Podloge za vježbe_Sinumerik840D_tokarenje

STROJARSKII FAKULTET FAK U SLAVONSKOM M BRODU B Zavod za industrijsko inženjerstvo Katedra za održavanje i računalnu potporu proizvodnje proizvodn

Modul: CNC tokarenje

PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA Sinumerik 840D_tokarenje 840D nje

Danijela PEZER, dipl. ing. stroj.

Slavonski Brod, ožujak 2016.

SADRŽAJ 1.

MJERNI SUSTAV STROJA............................................................................................. 1

2.

KARAKTERISTIČNE TOČKE STROJA .............................................................................. 2 2.1 2.2

3

KOORDINATNI SUSTAV STROJA I IZRATKA ............................................................................................. 3 REFERENTNA TOČKA ALATA ................................................................................................................... 4

UPRAVLJAČKA JEDINICA STROJA ................................................................................ 5 3.1 3.2

ADRESNO-BROJČANI DIO UPRAVLJAČKE TIPKOVNICE ........................................................................... 6 STROJNI DIO UPRAVLJAČKE JEDINICE .................................................................................................... 7

4

POKRETANJE PROGRAMA ........................................................................................ 10

5

STRUKTURA I SADRŽAJ PROGRAMA ......................................................................... 11 5.1 POPIS GLAVNIH FUNKCIJA.................................................................................................................... 12 5.1.1 G funkcije ......................................................................................................................................... 12 5.1.2 M funkcije ........................................................................................................................................ 13 5.2 IZBOR RADNE POVRŠINE ...................................................................................................................... 13 5.3 UPRAVLJANJE GLAVNIM VRETENOM ................................................................................................... 14 5.3.1 Programiranje brzine vrtnje ............................................................................................................ 14 5.3.2 Smjer vrtnje ..................................................................................................................................... 14 5.4 KONSTANTNA BRZINA REZANJA .......................................................................................................... 15

6

KOMPENZACIJA POLUMJEROM ALATA .................................................................... 16

7

GLODANJE UPORABOM CIKLUSA .............................................................................. 19 7.1 CIKLUS ZA KONTURNO TOKARENJE – CYCLE95 .................................................................................... 19 7.2 IZRADA UTORA (ŽLJEBOVA) PRIMJENOM CIKLUSA – CYCLE93 ............................................................. 21 7.3 CIKLUSI ZA BUŠENJE ............................................................................................................................. 23 7.3.1 Izrada plitkih provrta CYCLE81 i CYCLE 82 ....................................................................................... 23 7.3.2 Bušenje dubokih provrta ciklusom CYCLE83 .................................................................................... 25 7.4 CIKLUSI ZA IZRADU NAVOJA ................................................................................................................. 27 7.4.1 Urezivanje navoja ciklusom CYCLE84 .............................................................................................. 27 7.5 TOKARENJE NAVOJA ............................................................................................................................ 28 7.5.1 Tokarenje vanjskog i unutarnjeg navoja ciklusom CYCLE97 ............................................................ 29

8

POSTAVKE ZA RAD SA SIMULATOROM SINUMERIK 840D TURN ................................ 31

9

RIJEŠENI ZADACI ...................................................................................................... 35

10 PRILOZI .................................................................................................................... 51 LITERATURA.................................................................................................................... 58

Podloge_Sinumerik_840D_tokarenje

Danijela Pezer

1. MJERNI SUSTAV STROJA Upravljačka jedinica stroja omogućava rad u dva mjerna sustava:

• •

Apsolutnom Inkrementnom

Apsolutni mjerni sustav (G90) (slika 1.1) U apsolutnom mjernom sustavu, koordinate pojedinih točaka označavaju udaljenost tih točaka od ishodišta aktivnog koordinatnog sustava (točka W). predznak (-) ili (+) određuje kvadrant u kojem se točka nalazi. Prednost programiranja u apsolutnom mjernom sustavu je mogućnost izmjene jednog dijela programa, pri čemu nije potrebno mijenjati ostatak programa.

točka 2

3

1 2 3

1

koordinata X Z

10 20 30

15 35 35

Slika 1.1 Prikaz apsolutnog mjernog sustava Inkrementni mjerni sustav (G91) (slika 1.2) U inkrementnom mjernom sustavu koordinate slijedeće točke se zadaju u odnosu na koordinate prethodne točke i po iznosu i po predznaku. Lančani način kotiranja sugerira primjenu ovog načina zadavanja koordinata čija je osnovna prednost pri pisanju potprograma za operacije koje su identične a koje se ponavljaju. 2

3 točka

1

1 2 3

koordinata X Z

10 20 30

15 35 35

Slika 1.2 Prikaz inkrementnog mjernog sustava

1


Danijela Pezer

2. KARAKTERISTIČNE TOČKE STROJA CNC strojevi imaju tri međusobno neovisna geometrijska sustava. • geometrijski sustav stroja • geometrijski sustav obratka • geometrijski sustav alata Svaki od tih sustava ima proizvoljno (dogovorno) odabranu referentnu (nul) točku. Potrebno je precizno definirati matematičku povezanost između pojedinih referentnih točaka kako bi vođenje alata bilo moguće. Sve referentne točke definiraju se s obzirom na strojni koordinatni sustav (slika 2.1 ).

Slika 2.1 Koordinatni sustav i karakteristične točke tokarilice

M – Strojna nul-točka (Machine zero point) Pozicija ove točke se ne može mijenjati. Određena je od strane proizvođača CNC stroja. Ona je ishodište strojnog koordinatnog sustava i od nje se računaju svi pomaci alata. Kod tokarilica nalazi se u osi stezne glave. W – Nul-točka obratka (Workpiece zero point) Točka vezana za obradak. Slobodno se mijenja prema potrebama konstrukcije ili izrade (od strane programera). A – Privremena nul-točka obratka Smješta se na čelo stezne glave, a postavlja se funkcijom G54. N – Referentna točka alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata. Određena je od strane proizvođača i ne može se mijenjati.

2


Danijela Pezer

R – Referentna točka (Reference point) Točka u radnom području stroja koja je determinirana krajnjim prekidačima. Služi za kalibriranje mjernog sustava. Pri uključivanju stroja, a prije početka izrade, alat moramo dovesti u točku R po svim osima. P (B) - Početna točka alata ( Begin point) Od ove točke alat počinje s obradom i u njoj se obavlja izmjena alata. Ne mora biti neophodno definirana.

2.1

KOORDINATNI SUSTAV STROJA I IZRATKA

Pri uključivanju CNC stroja, aktivan je strojni koordinatni sustav s ishodištem u točki M. Na tokarilicama, točka M nalazi se u osi stezne glave. Na CNC tokarilicama, osnovni koordinatni sustav je dvoosni (x,z). Pripomena: Alat (suport) se uvijek giba u predmet ili u smjeru predmeta (slika 2.2) ako je koordinata negativna. Razlog zašto je to tako leži u činjenici da ako se pri programiranju zaboravi negativan predznak, neće doći do sudara alata i predmeta, nego će se alat odmaknuti od predmeta.

Slika 2.2 Gibanje alata

Strojni koordinatni sustav nije pogodan za programiranje, jer bi se sve koordinate izratka morale računati s obzirom na točku M. Na tokarilicama se pomak nultočke provodi (slika 2.3): a) prvi pomak se provodi funkcijom G54 na čelo stezne glave ili na čelo stezne čeljusti (točka A), a zatim funkcijom TRANS na čelo obrađene površine izratka (položaj točke W se tada određuje mjerenjem duljine izratka) b) pomak nul-točke direktno na čelo obratka funkcijom G54 (bez naredbe TRANS) – etalonom se dotakne čelo obratka, očitaju se koordinate na stroju, te na osnovu njih unesu vrijednosti za G54 u izborniku Parametar.

3


slučaj a)

Danijela Pezer

slučaj b)

Slika 2.3 Pomak nul-točke kod tokarilica

2.2

REFERENTNA TOČKA ALATA

Kod tokarilica ref. točka alata nalazi se na čeonoj površini revolverske glave, odnosno na osi držača alata, kako je prikazano na slici 2.4.

Slika 2.4 Referentna točka alata

4


Danijela Pezer

3 UPRAVLJAČKA JEDINICA STROJA Svakim CNC strojem upravlja se pomoću posebnog softwera ( programa ) i upravljačke jedinice. Upravljačka jedinica kod EMCO CNC edukacijski strojeva je SINUMERIK 840 D ili neke druge upravljačke jedinice kao što su FANUC, EMCOTRONIC, HEIDENHAIN i dr. Program WinNC SINUMERIK 840D TURN (MILL) kao i upravljačka jedinica (tipkovnica) čine jednu jedinstvenu cjelinu kojom se upravlja strojem.

vertikalne funkcijske tipke

adresno – brojčana upravljačka jedinica

horizontalne funkcijske tipke

strojno upravljačka jedinica

Slika 3.1 Upravljačka jedinica stroja

5


3.1

Danijela Pezer

ADRESNO-BROJČANI DIO UPRAVLJAČKE TIPKOVNICE

Sastoji se od alfa numeričkih znakova. Služi za pisanje i ispravljanje programa. Veća oznaka na tipkama se unosi izravno, dok se manja unosi koristeći tipku SHIFT. Potvrda alarma – kada se pojavi poruka alarma u liniji alarma na osnovnom prozoru. Prikaz informacija o trenutnom načinu rada.

Izbor prozora (kada je više radnih prozora na ekranu)

Vertikalno pomicanje pokazivača

Horizontalno pomicanje pokazivača

List naprijed –natrag Backcpace - Brisanje unatrag Tipka izbora – (aktiviraj – deaktiviraj) Izbor vrijednosti u tablicama ili poljima koji su već unaprijed definirani. Skok na kraj reda ili liste

Tipka za uređivanje Edit

Tipka za unos Input Preuzima novu vrijednost, otvara i zatvara direktorij, otvara datoteku Slika 3.2 Adresno – brojčana upravljačka tipkovnica

6


3.2

Danijela Pezer

STROJNI DIO UPRAVLJAČKE JEDINICE

Slika 3.3 Strojni dio upravljačke jedinice Sastoji se od više podgrupa upravljačkih funkcija. SKIP – preskočeni blok se neće izvršiti DRY RUN – ispitivanje programa (test) 1x – EMCO tipka OPT STOP – zaustavljanje programa kod naredbe M01

RESET

Rad stroja blok po blok STOP / START Zaustavljanje / izvršavanje programa

Ručno pomicanje alata po osima

7


Danijela Pezer

FEED STOP / START Zaustavljanje / pokretanje posmaka

Rotacija glavnog radnog vretena smanjivanje / 100% / povećavanje SPINDLE STOP / START Zaustavljanje / pokretanje glavnog radnog vretena

Pomak revolverske glave za jedno mjesto Uključivanje / isključivanje rashladne tekućine

Slika 3.4 Preklopnik načina rada

Slika 3.5 Regulator brzine posmaka 0 – 120 %

Horizontalna funkcijska tipkovnica

Slika 3.6 Horizontalna funkcijska tipkovnica

8


Danijela Pezer

Direktni skok u radno područje stroja.

Povratak u meni

Proširenje funkcijskih tipki

Poziv glavnog izbornika (menu-a)

9


Danijela Pezer

4 POKRETANJE PROGRAMA Pokretanje programa EMCO WinNC moguće je preko ikone WinNC32 ili uporabom Start izbornika Programs EMCO WinNC32. Na taj način se otvara izbornik koji omogućuje odabir između: Sinumerik 840D Mill (glodanje), ili Sinumerik 840D Turn (tokarenje). Odabirom modula za tokarenje otvara se početni izbornik (slika 4.1 )

1

5

2 7

3

4 6

8

9

10

10

11

10

12 Slika 4.1 Početni izbornik WinNC programa za tokarenje

1 2 3 4 5 6

Prikaz aktivnog radnog područja Prikaz aktivnog kanala Prikaz načina rada Naziv i mapa odabranog programa Status kanala Poruke kanala

7 Status programa 8 Prikaz statusa kanala 9 Alarm s kodom poruke 10 Radni prozori 11 Vertikalne funkcijske tipke 12 Horizontalne funkcijske tipke

Desnim klikom na područje horizontalnih funkcijskih tipki otvara se osnovni izbornik s pet podizbornika, odnosno radnih područja: Machine, Parameter, Program, Services, Diagnoses.

10


Danijela Pezer

5 STRUKTURA I SADRŽAJ PROGRAMA PROGRAM je izraz pod kojim se podrazumijeva niz naredbi koje se daju upravljačkoj jedinici numerički upravljanog stroja da bi on obavio unaprijed zamišljene radnje. Program se može raščlaniti na manje cjeline koje imaju svoju namjenu i podliježu zakonitosti unutar programa. Svaki redak programa naziva se BLOK ili programska rečenica. Blok se sastoji od RIJEČI (npr. G90), a riječi od ADRESE i pripadajuće brojčane vrijednosti. 1. N adresa – određuje redni br. bloka, koji se može pisati u jedinicama (1,2,3,4,5…) ili deseticama npr. ( 10,20,30,40,50…) 2. G funkcije – glavne funkcije – funkcije koje kazuju način kretanja alata ( brzi hod, radni hod …) 3. Koordinate X – definira veličinu pomaka alata u smjeru promjera izratka Z - pomak alata u smjeru osi izratka 4. Pomoćne funkcije: F ( feed ) – posmak, S ( speed ) – broj okretaja vretena, T ( tool ) – alat, M – pomoćna funkcija ( uključenje, isključenje vretena…)

Pravila po kojim se pišu programske rečenice – SINTAKSA Svaka programska riječ ostaje pravovaljana toliko dugo dok je ne zamijenimo novom, što se naziva MODALNOST funkcije. Nemodalne funkcije su aktivne samo u bloku u kojem su programirane. Svaka programska rečenica - blok mora biti u svojem redu. Nakon izabrane glavne funkcije slijede, po potrebi, riječi dopunskih parametara upravljanja, jedna iza druge, uvijek odvojene najmanje jednim praznim mjestom. Dozvoljeno je pisanje komentara koji se odvajaju znakom ; (točka-zarez).

11


5.1

Danijela Pezer

POPIS GLAVNIH FUNKCIJA

5.1.1 Naziv funkcije G0 G1 G2 G3 G4 G9 G17 G18 G19 G25 G26 G33 G331 G332 G40 G41 G42 G53 G54-G57 G63 G64 G70 G71 G90 G91 G94 G95 G96 G97 G110 G111 G112 G147 G148 G247 G248 G347 G348 G450/G451

G funkcije Opis funkcije – značenje funkcije Brzi hod Radni hod Kružno gibanje u smjeru kazaljke na satu Kružno gibanje suprotno smjeru kazaljke na satu Vrijeme čekanja Kružna interpolacija kroz točku (precizno čekanje nemodalno) Izbor radne površine - XY Izbor radne površine - XZ Izbor radne površine - YZ Donja granica radnog područja / ograničenje brzine vrtnje vretena Gornja granica radnog područja / ograničenje brzine vrtnje vretena Narezivanje navoja s konstantnim korakom Urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave Urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave – povratno gibanje Isključenje kompenzacije radijusa alata Uključivanje lijeve kompenzacije radijusa alata Uključivanje desne kompenzacije radijusa alata Isključenje pomaka nul točke Postavljanje – pomak nul točke Urezivanje navoja s kompenzacijom stezne glave Neprekinuta putanja pri izradi konture Mjerni sustav u inčima Mjerni sustav u milimetrima Apsolutni mjerni sustav Inkrementalni mjerni sustav Posmak u mm/min (inch/min) Posmak u mm/o (inch/o) Konstantna brzina rezanja uključena Konstantna brzina rezanja isključena Zadavanje pola u odnosu na trenutnu točku alata Zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja Zadavanje pola u odnosu prema posljednje važećem polu Prilaz alata prema predmetu pravocrtno Odmicanje alata od predmeta pravocrtno Prilaz alata prema predmetu sa radijusom od četvrtine kružnice Odmicanje alata od predmeta sa radijusom od četvrtine kružnice Prilaz alata predmetu sa radijusom od pola kružnice Odmicanje alata od predmeta sa radijusom od pola kružnice Prilaženje i odmicanje alata oko konturne točke

12


5.1.2 Naziv funkcije M0 M1 M2 M3 M4 M5 M6 M8 M9 M17 M30

5.2

Danijela Pezer

M funkcije Opis funkcije – značenje funkcije Programirano zaustavljanje/stop Uvjetno zaustavljanje (optimalni stop) Kraj programa Rotacija vretena udesno ( u smjeru kazaljke na satu) Rotacija vretena u lijevo ( suprotno smjeru kazaljci na satu) Zaustavljanje vrtnje vretena Izmjena alata – rotacija revolverske glave Uključenje rashladnog sredstva Isključenje rashladnog sredstva Kraj potprograma Kraj glavnog programa i vraćanje na početak programa

IZBOR RADNE POVRŠINE

Prilikom programiranja moguć je izbor radne površine u kojoj će se izvoditi obrada. G17 – funkcija za rad u XY ravnini G18 – funkcija za rad u XZ ravnini G19 – funkcija za rad u YZ ravnini Pripomena: Nije moguće mijenjati ravninu obrade dok su aktivne funkcije G41 i G42 (kompenzacija polumjerom alata).

Slika 5.1 Radna površina kod tokarenja G18

13


5.3

Danijela Pezer

UPRAVLJANJE GLAVNIM VRETENOM

5.3.1

Programiranje brzine vrtnje

Kontrola brzine vrtnje u programu obavlja se adresom S. Vrijednosti su cjelobrojne u rasponu od 1 – 9999. Najveća brzina vrtnje vretena na pojedinom stroju ograničena je konstrukcijom stroja, ne upravljačkom jedinicom. Zadavanje brzine vrtnje glavnog vretena može se izvesti. izravno (min-1) posredno preko obodne brzine (m/min) Kod CNC tokarilica u uporabi su oba načina, dok su je CNC glodalica u upotrebi samo prvi. Izravni način zadaje se pomoću funkcije G97, a posredni funkcijom G96.

5.3.2

Smjer vrtnje

M3 – uključivanje vrtnje glavnog vretena u smjeru kretanja kazaljke na satu M4 – uključivanje vrtnje glavnog vretena u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu M5 – isključivanje vrtnje glavnog vretena Osim brzine vrtnje, upravljačkoj jedinici potreban je podatak o smjeru vrtnje glavnog vretena. Referentni smjer gledanja je od nosača vretena u u kućištu duž osi vretena prema steznoj glavi u koju se postavlja (steže) obradak. S gledišta operatera nije praktično promatrati na ovaj način, pa se smjer vrtnje može definirati kako je prikazano na slici 5.1.

Slika 5.2 Smjer vrtnje glavnog vretena kod tokarilice

14


5.4

Danijela Pezer

KONSTANTNA BRZINA REZANJA

Budući da kvaliteta obrađene površine ovisi o brzini rezanja v, ona treba biti konstantna. Iz izraza vc = d · π · n slijedi da brzina rezanja ovisi samo o promjeru d. Pri tokarenju, d je promjer na kojem se vrši obrada i brzina rezanja će se mijenjati ovisno o promjeru (osim kod obrade paralelne s osi z). Kako bi brzina rezanja ostala ista „na svim promjerima“ potrebno je mijenjati brzinu vrtnje ovisno o promjeru d: n = vc / d · π Konstantna brzina rezanja se programira u obliku G96 S... (uključivanje konstantne brzine rezanja, S – brzina rezanja u m/min) G97 (isključivanje konstantne brzine rezanja) LIMS=... (ograničenje brzine vrtnje s aktivnom naredbom G96) G96 S100 LIMS=2500

S100 – minimalni granični broj okretaja S2500 – maksimalni granični broj okretaja

Kada je uključena konstantna brzina rezanja G96, brzina vrtnje, ovisno o tokarenom promjeru, računa se automatski i mijenja na način da se održi konstantna zadana brzina rezanja oštrice noža. Pri čemu se posmak automatski postavlja na mm/okr. Ukoliko funkcija G95 nije bila aktivna, potrebno je definirati novi posmak pri zadavanju funkcije G96, tj. Iz brzine posmaka (mm/min), izračunati posmak (mm/okr).

15


Danijela Pezer

6 KOMPENZACIJA POLUMJEROM ALATA U dosadašnjim razmatranjima rada sa alatima pretpostavili smo da je vrh oštrice reznog alata jedna točka, što to ustvari nije. Vrh rezne pločice izrađuje se s polumjerima zaobljenja koji su standardizirani, npr. R 0,2 ili R 0,4. Tokari rade dakle sa zaobljenim vrhom oštrice a ne s teoretskim vrhom oštrice alata., odnosno samo programiranje svodi se na definiranje koordinata puta imaginarnog vrha oštrice alata. U procesu tokarenja ploha paralelnih i okomitih na os rotacije, vođenje imaginarnog vrha alata ( K ) dovodi do točnog tokarenja zadane konture bez obzira na postojanje stvarnog zaobljenja vrha oštrice alata. To znači da se može usvojiti slijedeće pravilo: Pri tokarenju ploha paralelnih i okomitih na os rotacije nije potrebno kompenzirati polumjer vrha oštrice alata jer vođenje imaginarnog vrha oštrice alata daje ispravne konačne dimenzije izratka. Pri tokarenju konusnih ploha pojavljuje se odstupanje stvarne od željene konture izratka (slika 6.1). Pri kružnom gibanju također je potrebno kompenzirati polumjer vrha oštrice alata jer stvarni vrh na zaobljenjima ostavlja višak materijala.

T K S R A-B-C-D Dx, Dz

teorijski vrh oštrice alata imaginarni vrh oštrice alata središte zaobljenja vrha oštrice alata polumjer zaobljenja oštrice alata putanja kretanja alata kompenzaciju polumjera vrha alata proračunava sama upravljačka jedinica stroja Slika 6.1 Kompenzacija radijusa alata

16


Danijela Pezer

Pri tokarenju konusnih i zaobljenih ploha radi djelovanja zaobljenja oštrice i vođenja imaginarnog vrha dolazi do odstupanja između zadanog i stvarnog profila (slika 6.2). Zato je radi korektnog tokarenja ovih ploha nužno kompenzirati polumjer vrha oštrice alata i izmijeniti koordinate početnih i konačnih točaka gibanja.

Slika 6.2 Odstupanje dimenzija bez upotrebe kompenzacije radijusa vrha alata Postoje dvije funkcije za kompenzaciju polumjera alata G41 i G42 kojima se upravljačkoj jedinici stroja daju informacije o kretanju alata i izračunavanju potrebnih korekcija.

G42 – kompenzacija polumjerom alata desno od zadane konture G41 – kompenzacija polumjerom alata lijevo od zadane konture G40 – isključenje kompenzacije polumjerom alata

G42 – alat se nalazi, gledano u pravcu posmaka, desno od konture rezanja G41 – alat se nalazi, gledano u pravcu posmaka, lijevo od konture rezanja

17


Danijela Pezer

Neka pravila za postavljanje funkcija G41, G42 •

• • •

izbor funkcija G41, G42 i G40 može se izvršiti samo uz funkcije G00 ili G01, odnosno, samo pri pravocrtnom gibanju alata. Kompenzacija se uključuje po prilaznoj putanji, a isključuje po odlaznoj putanji. korekcija nije djelotvorna za vrijeme promjene alata, već se mora prije odrediti dovoljno je primijeniti kompenzaciju za završnu obradu, jer kod grube obrade ima još dovoljno dodatka za obradu preporuča se izbor funkcije G41, G42 u početnoj točki za fino – konturno tokarenje, a isključenje kod povratka za promjenu alata

Da bi kompenzacija polumjerom alata bila uspješna potrebno je unijeti podatke u datoteku alata (Tooloffset) o veličini polumjera R i položaju oštrice noža u odnosu na koordinatni sustav (Cuter edge position). U tablici 6.1 prikazane su preporuke za najmanje potrebne udaljenosti pri upotrebi kompenzacije radijusa vrha alata. Tablica 6.1 Radijus vrha alata Najmanja udaljenost po x osi (po promjeru) Najmanja udaljenost po z osi

0,4 1,6 0,8

0,8 3,2 1,6

1,2 4,8 2,4

1,6 6,4 3,2

C. edge pos. – položaj (orijentacija) oštrice alata kod tokarenja ( vrijednosti u zagradi odnose se na položaj alata „odozdo“) prikazan je na slici 6.3.

Slika 6.3 Položaj oštrice alata kod tokarenja

18


Danijela Pezer

7 GLODANJE UPORABOM CIKLUSA Program WinNC nudi mogućnost primjene ciklusa za izradu standardnih oblika. Standardni ciklusi za: tokarenje (Turning) bušenje (Deep hole drilling) izradu navoja (Thread) Odabirom ciklusa za tokarenje otvara se izbornik koji nudi cikluse za izradu: žljebova (Groove – Cycle93) udubljenja (Undercut – Cycle94, Cycle96) konture (Stock removal – Cycle95) Program WinNC nudi mogućnost izrade provrta uporabom standardnih ciklusa. Odabirom ciklusa za bušenje otvara se izbornik koji nudi slijedeće cikluse: ciklus za zabušivanje, tj. izradu centralnog gnijezda (Drilling centering – Cycle81) ciklus za izradu provrta s vremenom čekanja na dnu (Center drilling – Cycle82) ciklus za izradu dubokih provrta (Deep hole drilling – Cycle83) ciklus za izradu dubokih provrta (Cycle83E) Prije poziva ciklusa, treba odabrati odgovarajuću ravninu obrade, tj. G17. Odabirom ciklusa za izradu navoja otvara se izbornik koji nudi slijedeće cikluse: ciklus za urezivanje navoja pomoću stezne glave (With comp chuck – Cycle840) ciklus za urezivanje navoja (Rigid taping – Cycle84) ciklus za narezivanje (tokarenje) navoja (vanjskog i unutarnjeg) (Thread cutting – Cycle97) ciklus za narezivanje niza navoja (Thread chaining – Cycle98)

7.1

CIKLUS ZA KONTURNO TOKARENJE – CYCLE95

Slika 7.1 Tablični i grafički prikaz parametara ciklusa 95

19


Name Infeed depth Fin. allow Fin. allow Fin. allow Feed roughing Feed roughing Feed roughing Operation Dwell time Path length

Restract. path

Danijela Pezer

NPP - ime potprograma MID - maksimalna dubina rezanja po prolazu FALZ – dubina završne obrade u smjeru osi Z FALX - dubina završne obrade u smjeru osi X FAL – dubina završne obrade paralelne s konturom FF1 - posmak grube obrade bez udubljivanja FF2 - posmak grube obrade udubljivanja FF3 - posmak završne obrade VARI - varijante izrade utora 1 - 12 DT - vrijeme čekanja u sekundama DAM - put nakon kojeg će se rez prekinuti zbog loma odvojene čestice (strugotine). Odnosi se samo na grubu obradu. Ako je DAM =0 oblikovat će se neprekinuti rez bez vremena čekanja. _VRT – udaljenost za koju će alat biti podignut po obje osi pri povratu alata u gruboj obradi. Ako se ne zada ( _VRT=0), program uzima 1mm.

Finishing Allowance FALZ, FALX, FAL - dubina završne obrade paralelna s osima Z, X i konturom. Nije potrebno definirati sve tri završne dubine. Nakon programiranja jedne ostale će same biti određene. Kontura se može obraditi: vanjskim tokarenjem (1, 2, 5, 6, 9, 10) ili unutarnjim tokarenjem (3, 4, 7, 8, 11, 12). Tokariti se može: uzdužnim gibanjem alata (1, 3, 5, 7, 9, 11) ili poprečnim gibanjem alata (2, 4, 6, 8, 10, 12) Kontura se može tokariti: grubo (1, 2, 3, 4) fino (5, 6, 7, 8) kompletno (najprije grubo, zatim fino) (9, 10, 11, 12) Vanjsko tokarenje: alat mora biti izvan najvećeg promjera konture. Unutarnje tokarenje: alat mora biti unutar najmanjeg promjer konture. Slika 7.2 Varijante izrade utora 1 - 12

20


Danijela Pezer

Pozicija alata prije tokarenja po konturi mora biti bez kompenzacije polumjerom (s G40) U potprogramu koji definira konturu, nisu dozvoljene funkcije kao što su G17, TRANS, G42, SCALE i sl.

7.2

IZRADA UTORA (ŽLJEBOVA) PRIMJENOM CIKLUSA – CYCLE93

Ciklus omogućuje izradu simetričnih i asimetričnih žljebova po obodu ili čelu obratka. Moguće je izrađivati vanjske i unutarnje žljebove.


Start. Point Start. Point Width Groove depth Angle Flank angle 1 Flank anle 2 Rad./ chamfer Rad./ chamfer Rad. / chamfer Rad./ chamfer

SPD - početna pozicija utora po X-osi (bez predznaka) SPL - početna pozicija utora po Z-osi WIDG - širina utora na dnu DIAG - dubina utora u odnosu na početnu poziciju (bez predznaka) STA1 - kut konusa između osi rotacije i konture izratka (0⁰ - 180⁰) ANG1 - bočni kut na strani početne pozicije (bez predznaka) (0⁰ - 89,99⁰) ANG2 - bočni kut na suprotnoj strani (bez predznaka) (0⁰ - 89,99⁰) RCO1 - radijus / skošenje vanjskog kuta na strani startne točke RCO2 - radijus / skošenje vanjskog kuta na suprotnoj strani RCI1 - radijus / skošenje unutarnjeg kuta na strani startne točke RCI1 - radijus/skošenje vanjskog kuta na suprotnoj strani

Fin. allow Fin. allow Infeed depth

FAL1 – dodatak za završnu obradu izrade dna utora FAL2 – dodatak za završnu obradu izrade boka utora IDEPL - maksimalna debljina rezanja po koraku

Dwell time

DTB - vrijeme čekanja na dnu utora (u sekundama)

Vrijednosti za radijus su pozitivne, a negativne za skošenja

Poslije svakog prolaska, alat se podiže za 1 mm radi loma odvojene čestice

Treba iznositi najmanje toliko koliko traje jedan okretaj vretena

Operation

VARI - varijante izrade utora

21


Danijela Pezer

Slika 7.4 Varijante izrade utora Znamenka jedinica određuje vrstu, tj. Položaj utora u odnosu na obradak. Znamenka desetica određuje način zadavanja skošenja. Obje oštrice alata moraju biti izmjerene i upisane korekcije D1 i D2. Kod izrade preciznih utora, posmak je 20 – 30 % manji.

22


7.3

Danijela Pezer

CIKLUSI ZA BUŠENJE

7.3.1

Izrada plitkih provrta CYCLE81 i CYCLE 82

Primjena ovih ciklusa je kod provrta manje dubine (do 4 promjera svrdla) Prije početka bušenja svrdo treba biti na poziciji X=0 Drilling centering - Ciklus 81 Ciklus za zabušivanje (izradu središnjeg gnijezda)


Neposredno prije korištenja ciklusa 81 potrebito je odabrati XY ravninu funkcijom G17 Rectract (Return) plane Referent (Absolute) plane Safety distance Final drillling depth (Absolute) Depth increment

RTP - povratna površina (površina na koju se vraća alat) RFP - referentna površina (površina na kojoj je nul točka W) SDIS - sigurnosno odstojanje DP - ukupna dubina bušenja DPR - površina do koje se buši od referentne površine

Namjena ciklusa 81 je bušenje provrta, u slučaju kada se ne zahtijeva posebna kvaliteta površine dna provrta, te postoji mogućnost nastajanja ogrebotina na stjenci provrta prilikom izlaza svrdla do povratne površine (RTP). Kod ovog ciklusa nema vremena čekanja (DTB) što znatno skraćuje vrijeme prilikom izrade velikog broja provrta.

23


Danijela Pezer

Center Drilling - Ciklus 82 Ciklus za izradu provrta s vremenom čekanja na dnu

Slika 7.6 Tablični i grafički prikaz parametara ciklusa 82 Neposredno prije korištenja ciklusa 82 potrebito je odabrati XY ravninu funkcijom G17 Rectract (Return) plane Referent (Absolute) plane Safety distance Final drillling depth (Absolute) Depth increment Dwell time

RTP - povratna površina (površina na koju se vraća alat) RFP - referentna površina (površina na kojoj je nul točka W) SDIS - sigurnosno odstojanje DP - ukupna dubina bušenja DPR - površina do koje se buši od referentne površine DTB - vrijeme čekanja

Namjena ciklusa 82 je bušenje provrta, gdje se zahtijeva dobra kvaliteta površine dna provrta, što se ostvaruje vremenom čekanja na dnu provrta. Kao i kod ciklusa 81 moguće je nastajanje ogrebotina na stjenci provrta prilikom izlaza svrdla do povratne površine (RTP).

24


7.3.2

Danijela Pezer

Bušenje dubokih provrta ciklusom CYCLE83

CYCLE 83 - Ciklus za duboko bušenje


Rectract (Return) plane Referent (Absolute) plane Safety distance Final drillling depth (Abs) Depth increment Drill depth_1 Depth_1, increment Degression Dwell time Dwell time Feedrate factor Operation

RTP - povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP - referentna površina (površina u kojoj je nul točka W) SDIS - sigurnosno odstojanje (u brzom hodu G0) DP - ukupna dubina bušenja DPR - površina do koje se buši od referentne površine FDEP - apsolutna dubina prvog bušenja (G1) FDPR - relativna dubina prvog bušenja (korak) DAM - vrijednost smanjenja koraka bušenja DTB - vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama DTS - vrijeme čekanja prije nastavka bušenja u sekundama FRF - faktor smanjena posmaka kod nastavka bušenja VARI - varijanta izrade rupe =0 lom odvojene čestice (nakon svakog koraka bušenja alat se podigne za 1mm) =1 vađenje odvojene čestice (nakon svakog koraka bušenja alat se podigne do RTP)

25


Danijela Pezer

Duljina vrha svrdla Dubina bušenja računa se s obzirom na geometriju alata. Kako bismo dobili provrt zadane duljine potrebno je znati duljinu vrha svrdla. Duljina je određena kutom vrha svrdla, a može se izračunati prema izrazu:

Budući da se svrdla izrađuju sa standardnim kutevima α, formula se može pojednostaviti : p = D x k, Pri čemu je k konstanta za određeni kut α. Najčešće korišteni kutevi dani su u tablici 7.1.

Tablica 7.1 Konstanta k za određeni kut svrdla Kut α 60° 82° 90° 118° 120° 135°

Računska konstanata k 0,8660254 0,5751842 0,5000000 0,3004303 0,2886751 0,2071068

Konstanta k (u praksi) 0,866 0,575 0,5 0,3 0,289 0,207

26


7.4

Danijela Pezer

CIKLUSI ZA IZRADU NAVOJA

7.4.1

Urezivanje navoja ciklusom CYCLE84

Slika 7.8 Tablični i grafički prikaz parametara ciklusa 84 Rectract plane Referent plane Safety distance Depth, apsolute Depth increment Dwell time Dir. of rot. Thread lead Thread lead Spindle position Speed Speed retr.

RTP - povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP - referentna površina SDIS - sigurnosno odstojanje DP - ukupna dubina bušenja DPR - površina do koje se buši od referentne površine DTB - vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama SDAC - smjer vrtnje vretena po završetku ciklusa (3–desno, 4–lijevo, 5– zaustavljanje) MPIT - korak navoja u nominalnoj vrijednosti (3 za M3, 24 za M24) PIT - korak navoja u mm (od 0.001 do 2000 mm) POSS - točna kutna pozicija vretena u koju dolazi prije izvršenja ciklusa SST - brzina vrtnje vretena pri narezivanju (min-1) SST1 - brzina vrtnje vretena pri povratu

Rad ciklusa navoja na stroju: Prije izvršenja ciklusa alat mora biti pozicioniran iznad rupe (x=0) Približavanje rupi u brzom hodu Točna pozicija vretena Urezivanje navoja do određene dubine sa programiranom brzinom Stanka na dnu rupe Promjena smjera vrtnje Povratak na sigurnosno odstojanje Odmicanje do povratne površine u brzom hodu Namještanje smjera vrtnje vretena SDAC.

27


Danijela Pezer

7.5

TOKARENJE NAVOJA

Na tokarilici se mogu izrađivati vanjski ili unutarnji navoji s konstantnim korakom. Postoje jednovojni ili viševojni navoji (izrađuju se jedan po jedan). Izvedba lijevog ili desnog navoja zadaje se smjerom rotacije vretena (slika 7.9) prije aktiviranja ciklusa te odabirom odgovarajuće izvedbe alata (lijeve ili desne).

Slika 7.9 Mogućnosti izvedbe navoja

Prije izrade navoja potrebno je izračunati kut uspona navoja β (prilog 1) te odabrati odgovarajući alat te režim obrade.

Slika 7.10 Kut uspona navoja β

28


7.5.1

Danijela Pezer

Tokarenje vanjskog i unutarnjeg navoja ciklusom CYCLE97

Prije izvršenja ciklusa, alat treba pozicionirati u točku iz koje je moguće doći u prilaznu putanju. Početna točka po x osi je 1 mm iznad nazivnog promjera navoja.

Slika 7.11 Tablični i grafički prikaz parametara ciklusa 97 Thread lead Thread size Start point End point Diameter 1 Diameter 2 Runing path Runout path Thread depth Fin. allow. Infeed angle

PIT - korak navoja u mm (od 0.001 do 2000 mm) (unosi se PIT ili MPIT) MPIT - veličina navoja u nominalnoj vrijednosti (3 za M3, 24 za M24) SPL - početna pozicija navoja (po Z-osi) FPL - krajnja pozicija navoja (po Z-osi) DM1 - promjer navoja na početnoj poziciji (kod SPL) DM2 - promjer navoja na krajnjoj poziciji (kod FPL) APP - put prilaženja (bez predznaka) – obično iznosi 3-4 koraka navoja ROP - put odlaženja (bez predznaka) – približno 1 korak navoja DP - dubina navoja (bez predznaka) TDEP=0,613435 x PIT FAL – debljina reza završne obrade IANG - kut obrade navoja po koraku (0=okomit) Pozitivna vrijednost – korak obrade boka navoja po jednom boku Negativna vrijednost – korak obrade boka navoja naizmjeničan

Slika 7.12 Kut obrade IANG

29


Start pt. offs Cuts Noncuts Operation No. Of threads

Danijela Pezer

NSP - početna točka prvog navoja (0⁰ - 359,9⁰) NRC - broj prolaza obrade noža po navoju NID - broj praznih prolaza noža po navoju -„čišćenje“ (orijentacijski 1-2) Što je tvrđi materijal odabrati veći broj prolaza VARI - način narezivanja NUMTI - broj navoja VARI - način narezivanja

VARI određuje vanjsko ili unutarnje tokarenje i način na koji će se navoj izraditi

VARI

Vanjsko/ Unutarnje

Način izračuna dubine prolaska

1 2 3 4

Vanjsko Unutarnje Vanjsko Unutarnje

Konstantna dubina Konstantna dubina Konstantni presjek Konstantni presjek

Slika 7.13 Varijante izrade navoja

Rad ciklusa navoja na stroju: Zauzimanje početne točke, definirane u ciklusu s G0, koja se nalazi na početku prilazne putanje po osi z i 1 mm iznad nazivnog promjera navoja. Pomak po dubini (korak), određen parametrom VARI Ponavljanje prolaza određuje parametar NRC a odvija se do dubine TDEP-FAL, Završno tokarenje navoja vrši se u jednom prolasku (naredbom G33) Prazni prolasci navoja će se ponavljati prema parametru NID Pri izradi svakog slijedećeg navoja, ponavljat će se svi koraci. Moguće je narezati viševojni navoj. Početak navoja se može smjestiti bilo gdje na obodu, zadavanjem prvog navoja parametrom NSP.

30


Danijela Pezer

8 POSTAVKE ZA RAD SA SIMULATOROM SINUMERIK 840D TURN Kako je već prethodno spomenuto, program ima pet radnih područja, koji se odabiru desnim klikom miša. Odabirom područja Program, unosi se programski kod u program editoru, na način da se može odabrati direktorij Workpieces (ekstenzija .WPD) u koji se mogu spremati i glavni programi (odabrati ekstenziju .MPF) i podprogrami (odabrati ekstenziju .SPF) pogodno kada jedan zadatak čine glavni program i potprogram/i –zbog preglednosti zadataka. Glavni programi se još mogu spremati u Partprograms, a potprogrami odabirom Subprograms. Već napisan programski kod moguće je importirati u softver prema sljedećoj putanji: C disk (ovisno o mjestu spremanja softvera) WinNC32 SIE840D.T (za tokarenje) PRG WKS.DIR/MPF.DIR/SPF.DIR - obvezno u simulatoru odznačiti (ukloniti X) pomoću Alter enable da bi programski kôd bio vidljiv. Prije same simulacije izrade, potrebno je postaviti alate koji su definirani u Planu alata (Parametar Tool offset), neophodno za 2D simulaciju (primjer simulacije prikazan na slici 8.1) . Za potpunu vidljivost obrade, odnosno cijelog prikaza simulacije na ekranu potrebno je označiti vertikalnu funkcijsku tipku Zoom Auto. Izlazak iz simulacije vrši se sa Reset Edit. Napomena: prilikom rada sa simulatorom potrebno je voditi računa da nije uključen Caps Lock, te da numerički dio tipkovnice nije u funkciji, već je za unos brojeva potrebno koristiti brojeve na alfa numeričkom dijelu tipkovnice (brojevi postavljeni iznad slova).

Slika 8.1 2D simulacija u simulatoru Sinumerik 840D Turn Izbor alata u simulatoru prikazan je na slici 8.2. Alati se dodaju u držač alata (Toolholder) dvoklikom na prazno polje (empty) ili odabirom funkcijske tipke Take tool. Alati se brišu s određene pozicije u držaču alata odabirom funkcijske tipke Remove tool. Tokarilica EMCO Turn 105 ima 8 mjesta u revolveru.

31


Danijela Pezer

Svakom alatu može se dodijeliti druga boja (pogodno kod različitih obrada) na način da se crvena, zelena i plava boja „miješaju“ (svakoj boji se dodjeljuje vrijednost u rasponu od 0 do 255), a da bi ista bila spremljena za odabrani alat potrebno je odabrati funkcijsku tipku Assign tool colour.

Slika 8.2 Izbor alata za 3D view

Kako bi se omogućio prikaz 3D simulacije potrebno je definirati i Plan stezanja (slika 8.3).

Duljina pripremka koja izvire izvan steznih čeljusti Promjer pripremka

Točka A postavljena u bazi stezne glave

Duljina pripremka u mm, (uz TRANS Z 109 uvršten dodatak za čeono poravnavanje u iznosu od 1 mm)

Vrijednost vezana uz G54 (vrijednost se treba podudarati s vrijednosti točke G54 postatavljenoj i spremljenoj u parametrima (Parameters Work offset) Pripomena: simulacija radi i s vrijednosti nula ukoliko je G54 spremljena u istom iznosu

Slika 8.3 Plan stezanja (“workpiece“ ) u EMCO WinNC Sinumerik 840D Turn

32


Danijela Pezer

Uz postavljene alate potrebne za prikaz 2D simulacije, kod 3D simulacije (slike 8.4 i 8.5) potrebno je također postaviti alate u držač alata (iz program editora 3D-View Tool). Simulacija se može pratiti korak po korak (Single Start (klikanje na tipku start sve dok se ne izvrše svi koraci obrade)). Kako bi se isključila simulacija korak po korak potrebno je ponovno kliknuti na Single. Simulaciju je moguće izvršiti u cijelosti jednostavnim pokretanjem tipke Start. Simulaciju je moguće zaustaviti odabirom tipke Reset. Kod potprograma nije moguće vidjeti 3D simulaciju, već samo 2D, za razliku od pokretanja glavnog programa.

Slika 8.4 3D simulacija u EMCO WinNC Sinumerik 840D Turn

Slika 8.5 3D simulacija u EMCO WinNC Sinumerik 840D Turn “Transparent raw part view“ Na slici 8.6 prikazana je figurica izrađena na stroju EMCO Turn 105 (bez odrezivanja).

33


Danijela Pezer

Slika 8.6 Figurica izrađena na stroju EMCO Turn 105

34


Danijela Pezer

9 RIJEŠENI ZADACI ZADATAK 1 Potrebno je napisati NC - program za upravljačku jedinicu SINUMERIK 840D na EMCO Turn 105 Concept stroju za čeono i obodno tokarenje obratka dimenzija φ30 x 100 mm. Materijal obratka je aluminij. Potreban alat je tokarski nož za grubo tokarenje – lijevi. PRIPOMENA: Alat br.

Korekcija alata

Radijus vrha oštrice (mm)

T1

D1

0.4

Broj okretaja S

1300

Posmak (mm/okr)

Smjer vrtnje gl. vretena

Položaj oštrice noža

0.1

M4

3

L1 (mm) / L2 (mm)

6.879/3.720

Radno područje Parametar T – broj (number) alata : 1 Tip alata (Tool type): 500 Položaj oštrice noža (C.edge pos.) : 3 Kut (Clear angle): 30° Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Roughing tool SCAC L 1212

35


Danijela Pezer

Slika 9.1 Plan stezanja

Slika 9.2 Plan rezanja

36


Danijela Pezer

Slika 9.3 Plan rezanja 2D prikaz (2D view)

Slika 9.4 3D prikaz (3D view)

37


Danijela Pezer

Programski kod Glavni program

38


Danijela Pezer

ZADATAK 2 Potrebno je napisati CNC - program za upravljačku jedinicu SINUMERIK 840D na EMCO Turn 105 Concept stroju, za čeono i obodno tokarenje izratka dimenzija φ30 x 120 mm, usijecanje i odrezivanje na duljinu 76 mm. Materijal izratka je aluminij. Potrebiti alati: lijevi tokarski nož za grubo tokarenje, nož za narezivanje navoja (desni) i nož za usijecanje (odrezivanje). Koristiti ciklus za konturno tokarenje (Cycle95), ciklus za tokarenje navoja (Cycle97). Navoj tokariti u pet prolaza, završni prolaz 0,15 mm, te šesti prolaz „čišćenje navoja“. PRIPOMENA: Alat br.

Korekcija alata

T1 T3 T2

D1 D1 D1 D2


Broj okretaja, S (okr/min)

0.4 0.1 0.1

1300 100 1000

Posmak, F (mm/okr)



0.1 1.25 0.05

M4 M4 M4

3 8 8

L1 (mm) / L2 (mm)

6.879/3.720 11.654/-12.091 15.608/4.184 15.608/1.184

Radno područje Parametar T 1 _ Tip alata (Tool type): 500_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 3 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Roughing tool SCAC L 1212 T 3 _ Tip alata (Tool type): 540_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 8 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – External thread tool NL 12 - 3 R T 2 _ Tip alata (Tool type): 530_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 8 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Parting – off tool

39


Danijela Pezer



40


Danijela Pezer



41


Danijela Pezer

Programski kod Glavni program

Potprogram

42


Danijela Pezer

ZADATAK 3 Potrebno je napisati CNC - program za upravljačku jedinicu SINUMERIK 840D na EMCO Turn 105 Concept stroju, za čeono i obodno tokarenje izratka dimenzija φ30 x 120 mm, usijecanje i odrezivanje na duljinu 76 mm. Materijal izratka je aluminij. Potrebiti alati: lijevi tokarski nož za grubo tokarenje, nož za narezivanje navoja (lijevi), nož za usijecanje (odrezivanje) i svrdlo φ 3 mm. Koristiti ciklus za konturno tokarenje (Cycle95), ciklus za tokarenje navoja (Cycle97), ciklus za izradu utora (Cycle93) te ciklus za bušenje (Cycle81). Navoj tokariti u pet prolaza, svaki prolaz 0,306 mm. PRIPOMENA: Alat br.

Korekcija alata

T1 T2

D1 D1 D2 D1 D1

T3 T4



Posmak, F (mm/okr)



0.4 0.1

1300 1000

0.1 0.05

M4 M4

3 8

0.1 -

100 2000

2,5 1

M4 M4

8 7

L1 (mm) / L2 (mm)

6.879/3.720 15.608/4.184 15.608/1.184 11.654/-12.091 21.317/0

Radno područje Parametar T 1 _ Tip alata (Tool type): 500_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 3 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Roughing tool SCAC L 1212 T 2 _ Tip alata (Tool type): 530_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 8 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Parting – off tool T 3 _ Tip alata (Tool type): 540_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 8 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – External thread tool NL 12 - 3 R T 4 _ Tip alata (Tool type): 200_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 7 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Twist drill 3 mm

43


Danijela Pezer



44


Danijela Pezer



45


Danijela Pezer

Programski kod

Glavni program

46


Danijela Pezer

Potprogram

47


Danijela Pezer

ZADATAK za vježbu Potrebno je napisati CNC - program za upravljačku jedinicu SINUMERIK 840D na EMCO Turn 105 Concept stroju, za čeono i obodno tokarenje izratka dimenzija φ30 x 110 mm, usijecanje i odrezivanje na duljinu 82 mm. Materijal izratka je aluminij. Potrebiti alati: lijevi tokarski nož za fino tokarenje, neutralni nož za fino tokarenje, nož za narezivanje navoja (lijevi), nož za usijecanje (odrezivanje) i svrdlo φ 3 mm. Koristiti ciklus za konturno tokarenje (Cycle95), ciklus za tokarenje navoja (Cycle97), ciklus za izradu utora (Cycle93) te ciklus za bušenje (Cycle81). Navoj tokariti u pet prolaza, završni prolaz dubine 0.1 mm. PRIPOMENA: Alat br.

Korekcija alata

T4 T5 T2

D1 D1 D1 D2 D1 D1

T3 T6



Posmak, F (mm/okr)



0.4 0.4 0.1

1500 1500 1000

0.04 0.04 0.01

M4 M4 M4

3 8 8

0.1 -

500 1200

1.25 0.1

M4 M4

8 7

L1 (mm) / L2 (mm)

6.879/3.720 6.569/-6.095 15.608/4.184 15.608/1.184 11.654/-12.091 21.317/0

Radno područje Parametar T 4 _ Tip alata (Tool type): 510_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 3 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Finishing tool SDJC L 1212 T 5 _ Tip alata (Tool type): 510_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 8 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Finishing tool SDNC N 1212 T 2 _ Tip alata (Tool type): 530_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 8 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Parting – off tool T 3 _ Tip alata (Tool type): 540_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 8 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – External thread tool NL 12 - 3 L T 6 _ Tip alata (Tool type): 200_ Položaj oštrice noža (C.edge pos.): 7 • Oznaka za alat (3D-Simulation _tool) – Twist drill 3 mm

48


Danijela Pezer

Slika 9.13 2D simulacija u simulatoru Sinumerik 840D Turn

49


Danijela Pezer

Slika 9.14 3D simulacija u EMCO WinNC Sinumerik 840D Turn

Slika 9.15 3D simulacija u EMCO WinNC Sinumerik 840D Turn “Transparent raw part view“

50


Danijela Pezer

10 PRILOZI Prilog 1. Standardni metrički navoji ISO 68-1:1998, ISO 262:1998, ISO 724:1993 Nazivna veličina ISO M

Promjer d=D

Korak p

Radijus (r) Korijena

Promjer d2=D2

1,00 1,10 1,20 1,40 1,60 1,80 2,00 2,20 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 5 6 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 48 52 56 60 64 68

1,00 1,10 1,20 1,40 1,60 1,80 2,00 2,20 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 5 6 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 48 52 56 60 64 68

0,25 0,25 0,25 0,30 0,35 0,35 0,40 0,45 0,45 0,50 0,60 0,70 0,75 0,80 1,00 1,00 1,25 1,25 1,50 1,50 1,75 2,00 2,00 2,50 2,50 2,50 3,00 3,00 3,50 3,50 4,00 4,00 4,50 4,50 5,00 5,00 5,50 5,50 6,00 6,00

0,036 0,036 0,036 0,043 0,051 0,051 0,058 0,065 0,065 0,072 0,087 0,101 0,108 0,115 0,144 0,144 0,180 0,180 0,217 0,217 0,253 0,289 0,289 0,361 0,361 0,361 0,433 0,433 0,505 0,505 0,577 0,577 0,650 0,650 0,722 0,722 0,794 0,794 0,866 0,866

0,838 0,938 1,038 1,205 1,373 1,573 1,740 1,908 2,208 2,675 3,110 3,545 4,013 4,480 5,350 6,350 7,188 8,188 9,026 10,026 10,863 12,701 14,701 16,376 18,376 20,376 22,051 25,051 27,727 30,727 33,402 36,402 39,077 42,077 44,752 48,752 52,428 56,428 60,103 64,103

Promjer korijena vijka matice d3 D1 0,693 0,793 0,893 1,032 1,171 1,371 1,509 1,648 1,948 2,387 2,764 3,141 3,580 4,019 4,773 5,773 6,466 7,466 8,160 9,160 9,853 11,546 13,546 14,933 16,933 18,933 20,319 23,319 25,706 28,706 31,093 34,093 36,479 39,479 41,866 45,866 49,252 53,252 56,639 60,639

0,729 0,829 0,929 1,075 1,221 1,421 1,567 1,713 2,013 2,459 2,850 3,242 3,688 4,134 4,917 5,917 6,647 7,647 8,376 9,376 10,106 11,835 13,835 15,394 17,294 19,294 20,752 23,752 26,211 29,211 31,670 34,670 37,129 40,129 42,857 46,587 50,046 54,046 57,505 61,505

Dubina navoja vijka matice h3 H1 0,153 0,153 0,153 0,184 0,215 0,215 0,245 0,276 0,276 0,307 0,368 0,429 0,460 0,491 0,613 0,613 0,767 0,767 0,920 0,920 1,074 1,227 1,227 1,534 1,534 1,534 1,840 1,840 2,147 2,147 2,454 2,454 2,760 2,760 3,067 3,067 3,374 3,374 3,681 3,681

0,135 0,135 0,135 0,162 0,189 0,198 0,217 0,244 0,244 0,271 0,325 0,379 0,406 0,433 0,541 0,541 0,677 0,677 0,812 0,812 0,947 1,083 1,083 1,353 1,353 1,353 1,624 1,624 1,894 1,894 2,165 2,165 2,436 2,436 2,706 2,706 2,977 2,977 3,248 3,248

Promjer provrta za navoj 0,75 0,85 0,95 1,10 1,25 1,45 1,60 1,75 2,05 2,50 2,90 3,30 3,80 4,20 5,00 6,00 6,80 7,80 8,50 9,50 10,20 12,00 14,00 15,50 17,50 19,50 21,00 24,00 26,50 29,50 32,00 35,00 37,50 40,50 43,00 47,00 50,50 54,50 58,00 62,00

r = 0,1443·p; d2 = d - 0,6495·p; d3 = d - 1,2269·p; D1 = d - 1,0,825·p; H = 0,86603·p; h3 = 0,61343·p

51


Danijela Pezer

52

LITERATURA 1. 2. 3. 4.

Software description EMCO WinNC SINUMERIK 810D/840D Milling Mladen Bošnjaković, Antun Stoić, Programiranje CNC strojeva, 2011. Zdravko Blažević, Programiranje CNC tokarilice i glodalice, 2004. Ivo Slade, CNC tokarenje EMCO PC Mill 105 – skripta

Podloge za vježbe_Sinumerik840D_tokarenje

Recommend Documents