ONTOLOGIJA skripta po pitanjima
ŠTO SU AKCIDENTI I SUPSTANCIJA U ONTOLOGIJSKOM SMISLU RIJEČI? Najviši rodovi koji ne mogu biti vrste su kategorije. Aristotel dijeli bitak na 10 kategorija supstan! sup stan!ija" ija" kvaliteta kvaliteta"" kvan kvantiteta titeta"" odno odnos" s" mjesto" mjesto" vrijeme" vrijeme" polo#aj" polo#aj" pos posjedov jedovanje anje"" radnja radnja i supstanciju ju 'ono što ostaje trpljenje. trpljenje. $i mo#emo mo#emo 10 Aristote Aristotelovi% lovi% kategorija kategorija svesti na & supstanci Npr. crvenkapica za vrijeme cijelog života ostaje isto isto(" (" i akci!nt 'ono 'ono što se mijen mijenja ja(. (. Npr. crvenkapica(supstancija), mijenjaju se samo akcidenti: dobra je (kvaliteta), visoka je oko metar i šumska jagodica (kvantiteta), bakicina unuka(odnos), ispred kućice je (mjesto), stoji (polož (položaj) aj),, ima košaricu košaricu punu punu kolača kolača (posjed (posjedova ovanje nje), ), došla došla je u :!" :!" (vrijem (vrijeme), e), kuca kuca na vrataš vratašca ca (akcija (akcija)) i gladna gladna je (trplje (trpljenje nje). ). Supstancija je on onoo što što ima ima samo samost stal alni ni na)i na)inn
eg*istiranja. +ojam supstan!ije je mo#da najbolje de,inirao -es!artes +od supstan!ijom mo#emo ra*umijevati samo stvar" koja tako postoji" da joj *a postojanje nije potrebna nikakva druga stvar/. On ka#e da se to mo#e primijeniti samo na oga" jer stvorene supstan!ije mogu eg*istirati smo u* o#ju pomo. Ak!ident je ono što nema samostalnog eg*istiranja ono što postoji tako da po svojoj naravi te#i da eg*istira u drugome. Nji%ova eg*isten!ija je koeg*isten!ija. P"j!#a akci!nta$ Aps"#utni 2 oni koji odre3uju odre3uju supstan! supstan!iju iju u njoj samoj" daju joj neku savršenost4ljepotu" dobrotu 'to su kvaliteta i kvantiteta(. R!#ati%ni & oni oni koji govore govo re o odno odnosu su me3u supstan! supstan!ijama ijama 'odnos" radnja" radnja" trpljenje" trpljenje" mjesto" vrijeme( vrijeme( i '"a#ni4 oni koji odre3uju" modi,i!iraju drugi ak!ident.
ŠTO SU AKT()*ILJNOST+ I POTENCIJA(MOGU,NOST+ U ONTOLOGIJSKOM SMISLU RIJEČI? +romjene u biima nastaju tako da ona dobivaju stanja i savršenosti koja prije nisu imala" ali koja su mogla imati. 5vaka je dakle promjena u svojoj biti prijela* i* poten!ije u akt. +oten!ija je" prema tome" sposobnost eg*istentnog bia da dobije neku savršenost" a akt je reali*a!ija poten!ije" savršenost *a koju je neko bie sposobno. 6 svakom biu postoji nešto sposobno *a napredak" a još nije pristiglo tamo kamo ga gibanje vodi 'npr. dijete je u Entitati%ni %ni i#i p/%i p/%i akt 2 )in postojanja moguno mogunosti sti postati postati *reo )ovjek(. )ovjek(. 7a*likujem 7a*likujemo o -. Entitati kamena je viša stvarnost nego ništavilo. i 0. Op!/ati%ni i#i j!#atni akt 2 bie je stvoreno *a ak!iju i usavršavanje" po djelatnostima ii do kraja svoji% sposobnosti je više od )injeni!e postojanja 'biti gla*benik savršenije je od biti )ovjek be* *nanja(. 5v. Toma Akvinski 2 u gibanju ra*matra nešto što se mijenja i što je u*rok promijene voda postaje para *bog vatre" vatra je aktivna u pogledu vode koja je u mogunosti" voda je pasivna" a u stanju pare dola*i *bog mogunosti koju posjeduje" premda *bog dugog *agrijavanja voda ne mo#e postati vatra ili drvo. ACTUS PURUS 2 sva bia sastavljena su od akta 'jer imaju bar neku savršenost( i od poten!ije 'jer mogu mogu dobiti neku drugu savršenost(. savršenost(. 8to je bie više u aktu" aktu" to je savršenije" bilo bilo bi )isti akt be* poten!ijalnosti" bilo bi dakle apsolutna apsolutna savršenost to je og4 )isti akt (ACTUS PURUS+. 5vojstva A9T65 +6765A beskona)an je" ima puninu bitka" svemogu je4 mo#e djelovati kako %oe" u*rok je svega što jest. I*me3u stvoreni% bia postoji dvostruka vrsta gibanja. 1. :retanje prema onome što nam nedostaje 'npr. prema %rani kod gladi( i &. kretanje
powered by conventuals
1
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima *a davanje onoga )ega jest 'npr. sun!e grije( prvo kretanje je motivirano pomanjkanjem" a drugo kretanje ne ispunja vlastiti manjak" nego manjak drugi% bia. )1i#jn"st 2 akt ima uvijek prvenstvo -. P/%!nst%" sa%/3!n"sti 2 stvar je savršena ako je u *bilji" a nesavršena ako je u mogunosti. 0. P/%!nst%" sp"4naj! 2 5po*najemo samo ono što jest" mogunost ne mo#emo spo*nati. 5. P/%!nst%" u4/"ka 2 ono što je u mogunosti prela*i u *bilju *a%valjujui svom u*roku koji je u *bilji. 6. 7/!'!nsk" p/%!nst%" & *biljnost je i vremenski prije mogunosti'npr. vidno je u gro*du u mogunosti(.
ŠTO JE ANALOGIJA? :ad god pokušavamo govoriti o ogu" to )inimo po analogiji 'sli)nosti(. Analogno stvari me3usobno posjeduju neku sli)nost *bog koje dobivaju *ajedni)ko ime. Npr. bo#anska osoba" an3eoska osoba" ljudska osoba4 rije) osoba/ nije ni posve ista ni ra*li)ita" ona je analogna. Analogija o*na)ava stvarnosti koje su istodobno sli)ne i ra*li)ite. itak je na ra*li)it na)in ostvaren u svim biima. o#ji bitak je bitno ra*li)it u ogu i u stvorovima. +ojam bitka je ANALOGAN" a ne jedno*na)an (uni%"8an+ ili mnogo*na)an (!k%i%"8an+. :ad bi pojam bitka bio j!n"4na8an 4 uni%"9an tj. kad bi se primjenjivao ra*li)itim biima u apsolutno istom *na)enju" onda bismo *ajedno s panteistima morali *anijekati bitnu ra*liku me3u stvarima. 'onda bi og i svijet" tijelo i du%" #ivotinja i )ovjek" biljka i kamen bili iste naravi" što je apsurdno(. :ad bi pojam bitka bio 'n":"4na8an 2 !k%i%"9an " onda ne bi bilo nikakva jedinstva i %armonije u prirodi4 prema tome *nanost ne bi bila mogua jer ona tra#i ono što je *ajedni)ko u ra*nim biima i pojavama. Ne bi ni mogli i* stvoreni% bia doi do oga" a to je agnosti!i*am. 7/st! ana#":ij!4-.Ana#":ija at/i1ucij! 4 i*ra#ava identi)nost s ob*irom na predmet na koji se odnosi i ra*li)itost s ob*irom na rela!iju prema tom predmetu ' npr. )ovjek je *drav" klima je *drava;samo u odnosu na *dravlje )ovjeka(< 0.Ana#":ija p/"p"/ci"na#n"sti4i*ra#ava sli)nost odnosa me3u ra*li)itim subjektima 'npr. kad ka#emo svjetlo istine/ time mislimo da je istina s ob*irom na ra*um ono što je svjetlo s ob*irom na )ovjekove o)i4 postoji propor!ija odnosa(. ŠTO JE TO U)ROK? KOJE 7RSTE U)ROKA POSTOJE PREMA ;ILO)O;IJSKOJ TRADICIJI? U4/"k je ono )ijim utje!ajem nešto jest ili nastaje. 7e*ultat u*roka *ove se u8inak . 6*rok i u)inak su korelativni pojmovi nema u*roka be* u)inka" niti u)inka be* u*roka. ia su dinami)na i ona )ine" u*rokuju u)inke. +ostoje 6 %ia p" k"ji'a 1i9! '"a -.2 p"s#j!nja s%/>a 2 dobro koje se %oe radi njega samoga
powered by conventuals
2
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima 'vje)ni #ivot( 0.p"s/!na s%/>a 2 dobra koja nisu potpuno ispunjavajua" ali se #ele i daju stanovitu sreu" npr. vjen)anje" blagostanje" nova!; 5.*uu9a s%/>a 2 stvar i*ravno #u3ena" npr. %rana. $oralni #ivot )ovjeka je u slu#bi posljednje svr%e. 5redstvo je instrument" ono što je ure3eno prema svrsi" i*abiremo ga *bog svr%e kojom nas poslu#uje. :od kršana" og je savršeno dobro"a stvorenja su ograni)ena dobra" i posjeduju samo tragove dobra. 5tvorenja su privu)ena ogom i on je posljednja svr%a intelektualnog stvorenja prisutan je u korijenu naši% #elja i on je onaj na kojega se sve odnosi.
KOJA JE RA)LIKA I)MEU *ITI I EG)ISTENCIJE? *i9! (ENS+ je ono što jest. *itak (ESSE+ i 1it (ESENTIA+ su dva temeljna prin!ipa bia. *itak je ono po )emu bia uope jesu" bitak je bit bia kako bia. itak dakle *na)i ono biti/ 'ono jest/( po )emu jest sve što jest. *it (!s!ncija+ je ono po )emu nešto jest baš to što jest. it sa)injava postojanu prirodu ne)ega" osnovno odre3enje" bitna svojstva. Ako se mijenja bit ne)ega" to *na)i da nešto prestaje biti ono što je bilo i postaje nešto drugo 'bit kravate je ono po )emu je kravata kravata(. O*nake koje su nekom biu *ajedni)ke sa svim biima iste vrste sa)injavaju opu bit. Ona postaje individualna bit kad se popuni o*nakama koje su svojstvene pojedinoj individui. E:4ist!ncija 'opstojnost" bivovanje( je ostvarenje biti" *na)i bit koju je bitak ispunio. Ra4#": istinkcij! i*me3u esen!ije i eg*isten!ije jest u tome što *apa#amo da kona)na bia ne eg*istiraju nu#no"ona su kontigentna" nemaju u svojoj esen!iji ra*log svoje eg*isten!ije" nji%ova esen!ija nije identi)na s nji%ovom eg*isten!ijom" nego dobivaju svoju eg*isten!iju od drugog. 5amo u ogu je esen!ija identi)na s eg*isten!ijom. og u svojoj esen!iji ima ra*log svoje eg*isten!ije. On ne mo#e ne eg*istirati. On je nu#no" tj. nu#no eg*istentno bie. 5va stvorena bia mogu eg*istirati samo ako im og dadne eg*isten!iju. ie posjeduje akt !:4isti/anja kojeg je primilo u eg*isten!iji" a daruje mu na)in eg*istiranja po rodu i vrsti. *it svakog *amišljena je od oga koji ju je postavio u eg*isten!iju *bog ljubavi. Neka stvar ne bi bila sli)na njemu da On nije %tio da bude takva. 5tvorenja su u)inak o#je moi" )injeni!a eg*istiranja 2 sudjelovanje stvorena u nestvorenoj o#joj biti. Npr. sun!e sjaji i grije jer jest. :ad bia sudjeluju u tome primajui to" ništa se od sun!a ne mijenja. og je apsolutno bie koje ništa ne mo#e ograni)iti. Njegov bitak pronala*i se u stvorenjima na na)in stvorenog bitka. Nalikujui na o#ju bit" stvorenje o#ivljuje misao bo#anskog umjetnika. =g*istirati je najkorjenitije bogatstvo bia" jer da bismo djelovali" mislili" potrebno je eg*istirati 2 *na)i" )in eg*istiranja najdublje je savršenstvo svakog bia. 7/st! 1i9a 2 moguće biće i umsko biće. M":u9! 1i9! 2 ono što sada nije" a mo#e postojati. U'sk" 1i9! 2 ne mo#e biti realno 'mogue bie mo#e biti realno(. @ %/sta u'ski> 1i9a > logi)ka 'pojam" sud" *aklju)ak( i > ontološka 'nega!ija" priva!ija" rela!ija(. ?a#no je spomenuti i strukturalne prin!ipe bia"tj. *akone bivovanja ili eg*isten!ije 1 . 4ak"n " n!k"nt/aikt"/n"sti 2 ne mo#e biti ono što nije< 0. 4ak"n " i!ntit!tu 2 uvijek mora biti ono što jest< 5. isk#ju8!nj! s/!nj!:a 2 svijest ili jest ili nije" ne mo#e biti i*me3u< 6. p/incip u4/"8n"sti 2 sve promjenjivo bivovanje ima svoj u*rok< . p/incip "%"#jn": /a4#":a 2 sve što jest ima dovoljan ra*log *ašto jest i *ašto jest to što jest.
powered by conventuals
3
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima
;ORMA (O*LIK+ I MATERIJA (T7ARB GRAA+ @ormu promatramo pod > vidika 1. @i*i)ki vidik ',orma li!a" vo*ila( 2 to je i*vanjska pojavnost tjelesne stvari. &. @ormalno 2 eg*emplarni u*rok 2 i*vanjska pojavnost ',orma( je u glavi obrtnika" poput u*roka i*vanjske stvarnosti 2 stvarnost va*e bit e reproduk!ija ,orme va*e. og koji nas misli u sebi je ,ormalno 2 eg*emplarni u*rok bia" ona su reproduk!ija tog u*roka" to i% karakteri*ira. >. 5upstan!ijalna ,orma 2 po)elo koje je istodobno )in i na)in eg*istiranja" svako bie je posjeduje. @orma je savršenost stvorenog bia. $aterija je ono pasivno" a ,orma je aktivni vid stvorenog bia. ie djeluje po ,ormi" reprodu!ira svoju savršenost nad drugim biem. 'npr. bie koje ra3a" reprodu!ira se u svom djetetu( 5va tjelesa sadr#e materiju koja je odre3ena 'materija ljudskog tijela ra*likuje se od materije kamena(. Ta ra*lika proi*la*i i* supstan!ijalne ,orme" koja dijeli jedna tjelesa od drugi%" *atvara i% u ograni)enost. Tako govorimo o +7?OJ $AT=7IJI i -76GOTNOJ $AT=7IJI. +rvotna materija je u sebi samoj" to je ideja o materiji u )istom stanju" i*van ujedinjenja s ,ormom" prije pripadnosti nekom biu. -rugotna materija je materija ,i*i)ki% tjelesa" materija tog tijela i biti sklopljena je u tom tijelu. -rugotna materija je sve ono što vidimo i dodirujemo u nekom biu. Tijela koja )ine materiju univer*uma imaju & unutarnja na)ela 1. $AT=7IJA i &. 56+5TAN9IJALNA @O7$A 2 jedinstvo toga omoguuje materijalno tijelo. Tijela materija )ini pasivnima" promjenjivima" otvorenima vanjskim utje!ajima. @orma daje da budu aktivna" opstoje po sebi" ne miješaju se s drugim biima. ROD I 7RSTA U ONTOLOGIJSKOM SMISLU RIJEČI? 7O- je svaka ideja koja sadr#i druge openite ideje" tj. Ono što je *ajedni)ko mnogim vrstama i što se o njima kao takvo mo#e i*ri!ati. '#ivotinje u odnosu na )ovjeka(. -I@=7=NTIA 5+=9I@I9A 2 vrsna ra*lika" to je svaka ideja koja sadr#i individuume 'ljudske vrste...( uvodi ra*liku unutar roda" partikulari*irana bia i odvaja i% od *ajedni)kog roda. 7a*log ra*lika spe!i,i!ira 'odre3uje( skupinu. 7od i vrsta su misaone kategorije u realnom. 7ealna je odre3ena #ivotinja" )ovjek" pojedina)no bie. 5vako bie ima mjesto u rodu *bog de,ini!ije. Takvu de,ini!iju na*ivamo ITNA '=5=N9IJALNA( -=@INI9IJA. Njome navodimo obilje#ja koja )ine bit samog predmeta 'npr. )ovjek je umno bie(. +redmet najprije obilje#avamo najbli#im rodom pod koji potpada. Npr. *a trokut ka#emo da je mnogokut. atim uspore3ujemo predmet s drugim predmetima koji popadaju pod isti rod i navodimo njegovu vrsnu ra*liku 2 -I@=7=NTIA 5+=9I@I9A 2 po kojoj se od svi% ostali% predmeta ra*likuje. Tako se u našem primjeru trokut ra*likuje od svi% ostali% mnogokuta ra*likuje što ima > strani!e" pa ga mo#emo de,inirati kao trostrani)ni mnogokut. -e,inirati *na)i na*na)iti karakteristi)ne misli koje uvode u kategoriju bia i ra*likuju to bie od drugi% bia nekom drugom kategorijom. 'svaki pas ima vlastiti #ivot" ali i karakteristike vlastite #ivotinjskoj biti(. it je sve *ajedni)ko vrsti. ?rsta je pre!i*iranje roda. Namna#anjem vrste ra*djeljujemo bia. Najopenitija vrsta je rod ')ovjek je rod #ivog bia" a #ivo bie rod je ljudske vrste(. IMAJU LI DOKA)I )A *OJU EG)ISTENCIJU 7ANOST )A ONTOLOGIJSKU PRO*LEMATIKU? o#ja eg*isten!ija nije o)ita. 5po*najemo stvari kro* u)inke koje tvori og" ali ne vidimo kako i*viru u ogu. Je li apsolutna istina neka stvarnost ili jedina stvarnostB ApsolutnoB eskrajnoB ?je)noB Jesu li stvari i*van meneB Jesu li ideje odra* objektivne stvarnostiB
powered by conventuals
4
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima +osjedujemo intimnu te#nju *a sreom" ali ne *namo da je srea og. o#ja eg*isten!ija" premda nije o)ita" doka*iva je. Navodi se sv. +ismo 'I*" -j" 7im...( +rema po*i!iji 9rkvenog u)iteljstva" doka*ivanje mo#e sa sigurnošu poka*ati o#ju eg*isten!iju i beskona)nost Njegovi% savršenstava" ona mo#e biti spo*nata od prirodni stvari u* pomo ljudskog ra*uma. Nu#ne su pret%odne spo*naje 2 mo#e se ra!ionalno doka*ati o#ja eg*isten!ija. Nu#ni uvjeti su i*nimno ispunjeni *a doka*e o#je eg*isten!ije. To je e,ektivna mogunost" )ak i poslije grije%a. 7a!ionalni doka* re*erviran je *a elitu. 5vijet u sebi nije pro,an" ima puno toga rei. 5veti Toma Akvinski ka#e da bi na taj na)in malo ljudi spo*nalo oga" mnogo i% je sprje)eno da dosegnu plod marljivog istra#ivanja i otkria istine. Ljudi su sprije)eni 1. *bog neprimjerenog tjelesnog ustroja" pa su nesposobni *a stje!anje *nanja< &. obve*ama obiteljskog #ivota 2 malo i% ima dovoljno vremena *a umsko istra#ivanje< >. lijenost da se do3e do spo*naje istina o ogu jer se tra#i mnogo pret%odni% spo*naja< !ijelo ,ilo*o,sko ra*mišljanje usmjereno je po*navanju oga. Tom se naporu i*la#e malo ljudi i to i* ljubavi prema *nanju" iako je te#nju *a istinom og ulio u duše svi%. :oji bi došli do otkria istine" došli bi nakon dugo vremena" jer 1. treba vje#bati ra*um da bi došao do dubine istine< &. treba imati pred*nanje o mnogo )emu. 6 ljudsko istra#ivanje se naj)eše umiješa neistina *bog slabosti u prosu3ivanju i utje!aju mašte u radu" a ostali su u nedoumi!i jer ne uvi3aju snagu doka*a. Oni koji se *ovu mudrima nau)avaju ra*ne nauke" a umiješa se i neistina koja nije doka*ana" ve je poduprta nedovoljnim ra*logom koji se smatra pravim doka*om. +otrebno je ljudima posredstvom vjere pru#iti vjerno i ono što se mo#e istra#iti ra*umom" da bi svi mogli biti dioni!i spo*naje oga be* *abluda. =, C"1D ... ne provodite #ivot ... *amra)eni u svom ra*umu" otu3eni od o#jeg #ivota *bog ne*nanja. I* EC"1> 5vi e ti sinovi Ja%vini biti u)eni!i. +et doka*a" putova o#je eg*isten!ije 2 ne postoji doka*ivanje u strogom smislu rije)i" osim ako se do3e do apsolutne o)itosti. -O:AI su putovi koji ljude vode prema ogu. bog uskla3enosti 'ko%erentnosti(" E putova daje )vrstu !jelinu pola*e od ograni)enja stvorenja da bi se u*digli do Onoga koji jest u pravom smislu rije)i. og je bitak koji je sr!e ko*mosa" nosi svijet" nu#no eg*istira" upravlja svemirom. -oka*ivanje s E putova ima pola*nu to)ku koja je u iskustvu i ide se prema tome da se prona3e u*rok svi% u*roka. To je iska*ano pod vidom +7?OG 67O:A. -oka*i *a o#ju eg*isten!iju su va#ni *a ontologiju" koja je dio meta,i*ike" a problem meta,i*ike je nešto nadosjetilno" što se mo#e spo*nati samo ra*umom i tu spada i problem oga.
ŠTO JE RELACIJA U ONTOLOGIJSKOM SMISLU RIJEČI? RELACIJA je ak!idens po kojem neko bie ima ovaj ili onaj odnos prema drugom biu. a svaku rela!iju tra#i se troje 1. 5ubjekt rela!ije" tj. Ono što je u odnosu prema ne)em drugom< &. predmet na koji se subjekt rela!ije odnosi< >. i temelj ili ra*log koji omoguuje rela!iju. ia su nepotpuna 'de,i!itna(. 'npr. mala riba ima potrebu *a %ranom da bi ispunila svoj manjak" a *rela ima potrebu da se reprodu!ira" stara je nepotpuna u #ivotu" #eli produljiti eg*isten!iju( ia se bore da bi eg*istirala" imaju potrebu jedna *a drugim. Nijedno bie ne mo#e sebi dostajati. 5tvorena su kako bi se nadopunjavala 'biljka 2 otvorena *a is%ranu i* *emlje po korijenima" *a kisik po listovima;( bia su u odnosu jedni prema drugima 'u svemiru u skladnoj ovisnosti 2 utje!aj sun!a na biljke";(. 7a*li)iti su na)ini pove*anosti bia 1. stavljanje jedno pored drugog 2 )injeni!a suvremenosti 'ro3enje iste godine" okupljenost na istom mjestu;( &. djelatnost nekog bia nad drugim ili domina!ija gospodara nad robovima. >. -ivljenje nekog bia u pogledu drugog 2 prijateljstvo"; C. 7=LA9IJA LJ6A?I )ovjeka doti)e najintimnije 2 postoje ra*li)iti na)ini široke i intimne ve*e. 5vima je
powered by conventuals
5
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima *ajedni)ko da su dvije stvarnosti jedna nasuprot drugoj" u rela!iji su. To otvara bie i usmjeruje prema drugom" ukida samou. 5tvorena bia su ra*li)ita" ali ne i*olirana" komuni!iraju po rela!iji" a da se ne miješaju. +ribli#avaju se" a ne ukidaju se pri tome. Fivo bie ima potrebu ui u rela!iju da bi se ra*vilo. Imaju savršenstvo" ne samo *ato što jesu u sebi" ve i *bog rela!ija. Jedinstvena 7ela!ija je ona koju imamo nadnaravno s ogom. 7ela!ije mo#e *apa#ati samo inteligentno bie. ato mo#e nastati sumnja o realnom karakteru rela!ija. 7ealnost rela!ija nijekali su stoi!i" nominalisti i mnogi drugi. Lo!ke 2 rela!ije su u našem umu i samo i% on stvara. Leibni* 2 rela!ije su u bo#anskom umu. :ant 2 rela!ija je kategorija" tj. 5ubjektivna ,orma be* ikakve objektivne vrijednosti. 7ela!ije *a našu spo*naju temelje se na našem umu. $ora postojati neki objektivni temelj rela!ija" jer misao ne stvara odnose me3u predmetima" nego i% otkriva i konstatira. 7ela!ije se nala*e i u samom ogu 2 > osobe +resvetog Trojstva.
ŠTO JE TO 7RIJEME (TEMPUS+ U ONTOLOGIJSKOM SMISLU RIJEČI? 7RIJEME (TEMPUS+ & TRENUTAK je to)ka ispunjenja prošlosti i po)etak budunosti. +o trenutku u kojem i*govaram rije)i pove*ujem s prošlim rije)ima i buduim što e biti i*govorene. 6 sadašnjem trenutku eg*istiram. 5tvorenje uvijek eg*istira u sadašnjosti prošli trenutak više ne postoji" a budui još nije stigao. ie anga#irano u vremenu 2 sadašnji trenutak ima i moralnu va#nost jer bi ga trebali uskla3ivati s o#jom voljom 'griješimo" primamo milost";(. Fivot je T7AJANJ= trenutaka koji slijede" kao sadr#ajna to)ka gdje prošlost *avršava" a budunost se pojavljuje. 5vaki trenutak je dar koji )ini aktualnom našu eg*isten!iju. +ovijest )inimo trenutak po trenutak" a pove*uje i% naše vlastito trajanje u vremenu" kako bi se bia usavršila od onoga što jesu prema onome što #ele postati. Nemogue je da vrijeme bilo nastaje" bilo propada 'jer ono uvijek bijaše(. Jer ne mo#e biti prije i poslije ako ne postoji vrijeme. +retpostavi li se da vrijeme bijaše nestalo" proi*la*i da prije nije bilo nikakva vremena" ali sam na*ivak prije/ uklju)uje vrijeme; ŠTO SU TRANSCENDENTALIJE? Trans!endentalije su nadila*na svojstva bia. -akle" pod trans!endentalnim o*nakama bitka mislimo na najuniver*alnije atribute koji pripadaju bitku u svim njegovim reali*a!ijama" dakle bitku kao bitku. udui da bitak nije rod 'genus( on ne mo#e imati neki atribut koji bi ga i*vana determinirao. itak je j!anB istinitB "1a/ i #ij!p i to su trans!endentalni pojmovi" tj. neograni)eni prema *asebnom rodu" pronala*e se u svim biima neovisno koji je nji%ov rod ili stupanj savršenstva. itak nu#no sadr#ava u sebi ove o*nake. Oni su samo ra*li)iti aspekti bitka. itak mo#emo promatrati ili apsolutno ili relativno. 1. ako bitak promatramo relativno" u odnosu prema umu" onda ka#emo da je on inteligibilan" s%vatljiv ili istinit 2 odatle trans!endentalna o*naka istinitosti. &. Ako bitak promatramo u odnosu s voljom" onda ka#emo da je on dobar" odatle trans!endentalna o*naka dobrote. >. Ako se bitak promatra sam u sebi" apsolutno" onda mo#emo rei da je on nešto odre3eno" u sebi nera*dijeljeno 2 jedno 2 odatle o*naka jedinstva. T/ansc!n!nta#n" j!inst%" 2 svako bie je neko odre3eno bie koje )uva svoje jedinstvo" *ato je ono u opre!i prema svakom drugom biu. T/ansc!n!nta#na istina 2 ontološka istina je sklad stvari s nekim umom" tj. 5klad stvari sa stvarala)kom o#jom kon!ep!ijom. Logi)ka istina je slaganje ra*uma sa stvarnošu. +ostoji moralna istina 2 slaganje naši% rije)i i )ina s našim udorednim biem" s našim mišljenjem" osjeanjem i voljom. I sam og ima ontološku istinu 2 jer je u oga spo*naja i bitak jedno te
powered by conventuals
6
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima isto. +ostoji savršen sklad i*me3u beskona)ne biti i spo*naje što je og ima o svojoj biti i *ato je beskona)ni bitak u najsavršenijem smislu istinit. 5vaki bitak" bio on kona)an ili beskona)an jest u ontološkom smislu istinit 2 jer sve što jest ili je og ili je reali*a!ija neke o#je ideje. T/ansc!n!nta#na "1/"ta 2 dobro *a svako bie je da bude u skladu sa svojom naravi 2 nešto je dobro ako ostvaruje svoju narav. -obro je ono što mo#e bit predmet te#nje. *ONUM DO*RO$ u ontologiji je rije) o biima" ta bia su dobra. Npr. !vijet je dobar. -obro je kvaliteta vlastita biima 'biti svojH(. ?rijednost bia o*na)ava to bie u eg*isten!iji. ie koje postoji u sadašnjem trenutku je aktualno" realno 2 ta realnost njegovo je dobro. -obro je po sebi kao odra* o#je *bilje 2 parti!ipira do usavršenja. =g*istirati *na)i sudjelovati u o#jem eg*istiranju" ii do kraja svoje moi eg*istiranja" ostvariti sve što se mo#e postati. ie treba rasti u kvaliteti bivstvovanja" rasti u dobroti" preu*imanja djela o#jeg eg*istiranja po sebi. -obrota po sebi ima prirodnu te#nju da se priopi" bitak stvari sadr#i te#nju da se o)ituje" ra*umije pro)uje. Npr. !vijet koji je potpuno !vijet širi miris" privla)i bojom" daje sjeme koje omoguuje pojam drugog !vijeta. 6 mjeri u kojoj je bie dobro" ra*lijeva se" a u kojoj mu nedostaje dobrota 2 tra#i se. ie je dobro u sebi 2 da bi postalo *relije" savršenije" pokree se da bi u drugom biu pronašlo dobro *a kojim ima potrebu 'ljubav" pou)avanje(. -obro je ure3eni bitak koji privla)i svojom stvarala)kom energijom" koja kru#i oko bia da bi se pomagala me3usobno. 5vr%a u*rokuje djelatnost drugi% bia privla)ei ga sebi. 5vako dobro je potraga *a i*vanjskim dobrom" kako bi se s njim ujedinilo. Npr. simpati)na osoba je svr%a koja drugu osobu poti)e da do3e k njoj. ITI -OA7 imati u sebi puninu koja privla)i #elju" sjaj" odra*" blistanje" *ra)enje" isijavanje dobra. Nije djelatnost" ve 6INA: koji proi*la*i i* onoga što jest i ide popunjavanju pra*nine drugog bia. To je privla)nost što ju dobro bie vrši po onome što jest i to na i*vanjsko bie *a koje je ono objekt #elje. Felja 2 u #udnji dinami*ma koji ga privla)i prema dobrom biu. -obro ,inalni u*rok 2 prvi u*rok neke #elje i njen posljednji !ilj. 5vr%a i dobro su jedna stvar. +redmet #elje bie privla)i po svojoj vrijednosti. 5v. Toma Akvinski ima > imena *a dobro 1. :O7I5NO -O7O 2 kao sredstvo" ne !ilj i svr%a 'npr. lijekovi( &. I?75NO -O7O 2 u kojem po)iva #elja< !ilj te#nje je kona! posjedovanja" kojemu je te#nja *adovoljena 'npr. na*o)nost prijatelja( >. +7A?=-NO -O7O 2 dobro promatramo u sebi samom kao savršeno" mo#e *adovoljiti #elji" jer je u sebi savršeno" )ija stvarnost ispunja jer je u punini 'npr. og u sebi je savršeno dobro< dobar je jer jest< slobodnora*vija dobrotu" koja se o)ituje u stvaranju< privla)i prema sebi jer je dobar( T/ansc!n!nta#na #j!p"ta 2 ljepotu do#ivljavamo u sjetilnim stavrima" pove*ana je s pogledom. 5vako bie snagom svoga bitka je lijepo. a Tomu je lijepo ono što je skladno" potpuno i jasno.
ŠTO JE TO ONTOLOGIJA I JE LI ONTOLOGIJA ISTO7JETNA META;I)ICI? 7ije) meta,i*ika dola*i od skuplja)a Aristetolovi% djela Andronika i* 7odosa '1. st. pr. :r.( On je najprije stavio prirodo*nanstvena djela Aristotelova i dao im naslov ta ,i*ika/" a i*a nji% najopenitija ,ilo*o,ska istra#ivanja Aristotelova" a jer su dola*ila i*a ,i*i)ki% spisa" dao im je naslov ta meta ta ,i*ika/ i odatle latini*irani oblik $=TA@II:A/. Aristotel na*iva meta,i*iku prvom ,ilo*o,ijom. $eta,i*ika se obi)no de,inira kao nauka o bitku" o onom što u pravom *na)enju rije)i jest" *a ra*liku od empirijski% *nanosti koje prou)avaju samo ono što se pojavljuje u našim osjetilima" ,enomene. $eta,i*ika ne prou)ava samo bie" kao ontologija" nego prou)ava i temelje bia. +redmet meta,i*ike jest" prema tome" nešto što
powered by conventuals
7
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima je nadosjetno i tako isto i problem oga spada na meta,i*iku. $eta,i*ika se mo#e tako3er de,inirati kao *nanost o prvim prin!ipima i prvim u*ro!ima stvari *nanosti. nanosti tuma)e ,enomene drugim ,enomenima" tj. drugotnim u*ro!ima. +rema *nanstvenom s%vaanju" u*rok je ,enomen koji stalno pret%odi nekom drugom ,enomenu. $eta,i*i)ar nastoji doi do u*roka o kojem sve ovisi" do prvog u*roka '!ausa prima(" to je teistu i panteistu og" *a materijalistu materija. $eta,i*ika se de,inira tako3er kao *nanost o apsolutnom. $eta,i*i)ar te#i *a onim što nije ni)im uvjetovano4 *a apsolutnim. ovjek se ne mo#e *adovoljiti s relativnim" on je stvoren *a apsolutno4 og ga mo#e *adovoljiti. ovjek je meta,i*i)ko bie/ veli 5!%open%auer" *ato on ne mo#e biti indi,erentan prema pitanjima kao što su :akva je naša narav" naše podrijetlo" smisao našeg #ivota i naša sudbinaB/ Ta pitanja su najva#nija *a )ovjeka kao misaono bie i nemogue i% je i*bjei. ato je meta,i*ika !entralni dio najglasovitiji% ,ilo*o,ski% sistema +laton" Aristotel" +lotin" -es!artes" 5pino*a" Leibni*" Kegel; no ima i mnogo mislila!a koji smatraju meta,i*iku nemoguom" npr. :ant koji ka#e da budui da je svaka spo*naja relativna" mi ne mo#emo ostaviti podru)je relativnosti i prodrijeti do stvari u sebi/ tj. u*dignuti se do apsolutnog. $etoda meta,i*ike mogla bi se na*vati reduk!ijom. $eta,i*ika redu!ira" svodi pojavni svijet na nešto dublje što se ne mo#e iskusiti" a što je realni temelj pojavnog svijeta. Neki u Anaksimandaru vide utemeljitelja meta,i*ike jer podrijetlo svi% stvari pripisuje beskona)noj supstan!iji" a ne *asebno elementu. +armenid je prema ve)ini ota! meta,i*ike/ jer je ostavio ,ilo*o,iju svijeta i imao intui!iju s bivstvujuim. ol, dijeli meta,i*iku na ra!ionalnu ontologiju" ra!ionalnu psi%ologiju" ra!ionalnu ko*mologiju i ra!ionalnu teologiju. Odnos meta,i*ike i teologije 4 i teologija pretpostavlja meta,i*iku. nanstveno obra3ivanje vjerski% istina mogue je samo s pomou najviši% i najopenitiji% pojmova koji sa)injavaju predmet meta,i*ike. Ali postoji temeljna ra*lika i*me3u meta,i*ike i teoligije *a meta,i*iku je norma ra*uma" a *a teologiju bo#anska objava. Ipak" ne mo#e biti kon,likata i*me3u meta,i*ike i teologije. I meta,i*ika i teološke istine imaju svoj i*vor u ogu koji je *adnji prin!ip svake istine. +odjela meta,i*ike 2 dijeli se na posebnu meta,i*iku 'meta,i*i)ka psi%ologija i teodi!eja( i na opu meta,i*iku ili ontologiju. Ontologija je nauka o bitku kao bitku" tj. o strukturi bitka" o najopenitijim o*nakama bitka" o najvišim kategorijama bitka i o najvišim prin!ipima i u*ro!ima bitka 'kao nauka o u*ro!ima ra*likuje !ausa ,ormalis" !ausa materialis" !ausa e,i!iens i !ausa ,inalis(. :ao nauka o kategorijama bavi se supstan!ijom" ak!idensima;" kao nauka o trans!edentalnim svojstvima bia bavi se nadila*nim svojstvima bia a to su jednota" istinitost" dobrota" ljepota; potrebno je ra*likovati pojmove bie" bit i bitak. ie jest ono što jest" sve ono o emu se mo#e rei da jest" be* ob*ira na na)in na koji jest. it je ono po )emu nešto jest baš to što jest" a ne nešto drugo. itak je ono po )emu jest sve što jest" tj. ono po )emu bia uope jesu" po )emu bia jesu bia. itak o*na)uje da bie uope jest. Ontologija je kao prastari temeljni ,ilo*o,ski posao *apo)eta još u gr)kom mišljenju a prvi je puta *aokru#eno prika*ana u Aristotelovoj $eta,i*i!i/. +ojam ontologija je novokovani!a" potje)e s po)etka 1D. st." a kod ol,a dobiva na*iv meta,i*i!a generalis/. $aterijalni objekt ontologije jest bie ukoliko jest" ,ormalni objekt jest bie ukoliko je bie. $etoda ontologije je spekulativna do *aklju)ka dola*i umovanjem" logi)kim ra*mišljanjem" a ne eksperimentom. nanstvene metode su silogistika 'nauka o *aklju)ivanju( i apodiktika 'nauka o doka*ima(. 5tupnjevi spo*naje po Aristotelu umijee" *nanost" ra*boritost 'mo trije*na ra*mišljanja(" umnost spo*naje i mudrost koja je vr%una! spo*naje.
powered by conventuals
8
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima
KRATKI PRESJEK PO7IJESTI ONTOLOGIJE +rapovijest 2 predsokratov!i su tra#ili temelj" prapo)elo svi% stvari koji su *amišljali kao element 'Tales4 vod" Anaksimen4 *rak(. Anaksimandar se smatra utemeljiteljem meta,i*ike jer kao prapo)elo ne u*ima neki element nego time smatra Apeiron4 neograni)eno. :orak dalje )ini +armenid i ra*vija pojam bitka. 5 raspravom o bitku suo)ava se i +laton" tako da je pojedina)ne stvari s%vatio kao odslike openiti% i vje)ni% bia koje *ove idejama. +ojmovni svijet odre3en je kao oponašanje ti% vje)ni% bitnosti" a )ovjekova duša posti#e nji%ovu spo*naju sjeanjem na boravak me3u njima prije dolaska u smrtno tijelo. 5amo je pojmovna spo*naja kod +latona istinsko *nanje ili *nanost. I*ra* meta,i*ika potje)e od redak!ije Aristotelovi% spisa koju je u)inio Andronik i* 7odosa i stavio te spise i*a spisa o ,i*i!i. Neki smatraju da naslov $eta,i*ika/ ima drugo opravdanje i*a ,i*i)kog svijeta tra#i se njegov temelj koji ga poštuje kao njegova bitna struktura. Aristotel se suprotstavlja +latonovoj odredbi pojma meta,i*ike i smatra da *nanost treba u*dii svoj pogled do )istog promatranja po)ela jer onda postaje mudrost 'so,ia(" najviše je ono *nanje koje postoji radi samog sebe. A budui da je rije) o prvim po)elima" to je *nanje bo#ansko. Najpo*natija je Aristotelova odredba meta,i*ike da ona promatra bie kao bie i sve što mu pripada po sebi. Teologija i ontologija su usko pove*ane jer mislei u !jelini na najviše bie koje sebe utemeljuje" mo#emo rei da je ontologija teologija. 5rednji vijek 2 dugo je vremena europski du%ovni svijet bio sa*dan na baštini kršanstva" sve dok se u 1>. st. nije ponovno susreo s gr)kim mišljenjem u medi!ini" matemati!i i ,ilo*o,iji" i to mišljenje su posredovali Arapi" pa govorimo o arapskom aristoteli*mu/ što vidimo kod onaventure" Alberta ?elikog i Tome Akvinskog. :od Tome naila*imo na naj*na)ajniji pokušaj kršanskog aristoteli*ma. 5istematika trans!edentalija se vršila postupno sve do Alberta ?elikog i Tome Akvinskog koji je nji%ov broj sveo na > unum" verum i bonum. 6 kasnoj skolasti!i javlja se problem univer*alija ekstremni reali*am 'Anselmo i Origen( 2 ope postoji prije i neovisno od pojedina)nog< umjereni reali*am 'Toma Akvinski( 2 ope je prije i u samim stvarima Novi vijek 2 tri velika pokreta %umani*am" renesansa" re,orma!ija koji raspršuju ilu*iju da je meta,i*ika kralji!a *nanosti. +riroda postaje subjekt" *nanje postaje oru3e gospodarenja biima" *nanost postaje istra#ivanje" a svemir je veliki stroj. a!on 2 protiv aristoteli*ma" ra*vija novu ideju *nanosti *nanost je mo nad prirodom u slu#bi )ovjeka" pomou eksperimenata i iskustvenog istra#ivanja. Njegova ra*dioba *nanosti o ogu" o prirodi" o )ovjeku" a svemu pret%odi ontologija des!artes 2 !ogito" ergo sum/. :riterij *nanstvene istine postaje jasnoa i ra*govjetnost. +rva ,ilo*o,ija nije više pronala#enje prvi% po)ela bia" ve prvog po)ela spo*naje. -es!artes redu!ira bie na dvije supstan!ije misaoni subjekt 'du%( i prote#na stvar 'tijelo(. :ant 2 novo i najva#nije ra*doblje ontologije jer se tu novovjekovna meta,i*ika i*gradila i utemeljila kao *nanost. :ant promišlja o mogunosti meta,i*ike uope. :ao is%odište meta,i*ike u*ima kona)nost )ovjeka4 )ovjek nije kadar apsolutno spo*navati. Ono što nije osjetno dano ostaje s onu stranu spo*naje kao stvar po sebi" nešto što se ne mo#e spo*nati. /:ritika )istoga uma/ podvrgava ispitivanju !ijelu tradi!ionalnu meta,i*iku. Ontologija postaje trans!edentalna ,olo*o,ija" prou)ava trans!edentalne uvjete predmeta jer su uvjeti mogunosti iskustva ujedno i mogunosti predmeta iskustva. 5loboda" besmrtnost duše i og su kod :anta postulati prakti)nog uma" ali se nikada nee moi doka*ati teoretski.
powered by conventuals
9
ONTOLOGIJA skripta po pitanjima Njema)ki ideali*am vr%una! dose#e u Kegelu " koji je ra*vio naj*na)ajniji sistem u povjiesti ,ilo*o,ije4 en!iklopedijski ,ilo*o,ski sustav4 sastoji se od 2 logike" ,ilo*o,ije" prirode i ,ilo*o,ije du%a. M,il.du%a ka#e da je )ovjek najviše djelo prirode" ali on je du%. 5tupnjevi du%a su. 5ubjektivni" objektivni i apsolutni du%(. Trijada te*e" antite*e i sinte*e4 sve ima > stvari" > momenta *biljskoga. 1. 7a*umski"&. -ijalekti)ki negativni umski" >. 5pekulativni psi%o4umski. 6 drugoj polovi!i 1.st. na*iv ontologija nestaje i* ,ilo*o,skog govora" svaka se ontologija 'meta,i*ika( smatra štetnom *a objektivnu *nanost ,ilo*o,ije" odba!uje se kao )isto subjektivni na*or. 6 &0.st dok se još nije po)elo govoriti o uskrsnuu meta,i*ike/" javlja se pokret ,enomenologija4Kusserl. a%valjujui njemu" pojam meta,i*ikaontologija/ je opet u ,ilo*o,skom vokabularu. Keideger 2 predba!uje *apadnoj meta,i*i!i *aborav bitka. -o sada je meta,i*ika prou)avala bie kao bie" a *aboravila je bitak. ap. $eta,i*ika se pretvorila u ni%ili*am" jer se sa bitkom ništa nije dogodilo. ie mora biti ukorijenjeno u bitku" pa treba prevladati taj *aborav bitka. ovjek je obdaren preds%vaanjem bitka 'mi smo ro3eni i odgajani u kulturi" sve to )ini jedno pred ra*umijevanje na temelju kojeg mo#emo s%vatiti i nešto drugo(. &0. st. odlikuje se postmeta,i*i)kim ili meta,ilo*o,ijskim mišljenjem 2 odba!uje se svaka meta,i*ika" proglašava se *abludom i o*biljnom smetnjom *a napredak )ovje)anstva4 e)ki krug/4 9arna,, odstranjuje meta,i*iku pomou logi)ke anali*e govora. +opper uskoro istupa i* be)kog kruga/ i postaje jedan od njegovi% najoštriji% kriti)ara" a njegova kritika meta,i*ike po)iva na pri*nanju ,alsi,ika!ije 2 opovrgavanja ' postavlja se teorija i ra!ionalnim putem pokušava se opravdati( $eta,i*ika ontologija imala je odra* i u ra*mišljanju marksisti)ke ,ilo*o,ije" nakon raspada Kegela. Kegelov!i ':arl $aP( podvrgavaju kriti!i Kegelov spekulativni sistem i stavljaju u pitanje meta,i*iku i ontologiju. $arP 2 samootu3enje )ovjeka u gra3anskom društvu ne ra*umije kao ontološko *bivanje" ve kao društveno4 povijesni pro!es. $arP smatra da se svijet mo#e promijeniti jer je bitak prola*an" a osoba je vlastiti proi*voditelj
powered by conventuals
10
