STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za industrijsko inženjerstvo
Prof.dr.sc. Tomislav ŠARIĆ
PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA
Slavonski Brod, 2010.
POVIJESNI PREGLED RAZVOJA NUMERIČKI UPRAVLJANI STROJEVA (NUS) Koraci razvoja numeričkI upravljanih strojeva: • 1808. godine, Josepf M. Jasguard upotrijebio perforirane čelične kartice za upravljanje strojem za tkanje, • 1863. godine, M. Fourneaux patentirao automatski klavir, upravljan sa perforiranom papirnom trakom, • 1938. godine, Claude E. Shannon (sa, Masačusetskog Instituta za Tehnologiju, SAD) upotrijebio Bulovu algebru za binarni prijenos podataka, • 1946. godine, izgrađeno je prvo elektronsko računalo "ENIAC" (J. W. Mauchly i J. Presper), • između 1949. i 1952 godine, J. Parson izgradio prvo numerički upravljano pozicioniranje vretena za bušenje. Glavne karakteristike ovog sustava: - izračunate vrijednosti položaja reznog alata bile su memorirane na perforirane papirne kartice, - upravljački sustav je čitao perforirane kartice automatski, - pozicije međupoložaja su izračunavane u računalu za vrijeme izvođenja kretanja, - izvođenje kretanja ostvarivano je sa servo motorima.
Ovo je bio način da se proizvedu veoma složeni dijelovi (za avionsku industriju). • 1952. godine, predstavljen je prvi NC alatni stroj "CINCINATI" na MIT-u. NC upravljanje je bilo po tri osi istovremeno upravljano kompjuterom (slika 1.),
POVIJESNI PREGLED RAZVOJA NUS
Slika 1. Prvi NC stroj u svijetu
• 1954. godine, kompanija "Bendix" kupila je patentna prava i proizvela prvi industrijski napravljen numerički upravljan alatni stroj, • 1957. godine, Ratno zrakoplovstvo SAD instaliralo je prvu numerički upravljanu glodalicu, • 1958. godine, nastao je simbolički programski jezik APT (Automated Programming Tools) na računalu IBM 704, • 1960. godine, predstavljen je prvi Njemački numerički upravljani stroj (na svjetskom sajmu u Hanoveru), • 1968. godine, napravljen je upravljački sustav sa integralnim kolima,
POVIJSNI PREGLED RAZVOJA NUS
Slika 2. Prvi NC stroj u HR
Slika 3. Prvi NC stroj izrađen HR
• 1968 godine, tvornica „Prvomajska“ iz Zagreba kupila numerički upravljanu glodalicu (Shermann FB100 s uprav.jedinicom Dekamat- slika 2) • 1971 godine na Zagrebačkom velesajmu, „Prvomajska“ izlaže prvu NC glodalicu tipa G301 (slika 3.) • 1972. godine, predstavljen je prvi CNC alatni stroj, • 1978 godine, počela serijska proizvodnja NC strojeva u “Prvomajskoj” • 1980. godine, CNC sustav sadržavao je skup programskih alata za direktno programiranje na alatnoj mašini, • 1984. godine, napravljen je prvi upravljački sustav sa integriranim ekranskim terminalom, • 1986/87 godine, standardni hardverski i softverski interfejsi omogućavaju vezu sa CIM sustavom.
RAZLIKE IZEĐU STROJEVA
Osnovne razlike između prikazanih strojeva su: Pogon stroja – kod klasičnih strojeva jedan motor obično pogoni glavno vreteno i ostala gibanja radnog stola, a kod CNC strojeva postoji glavni motor za pogon glavnog vretena a gibanja po osima ostvaruju se zasebnim motorima; Upravljanje strojem – kod klasičnih strojeva ručno ili putem ručica za upravljanje a CNC strojevi imaju upravljačku jedinicu koja upravlja gibanjima putem programa; Mjerni sustav stroja – kod klasičnih strojeva sastoji se od skale sa nonijusom odnosno ugrađenim mjernim davačima (rotacijskog ili translatornog tipa) kod CNC stojeva; Radna gibanja – ostvaruju se trapeznim navojem kod klasičnih strojeva ili kugličnim navojnim vretenom kod CNC strojeva.
OSNOVNI PROCES NUMERIČKOG UPRAVLJANJA
INŽENJERSKO OBLIKOVANJE (CRTEŽ)
RAZVOJ PLANA PROIZVODNJE (TEHNOLOŠKI SCENARIJ)
PROCESUIRANJE PROGRAMA RAZVOJ PODATAKA - CLDATA
PROGRAM ZA NUMERIČKO UPRAVLJANJE OBLIKOVANOG ELEMENTA
POSTPROCESIRANJE PODATKA ZA DETERMINIRANI ALATNI STROJ
CL DATA - Cutter Location Data
CAD
NUMERIČKO UPRAVLJANJE U CAD/CAM OKRUŽENJU
IGES DATOTEKA ALGORITAM RASPOZNAVANJA OBLIKA DEFINIRANJE OPĆE STRUKTURE GPDS
IGES DATOTEKA
CAPP - RAČUN. PODRŽANO OBLIKOVANJE TEH. PROCESA
NC CLDATA - PROCESIRANJE
CLDATA - DATOTEKA
POSTPROCESOR UPRAVLJAČKA JEDINICA ALATNIOG STROJA
GPDS -Generic Part Definition Data Structure IGES - Initial Graphics Exchange Specification
PRETVORBA CAD u CAPP ZNAČAJKE (ATRIBUTE)
CAD - točke, - linije, - krivulje, - kružnice, - radijusi - itd.
ALGORITAM RASPOZNAVANJA OBLIKA
CAPP - površine, - navoji, - žljepovi, - utori, - prsteni, - džepovi, - udubljenja, - otvori - itd.
OPĆI POJMOVI NC UPRAVLJANJA (vezani uz specifične računalne procese numeričkog upravljanja) Adaptivno upravljanje (Adaptive Control) Upravljanje koje reagira na promjene uvjeta proizvodnih operacija u procesu. Osnovni uzroci promjena su: zatupljenije alata, povećanje temperature, promjena vibracija i dr. APT (Automatical Programmed Tool) Softverski kornpajler (prevodilac) za pojednostavljenje programiranja numeričkog upravljanja. APT procesor je najčešće upotrebljavan za ovu namjenu. Ciklusi - nepromjenljivi podprogrami (Canned cycle) Nizovi naredbi koji se nalaze pohranjeni u računalnoj memoriji stroja i kojima se izvršavaju serije operacija stroja. Uobičajeno su povezani sa računalnim numeričkim upravljanjem. CLDATA (Cutter Location data) Podaci položaja alata koji su generirani sa računalnim procesorom numeričkog upravljanja. CLDATA predstavlja koordinate položaja za alat koji izvršava rezanje. CNC (Computer Numerical Control) Označava računalno numeričko upravljanje, gdje je računalo (obično mikroračunalo) dio upravljačkog sistava i predodređen je za jedan CNC stroj.
OPĆI POJMOVI NC UPRAVLJANJA (vezani uz specifične računalne procese numeričkog upravljanja) DNC Postoje dva značenja za ovu skraćenicu. Direktno numeričko upravljanje (Direct Numerical Control) predstavlja prvobitno podijeljeno -vrijeme upotrebe glavnog računala za prijenos informacija na alatni stroj koja se upravlja. Sada se više govori o distribuiranom numeričkom upravljanju (Distibuted Numerical Control), u kojem glavno računalo može poslati čitav set sekvenci kretanja CNC memoriji alatnog stroja. Makro (Macro) Niz računalnih naredbi koje mogu biti efikasno predstavljene sa jednom naredbom; npr. makro za bušenje nekoliko točaka raspodijeljenih po kružnici. Numeričko upravljanje (Numerical Control) Korištenje numeričkih podataka za upravljanje kompleksnim operacijama kao što je obrada odvajanjem čestica. Numerički podaci su generirani računalom i unose se u stroj putem trake ili drugog medija (konvencionalne NC i CNC strojeve) ili direktno putem računala (CNC ili DNC) Postprocesiranje (Postprocesing) Računalna procedura koja prevodi opće CLDATA podatke za točno određeni alatni stroj.
PROGRAMIRANJE NUMERIČKI UPRAVLJANIH STROJEVA
Opći koncept tehnološkog procesa i programiranja numeričkog upravljanja PROGRAMIRANJE NUMERIČKI UPRAVLJANIH STROJEVA DIJELI SE:
1. Ručno programiranje numeričkog upravljanja, 2. Numeričko programiranje pomoću računala i 3. Automatsko programiranje numeričkog upravljanja
RUČNO PROGRAMIRANJE NUMERIČKOG UPRAVLJANJA Ručno programiranje sastoji se od ručnog sastavljanja programa numerički upravljanog alatnog stroja od strane programera-tehnologa, na osnovu: programskih listi alatnog stroja i alata, tablica o uvjetima rezanja i instrukcija o programiranju alatnih strojeva sa numeričkim upravljanjem.
Proces izrade CNC programa pristupom ručnog programiranja
NUMERIČKO PROGRAMIRANJE POMOĆU RAČUNALA Programiranje na numerički upravljanim alatnim strojevima uz pomoć računala je samo dijelom automatsko. Izračunavanje geometrijskih funkcija je prepušteno računalu.
AUTOMATIZIRANO PROGRAMIRANJE NUMERIČKOG UPRAVLJANJA Mnogi sustavi automatiziranog oblikovanja tehnologije koji su razvijeni širom svijeta (neki autori navode broj od 150 - 200 sustava) predstavljaju različite razine automatiziranog procesa programiranja. Jedni sustavi rješavaju samo geometrijske, drugi geometrijske i djelomično tehnološke, ali postoje i sustavi koji u potpunosti procesiraju geometrijske i tehnološke informacije. Model automatskog strojnog programiranja Sustavi općeg strojnog programiranja mogu se podijeliti u četiri podsustava, i to: 1. Podsustav za definiranje ulaznih informacija o obratku i početnom komadu, 2. baza podataka kao informacijska baza cijelog procesa, 3. procesor, 4. prilagođavanje izlaznih informacija, formiranje dokumentacije (postprocesor).
MOGUĆNOSTI RAZLIČITIH PROGRAMSKIH SUSTAVA Programiranju putanje alata: 1. individualnih izraza (NC—blokova) numeričkog upravljanja, 2. programiranja putanje radnog komada, 3. makro-tehnike programiranja, 4. i 5. primjena ČAD/ CAM sustava.
Razina automatizacije: automatizacije I – programiranje parametara rezanja, II - programiranja individualnih parametara rezanja s obzirom na ograničenja, III - sustavi sa nekim standardnim tehnologijama i IV - sustavi za potpuno automatsko oblikovanje tehnologije.
MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA SUSTAVA ZA PROGRAMIRANJE NUMERIČKOG UPRAVLJANJA Programski sustavi uglavnom se razvijaju u tri pravca, i to: I) Razvoj novih naprednih sustava; sustava U područjima gdje započinje uvođenje CNC upravljanja razvijaju se novi programski sustavi. To su područja strojne obrade bez obrade odvajanjem čestica (kovanje, savijanje itd.). Zatim se novi sustavi razvijaju u područjima gdje je to uvjetovano razvojem NU alatnih strojeva i upravljačkih sustava (nekoliko stupnjeva slobode gibanja, veći red interpolacije itd.) i gdje konvencionalni programski sustavi nisu dovoljni. II) Poboljšavanje postojećih sustava; sustava - povećanja razine automatizacije, - smanjenja količine ulaznih informacija, - olakšavanja unosa ulaznih informacija, - upotreba principa grupne tehnologije, - razvoj modula za optimizaciju obrade odvajanjem čestica, - odvajanje postprocesora iz programskog sustava i njegovog povezivanja sa upravljačkim sustavom numeričkog upravljanja, - modularne izgradnje programskog sustava. III) Povezivanje programiranja numeričkog upravljanja alatnog stroja i određene tehnologije obrade u integrirani informacijski sustav i korištenje zajedničkih geometrijskih i tehnoloških baza podataka.
PRINCIP NUMERIČKOG UPRAVLJANJA NUS upotrebljava numeričke podatke za direktno upravljanje osima stroja. Numerički podaci se procesiraju u specijalnoj jedinici za obradu (NC upravljačkog sustava) i tada se prosljeđuju pogonima alatnog stroja za izvršavanje programiranog kretanja. Za proizvodnju jednog određenog strojnog dijela potrebno je nekoliko vrsta podataka, kao što su geometrijski, tehnološki i podaci alata itd.
Informacije potrebite za proizvodnju
PRINCIP NUMERIČKOG UPRAVLJANJA Izvor svih informacija je inženjerski crtež, napravljen u razvojnom odjelu. Obrada tih podataka se izvodi ručno za konvencionalne alatne strojeve i automatski za NUS. Dio NUS je regulacijska petlja (krug), za svaku os kretanja (X, Y, Z, itd.). Ulazna vrijednost je vrijednost programiranog gibanja po određenoj osi. Ova vrijednost se uspoređuje sa stvarnom vrijednošću gibanja, koja se mjeri mjernim sustavom za gibanje. Razlika ove dvije vrijednosti rezultira gibanjem (kretanjem) po upravljačkoj osi, a ako je razlika jednaka nuli kretanje će biti zaustavljeno.
Regulacijski krug upravljane osi alatnog stroja
PRINCIP NUMERIČKOG UPRAVLJANJA Na slici je prikazan regulacijski krug kontinuiranog upravljanja gibanja (kretanja) za jednu upravljačku os. Ulazna vrijednost, memorirana na nosaču informacija ili u računalu, prosljeđuje se interpolatoru. Izlazna (mjerena) vrijednost povezana je sa dva razdvojena regulacijska kruga. Nakon mjerenja izvršenog gibanja vrijednosti se uspoređuju u komparatoru. Kada je razlika jednaka nuli kretanje će biti zaustavljeno.
PRINCIP NUMERIČKOG UPRAVLJANJA Zavisno od tipa upravljačkog sustava mogući su sljedeći oblici kretanja: I) Gibanje točka - točka Kretanje od početne točke do sljedeće točke je neobavezno. Za vrijeme gibanja alat nije u kontaktu sa predmetom obrade. Interpolator gibanja nije neophodan. Ovo je jednostavan tip NC upravljanja, upotrebljava se za operacije bušenja, točkastog zavarivanja itd. II) Gibanje po pravcu
Alat je prilikom gibanja u stalnom kontaktu sa predmetom obrade. Put alata je paralelan s koordinatnim osima ili pod kutom 45° u odnosu na osi. Interpolacija kretanja nije neophodna.
PRINCIP NUMERIČKOG UPRAVLJANJA III) Gibanje po proizvoljnom pravcu Gibanje od početne do sljedeće krajnje točke moguće je ostvariti sa bilo kojim kutom u odnosu na koordinatne osi. Interpolator gibanja mora biti uključen. Ovaj tip upravljanja upotrebljava se na tokarilicama i glodalicama. IV) Gibanje po konturi Kod konturnog gibanja alat se kreće duž slobodno izabranog puta koji je numerički programiran. U toku rada interpolator gibanja je uključen. Upravljanje putom vrši se simultano u dvije, tri ili više osi.
PRINCIP NUMERIČKOG UPRAVLJANJA - mjerni sustav Trenutni položaj ostvarenog gibanja dobiva se direktnim ili indirektnim mjernim sustavom. Indirektni mjerni sustav sadrži digitalni pretvarač postavljen direktno na "step" motor ili na glavno vratilo. Trenutni položaj dobiva se transformacijom impulsa u vrijednost položaja.
Indirektni mjerni sustav
Direktni mjerni sustav
Direktni mjerni sustav sadrži specijalni linearni mjerni element za mjerenje položaja koji je odvojen od pokretnih dijelova stroja. Rotacijsko gibanje se pretvara u linijsko gibanje i vrijednost tog gibanja može se direktno mjeriti.
HVALA
STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za industrijsko inženjerstvo
PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA Konstrukcija edukacijske tokarilice EMCO COMAPACT 5 CNC
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija
Glavne su cjeline stroja: 1. stroj, 2. upravljačka naprava, 3. alat i pribor, 4. monitor ili TV prijemnik. Glavni dijelovi stroja: 1. postolje s vodilicama, 2. glavno vreteno sa steznom glavom, 3. uzdužni i poprečni suport s nosačem alata, 4. jahač, 5. glavni motor s mjenjačkim remenicama, 6. motori za uzdužni i poprečni pomak. 7. Uređaj za crtanje puta alata
EMCO COMPACT 5 CNC univerzalna je numerički upravljana tokarilica stolne izvedbe namijenjena izobrazbi studenata. Tokarilica omogućuje izobrazbu u programiranju numerički upravljanih alatnih strojeva te praktičnu izradu dijelova na stroju.
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija 1.1. POSTOLJE S VODILICAMA Postolje nosi ostale dijelove tokarilice i osigurava krutost stroja. Vodilice osiguravaju uzdužno vođenje suporta usporedo s osi glavnog vretena. Istovremeno je vrh šiljka jahača u središitu vrtnje glavnog vretena.
1.2. GLAVNO VRETENO SA STEZNOH GLAVOM Glavno vreteno precizno je uležišteno vratilo pogonjeno glavnim motorom, koje osigurava rotacijske kretanje obratka. Prolazno glavno vreteno omogućava izradu dijelova od šipke promjera do 16 milimetara. Stezna glava vijcima učvršćena na glavno vreteno, služi za stezanje obratka dovoljnom silom.
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija 1.3. UZDUŽNI I POPREČNI SUPORT S NOSAČEM ALATA Uzdužni suport e klizač koji se uzdužno giba po vodilicama stroja. Na sebi nosi poprečni suport s nosačem alata, motor sa navojnim vretenom i maticom za gibanje poprečnog suporta i prozirni štitnik za strugotinu. Poprečni suport giba se na poprečnim vodilicama po uzdužnom suportu i osigurava poprečno gibanje alata. Na njegovu gornju plohu učvršćuju se nosači alata: nosač brzo-izmjenljivih držača alata ili revolverski nosač alata.
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija 1.4. JAHAČ Jahač je oslonac koji klizi po uzdužnim vodilicama. Na vodilice se učvršćuje vijkom. Jahać u sebi nosi pinolu ili pomičnu čahuru. U pinolu se postavlja šiiljak za učvršćivanje pripremka ili alat za obradu provrta (zabušivač, svrdlo, proširivač ili razvrtač). Pinola se pomiče (uvlači ili izvlači) zakretanjem ručnog kola na jahaču ili poutem EM s prenosom snage. Položaj pinole fiksira se vijkom nakon stezanja pripremka.
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija 1.5. GLAVNI MOTOR S MJENJAĆKIM REMENICAMA Glavni istosmjerni motor daje 300 W pogonske snage za obradu tokarenjem u intervalu od 50 do 3200 okretaja u minuti. Okretanje motora prenosi se na glavno vreteno remenskim prijenosom preko tri remenice. Promjena područja broja okretaja glavnog motora postiže se remenskim povezivanjem različitih remenica A, B i C na različitim položajima .
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija 1.6. POSMIČNI. PRIGONI STROJA Istosmjerni motori za uzdužni i poprečni pomak giba suporte u odgovarajućem smjeru koristeći se kugličnim navojnim vretenom.
Motori pomiču suporte brzinom brzog hoda od 700 mm/min. Pri radnom upravljanju tokarilicom suporti se pomiču radnim posmikom brzinom od 10 do 400 mm/min. Maksimalni je uzdužni hod 300 mm, a poprečni 60 a mm. Najmanji jedinični pomak (inkrement) iznosi 0.01 mm.
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija 1.7. UREĐAJ ZA CRTANJE PUTA ALATA Može se postaviti na tokarilicu EMCO Compact 5 CNC radi grafičke provjere puta vrha oštrice alata. Najčešće se upotrebljava za provjeru unesenog programa kako bi se izbjegli eventualni sudari alata i obratka do kojih bi moglo doći u stvarnome procesu tokarenja. Može se upotrijebiti za simulaciju procesa obrade i testiranja korektnosti izrađenog programa. Uređaj za crtanje puta alata sastoji se od dviju odvojenih cjelina: podnožja papira (1) i nosača olovke (2).
Zbog međusobnog položaja alata i odnosa dimenzija često se ipak iscrtavanju putovi svih alata na jedan crtež. U tom se slučaju za iscrtavanje puta svakog (alata preporučuje druga boja olovke, a sve korekcije alata unutar programa se samo za tu svrhu postaviti na: na N... M06 X0 Y0 T0.
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija
~
UPRAVLJAČKA PLOČA CNC POGONA
H/C 17
19.1
19.2
19.3
INP 16
DEL 14
REV
19.4
FWD
18
Start
EMCO COMPACT 5 CNC - Konstrukcija POSTAVLJANJE ALATA U REVOLVERSKI NOSAČ ALATA U revolverski nosač alata mogu se postaviti tri alata za tokarenje vanjsko i tri alata za tokarenje unutrašnje i obradu rupa. Vrh oštrice alata ne smije biti više od 15 mm izvan ploče revolverskog nosača alata kako ne bi došlo do njegova zapinjanja prilikom okretanja ploče revolverskog nosača alata. Alati za tokarenje unutrašnje, svrdla i zabušivači postavljaju se u tri provrta na ploči nosača. Čim se alat postavi u provrt, on je u osi rotacije i ne treba ga posebno namještati po visini.
1. postolje uređaja 2. stup s nosačem durbina, 3. durbin,
Mjerenje položaja vrha oštrice optičkim uređajem za mjerenje položaja alata
TOKARENJE NAVOJA EMCO 5 CNC TOKARENJE NAVOJA – G 33 CIKLUS ZA TOKARENJE NAVOJA - G 78
EMCO COMPACT 5 CNC – Tokarenje navoja Često se javlja potreba za tokarenjem navoja
Slika - Način tokarenja navoja Na tokarilici EMCO COMPACT 5 CNC moguće je tokariti vanjske i unutrašnje lijeve i desne navoje. Uspon navoja moje se ostvariti u granicama od 0.01 do 4.99 mm. Prilikom tokarenja navoja upravljačka jedinica sinkronizira - usklađuje uzdužno gibanje suporta s vrtnjom glavnog vretena kako bi se ostvario željeni uspon navoja. Ako je broj okretaja glavnog vretena prevelik zbog ograničene veličine posmične brzine od 499 mm/min neće se moči izvršiti sinkronizacija i pojaviti će se signal alarma s pogreškom A06. A06
EMCO COMPACT 5 CNC – Tokarenje navoja Da bi se izbjegla ta pogreška (A06) A06 potrebno je broj okretaja glavnog vretena postaviti na sljedeće maksimalne vrijednosti u tablici
USPON NAVOJA [mm]
MAKSIMALNI BROJ OKRETAJA [okr/min]
0,01 -1 1,01 – 1,5 1,51 – 2 2,01 – 3 3,01 – 4,99
300 200 180 130 70
FUNKCIJE ZA DEFINIRANJE HODA POSMIKA G94 - Posmična brzina u mm/min
G95 - Posmik u mm/okr
FORMAT N.../G94
FORMAT
Iza bloka s funkcijom G94 sve brojčane vrijednosti na mjestu Fadrese upravljačka naprava stroja "uzima" kao vrijednosti posmične brzine u mm/min. Posmična se brzina može programirati u rasponu od l do 499 mm/min. mm/min
Iza bloka s tom funkcijom sve brojčane vrijednosti na mjestu Fadrese upravljačka će naprava "shvatiti" kao vrijednosti posmika u mm/okr. Na mjestu F-adrese upisuju se brojčane vrijednosti od 2 do 499 koje predstavljaju posmike u granicama od 0.002 do 0.499 mm/okr. okr
N...G95
Ako u program nije unesena ni jedna funkcija za definiranje moda posmika upravljačka će naprava brojčane vrijednosti na F-adresi "shvatiti" kao vrijednosti posmične brzine izražene u mm/min.
Tokarenje navoja s konstantnim korakom – G 33 FORMAT: N.../G33/
/Z.../F...
Brojčana vrijednost Z-adrese definira dužinu tokarenja navoja U F-adresu upisuje se uspon navoja u stotinkama milimetra
Proizvođač preporučuje sljedeće dubine rezanja, sve dok se ne postigne konačna na: - prvi rez s dubinom 0.2 mm, - ostali rezovi s dubinom 0.1 -0.2 mm, - zadnji rez s dubinom manjom od 0.1 mm, - dva reza bez povećanja dubine radi čišćenja navoja.
Tokarenje navoja – G 33
Primjer
M22 x 1,5
N
G
X
Z
F
…. N16 N17 G01 -30 N18 G33
00
80
-2400 150
N19 G01
30
00
N20 G00
00
2400
80
Da bi se izbjeglo neprekidno ponavljanje primicanja, odmicanja i vraćanja u početnu točku (blokovi N17, N19 i N20), za svaki prolaz tokarenja navoja upravljačka jedinica tokarilice EMCO COMPACT 5 CNC posjeduje funkciju ciklusa rezanja navoja (G78). Ta funkcija znatno olakšava postupak pisanja programa.
Ciklus za tokarenje navoja – G 78 FORMAT N.../G78/X.../Z.../F...
Sve općenite postavke koje su vrijedile za -funkciju G33 vrijede i za funkciju G78. Dok se funkcija G33 sastojala od samo jednog gibanja, funkcija G78 ciklusa sadrži: 1. Zauzimanje dubine rezanja 2. Rezanje navoja 3. Odmicanje po X-osi 4. Povrat u početnu točku
CIKLUS G78
p – korak navoja
---- Sličnost s naredbom G84 -----
Ciklus za tokarenje navoja – G 78 PRIMJERI TOKARENJA VANJSKOG NAVOJA
PRIMJERI TOKARENJA UNUTRAŠNJEG NAVOJA
Ciklus za tokarenje navoja – G 78 PRIMJER TOKARENJA VANJSKOG NAVOJA M 20 X 1,5
PROGRAMSKI ISPIS
PLAN REZANJA
N
G
X
Z
F
00
00
-500
-400
01
95
02
78
-20
-2200
150
03
78
-40
-2200
150
04
78
-60
-2200
150
05
78
-80
-2200
150
06
78
-100
-2200
150
07
78
-110
-2200
150
08
78
-110
-2200
150
09
78
-110
-2200
150
10
94
11
00
500
400
