crne Gore. Slave C v i j e t i ć i -, iz Baljaka (Šuica), tamo' su doselili iz Tičeva kod GrahovD.. Slave A~anđelo.vdanj ~ e v a p i - : porijeklom iz Baljaka (S.ujica)~ Slave f)urđevd~n; J a g o'" d i ć i - doselili iz Tičeva (Grahovo). Slave, Nikoljdan; K a n I i Ć i - iz D. Malovana blizu Suice. Slave Đurđevdan;~ M i l i s a v,e - iz Eminoya Sela (Duvnp). Slave Nik6ljdan. Aranđelqvdan;
Muslimani Z i š k e ,doselili su' se iz' L'ivna.:
~ Zabljak se nalazi u neposrednoj blizini Livna (2 km). Cesta koja vodi od Livna prema D.uvnu dijeli selo na dva dijela. Gornji s lijeve i jednim dijelom s desne strane ceste; i Donji ZabIjak" s des11:e strane ceste. Selo je, kažu mještani »d'obilo ime po vrHu 2abljak«,koje izvire na području Gornjeg 2abljaka. Stanovnici Ponjeg Zabljaka su Hrvati i Srbi ikavci" a II Gornjem 2abljaku su' H!vati, Srbi .iikavci i Muslimani. 12Đ M. SI 130J. la-1
:ii' i l i P o v i
ć, nav. djelo,' str. 123.
Er(j,eljanović"
naV. djelo, str. 179.
]J.r~- M a n d i ć, nav. djelo, str. '13. Kukuljević, nav. djelO', str. 37. B. Z. Mj loj e v i ć, nav. djelo, str. 8"0. Isti, nav.' djelo, ',str .. 82. Isti, nav. djelo, str. 116.
1821.
Isa l'S'
1IiI~
'.1
;,
,,',
MARIO PETRIC
60 j
Donji· Zabljak - Hrvati su: Anići - ne. znaju-odakle su porijeklom; Bajići porijeklom iz Zeževice (Dalma~ija); .tamo· 'i danas imaju svojih rođaka. ,Godine lSUi bilo je Bajića II ,Zabijaku; B a k o vi ćj . . . :. . došli iz Prologa, a porijeklom su i_z Bajagića kod, Sinja, (D~lmacija) gdje ih i dana~ ima. U Sinju i po Sinjskoj Krajini ima 'mnogo Bakovića. U Kuti (Kupreško polje), Muslimani Bakqvići su starQ~jedioci136; B i l i ć i - porijeklom' iz ~osušja (H'ercegovina)';' B r ci i ć i,' ~ starosjedioci ll- Livanjskom polju. Ovdje su doselili"; ·iz Kamenskoga CĐalm~a~ija),\ gdje sli prije austro-ugarske okupacije bili odseiilL Ima ih '-u _GaU .i··otoku kod Sinja (DalmaCija). Erdeljan:ović ih' navodi' kod 'svetri bunjeva_čke grupe 137 • U CapFazlijama se -spominju 174'1 godine';' Ereezi -'- starinom iz Hercegovine (vidi Smričani);' Jolit1· ~ došli od, Sarajeva;' "J' u' r č ~ v i ć i ---..:.. porijeklo.m iz Vinke. Godine 1741 spominju se li Zabrišću'; Kotarei - prije 20 godina doselili iz, Aržana (Dalmacija). U Lipi se spominju 1741 godine~ , K l' e š 'e - ne ,znaju oda,kle su p~rij eklom; ,K roI e - prije 20 godina došli iz Kamenskoga, epal,macija). Tamo .je !Js~ao ,samo jed~n ,brat; L o v ri ć i - došli iz O~žaka. Porijeklom su iz palmacije, od Sinja. U Zastinju ih, Je bilo 1741 ~odine. Lovriča_ i danas", im_a ,mnogo ll, Sinj i po Cetinskoj" KrajinL ,U ,Osmanlije (Kupreško polje) Lovrići su se doselili od Sinja, li :prvoj polovici' 19, v.ijeka.138. E~delja~ović ill tretira, kao, dalmatinske Bunjevce U9 . U yarVaru (Rama') Lovrići, su t:lošli priJe i878 godine, a sta~inom su iz Duvna'140. tr selu Smokinju (DžematRasno) Lovnći sU: iz vrgorca ,(D?-lmaCija)l41; Marići - doseli~i iz,]30S~e; Omazići -:- prije 2 godine' dO'Šii 'iz "Podhuma. Starinom su iz RoŽnjače,' kod Vinice; p"a v i ć i - Iz_ Podhum~. »Je~an došao na _ženinstvo kod; KneŽeviĆa kojii su iZ1,1mrli«. Daljim_ p~r'ijekLo'rn su sa Tij~r1~e (Daltp.acija); Ha dJĆ i -:--:- doselili iz G. Rujana, a t·a'mo su došli! oko 1820 godine iz ,okoiice Sinja (J)almacij~) gdje ih ~, danas ima. PO selil1,1a zapadne Hercegovine, u' ,okolici Ljub~škoga; u Veljacima" Radi'šlćim'a, DrinQvcim~ ima Radića 142 ; S a l a p i ć i - doselili iz Pr9loga starinom su iz Otoka koci' Si~ja, a' tu 'su, došli- sa K-.fisa (Daimacija); T o t e - došli jz Pril~ke; ',u , Provu se spominju \741 ,.godine; V rd o l j a e i - s~arinom iz Dal~acij~, Srbi ikavcLsu:, A,rna u ti '--,- koji su se prije zvali Mihalj;ica; porijekloJ;Il su iz Dal:" macije. _Ovdje su se doselili iz Gubera".' Slave Nikoljdan; -M i t r a ai e,i .,- ne zPf:\ju .od~kle .$U po'rijeklom. Slave ĐurđEwđan; VU~,ete - ne znaju za dalje l?or1jeklo. Slave Đurđevdan; Z d e r e, - došli iz Zastinja' poslije II svjetskog rata. Slave Jovanjdan. '
tr
Nekada su u D. ,Zabljaku ži_vjeli Muslimani h -i
ć
N u,mb e g o:v i ć i, J
,o. r m a n i i S, p a-
i. -, Spahići i Ormani su odseliH u Livno, a Numbegovići ll" Ankaru.
Gornji 'Zabljak ~ Hrvati: B a b i ć i - doselili sa V,ošt~ma (Dalmacija) prije II svjetskog rata. Bandovi - , su !doŠli sa Voštaha (Dalmacija) godine 1879; CuI'e' -....: su se doselili 'iz Bukove Gore; daljim 'porijeklom su,' iz Hercegovine; G a r i ć i ne znaju odakle" su porijeklom; M i l o 1 o ž e - 'po~ij~klom iz Voštana (Dalmacija),; M ra d i n e ----:- došli IZ' Dalma.:.. cije; R ~ n č i ć i: --.:.. porijeklom' iz 'Budimira kod Trilja (Dalmacija); došli su prije 100' godina; K -t hri' ć i ~ iz Jagodnjaka (Tušhica), porijeklom od Bugojna; V u k i:qli n i - nedavno 'došli iZ ',Srđevića; daljim porijeklom od Duvna (vidi SrđE;!viće). 1-
a
Srbi ikavci su: B o š n j e i - doselili iz Pr'isoja; slave Arandelov-danj M a r i ć i' došli iz' D. M~l~vana (Kupres); shive\'Đurđevd'an; M(tranići' . :. .:. ., ne znaju odakl~ -'su porijeklom; slave Đurđevdan; N e n a d i ć - iz aiamoča, doselio 'prije '5 godina-j' 'slavi Nikoljdan. ,Mu~l~mani, su:
~ a ~ a b e z i,
'I.' e r z i
e
ć i i Vl', b c i. -
Ne ,inaju odakl,e s~. porijeklom.
Rapovina 'je' gotovo ,,~astavni dio D. Žabljaka. ,Nalazi Se s 'lijeve 'strane', ceste 'Koja iz Livna- vodi prem'a Splitu. Stanovnic'i su Hrvati, ',osim- jedne srpske' i jedne inu"slimanske p o r o d i c e . '
,
'Hrvati su': 'B a-k o'v i ć i ' ':':' ' 'porijeklom iz Dalmacije, 'iz okolice Sinj'a'; :a r a l e - davna; doselili iz Dicma kod, Sinja (Dalmacija); o n d r i ć i - doselili 'Olto 1879 godine sa' SVi,ba
e
lao 137 138
13~ HO Ul iH
Isti, nav. djelo, str. 85. ć, nav. djelo, sJr. 179. B. Z .. Milojević, nav. djelo, str. 317-. J., E r d e l j a:ti o v i ć, nav. djelo, str.'76. M. S. Filipov,ić, nav. djelo, str. 92. B'. Z .. M i loj e ć) nav. djelo, str. 395. J. D e d i j e r, :nav, djelo, str. 314' i 320. J. E r.rl e l j a n o v i
v.i
.
,
:,J
PORIJ'EKLO ST~NPVNISTVA
(Dalmacija);' D ž'a j e - "došli iz Lištaria; porijeklom su 'od Aržana' (Dalmac;ija);. E r e e z i -:.starinom iz Hercegovine. Godine 1815 bili su u Rapovini, (vidi Smričani)j K r e š e ---: ,prije se zvali Drinovac. Porijeklom -su iz Drinovaca kod Ljubuškoga (Hercegovina); L o V r,i ć i -,porijeklom iz Dalma-cije, od Sinja (vidi D. Zabljak);~ M a r i n č·i ć i -,- .doselili ,iz DobrQg; za dalje porijekl,o 'ne znaju; Š a r i ć i - došli iz Grabovice; daljim porijeklom su sa Tijaric~e (Dalmacija). Srbi ikavci su: A r n ~ ut i - koji su došli iz Gubera. Slave Nikoljdan. Muslimani su H; o d ž i ć i ne znaju odakle· su porijeklom .
. Veliki Guber ,nala~i. se na cesti koja iz Livn~ yodi prema, Splitu.. 9d Ltvna je udaljen 5 kn!. V. Guberu pripada zaselak Piragića Dolac. Stanovnici su Hrvati, Srbi ikavci i Muslimani. Hrvati su: B a k o v i ć i - koji su se dos,elili iz Baj,. ,U Livanjskom polju su starosjedioci; B ral e - doselili, ,sa -Sviba (Dalmacija); prije '~u 'bili u ,Dicmu kod Sinja; e k e - ne znaju odakle su porijeklom (vidi Cuklić); C.o nd r i ć i - doselili sa Sviba (Dalmacija); D o 1:i ć i - ,došli iz Žirovića.,B-tarosjedioci, su u Livanjskom polju. Spominju se godine 1741 u Kablićima t Priluci,. a 1815 u "Ziroviću, Kovačićima, V. Kablićima:. U Brdski ,P6dkraj. (Glamočko polje) Dolići .su, došli iz M,. ,Kablića oko ,18'85 go-' đine 143 . U Gmićima " (R'ama) starinom su iz Dalmacije 144 ; D ,ž e p i n e .~ ne,' znaju odakle' su porijeklom; bilo ih je 1741 godine.' Prav. Džepine .u VidoiVU SelU ·(G. Unac). došli su pred bunu iz GrahovalAi>; ,Karadže ~ doselili sa 'Ciste (Dalmacija); Milanovići ~ prije se zvali Bota,'" 'a doselili se sa Tijarice (Dalmacija). U Otoku i II 'Glavicama 'kod Sinja, ima ih, i danas. U Komo-ranima' se spomi~ju 17.41" godine. Muslimani -Milanovići ,u Dugama (Rama) doselili· su se iz Boljkovca II bugojanskom srezu146 , a Milanovići (Muslimani) u Doljanima ,(Rama) starinom su.' iz Skoplja 147 ; M o s t a,r e i - doselili po,četkom 19 v,ijeka 'od Mostara u Livanjska polje; O j van - došao iz 'Srđevića, gdje ih je bilo 1815 godine. Za dalje pOl'ijekl6 ne ,znaju; Petre - u »tursko doba« došli iz Golubića ,(zaselak Smričana) na zemlju b,ega Arnautovića iz Travnika.- U' Srđevićima se spominju .1741 godine; S t a n i Ć l --...:.. prije se zvali Blažević; II Guber su došli :iz Livna, gdje se spominju 1815 godine. Stanići li Prologu su im fođaCi; Š oŠiĆi došli od Aržana (Dalmacij~) prije 80 godina na zemlju bega, Teskeredžića iz ,Sarajeva. Šošići u Grabu kod Ujubuškoga (1;Iercegovina) došli su od Nevistine Stine kod Imotskog.a (Dalmacija)148., U Vašaraviće kod Ljubuškoga Šošići su došli iz ~raba149., Srbi ikavci: A r n a u t i - prije Mihaljica. Doselili iz Čaprazlija »za turskog tloba«. U .Caprazlije su prešli iz palm.acije, iz Kosore 'ko~ .vrlike. Slave Nikoljq.an; ,B ail o - ne znaju odakle su. po:rijeklom. Slav.e ,Jovanjdan; Ć e b e d ž ij a- ~ došao iz Hercegovine kao' »ugovornik« kod Milice Naerlović. Slavi JovatJ.jdan; D II V n'j a k -.: došao »na ž~nin~tvo« kod Arnautaj' porijeklom' je od' Kupresa. Slavi DurđevĆlan; I l u ll:: i ć i por,ijeklom iz Bosne. »Ota.c' je ugovornik sa Radetom«. 'Slave, Stefanjdanj K o z o m a r e - prije HW godina došli iz :sdg'daša. Daljom: starinom su sa Kozare; L a g a lt i (Lagan) '------ zvali' su se', Milisave,. p'orijeklom su iz Eminbva Sela, kod Duvna.' Slave Nikoljdan; N a eri ov i ć i --:- prije 90.'godina došli iz Dicma ~od Sinja (Dalmacija). Slave 'Jovan:jda,n; P a ž i n i - (u zaseoku :Piragića Dolac) starinom k~ko predaja kaže, iz Crne Gore. Bili, su' kmetovi 'Piragića. S'lave Đurđevdan. Dedijer ih navodi u Aladinićima (Dubrave u Hercego,vini) kao doseljenike iz. Popova. Slave Petrov.dan1?O; P o (t) k t a j e i - iz Prova, gdje su doselili iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave Nikoljdan; R a e e ...-: došli od Zadra »u tusko doba«. Slave Jovanjdan. Na nadgrobnoj, plqči II pravosiavnom' groblju, u. Guberu, spominje se Mitar Raco" koji je umro 1831 godine; R ad e,t e - starinom kako 'predaja kaže, iz Crne Go,re. Najprije :su se dos~li1i u Držanlije, a D. Zabljak; 'B a r a č i -
e
H3 lH l,{5 Hil
111 HS 149
lIJO
-Milojević, nav. djelo, M. S. F i l i p o v i Ć, nav. djelo, P. Rađenović,. Uhac (ćiril.), M. S. F i l i il o v i ć, nav.. djelo, 'Isti, nav.' dj.elo, str. 162. ,J. Dedijer, nav. 'djelo, str. 318. Isti, nav. djelo, str. 324. Isti, nav. djel-o, str. 269.
B. Z.
str. 117. str. 105.' SEZb, knj. 30, Beograd-1948, str. 118. str. 118.'
MAP.IO PETRIC
62
odatle ih preseli F.irdus ..beg II Guber. Slave Stefanjdan; T r i š e - najstariji II Guberu. Za dalje porijeklo ne znaju. Slave Jovanjdan; Z. d e r e -_ došli iz Srđevića. Bilo ih je uRujanima,
a tamo su se doselili iz Dalmacije. Slave Jovanjdan. tf Mrđenovce (Kupreško polje) Zdere su došli iz Rujana (kod Livna) krajem 18. vijeka. Slave Jovanjdan151 , Muslimani su: B i 1 k i ć i - prije Sabanović, od davnine su II Guberu; D i,z d a r i D6cu) »doseli'o na miraz«_ iz Grboreza prije 70 godina: J a h j a f e II d i ć i - ' (u Piragića Docu) došli 'iz Zastinja prije 80 godina, na zemlju Piragića; J a II d r i.ć i ne znaj1f odakle su porijeklom; S i t II i ć i - prije su se zvali Šehić, ,živjeli S~ II D. Rujanima. Firdus":' beg- im je oteo zemlju II Rujanima pa su odatle preselili »'na kmetovsko selište« Rašid-efendije (u
Piragića
Arnautovića.
Mali Guber
e
Hrvati: upe ,prije se zvali Dišijen; ne znaju odakle su porijeklom; D e r o n j a starosjedioci u LivanjskQm polju. U Komoranima se spominju 1741 godine; D o l i ć i - došli. iz Zirovića; starosjedioci II Livanjskom polju ."(vidi V. Guber); D i n o c i - starinom su iz Drinovaca kod Ljubuškog (Hercegovina):-' U Guberu su sP9minju 1815 godine; I š t u k - (IštukBaković) - > došao prije 3 godine iz Ljubunčića '»na ženinstvo« kod Markova; daljim porijeklom su iž Dalmacije; J u k i ć i. - porijeklom iz Bitelića kod -Sinja (Dalmacija)~ gdje ih i danas itna. Za turske vladavine doselili u Livanjsko polje. Godine 1741 spomiriju se u·,-Celebiću. tJ oluku (Glamočka polje) Jukić se doselio iz BiteliĆa kod Sinja, oko 1881 godine152 . U Radasliju (Glamočko polje) Jukić se doselio iz Bitelića 1911 godine 153 i., u Halapić (Glamoč) je doselio iz Bitelića kod Sinja 154 • Erdeljanović ih navodi kod svetri bunjevačke grupe 165 ,; M a r k o v i - ne znaju odakle su porijeklom. Godine 1815 bilo ih je II Guberu. Markovići, Markovi -.:.... su zastupljeni kod svetri bunjevačke grupe 156 ; p o p o v i ć prije 30 godina došao II Guber; dotada -je »odao 'po svitu«. Ne zna za porijeklo; S t a n i ć i rođaci onima u V. Guberu; prij'e se zvali Blažević; došli su ~z Livna.
r
v
Muslimani: B II t, k i ć i -'- ne znaju odakle su porijeklom; M i l a e i (Milak) - iz Lusnića; tam'o ih više nema, ali 'i danas postoji -»Milakova mala« gdje J'll nekada živjeli; Š e h i ć i ne znaju~·Q svom porijeklu; Vel a g i ć i - došli- iz Golinjeva prije 30 godina; Z i j d'ići odavno u'Ouberu; Zrn·e- - n~ znaju za porijeklo'.
a-
Srbi ikavci su samo P o (t) k r a j e i - koji su doselili iz Prova; daljim porijeklom su iz Promine mOld Drniša (Dalmacija). Slave Nikoljdan.
Komorani ,SU 1 km udaljeni od M. Gubera u pravcu jug,a, sa desne strane ceste, ·koja iz Livna vodi prema Splitu. Stanovnici su -Muslimani, Hrvati i Srbi ikavci; najbrojniji su Muslimani. Muslimani: ,B a Lj e i (Baljak) - došli davn9 iz Bajagića (kod Sinja Dalmacija); B odoselili iz Jabuke kdd Trilja ( Dalmacija); u selu ih drže za »akrame« - posjednike; q.rahe - iz'Caića; Kalenderi - iz Livna; starinom navodno iz Turske; M_ilaci (Milak) - iz Lusnića; M u f t i ć i - doselili iz Zabrišća prije 54 godine; N u m b e g o v i ć i iz Podhuma; S e h i ć i - došli iz V. Gubera.
r ići -
Hrvati: D r i rl o v c i - došli iz Gubera; daljom starinom s~ iz Drinovaca kod Ljubuškog (Hercegovina); P e r' a j i c e - došli, iz Orguza; tamo su doselili iz Glavica kod Sinja (Dalmacija); Siške - (Šiško) - porijeklom od Studenaca (Dalmacija); Teklići - doselili davno iz Caića i dalje porijeklo iz Dalmacije; 1741 godine ,spominju se ,U Caiću; V r d 01 j a c i porijeklom iz Dalmacije (vidi: Prolog)-; Z II l j e v i ć i - porijeklom iz Otoka kod Sinja (Dalmacija); 'ima ih kod svetri bunjevačke grupe 157 • m B. 2. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 67. Isti, nav. djelo, str. 134. HS Isti, nav. 'djelo, str. 140. 1-151 ,Isti,. nav. djelo, str. 148.' ,lG!} J. E r d e l j ci. n o v i ć, nav. djelo, str. 179. lllB .Isti; nav. djelo, str. 179, HI7 Isti, nav. djelo, str. 179. l,Ug
PORIJEK'LO STANO'VNISTVA
63
,
Srbi ikavci: 'R a d i ć - do~ao ·iz Glamoča 1946 godine »na. ženinstvo« kod Zdere; slavi Tomindan; Z ct e,]: e - iZ' Gub,erB:'~ Daljim porijeklom iz Da,lmaCije; slave Jovanjdan.
Grborezi. - Selo se nalazi 1 km. južno .od ,Komorana, s desne strane, ceste koja Livna vodi prema Splitu. Stanovništv~ je hrvat~ko i muslim,msko, i jedna srpska porodica.
jz
Hrvati su: ,Bad'rovi - došli iz Podgradine: starosjedioci su lli ;Livanjskom, polju (Vidi: Podgradina)j B a r a Č i - došli iz Turjaka kod Sinja (Dalmacija) za »vrime Austrije«. starosjedioci su u Li~anjskom polju. Godine 1741 i 1815 bilo ih je',mnogo na području Livanjskog polja. Ima ih u zapadnoj Hercegovini, u okolici Lj'ubuškoga', u' selima: Radišići, kamo su došli od Vrgorca, (Dalmacija)158, II Otoku, .·Kašć~ Studencirq.a 1li9 ; B o 19 t i n i. -- porijeklom od Aržana (Dalmacija); B ral eo -. iz Dicma kod Sinja (Dalmacija); (Vidi: Cuklić); e o n d r i ć i - sa Sviba (Dalmacija)j Curak - prije se zvali Curkclvić - poriJeklom od Duvna; neronj e - došli ~z M. Gubera; starosjedioci su u Livanjskom polju;' D o li ć i -- najstariji u Grborezima, starosjedIoci u Livanjskqm polju; J u k i ć i', - i.z Bitelića ltod Sinja' (Dalmacija); vidi: M. Guber; Koprčine .:.- do~~lili iz Graba kod Si_~ja (Dalmacija) »za vrime Austrije«; Kptarci - doselili iz Aržana (Dalmacija) 1924 godine; Mamići - doselili iz Zidina; Starinom su iz Hercegovine; Markovi (Markov) _- iz M.' Gubera; za dalje porijeklo znaju (Vidi: Guber); Ma tići .-..:.. doš,li \Z Liskovače 1937 godine; daljim porijeklom, iz Kamensko-g (Dalmacija); P e r k.o ~ i ć i ...:....._ porijeklom sa Mija~ova Poljaj P o cl ru g --::- doselili iz Dicma kod Sinja; ima ih u Sinju (Dahnac~ja); S a l a p i ći - iz' Orguza; daljom starinom sa Klisa [Dalmacija); S u'č i'ć i - su došli iz Dalmacije; starosjedioci' su u Livanjskom polju." Detaljnije o 'nJima vidi pod Bukova Gor~. Kod Sučića' u Grbore~ima postOji porodična predaja: Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav Sučić s bratom Vatroslavom dade ,btpor Turcima II Orguzu. Turci ih pobijede, a,' oni pobjegnu u Dalmaciju. Poslije: se jedan od braće povrati i od njega potiču' svi Sučići II Livanjskox:n polju; -S u-
ne
Zastinje - Selo se nalazi u podnožju. Kruga, zapadno od Livna; s Livnom je gotovo ·povezano.: Stanovnid su- Hrvati, Srbi ikavci i Muslimani. Hrvati: Bilići -_porijeklom od Studenaca (Dalmacija);-najprije su došli u .Kabliće, a odatle u Zastinje; D ž a l --I iz Korićne kod Glamočkog polfa; 'T e k l i ć i - doselili iz Grboreza; daljim porijeklom iz Dalmacije/---od Vrlike; T o m a' s i (Tomas) - iz_ V. ~ablića; porijeklom su iz Emin6va Sela kod Duvna. I Dedijer navodi Tomase, ---'kao starosjedioce u Eminovu Selu 161 . ' Srbi ikavci; Crn o' g o r c"j ~. došli' iz Čelebića'; daljom starinom su, kako im predaja kaže, iz Crne Gore. Slave, Aranđelovdan; L o v r e n - doselili od Glamoča. Slave Đur đeV-dan; M a l j k o v i ć i' --' iz' Prova; tamo su došli, sa Uništa (Grahova). Slav.e Jovanjdan,' p a ž i il i - iz Piragića Doca; daljim porijeklom iz Crne Gore. Slave Đurđevdan.; kažu
MusFmani: B o b a n i - ne znaju odakle su ,porijeklom; J a h j a'f en d i .- starosjedioci u Za.stinju; K II d r i Ć, i - »starovnici« u Zastinju,
ć
i (sami
Ja'fendić)
Suhača
se svoJim
istočnim
dijelom
nado~ezuje
za
Zastinje~.
Selo je izduženo u
smjeru JI-SZ i paralelno je sa cestom, koja iz Livna vodi prema Grahovu. Zapadnim J. Dedijer, nav. djelo, str. 314. Isti, nav. djelo, str. 315. lCO J. Erdelj an'ović, nav. djelo, str. 179. lC~-J. Dedijer, nav. djelo, str. 347. 158
1.59
64
MARIO PETRIC
dijelom S\lhača graniči sa V. Kablićima. Iznad ,oba sela diže se jedna nasuta gradina, na kojoj se našlo fragmenata glinenog posuđa iz prehistorijskog i rimskog doba '62 • Sjeverno od Suhače ima jedna veća gromila, koju narod zove Mala gradina; na toj gromlli se našlo mnogo glin'enih fragmena,ta. U selu je Ip::r:onađ€f11o nekoliko 'filmskih MtlpilSia i jedna rimska grobnlca 163 , ~ Na temelju' ovih nalaza· može se -zaključiti da je ovaj kraj bio naseljen još u prehistorijsko i timsko doba. Današnje stanovništvo je gotovo ·sve hrvatsko, osim jedne srpske i jedne muslimanske porodice.
a tamo
Hrvali: A n d a b a k -, prešao iz Kablića, doselio 'iz Odžaka. Prije su se zvali . Rogulj, i pod t~m imenom spominju se 1815 "godil?-e II Odžaku, Caiću i Rujanima: Daljim porijeklom su od Drniša (Dalmacija); 'Barišići - prešli'iz .Rujana; porijeklom su iz Zasioka (kod Sinja). 'Godine '1741 bilo ih je u Potočanima '1 Zagoričanima. U Vrpolje (Rakitno), Barišići doselili s ,Mrnjavaea, kod Imotskog; zvali se 'Caglji. lina ih II IvlrIijavcima i Kupresu164 ; B udiše - doselili iz Dalmacije, od Bajagića; Cvrlje ~ doselili iz -Glavica kod Sinja, gdje ni još i danas ima; t a ć i j a - došao iz Bajaga:? kod Sinja' (Dalmacija); tamo ih i danas još ima; t a var - doselio iz Kopića kod GlainoČa:. tavari -u Kopiću su doselili iz Dragnića 165 , a tu su došli iz Kaza~inca, u Buškom Blatu16 '6.,lJ .Gornj'oj Rami su staro-~jedioci167" a u' Lmm (Raina) su starinom Vidoši iz Gostuše II Hercegovini; odakle' su dosEdili oko 1860 godine 168 ; D a l i ć i - iz Priluke gdje su starosjedioci; 'D o l i'č'{ :~ iz Gubera, starosjedioci u- Livanjskom polju; K a s a 1 o - zvali se Banić; došli iz Prologa' gdje su starosjedioci; K II r b a š a - , iz Caića doselio II Prisap, a oda't1e u ,Suhaču; daljim' pbrijekl0tIl iz -Dalmacije; L a š t r e - starosjedioci II Livanjskom polju. U' Potočanima i ~agoričan:hna' ih)e bilo godine 1741, a '1815 u V. Kablićima i Mišima. Laštra' ima II Sinju (Dalmacija;)' Led-ići - ' iz Aržana (Dalmacija), »ćaća im se ugpvorio kod,Klare Šeremet«j Marinčići '-, ne z'naju odakle su porijeklom; 1815 godine sp'ominju se u Dobrom .. Dedijer ih navodi u Radišićima kod Ljubuškoga (zapadna Hercegovina), kao doseljenike iz Citluka u Broćnu 169 j R u b i ć i - iz Kablića; daljim porijeklom su iz Dalmacije; ne znaju odakle su doselili;' Seremet'i - starosjediod. -U Prlluci se spominju 1;'/41 godine, ,a u Suhači su bili 18,14 godine. Neki su 'odselili u'Dalmaciju,'na Tija:ricu, pa su se ponovo vraćali. U KovačeV<7ima' (Glamočko 'polje) neki Š:erem~t se doselio 'iz Dalmacije sredinom '19 yijeka 110 ; Tomić,i-Ajd,ukovlći-'':'- porijeklom od Duvna; a iz plemena su Mijata Tomića, poznatog hajduka ,U tom kraju. U Kablićima su Tomići bili godine 1741 i 1814. Srbi ikavci: Arnauti - ~z Kosore kod Vrlike (Dalmacija); slave Đurđevdan. Muslimani: T, II f e k č i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. Kablići su zapadno od Suhače i s njom su gotOVQ spojenL-' Ovaj kraj bio je naseljen još u prehistorijsko i rimsko doba. U historijskim izvorima Kablići se spominju prvi put 1400 godine ( ... Cvit>miriz Kablić)171. Kablići se sastoje od Velikih i Malih Kablića. Stanovništvo je gotovo sve hrvatsko? osim nekoliko muslimans!::ih porodica.
Veliki Kablići - Ervati: A n d a b a k - doselio iz Odžaka; prije su se zvali Rogulj,' i,pod tim imeno'm spominju se godiJ1.e 1815 u ,Oc:lžaku, Ć~ić,u, i ,Rujanima. Nayodno su od Drniša (Dalmacija); B e k a vac - ne znaju odakle su porijeklom; B' fl i ć i - porijeklom .od Studenaca (DalmaCija); B II l j a n i - iz Karakašice kod Sinja (Dalmacija); Buljana ima u Sinju i po Sinjskoj krajini; e e č II r a - došli, iz Dragniča kod Glamoča; e o n d r i ć i -:-'- prešli iz Rapovinei porijeklom 'su -sa Sviba (Dalmacija); C'a l e t e - porijr.:-klort1 iz Voštana (Dalma162
Ha lij!!
1U6
lue lG7
l6a leg 170
171
M. M a n d i ć, nav. djelo, str. 7 i 8. Isti, nav. djelo, str. 8'. J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 330. B. Z . .;1.\11 i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 124. Isti, nav. djelo, str. 126. M. S. F i l i P o v i ć, nav. dJelo, str. 71. Isti, nav. djelo" str. 120. J. D e d i j e r, nav. djelo, str. ;315. B. Z. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 142. 1. K U k u l j e v i ć! nav. djelo, str. 37.
PORIJEKLO" ST ANOVNIŠ'I"VA
65
cija); D a l ~ ć i - došli iz Priluke; starosjedioci su II Livanjs-kom polju; G o t o v e i - porijeklom iz trogirske Zagore; došli' su nešto poslije okupacije; Luka-č ' - doselio 1958' godine iz Liskovače; daljim porijeklom iz Dalmacije (vidi Liskovača); 'Maganjići - doselili ·iz Cit1uka kod Sinja. Godine 1741 bili u Ljubunčiću, a 1814 spominju se na nekoliko mjesta II Livanjskom polju; M a r i j a n i - ne znaju odakle sU porijeklom; N i Č e - ne znaju odakle su porijeklom; u Strupniću i Kovačićima su bili 1814 godine; R II b i ć i - porijeklom iz 'Dalmacije; bili su u Dragniću kod Glamoča i odatle su došli u Kabliće; S e r e f i e t i - starosjedioci; II PrUuci su bili 1741 godine, a u Suhači 1814~ SJ e s te - iz K:arakašice kod Sinja {Dalmacija); Tabaci (Tabak) - došli sa Kamenskog (Dalmacija): Tomasi - porijeklom iz Eminova Sela kod Duvna. Dedijer navodi Tomase kao starosjedioce II Eniinovu Selu 172 ; T o ... m i ć i - (H) A j d II k ov i ć i - porijekl;om od Duvna, a iz plemena su Mijata Tomića, poznatog hajduka iz toga kraja. U Kablićima su bili 1741 i' 1814 godine. Muslimani: Će r o' - »od postanja« su u "Kablićimai M r Š e - od starine u Kablićimaj 'l' o r l a e i su »od postanja« u Kablićima. Mali Kablići - Hrvati: Babići - porijeklom s Voštana- (Dalmaeija)~ Bulići doselili iz Podgradine; daljim, porijeklom su iz Dalmacije (vidi Podgradina): D a l i ć i - došli iz Priluke; starosjedioci su u Livanjskom polju; D o l i ć.i - doselili iz Žirovića; starosjedioci su u Livanjskom polju (vidi V. Guber)~ E r e e z i (Erc~g) - su ,ovdje došli Iz Priluke; daljom starinom su iz Hercegovine. Godine 1741 bilo ih je u Ljubunčiću, a 1815 u PrUuci, Rapovini i Zabijaku. Ima ih kod Sinju u selu Pavićima. U .osmanlijama (Kupreško polje), '»priča se, vode porijeklo od ercega Stipana«, Doselili su se iz Trebinja u Padhum (kod Livna). Tu su živjeli neko vrijeme i krajem 18 vijeka došli. u Osmanlije 173 ; G e l e (Gelo, Gelić) - prešli iz -Strupnića. Porod,predaja kaže da su oko 168,0 godine doselili, iz, Vrlike (Dalmacija). Godine 1741 bilo ib je u LUsniću Grgurićima, a 1815 II Ljubunčiću i Lusniću; K a r a II l a ,- prije se, zvali Božinović, davno doselili od Glamoča. - Božinoviće iz Glamoča spominje i Kačić u popisu knezova i vlastele narodi:1 slovinskoga, Božinovića je bilo, II Sinju (Dalmacija) do svršetka II ~vjetskog rata; K o v a č i, - starinom iz Herceg(,)Vine, iz Ljutog Doca. 1741 i 1814 godine bile ih je na nekoliko mjesta II Livanjskom polju. Od 1814 godine spominju se pod imenom Kovač, a 1741 godine kao Kovačević (Covaeevich), Samo u Lipi i C1:1.kliću, spominju se 1741 godine pod_ današnjim imenom Kovač (Covac). Kačić navodi među knezovima i vlastelom naroda slovinskoga - Covacich od sella Covacichia iz Livna 174 , To su vjerovatno današnji Kovači, jer ih je pod tim imenom bilo i 1814 godine. Dedijer ih navodi ,na mnogo mjesta u istočnoj I zapadnoj Hercegovini. Prav. Kovače- uPiragićima (Nevesinjsko polje)175, u Džinovu Dolu (Neve~inJe), li Poljicima (Popovo), Batkovićima (Nevesinje), a .katolike na Humcu kod Ljubuškoga, koji su došli iz Posušja; zatim ih ima još uBijači, Radišićima i Tihaljini1 76 ; Maganjići prešli iz V. Kablića; davno su doselili iz Citluka kod ~inja (Dalmacija), Godine ,1741 bilo ih je u LjuQunčiću; M a r i j a n - doš.ao iz V. -Kablića, Ne znaju odakle su porijeklom; OYlov i ć i - doselili sa Muća kod Sinja (Dalmacija); p u d ž e starosJedioci uLivanjskom polju. U Mišima se spominju 1741 i 1815 godine, U M. Kablićima pudža je doselio od Banjaluke (kamo sU se bili preselili) k svom stricu. Doliću; R i m e i (Rimac) - su starosjedioci u Livanjskom polju (Vidi: Zagoričane); Š e r e-m e t i - ·došli iz Suhače; starosjedioci U Livanjskom polju (vidi: Suhača); Tabak - je doselio· iz Kamenskog (Dalmacija); Toto '- jz prispa; od ,davnine su u Livanjskom polju. U Provu se spominju godine 1741. Muslimani: M a Č k i ć i - kažu da su »odvajkada« u KabUćima. - Citavi M. Kablići bili su Firdusovi, a onda Huskića· iz Livna,
Prituka se nalazi 3 km sjeverozapadno od M, Kablića, s desne strane ceste Livno -Grahovo. PrHuci pripadaju zaseoci Dolac i Vašaravine. Iznad Vašaravine je lokalitet »Gradina{(, gdje se ,našlo ostataka iz' prehistorijskog i rimskog doba 1'n. U Priluci žive H~vati i jedna porodica Srba ikavac.a,
----
D e cl i j e r, nav, djelo, str .. 347. B. Z. M i loj e v ić, nav, djelo, str, 76. lU A. K a Č i ć - M i o'š i'ć, nav, djelo, str: 109, 'm J. D' e d i j e r, nav. djelo, str. 216, 170 Isti, nav. djelo, str. 229, 17'1 M. M a n d i ć, nav. djelo, str. 9. 172.J.
Ha
Glasnik Zcmaljclwg muzeja -
Etnologij
MAlHO PETRIC
66
koji su se doselili iz Voštana (Dalmacija)j B"a r a č i Strupniću i Caprazlijama spominju se 1741 godine. Ima ih II okolici Sinja 'i ll-" Sinju, a II zapadnoj Hercegovini, II Radišićima, Otoku, stu,,:, dencima- i Kašćti 178 ;. Dalići - starosjedioci;" ovdje ih je bilo i 1741 godine; Duvnj ac'i starinom od Duvna. Najprije su .preŠli II Dalmaciju, II okolicu Sinja,. a odatle ·došli II Livanjska ,polje. Spominju se godine 1741 II .Rujanima, Zastinju i Kablićima; Hr S t-e -. ne znaju odakle su starinom. Godine 1814 spominju se II nekoliko livanjskih sela. Ima ih II Sinju, a Dedijer ih 'navodi II Podgorju (Kraševo, Mostarsko Blato) kao doseljenike iz Makarske još prije dolaska Turaka. Neki su odatle iselili u Visoko; ima ih još u Županjcu i Makarskoj179; J.o l i ć i - došli od Sarajeva u Žabljak i Priluku. I sada imaju rođaka II Sarajevu; :rt a r a d ž e - 'porijeklom iz Ciste (Dalmacija); K a r a u l e - prije se zvali Božinović; davno su se doselili od Glamoča. Godine 1741 bili su u Prispu. V. M. Kablići; Kovači - porijeklom iz Ljutog Doca u Hercegovini. V. M. Kablići; K r e š o --'" ne znaju odakle ,su porijeklom; K r e z e - ne znaju odakle su porijeklom. U Ljubunčiću su živjeli godine 1741 a u' Priluci Se spominju 1814. l.! Jakir (Glamoč), Krezo je došao iz Bile (u Livanjskom polju) »prije Austrije'«1~O; K r i ž_a n i -. ne znaju o svom porijeklu. V 'Ljubunčiću .je bilo Križanovića 1741 godine,' a u Priluci se spominju Križani 1814 godine; K r o l e - ' porijeklom iz Kamenskog (DalmacijC!-); vidi, Pddhum; R a d a š i - preci su im doselili iz Poljske (Sombore);, R o m i ć i starosjedioci u Liva:riJskom polju. U Caprazlijama -ih je, bilo 't 741 godine. U Mr4ebarama (Kupreško polje) Romići su bili krajem 18 vijeka181 . Erdeljanović ih spominje na nekoliko mjesta:- u Subotici, gdje su došU 1759 godine; p'ravoslavni u Lici; katolici u Hrvacama kod. Sinja; II Omišu u ia~ padnoj Hercegovini i II Kupreškom polju182 ; S val e (Svalina) - ne znaju odakle su porijeklom. U Vržeral?ma se spominju lB15 godine. U Bilom Potoku (Kupreško polje) Sva1in~ su stari doseljenici nepoznatog porijekla. Oni su ).lprtljali« u Srđeviće (kod Livna) pa su se otud povrat~li183. Svaline u Caporicama 'kod Trilja (Dalmacija) kažu da su i~ 'preci došli 'iz Hercegovine krajem 17 vijeka. Jedan brat otišao u Crivac (Mućko polje), a drugi l i Kupreško polje184. U Klepcima (Gabeosko polje) je- "nekada živjela muslimanska' porodica Svalina185 ; sl e r e ID e t i - starosjedioCi uPriluci; spominju( se 1741 i lB14" godine. Neki su bili odselili na Tijaricu (DalmaCija), pa, su se ponovo vratili. U Kovačevcima (Glamočko polje), neki Seremet se doselio· iz Dalmacije sredinom' 19 vijeka186. sl k o r e - ne znaju za dalje porijeklo. U Vržeralama i. Tr'ibiću spominju se_ 1741 godine. Škorića ima l i južnoj Dalmaciji; T o te ne znaju odakle su porijeklom. Go:dine 1741 bilo ih je u Provu, a 1814 na v:iše mjesta'u Livanjskom polju; U r s e, - nepoznata' porijekla. Godine 1814 bilo ih je na nekoliko mjesta u Livanjskom polju; Vrselia - ne' znaju odakle su porijeklom.' U Priluci se spominju 18,14 godine. U -Biličiće (Glamočko polje) 'vrselja je doselio iz Strupnića (u Livanjskom polju) u kmetstvo početkom 20 vijeka 187. Današnji rodovi su:
~
abi
ć
i
~ koji su »od davnine« II .Llvanjskom polju. U
Srbi ikavci: E r
ee z i
-, doselili su se iz Rujana. Porijeklom su iz Hercegovine. Slave
~ikoljdan.
Prisap - Za razliku od prethodnih~ ovo naselj~ je zašlo' u Polje, s lijeve strane' ceste Livno-Gra~ovo. Godine 1894 kOd Prispa su pronađene 2 polirane sjekirice od serpentina 188 . Ovaj nalaz je od velikog značaja s obzirom na to -da su veoma rijetki ostaci neolitske kulture na području Livanjskog polja. Stanovnici Prispa su 'Hrvati i Muslimani. ns J. D e d i j e r, nav. djelo" str. 314 i 315. J. D e,d i j e r, nav. djelo, str. 381. uo B. Z.' M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 130. lBl B. Ž. M i i o j e v i Ć, nav., djelo, str. 72. 182 J. E r d e l j a n o v i Ć, nav. djelo, s~r. lB, 156 i' 177. 183 B; Ž. lVI i loj e v i ć, nav. djelo, str. 73. lad B. Z. M i loj e V i Ć , O privredi' i naseljima li dolinama Cetine Krke' (ćiril.), Glasnik Geografskog društva XL_, Beograd 1925, str. 68. 185 ,J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 272. lao B. Ž. M i loj e v i ć, Kupreško, Vukovsko) Ravno Glumačko Polje (ćiril.), SEZb knj. 25 (Naselja, knj. 13), Beograd 1923, str., 142. 187 Isti, nav. djelo, str. 143. 188 M. M a n d i Ć, 'nav., djelo, str. 14 .. 170
, PO'RTJEKLO STANOVNISTVA
67
Hrvati: B a r b e - su porijeklom iz Dalmacije. B i l i ć i' ~ su se doselili iz studenaca (Dalmacija) . D a l i ć i su starosjedioci u Livanjskom polju. Đ a p i Ć i - - I su porijeklo:t;1l iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija). »Jedi:lfl je došao -iz ,Bltelića i 'uz'eo udovicu poginulog Jovića, takođe' iz Bitelića'«.- (Đapića, u Bitei,iću fma pravoslavnih i ,katolika). K a r a u l e - su se davn'o doselili od' ,Glamoča; u P~ispu ih je bilo 1741 godine, Ranij'e su se zvali Božinović. K r e z ~ - ne znaju odakle su porijeklom (vidi Priluka), K t o l e - su 'porijeklom iz Kamenskog (Dalmacija). K II r b a š e - 'su 'došli iz Caića;' daljim porijeklom su od Vrlike (Dalmacija). L i j o v i ć i - su starosjedioci u· Livanjskom polju. ZiV-jeli su 1741 godine II Caprazlijama, pa su odatle pobjegli u Zasiok kod Sinja (Dalmacija),'a onda se ponovo vratili u Livanj'sko polje. M'arij,ani - ne znaju odakle su porijeklorr;t, Stojići - su porijeklom iz Bitelića kod Sinja- (Dalmacija); tamo su' Stojići pravoslavni, U Kovačićima se sp0JJ;1inju 1814 godine. Vjerovatno su pokatoličeni Srbi. S u ž a n-j - D ž i fl - su starosjedio~i. 1,1' 2iroviću ih je bilo 1741 godine. S, a r i ć i - Pr~ci su im se doselili iz Zasioka kod Sinja. T o t o - ne znaju za svoj.e porijeklo. U Provu ih je bilo 1741 gedine, a 1814 II više livanjskih sela, Zoroje ne znaju odakle porijeklom. Godine '1814 bilo ih je II Rujanirna. Muslimani su:. H a l i ,ć i - koJi ne znaju odakle su' :porijeklo:rUj ,P a l i ć i - koji su starinom iz Vrlike (Dalmacija); Maksići - porijeklom' iz Vrlike (Dalmacija) i S'oftići - iz Glavica kod Sinja (Dalmacija),
su
Žirović U jugoistočnom podnožju' Galije, pokraj 'ceste Livno-Grahova nalazi se 2irović. Nekih '80 m iznad sela diže se »Marića gradina{c, -koja je, prema ostacima, koji sU se na njoj našli, vjerovatno bila trajno nastanjena 189 • 2iroviću pripada zaselak ploča,
naseljen Dalmatincima: poslije 1878 godine.
Današnji stanovnici su: B i l i ć i - pb~'ijekloi:n iz Studenaca~ (Dalmacija); najprije su došli u Ljubunčić, a odatle· II Zirović; D o l i ć i, - starosjedioci u Livanjskom' polju; H r g i ć i - starosjedioci II Livarijskom polju. U Lusniću i Rujanima se_ spominju 1741 i, 1815' godine. Ima ih ,u Bi-teliću kod Sinja (Dalmacija) (vidL,opširnije: Lusnić); I š tu ,k - prije se zvali Baković; starlnom su od Drniša (Dalmacija); J II k i Ć i - porijeklom iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija). U Zirović su doselili oko 1880 godine. Zastupljeni su kod svetri bunjevačke grupe 19{); L i j o v i ć i ~ starosjedioci u :r,.ivanjskam polju. 1741 godine, živjeH su u Caprazlijama pa: su odatle pobjegli u Zasiok kod Sinja' (Dalmacija);' a onda se ponovo vratili II Livanjska polje; M a d ž a r i preci doselili oko 1700 godine iz Bačke (Jedan zarobljenik iz Bačke rad,ia kod At1agića bega II Odžaku; tu se oženio ,i prozvao se Madžar). Godine 1741 spominju se Madžari II Caiću, u neposrednoj bliz~ni Odžaka; S u š e - doselili od Glam'oča; 1814 godine bHo ih je II Ziroviću, Muslimani K 1 j II Č e - ne znaju ?dakle: su porijeklom. Ljubunčić -,Selo se prote'že od ceste Livno-Grahova do kose u južnom podnožju Galije; na kosi je smješteno glavno- naselje. Ljubunčiću 'pripadaju zaseoci: Gornje Selo, Do-
I')c (D. Selo), Gnjila iPodkraj. Prema TabuU Peutingeriani, Ljubunčić je doticala rimska cesta, koja je vodila
od . Servitiuma (Gra'diška) do Salone"'. U blizini današnjeg groblja, pored samog seoskog p-q.ta, nalazi se jedna srednjovjekov:na nekropola sa
stećcima,
p'od kojima se vide grobnice
od muljike. O Ljubunčiću kao staroj župi, vidi u historijskom ,li'regledu. U selu su nekada stanovali begovi Ljubunčići; ostaci muslimanskog groblja vide se iznad katoličke crkve.
tr selu danas 'žive samo Hrvati.
.B i l i ć i - su doselili .iz Studenaca kod Imotskog' (Dalmacija). U Ljubunčiću se spomInJu 1741 i 1814 godine. B e l j o - prije se zvali Letica, ne 'znaju odakle su porijeklom, Curkovići su došli ,iz Bit-elića kod 'Sinja, (Dalm~cija), gdje ih i danas ima. -Gele (Gelo, Gelić) - doselili -su oko 1680 godine iz Vrlike (Dalmacija); 1741 godine bilo ih je II Lusniću i Grgu.rićima, a 1814 u Ljubunčiću i Lusniću. G, 0, vor u š i ć i' - .su "doselili iz Bitelića kod' Sinja (DalmEl:cija) gdje ih i danas ima, I š t u k - prije se zvali Baković; doselili od Drniša 189
I~ti,
nav, djelo, str. 9,
Erdeljanović,
nav. djelo, str. 179. G, N o v a k, Topografija etnografija rimske provincije Dalmacije, Nastavni vjesnik, sv, L, Zagreb 1918, str. 17; 190'J.
iH
5'
MARIO PETRIC
68
(Dalmacija). U Ljubunčiću su bili 1814 godine. K a r au l-e - su davno doselili iz Glamoča; II Prispu ih je bilo 1741 godine. Ranije su se zvali Božinović. K o v a č i - porijeklom ',iz Hercegovine iz Ljutog Doca ..U Ljubunčiću 'se spominje Kovačević 1741 i 1814 -godine (vidi opširnije II M. Kablićima). Križani "- prije se zvali Suprugović; za -dalje porijeklo ne "znaju. U Ljtibunčića je bilo Križanovića 1741 godine. P e r i š e (Feriša, Perišić) - starosjedioci. Ovdje se spominju .1741 godine. S II č i-ć-i - pređi doselili oko 1770 godine iz Zadvarja (Dalmacija) (Opširnije o njim~ vidi· pod Bukova Gora). Š a r i ć i - su doselili iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija). V II e e ,(Vuco) - su došli iz ·Priluke, gdje il). je bilo 1814 godine; -za dalje porijeklo ne zn~ju, V u j e v a - doselili su iz Dalmacijej 181l,!:, godine spominju se li ,Ljlibunčiću, Lusnić se nalazi s desrte strane ceste Livno-Grahovo, li blizini Ljubunčića. U :historijskim izvo;:ima spominje se 1400 godine kao LučJ)iće,192. Današnji stanovnci ,SU Hrvati, a do 1878 godine bili su i Muslimani Milaci. I danas se dio sela gdje su oni stanovali zove »Milakova mala«. Seljaci su bili kmetovi, Borića, Švrakića, Štake i Stamšića.
Alviri - su doselili iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija). ,Ba-rači -- Su iz Muća kod Sinja (Dalmacija); starosjediocj ,U Livanjskom ,polju (vidi Strupnić). B a'1:' II II i - (Ba'l'Vnović) preci doselili oko 1700 godine iz Poljica (Dalmacija). Prije' sU se, zvali' Milunović. Pod tim imenom nalazimo ih kod dalmatinskih i podunavskih Bunjevaca l93 • Barunovići se spominju u Celebiću 17'41 godine. B e a d e r (i Bijader; ovako se 'češće čuje)'- 'doselili su iz'SlI?-jSke Krajine. U' Grabu i Brnazama kod Sirija, ima ih 'i danas. Za dalje porijeklo ne znaju. B 'i l i ć i ~ su prije rata došli iz -Potravlja kod Sinja (Dalmacija). B u l j a II i' - su doselili 'iz Bitelića kod Sinja (Dalmacij~) gdje ih i danas ~ma. Oko 1680 .godine B'uljani "su odselili 'iz Duvna II Dalmaciju. G e l e (Gelo, Gelić) - su doselili iz Vrlike oko 1680 godine. Godine 1741 bili su u Lusniću i Grguri6ima,.a 1814 u ~jubunčiću i Lusniću. G1a-vurdić,i - ne z;naju odakle su porijeklom; bilo ih je u ,Lusniću 1814 ·godine. H r g i ć i - (Hrge, FIržić i, Argić 1741 godine) su starosjedioci. 1741 i 1814 godine' živjeli su u Lusniću i Rujanima. Pr.eko puta_Rujana, II Gornjem. Biteliću kod Sinja (Dalmacija), žive danas Hrgovići, koji su doselili iz, R~jana »za turskog vakta«. U PovIj ima na otoku Braču spominje se godine 1803 neki Hržić detto Bošnjak, premal p,redaji iz Roškog polja li Bosni., Hržić je zabilježen u Povljima kao novi s.tanovnik g0dine .1688. U bolskoj matici godine 1736, a u sumartinskoj godine 17-77 S, napow menom »iz Povalja« zabilježen je Aržić i Haržić 194 . ,H r.s te - ne znaju odakle su porij,e~lom; 1814 godine bili su II Lusniću (vidi opširnije Priluka). Ko v a č-i su iz Hercegovine iz Ljutog Doca. Bilo ih je,u Lusniću 1814 godine. Križani - prije su se zvali Suprugović; navodno su porijeklom od Trogira. P a p ići, - prešli 'iz Rujana; tamo su doselili, sa Sviba (Dalmacija). U Strupniću se spominju 1741 godine. :fl e n i ć f - su porijeklom iz Bajagića kod S,inja (Dalmacija); tamo su im i danas _rođaci. P r i p u ž i ć·i - su iz _Potravlja kod Sinja. Sučići:....... prešli iz Ljubunčićaj starosjedioci u Livanjskom polju. (Opširnije o njima-' vidi ,u odjeljku Bukova Gora). Š a n d r k - zvali su se Lijović; starosjedioci su U Livanjskom polju. Lijovići su 1741 godine živjeli u Caprazlijama, pa su Icdatle pobjegli -u Zasiok kod Sinja; a ~mda se ponovo ·vra'tili u Livanjsko polje. V u č a k (i Vučk;o) - ,porijeklom ·su iz Dalm~cijej 1814, godine sp?minju se u, Strupniću i Kovačićima. Strupnić. je sjev~rozapadno od Lusnića s desne strane c-este; više jedne 'uvale~ koja se' d0sta duboko uyukla u podnožje Golije. Stanovnici 'su Hrva,ti, 'koji se pretežno bave stočarstvom. B~a
'
- su starosjedioci u Livanjskom polju. U Strupniću i Caprazli:jama spo-, rp.inju se 1741 i 1814 godine. Ima- ih na nekoliko mjesta u okolici Sinja i u Sinju.; a ,u zapadnoj Hercegovini, .u Radišićima,. Otoku, Studencima i Kašću kod Ljubuškoga Hl5 • -B u l j a n i , - ·su došli .jz -Bitelića kod Sinja (Dalmacija); starinom su ~,z Duvna, odakle su odselili- oko 1680 go-;di~'€. o' s i ć·i - ·ne znaju odakle su porijeklom. D a m j a n o v i ć'i - su- doselili iz _okolice
ra
č-i
e
Sinja (Dalmacija.). G_e 1 e ..:..- (Gelo, Ge1ić) lll2 )03 L94
~O~
L J.
Kukuljević,
porijeklom su iz Vrlike (Dalmacija).' Ku j u n-
nav. djelo 1, str. 37. nav. djelo, str. 179. A._Jutro,n~ć,--nay. djelo, str. 201. J. D e <1 i j e rl nay, djelo, str. 314 i 315. Erdeljanović,
PORIJEKLO STANOVNISTVA
69
d Ž i j e - su doselili iz Jajca oko 1720 godine; bili su u Provu, a u Zastinju se spominju 1·741 godine. L a š t r e - su starosjedioci u Livanjskom polju. U Potočanima i _Zagoričanima bili'su 1741, a u V. Kablićima i Mišima 1814 godine. Ima ih u Sinju. Medo - (zvali se i Slipčević) preci doselili prije 1741 godine iz Jajca, tt Strupniću se spominju 1741 i 1814 godine. p e n i ć i - ne zna se odakle su porijeklom, P o p o v i ć i - su iz Bajagića kod Sinja. R i m c i - su starosjedioci u Livanjskom polju; 1741 godine bilo ih je u Celebiću i u Grgurićima, U Isakovačkom Podkraju (Glamočko polje) Rimci su doselili iz Kovačića u Livanjskom polju, poč~tkom 2'0 vijeka Hl6 • S o 1 ct i ć i su portjeklom iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija)., U r s e - ne znaju odaklE; su porijeklom; 1814 godine bilo ih je na nekoliko mjesta uLivanjskom polju. V u j e v a - doselili su od Vrlike (Dalmacija); II Ljubunčiću se spominju 1814 godine, T o k i ć i.- M a t k o v i ć i - su porijeklom iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija). Kovačići se pružaju paralelno sa ce3tom Livno---Grahovo; od Strupnića EiU udaljeni oko 1 .km. Iznad sela, na lokalitetu Ćoruša, vide se tragovi rimske ceste (kolovoz); nešto niže odatle, pronađen je jedan rimski miljokaz, koji se danas nalazi kod seljaka Ante Kovača II Čele biću, U selu, pod' kućama Rimaea, ima nekoliko stećaka bez natpisa i ukrasa.
stanovnici su Hrvati. B a r b a r i ć i - su porijeklom iz Broćna u Hercegovini. Dedijer ih navodi II Klobuku kod 'Ljubuškoga, kao doseljenike- iz Blatnice u BroćnuHl7. Ima ih u Siriju. U Kovačićima se spominju 1814 godine. Ć e II a n i - ne znaju odakle su porijeklom; preci su im bili Muslimani. ULjubinju, Ćenani, Muslimani, su sta'l'1olSjedioci'Ds, ka:)! i u Gle·· đevcima (Popovo i Hrasno)1!:l9. U Rujanima se spominju 1814 godine, a ima ih l danas. Ć os i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. D a l i ć je prešao iz Prispa »!)a ženinstvo« kod Cenana; Dalići su starosjedioci II Livanjskom polju. G e l e - su porijeklom iz Vrlike (Dalmacija). J u k i' ć i - su' porijeklom iz, Bitelića kod Sinja. Erdeljanović ih .navodi kod svetri bunjevačke grupe 200 . K a l a j i c e :......-. prije su se zvali JukiĆ; porijeklom su iz Bitelića. Kalajice se spominju u Provu 1741 godine. Penić i su doselili iz Bajagića kod Sinja (Dalmadju); prije su se zvali' Baković i daljim porijeklom su iz Drniša. P e r i č i - su prešli iz Donjih Rujana u Kovačiće. Prije su se zvali Bralić i doselili su i~ Dicma kod Sinja (Dalmacija). R i m e i - su došli iz Celebića; starosjedioci su u Livanjskom polju. Godine 1814 spominju se u Kovači ćima. R o ž i ć i su porijeklom iz -Potravlja kod Sinja;. »Did se bavio lončarstvoin«. Ima ih kod primorsko-ličkih i podunavskih Bunjevaca 201 . Čelebić se nadovezuje na Kovačiće i produžuje II smjeru JI-SZ, u dužini od oko 2 km. Stanovništvo je hrvatsko i srpsko ikavsko, a nekada je bilo i Muslimana. Gospodari Celebića su bili poznati livanjski feudalci, begovi Firdusi. U njihovim kućama danas stanuju Rimci.
Hrvati su: B a r b a r i·ć i - porijeklom iz Bračna u zapadnoj Hercegovini; tamo i danas imaju svojih 'rođaka. Barbarići se spominju' li Rujanima 1741 godine, u Kovačićima 1814 godine. U Klobuk kod Ljubuškoga doselili su iz Blatnice li Broćnu • Ima ih u okolici Sin,:a i u Sinju~ B i l i ć i - 'su' prešli iz' Lusnićaj prije 50 godina »ugovorio se« Tomo Bilić kod Barbarića. Porijeklom su iz Potravlja kod Sinja (Dalmaciia); G e l e prešli iz Ljubunčićaj kći Rimca bila udata za Gelu u Ljubunčiću i otuda došla kao udovica u Celebićj J u k i 'ć i doselili iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija) gdje ih ima i <;lanas; li, Celebiću se spominju 1741 godine. Ima ih kod svetri bun.ievačke grupe 20-3; K o v a č i - došli iz Ljubunčića prije II svjetskog rata. Starinom su iz Hercegovine iz Ljutog Doca. (Opširnije o njima vidi u M. Kabli-, ćima); K r i ž a n i d:o'šli iz Priluke; za dalje porije~Io ne znaju. U Ljilbunčiću je bilo 202
B. Z. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str, 116, J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 328. lOS Isti, nav. djelo, str. 309. lOU Isti, nav. djelo, str. 303. 200 J. Erdel.ia'nović, nav. djelo, str. 179. 2(>1 Isti, nav.' djelo, str. 180. """ J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 328. za:, J. E r d el j a n o V i Ć, nav. djelo, str. 179. 1UO
lU';"
MARIO ,PETRIC
70 Križanovića
1741 godine, a u FrUuci se Križani spominju 1814 godine; P a š a li ć i .:...- zvali se davno Radilović; porijeklom su negdje od Jajca. U Potočanima. se Pašalići spominju 1741 godine, a II Celebiću 1814 godine; P l a z o n (j) i ć i - doselili od Vrlike (Dalmacija); i danas ih ima II Garjaku kod Vrlike. U Rujanima' se spominju 1814 godine; Popov.ići, - ne znaju odakle su .porijeklom; II Čelebiću su bili 1814 godine; R i m e i - starosjedioci II Livanjskom polju; II Celebiću se spominjU: 1741 go.dine.
Srbi ikavci: e r n o g o r e i - bili nekada II Kovačićima; daljom' starinom iz Crne Gore. Slave Aranđelovdan; E r e e z i - prešli., iz Strupnića; starinom su iz Hercegavin'e; slave Lučindan. U Docu (Glamačko polje) neki Erceg doselio se iz Priluke' II Livanjskom polju, oko 1890 godine a u Priluku je 'došao iz Rujana »llZ bunu« 1875 godine. Slavi Nikoljdan 204 ; K o z o m a re, - davno doselili sa Kozare; najprije su došli 'li Vrbicli, a odatle II Bogdaše i Bastase. U Celebić su doselili iz Bogdaša prije 100 godina. Slave Jovanjdan. U Dragniću '(Giamočko polje) Kdzoinara se naselio 1904 godine; porijeklom je iz Bile II Livanjskom polju, slavi Sv. Jovana. U Staro Selo (Glamočka polje) Kozomare su doselile iz Podglavice »pred Austriju«. Bili su najprije u Vrbici, pa u Suhači li Livanjskom polju i odatle' su prešli u Kopić: Slave sv. Jovana 2015 ; K ~ a var II Š i ć i -' prije se zvali Marijani;' došli su iz Sajkovića. Slave Jovanjd'an. U Karlovac (Glamačko polje) Kravarušići su se doselili iz ,Sajkovića u LiV-anjskom polju, »u begluk Despiću«j došli su oko 1886. godine. Slave sv'. Jovana206 ; M i l ut 1n 1 ne znaju za dalje porijeklo. U Cele bić ih je premjestio beg iz Strupnića. Slave Aranđelovdan. U Jakir (Glamočka polje)' doselili su iz Livanjskog polja početkom 19 vijeka. $lave sv. Jovana207 ; Petrovići - doselili iz Otištća kod Vrlike (Dalmacija); slave Aranđe-. 16vdan; U Otišiću i danas ,ima Petrovića i slave istu slavu. U .Halapić (Glamočko polje), Petrovići su· se davn~ doselili iz Gubina u Livanjskom polju. Slave Đurđevdan 208 . I danas ima l i Gubinu Petrovića koji kažu da su porijeklom iz Crne Gore i da su došli u Dalmaciju, a odatle u ,Gubin. Slave 'Đurđevdan; R a d i ć.i - porijeklom 'iz-- Posavine; u Celebić su došli iz Prova. Slave Tomindan. U. Skucane (Glamočka polje) Radići su se doselili iz Posavihe u prvoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Tomu 2 09 j R a" d o j e .....:.... doselili -se iz Glavice (Glamočko' polje). Slave sv. iovana. U Glavicu su došli na kmetstvo 'oko 1903 godine210 ; R o s i ć i došli iz Sajkovića, tamo su 'se doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija) gdje. ih ima i danas. Slave Jovanjdan. Š l i n j k a - prije se zvali Obad; doselili su se iz o.kolice Vrlike (Dalmacija). Slave Ilindan; V u j a n 6 v i ć i - došli iz Dalmacije; okolica Vrlike. Slave Stevanjdan.
a
Bojmunte su pored ceste koja zuje s jugoistoč~e strane, za Celebić.
skreće
preko polja za Grahovo.
~el0
se nadove-
Stanovnici su Srbi ijekavci. D a v rd o v i ć i - su se doselili iz Dalmacije; u Sajkosu izumrli, a iz Gubina su odselili u Vojvodinu., Slave Jova'njdan. I vet i ć i - su porijeklom iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija); tamo ih i danas ima. Slave' Stevanjdan. U Rudiće (Glamačko polje), Ivetići. su' se. doselili iz Bastasfl II Livanjskom polju. Slave sv. Stevana 211 . K i s e (Kiso) - ,su porijeklom" iz Hercegovine odakle su se najprije doselili u D,almaciju; iz Dalmacije su prešli II Livanjsko polje. Slave Đurđevdan. Dedijer spominje Kise u Kruševici (Ljubinje)212 i uŽabici (Ljubinje) gdje s1,1 se doselili iz Raške II Srbiji. Slave sv. Nikolu 21S . ic o n j i k II Š i ć i - prije su se zvali DaničiĆ'. Doselili su se' davno iz Gerzova (Jajce). Slave ,Vasiljdan. Milutini - su prešli iz Celebića; za dalje porijeklo ne znaju.·Slave Arandelovdan. M i t r o v i ć i - su se doselili iz Promine (Dalmacija). Slave Durđevdan; R o s i ć i - su "prešli -iz' Sajkovića u Bojmunte; u Livanjsko po~je su se doselili iz Otišića kod Vrlike viću
:W! J!O~
206 207 208
200 lUO
~11 n2
na
z. Milojević, nav. djelo, str. 125. Isti, nav. djelo, str. 122. Isti, nav. djelo, str. 120. Isti, nav. djelo, str. 130. Isti, nav. djelo, str. 147. Isti, nav. djelo, str. 119. Isti, nav. djelo, str. 150. Isti, nav. djelo, str. 146. J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 300. Isti, nav. djelo, str. 343. B.
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
71
(Dalmacija) prije više od 100 godina. Slave Jo'vanjdan. tj unj ke prije su se zvali Obad; prešli ''iz, Vrbice II Bojmunte" a daljim porijeklom su iz Dalmacije, iz okolice Vrlike. Slave Ilinjdan., Vidovići ~ prij~ se zvali Kiso; 'po nekoj Viduši prozvali se Vidovići. Porijeklom su -iz Hercegovine. Slave Đurđevdan (vi~i Kise). V u j (i) č i ć i - sU' došli iz Kazanaca, a tamo su se doselili iz Vrbice. Pričaju da su' starinom iz Crne Gore. Slave', Nikoljdan. U Halapić (Glamočko polje) doselio se neki Vujičić iz Vrbice II .Livanjskom polju sredinom 1,9 vijeka. Slavi sv. Nikolq214.
su
Radanovci su. sjeverozapadno od Bojmrunata, ,oko 1 km udaljeni od njih.' Selo se 'prije zvalo' Radanović, a dopllo je ime po Jiadanovićima koji 'su nekada ovdje živjeli. U Radanovcima žive, samo Srbi ijekavci. PosliJe II svjetskog rata šest porodica je odselilo u ,selo Tovariš'i7vo, II Bačku. Današnji rodovi su: B i k i ć i - prlJe se zvali Zakonović. Došli su iz Dalmacije; slave Lazarevdan; Đ u k i ć i - se doselili iz Peulje (Grahovo) još U »tursko doba({. Slave Stevanj dan. Er c e'z i - se doselili iz Celebića; starinom su iz Hercegovine. Slave Lučindan; (vidi: Celebić) ; N e a:d i ć i .,..-- doselili iz Dalmacije, iz Dabra kod' Vrlike početkom 187~ godine. Slave Nikoljdan;' . T o m i ć i - . prije se zvali Zak9nović; doselili iz Dalmacije'. Slave Lazarevdan; V u ja n o v i ć i - najstariji u selu; doselili iz Dalmacije, okolica Vrlike. Slave Stevanjdan.
n
Duž sjevernog ruba Livanjskog poija ,ili Ždralovca, a s juzne strane planine Staretine, prostiru se, tri naselja: Vrbica, Bogdaši i Bastasi. Stanovništvo u tim selima je, isključivo srpsko (ijekavsko); ono se, pored stočarstva, bavi.J zemljoradnjom; ovim posljednjim daleko slabije, jer u .tom, dijelu Polja nije izvršena.> melioracija i ono je
preko cijele godine poplavljeno. Odmah. nakon porodice'i pojedinci odlaze
(srez
Bačka
ll- Bačku
Oslobođenja
s ovog
područja
mnpge
i tamo se naseljavaju. Sa,mo u selo Tovariševo
Palanka) odselila je 38 'porodlcaiz Vrbice i Bogdaša .
. Vrbica Današnji 'r.odovi su: D o k i ć i - najstariji u selu; ne znaju: za dalje P?rijeklo. Slave Jovanjdan. U ,Zajaruzi (GlaF.r;ločJt:o polje), kod Dokića postoji predaja: »U Vrbici (u Livanjskol)l 'polju) živjela Sl): tri brata. Kad je ć~sar sa, vojskom išao na Bosnu, jedan pređe u Dalmaciju, drugi .ostane ll, Vrbici, a treći pobjegne u Mostar. Onaj iz Vrbice preseli se ovdje početkom" '19 vijeka(.- Slave sv. Jovana 215 ; Er c e z i , - porijeklom iz Hercegovine. Slave LučiQdan (vidi opširnije:' Celebić); ,J o v i ć i su doselili iz' G. Bitelića, kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. Slave Jovanjdan. R o s i ć i - iz Otišića. kod Vrlike (Dalmacija) i dan~s imaju tamo svojih rođaka. Slave Jovanjdan; Š u n.j k e - prije se zvali Obad; davno su doselili iz Vrličke krajine (Dalmacija). Slave Ilinjdan; 'V II j (i) č i ć i - pričaju qa .su starinom iz :Cme Gore. Slave Nikoljdan. U Halapić (Glamočka polje)- neki Vujičić se doselio iz Vrbice II Li~anjskom polju sredinom 19 vijeka. Slavi sv. Nikolu 216 ; V u l i ć i - 'došli iz Dalmacije, . sa Bitelića k!Od Sinjia gdje ih i sada ima.. Slave Jovanjdan.' Bogdaši su 2 km' sjeverozapadno od ~rbice i protežu s.e u dužini od ,oko' 3 km. Porodice su: K a t i ć i - nekada su se zvali Injac; prešli su iz Kazana,ca. Davno doselili iz ,Gerzova (Jajce); slave sv. Vasiliju. K o n j i k - je došao iz Kijeva kod Vrlike (DalmaCija); slavi Stevanjdan. Kozoma're - su starinom od Kozare; najprije su doŠli-u Vrbicu, a odatle u Bogdaše i Bastase. Slave Jovanjdan. U Dragniću (Glamočko polje) Ko?:omara se naselio' 1904 godine; porijeklom je iz Bile u Livanjskom polju. Slavi sv. Jovana 217 . U Starom Selu (Glamočka poljej ,KozOl::nate su doselili iz Podglavice »)pred Austriju«. Bili su najprije u Vrbici, pa u Suhači II Livanjskom polju i odatle su prešli u Kopić. Slave sv. Jov:ana 218 . N: en a d i ć'i - su doselili iz Dalmacije, iz Štikova kod Drniša; daljom starinom su iz 'Hercego2H 215
~m !l17 !In
B. Z. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 147. Isti, nav. djelo, str. 118. Isti, nav.' djelo, str. 147. Isti, nav. djelo, str. 127. Isti, nav. djelo, str. 122.
MARIO
72
,PETRIĆ
•
vine. ~lave Đurđevdan. U Bijelu kod Konjica (Hercegovina) Nenadići su doselili i Dulića .kQd Gacka. Slave sv. Đurđa 219 , P a j č i n i - su davno doselili iz Gerzova (Jajce); u Bogdaše su prešli iz Gubina. Slave Vasiliju. R a m i Ć i - su se davno prije zvali Lovre. »Jj:!dari je 'ram'o, pa ih prozvali po njemu .Ramići«. D0selili su od Popovića kod Glamoča. Slave
sv.
Đurđevdan.
Izumrli su Š II n j·k e -
koji 'Su davno doselili od VTlike: Slavili su Ilinjdan.
B,astasi se- na sjeverozapadu nastavljaju na Bogdaše. Seljaci pričaju da je selo dobilo naziv po potoku Bastašici, a i po tome )što je ovdje bila nekakva rimska vojska koja:. se zvala Bas«. U selu, na mjestu zvanom Crkvina, otkopana je nekoliko fragmenata rimskih nadgrohnih spomentka 220 ; Ima i srednjovjekovnih n'adgrobnlh spomenika; svi·su bez natpisa i ornamentike. Po svemu sudeći, ovdje 'j~ postojalo jedno staro naselje. Današnji rodovi su: C v i j ci n i - koji su davno doselili od' Šuice; slave sv. Jovana; došli iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. Slave Đurđevdan; I vet i ć i - doselili iz Vrličke krajine, iz Civljana.; slave sv. Stevana. U Rudiće (Glamočka polje) Ivetiči su doselili iz Bastasa u Livanjskom polju. Slave sv. Stevana 221 ; K a l a b e . . :. . . kažu da su Cid Crnog Vrha kod Glamoča; ~l~ve Steva:njdan; U Halapić (Glamočka polje) Kalabe su doselile iz Bast~sa. Tamo im je beg Firdus bio oduzeo 500 ovaca i koza. i »doćerao ih do Jedne krave«222; Kozari - došli iz Zastinja; zvali su se Lovrue. Po tome što je jedan od njih čuvao koze prozvani su Kozari. DQšli su sa Petrova Vrela kod Glamoča. Slave Đur đevdan; K o z o m a r e od Kozare; slave Jovanjdan. (Opširnije o njima vidi: Bogdaši); Lovre - iz Popovića kod Glamoča; slave Đurđevdan; Ljuboje - kažu da su doselili negdje od Ključa; slave Markovdan" U Prijane (Glamočko polje) Ljuboje su doselili ,iz Crnog Luga u' Livanjskom polju .u drugoj polovici .19 vijeka. Slave sv. Marka~2S. S e g r t - bili »ispod Livna«; nekada ~u se zvali Deridaska. Ne znaju za dalje porijeklo. Slave' StevanJdanj Vukovići iz Dalmacije, sa C.etine. ,Slave 'sv. Kuzmu i.Damjana.
I? a'p ićI -
Nuglašica zauzima sjeverozapadni, clio Malog Ždralovca ili Donjeg 'polja koji ustvari predstavlja krajnji odjeljak Livanjskog polja na sjeverozapadu. Današnji rodovi su: A r n a u t i - koji su doselili iz Dalmacije, od Kasore kod Vrlike. Slave Durđevdan; B a n i ć i - došli iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave Markov-dan; B a r o š i -, sa izvora Cetine kod Vdike (Dalmacija). Slave Nikoljdan. Crn o m a r k o v i ć i - kažu da su prije živjeli u KosOVU kod Drniša (Dalmacija); ima ih II Civljanima kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovan.jdan.' C v i j a n i - davno doselili od Šujice. Slave Jovanjdan. e u rk o v i ć i - doselili iz Dalmacije davno i odselili ,su 'u okolicu Glamoča; jedni su se povratili u Nuglašicu,' a neki su ostali' u Glavicama kod Glamoča. Curkovići u Glavicama kod Glamoča . doselili su' iz Nuglašic'e oko 1864 godine. Sla-ye sv. Tomu224 j Đ' II k i ć i ' - iz Kijeva kod Vrlike (DalmaC;ija) slave Markovdan. U Dubravu (Glamočko polje) Đukići su doselili iz Peulja' sredinom 19 vij·~ka. Slave' sv. Stevana2:25; G a v, r a n i - doselili 1911 godine s izvora Cetine kod Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan; I. vet i ć i - iz Civljana kod. Vrli:tt.e (Dalmacija). Slave' Stevanjdan. Ima ih' uRudićima (Glamočko polje), a doselili su iz Bastasa u Livanjskom polju. Slave sv. Stevana 2:26; J a k o v l j e v 'i ć,i - doselili iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg mjesta. Slave sv. Jovana. Davno su bili II Hercegovini, a odatle .su prešli u DalmacIju. U Glavice (Glamočko polje) Jakovljevići su se doselili iz Nuglašice oko 1890 godine. Slave sv. Jovana 2'27. Dedijer ih navodi u Bijeloj kod Konjica kao doseljenike iz Zijemalja koji slave sv. E>urđa 228 ; !l19
~~O 221
~.!22 228 22~
2!lr, 226
227
~28
J. pedijer, nav. djelo, str. 333. D.. Sergej evskij, Iz r.imske arheologije, GZM XLVII, Sarajev'o 1935, str. 19. B. Đ. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 146. Isti, nav. djelo, str. ,147. Isti, nav. djelo, str. 106. Isti, nav. djelo, str. 150. Isti, nav, djelo, str. 115. Isti, nav. djelo, str. 146. Isti, nav. djelo,. str. 150. J. De d i j e,r, nav. djelo, str. 333-
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
J O vet i Ć i ~ iz Vrličke Krajine ,(Dalmacija). 'Slave Markovdan; K o v a č e v i ć i - sa Uništa (Grahovo), doselili u Nuglašicu godine 1918. Slave Aranđelovdan. Ima ih još u Podosuju kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Jovana. Kovačevića ima mnogo u Hercegovini; K o v l j e n i ć i ne znaju odakle su porijeklom. Slave sv. Nikolu,; L o v r e n i - doselili sa Petrova Vrela (Glamočko polje). Slave Đurđevdan; L j II b o j e doselili od Ključa. Slave Markovdan. I~a ih II Prijanima (Glamočlw polje), a doselili su iz Crnog Luga u Livanjskom polju. II drugoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Marka 229 ; M a r in č i ć i - došli iz Polače kod Knina (Dalmacija) godine 1919. Slave Jovanjdan; R a d i voj š e - iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg mjesta. Slave Aranđelovdan. U Petrovo Vrelo (G~amočko polje) Radivojše su doselili iz Grkovaca II Livanjskom polju početkom 19 vijeka 230 ;, SC i l j i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. Slave Jovanjdan; v II k o v i ć i - došli sa Citluka kod Sinja (Dalmacija). Jedni slave Nikoljdan, a drugi sv. Kuzmu i Damjana; Z r i I i ć i - , iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan.
Grkovci - Jednim dijelom selo je smješteno pored same ceste Livno-Grahovo a sjevero-sjeveroistočnim krajem približava se Nuglašici, dok je drug'i dio sela južno od spomenute ceste, ti ,podnožju G~jata. - Iznad sjevernog dijela sela diže se velika gradina, koja je, prema pronađenirni ostacima, bila: trajno nastanjena uprehistorijsko i rimsko doba 231 • Arheolo,škim istraživanjima utvrđeno Je <;:la su Grkovci bili rimski municipium Salvium232 , dakle najzn~ČajniJe rimsko naselje na području Livanjskog' polja. Zbog svog zgodnog, dominantnog položaja nad sjevernim dijelom Polja, Grkovci su" najvjerovatnije, li srednjem vijeku bili stalno naseljeni; tome u prilog govore srednjovjekovni nadgrobni spomenici, koji su pojedinačno razbacani na nekoliko mjesta u selu i bližoj okolici. U Grkovcima žive samo' sibi ijekavci. J a n j i ć i - SU porijeklom od Janja kod Sipova (Jajce); slave Aranđelovdan. Ima ih u Jakiru (Glamačko polje), a doselili su se iz Zajaruge, takođe u Glam0čkom polju, početkom 19 vijeka. Slave Aranđela, Mihaila233 . J a nd ž e - ne znaju odakle su porijeklom; slave Jovanjdan. M a j s t o r o v i ć i - prije se zvali Nenadić; doselili su davno iz Štikova kod Drniša (Dalmacija); slave Đurđev dan. N e n a cl i ć i - su iz Štikova kod Drniša (Dalmacija); slave Đurđevdan. ,Segrt - ne znaju za dalje pori~ jeklo; prije su se zvali Deridaska. U Grkovce su se doselili iz Bastasa. Slave Stevanjdan. T r k u l j e - pričaju da su starinom iz Ravnih Kotara. »Bila tri brata; jedan otišao u Marikovce kod Grahova, drugi li Grkovce, a treĆi u Crni Lug«. Trkulje iz Crnog Luga kažu da su doselili od Banjaluke. ,Slave Jovanjdan. Početkom 19 vijeka doselili su se' u Halapić (Glamočko polje) Trkulje iz Grkovaca. Slave sv. Jovana 234 . Poslije II svjetskog rata odselili su iz Grkovaca u Nakovo kod Kikinde: Trkulje (5 (3 kuće).
kuća), Janjići iNenadići
Crni Lug je jugoistočno od Grkovaca, na cesti Grahovo-Livno. Vidnijih tragova, kakvog starijeg prehistorijskog ili rimskog naselja nema, osim jedne velike srednjovjekovne nekropole, južno od sela na današnjem groblju. Tu se, na jednom humku dugom cca 60 m, nalazi oko. 50 nadgrobnih spomenika, koji su gotovo sasvim prekriveni zemljom. Spomenici su bez ikakva natpisa ili ornamentike. U Crnom Lugu žive danas ovi rodovi: A r n a u t i - koji su doselili iz Kasore kod Vrlike (Dalmacija). Slave Đurđevdan; Ć o r i ć i - takođe. se doselili od Cetine (Dalmacija). Slave Jovanjdan; C u s i ć i - do'šli iz Vrličke Krajine (Dalmacija). Slave Jovanjdan; ul i ć i - starinom od Mrkonjić-Grada. Sla:ve C~sne verige; U Kamenu (Glamočko polje) tulići su stari doseljenici nepoznatog porijekla 235 ; Đ u k i ć i - prešli iz Nuglašice pred 25 godina;
e
~~O
B. 2.. M i loj e v i
Ć, nav. djelo, str. 1'06. Isti, nav. djelo, str. 136. ~~1 M. M a n d i ć, nav. djelo, str. 12. ~~~ K; P a č '(Patsch), Arheološko-epigrafska istraživanja povjesti rimske provinCije Dalmacije (ćiril.), GZM XVIII., Sarajevo 1906, str. 161-162. ~S3 B. Ž. M i loj e v i~, .nav. djelo, str. 130. 2n( Isti, nav. djelo, str. 147. n3S Isti, nav. djelo, str. 129. 2~O
74
MARIO PETRIC
tamo su doselili iz Kijeva kod Vrlike (Dahna6na); Slave Jovanjdan; G a r g-e fl t e -.... su od Cetine (Dalmacija) blizu izvora. Slave Đurđevdan; G r aj i ć i - prije se zvali Nenadić; porijeklom su od š:tikova kod Drniša -(Dalmacija). Slave Đurđevdanj I fl j e i - (Injac) - davno doselili od Gerzova (Jajce), Slave sv. Vasilija; ',Ivetići - iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Jedni slave Jovanjdan, a drugi Stevanjdanj J o v č i ć i - prešli iz Prova; doselili su iz Otišića kod Vrlike,(Dalmacija). Slave Aranđelovdan; Jusupi '(Jusup) - ne znaju odakle su porijeklom. Slave Nikqljdan; K e š i II i (Kešin)- - porij~klom od Štikova kod Drniša (Dalmacija); 'Slave Đurđevdan. U PodgJavici kod Glamoča Grajići se -zvali nekada Kešin; doselili su iz PeuIja kod Grahova. Slave sv. Đurđa 236 ; K o z o m a r e - prije 32 godine došli iz Bastasa; porijeklom 'su od Kozare. Slave sv. Jovana. {Opširnije o njima vidi pod Bogdaši)j K ur a b a s e - od Cetin,e kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan. U Halapić kod Glamoča Kurobase $U se doselile od Vrlike (sa vrela Cetine). Slave sv. Jovana 237 ; L j u b o j e - doselili od Ključa. Slave Markovđan. U Prijane (Glamačko polje) doselili su iz Crnog Luga u Livanj,skom polju u drt1goj polovici- 19 vijeka. Slave sv. Marka 238 ; M -a r m u t' - ne znaju odakle su porijekipm; Slave Jcivanjdan; P a r o j č i 'ć i - od -Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan; P e t r 'o v i ć i - doselili se iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Jedni slave sv. Kuzmu i' Damjana, a drugi Durđevdan.· Postoji predaja, da su starinom - iz Crne Gore' i da su preŠli u Dalmaciju; P o' p' o v i ć i - porijeklom' od Im:otsJmg (Dalmacija); 1918 godine doselio jedan Popović, 'katolik, i prešao na pravoslavlje. Slavi sv. Stevana. R a d i voj š e' --:- iz Dalm'acije, ne znaju iz kojeg mjesta jer su davno doselili. Slave Nikoljdan. U Petrovo Vrelo (Glamačka polje) Radivojše su doselili iz Grkovaca u Livanjskom polju početkom 19 vijeka 239 ; S t e van o v i ć i - ne znaju odakle su porijeklom'. Slave Nikolj,dan. U Prijane kod Glamoča Stevanovići su doselili iz Pećke kod Mrkonjić-Grada krajem 19- vijeka. Slave sv. Đurđa 240 ; S i n i c i (Šinik) - kažu da su porijeklom od Lijevča kod Zavidovića. Slave Lučindan. U Barke k:od Ko~jica Sinici su doselili iz Vrdolja s on'e stran~ N:eretve. Slave Nikoljdan241 ; Š o rm a z i - doselili.:iz Kosova, kod Knina (Dalmacija). Slave Nikoljdan. T r k u l j e - ' prIcaJu đa' su doselili od Banjaluke. Slave ,'Jovanjdan. (Vidi': Grkovce); V r a II i ć i došli iz Vrličke krajine (Dalmacija). Slave Ara,nđelovdan. U Crnom Lugu su živjeli do ,1941 godine Hrvati P e r i·ć i; te godine odselili. su II Vukovar. Godine 1945 odselili su u Bačku o' l i Ć i.
e
Jaruga je od Crnog Luga udaljena 1 km, a nalazi se na rubu Polja. U Jaruzi stanuju: B a b i ć i - koji kažu da su porijeklom od Glamoča. Slave Jovanjdan. U_ Duličanima kod Glamoča, Babića preci živjeli s'u u Kotarima, na dalmatinsko-ličkoj granici. Odatle je baba izvela dva sina i došla u petrovo Vrelo početkom 17 vijeka._ ,Tu su živjeli kratko vrijeme; prešli su II Kućištine, a odatle II Brdo. Iz Brda su prešli ovdje II kmetstvo oko 1860 godine 242 ; I vet i ć i - doselili od .Jojića Glavice kod Vrlike (Dalmacija)._ Slave Stevanjdan; L j u b o j e -' doselili 'od Ključa; drže ih za najstarije pleme. Slave sv. Marka. p a r o f č i ć i - došli' od Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan. -S i ri i c i - prič~ju da su porijeklom od Lijevča kod Zavidovića. Slave Lučindan. Ima ih u Borcima kod Konjica, a doselili su iz Vrdolja, s one strane NeretVe. Slave 'sv. Nikolu 248 ; Sormazi - od Kosova kod Knina (Dalmacija). Slave Nikoljdan.
Pržine su na cestil Livn
,!!30
287
PORIJEKLO .'STANOVNIŠTVA
75
dan. U Zaglavicu kod Glamoča Baroši s~ doselili iz Kazanaca u LiV-anjskom polju u prvoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Nikolu2~4;, Cakari - ne zna ,se odakle su porijeklom. Slave Stevanjdan; a n č a r i - ne znaju za svoje porijeklo. Slave Stevanjdim. I v e t j ć i - doselili 'iz Civljana kod Vrlike (DaIlnacija). Slave Stevanjdan; J a k o'v 1 j e v i ć i -:- došli iz Dalmacije, od Cetine. Slave Jovanjdan. U Glavice kod Glamoča Jakovljevići su došli iz Nug1ašice oko 1890 godine. Slave sv. Jovana 245 ; l.! Gornje Vukovsko (Vukovsko polje) Jakov~jevići su doselili iz Duvna početkom 19 vijeka; starino:n su iz' Her'cegov.ine. Slave sv. Jovana246 ; L j ub o j e - su porijeklom od KljuČa. Slave 'Markovdan. U Prijane kod Glamoča Ljuboje su doselili iz Crnog Luga ,U drugoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Marka247 ; Ninkovići -:- prešli iz Dalmacije. Slave Jov~njdan. U Dalmaci,ju su 'doselili iz Hercegovine.' U Hasanbegovcima kod Glamoča Ninkovići kažu da su »potekli«' iz Hercegovine. Slave sv. Jovana 248 ; P a r o j č i ć i ~ doselili iz Dalmacije, od Vrlike. Slave 'Nikoljdan; P o (t) k r a j e i - porijeklom od Promine . kod· Drniša '(Da1mac,ija). Slave Nik.oljdan. Pe t r o v i ć i':"'" iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave Aranđelovdan. U Otišiću još i danas ,ima 'Petroviča, sa istom slavom. Pričaju da su starinom iz Crne Gore, pa su došli u DalmaCiju, a odatle ,u LivanJska polje; R o s i ć i - doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave' Jovanjdan. I 'danas imaju u Otišiću svojih rođaka; S t evan č e v i ć i - 'prije se zvali Baroš; doselili su sa vrela Cetine (Dalmacija). Slave Nikoljd.an; S o r m a z i ' - porijeklom sa Kos.ova kbd 'Knina (Dalmacija). Slave Nik9ljdan.
e
Kazanci su, kao i sva sel~' od Crnog Luga prema jugoistoku, smješteni u podn'ožju Dinare. Prije '25' godina Kazanci su podijeljeni na Gornje i Donje Kazance. Gornji Kazanci približavaju se Pržin'ama, dok su DO:1.ji jugoistočno, .prema Sa.i~oviću. '-- Na putu od Sajkovića prema Donjim Kazancima; s deshe, strane ceste Livno--:.Grahovo, nalazi .se jedna srednjovjekovna:nekrSlPola sa ok,o 15 had-grobnIh spomenika' bez natpisa i ornamentike. Drugih arheoloških objekata nema.' Gornji Kazanei - Đ II r a n i - su, kako predaja kaže, porijeklom od Banjaluke; slave Jovanjdan. U Docu kod Glamoča Du'rani" su stad doseljeniCi nepoznatog porijekla. Slave sv. Jovana 249 . Injci (Injac) ,- su davno doselili iz Gerzova'kod Jajca. Slave sv. Vasilija. Ima ih II Rudinama kQd Glamoča,: a d,Ošli su jz Sajkov~ća u Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv.' Vasilija 25o • I v et i ~ i - , '~u .doselili iz Civljana kod' Vrlike (Dalmacija)., Slave Stevanjdan. Donji Kazanei - B aT o Š e v'č i ć i ,- prije su se zvali Injac; porijeklom su od Gerzova kod Jajca; slave sv. Vasilija. I n j'c' i . - davno doselili od Gerzova kod Jajca; slave, sv. ,Vasilija. J 0·1 i ć i ~ su se prije zvali Zagorac;, došli' su 'iz' Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan. Prezime su ptomjenili .prije 80' godina, a prozvali su se po nekom Joli. K atići su prije bili Kise; došli su iz Bojmunata .pred 70 godina. Slave Durđevdan. ~oz'!j m a'T e - su prešli iz Bogdaša prije 80 godina,; starinom· su .od Kozare. Slave, ,Jovanjdan. R o s i ć i - su' došli iz Otišića kod· Vrlike (Dalmacija); slave Jovanjdan. V u l (i) č i ć i - su došli u Kazanee iz Vrbice prije više' od 100 godina.. ,Postoji predaja 'da su starinom iz ,Crne Gore. Slave. Nikoljdan. Ima ih u Halapiću kO,d Glamoča, a doselili su iz Vrbice II Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv., Nikolu251 . ~ a g o r e i .su davno doselili iz Otišib kod Vrlike (DalmaCija). Slave Nik01~dan . .s,ajković je 11 neposrednoj blizini'ceste"koja'sjeverozapadno od sela skreće prema Grahovu. U historijskim izvorima Sajkovićse spominje 1400 godine u darovnici kralja Stjepana Ostoje 2 u'2. U selu na nekoliko mjesta ima i danas stećaka (bez natpisa ili orn8.'~ mentike). . . ~U
B. Z. Mil'oj e'vić~ nav; ;djelo'; str. '12( Isti, nav. djelo, str. 150. ~~e Isti, nav. djelo, str. 94. ~,~ Isti, nav. djelo, str. 106. 2tS Isti, nav. djelo, str. 110. 2~9 Isti, nav. djelo, str. 125. 250 Isti, nav. djelo, str. 127.. ~51 Isti, nav. djelo" str. 147. m I. K U k II l j e v i ć, nav. djelo, str. ~7. 2~6
MARio :F~TRIĆ
76
Stanovnici su Srbi, koji se bave podje!inako, zemljora!injom i stočarstvom, poslije II svjetskog rata iz sela je odselilo 9 porodica u Tovariševo, kod Bačke Palanke. Današnji rodovi su: B a r o š i - koji su doselili iz ~otluše kraj vrela Cetine (Dalmacija), tamo imaju još svojih rođaka. Slave Nikoljdari; B o P II Š i ć i - koji su. se 'prije zvali Lovreuj prešli 'su iz Nuglašice, a tamo S~ doselili sa Petrova Vrela kod Glamoča. Slave' 'Đur đevdan; B o d r o ž i ć i došli iz Koljana kod Vrlike (Dalmacija) gdje ih i danas jo.š ima. Slave stevanjdan. D e n i ć i - takođe iz Koljana kod Vrlike -(Dalmacija); tamo imaju svojih rođaka. Slave Nikoljdan; I n j ej porijeklom od Gerzova kod Jajca; slave sv. Vasilija; I vet i ć i - došli iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave stevanjdan; K o z o m o r e .-prešli iz BogdaŠaj starinom su od Kozare. Slave J'ovanjdan; M i h a j i l e - zvali se .Kukavi'ca; još starije, prezime Stoisavljević. Doselili su iz Otišića kod Vrlik.~ (Dalmacija); slave Aranđe lovdan. U Kovačevce koC!. Glamoča, Kukavice (staro prezime Stojislavljević) su, se doselili iz Otišića kod Vrlike sredinom 19 vijeka. S+ave sv. Aranđela Mihaila 253 • M i h a lj i ce"":"'" iz K()s'ore kod Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan; N i fl k o v i ć i - dos'eliJi iz Dalmacije, a 'u Dalmaciju iz Hercegovine. Slave Jovanjdan: U Hasanbegovcima kod Glamoča, Ninkovići su »,potekli« iz Hercegovine. Slave sv. Jovana 254 ; P e t r o v ć i' -'- došli iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija); kažu da su starinom iz Crne Gore. Slave f)urđevdan; R o s i ć i - doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan; S a v i ć i od Garjaka kod Vrlike (Dalmacija). Slave Stevanjdan; Š o r a z i - sa Kosova kod Knina (Dalmacija). Slav,e Nikoljdan; Š u j k e - prije su se zvali Oba~; doselili su iz okolice Vrlike (Dalmacija). Slave Ilinjdan; V j ešti ce ~ažu da $U im stari dQs,elili iz Like. Slave Đurđevdan. U Glavice kod Glamoča Vještice (staro prezime Gi.tbe:r) su doselili iz Zrmanje (pna do'Inak Knina«). Njegovog pretka j~ »digla Austrija na vojsku«, a »on bio na međi, pa pobjegao«. Ovdje je došao oko 186'0 godine,. Slave sv. Đurđa 255 .' Z a g o r ~ 'i - . došli iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija); prije su se zvaH Obučina. Slave Nikoljdan. '
t
m
n
Izumrli su: Bikići (doseljenici iz Dalmacije), Bogovci (starinom navodno iz Crne! Gore, pa doselili li Dalmaciju-Koljane) i Davidovi~i (iz Dalmacije).
Gubin 'se sa sjeverozapadne strane nadovezuje na Sajković. Smješten je u' pod:.. nožju Dinare, ispod sami.oga Troglava. Više sela dižu se dvije gradine; na jednoj, koja so:; zove »Gubinski grad«, našlo, se rimskog novca. Na temelju jednog nadgrobnog natpisa; Patsch pretpostavlja da, se na mjestu današnjeg Gubina' nalazio rimski municipij256. Vjerovatno je ovo područje bilo naseljeno i li srednjem vijeku, jer na nekoliko mjesL1 u selu stoje, skupovi plosnatih stećaka (bez natpisa i ornamentike) srednjovjekovne, provenijencije. Moglo bi Se pretpostaviti, da je ovaj kraj, bio sastavni dio Sajkovića, koJi se spominje l400 godine, iz
Stanovnici Gubina su Srbi ijekavci. Važno je napomenuti aa je put doseljavanja krajine (u DalmaCiji) II sjeverni dio Livanjskog polja vodio preko Dinare, na
Vrličke
Gubin, Poslije II svjetskog rata odselilo je 12 porodica u Tovariševo (kod
Bačke.
Palanke),
Današnji rodov:i su: B a r o š e v č i ć i - koji su se prije' zvali Injac; došli su ii: Kazanaca, a daljim porijeklom su od Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilija; B o b i ć i . - koji kažu da su porijeklom iz Like, od Gospića. Slave sv. Lazara; B r o ć e t e - došli od Vrlike (Dalmacija); slave sv. Stevana,; D e s p i n i ć i - doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija); tamo i danas 'imaju svojih rokađa. SI~lVe sv. Jovana. Ima' ih u, Riliću,· kod Kupresa 257 i u Gornjem Malovanu258 ; slave Đurđevdan; Iv'etići' - iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija); slave sv. Stevana; J o v č i Ć i ~ doselili iz, Otišića kod Vrlike (Dalmacija»; tamo ih i danas ima. 'S.lav,e sv. Aranđela; J li r i ć i ~ doselili iz Otišića; slave sv. Stevana. U Jakir kod Glamoča Jurići su doselili od Livna sredinom 19 vijeka; 'slave sv'. Stevana 2BD ; K a l a,b e -... doselile od Gla258 1I1H lIul)
liM
m ~m8 Jl5~
B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 141. Isti, nav. djelo, str. 110. Isti, nav. dj eto, str. 150. K. P a Č (Patsch), nav. djelo, str. 166. B. Z.' M i l b j e v i ć, nav. djelo, s'tr. 8'9. Isti, nav. djelo, str., 92. Isti, nav. (]jelo, str. 130.
PORIJEKLO STANO.vN!STVA
mača;
77
slave sv. stevana.- -Ima ih na više ,mjesta II Glamočkom polju; . K o'v'a č e v i ć i - iz na Vukovijaka kućište«. Slave,.sv .. Anmđela; M.arčetići ..:...... iz Uni-šta kod Grahova; »:udo Koljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; M a r i' j a h i .....:.., iz .K6t1uše kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Jovana; M i h a j i l,,~ - zvali se Kukavica; 'a prije tQga'Stoisavljević; doselili su iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). U' Kovače'Vce kod Glamoča doselili su 'se Kukavice (staro prezime Stoisavljević) iz OtišiĆa sredinom 19 ~ijeka260; P a j'č i n i ---. porijeklom ·.od. Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilija; P e t r o v i ć i - doselili 'iz Otišića ''kod' Vrlike (Dalmacija).; 'pričaju da su starinom iz Crne Gore. Slave sv. Đurđa; V ":l j (i) Č i Ć i došli iz Vrbice; pričaju da' su starinom iz Crne Gore. Slave sv. Nikolu. Ima ih u Halapiću kod Glamoča, 'a doselili .su iz Vrbice li Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv. ,Nikolu 261 ; Yu kov'lj ak -'prije se zvali. Bilić; doselili su iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave ~v. Jovana.
se
Paj,čini, K;onjikušići
i Injci- -
potiču
od
Daničića!
" .' ,Provo - Selo se spominje godi;ne 1741 pod nazivom Prahova. I danas, često, 'stanovnici Livanjskog polja upotrebljavaju taj naziv'za ovo selo. - Provo jeod jugoistočnog dijela Gubina udaljeno. oko 1 km. Današnj'i stanov~ici su Srbi. ijekavci, .~ neka(1"a .SU tu živjeli Hrvati i Muslimani Milaci. .U izvještaju piskupa Dragičevića, 1741 goo.ine, ,U Provu je živjelo 12 hrvatskih rodova koji su se oko 1800 godine Jaselili po Livani;;kom polju. " , . B ik i ći koji su se doselili od Banjaluke. Slave .sv. Nikolu; - kioji su došli iz Miljkovca kod Vrlike'(Dalmac.ija)., Slave sv. Nikolu; .Dob ric e -'- prije .se zvali Cvijetić; ,doselili su i z Otiš~ća kod ·Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Arl)anđela; D u r a n i ne ,znaju odakle .su porijeklom. Slave sv. J:o:vana'; Ima ih U Docu, kod GI,ainoča. 'Tu su stari doseljenici nepoznatog porijekla. Slave sv. Jovana 262 ; Inj ci - koji su' davno doselili .od Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilija; I v e,t i ć i' došli iz Dalmacije, iz Givljana kod Vrlike. (Slave sv. Stevana; ',J o v č 1ć·i i~ Otišića' kod Vrlike, (Dalmacija); tamo i danas' imaju svojih rođaka. Slave sv. Arhanđela ; K a l a'V e. r i - odavna -ll '~rovu, ne ',.-;naju odaide su 'porijeklom. Slave sv. Đurđa. Ima ih u' Karlovcu kod Glamoča 26s 'i u Jakiru; 111 Jakir su doselili iz 'Prova', II Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv. Đurđa 264 ; M a l jk oy i ć i - iz Maovica- kod Vrlike (Dalmi,icija) prešli, u Uništa kod. Grahova, a od,at1e ovamo. ~lave sv. Jovana; M,a r č e t e (Marčetić) - ' iz Koljana ·kod, ·Vrlike (Dalmacija). Slave sy. Nikolu; ,M' i h a j i l. e - zvali se Kukavice, a prije toga Stoisavljević; starinom su iz Otišića kod Vrlike (DalmaCija). Slave sv. Arhanđela. Ima ih u Kovačevcima kod, Glamoča, a doselili su .iz Qtišića sredinotn 19 vijeka 265 ; M i h a l j i c e - su davno doselili iz Kosore kod VrlIke (DalmaCija). Slave sv. Nikolu; M i 1 j k o v i ć i - iz Miljkovića kod Vrlike (Dalmacija); pričaju ct'l su stari došli iz Crne Gore najprije II Prominu kod Drniša; a odatle u Prohova. Slave sv. Vasilija'; M i tr o v i ć i, - ' došli iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave sv. 'Đurđa; M r v i ć i su godine'.1899 doselili iz Zasioka .kod Sinja (Dalmacija). Slave sv.' Jovana; P aj č i n i - pori:' jeklom od GerzovC). kod Jajca; zvali su se Daničić. Slave sv. Vasilija; Po(t)'krajci -"iz Promine 'kod Drniša (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; P o p' a r'i ć i ~ kažu da 'su iz DalmaCije clošli"za »tursko doba« i eda, i' sada, ima .Poparića u Ka'štelima kod Splita. Slave ·Mratindan. Erdeljanović navodi da su članovi' roda Vidovi u 'Kaštel':"St'arom bili pravoslavne vjel;'2, a'zvali su' se :Poparić: Odavno su doselili iz Glamoča 26 6;' R a d i ć i '~ pričaju da su starinom iz Posavine. Slave sv. Tomu'. Ima ih mnogo na 'području Glam6čkog' 'polja, s ,istom slavom; 'Z,ag o r c i - doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; Z a k o n o v i ć i -'- došli iz Dalmacije;' ne znaju iz kojeg mjesta. Slave' sv:. Lazara .. U ;Provu d.anas ,žive,:
!?,orkovići
Caprazlije se n~stavljaju na jugoistočni dio, Prova. Stanovnici su .Srbi i Hrvatl. Srbi ikavci su: Ro š k o v i ć i - koji su došli ,iz Dalma~ije; siave sv. Nikolu; Đ ur a n.'i - ne znaju odakle su porijeklom. Slave sv. Jdvana; K·i s'e (Kiso) "------ došli iz Dal260
~fl1 2(;2 21;3
~U&
~fl5 a06
Isti, Isti, Isti, Isti; Isti, Isti, J. E
nav. djelo, nav. djelo, nav. djelo, nav. djelo, nav. djelo, nav. djelo, r d e l j a'n o
str. 141. str. 147. str., 125. str. 120. str. 130. str. 141. v i.ć, nav. djelo, str. 25.
MARTO 'PETRIC
78
macije, a starJnom su iz Hercegovine. Slave sv. Đurđa. Ima ih II J(ruševici i II Zabici kod Ljubinja, a doselili su iz Raške II Srbiji. Slave sv.· Nlkolu 267,. U Novo Selo (Kupreško polje) Kiso je doselio od Livna. Slavi sv. Đurđa 268 , U Glavice' kod Glamoča' Kiso je doselio iz Celebiča ti Livanjskom polju, Slavi sv. Đurđa 269 ; 'Ko:q.jik:.;Lunić - ne znaju odakle su porijeklom. Slave sv. Đurđa; K o n j i k II Š i ć i - prije su Se zvali Injacj davno su doselili iz Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilijaj M a l j k o v i ć i ....,.....,'iz Maovica kod : Vrlike (Dalmacija). Slave sv, Jovamij M a r č e t'e, - (Marčetić) - iz Koljana kod Vrlike (Dairriacija). Slave sv, Nikolu; M i h al j i e e - iz Kasore kod Vrlike (DalmaIcija:). Slave'sv. Nikolu; 'R a d i ć i - prije se zvali 'Culić; došli su iz Dalm'acije. Slave Casne verige; S td j i ć'I - iz Podosoja kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Jovana; sl u n j k e, - prije se zvali ·Obad; došli' su iz Dalmacije, iz okolice' Vrlike. Slave sv. Iliju. Hrvati: B u 1'0 v i ć i - doselili iz 'Bitelića 'kod, -Sirija (Dalmacija); do 1903 godine bill su pravoslavni, a te godine prešli su na katoličanstvo. Njihovi rođaci u G. Biteliću su pravoslavci' i slave sv. Jovana;' u r k o v i ć i - oko 1879' godine doselili iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. U Rujanima se spominju 1~14 godine. 'Za dalje porijeklo ne znaju. Ima ih uKupreškom 'i Glamočkom polju. U,Kukavice kod Kupresa, Ćurković je došao iz Vrila, gdje. je bioi u najmu kod Idri'z-pega 27o . Pradjeq., Cur;kovića koji živi u Kovačevcima kod Glamoča, doselio se iz Bitelića u Celebić u Livanjsk6m' polju. Tu je bio samo godinu dana, pa je došao u Biličić, u kmetstvo agi Radovcu; odatle je došao ovdje, u kmetstvo II prvoj polovici 19 vijeka271 ; Gr~niči.- se odavno doselili iz Muča kod Sinja (Dalmacija); u' Rujanima se spominju 1814 godine. U zapadnoj Hercegov,ini, u okolici Ljubuškoga ima mnogo Granića; H r g o v i č i (i Hrgići, Hd:~e, Hržići, 'a .17'41 godine Argič) starosjedioci u Livanjskom polju; 1741 i "1814 godine živjeli su u Rujanima i Lusniću. U Bitelić' kod Sinja (Dalmacija) Hrgoviči su doselili iz Rujana »za turskog va1tta(. U Caprazlije su došli iz Rujana. U Povljima na ,'otoku Braču spominje se godine 1803. neki Hržič detto'Bošnjak, prema predaji iz 'Roškog polja 'u Bosni. Hržić je zabilježen u Poy-ljima kao novi stanovnik godine 1688. U bolskoj matici godine 1736, a u sumartinskoj godine 1777, s napomenom »iz' Povalja«, zabilje~en je Aržič i Haržić 272 • Đ a p i ć i ~. doselili iz Bitelića oko 1912 godine; gdje i danas imaju svojih radaka.. U Biteliću (kod . Sinja) ima i pravoslavnih, Đapića, koji' slave Đurđevdan. PO mnogIm selima Glamočkog polja ima Đ,apiča koji su doselili iz Bitelića; J u r i š i ć i - prije se zvali Đapić; iz Bitelića 'kod Sinja, '(Da1macija); l\11"a t k o'v i ć i - su doselili iz G. Bitellća kod Sinja (Dalmacija) oko 1879 godine; u Biteliću imaju i danas svojih . rođaka.· Erdeljanovič ih navodi kod svetri bunjevačke grupe273 ,; p e r a j i c e - doselili iz Glavica kod' Sinja (Dal~ macija); tamo su izumrli. Ima ih II Sinju; 'So l di ć i - došli iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija) oko 1850 godine. Za dalje porijeklo ne znaju.
e
Bujani se dijele na Donje i Gornje Rujane. Donji Rujani su jugoistoč~o od 'Ča prazlija, a Gornji se na jugoistoku nadoveZUju ,za Lištane. - Da je na mjestu današnjih Rujana postojalo staro naselje, o tome svjedoče prehistorijski, rimski i srednjovjekovni ostaci. Na gradini iznad D. Rujana, našlo se mnogo glinenih fragmenata, životinjskih kostiju ostaci zida i maltera, te rimskog stakla. Prema ovim nalazima može ,se zaključti da je ta ·gradina bila stalno nastanjena u prchistorijsko i rimsko, doba 2 'l4. U Donjim i Gornjim Rujanima ima i danas mnogo srednjovjekovnih nadgr.obnih spomenika. U historijskim izvorima Rujani se prvi put spominju 1400 godine, i to u povelji kralja Stjepana Ostoje 275 . U Rujanima su nekada' stanovali i Muslimani; i danas se vide ostaci muslimanskog groblja II G. Ruj anima, a u .Donjim .ruševine Atlagića kule. Većinu ,stanovništva sačinjavaju 'Hrvati, a ima i manji broj Srba ikavaca. ' - Važno je napomenuti da RuJ. D e d i j e r, nav. djelo,' str. 300. B. Ž. M i loj e v i č, nav. djelo, str. 65. 269 Isti, nav. djelo, str. 150. 270 Isti, nav. djelo, str. 84. 211 Isti, nav. djelo, str. 141. m A. J II t r O- n i Ć, nav. djeel0, str. 201. :l71l J. E r d e l j <;l n o v i ć, nav. djelo, str. 179:' :lU M. M a II d i.č, nav. djelo, str. 10 i 12'. 275 1. K u k u l j e V i č, nav. djeleo, sh. 37. 267
:WS
79
PORIJ'-EKLO STA!'rOVNISTVA
jani predstavljaju tranzitno područje za seobe iz Dalmacije u .rednji dio Livanjskog polja,. a isto tako i iz Livanjskog polja u Dahnaciju. Najbliže dalmatinsko selo BItelić, udaljeno je 15 km zračne linije od Rujana; Donji Ruja-ni - B a r a č i - su starosjedioci u Livanjsk6m -polju; ,1741 godine živjeli su u Caprazlijama, a 1814 uRujanima, Kovačićima, Strupniću i Livnu. Danas 'ih ima u Baja~ giču i. Glavicama kod Sinja, i u Sinju (Dalmacija). B a r b a r i ć i ,- su porijeklom iz Hercegovine, iz Broćna. u' Klobuk kod Ljubuškoga Barbarići su doselili iz Blatnice u 'Broćnu 27'6. U Ljubunee (Rama) Barbarića djed je došao iz' Broćna 277 . U Gornjim RUjanima spominju se 1741 godine. Ima ih i danas u Si,nju. B r d a r i - prije su se zvali Barač';' starosjedioci su II Livanjskom po:Jju. 1814 godine bilo ih je u Rujanima. Ima ih u Sinju (Dalmacija,). Ć e n a n i - ne znaju odakle su porijeklom; _II Rujanima se spomInju ,-1814 godfne. Ću r k o v i ć i - su poslije austro-ugarske okupacije doselili iz Bitelića kod Sinja, gdje ih 'i danas 'ima. U 'Rujanima se spominju 1814 godine. Ima ih u Sinju, a i u Kupreškom i Glamočkom 'polju. Zq dalje 'porijeklo ne znaju. D, e l a š i - (Delaš) - su doselili oko 1890 godine iz Zelov,a kod Sinja (Dalmacij.a); za' dalje porijeklo ne znaju.' D o l i ć i - su starosjedioci u- Livanjskom pOlj.u. G U j e - su doselili o~o 1820 godine iz Potravlja kod Sinja (Dalmacija). J u r e t e (i Juretić) - su staro':" sjedioci. 'U Rujanima se spominju 1741 i 1814 godine. K a l a j i c e - su davno, doselili iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija). O,d a e i (Odak) - su »od davnine" u Rujanima; spominju se 1741 godine. Ima ih. danas u okolici Ljubuškoga (zapadna Hercegovina); P a š a l i ć i - nekada su s~ zvali Radilović, a porijeklom su- .od' Jajca. U Potočanima i Grgurićima 'spominju se 1741 godine, a u Celebiću 11314 godine. Postoji predaja da su se Pašalići II Livnu· nekada zvali Svilković. Pa 'Su Svilkovići stara livanjska porodica, svjedoči i plemička diploma te porodice, što su je dobili od Rud0lfa> II. godine 1596 278 . Perić i - su se' prije zvali Bralić; .doselili su iz Dicma" kod Sinja (Dalmacija) oko 1780 godine. U Rujanima se ,spominju 1814' godine . .Pl a z o n j i ć i - su davno doselili od Vrlike; i danas- ih ima ll- Garjaku kod' Vrlike' (Dalmacija). URujanima su bili 1814 godine. R a,d i ć i -. su doselili oko 1820 godine iz okolice Sinja ,(Dalmacija), U Sinju i danas ima Radića._ S i,b e n i k - porijeklom od - Sibenika u Dalmaciji; došli su oko 1750 godine. U Rujanim'a se spominju 1814 godine. Š u k e r i - , su se zvali Kujundžija, a doselili, su oko 1720 godine od Jajca. Pod starim imenom" spominju se 1741,godine u Zastinju. T o p i ć i - su se zvali' Andabak, a još prije Rogulj; doselili su negdje od, Drniša (Dalmacija). Rogulja je bilo II Rujanima 1814 godine. Topići se spominju 1741 godine II Kablićima. U r s e (Ursa, Ursić) - ne znaju za dalje porijeklo; II Rujanima ih je bilo ,1814 godine. U SeJcima na otoku Braču, Ursići se spominju 1747 godine u popisu novoga stanovništva ,(»nuovi abitanti«), dobjeglog zal 'kapdijskloga rata iz makarske krajine. U Sumartinu se spominje Ursić 1z. Selaca goidine 1777 219 • Z a r k o - su oko 1815 godine došli iz Bitelića kod ,Sinja (Dailmacija). D ž a j e ' - pričaju da _su od Aržana (Dalmacija), II Rujanima ih j'e bilo 1814 godine. Srbi -ikavci: B o š k o v,i ć i - su porijeklom iz Dalmacije; slave sv. Nikolu. U Hodbinu kod Mostara Boškovići su doselili iz Slipčića, sela kraj Mostara. Misle da su starinom iz Crne Gore; slave Đurđe:vđan28~. Er c e z i - drže da ,:'su porijeklom iz Hercegovine. Slave._ sv. Niko~u. U Dolac kod Glamoča nek! Erceg doselio iz Priluke ti 'Livanjskom polju, okp 1890 godine, a u Priluku je došao iz Rujana »uz bunu« 18'75' godine. Slavi sv. Nikolu 281 . L a l i ć i -, su došli iz, Vrličke Krajine (Dalmacija),; slave Jovanjdan. K o z o a r e ' - su starinom sa Kozare;- ovdje su došli iz Bile. Slave sv. JOvana (.opširnije' o njima vidi:, Celebić). S t o j i ć i su doselili iz Po'dosoja kod Vrlike,"(Dalmacija); slave sv. Jovana. VUlić'i - su iz Bite1ića kod S'irija (Dalmacija); slave sv. Jovana. 'J
m
Gornji Rujani - Hrvati: A n d a b a k - prije su se zvali Rogulj; došli od Dqrlša. r i š i ć i' - su porijeklom iz Zaswka kod Sinja (Dalmacija): bilo ih ,1741 godine II Potoča nima. Ima ih u Vrpolju (Rakitno), -a doseliJi su se iz Mrnjava,ca kod Imot'&kog282 . B a r II n i
B,",
J. Dedijer, nav. djelo,·str. 328. M. S. F i l i P o v i ć, nav. djelo, str. 116. ~78 J. J e le n i ć, 'Plemićka diploma porodice Svilkovića iz Lijevna, izdana godipe 1596;
270 277
GZM XLII., sv. 2, Sarajevo 1930, str. 173-17.4. A. J II t r o n i ć, nav. djelo, str. 43, 195 i 196. J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 438. !lSl B. Ž. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 1-25. ~S2 J. b e d i j e r, nav. djelo, str. 330. 270 280
..
MARIO PETRIC
80
:....... starinom s'u iz Poljica (DalmaciJa) doselili -su oko 1:700 godine; prije su- se zvali Milunović, Pod tim imenom nalazimo ih kod dalmatinskih i podunavskih Bunj,evaca2S3 , U 'Celebiću 'se spominju Barunovići 1741 godine. B i l II Š i - su s'e odavno doselili- iz -Promine kod' Drniša (Dalmacija); II Rujanima ih -je bilo 1814 godine. Jedall odselio II Travnik '0. -1890 godine. B r č i ć i -,- su starosjedioc~ II Livanjskom polju;. li Caprazlijama se spominju 174'1 godine. Poslije te godine ne susrećemo 'ih ,više lf livanjskom ,kraju~ Tek p.oslije 1878 godine došli iz Gale ili Otoka kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. Erdeljanović ih navodi kod svetri bunjevačke _grupe 284 . U popisu stanovništva, koji se čuva II ,; knjizi »De ·diversis 'Meledae«, među imenima mljetskih porodica, nastanjenih II Babinu polju 1667- - 1700 godineJ spominju se 'i 'Brčići 285 . B rd a r i prije su se zvali Barač;, starosjedioci ti Livanjskotn polju. Godine 1814 spa':" rriinju 'se 'u Rujanima. Ima ih u Stnju (Dalmacija). Cenani - ' ne znaju odakle ,su Pori. jekloroj u Rujanima ih je bilo '1814 godine. E z g e t a - doselili su iz Bitelića 'kod Sinja (Dal· macija) poslije 1878 godine. U BiteEću ih 'ima i danas. D ž a j e - su' od Aržana (Dalmacija)'; u Rujanim~ se sp'ominju 1814. J u k i ć i' - sil, doselili iz' Bite1ića kod Sinja (Dalmacija) gdje ih i danas još ima. 'U Čelebiću se spominju 1741 goditie. Ima ih kod svetri bunjevačke grupe286 • J el č i'ć i - su porijeklom iz Muća kod Sinj::l.; II Rujanima se spom~'nju Jeličići 1814 godin'~, a 'Jeičići u Provu 1741 godine..Ka'lajice -'su se" prije zvali Jukić; doselili su iz Bitelić'a kod Sinja (Dalmacija). M a j i ć i - su došli u- 'Ruj ane- iz Potravlja kod Sinja (Dalmacija) oko godine 1845. P a p i ć i ~ su porijeklom iz Sviba (Dalmacija); II Strupniću i Pri1uci bilo ih je 1741 godine. P e r a j i e e - su doselili iz Glavica kod Sinja (DaJmacija)j tamo su izurrirU. p o p o v i ć i - prije su se zvali Brčić; »izaša jedan s po'pom, pa ga prozvali Popović«. (Vidi: .Brčić). R a d i ć i su oko' 1~20 godine doselili iz' okolice Sinja (Dalmacija). R i m e i - su starosjedioci u Livanjskom polju; u Celebiću ih je 'bilo' 1741 godiQ,e. R o m i ć i - doselili iz HrvaC'a kod Sinja (Dalmacija) 1880 -godin-e. U Livanjskom polju su Romići starosjedioci. Spominju sU u Caprazlijama 1741 'godine: 9, e r e m e t je došao o. 1880 godine iz Priluke; Starosjedioci su 'u Livanjskom 'polju. U Priluci se' spominju 1741 i' '1814 godine. Neki su bili odselili u Dalmaciju, -na Tijaricu, pa su se ponovo -vr~ti1i. iS lt r a b o prije su se zvali Buljan; doselili su o. 1880 godine Bitelića, kod Sinja (Dalmacija). S II k e r i ~ su se zvali Kujundžija, a doselili su oko 1720 godine od Jajca; pod tim imenOin spominju se u Zastinju 1741- godine. Vidići - 'došli su davno iz Citluka kod --Sinja '(Dalmacija); II Rujanima ih je bilo '1814 godine. Spominju se kod svetri bunjevačke gr'upe2 8'7. V II k o v'i ć i - su doselili iz Bitelića kod Sinja oko -1879 godine; u Biteliću ih ima još i dana·s. Z a r'k o doselili su iz BiteUća kod Sinja (Dalmacija)' oko 1815 godine.
iz
U G. Rujanima su živjeli Srbi ikavci: C a'l i ć i - za koje se ne zna odakle su bili porijeklom j B o š k o v i ć i - porijeklom iz D'almacite. 'Slavili su Nikoljdan; B u lov i ć i iz Bitelića kod Sinja. Slavili su Jovanjdan; Er c e z i - za koje ka'žu da su porijeklom iz Hercegovi'ne. Sl,aviH su sv. Nikolu j K i s e' - su došli iz DalmaCije, a porijeklom su iz Hercegovine. Slavili 5U Đurđevdan; S t o j a n e i - 'su iz DalmacJje, iz VrEčke'!{r8.jinc; slavili su sv. Slm'2UIl-9..
Lištani su vezani sa' G. 'Rujanima. lJ rimsko doba postojalo je na mjestu dana· šnjih Lištana naselje, 'za koje neki drže da j"? Pelva, poznata u Itinera:dum-u Antonini2S8. Pod ~menom », .•. lišćane ... « selo se spominje 1400 godip.e ll. povelji kralja Stjepana Ostoje 289 • Srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika (bez natpisa i ornam;entike) s~čuvald se u selu na dva mjesta. Iz izvještaja biskupa Dragičevića, priliko,m njegove kanonske vizita~ije u Livanjskom polju, doznajemo d:! su se Lištani . zvali i Ćukovac (»In villa Chiucovaz«); vjero-va'tno je to današnji breŽUljak Ćuković, na kojem je 1912 godine sagrađena župsl;:a crkva sv. Josipa. J. E r d e l j a n o v i ć, nav. djelo, str'. 179. .Isti, nav. djelo, str, 179. 2~~ I. S i n d i k, nav. dj-ela, str. 185 i 186. mJ. Erdeljanović, nav. djelo, str.-'17g; 2B7 Isti, nav. djelo, str. 179,. ne K. P a č (Patseh), nav. djelo, str. 167.' 289 I. K u k u l j e v i ć, nav. djelo, str. 37. 283
2M
PORIJEKLO STANOVl'[ISTVA
81
Stanovnici Lištana su Hrvati. B a r II n i ~ prije se .zvali Milunović; preci doselili IZ Poljica (Dalmacija) oko 1700 godine. Milunovići se spominju II Lištailima 1741 godine. Erdeljanović ih navodi kod dalmatinlJkih i podunavskih Bunjevaca200 ; B r č i ć i su starosjedioci (vldi opširnije pod G. Rujanima). e r n j a lt - ne znaju odakle sU porijeklom; uLištanima se spominju 1814 godine. U južnnj Dalmaciji spominju se u 17 vijeku 291 . D ž a j e - su' iz Dalmacije, od Aržana. G r a n i ć i - su davno doselili iz Muća kod Sinja (Dalmacija). U zapadnoj Hercegovini, u okolini Ljubuškoga, ima mnogo Granića. G voz d e n ne znaju odakle su porijeklom; K a 1 a j i c e - prije SU se zvali Jukić j doselil~ su davno iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija). Kela ve - su došli iz Bitelića kod Sinja (Da~macija) gdje ih i danas· ima; daljom starinom su iz Roškoga polja. Ima ih II Tošćanici (Rama), a došli su iz DUvna davno prije austro-ugarske okupacije 292 . Kelave II Isakovačkom Podkraju (Glamočko polje) dosE'iLile su )poslije Austrije« iz Bitelića kod Sinja293 . L u k a č - prije su se zvali Jurić; Jurići su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 spominju se uLištanima, Lusni6u, Kablićima i Celebiću. U Varvaru {(Rama) su davno doselili iz Duvna294 . I danas ima Jurića u
Sinju i sinjskoj okolici. Godine 1436 spominje se 'lOpHlib, nOr~OAAPb lŠ uprHuH nOA d.RhCHHfM& '" «~95. Ima, ih i kod bačkih Bunjevaca296 . p e š a - došli su iz okolice Livna oko 1890 godine; ne znaju za dalje porijeklo. R i m e i -.:.... su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 bilo ih je u Celebiću i Grgurićima, a 1814 ne spominju se nigdje na području Livanjskog polja. Ima ih u Sinju' (Dalmacija). U Isakovačkom Podkra.ju (Glamočka polje) Rimci su doselili iz Kovačiča II Li'vanjskom, polju početkom 20 vijeka297 • Š u k e r i prije SU se zvali KUjundžija, a' doselili su oko 1720 godine od Jajca. Kujundžije se 1741 go~ dine spominju u Zastinju. Z e l i ć i - nekada su se zvali 'Rogulj;. davno su doselili od Drniša (Dalmacija). Ž a r k o - su iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija) doselili oko 1815 godine.
Odžak je pod Prologom, oko 1 km jugoistočno od ,LišIana, Za vrijeme turske uprave selo se zvalo Atlagića Odžak, jer su Atlagići (livanjski begovi i kapetani) imali tamo svoje posjede. Današnji rodovi su: A II d a b a k - prije se zvali Rogulj j porijeklom su od Drniša (Dalmacija); 'B a r u n i - zvali se Milunović; starinom su iz Poljica (Dalmacija). Doselili su II Livanjsko polje oko 1700 godine. Milunovića je bilo u Lištfmima '1741 godine. Ima ih u Sinju. Erdeljanović ih navodi ko.d dalmatinskih i podunavskih Bunjevaca 298 ; B r č i ć i došli iz Lištana u Odžak. Starosjedioci su u Livanjskom polju (vidi opširnije pod G. Rujani); B r k o - ne znaju odakle su porijeklom; II Odžaku se spominju 1814 godine; e u r a k - J;?rij€ . su se zvali Curković; u Odžak su doselili iz okolice Duvna. Jedni odselili u okolicu Travnika; D u j i ć i - pričaju da su davno doselili od Drniša, (Dalmacija) j u Odžaku ih je bilo 1814' godine; G o vor u š i ć i - iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija); tamo i danas imaju svojih rođaka; G r a n i ć i su u rodu s onima iz Lištana; porijeklom su iz Muća kod Sinja (Dalmacija); Ivanovići - starosjedioci. U Caiću ih je bilo 1741 godine, a u Odžaku se spominju 1814 godine; Kela ve - doselili iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija); daljom starinom iz Roškog polja (vidi opširnije Lištani); K e l i ć i - zvali se šuste, a" došli su iz Bajagića kod Sinja (Dalmacija); Lovrići -:- doselili iz okolice Sinja (Dalmacija); u Zastinju su živjeli 1741 godine. Ima ih mnogo u Sinju i po Cetinskoj Krajini. U Osmanlijama (Kupreško polje) Lovrići su od Sinja, a doselili su u prvoj poloviCi 19 vijeka 299 • Erdeljanov:ić ih drži za dalmatinske J. Erdeljanovič, nav. djelo, str. 179. Isti, nav. djelo, str. 168. ~92 M. S. F i li p o v i Ć, nav. q.jelo, str. 154. 293 B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 116. 2M M. S. F i l i p o v i ć, nav. djeelo, str. 92.· 205 J. E r d e l j a II o v i ć, nav. djelo, str. 121 (citira E. Fermendžina, Acta Bosnae str. 156). 29~ Isti, nav. djelo, str. 12 i 68. ~91 B. Z. IVI i loj e v i č, nav. djelo, str. 116. ~08 J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 179. ~t>9 B. Ž. IVI i loj e v i ć, nav. djelo, str. 76. 2.1>0
!ID!
Glasnik Zema"ljskog muz~ja -
EtnOlogija
82
MARIO PETRIC
;Sunjevce 300 ; U Varvaru. (Rama) su se doselili iz Duvna, prije 1878 godine 30I ; L j II b i č i ć i - davno dO,selili" od Duvna; II -Caiću se spominju 1741 godine. U Glavicama_kod Sinja '(Dal;. macija) žive Ljubičići, koji pričaju Q. svom porijeklu iz Bosne;- V rd o l j a e i -:- porijektom iz Dalmacije; II Srđevićil!la ih.je bilo 1741 i 1815 godine. U Sinju i II okoli~i' ima i dana~ mnQgo Vrdoljaka .
. Cafć ili Ćehajić je II neposrednoj 'b'lizini Odžaka, uza samo' podno'žje Prologa. o postanku imena sela priča se da je kćerka 'Atlagić"a pošla begoVa" č'ehaju, pa' je po njemu selo prozvano Ćehajić, danas' Caić. U selu žive samo Hrvati, nekad"a je biTo i Muslimana (Grajo, Softić) koji su oko 1878 godine odselili. .
za
a
Današnji rodovi su: A II d a 'b a k - prije 'se' zvali Rogulj; porijeklom: su iz Dalmacije od Drniša. Rogulja je bilo u Ćaiću 1814 godine; B a r a č i - došli iz 'Rujana' II Ćaić. U Livanjskom polju su starosjedioci. Godine 1741 živjeli' su u Caprazlijama, ci '1814 u RUjanim,a, Kovačićima, Strupniću i Livnu. Ima ih u Glavicama ,i Bajagiću kod Sinja, i u Sinju' (Dalmacija), a davno su doselili iz Livanjskog polja; B a r u n 'i -:- prije se zvali Mit'unovi'ć; 'd'oŠli su iz'Lushića II Caić. _Daljim porij~klom, su, .iz Dalma<:ije, ,od, Poljica. U Liyanjsko polje su doselili oko ,1700 godine. Milunovića ima kod dalmatinskih i p('ldunavskih Bunjevaca302 ; II 1 a r i Ezgete; doselili iz Bite1ića kod Sinja (Dalmacija); fl u ~ a n i - ' prije se zvali Ezgeta; porIjeklom' 'su iz Bitelića kod, Sinja (Dalmacija). Doselili su poslije 1878 godine; H r g e (i Hrgić, Hržić, Hrgović, Argić; sami kažu Rga) prešli' iz Rujana II Caić. U Livanjskom polju su starosjedioci. Godine 1741 i 1814 živjeli su u ~ujanima i Lusniću. (Opširnije o ,njima vidi: Caprazlije);"I v an o v i ć i - starosjedioci; U Ćaiću se spominju 1741 godine; K a s e l Ji - :porijeklom iz Dalmacije, od Vrlike. U Mladeškovce (Glamočka polje) neki Kasel je 'doselio iz Lištana 'll Livanjskom polju, početkom 20 vijeka303 ; K e l i ć i - prije se zvali Susto; doselili su iz Baja'", gića kod, Sinja (Dalmacija); K u r b a š e - kažu da st}. se ranije 'zvali Cmilj'anić i da su dos'elili iz. Vrlike (Dalmacija); L a t i n Č i ć i nekada se zvali Marasović; doselili su iz Dugopolja kod Sinja (palmacija) oko 1820 godine; 'R a d a n i - nedavno dosellli ,iz Vrdova""na Dinari (Dalmacija); Teklići - odavno II Caiću; 'spominju se 1741 ~odine. Postoji predaja da, su porijeklom iz Vrlike (Dalmacija), i da su se tamo zvali Lisičar.
e
su
POPIS RODOVA, NASELJA I TOPONIMA NA Sk.J;aćenice:
C.
Alviri. H. u Andabak, H.
= Cigani; H. =
PODRUČJU
=
LIVANJSKOG .POLJA
= selo,; Si. = Srbi ikavci; Sij., =' Srbi
Hrvati; M. .Muslimani; s. ijekavci; zs'. ::::: zaselak:
Lusniću
68. 64, u V" Kablićima 64; u G. Rujanima 79, u Odžaku 81, u Ca-
Badrovi, H.' -li Vržel'alama 46, u Podgradini 47, u Podhumu 53, u' Srđevićima 54, u Biloj 54, u Grborezima 63. .
iću
Bailo, 12; Si II 'V. Guberu 6l. Bajići, H. u D. Zablja.ku 60.
ll, Suhači
82.
Anđrići. Anići.
H. u Proliogu 42. H. u' D. Sturbt 56, u'
Potočanima
59,
u D. Žablj.aku 60. Antunovići H. u Vržeralama. :46,
II Podgradini 47. Arnauti, si' II r( Zablj~ku 60, uRapovlni 61, u V .. Guber-q;' 61, 'u Suhači 64; Sij u Nu: glašici 72, li Crnom 'Lugu 7-3. Asići, Si II Prisoju (stradali u II. svjetskom
ratu) 51. Atlibegović,
33. H. II Vržeralama 46, u Plo'dgradini --47, uRodhumu 53, uVidošima 57, li Grgurićima 57, u Podkraju 58, u G. Zabljaku 60, u M. Kablićima 65, 'u Priluci 66; Sij u J'aruzi 74, II Pržinama 74.
Babići,
3~n
J.
Erdeljanović,
Bakovi~i. H. u D. Žabljaku 60, u ~apovini 60, li V. 'Guberu 61.. Balte; H. u' Biloj 54. Daljci; M. u Kor:rbranima 62.' Ba.ndovi, H. u' Vid6šima 57; u GTgurićima_ 57, Ptodkraj~, 58, u G. Žabljaku 60;-Banići, Sij u Nugla-šici 72. Barači. H. u Biloj 54, u V. Guberu 61, u Grbo-rezima 63, u Lusn'iću '68, 1,.1 St:rupnicu 68, u D. Rujanima 79, u Ćaiću 82. Barbarići, H. u Kovačićima 6'9, 1,.1 Celebiću 69, u D. Rujanima 79. Barbe, H. u Prispu 67.
nav. djelo, str. 317. S. Filipović, nav. djelo, str. 92.' ~02 J. Erdeljanovi, nav. djeio, str: 179'. 303 B. Z. M i loj e v i č, nav. djeio, str. '114 . i~ol-M.
u:
POru:.TI::KLO $TANOVNISTVA
Barišići,
. H.
li Suhači
641 li G. Rujanima, 79. M. u Golinjevu 52. Baroševčići, Sij u D" :Kazan cima 75, lt :Gu; binu 76. ' Baroši, Sij ·u. Nuglašici 72, u Pržinama ,7.4:75,:li Sajkoviću 76. Baruni, H. u Lusniču 68, uG" Ruj.anillliil ,79-80, li.- Lištanima 81, II OdžakU: 81" li Barjaktarevići,
Ćaiću ,82. Bašići,
C.
li Smričanima
'56.
c'
Br.aovci, H. uRenjićima 48, u D~. S'turbi·,'ii6. ,Brčići, H. u D . .ž'abij'aini.' 60,' li G. Ri.lj'ahlnia 80, uLištanima 81, ti Odžaku ,'81. '. Brđari. H. u Zabrišću 55, "u LJ. Rti.janima 7g) u 'G. ,Rujanima .80.
Brekal~, H,.
,u
. \,,'
KJo~itima .50,
Brešići, H. ,u Grgurićima 57, u P,iQd,lq;.aju',5.a. Brko. H. u' Odžaku 81. Brnići. H. u Dobrom 58.
Brećete, Sij II Gubinu 76. Budiše, H. uSupači 64 .. Bukova Gora. s.' 49-50. Bu-Ući, H. \u Vržer~iama 46, II Podgradini 47, u' ,M. K~blićirna 65;, M. II Podhumu' 54. Bulovići, u Čaprazlij ama 78. Buljani, 12; H.' u V. Kablićima 64, u L~niću 68, II Strupnić1,1 ,68. . ' BW'ek,' M; 'u D'. DržanliJama (~aselili) 56. :Burkići, ii;",~ M.··Guberu ',62:' t?ig,ani, :3~. .', Cikoje, H. li Koritima 50, u. Golinjevu 52~ Cincar.. ,12, 41,:'" 272. Cincerov-ac, :12; 4i, -272. Ciprtianić, 24, "31: Crni Lug, s. '73-74. Crnkovići, H. u' G. ·Gr.abovici 50, II D. Grabovici 50. CrnogorCi, :sf ti Potočanima 59, II Zastinju 63', u' 'Celehicu 70. . , Qrnomarkov'ići•. S'ij 'u ~uglašici 72. ~rnjak, H. u, Zab:rišću 55, II :r..ištan~ma 81. Cvljani, Sij '1 Bastasi~~ 72, II Nuglašici 72. Cvijetići, ,Si' li _rotp'~anima 59. Cvrlje, H. tt 'Suhači 64 .. C~kar~, Sij ll- P;ržinam? 75. Ca.nčar;i. Sij li Pržinama 75. Čaprazlije, s. 77-'-78. Carani, H. u Prologu 42-43; ;~i u Brđevići ma (odselili) 04. Cečure. H. U· Srmičanima 5'6, u. V. KaqliĆi ma 64. (Jeke., H, u Prologu 43, u Cukliću 45, II Vržeralama 46, u PQdhumu 53, II Zabrišću 55,"u V. Guberu 61.
'H:
Bastasi, s. 72.
"Batinići, H. II GOlinje~li 52,' u 'J.\:'Iišima ~3; li Vidiošim.a 57. Beader i Blfacier, H. li Lusriiću 6'f~~' Bekavci, H .. u ~ilom Polju, 481 u' V. ~abli ćima 64. Beljani, H. u Dobri-ćima 50, u 'G. Ghlbovi:2. ci 50, ,U, Prisoju -51, U Smričanima 56: ,Belje, H. u 'Ljubunčiću '67'. Bergeljić, 32, 53. Berićl, H: u Golinjyvu" 52. Bevande, H. II zs. Potok (Smričanl) 513. Bijaderi i 'Bea'der; H. II G. Držanlij,arila' 5'5'. Bildći. H. u Prologu 42; Sij u Radanovćiiha 71, '_U Provu 77-. Bila, s. 54-55. Bilići, H. u Mišima 53, u 'D. Žabljaku "6d; \i Zastinju 63, u V. Kablićima 64, li "Prfspu 67, u .žiroviću 67, u Ljubunčiću 67, .tl Lusniću 68, u· Čelebiću 69. ' Bilkići, M. 1.1,. V. Guberu 62. Bilo Polje, s. 47-48. Biluši, H. u G. Rujanima aa. Bobani. 12; M.,'u: Zastinju 63. BobiCi., Sij u Gubinu 76. Bobušići~ Sij u Sajkl()iViću 76. BodrožIći, Sil u Sajkoviću' 76, Bogđaši. s. 7t-72. Bojmunte, s. 70-71., 272. Bolotini., H. ,u Biloj '54, u· Grbbr~zima' 63~" Borići. M. u Kon:~,)ranima 62.. Borkovići, Sij u Provu 77. Boškovići, Si li Go1injevu 52, u D:' Ruj-anI:::' 'ma 79; Sij ,U Caprazlijama 77. Bošnjaci,' H. ti Ptis6ju 51; Si"u' Prisbju (stradali u IL 'svjetskom ratu) 51" li 'G. ,Žablj,aku 60 .. Bote, H. u Biloj 54. Bo~ičić~Ljubas. H., II Pl'isoju 51. Urale, H. II Cukliću 45, u Z8brišću ,55, u '~aT povini 60, u V. Guberu . 61~' u Grborezi:ma. 63. . . ....
83
•
{rel.bić,
Ci~ke,'
S.
69~70.
u, '~a'Šeljk~m,a 48. Čolići, 'H. u 'Orguzu' 43, Sij' u Crnom Lugu (odselili) 74. (;ondrići, H. li Rapovini 60-61, 'u V. ,Guberu, 61,' u Gl'l)orezima, 6'S, u V. Kablićima 64.' Cubelići. H. u VidolŠima 57, II Podkraju 53. Cuklić,s. 44-45. Culari, H. II č'aiću 82. Cule, ,H.' tl, Bukov'oj G'ori 49. Culić!,' Sij '_u C['l'Wm' Lugu 73. Caćija, H. U, Suhači 64. ,Ćaić, s. '82. Caleta, H. II Mišima ' 53, u- V. Kablićima 64 -'-65. . "callt5i; 'Si u G.:' Rtijailirrta 80. Ćalušići. H. u M'ijakovu Polju 49. Ca~,~ri,~ ,}1 "Tri'bi6u '44; II .I~aZ)agincu 4~, u Suhači 64. Ćavarušići, H. u PriSlOj1,l 51. Cebedžije, Si II y. Gube~u 61.. qelani~_ ff~ }OI 9rguzu 43, t,l ,Lipi 45. Cenani, H. uKloIVaČićima 69; u D. Rujanima 76, ',u G. Rujanima 80.
'.tJ.
!
::a.
6'
84 Ćero,
M.
II
v,.
Kablićima,
65.
Ćevapi, Si II p:o·točanima 59. Corići, Sij II Crl1Jo~ Lug'u 73.
Deke, H. II Podkr,aju 58, u Zagori'čanima '59. Dikići, H. II zs. 'Zaljuti (MjakJ~tvo Polje) '49. Divići, H. u' zs. : Cauševac (Mjakovo 'Polje) 49.
Cosa,nlije; ,S. 44,
48. -Drmići, H. li Prisoju 51: Dronjici, H. li CVkli6u-'45l u Zab,riš,ću.55,. Držanlije D. 1 G., S. ,!)5----:56._, . Dujici, H. li Odžaku 81." Dujmovići, ,H, u Lipi 45 .. Duvnjaci, H. u Cuklću 45~ II Lipi 45, u Gl'glirićima 57, li PrHlici 66; Si.- li V" Guberu
Sij 'u' 'Radanov'ci'ma' 7~; li,:,', N,l.LglaŠi(~i 72, li Crnom' Lugu 73~74. f}ur!:J;ni, 'Sir.'u 'G;' Katancima' 75, u -Prov\i 77; Si II C a prazlij.ama' 77; H. 'u Caiću 82: Eranovići, H. II Vržeralama 46, u Podhumu 53. . Ercezi, H. u zs: Lopatice (Sinričail.i)' 56, 'u D. Zabljaku 60, uRapovini 61;' u ,M. 'Kabilićirpa 65; Sij II PrUuci 66, u CelebićU' 70, u D. Rujani-m~" 79, u :G, R.ttjanima 80;' '-Sij u Radanovc;i:ma 71" u' Vrbici 71. Ezgeta, H. li G., Rujanima 8'0.' Franici, H. li Srnrič,~nima 56:. Franjići! ,Hi u: Pr()logt):, 43, ,:u' G. Grabovici 50, II Zabrišću 55,. Fr~nji~evići, H. li 'Cosanlijar).a .44. Gabrići. H. II Zabrišću 55. Gajčići, 31. Galešići. 31, 35,; H. Ll Golinjevu 52, ,Galići, S. 49. ,'1 Galići, H, II Galićima 4!;J; u Zabrišću 05, ,u' G. Držanlijama 55, Galop, 31. Qargente, Sij u Crnom LUg:u 7~; Garići, H. u- G. Z,abljaku" 60. Gavrani, Sij li Nugiašicl 7'2.' i Gele i Gelić, H. u M. Kablićlm'a: 65 'u t jubunčiću 67, u Lushiću ,68~\ u Strl1pniću 68, u Kovačićima ,69, u Celebiću 69. : ;Gllivurđići,i H. u' Lusnićt,t 68. Gogici, H. li zs. ,Zaljuti '(Mij'akovo Polje)" 49. Golinjevo, s. 52. Gotovci, H. u V. Kablićima 65. Govorušići, H. tl Ljubunčiću 67) u ·Odžaku 81. Grabovci, ~. tl Vr:?eralama ~6. Grabovica D. i, G., s. 50--:-~1. Grahe, M. tl Komorap.ima 62.. .,; 1 . . ". ' Grajići, Sij u Crnom Lugu, .7.;1:. _, '. Granići, ·H. u Prologu .43, ll, Caprazlijama 78, t;t Lišta~ima 81, u, Odža~u. 81.,' ",,' Grborezi, s .. 63. Grebenari, H. u Biloj 54, II Zabrišću':'55 .. Grgurići, s.', 57. Grkovci, s. 13~ Guber 'M.} s; 62 .. Guber y;, s: 61-62. Gubin, s. 7~-77. ; "."
Džaje, H. D~' '!)ržanlhama 55,"u Rapovini 61, li ,EJ.- Ruj,anima 79, II G. 'Rujanima BO, li Lištanima 81. Džal, H. u Zastinju 63. Džepine,_ H. u --V. Guberu 61. Dapići, H. li P.rispu' 67; li Caprazlijama 78; -Sij, _, li Eastasi;ma 7Z. Debo1 1\4. -U POclkraju' 58,
Balici, M. u, Ptispu 6.7 .. ' Hodžići. M: u Gr.borezirha 63. Hrge, H. u G, Shirbi 57, u' C!iiču: '82. Hrgići, H. u Zir6vićli 67; u :(Lusn16u '68~J '. HrgClVići, H, u Caprazlijama ' 78.' Hrste, H; u, Priluci 66',' u 'r.usriiću '68'. Hrvati, 34-36.
,Cosfći, H. II Prisoju 51 ,
li
Strupliićl;l ~a, ,U
Kovačićima
69. Cule, H. 1..1 G. Žabl}aku 60. Cupe, H .. II ,M. Guberu 6? Ćurak, H. II Grborezima 63, .U Odž'aku' .81', Ćurići, H. li KQ1riti~~ -50, II Dobrić'ima" 50, u Prisoju 51, II Podhumu 53, II Srđevićhna 54, li- G. Držanlijama 55, Ćurkovići, H. II Kazagincu, 48, II Kurtorvini 48, II D. 'Grabovici 50, II Prisoju 51 .:ll, LJubunčiću 67, II Caprazlij.ama 7.8, II D. ,Rujanima 79; Sjj li Nuglašici 72. Ćusići, Sij ll_ Crn'Otm Lugu 73', Dadići, H. li Lipi'· 45. ' . Dalići, H. ll. G., Držanlijama 55, ll' Botočani ma 59, II Suhači 64; II V. KabUćima 65, II M. Kablićima. 65, II Pri1uci 66, 'tj. Prispu ,67, II Kovač~ćima 69. " , Damjan~vići. ;H. li Strupniću 68. Daničići, Sij li Gi.Ibinu 77. Davidovići, Sij u Bojmuhtama 70. Delaši. H. II D, Ruj.aniina 79. Deronje, H. li Orguzu 43, u M. Guberu 62, u Grborezima 63. Despinići, Sij li Glibinu 76. Dizdari,"' M. li V, Guberu 62. Dobrice, Sij u Provu 77. <
Dobrići. S'.
50.
Dobrjenović., 31.
Dobro, s. 58--:-59. Dokići, Sij u Vrbici 71. Dolići, H. ,u V. Guberu 61, II M. 'Guberu 62, u Grborezima 63" II Suhači 64, II M. Kab~ićima 65, uZiroviću' '67, li D. Rujanima 79. DG=mazeti~ H. u Prologu 43. ,Do~a~lJ, 'H', u zs,' Zaljuti (Mlja:k()Vo Bolje) 4tl. -Drinovci, H. u Prologu 43,' II M. Guberu 62, li Komoranima ' 62. DrInjci, H. li Vržeralama 46, li Bilom J~,oljli
61.
.'
ii"
Duki~i,
G,vozđen,
H.
:u
Lf~t:'lntrpa
B!.
~
"
..... 1
,
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
Ilukići,
Si u V. Gl:lberl! 61. Injci, Sij u Crl1Joiln Lugu 74, II G., KazaneilUa 75, II D. Ka~ncirria,' 75, u Sajkoviću '76, u Provu, 77. " Ištuk, H. II Orguzu -43, u- M. Guberu '62, ti. Ziroviću 67" u-- +-jubunčiću ,68.' Ivančići, H. u Kurtovini -48,' U Dobdćima 50, li- ,G. Grabovici 50, ,u D" _GTobovici 50, II PriSIOlju 51. Ivande, H. u' G. 'Grabov.ic~: 50, II Prisoju 5L Ivank:oviĆi, H. u Rašeljkama, 48, li BHo1 '54, u zs. Karjani (D. Držanlije) 55.
Ivanovići, H. II Odžaku 81, u Caićll 82.'
Ivetići, Sij' u BOjmuntama ,70, II Bastasima 72" u Crnom Lug~ 74, li Jaru'zi 7.4, u Pržinama 75, li G: Kaz'ancima 75, li Sajloorviću 76, II Gubinu 76, II Provu 77. Jag(}đići, Si ti potočanima 59. Jahja"~enđići, II zs. Piragića Dolac (V. Guber) 62, II Zastinju 63-. ' JakeUići; "H. II GoIlnjevu 52. Jakovljevići, Sij u Nuglašici 72, u Pržinama 75. Janđrići, }VL u V., 'Guber~ 62. JanđriJeViiii, H. u lV1išima' 53. JankoV-iiii, H'-,,~' Grgurićima 57, ti PotpčRnfma 59; Si ti GrbOIrezima 63. Janjići, Sij II Grk6'vcima 7:i Jaruga; 's. 74. Jazve, H. u PrologU 43. Jelčići; H., u 'd., 'Rujanima 80. Jolići, H:., li 'D'obr'orp 56, li D. Zab1j,aku 69; Sij u D. Kazancima 75. Jondže, Sij II Grkuvcima 73.0' Jovčići, Sij u Crno~ Lugu 74, u Gubinu 70, u Provu 77.\ ' Jovetiči, Sij u Nuglašici- 73; Jovići, Sij u Vrbici 71. " .Jozići~ .H. u Vidošima 57, u Grguric-ima 57. Jukići,; H. li' -M. Guberu 62, II Grbo:rezima 63, u Zi'l'ovieu 67, u Kovačićima '69, u Celeb~Ćll, 'f>9, ].l 9-. ;Rujanill.1a 80. Ju.rčevići. H. li. Mijakovu- Polju 49,,- u D. Ža~ bljaku60.' : Jurete, H. II :D'. Ruja'nima J79. JuriĆi,'H.'U Lipi:'45; u' 'Zabrišću 55;' Sij II Gubinu 76. ' Jurišići, H. II Caprazlijama, 77.· Jurišić-Cvitan, H. u PIO:dhllmu. ,5ar., , Jurkići; H., ll, Smričanima, 56. Jusupi, Sij II ~rnom Lugu 74. Kablići, s. 64. Kablići M., s. 65. K"blići V., s. 64-65. Kalabe, Sij l l ' Bastasima 72, u Gubinu' 76-.:.. 77. Kalajice. H, II Kovačićima 69, u D. Rujani,ma 79, u G. Rujanima '80,' u Lištanima 'Bi., Kalaveri, ,Sij 'u Provu ~7,' Kalenderi, M.' II Komoranima 62. Kamberi, M. u Grborezirna 6\3. KanIići, Si II Potečanima 59.
85
Kapulice, :a., u Prisoju 5l. Karab~zi~ M. ll, ,'Grgurićima 57, li G." Zabij~~ ku 60. Karadže, H. II Smričanima 56, u pobrom !lS, u V. Guberu 61. Karaule, H. ti M.,' Kabiićima 65, u, Prispu 67, II Ljilbunčiću 68.
Kasalo, H.' II Prolrogu 43, li Grguzu 4,3" u, Srđevićima 54;, u Zabrišću 55, u Suhači 64. Kaselji, H. II D.,' Sturbi 56, u Caiću 82~ Katavići, H. u PiOIdhumu 5-3. Katici, Sij uBogdašima 71, '!1 D. Kazancima' 75. Katunište, 11, 12, 41. Kazaginac, s. 48. . Kazanci D., s. '75. Kazanei G., s. 75. Kelave, H. u Srđevićima 54,. u Podkraju 58, u Dobrom 58, u Zagoričart,ima 59" u Li.-: štanima- 81, II Odžaku 8l. Kešini, Sij u Crno;m Lugu 74. KiciIj, 272. Kise, Si u Caprazlijama -77-78, II <;:;. Ru-' ja,nima 80; Sij u BlOjmuntama 70. Klaščić,
31.
Klišanin, H. uGolinJevu' ,52, u Mišima 53.' Ključe, M. u 2irovlćll 67. Knez, H. u Prologu _43, u Orguzu 44, u' Lipi, 45, u Zabrišću 55. Kneževići, H. u ĆosanlijJama 44, u SrđeviCi ma 54. K~orani,
s. 62.
Konte, H. li ZS. Karjani i Trčiću (D. DržanIije) 55, u D. Sturbi 56. Ko-njik, Sij II Bogdašima 71.. Konj~~-Lunić, Si II Capl'3'z1ijama 78. Konjikllšići, Sij u BlOjmtmtama 70; Si u Caprazlijama 78. ~ Koprčine, H. 11 Grborezima 63,. I{orita, s. ~O. Kotarci, ,H. u Orgu~u 43, u D. GraboviG~ 50~, II D. Zabljaku 60, u G,rborezima 63. Kovačevići, Sij u Nuglašici 73, ll, Gubinu 77., Kovači, H. u Biloj 54-55, li 'Zabrišć'u. 5'5, -li' M. Kab1ićima, 65, _u ,Ljubunčiću 68, u Lusniću 6S t li Celebiću 69. Kovačići, s. 69. KovJjenići, Sij u Nugla~ici n~ KOZari, Sij, u Bastasima ?2. Kozomare, Si li Biloj 55, II V. Guberu -61, u Celebićll 69, u D. Rujanima 79,; Sij u Bogdašima 71, u Crnom Lugu 74, u: D. ,Kazancima 75, u Sajkoviću 76. Kožice, H. u Podkraju 58. Kravarušjći, Si u Celebiću 69. \{reše; H. ,ll, P. Zabljaku 60, ll- Rapovini: ' 61. Krezo. 12; H. u Lipi 45,. '11 Priluci 66, u Prispu 67. Krište, H. u Prisoju 51, u Podkraju 58, u Dobrom 58, li Z~oričanim.a 59.
86
'MARIO PETRIC
Krivići, H. II Prisoju 51~ ll' Srhričanirria' '56;
. u Podkraju 58, u G.,Zabljaku 60. Križani, H. II Grgurićima 57, II Ljubunčicu 68, II Lusniću 68, ,u Cele?iću 69-70.' KroJe. H. II Kazagincu 48,' II .D. Grabovid 50, II Podhumu 53, u D:" Zabljaku '60; u Prispu 67. KrstanoVići, H. II VidbJširha 57, ti Grgurićiina 57.
.
Kršelji, H. II Biloj 55, II Z~brišću 55. Kudrići, M. II Zastinju 63: Kujunđžije, H. ll" Strupntt:u' 68-:-69.
Kuliši, H. II Vržeralami:t 46,'" rt; Golinjevu' 53; II Mišima 52, II Podkraju 58. Kuprešanin, H. II Srđevl,ćima 54, ll' Biloj L
55. Kura base, Sij II Crnom Lugu 74. Kurbaše, H. u Ćosanlijama 44, II 'Suha~l -64:, II Prispu 67. ,Kurevije, H. u Srđevićima: 54; Kui'tovina, s. 48. J{utleše, H. II Prisoju 5l. Lagani, Si II D. Držan1ijama 55 (6d~elni);·' II V. Guberu 61. ' Lagušići, H. u G. Grabovici 50. Lalići, Si u D. Rujanima 79. 1 Laštre, H. u Suhači' '64; 'u: 'StrUpnlću' '69 :' I,atinčići, H. u Ćaiću 82. " ." Lauši, H. :u Orguzu 43;' u Ćos~nlijaJ"!l~ 44',: u Srđevićima 54. Ledići, H. u Suhači 64. Lijoviči, H. ti Orguzu 43, uPrispu ?7,. ~ .~h roviću 67. Lipa, s. 45. • Askovača, s. 48. Lištani; s. 80. Lovre" Sij II Bastasima 72. Lovreni, Si u Z,astinju 63;' Sij' u;,~ Nuglašid 73. Lovrići~ H. u :b. Zabljaku 60, ~ Rapov-lni"OI; u Odžaku 81-82. . Lozančići, H. u Zabrišću 5~', II Zag"orič~nima 59) II Potočanima 59. Lujići, H. II Dobrom 58. ~, , Lukači, H. u Liskovači >48, II Go'linievu (izu',", mr1i) 52, u· V. K.ablićima 65;'u ~ištanima 81. Lusnić, s; 68. Ljubasi, H. u Vidoširrui 57. Ljubičići, H. u Prisoju 'Sl,; u' Dobrom; '5a; 'll . Odžaku 82. , '. Ljubo-je, Sij u Bastasima 72, "u Nuglašici 73, u CrnJolm Lugu 74, II Jaruzi 74~ u'Pržiriama 75. Ljubunčić, s. 67. Mačkići, M. II M. Kablićima • 65. Madiari, H. u Prologu 43, u Zi:noN"iću 67:' Maganjićn, H. II Orguzu 43, u' v: Kablićima 65, u M. Kablićima 65. Magići, H. II Golinjevu 52. Magliee, H. u Grgurićima 57, u Dobrom '53.
Majići,
H.
G. Rujanima 80. II Grkovclma 73. Maksići, M. u Prispll 67. M",lići, M. u Podhumu 54. M~Ijkovići, Si u Zastihjll 63, II Caprazliju-:ma 78; Sij II Provu 77. Mamić!, H. II Mijakovll Polju 49, u Zidinama 50, u Srđevićima 54, II I?Ho1 55, li G. Drž.an.1ijama 55, u G. Stuirbi 57, u Pocjkra'-. . ju '58, u Grborezima 63. ., Mamu'za~ H. u ~ipi 4'5. Mandići, H., u Prologu 43, u Smričanima 56, l.!- D. Sturbi 56, u Grgurićima 57, II Pod~ kraju' 5U, II Dobrom 58. Mandela-lo; ,H. u' Vidošima 57, u Podkraju 58, u Dobrom 58. Marčete i, Marčetić, Sij II Provl;l 77; ~j,,,J..1 Caprazlijama 78.. Marčetići, Sij' II Gllbinu 77. Mareije, H. II Podkr~jll 58, u Dobrom 58 .. Marići, H. II D. Zabljaku 60; Si II G..Zablj.aku 6 0 . ' . Marijani. H. u V. Kablićima 65, II M. Kablićima 65, II P;rispu 67; Sij II Gubinu' 77. Marinčići, H. u Dobrom 58, uRapovini 151; U' Suhači 64; 'Sij u Nuglašici 73. ' Markići, H. II Podhumu 53. Markovi, H. II G. Držanlijama 55, u M: ~u-: be;-u 62, u GrbOfI'ezima 63. Marmut, 16; Sij II Crnom Lugu 74. Miatani, H. u 0r:guzu 43, u Srđevićima 54 .. :Matići, H. II Liskovač'i 48, u D .. Grabo'ViCi 5'0-51, u Vidošima 57, u GrbOIrezima 63. Matijevići, 24, 31. Matković'i," H. II Caprazlijama 78 . Medo, H. II Strupniću 69. Mehići, ·M. II Podhumu ,54. MihajiIe; prije' KukaVica i Stoisavljević, ,Sij u SajkQviću 76,. u Gubi,nu 77, II Pr.Qv.u II
Majstor:oyići,\' Sij
77.
H. u'"Golinjevu'52, U Miširria 53, Podh-y.mll. 53, u Smričanima 56, II 'vidošima 57, II Grgurićima '57, II Pndkraju, 5B, ,u Zagori~anima 59, u Potočanima .59. Mihaljice, Sij ll, Sajkoviću 76, u ,Provu 7,7; Si II Caprazlljama 78. Mihovilovići, 34, 31. Mijakovo Polje; s. 49. Milaci, M. II M. Guberu 62, u Komoranima 62, II Grhorezima 63. Milanovići, H. II Ćosanlijama 44, II BildJ Mihaljevići,
II
50. prije Blota, H. u V. Guberu ,61. 'H. uGolinjevu 52. Milići, H. u Prologu '4"3. Milisav:e, Si u Potofunin1a 59. M:ilolože, H. II Vržeralama 46, u MiŠima' ;53! u Podhumu 53, u D. Stu-rbi 56, II 'G. Zabljalw 60. Miloradi, H. II F:?d1i:raju 58. Milovići, H. u Smričanima 56. Milanovići
Milarđovići,
87
POtRIJEKLQ STANOVNIŠTVA
Milutini, Si u Celebiću 70; Sij u Bojmuntama 70. ' MiIjkovići, Sij u' Provu 77.Mioči, i Mijoči, H., u V+ž~ralama 46. Miši, :S. 53,. Mišići, H. 'u o.rguzu 43, .u Smričanima 56, II G. Stur:b,L ,~7, II Vidošima 57, II Grgurićima 57, II Po~očanima 59. Miškovići, H. ti Lipi 45, II Smričanima, 56. Mitra.nići, Si u D. Žab,ljakq ,60, II G. Zablja.ku 60, ' M:'itll~vi~i~ Si II Goiinjevu' '(stradali u n. svjetskqm .ra~ll), 52; Sij u Bojmuntama 70~ 'u Provu' 77: '''. _, ' ',f
Ml~41ine, H.
,60,"
'
l l . V, idn,šima
57, u G. Zablj,aku
Mostarci, H. u DobrlOm 58, u V. Guberu 61. Mratinović. 31. l\'Irđenovići, H. II Prologu 43. Mr~e, M. ,U ,V. I):abli~.ima 65. Mrvići, Sij u Provu 77. Muf tići, M. u Zabrišću. (odseJi1i) 55,. l i Komm'anima 62., ' ' ,. Musići, M. u 'Gr't:orrezima 63. Muslimani;' '38. '. "',::, '., i ,,' ! '. Naerlović, S~ u V. Guberu 61. Nenadić~.: S,i u G.' Zabljaku 60; Sij U Ra,danovcima 71, uBogdašima. 71-7.2, 1:1-, G:rko:vcima 73: '' , Niče, H. u' V. Kablićima 65. 'Ninlwviči, Sij u, Pržinama 7?, u Sajl{Ovi~u 76,
Nov.okmet, H. u Orguzu 43, uTribiću 44,. u 'Lipr ,'45; u· 'Zabrišću (odse1ili), 55. :Nu~lašica, ~. - 7~'. Ntim~~go;v.i6i" i(: l l ' .P9dhu~u 54, II Zabljaku 60, U Komoranima_ 62. Odaci (Odak), H. II D~ iRuj;a!n,i'~'a 79: OdŽak, s. 81. " Oj'ya~i. ;tL u,: Srđevićima 54, V. Guberu"61. Omazi6i, II Podhumu q~,' u "Vid!!šima 57, , u D, Zabljal<;u 6 0 , , ' " Omeragići, M\ u ,P,o"dhumu, 54, u· Gr;bOlrezima
n:,
'u,
li:
63,
Orguz,
'
,
S, 4~4.
Orlovići, H. u M. Ki:ibli61ri1a 65. O~mant M. ii G: -Stqrbi 57,' 'u D. Zap1jaku (neka,da) 60,
" , ,,' " , Pačari, Si II Golinjevu Xstradali u IL:· ~vjet skom retu) 52. Pađro" H. ti ,Podhvmu 53. , Pajčini, Sij li Bogdašima '72, 'u' Gubinu 77, u Provu, ,77. PaIići, M. U Prispu 67. Papici; H~ _u' Lusriićli '68; li 'G. 'Euja~ihia 80: Parojčići, Sij' ti' Crnom L'ug~ '74, u . .Jaruzi. 74,' 'u Pržinama 75. " -, .
Pašalići prije Radilović, ~I'.J,~ c'elebi6~ ",70, II
D. Rujanima 79.' ., Pavi6i, H. u VrŽerala:ma 46; u'Podgradiiii 4/t, u Rašeljkama 48, u Prisoju 51, II P:odhumu
,53, li Smričanima 56, li P,odkr,aju 58, u D. 2abljaku 60, Pa,vlino.vići, H. II J.y.rištma 53. l Pa.vloviĆi, H. u Mišima 53, u Potočanim:l 59. Pažini, Si u Prisoju- (stradali u, II. svJetskom ,ratu) 51-::-52. u, Golinjevu (stradali u II. -svjetskom" ratu) 52; li v,, -,Guberu 61'; u Zastinju 63; Pelv:ani. H. II 'Protogu' 43; li. Orguzu 43', u Cukliću ~5,' II Lipi 45. Pe'nići, H. u' Lusniću' 68, uStrupniću' 69,: u Kovačići:ina 69. Perajice, H. u Orguzu ""'43-:-,44, u Komorahima 62, u Caprazlijama 78, u G. Rujanima <
80, Perići,
H. u_ K'ovačićima 69, u D. Rujanim':;x,' 79, u CrnJom .~ugl.f, (odselili) 74. Periša, H. u P.rologu 43, u-o Srđevićima .54, li D. Di'ž~nlij,am:a ,55, u, Po1Jočanima 59. f_eriše-Perišić. ,H.' II Ljubunči.ću- 68. Perkovi, H. II Podhumu 53. Perkovići, H. u' Lipi 45..-..;.46, u Bilom, Polju 48, u Mijakovu Bolju 49, II Prisoju' 52~ tl G. Držanlijama " 55, u Smričanima q6, .u 9rbO'l'e~ima '63 .. Pervani, H. u Vržeralama 46, tl Podg;~~~ni 47, u Smrioanima .~6., Peša, H. II Lištanima 81. Petre•. H. u V. Guberu 61. Petrovići, Si u C,elebiću 70; Sij II Crnom LugU: 74" u Pržii:1ama' 75, u· Sajkovićti 76, II G'ubinu 77. " . Peulje, 272, Piri.ie. M. u D. Držanlij,ama (danas ih nema) 56.
Plazibati, H. u Vržeralama 46. ,p'Jaz()n :(j) ići~ H.' il Celebiću 70, u D. Rli'~', janima 79. Plehiči,. H. u G: Drža:nlijama 55. Pleina "';orna~ il. Podgradina. s. 47. Pođhum, s, 53-54,' Podkraj, s. 5,7. ,Podrug, H, ll, Grborezi,ma 63. P'oljarići,,!:l. u Orguzu 44. Poparići, Si u Smričanima '56j SiJ u' Pr.ov;,;. 77, , Popovići,
H. II G. Držanlijama 55, II M. Guberu 62, u Strupniću 69, u: Celebiću 70, 'U G. Rujanim~ 80; Sij II Cr11lOtm Lugu 74.. Porobija, M. u D. Držanlijama (nema ih danas) 56. Po(t)krajci, Si II V. Guberu 61, II M. 'Guberu 62; Sij u Pržinama 75, u Provu 77 .. Potočani, s. 59: Pravdići. H. u D. Držanlijama 55, u Podkraju 58, u Dobrom 58, Prihika" s. :65. Pripužići, H. 'u Lusni'ću 68. PrisaP, s. 66. Pri~je, s, 52.
88
MARIO PETRIC
Prke, H., II Golinjevu 5,2. Prolog~ s. 42-43. Propadalo, H. II Vržeralama 46, II .podhumu ' 53.Prov(t, s. 77. Pržine. zs" 74. Puđe, H. II Golinjevu 52, u',Mišima 53 1 II M. Kablićima 65. 1;"uool0, H. II Golinjevu (izumrli) 52', Puškari. prije Uvanović, II G. Sturbi 5~~" Race. Si zs. Potok (Smričani) 56, II V" G~beru 61. Radani, H. II Caiću 82. . Radanovci, s. 71. Radaši, H. II Priluci 66. Rađe, ,H. II P110[OgU' 43. Radete, Si II V.' Guberu 61-62'. Radići, H. II Tribiću 44, tt ·D. ZabIjaku' 60, II D. Rujanima 79, ll, G. -Rujariima 80; Hi II Komorr·anima 63, II Celebiću 70, II Capraz- , !ijama 78; Sij II Provu, 71:. Rladh
Sav,ići, Sij II S.a,jkaviću 76. Semren, H. II Biloj 55. Seramisevo, 33. Simići, Si II Smričanima '56. Sitnići, prije Šehić, M. II V .. Guberu 62. 56. Sklake. M. II D. Držanlijama (danas ih nema) 56. Smričani, s, 56. Softići; M. u Prispu 67, Soldići, H. u Strupnđ.ću 69, u Caprazlijama 78. Solići, H, II "Vržeralama 46, u Podgradini 47, II Podhumu 53. Spahići, M, u D. Zabljaku (danas ih nema) 60. Srbi ijekavci, 37-38. Srbi ikav.ci, 36-37, Srđevići, s. 54, Stanići, H. uProoogu 43, II V. Guberu- 61; ll' M. G~beTu 62. Staretina, (Starue), 12. Stevančevići, Sij u Pržinama 75. Stevanovići, Sij, u Crnom Lugu 74. Sto-janci, Si u G. Rujanima (danas. ih nema) 80. Stojići, H, u Prispu 67' Si II -Caprazlijama 78, u D: Rujanima 79.' Strupnić, s. 68. Sturba D., s. 56. Sturba G., s. 07. Sučečić, 32; v'. Sučići Sučići, H. u Bukovoj 'Gori 49-50, u Koriti':' ma 50, u G. Grabovici 50, II Prisoju 52, II Podhumu 5,3"":""54, 'u Vidošima 57, u Grborezima 63, u Ljubunčiću 68, u Lusniću, 68, Sudar. H. u GrbCirezima 63. Sudumirica, s. 23, 32. Suhača, s. 63-64. Suše, H. u Grgurićima 57, uZagoričanima 59, II ZiIi1J(Viću 67. Sužanj-Džin. H. u PDispu 67. Svale i Svalina, H. u- 'Priluci 66. Šakići, H. II Grgurićiina- 57. Šandrk, H. _tl Lusniću 6,8. Sarići, H. u Orguzu 44, u Tribd.ću 44, II Vržeralama 46-47, II BukoVlOJj GQlri 50, II Kori": tima 50, II G. Grabovici 50, u Prisoju 52, II SlI'đevićima 54, II Raplo~vini 61, II Prispu 67,. II Ljubunčiću 68. ' Šegrt, prije Deridaska, Sij II Bastasima, n, II Grkovcima 73. Šehići, M. u M. Guberu 62, II Komoranima 62. Šeremet, H. u Suhači, 64, II V. KabHćiina,65! II M. Kablićima 65, II Priluci 66, II G. ,Rujanima 80. šeste, H. u V. Kablićima 65. Šestići. H. u, Podgradini 47. Šibenik, H. u D. Rujanima 79, }~ijj.ći,
PORIJEKLO. S,TA,NOVNI::3TVA
89.
Siljići; Sij u Nuglašici 73. Vidovići, H. II Podgradini 47, II zs. ZaIjuti Šimunci, H. II Vržeralama 47! II Podhumu (MijakovQ Polje) 49, II Srđev1i.ćima 54, II 54. . , ' Biloj q5, lJ $mričaniina 56, II Dobrom 59, Šiške, H. II Zabrišću 55, u Korhoranima 62. u Potočanima 59. , SJro.jo, H. u BukoVlO~ Go['i 50. ,Vidovići prije, Kiso, Sij u, Bojmuutama n. Skondrići, ,H. II Prologu 43. Viševići" H. II Prl()1JJogu 43" II Lipi 46: Skore, H. u Orguzu 44, u PrUuci 66~. ' Vještice, Sij ci Sajkoviću 76. . . Skorići, H. u z~.' Zaljuti, (Mijakovo PO,lje,) 'V]ahovićl',' 12, '42,; H. u 'Cosanlijama 44. 49: Vlasi, ~9..".42. Skrabo prije Buljan, H~ II G. RUJ'anitna 80.' "'Vodopije, H ... II Vržeral~ma, 47,. u Mišima 53. Voihnići, 24, 31. Šljive, H. 'u Mišima (izumrli) 53. ' . '" Vrimići, Sij 'u Crnom Lugu 74. Sole, H. u p .. Grabo:vic1- 51, Vrbica, ·s. 71. ŠolawSlađoja, H. u' P:ris,o.ju P~.. ,'. :" ',' ,Yrdo]jaci., E, 4- Prologu ,43" u Orguzu ,44, ~U Šorl11azi, 12; Sij u, Crnom Lugu' 74" u Jaru'zi ' ,. quk,~iću ,45, tj. ,Li'pi 46; u S~đevići!l1a ,~4, ll." 74, u Pržinama 75, u Sajk()vi6u '76. " ","" Biloj 55, II D. Držanlijama 55, u DobroI;n 9ošići. H. u Smričanima 56, 'u V.. Gubetu·· tn. '59, u D.' Žabljaku 60~ u KJoIrrwranima 62; II Sperac, H. II Prologu 43, u· B'iloj 55.' Grborezima 63" II Odžaku 82. Špike, H. u Lipi 46. Vre}Jci, ,lV!~ u, G. Žabljaku "60., " , Suće, H., II Mišimp. 5~. , Vdjić.i, }~C.elar«, ;tI. II Bilp!?, Polju 48. Sukani. H. u Srđevićima Q4. " " , VrseIJa, H .. u Prologu ,43, u PrUuci 66. Sukeri-. prije, Kujundžija, g., u' n., Rujanima Vržeraia, s; 46. 79, II G. Rujanima 80" ti 'Lištanima 8'1:" Vuco, H. u'Ljubunčiću· 68. Sunjke. Si II Celebiću, 70, u"Caprazltjama: 78";·j ,VuQa~, i, Vučko, H. u Lu~niću . 68. Sij' U' Bojmuntama 71" u Bngdašima ',(izu;..; Vujanović",Si II Celebiću 70; Sij- II Radanov-, cima 71. mrli) 72. ' ",', , ,',' Sunjke prije·Ob:ad, Sij u Vrblcf 71."u ' Sajlr.o-' Vujeva. H. u Ljubunčiču 68, II Strupniću 69. viću 76. " ' . Vuj(i)čići". Sij ll- Bojmuntama 71,' ou Vrbici Tabaci~ H. u V. Kablićima ,'65, u' M .. Kctbli ...· 7,1; u D. Kazancima, 75, ,l,l/ Gubinu-, 7.7. ćima 65.' '~..!', Vukadini, H. II Podgradin~. 47" u SrđevićiTandM'a, H. u GrboreziIP.~ 6~. .' ,',,, " !,Ua 54, ~ G. Držan1ijama 55, u G. 'Zaplja- ., ku, 60, u' Grbdrezima 6 3 . ' ' Teklići, H. 4- P~otlogu: 43, ~ Or~uzu ,44, .1:1 Z;a- ; Vu-koje;, H: u' Smi'ičanima' 56. ,brišću 55, II Komoranima 62, \l, Grborezima 63; u Zastinju 63, u Ćaiču 82'. ' , 'Vukići, H~ u Dobnom, 59. Tirići, H. II zs. Vrilo (Prisoje)<,52; M. u GoliVukovići. H. u D. Sturbi 56, "u G. RUjani:rn.a njevu 52. 80;'1 Sij II Bastasima, 72" li Nuglašici 73. Tokići, H. II Dobrom 58-S9~ , VukovIjak, prije BiliC:. Sij II Gubinu 77. ' Tokići~Matkovići. H. u Strupniću 69. .,.1 VUlete. Si u D. Zabijaku 60. ' Tomasi. H. II Zastinju 63, u .v.' :KabU'ćim'a Vulići.: Si u Prisoju (stradali II IL svjetskom> 65. ' r~tu),:,52" u: Đ .. Rujanima 7,9; S.ij .u Vrbici 71" Tomići~Ajduki)vići. H.'u Suhači 64,- -ll V . .Ka..... · Zabrišce. s. 55. blićima im. Tomići prije Zakonrović, Sij u Ra·,ct'a~ov'ci~a ", Zagorci;' Sij u D. Kazanćima' 75, ,u :~ajkhvi1":1" i,(' "ću' 76,' u Provu '77. 71. ' ,Zagoričani., s. '59. Topići, H. 'u' GoiLinjevu 52. ~akon,ovići, Sij II Provu 77, Topići prnje Andabak -i Rogul'j, H., tt" D. Ru.., ,I, Zastipj~, s.' 63 .. ,: . janima 79. Zavođa;ni, .S. 32. i TorIaci, M. u V. Kablićima 65. Zeleni, Si 'u' ':!?rioolj'u (stradali u II. S'VjE;tskom Tošići. Si u .Golinjevu (stradali u II. svjetratu) 52. skom' ratu) 52. . Toto; H. u D. Zabljakul, 60, ll" , M. Kablićima , ZeUći,· H. uLištanima .81. Zidine, s. 50-. 65, uPriluci 66" u Prispu 67, Zijađić,i~ M. u M. Guberu 62. Tribić, s. 44. Zoroj·a. H. u ZabrišĆu 55,' u Prispu 67. Triše, Si u V. Gub'eru 62. Trkulje, Sij u Grkovcima 73, u Crnom ~Ugu, ZrUići,- Sij u NuglašiGi '73. Zrne, M. 'U M. Guberu 62.: 74, Z"bljak, D., s. 60. Tu-fekčići. M. u Suhači 64. Udovičići. H. u Rašeljkama 48, ou' 'Brisoju 52. , Zabljak G., s. 60. Žarko. H. u D. Rujanima 79, u G. Rujanima Urse, 12; H. uPriluci' 66, U Strupniću 69, u 80, uLištanima 81. D. Rujanima 79. Ursići, 12;' H. II G. Grabovici 50. Ždere, Si II GoHnjevu 52, li Srđevićima (odselili) 54, u Smričanima 56, u D. Zabljaku Ursina Košara. 11, 12;' 41. " '60;· U .v. Guberu 62, II Kiomoranima 62. Varda, 11, 41, 272. Zirović, s. - 67. Veiagići, M. li Golinjevu 52, u G. Sturbi 57, Ziške. M. uBotočanima 59. u M. Guberu 62, u' Grborezima 63. Živke, H. II Vržeralama 47, u Mišima 53. Velići. H. u Vržeralama 47, u Podgradini 4'7; uRodhumu 54. Zuljevići, H. u Podgradin~ 47, u Komorani-Vidići, H. u G. Rujan,ima 80. ma 62. . l;unići, M. u Podhumu 54. Vidoši. s. 57. I
