POEMAS Ti Nutzuy:
Mi Tecomat ecomate: e:
Ti ja ja ja
nutzuy, ti nutzuy, rït at uk'wäy nuya', rït, yatzaqe' chwij, rït, at wachi'il!
Mi tecomate, mi tecomate, tú llevas mi mi agua, tú me acompañas, acompañas, tú eres mi compañero compañero!!
Ti rït rït rït
nutzuy, ti nutzuy, at je'"l ok, at je'"l ok, at ch'utin ok!
Mi tecomate, mi tecomate, tú eres onito, tú eres pequeño, tú eres pequeñito!
Ti nutzuy, ti nutzuy, ronojel nimaq'a' yatinkanoj, ronojel q'ij yatink'waj!
Ri ti nupawi': rïn k'o ti nupawi', stape' ti pop ri nupawi' k'ak'a' ri ti nupawi'
Mi tecomate, mi tecomate, to#as las mañanas te usco to#os los #$as te llevo!
Mi sombrero: %o tengo mi somrero, aunque sea #e petate mi somrero es nuevo mi somrero!
rïn &inloq'o' ri ti nupawi', rïn &ich'ako' ri ti nurajil, roma &ink'ayij ti nusakil!
%o compr mi somrero, yo gan mi #inero, porque ven#$ mis pepitas!
%alan nitze'en nuwäch, roma niqa' chi nuwäch, ri k'ak'a' nupawi'!
Mis ojos est(n alegres, porque me gusta, mi somrero nuevo!
«Sólo
quiero
%o s)lo quiero un poco #e atar#ecer para platicar con ella,
«Xa kin waj» Xa kin waj injubiq’ qajibal q’ij xa re kintzijon ruk’ ri ali, kaqak’u q’ib chirij jun che’,
escon#i#os #etr(s #e algún (rol, kinbij che chi man kinq’i ta chik, #ecirle que ya no aguanto m(s, chi kape wuk’ kamik, xa kin rayij kinya’ que se venga a vivir conmigo, jun ija’ chupam. chupam. que tengo ganas #e echarle una semilla!
!AN!"ONES Ruq#i$ Ri Maya# "%&q *i i&+q yalan je"l ok, t+q nukusaj ri maya tzyaqäl ri i&+q je"l ok, t+q nkemon chu&e ri che! %alan ka je"l ok, t+q rejqan ka el ri runey chi rij! *i i&+q yalan t+q napon pa ri i&+q yalan t+q ko ruqij
je"l ok tijonïk je"l ok pa tinamit!
-a kuma ka ri winaqi, man nkiya ta ka ruqij, rukojlen!
.inaqi, kojchoon achike ta ka nqaän we majun ri i&+q! /chike ta ka ruanon ri qakaslen achike ta ka rusipan ri /jaw! Tqajala qawäch man tqajechuj ta jun i&+q 0nkamulu&1
El alor (e la Mu$er Maya
2a mujer es muy hermosa cuan#o usa su traje t3pico la mujer es muy hermosa cuan#o teje ajo el (rol! 4s muy hermosa cuan#o lleva su e en la espal#a 2a mujer es muy hermosa cuan#o llega a sus clases la mujer es muy hermosa cuan#o la valorizan en el puelo 5or culpa #e las personas no la valorizan ni la respetan! 5ensemos, analicemos 6qu7 har3amos8 9i no e&istieran las mujeres! 6:;mo ser3a nuestra vi#a8 6qu7 nos regalar3a
Ri Ti Ti% )n Ele*ante =un ti ti&, nuän silon kan pa rukem jun äm ja ka t+q &utz"t, chi man nraqachitäj ta, &eroyoj chïk pe jun rachiil! >ai taq ti&, nkiän silon kan pa rukem jun äm ja ka t+q &kitz"t chi man nraqachitäj ta, &ekoyoj chïk pe jun kachiil! ?&i taq ti&, nkiän silon kan pa rukem jun äm ja ka t+q &kitz"t chi man nraqachitäj
ta,
&ekoyoj
chïk
pe
jun
kachiil! 0nkamul@&
ron
)n Ele*ante
An eleBante, se columpiaa sore la tela #e una araña, y como vio que resist3a, Bue a llamar a otro eleBante!
Ri Ti +,-
2a /r#illa
*i ti k@k, ri ti k@k,
2a ar#illa, la ar#illa, est( sore las ramas mueve, mueve su cuerpo!
ko pa ruwi ri ti che nusiloj, nusiloj ri ruchakul! Cusiloj, nusiloj ri ti rujey nusiloj, nusiloj ri rujolon! >eqachajij konojel ri chikopi tqaya kiqij konojel ri chikopi .oo je"l chutaq chikopi &okiya qakikotem, *i chutaq kii& &eko&oman ka pe! Caey &i&an pe ri &oli&anel D"q ri rianon el ri rij >a ri, ri kaqata läj tzun@n chuti nqanqEojin ri rij! Dän chuqa chuuti ko+l ok *i qanq+j chi chip &ojrui&aj chuqa ri chuch@j uquqey sï &ui&aj ri rui&! *i nowinäq chuqa tikas"s tzunun &uch@p ruwach ri moloj qonojel &kioja kiqEaE chi rij!
Mueve, mueve su cola mueve, mueve su caeza! :ui#emos a los animales, valoricemos a los animales
A.""NAN/AS yin yitik pa er, setesik un jolom saq ru onil, ri unqaq ru onil &ar, ya toq wo ma ri yin si ri yit nkinamuch ke qupial!
Ma yoj sulonta jun yoj kowa, pa qij yoj war, chaqa yoj kastaj pa yoj chichan pa chikaj!
pa ru jolom yenuj che tzikin, ri raqan nujonaq che ilew! ri ru chakul nkatzin che ri si!
4n el campo me cri ro#ean#o #e ver#es lazos y tú lloras por m$ me estas hacien#o pe#azos
9iempre quietas siempre inquietas, #urmien#o #e #$as y #e noche #espiertan!
:aeza llena #e p(jaros llenos #e tierra los pies el cuerpo tiene #e leña, a#ivina lo que es!
sib#o#y
c0#umil
c0e#
cebolla
estrellas
1rbol
!2"STES Mar$y chuqa ma Tru Mariy chuqa ma Tru ye ko pa kachoch, kin latz ruan+n! =un qij ma Tru &uloq jun äq! Mariy &pe royowal roma ma jun ta nikiya wa! Ma Tru &uij chara, chu&e le chatF Mar$y &uij charaG 6ri itzel u&la8 Ma Tru nkuluj chara!
Mar3a y (on Pe(ro:
Mar$a y #on 5e#ro viv$an en una casa muy pequeña! An #$a, #on 5e#ro compr) un cer#o! Mar$a se enoj) porque no ha$a lugar para el cer#o y le pregunta a #on 5e#ro, #)n#e lo pon#r$a!
Ri San4- !0uqa# Ri T4% =un ey e ko jun molaj taq sanïk, yetajin nkiän jun kinimaqij, roma &tzaqät rujuna jun kachiil, ka ri &qa& el ke taq ri jun tï&, man &erutzu ta ri taq sanïk &pae kan pa kiwi! 4 kiy taq sanïk &erukamisaj kan, ri nikaj chïk kachiil &kichäp oqej, ka te &pe jun &utz"t chi ko jun ti sanïk jot+l chi ruqul ri tï&, ka ri yesikin nkiij chi reG Etapitza chi ruqulH, Etapitza chi ruqul takimisaj!Etakamisa
5a 2ormi6a y El Ele*ante
4n cierta ocasi)n ha$a un grupo #e hormigas, estaan celeran#o el cumpleaños #e un compañero, #e repente un eleBante ven$a caminan#o y sin #arse cuenta se par) sore un grupito #e hormigas! Mat) a muchas hormigas, quienes se salvaron se pusieron a llorarF #e #e repente uno #e ellos vio que otra hormiguita estaa caminan#o en el pescuezo #el eleBanteF entonces las hormiguitas sorevivientes le #ijeronG Eah)rcaloH, Eah)rcaloH, Em(taloH
Ri Ac0e Ma 7un Ru%a$ab# ?jer kan, pa jun tinamit ko jun ti ache ma jun ta rurajil richin nuloq ru&aja! -el el chi rachoch, t+q enäq pa ey &usik el jun ru&aja man jun rachiil, ke ri jun qij chïk &usik jun chïk rachiil, ri ti ache janila &el ruku& roma chi ri ache man nkowin ta nuloq ru&aja! =ukulaj ru&aja &uän qa, ka ri &umäj rukusa&ik, konojel ri winaqi janila nkitzu, &pe jun ache kan &kutuj kan chi re achike roma jalaj+j ru&aja rukusan, &pe ri ache &uij chi reG I mani roma rïn man nqa ta chi nuwäch kan junan nu&aja ninkusaj!
El Se8or 9ue No Ten3a /apatos
4n cierta ocasi)n e&isti) un señor que no ten$a #inero para comprar sus zapatos! 9ali) #e su casa, caminaa por el camino cuan#o encontr) un zapatoF al siguiente #$a encontr) otro zapato, por eso el señor se alegr) mucho, ya que por ser pore no po#$a comprar zapatos! /hora complet) un par #e zapatos, pero #e #iBerente estilo!
T/"7ON"+ cuento; R" )M<5 R)+#"N R" "=PE9 >o, cha jun um@l tajin ne ruqumu *A%/ pa raqän ya! *u um@l ri tusimin enaq &uqumu ruya, chiel rij ri i&peq &pae wi cha! ka ri nuij ri i&peq J6achike naän yapae chuwij8 6 ma yatzuun ta ka ri8 man yatintzet ta Kncha ri um@l ke ri ka ri Kwakami natoj chwe &cha ri i&peq! Takisa la ya ruma yinapalej kan ncha! Atza ka, rin ninq@m la ya, ka ri nqachäp jun anim awukin! .e yinaqii ninq@m la ya we man &kinaqL ta man ninq@m ta la ya @tz ka, nuij ri umïl chin ri i&peq, @tz k( rin yiyin chawäch rat ncha ri i&peq chi re ri Amul! IE /chike la ka &tichakonH Iutz ka achike &titikir, ja ri nchaako,!!nicha, ri i&peq chi re ri umïl, utz ka! E*i i&peq chanin &unojijH Iya nukanoj na wachiil ruma re manäq &kintikir t a rukin ruma rija jeel ntikir nanim ncha 0ke ri&e cha ri i&peq kukin ri rachiil cha1! Tiana utzil chwe kinito ruma rin ninan jun chapoj anin rukin Amul ka ri man &kintikir ta nin na rïn, ncha ri i&peq chike ri rachiil, utz ka yatqato &echa ri rachiil!
ka ri &kikutuj chinG I6jampe yi&anim ka8 I6achike roma niän ka8 4l conejo y el sapo a$a una vez un conejo que siempre tomaa agua en un arrollo, corre y corre sin #arse cuenta que esta pasa#o en cima #e un sapo, el sapo le pregunto que estas hacien#o en cima #e mi o ya no miras #ijo el sapo al conejo! *espon#e el conejo que no te vi para na#a, ha sta ahora me pagas #ijo el sapo! /hora hay que terminar esa agua, Nueno empiezo a tomar esa agua, #espus corremos contigo! 4mpezaran con una competencia quien #e los #os termina #e tomar el agua y es el gana#or, as$ #ijo el sapo al conejo respon#e esta ien, al sapo se le ocurri) usca una compañ$a para que ayu#ara a tomar el aguan as$ terminan mas r(pi#o y se Bue el sapo a uscar otro sapo por si al caso no pue#o! 2lego con el otro sapo le #ijo que porBavor me ayu#a a tomar el agua por que el y con el conejo ya lo #eci#ieron realizar esta competencia, la compania #ijo lo ayu#aran que no se preocupara!
Ri Tro>s el (urazno; =un ey kan toq ka käs na ri watit rya &uän tros pa ka! *ya kan kiy tros &uän pa ka! *oma ri pa qejoj ri qikin roj ko o&i wi tros, yalan jeel ruwäch ri nuya! *i nute &uij chi re ri watit chi @tz ta naän troOs pa ka! *oma ri jun qij ri ri nute man &koje ta! Toq &etzolin pe ri nute ri tqaqij, ri watit &uya jun läq tros ri ko pa ka chi re nute! rïn kiy yan &intäj toq &apon ri nute! *oma kan yalan &qa chi nuwäch, kan &intäj jua chik! Taq &ina, ntoon nupan chuqa &pe ya chi nupan, roma kiy tros &intäj!
>a ri, yin kan man @tz ta chik ninna chi re ri tros pa ka! T+q ninseq chi ko tros pa ka, yalan ntoon nujolon! *oma ri, rïn wetaman je"l chi man @tz ta natäj kiy! chawe chi man ka naän achiel &inän rïn!
Cän itzel ri apan
toq natäj kiy! Cinij
4l
9 pues, que comer mucho es #añino! /consejo que, uste# no haga lo mismo que yo hice cuan#o era niño!
?A@)5AS " +)+ R" +#"N R" +O+ *i kuk ni yoqon, chupan ri ru rachoch, un ij pa che re ri kok, yit lowalo chaenkil ma ju a ya in ta naya jun a waqan ka ma jun ya tikota! *u kok &u tzi ri kuk ko pa rachoch nistin, nistin pa ra choch! *i kuk un ij che ri kok yit kinawtzelaj ri yin ma junta nuanunta chawa! *i yit na ya jun awa&aka ko jua naenej chare yi ye al naj! *i yit nachap anin chanim yakos y ma jun ta atzunta majunta naenejta!
5A AR."55A !ON 5A TORT)A
2a ar#illa urlona, #es#e su jaula #ijo a #oña tortuga pasaaG eres tan perezosas, mi uena amiga que tan poco a#elantas cuan#o caminas! 4ntonces #oña tortuga vio en la jaula la ar#illa mil vueltas y vueltas #aa!
R" +O7 R" +#"N R" !2#OB %e ko nikaj taq choy pa qayis tajin yetzaj, chi ri ko jun koj warnaq chu&e ri jun che, ko chik jun chikap &erukasoj ri koj, &na ri wach ri koj &kataj chanin, &uchap ri chikap ri &ukason ri chi ri koj, y &i ya ri!! *i choy jani &u&iij ri &utzijon rikin ri koj &u ijcha ra tukuyu ru mak &uancha ri koj, ri koj su joyowaj ru wach ri choy &usqopij al nukikot nutzopin ri choy &aal!
E5 5EON B E5 RATON
/lgunos ratoncillos jugan#o atur#i#os en un pra#o, molestaan a un le)n que #orm$a pl(ci#amente al pie #e un (rol! 2a Biera #espert(n#ose #e pronto, atrapo entre sus garras al m(s atrevi#o #e la pan#illa! 4l ratoncillo, preso #e terror, asegur) al le)n que si le per#onaa la vi#a la emplear$a en servicio, aunque esta promesa lo hizo re$r, al le)n termino por soltarlo!