1. Defini Definiraj raj čime čime se bavi bavi genea genealog logija ija.. Pomoćna povijesna znanost koja se bavi istraživanjem povijesti obitelji i rodova, proučava njihovo porijeklo i obiteljske veze te podatke prikazuje izrađujući obiteljska rodoslovna stabla (rodoslovlja). 2. Kako se sve pečat može aplicirati na dokument. Utiskivanjem (sigilla affixa), pričvršćivanjem (sigilla pendentia)
3. Za čije dinasti dinastije je hrvatsko hrvatsko plemstv plemstvoo poprima poprima sve sve elemente elemente potpunog potpunog grba? grba? Dinastije Anžuvinaca 4. Objasni pojam copia vidimus. Copia vidimus - prijepis isprave umetnut u novu ispravu (vladar je vidio ispravu prije prijepisa) 5. Objasni pojmove: ascendenti, deslendenti, svojta. Ascedenti - pretci Descedenti - potomci Svojta - svi potomci nekog para ljudi i po muškoj i po ženskoj liniji
6. Što Što je ind indik ikat ativ ivni ni reg reges est? t? Kratki regest koji se sastavlja u bezličnom obliku s oznakom vrste dokumenta (npr. prodaja neke kuće u Ninu ili reambulacija posjeda Donja Stubica) 7. Navedite Navedite ime arapskog arapskog kartog kartografa rafa koji prikazu prikazuje je hrvatske hrvatske prostore prostore u 12 stoljeću. stoljeću. Idrizije 8. Što Što je je vek veksi silo lolo logi gija ja?? Pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem nastanka, razvoja, izrade i uporabe zastava i njihovim simbolizmom. 9. Navedi gradove koji su prvi dobili grb. Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik 10. Što su to formulari i navedi jedan srednjovjekovni formular. Formular sadržava potrebnu pravnu terminologiju pa je istovremeno garancija da isprava zadovoljava formalnu stranu. Srednjovjekovni pisar sastavlja ispravu modificirajući ju prema sadržaju neke druge isprave ili prema modelima kakve nalazimo u zbirkama. 11. Tko je bio Ivan Klobučarić Bavio se slikanjem i crtanjem krajolika, topografskih panorama, kartografskih skica i veduta. Dobio je pismeni nalog Ferdinanda I. 6.9.1603. da skicira južne zemlje kraljevine uključujući čitavu Hrvatsku. 12. Koje se boje koriste u heraldici? Crvena, plava, zelena, crna (+ srebrna i zlatna) 13. U kojem obliku isprava može doći do istraživača? Kao koncept - pisana skica isprave bez ikakva pravnog učinka Kao original - isprava koja je nastala voljom autora s svim unutarnjim i vanjskim svojstvima pa kao takva ima potpunu pravnu moć Kao kopija - prijepis isprave nastao nakon originala
r eforme julijanskog kalendara? 14. Koje godine je došlo do reforme 1582. 15. Što je stematografija?
Jedno od najvažnijih djela Pavla Rittera Vitezovića u kojem bakrorezima prikazuje i objašnjava grbove zemalja i dijelova rimskog Ilirika. Služi kao svojevrsni priručnik za heraldičare. Ritter je radio 7 godina na djelu a sudeći po posveti izdano je 1701. godine u Beču. Uvrstio je i grbove rimskih pokrajina koje tada već dugo nisu postojale. Dio grbova tako nije autentičan. U djelu Ritter objašnjava značenje boja, znakovlja i drugih elemenata u heraldici. Pisano na latinskom. 16. Definiraj kronologiju kao pomoćnu povijesnu znanost. Pomoćna povijesna znanost koja objašnjava sustave računanja vremena u prošlosti. Dio je diplomatike jer se pojedini element može podvrći diplomatičkoj kritici tek kada ga smjestimo u vrijeme i mjesto postanka. Osnovne vremenske jedinice su dan, tjedan, mjesec i godina. 17. Po čemu je značajan Ivan Bojničić Kninski? Bio je ravnatelj zemaljskog arhiva u Zagrebu (danas Hrvatski državni arhiv) od 1892 do 1925. godine. 1912. - zbog njega preseljen arhiv u istočno krilo novosagrađene sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu. 1899 - pokrenut - vjesnik kralj. drž. arhiva u Zagrebu. Najvažnije djelo - Der adel von Kroatien und Slavonien - kapitalno djelo hrvatske plemićke povijesti objavljeno u 10 svezaka na 250 stranica. 18. Definiraj pojam povijesna kartografija. Kartografija je znanost o povijesti, načinima prikaza, izrade, upotrebe i održavanja kartografskih prikaza površine zemlje i nebeskih tijela, kao i pojava i stanja u vezi s njima. Karta se danas definira kao umanjena, matematički konstruirana i uopćena slika zemljine površine koja grafički prikazuje razna stanja te prirodne i društvene pojave. Kartu Rimljani zovu TABULA; U XIV. st. - mappa (mundi ); Termin karta pojavljuje se u 15. st. ; Riječ kartografija za oznaku znanstvene discipline javlja se u 14. st. Klasifikacija karata: Fizičko-geografske tematske karte; Društveno-geografske tematske karte; Tehničke karte; Planovi; Atlasi – niz karata koji čini cjelinu; Globusi 3D model Zemlje Povijesna kartografija proučava povijesne karte koje prikazuju stanja i procese iz prošlosti, a najčešće granice i razvoj pojedinih zemljopisnih cjelina, odnosno bavi se interpretacijom historijsko-geografskih sadržaja . 19. Objasni zračenje riječi heraldika i grb. Heraldika - pomoćna povijesna znanost koja se bavi postankom, razvojem i pravilima za izradu grbova Grb - nasljedan i trajan znak pojedine zajednice, roda ili osobe 20. Kada se pojavljuju prve grbovnice i što u svom sadržaju moraju imati? Pojavljuju se početkom XV. stoljeća i moraju imati sliku i opis grba sa zaslugama plemića 21. Kako se zove PPZ koja proučava zastave? Veksikologija 22. Navedi moguće razloge falsificiranja isprave? 1. Prijevara radi nezakonitog stjecanja dobra ili privilegije 2. Zaštita nedokumentiranog ali valjano stečenog dobra 3. Taština 23. Navedi 3 genealoška vrela. Genealoška vrela: isprave, povelje, zbornici, testamenti, drugi spisi (krsni i drugi listovi, ugovori, plemićki listovi, unapređenja), likovna vrela (epitafi)
24. Navedi dva načina datiranja dana u mjesecu u srednjem vijeku.
Rimski (mos romanus), Bolonjski (mos bononiensis) 25. Što su papinski registri i koji su od njih važni za hrvatsku srednjovjekovnu povijest? Knjige papinske kancelarije koje sadrže isprave, za nas bitne one pape Ivana VIII i Grgura VII. Registri – isprave po volji autora, najčešće odmah nakon originala, autentični. Papa ih posjeduje već u 4-5 st. Kartulari – prijepisi isprava izdanih njoj u korist. Uspomena na stečena dobra. Najčešće govore o fundacionom listu; kopijalne knjige. Povljanski kartular (Brač), Sv. Petra u Selu (Poljicima), Sv. Stjepana pod borovima, Sv. Dujma u Splitu, Sv. Krševana u Zadru (nestao 1919.)
26. Navedi metode izdavanja diplomatičkih dokumenata. Može se objaviti u cjelosti, u izvatku i u sažetom sadržaju. 27. Koje se kovine koriste u heraldici? Zlato i srebro 28. Kako se zovu različiti načini računanja početka godine? Stilovi 29. Definiraj čime se bavi sfragistika? Sfragistika ili sigilografija - proučava pečate i žigove te njihove otiske u vosku i drugim materijalima. Žigovi su povezani s diplomatikom jer bi se na pergamenu stavljala crvena traka u koju bi se utisnuo žig. Sfragistika je ppz o razvitku, izradi i upotrebi pečata na ispravama. Povezana s: HERALDIKOM – znakovlje; DIPLOMATIKOM – zbog autentičnosti (koroboracija) ; NUMIZMATIKOM – tipološka povezanost – slični likovi, metalna izvedba; GENEALOGIJOM – preko pečata do veza vlasnika s drugim članovima obitelji. PEČATI (njem. Petschaft) su otisci likova okruženi natpisima s pečatnjaka PEČATNJACI su predmeti kojima se otiskuje pečat: metalne, kamene ili staklene pločice s drškom Upotreba kroz povijest u antici, orijentalni narodi, Grci, Rimljani (pečatni prsten) – veteranske diplome, germanski narodi od Rimljana u V. st. preuzimaju, pečate se pisma radi tajnosti Od 6. st. kao sredstvo potvrde pravovaljanosti isprave Od 8. st znak ovjere i potvrde na ispravama vladara od Bizanta do Zap. Europe i papinske kancelarije Od. 10. st. visoki crkveni dostojanstvenici, plemstvo Od 13. st. niže plemstvo i gradovi, općine, korporacije ( loca credibilia), seljaci Prvi poznati kod nas: Najstariji poznati pečat kralja petra Krešimira IV iz 1070. ali nažalost falsifikat, ali stilski uvjerljiv – vladar na tronu (ikonografija ispravna) . Vrste pečatnjaka: 1. za otiske u mekanoj tvari (vosak, hostija, pečatni vosak) su mjedeni, brončani itd. zlato rijetko, ali često pečatno prstenje ( za pisma ) – urezani likovi u negativu 2. za otiske od kovine (olova i zlata – bullae) služe posebne sprave u obliku škara Veličina pečatnjaka ovisi o namjeni Vrste pečata: 1. veliki pečat (sigillum magnum , maius, maiestatis ) – okrugli oblik, lik vladara na tronu, ali i konjanički lik 2. mali pečat (sigillum minus, parvum, secretum ) – manjeg promjera, za manje važne isprave (sigillum mediocre rijedak) 3. dvostruki pečat – lik na aversu i reversu: - u vosku i bule, - ali i protupečat ( sigillum secretum – na veći pečat s druge strane manji pečat) i signete - u privatnom dopisivanju.
4. zajednički pečat – nekoliko ljudi dalo ih izraditi – naši banovi koji su skupa banovali Građa za pečate: Metal: zlato, zlatna bula, bizantske bule sliče novcu; Srebro rijetko; Olovo često: Bizant, pape, Venecija Vosak : Prirodni vosak kojemu se dodaje smola da se ne lomi; Pečatni vosak javlja se u 16.st. Oblatna ili hostija (beskvasni pšenični kruh) u zapadnoj Europi do XIX st. Pečat se čuva tako da se formira rub od voska poput ovratnika (tal. Colletto) u koji se ulije pečat, ili se kasnije kapsule prave od drva ili mjedi. Može se aplicirati veći broj pečata. Oblike pečata: Okrugli; Ovalni; Bademasti; Šiljasti; Štitasti; itd. Tipovi pečata: Natpisni, likovni, portretni, grbovni Natpisni s imenom vlasnika ili bez imena Likovni s imenom vlasnika ili bez Portretni – prikazuje lik vlasnika stojeći, sjedeći, klečeći ili kao konjanika i to s grbom ili bez grba Grbovni s cijelim grbom ili dijelom Vlasnici pečata: vladari, plemstvo, svećenstvo, korporacije, građanstvo Natpisi: na rubu, u polju; Najčešće latinski, ali i glagoljicom i ćirilicom 30. Izloži ukratko nastanak grbova. U srednjem vijeku, nakon I križarskog rata, krajem XI st. razvili su se iz oznaka sa štitova križara koje su oni imali radi raspoznavanja. Izvorno oblik štita u prvoj polovici 12. st. ustaljeno korištenje. 1127 - prvi spomen grba, 31. Navedi kontrolne elemente datuma! Indikcije - ciklus od 15 godina (indictio Roma, Graeca, Bedana, Senensis) -broje se od 1. do 15. i svakoj godini odgovara određena indikcija Epakta - pokazuju u kojoj je fazi mjesec na dan 22. ožujka (broj može biti od 0do28) -da bismo pronašli epakte moramo najprije pronaći tzv. zlatni broj – (numerus aureus – bio pisan zlatnim brojevima u kalendarima) svi dani u godini kada pada mlad mjesec; ispravno korištena epakta je na epitafu kraljice Jelene 976. Konkurenta - obilježavaju koji je dan u tjednu 24. ožujka (brojkama od 1 do 7) -ako nađemo da su određene godine konkurente 7. znači da je te godine 24. ožujak pao u subotu (poslijednji dan u tjednu) -već u drugoj polovici 12.st. njihova upotreba iščezava 32. Objasni izraze portulani i izolari. Portulani - pomorske karte s prikazima obala s lukama, odgovaraju antičkim periplima, karte s ružama vjetrova Petar Kopić iz Istre i Vicko Volčić Itinerari – karte koje prikazuju udaljenosti između postaja i prometnice Izolari - kartografski prikazi otoka 33. Objasni pojmove obitelj, rod, pleme . Obitelj - više značenja, kućanstvo. zajednica okućana Rod - zajednica, obuhvaća obitelji istog muškog pretka Pleme - rođaci s očeve i majčine strane
34. Dan -označavanje dana u datumu ustalilo se tek u 12.st. -postoje tri vrste dana 1. dies naturalis (naravni dan) – vrijeme od izlaska do zalaska sunca 2. dies artificalis (umjetni dan) – puni dan, dan i noć zajedno 3. dies civilis (građanski dan) – vrijeme od ponoći do ponoći
-diplomatički izvori u srednjem vijeku gotovo da i ne poznaju podjelu dana -Rimljani su dijelili dan na satove koji nisu bili jednaki, a to je ovisilo o godišnjem dobu Rimljani dijele dan na sate koji su nejednaki – horae inaequales (ljeti je dan duži od noći) – tako i srednjem vijeku = horae canonicae Jednako satovi – horae aequales - u XIV. st. kad je pronađen mehanizam Najprije dva puta po 12 sati, kasnije 24 sata -sustav od 24 sata bio je u upotrebi u Italiji i Dalmaciji
Tjedan (sedmica) -tjedan ili sedmica je židovskog podrijetla – preuzeli kršćani u sr.v. -Rimljani imaju vremensku jedinicu od 9 dana -za nazive dana u sedmici postoje 2 sustava: jedan po tzv. ferijama, drugi po planetama Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota
Dominica Feria secunda Feria tertia Feria qurta Feria quinta Feria sexta Sabathum
Dies dominica Dies Lunae Dies Martis Dies Mercurii Dies Iovis Dies Veneris Dies Saturni
U Dalmaciji se koristio sustav po planetima, a u sjevernoj Hrvatskoj sustav po ferijama.
Mjesec -postoje dva načina datiranja dana u mjesecu: rimski (mos Romanus) i bolonjski (mos Bononiensis) -u rimskom načinu dani u mjesecu se datiraju računajući koliko su udaljeni od jednog od tri orijentacijska dana u mjesecu -to su: Kalendae (1. dan u mjesecu ), Nonae (5. Ili 7. dan u mjesecu ) i Idus (13. Ili 15. dan u mjesecu) ------ Nonae 7., a Idus 15. u mjesecu u marmajulok Septem Kalendis Iuliis -dani nakon Kalenda broje se retrogradno računajući koliko dana preostaje do Nona; dan
prije nona datira se pridjevom Nonas, nakon Nona dani se opet broje retrogradno do Ida … -bolonjskom načinu se mjesec dijeli na 2 polovice: prvih 15 dana (odnosno 16) se datira prema progresivnim brojevima od 1 do 15 (16) ; druga se polovica broji ovako: trećeg dana do kraja mjeseca, četvrtog dana do kraja mjeseca…
Koristi se u Dalmaciji – 12.-14.st. Od 6. st. se dani počinju brojati progresivno: 1,2,3; a ne retrogradno: 1 dan do, 2 dana do.
Godina -u diplomatičkim se dokumentima obilježava na dva načina: po kršćanskoj eri i po carskoj (vladalačkoj) eri -u crkvenim, a posebno u papinskim ispravama nalazimo i godinu vladanja pape -ostali komplementarni podaci kao što su imena suca, biskupa, gradskog kneza ili neki događaj samo potvrđuju istinitost datuma koji se može provjeriti pomoću drugih suvremenih podataka
Datiranje po svetkovinama -u srednjem vijeku se često datira prema svetkovinama ili po danima svetaca -po stalnim svetkovinama se datira na dan svetkovine, uoči blagdana i sutradan po blagdanu -glavna je pomična svetkovina Uskrs (Pasha) i prema njemu se ravnaju sve ostale pomične svetkovine (Uzašašće, Duhovi, Trojstvo) -Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog proljetnog uštapa (35. varijanti 22. III. -25. IV.) Datiranje po blagdanima, pomičnim ili ne – karakteristično za sjevernu Hrvatsku, u dalm.gradovima nema ni traga tome. U kaptolskim ispravama se datira i prema ročištima – treba utvrditi kada se održali prvo ročište.
Reforma kalendara -Romulova ili civilna godina imala je 304 dana (6 mjseci po 30 i 4 mjeseca po 31 dan) -kralj Numa dodaje siječanj i veljaču (365 dana) -46.g.pr.Kr. Julije Cezar reformira kalendar i dodaje šest sati na 365 dana -kako se nagomilala velika razlika između civilne i sunčane godine Cezar je 46.g. umetnuo 67 dana (ukupno 445)
-kalendar se bazira na orijentacijskim danima u mjesecu (kalendae, nonae, idus) -konačnu reformu 1582.g . provodi papa Grgur XIII. (365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi)
Ere ili počeci brojenja godina -Era Olimpijada svečanost Olimpijada počinjala je prvog uštapa nakon ljetnog solsticija -Olimpijada se sastoji od ciklusa od 4 godine (računanje: (koja je po redu olimpijada * 4) + koja je godina nakon olimpijade) – 776) = X Prije 1.7. se oduzima 775. -prva Olimpijada bila je 1. srpnja 776.g.pr.Kr. -s prestankom Olimpijskih igara 393.g. prestaje upotreba Era ab urbe condita (od osnutka grada Rima Varon 21.travanj 753.pr.Kr.; 21.5. 752. po Katonu) – njome se služe samo povjesničari -Era konzula nakon 153.g.; konzuli su se mijenjali 1. siječnja -poslijednji konzul na Zapadu bio je Paulinus 534.g.; poslijednji je put datirano po konzulima pismo pape Sergija III. 904.g. -car Justinijan 537.g. uvodi carsku eru - koristi se i u Hrvatskoj i Ugarskoj -Carigradska ili bizantska era u Bizantiji u 7.st. – datira od stvorenja svijeta (ab orbe condito) – početak 1. rujna 5508.g.pr.Kr. -židovska era također ab orbe condito počela je 3760.g.pr.Kr. -era hidžre ili muhamedska era koja obilježava seobu Muhameda iz Meke u Medinu ( 16.srpnja 622.g. ) -kršćanska era obilježava Kristovo rođenje (Dionizije Mali – 1.siječnja 756.g. Varonove ere –6 ili –7 godina) Naša najstarija isprava – Trpimirova, po vladarima; 892. Muncimir po kršćanskoj eri – dalje sve po njoj Početak godine -razni načini računanja početka godine u kronologiji se nazivaju stilovi: stylus byzantinus – godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza stylus nativitatis – 25. prosinca (na Božić) stylus incarnationis – 25. ožujka (blagdan Navještenja) mos Venetus – 1. ožujka (u Veneciji do sloma Republike) stylus circumcisionis – 1. siječnja (preuzet iz julijanskog kalendara, službeno uveden 1691. bulom pape Inocenta XII.) stylus gallicus – prema Uskrsu 38. Vrste rodoslovlja - Treba utvrditi neke scheme: A) table pređa (ascendenata), uzlazna Tabla pređa = kronološki krvni pređi poredani u generacijama, nosilac je na njezinu podnožju, u drugom redu su roditelji, u trećem djedovi i bake Brojčano se označavaju: 1 nosilac, 2-3 roditelji, 4-7 djedovi i bake Ili 1 nosilac, 1-2 roditelji, 1-4 djedovi bake B) tabla potomaka (descendenata), silazna Tabla potomaka = na vrhu je par ljudi, a zatim se redaju po generacijama potomci i to sinova i kćeri, pa zatim unuci, praunuci C) tabla plemena, odnosno roda (konscendenata) Tabla roda odnosno plemena ima samo MUŠKE potomke para ljudi i njihovu djecu, bez djece ženskih potomaka (sadrži one koji nose isto ime – dok nose)
D) tabla svojte Tabla svojte – svi krvni rođaci nosioca table – kao na tabli potomaka – ovdje spada i rodoslovno stablo Tabla pređa daje podatke o nacionalnom, socijalnom sastavu Tabla potomaka prati krvno, privredno, političko nasljeđe Veze sa sfragistikom, heraldikom, numizmatikom, onomastikom, arhitekturom, itd Povijesni razvoj: Razne kronike: kronika Petra Keglevića, genealogije, rodoslovna stabla itd Ivan Kukuljević Vj. Klaić pisao puno o plemićkim obiteljima, Dubrovačko plemstvo Irmgard Manhken, Vekarić, Ćosić itd. Veksilologija - novija pomoćna disciplina koja proučava zastave ( vexillum) Pavao Ritter Vitezović 1696. počeo se baviti njima Biblija ih spominje, zatim antika U srednjem vijeku crkveni i svjetovni dostojanstvenici Vexillum = znak kraljevskog dostojanstva Zvonimirova zavjernica per vexillum, ensem, sceptrum et coronam investitus atque constitutus rex
U XIV. St. prava zastava (njem. Banner, tal. Bandiera) konjanik drži desnom rukom na vrhu kopljišta Najprije četverokutna; Čest grb u njihovoj sredini; Po pravilima heraldike mora biti u sredini, lik mora biti okrenut prema koplju zastave; Zastave na grbovima, ali ne u štitu nego kao nakit Kod nas zastave na novcu, na pečatima; Statuti se bave zastavama; U srednjem vijeku nose se na čelu oružane jedinice – banderiji; Banderiji ukinuti nakon 1848-1849.; Gradovi, trgovišta, slobodne općine imaju svoje zastave. Vrste zastava: Trokutasta zastavica – vojničke jedinice opremljene na njemački način u Vojnoj krajini Plamenac – XVI. st., duga, uska zastavica koja završava šiljkom Standarta – velika trokutasta zastava koja završava s dva plamenca – ukras velikaša Zastava RH: Zastava – crvena, bijela i plava, u sredini grb Zastava predsjednika Republike – plava s grbom koji krasi vijenac medaljona s povijesnim grbovima, Lenta predsjednika, Zastava bana Jelačića Trobojni svileni damast, posrebrene metalne niti, koplje zastave pozlaćeno rezbareno drvo, šiljak posrebrena mjed; Vel. zastave 123x92 cm Hrvatska trobojnica u obliku lastavičjeg repa ukrašena grbovima na bijelom polju - - avers grb trojedine kraljevine s ilirskim simbolima i kraljevskom krunom - revers grb baruna Josipa Jelačića Vitezović Njegova zbirka pod naslovom Stematografija ili nacrt, opis i obnova ilirskih grbova prvo sustavno djelo o grbovima južnih Slavena Vitezović je prvi u Hrvata odredio značenje boja u heraldici Povijesna demografija - Pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem stanovništva u prošlosti. Ona istražuje i proučava zakonitosti i pravilnosti u kretanju stanovništva te utvrđuje međusobne odnose kretanja stanovništva s drugim društvenim i gospodarskim pojavama. Matične knjige - Javni dokumenti kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje ili smrt Pitanje vođenja suvremenih matičnih knjiga uređeno na Tridentskom koncilu 1563. – ž upnici su propisom obvezani voditi knjige rođenih i vjenčanih (dokaz pripadnosti rimokatoličkoj crkvi)
Samostan svete Marije u Zadru Ženski benediktinski samostan Zauzima najveći značaj kod nas na kulturnom polju O povijesti samostana znamo iz fundacijske listine opatice Čike iz 1066. sačuvane u Kartularu Numizmatika (grč. νόμισμα, lat. numisma, kovani novac) pomoćna povijesna i arheološka disciplina koja proučava nastanak, izradu, razvoj i upotrebu kovanog → novca (monete) te njegovo povijesno (političko, epigrafičko, kronološko, heraldičko) te državnopravno značenje Faleristika – ppz koja proučava medalje KOPIJE -s obzirom na pravnu vrijednost kopije se dijele na jednostavne i autentične - jednostavne nemaju nikakva znaka potvrde pa predstavljaju poseban problem prilikom proučavanja jer je potrebno povijesnom kritikom dokazati istinitost njihova sadržaja -ovoj skupini pripadaju i tzv. imitativne kopije – kopije koje potpuno imitiraju sve unutarnje i vanjske karakteristike originala -autentične i ovjerene kopije one koje vidljivo posjeduju dokaznu moć i nadomiještaju original u potpunoj mjeri -destinatar često traži ovjerenu kopiju zbog toga što je original isprave oštećen i prijeti opasnost da će postati nečitljiv -diplomatika razlikuje dvije vrste autentične kopije: vidimus ili transumpt – prijepis neke isprave umetnut u novu ispravu i potvrđen autentičnim pečatom notarski prijepis – razlikuje se po obliku; vrlo je nalik imitativnoj kopiji: notar bez uvodnih formula prepisuje tekst i potvrđuje ga svojim znakom i potpisom -posebnu skupinu kopija čine prijepisi isprava koji se unose u rukopisne knjige , a to su: registri knjige u koje se unose isprave po volji autora kartular knjige u koje fizička ili pravna osoba unosi prijepise isprava izdanih u njihovu korist -najstariji prijepisi su iz južne Njemačke iz 9.st. (kopijalne knjige) -naši kartulari su dragocijen izvor za proučavanje hrvatske srednjevjekovne povijeti - Povljanski kartular opatije sv. Ivana Krsititelja u Povljima na Braču pisan je ćirilicom i hrvatskim jezikom -nastao je 1184., a prijepis 1250. - Kartular Sv. Petra u Selu korinika je o postanku benediktinskog samostana koji je u Poljicama osnovao hrvatski velikaš Petra Crni -pisan je poč. 12.st. karolinškom minuskulom osim poslijednjeg lista koji je pisan beneventanom - Kartular benediktinskog samostana sv. Stjepana pod borovima nije sačuvan u originalu nego u talijanskom prijevodu iz druge polovine 17.st. - Kartular crkve sv. Dujma u Splitu nije sačuvan u originalu - Kartular nekadašnje opatije sv. Ivana Evanđelista u Rogovu kod Biograda osim svojih sadržaja sadrži još i povelje i popis posjeda samostana sv. Kuzme i Damjana u Tkonu na otoku Pašmanu - Kartular sv. Krševana u Zadru poznajemo po Šišićevu opisu i iz sačuvanih kopija (nestao 1919.) - Kartular samostana bednediktinskih redovnica sv. Marije u Zadru čuva se u arhivu istog samostana Falsifikati -falsifikatom se može smatrati svaki dokument koji po namjeni svog tvorca treba da bude ono što zapravo nije
-potpuni falsifikati su tzv . fiktivni originali za koje se po vanjskim i unutarnjim karakteristikama čini da su original, a zapravo su potpuno izmišljeni Egdotika diplomatičkih izvora Egdotika znanost koja se bavi teorijom i praksom izdavanja povijesnih izvora -praksa egdotike svodi se na pitanje kako prezentirati istraživaču izvorni tekst i kako ga učiniti jasnim i razumljivim
-budući da u jednom povijesnom dokumentu pstoje dvije vrste problema, problem izvornosti teksta i problem njegove povijesne istinitosti razvile su se dvije vrste kritike vanjska ili eruditivna kritika – terba utvrditi prvotni oblik, vrijeme i mjesto postanka rukopisa, njegova autora itd. unutrašnja ili literarna – bavi se izvorom u cjelini, a ponajprije pitanjem provjeravanja istinitosti povijesnih činjenica, interpretacija sadržaja i posebno pitanjem koliko autor može biti izravan svjedok navedenih činjenica Heraldika (grboslovlje) pomoćna povijesna znanost koja se bavi postankom, razvojem i pravilima za izradu grbova proučava grbove kao simbole društvenih i genealoških grupacija GRB – nasljedan i trajan znak pojedine zajednice, roda ili osobe oblikovan prema određenim pravilima morao se nalaziti unutar štita riječ heraldika dolazi od riječi herald (herold) – kraljev glasnik u sr. vijeku herald je obavljao dužnost meštra (ravnatelja) na viteškim turnirima, te je morao poznavati stoga viteza, i to po grbu i opremi da bi ih mogao najaviti herald je također vodio i rodoslovne knjige, a kasnije i bilježio grbove riječ grb je germanskog porijekla- erbe, što znači nasljeđe (grbovi su nasljedni) u srednjem vijeku u Hrvatskoj zvao se cimer; biljeg, i bio je zaštitni znak na ulazu u radnju Nastanak grbova grbovi su nastali u srednjem vijeku, nakon I. križarskog rata, krajem XI. st., razvili su se iz oznaka sa štitova križara koje su ovi imali radi prepoznavanja grb ima izvorno oblik štita u prvoj polovici 12. st. ustalila se upotreba grba 1127.g. – prvi spomen grba u početku grb je bio znak pojedinca, kasnije obitelji 2. križarski rat- fr. Kralj Ludovik VIII. Tražio da se utvrde pravila o izradi grbova 3. križarski rat- postoje pravila za grbove u 12.st. na grb imaju pravo samo plemići u 13. st. grbove počinju koristiti gradovi i razne ustanove, te pokrajine krajem 13. st. razne udruge koriste grbove u tom stoljeću jača kraljevska vlast, te si oni prisvajaju pravo dodjeljivanja grba; to se plaćalo (ili nagrada za pobjedu u ratu) 14.st. uloga viteštva u ratovanju se smanjuje prevlast preuzima pješaštvo razvoj viteških turnira Z.Europa- sačuvane turnirske (heraldičke) knjige: zapisivali rezultate s natjecanja i crtali grbove do imena natjecatelja grbovi se više ne vezuje uz raovanje već počinju biti znakovi obitelji 17.st.- činovnici u kancelariji bave se grbovima bogati gradski trgovci, vijećnici, profesori, osobe koje imaju ugled i financijsku moć imaju grbove pučani nemaju pravo na grb (ima izuzetaka) OPĆA DIPLOMATIKA Dvije su osnovne skupine pisanih svjedočanstava : narativni i diplomatički izvori. DIPLOMATIKA - je pomoćna povijesna znanost koja proučava isprave (diplome) vlastitom kritičkom metodom da utvrdi njihovu vrijednost kao povijesnog svjedočanstva - naziv „diplomatika“ u znanost je uveo Jean Mabillon u svom djelu „De re diplomatica libri sex“ - Theodor Sickel je otac moderne diplomatike u uvodu djela „Acta regum et imperatorum Carolinum“ smatra da je isprava pisano svjedočanstvo o jednom činu pravne naravi sastavljeno u određenom obliku koji se razlikuje po mjestu i osobama
- Cesare Paoli, smatra da je isprava pisano svjedočanstvo o jednom pravno činu sastavljeno tako da zajamči vjerodostojnost i dade dokaznu moć.
Tri elementa potrebna za ispravu: 1) isprava mora biti pisana (znači javlja se samo u pismenom društvu) 2) njezin sadržaj mora isključivo biti pravni čin 3) oblik u kojem je isprava sastavljena točno je propisan. Isprava u užem smislu je sve ono što obuhvaća definicija isprave (povelja ili listina),a isprava u širem smislu ima 3 skupine : 1. MANDATA su dokumenti isključivo administrativnog karaktera koje viša vlast upućuje nižoj vlasti, a sadržavaju naredbu koju treba primijeniti. 2.EPISTULAE obuhvaćaju korespondenciju svih vrsta i u njima se primjenjuju ustaljene formule koje također variraju prema mjestu, vremenu i sadržaju. 3. ACTA su službeni spisi koji prethode ispravi ili dolaze nakon nje i to mogu biti izvještaji, bilješke, koncepti.
Kada ispitujemo vjerodostojnost dokumenta moramo se najprije pitati je li on istinit ili lažan, odnosno moramo ustvrditi je li on doista ono čime se prikazuje. Povijesna i diplomatička autentičnost međusobno se razlikuju jer npr. jedan dokument sastavljen nakon smrti njegova autora može imati povijesno sasvim autentičan sadržaj, a jednako tako neka diploma koja je izdana u kraljevskoj kancelariji može biti povijesno neistinita, iako je diplomatički autentična. Krivotvorenja isprava bilo je dosta, a papa Inocent III.(13.stoljeće) izdao je „Decretum de crimine falsi“ u kojem se iznosi postupak koji se ima primjenjivati prilikom analize sumnjivih papinskih isprava.
Zastave - prvotna funkcija: u ratovima i bitkama poseban član postrojbe nosi zastavu (jednobojnu) 1.vojna funkcija 2. paradna funkcija - u sadašnjem obliku se pojavljuju u 9.st - u bizantskom Carstvu uvedena službena zastava svake postrojebe - u feudalnoj Europi na zastavu imaju pravo samo nosioci lena - pojava svetaca na zastavama - u vrijeme križarskih ratova (znak križa) - zastave na brodovima = nose zastave matičnih luka (u početku) = zastave vladara - u Engleskoj je to unio Richard Lavljeg Srca (zastava Sv. Jurja = crveni križ na bijelom polju) - u 12.i 13.st.u Zapadnoj i srednjoj Europi → GONFANON = uska i dugačka s 2 ili više repova - u pravilu: zastave – PRAVOKUTNE (→ pr. Švicarska = izuzetak) - u 14.st. – BANDIJERA = boja zastava → u početku četverokutna → kasnije pravokutna → svaki plemić je imao svoju bandijeru → oko nje su se okupljali vazali BANDERA = postrojba → BANDERIJALNI SUSTAV → uveo ga je Ludovik I. Anžuvinski → važna za orijentaciju u bitki → band. Sustav sve do kraja feudalizma
- zastave gube svoje banderijalno značenje sa stajaćom vojskom → zastave više nisu simboli plemića, već postrojbi → nestaju plemićki grbovi na zastavama NACIONALNE ZASTAVE (od 18.st.) - zastave država - prva: zastava SAD-a - sljedeća: zastava Francuske HRVATSKA ZASTAVA - 1848. u vrijeme građanskih revolucija - boje iz grba. Crvena i bijela - slavonski grb: plava - u s.v. nema DRŽAVNIH ZASTAVA - u 19.st. Zastave su dobile nacionalalno obilježje - simboli država i naroda - izgled i korištenje zastave propisano zakonom - Rusija = uzor slav. Zemljama za izradbu zastave PEČAT - na pečatnjaku je slika pečata u negativu - vrlo strana civilizirana stečevina (početkom 3. tis. U Sumeru => oblik valjka – otisak na glinenim pločicama) - u Egiptu se razvija PEČATNI PRSTEN - Rimljani = prvi razvili pečat kao izvor vjernosti - pečatom se osiguravala i privatnost pisma (tajnost) - pečati na prstenu se izrađuju od različitih materijala - pr. Zlato i dragi kamen (→ pečat) - GEMA (kod Rimljana) - u ranom Srednjem vijeku pečatom se ovjeravaju isprave papa i IR Careva - od 8.st. pečat sa vladarskim ispavama - 10.st. crkveni dužnosnici i visoko plemstvo - 13.st. Niže plemstvo; razne udruge; komune - od 14.(16?) St. pečat postaje neizostavan pri sklapanju javnih poslova - vrijeme kada dokumenti počinju biti važni - razlikuju se likovni prikaz na pečatu GRB TEKST = uz vanjski rub pečata, teče u krug = obično počinje križem = riječi se razdvajaju točkama - u srednjem vijeku se napušta oblik pečatnog prstena → postaje sve veći i kompliciraniji → pečatima se stavlja držak • •
- 1. siječnja 1527. Sabor u Cetingradu = najstariji pečat sa tim grbom!!! - najčešći od kovina, ali i od drugih materijala - znali su biti i raskošno izrađeni - obično su jednostavni, a u sr.v. su često bili i dvostrani ( naprava u obliku škara) - najčešće: mjed i bronca - kako se obrađuju i ne korodiraju
- od kamena, stakla, neki od drveta - pravo posjedovanja pečatnjaka nije bilo ograničeno na određene slojeve (svatko je mogao imati) - nakon smrti vlasnika obično se uništavao - u renesansi ponovno postoje moderno zlatno prstenje → vlastoručni potpis dobiva određeno značenje → zamjenjuje pečat u 19.st. na mnogim dokumen - ERA je veliko vremensko razdoblje koje je počelo u određenom trenutku. - Židovska era je započela nastankom svijeta 5 756.g., - Grča s prvim OI 776.g.pr.Kr. - Varon je u 2.st.pr.Kr. počeo koristiti eru i uzeo je osnutak Rima 756.g. za početak.Godina im je počela 1.3. pa su imali 10 mj u godini.Cezar je reforimirao kalendar i uveo Julijanski i kako bi smanjio viškove ubacio je 1.dan svake 4.g.Nove kalendarske reforme provela je Crkva i uvela Gregorijanski kalendar.Podijelila je tjedan na 7 dana po uzoru na lunarni koji su od Mezopotamaca prvo preuzeli Hebreji,pa Grci i kršćani. - Kršćanska era- bizantski monah Dionizije Mali je pokušao izračunati kada je rođen Isus.To je 27.g.vladavine cara Augusta,ali rođen je4.g.prije. - Bizantske era- se bilježi po vladavini careva-na novcu Justinijana piše vladavina nekog cara. - Arapska era - računanje od 622.prelaskom Muhameda iz Meke u Medinu. Arapska godina je lunarna. PAPIROLOGIJA (grč.papiros=papir) - zasebna vrsta paleografije - naročito proučava grčku paleografiju na papirusu. - papirus se obimno koristio u starom vijeku, zbog njegove prirode nije sačuvano puno primjeraka osim u suhoj klimi Egipta DIPLOMATIKA (grč.diploos=dvostruk ;diploma =ploča od 2 dijela) - proučava isprave radi utvrđivanja njihove vrijednosti i vjerodostojnosti kao povijesnog izvora - dotiče se i pravne znanosti koja se temelji na diplomatici - veže se za srednji vijek - u antici toga nema izuzev vojničkih isprava u bronci - Hamurabijev zakonik najstrije zakonik u kamenu - "Zakonik 12 ploča" - brončanih ,predstavlja početak europskog pravnog sustava. HERALDIKA (novolat.heraldus=glasnik) - proučava postanak grbova, pravila za njihovo sastavljanje, te povijest njihova razvitka - grb je nastao u srednjem vijeku SFRAGISTIKA ili SIGILOGRAFIJA (grč.sfragis=pečat ; lat.sigilum=pečat) - proučava pečate i žigove te njegove otiske u vosku i dr.materijalima - žigovi su povezani s diplomatikom jer bi se na pergamenu stavljala crvena traka u koju bi se utisnuo žig ARHIVISTIKA - arhivi čuvaju povijesnu građu srednjeg vijeka i suvremenog doba EPIGRAFIJA - proučava natpise uklesane u tvrdoma materijalu: kamen,kovina,opeka i sl. - za starij vijek važne su grčka i latinska epigrafija - srednjovjekovna izučava natpise na latinskom ili glagoljici - natpisi mogu biti uklesani,urezani ili bojom ispisani - epigrafija ima onoliko koliko ima sustava pisama
- epigrafija jednog pisma može se dijeliti i po razdobljima (lat.epigrafija ranog srednjeg vijeka,ranokršćanska latinska/grčka epigrafija) ARHEOLOGIJA - arheološkim metodama dolazi do epigrafskih spomenika - daje arheološke podatke o mjestu i okolnostima nalaza tih predmeta Metrologija je znanost o mjerama. Značajna je za ekonomsku povijest, tj. za proučavanje ekonomskih konjunktura ili kretanja cijena. Pritom koristi brojne srednjovjekovne fondove koja sadrže popise poreza, informacije o davanjima kmetova, popise imanja i crkvena davanja. DIPLOMATIKA – je povijesna disciplina koja proučava isprave (diplome) vlastitom kritičkom metodom da utvrdi njihovu vrijednost kao povijesnog svjedočanstva. Ne pripada samo politička povijest nego i drugo. ISPRAVA – je pisano svjedočanstvo o jednom činu pravne naravi sastavljeno u određenom obliku koji se razlikuje po mjestu, epohi, osobama i vrsti samog pravnog čina. Cesare Paoli: ISPRAVA – je pisano svjedočanstvo o jednom pravnom činu sastavljeno u propisanom obliku koji ima zadaću da joj zajamči vjerodostojnost i dade dokaznu moć. POVIJESNI RAZVOJ EGDOTIKE Teško je reći kada počinje. Humanisti prvi kritički duh. Tek tiskom i renesansom – početak. Prve teoretske – 15 točaka 1796 Griebach – u grčkom izdanu Novog zavjeta. Pravi postupak oko utvrđivanja primarnog teksta – Karl Lachman 1793-1851 – teoretska egdotika, filološka kritika teksta. Postupak od nekoliko etapa; recensio ; proučavanje svih rukopisa; genealogija svakog egzemplara i svaki dobiva oznaku. Ovisi o broju kodeksa; samo jedan rukopis onda se samo to opisuje; dva ili više (njihov odnos i recipročne utjecaje, A, B, C; C1, C2; te sige gdje se rukopisi čuvaju V Vaticanus); eliminacija (ako su indentični). Druga etapa; examinatio – traganje za arhetipom. Čišćenje jezika emendatio. Taj postupak za MGH! U prvom razdoblju načelo istinitosti najstarijeg teksta; nakon prvog svjet. Rata; uzdrmali teorije Lachmana i počinje novo ili treće razdoblje egdotike (L. suviše arbitraran). Dvije krajnosti – diplomatički i kritički ili interpretativni način izdavanja. Diplomatički – vjerna transliteracija, s pogreškama pisara. Danas kada imamo fototip diplom. nema smisla. Kritička – vjerno tekst; ali se razrješavaju kratice, v/m slova, interpunkcija, vokalno v. Tri namjene; znanstvena, znastvena za širi krug, školska. Europa – za kritičku. Eng. – diplom. RAZVOJ EGDOTIKE U HRVATA Razvoj egdotike u Hrvatskoj uz dva imena; Matiju Vlačića Ilirika - kritička povijest crkve.Ivan Lučić pak proširuje egdotički djelatnost; objavio Ljetopis Popa Dukljanina, Histori Salonitanu Tome Arhiđakona - sve popratio kritičkim bilješkama. Uzor mu je bio Cezar Baronoi - autor Annales ecclesiastici - koje je bilo odgovor na Vlačićeve centurije. Dinko Zavorović također objavljuje sistemtsko našu građu.Kukuljević 1874 - izdaje Diplomatički zbornik i nailazi na mnoge probleme; a Sickelova načela mu nisu bila poznata. Rački učinio korak naprijed; primjenio interpretativnu metodu. Akcija JAZu; s Tadijem Smičiklasom na čelu počela veliku akciju prikupljanja. Metodom izdavanja tal. tekstova bavio se Grga Novak - diplomatička metoda. Danas se rade kompromisi izmedju diplomatičke i interpretativne metode. Posebna je metoda - glagoljskih i ćirilskih. PRAVILA O IZDAVANJU GRADJE Moramo biti dobro upućeni u diplomatičku strukturu. Izdavač unaprijed mora odrediti teritorijalni opseg (ambitus) i njezin kronološki okvir ( limites). Metodologija izdavanja ovisi o kriteriju sabiranja. Ako je riječ o nastavljenoj seriji treba zadržati osobine edicije. Kada je materijal sabran treba ga usporediti s izvornikom radi kontrole.
OPĆA PRAVILA Diplomatičko izdanje se može objaviti u cjelosti ( in extensto), u izvatku (in extracto) i u sažetom sadržaju (in regesto). Kao primjer za prvu; knjiga notarskih imbrevijatura; a za drugu diplomatički zbornik. ZAGLAVLJE - dokumenti se redaju kronološki po rednim brojevima. Zatim odredimo dokumentu datum radi lakšeg snalaženja. Imena mjesta u današnjem obliku, a vremenski datum po gregorijanskom kalendaru. Zatim slijedi sažet sadržaj dokumenta ili regest. Regest mora imati ime autora isprave, destinatara i objekt iz dispozicije. Ako je objekt neki posjed, navest će se sva imena pojedinih zemalja. Pisanje imena najosjetljivije. Biblijska imena kako glase kod nas ( Blasius Blaž). Jezik regesta - jezik naroda. LEGENDA ili pregled tradicije dokumenta - podaci o tradiciji dokumenta koje se odnose na original, kopiju, prethodnu ediciju. Ako je sačuvan original navodi se: 1. Materijal, 2. Dimenzije, 3. Očuvanost, 4. Arhivsku signaturu (a, a1), 5. Kratak opis pečata. Kopije moramo naznačiti dali je imitativna, autentificirana ili transumpt. Edicije koje su već publicirane kronološkim redom. Faksimili zasebno onako kako se citiraju edicije. Liter atura - punim naslovom. TEKST - vanjski izgled u predlošku odražava original. Potpisi svjedoka u originalu odvojeni; isto i u predlošku. U nekim diplomama invokacija povećanim slovima; pa MGH stavljaju xxx vertikalno. KRATICE - sve se kratice razrješavaju. Osim očitih poput; et caetera, manu propria . ORTOGRAFIJA - neke se ortografske osobitosti neprestano ponavljaju ili neke su izdvojene (lapsusi pisara). Ortografiju sačuvati kao u rukopisu. U i v ispraviti. Sibilarizirano ti ostavljamo. Svako longa i - kao i a ne j; Iadra. Geminate kao u predlošku. Složenice isto. VELIKA I MALA SLOVA - od 14 st. neki nazivi funkcija velikim slovom, no nedosljedno. Nazivi blagdana velikim slovom iako se kod nas pišu malim. Dominus samostalno v. slovom. Orjentacijske dane (kalendae) malim, ali nazive tjedna po planetima velikim. Sabbatum - malim. :) INTERPUNKCIJA - ritmički a ne gramatički karakter. Ako je narativni izvor vlastita autorova interpunkcija služi razumijevanju teksta. Izdavač interpunkciju stavlja ali ne pretjeruje, moderni sustav UPOTREBA KRITIČKIH ZNAKOVA, SIGLA I SIMBOLA - uglaste zagrade (dopune slova), uglaste zagrade s točkicama (dio uništen), dvostruke uglaste (naknadni unosi), oštre zagrade (rekonstrukcija izdavača), okrugle zagrade (riječ koja smeta pa je treba eliminirati), vitičaste (sumnjive r.), uglaste s samo donjim kutem (riječi s margine), zvjezdicama ili točkicama (lakune), nesigurna riječ upitnikom, vertikalnom crtom - redak ili stih, znak križa - simb. invokacija. BILJEŠKE - čine kritički aparat. Prvi dio vezan uz sam tekst - primjedbe izdavača; uglavnom varijante kopija. Dovoljan negativan kritički aparat; suprotna mišljenja. U diplomatičkim objašnjenja za materiju rukopisa; mrlje, brisanje i sl. Drugi dio - komentar; objašnjenja razna. Svaka edicija u predgovoru obrazlaže svoj plan opseg. Nakon uvoda abecednim redom popis djela, kratica. Svaka edicija indeks osoba i mjesta; predmetni indeks. Indeks vrlo bitan.
