Osnovne sirovine , proizvodnja slada, dobivanje sladovine, najznačajniji okolišni problemi vezani za proizvodnju
peltFull description
a
Govori o Lean proizvodnji i njenoj sirokoj primerniFull description
malina
Full description
Istorija proizodnje piva Prvi pisani tragovi o spravljanju piva Pivo danas
Full description
Full description
www.maturski.org Proizvodnja propilen-oksida, dobijanje akrilonitrila, proizvodnja Akrilne kiseline, Kopolimeri 1. Proizvodnja propilen-oksida
Za razliku od etilen-oksida propilen-oksid se ne može dobiti direktnom oksidacijom. Stoga se propilen-oksid danas dobija na dva načina: preko halogenhidrina (! " svetske proizvodnje#
postupkom indirektne oksidacije
$ropen reaguje sa vodenim rastvorom hlora (ravnotežna smesa %&l i %'&l# na do ) * & i pritisku od + do bara. $ri tome nastaje smesa - i - hlorhidrina u odnosu ,:!. oncentracija hlorhidrina u rastvoru je do / ". 0obivena smesa se dehidrohloruje bez izolovanja hlorhidrina na + * & sa vi1kom alkalije (!) " krečna voda ili razblaženi 2a'%#. 2astali propilen-oksid se odvodi iz reakcione smese pomo3u pare kako bi se sprečilo nastajanje glikola a zatim se preči13ava destilacijom.
OH 2
Cl Cl
+ 2 HOCl
+
OH
O + CaCl 2 + 2 H2O
Selektivnost postupka je oko ,) " u odnosu na propen. Sporedni proizvodi su dihlorpropan i bishlorodiizopropiletar. 4azvijeni su elektrohemijski postupci kod kojih se koristi terc.butilhipohlorit kao nosač %'&l. terc.-butilhipohlorit se regeneri1e elektrohemijski.
$ostupak indirektne oksidacije zasniva se na činjenici da organski peroksidi kao 1to su alkil-hidroperoksidi i peroksikarbonske kiseline mogu u rastvoru da izvr1e epoksidaciju ole5na.
ROOH
ROH
O +
+ RCOOOH
RCOOH
$eroksidi se dobijaju autooksidacijom sa vazduhom ili kiseonikom a zatim reaguju sa propenom. 4eakciona smesa se obra6uje destilacijom. $ored propilen-oksida nastaju odgovaraju3i alkoholi odnosno terc.-butanol i metil7enil-karbinol. $ropilen-oksid se koristi u sintezi propilen-glikola i propoksilovanih jedinjenja (reakcijom polihidroksilnih alkohola sa propilen-oksidom nastaju proizvodi koji se koriste u industriji poliuretanskih pena#.
2. Dobijanje akrilonitrila
8krilonitril se danas dobija uglavnom iz propena amoksidacijom. 9 pitanju je katalizovana reakcija izme6u aktivirane metil grupe (alilne# i amonijaka.
+ NH 3 + 1,5 O 2
CN
+ 3 H 2O
2ajvažniji postupak amoksidacije je Sohio postupak (Standard 'il o7 'hio#. ao katalizator se koristio bizmut-molibdat (i+' ;
Stehiometrijska količina propena i amonijaka reaguju sa blagim vi1kom vazduha i vode u reaktoru sa =uidizovanim slojem. >oplota koja se osloba6a
se odvodi preko izmenjivača toplote uronjenog u reaktor kroz koji se propu1ta voda. $o izlasku iz reaktora gasovi se ispiraju vodom a zatim se vr1i uklanjanje amonijaka ispiranjem sa %+S'. $ored akrilonitrila u ovom postupku nastaju acetonitril i %&2 kao sporedni proizvodi. $ored ovog postupka postoje modi5kovani postupci kao 1to je $ postupak u dve 7aze u kome se u prvoj 7azi gradi akrolein koji u prisustvu molibdenskih katalizatora daje akrilonitril. $ored bizmut-molibdata u direktnoj amoksidaciji mogu se koristiti katalizatori na bazi >e? &e? i
3. Proizvodnja Akrilne kiseline
8krilna kiselina se danas dobija dvostepenim postupkom preko akroleina oksidacijom propena. 9 prvom stepenu propen se oksiduje do akroleina u prisustvu vazduha i vodene pare na ) do A) * & i pritisku od ! do + bara. 4eakcija se izvodi u tubularnom reaktoru. 4eakcioni proizvodi se direktno vode u drugi reaktor gde se dalje oksiduju na +/) do )) * & do akrilne kiseline. onverzija propena je preko , ". Belika količina vode uzrokuje da kao proizvod nastaje +) do + " vodeni rastvor akrilne kiseline iz koga se kiselina izoluje ekstrakcijom i destilacijom. 9 novijim modi5kacijama akrilna kiselina se odvaja adsorpcijom u hidro7obnim rastvaračima (di7enilCdi7eniletar#. ao katalizatori koriste se molibdati te1kih metala sa telurijumom kao promoterom. CHO + O2
COOH
8krilna kiselina i njeni estri su važni monomeri u industriji polimera a posebno u industriji boja i adheziva. $olimer akrilne kiseline se koristi za $ampers po1to pokazuje osobinu vezivanja velike količine tečnosti.