SVEUČILIŠTE/ UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE CIKLUS I GODINA STUDIJA: I CIKLUS, II GODINA SMJER: POSLOVNA INFORMATIKA
Inteleova familija Mikroprocesora Mikroprocesora SEMINARSKI RAD
Travnik, septembar 2013.
SVEUČILIŠTE/ UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE CIKLUS I GODINA STUDIJA: III CIKLUS, II GODINA SMJER: POSLOVNA INFORMATIKA
Inteleova familija Mikroprocesora SEMINARSKI RAD
IZJAVA: Ja, Adi Ramić, student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Travnik, Indeks broj: 0232-11/DPI odgovorno, uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno asistenata. Potpis studenta: _________________
STUDENT: Adi Ramić PREDMET: Arhitektura i organizacija računarskih sistema PROFESOR: Doc. dr. Siniša Minić ASISTENT: Mr. Kenan Bradić
SADRŽAJ
1.
UVOD ..................................................... ..................................................... ................. 1 1.1
Problem, predmet i objekt istraživanja .......................................................................... 1
1.2
Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 1
1.3
Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................. 1
1.4
Znanstvene metode ....................................................................................................... 2
1.5
Struktura rada ................................................................................................................ 2
2.
INTEL (Integrated Electronics Corporation) .................................................................... 3
3.
MIKROPROCESOR ................................................................................ ......................... 5
4.
3.1
Arhitektura mikroprocesora .......................................................................................... 5
3.2
Rad mikroprocesora ....................................................................................................... 7
INTELOVA FAMILIJA MIKROPROCESORA...................................................................... 11 4.1
Intel Core ...................................................................................................................... 12
4.2
Intel Core i7 .................................................................................................................. 12
4.3
Ivy Core i7 serija ........................................................................................................... 13
5.
ZAKLJUČAK .................................................................................................. ............... 15
6
LITERATURA……………………………………………………………………………………………………………….16
1.
UVOD
1.1
Problem, predmet i objekt istraživanja
Predmet ovog seminarskog rada jesu istraživanja
Intelovih mikroprocesora, njihovo
razvijanje tokom godina i njihova upotreba. Ovaj seminarski rad o Intelu i njihovim mikročipovima će vas naučiti puno o tome kako su se kompjuterski procesori razvili tijekom godina i kako smo dosegnuli naprednu fazu procesora danas. Intel je osnovan u junu 1968, a danas je najveći svjetski proizvođač
čipova. Sjedište kompanije je locirano u Santa Clare-u u Kaliforniji i ime je dobio prema skraćenici INTegrated ELectronics Corporation.
1.2
Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha ovog istraživanja jeste da prikažem napredak tehnologije kroz mikročipove do danas. Cilj mi je prikazati kako tehnologija ubrzano napreduje i pomoću nje imamo
mnogo lakši život. Razvoj mikropocesora je doprinjeo i razvoju mnogih drugih stvari, ne samo u sferi tehnologije.
1.3
Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Definiranje problema, predmeta i svr he istraživanja dovodi do oblikovanja radne
hipoteze kritičkog seminarskog rada: „Ubrzani tempo razvoja mikroprocesora doveo je do velikog poboljšanja istih, te da su se mikroprocesori konstantno poboljsavali u usporedbi na one malo starije, što znači da ni u jednom trenutku nisu stagnirali.“
1
1.4
Znanstvene metode
Znanstvene
metode
koje
su
korištene
u
seminarskom
radu
su
metode
komparacije,kojima smo utvrdili poboljšanje karakteristike u svakoj novijoj familiji intelovih mikroprocesora. Metodom analize smo utvrdili da je napredak u razvoju mikroprocesora konstantan.
1.5
Struktura rada
Na samom početku ću Vam nešto reći o samoj historiji Intela tj. o njihovim mikroprocesorima koje imam za temu. Nakon toga predstavit ću osnove mikroprocesora i opisati način njihovog rada. Nakon kratkod uvoda u mikroprocesore pristupit ću detaljnijoj obradi moje teme.
Predstavit ću većinu familija mikroprocesora i nabrojati većinu serije mikroprocesora unutar jedne familije. U jednoj od tabela prikazat ću njihove specifikacije, datume
proizvodnje i njihovu upotrebu što ću kasnije iskoristiti da metodom komparacije usporedim starije mikroprocesore sa novima i dokažem svoju postavljenu hipotezu.
Detaljnije ću opisati novi tip mikroprocesora i7 i prikazat ću njegovu strukturu i osobine da bi mogao usprediti isti sa starijom tipom mikroprocesora. Nakon svega gore navedenog zaključit ću ovaj seminarski rad i dokazati svoju hipotezu.
2
2.
INTEL (Integrated Electronics Corporation)
Intel je američka tvrtka koja je osnovana 1968. kao Integrated Electronics Corporation, i najpoznatija je po proizvodnji mikroprocesora te namjenskih integriranih krugova. Intel
također proizvodi mrežne kartice, sklopovlje za matične ploče, mobitele, i druge uređaje. Intel je najpoznatiji po svojim mikrorocesorima koji se obično skraćeno nazivaju x86, i
oni su sastavni dio IBM PC (ili skraćeno PC) računala koja su sada (2006.) de facto standardna računala.1 Skoro 40 godina, Intel je bio na vodeći inovator silikonskih proizvoda. Danas je svjetski lider u razvoju tehnologije, i konstantno proizvode i inicijiraju inovacije da neprestano
napreduju prema potrebama čovječanstva. Intelova historija je legendarna. Kao što sam već napisao, kompanije je osnovana 1968. Od strane Robert N. Noyce-a i Gordon E. Moore-a, kolege Noyce-a iz „Fairchild Semiconductor “ kompanije. Ovaj dvojac je brzo osvojio potporu investitora i tako su skupili 2,5 milijuna dolara za manje od dva dana. Ubrzo nakon Intelovog osnivanja, treći vizionar pridružio se timu: Andrew S. Grove,
mađarski emigrant koji je igrao ključnu ulogu u razvoju poluvodića metalnog oksida (MOS). Nedugo nakon toga, vrhunski inžen jeri Ted Hoff, Federico Faggin i Stan Mazor pridružili su se grupi. Krajem 1969. kada je japanski proizvođač kalkulatora,„Busicom“, upitao novu kompanijuza dizajn 12 prilagođenih čipova za jedan od njihovih proizvoda. Inovativna Intelova ekipa došla je do revolucionarnog rješenja: jedan čip koji bi mogao napraviti posao 12 čipova. Devet mjeseci kasnije, Prvi put su proizveli svoj proizvod. Mikročip 4004, 1/8-inch 1/6-
inch čip koji je sadržavao 2300 MOS tranzistora. Ovaj "računar na čipu" je prvi svjetski mikroprocesor.
1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Intel (11.01.2013.)
3
U 1980, 4004 uslijedio je 8080, koji je izabran kao središnja procesorska jedinica IBM-
ovom prvom osobnom računaru. Godine 1985 Intel je predstavio svoju novu generaciju mikroprocesora Intel386™. U 1993. Kompanija pomoću svoje stručnosti i inovacija proizvodi novi mikroprocesor poznat kao Pentium. Intelovafascinirajuća dostignuća nastavljaju se i u novom stoljeću. U januaru 2006, kompanija je objavila da je dizajniran, kako se vjeruje prvi potpuno funkcionalan SRAM čip pomoću 45-nanometarske (nm) logičke tehnologije. Zatim, samo godinu dana kasnije Intel je počeo provoditi inovativne kombinacije materijala koji drastično smanjuje curenje tranzistora, poboljšava energetsku učinkovitosti te
značajno povećanje performanse u svojoj 45-nm procesorskoj tehnologiji. Intel sada koristi novi materijal na temelju elementa hafnij umjesto silicija.
Sljedeća generacija Intel Core 2 čips osigurati veće performanse, veće mogućnosti upravljanja, veće osnovne brzine i veći catche za desktop račure, prijenosne računare, radne stanice itd. Intel konstanto pravi prekretnice, jednaod njih uključuje 32 nm (nm) tehnologiju sa tranzistorimatoliko malim da više od 4 milijuna njih stane u tačku na kraju ispisane
rečenice. "Intel ima dugu povijest konstruiranja tehnologije tako da ona pravi velike materijalne koristi i to ljudi znaju cijeniti", rekao je Bill Holt, potpredsjednik i generalni
menadžer Intela.2
2
Santa Clara Valley Historical Association 2008.
4
3.
MIKROPROCESOR
Mikroprocesor je riječ koja je nastala od engleske riječi microprocessor i označava elektronički sklop unutar računala - integrirani krug koji obnaša funkciju centralne jedinice. Prije pojave mikroprocesora centralne su jedinice računala bile napravljene od diskretnih integriranih krugova, tranzistora ili elektronskih cijevi. Pretapanjem cijelih
ploča ili čak cijelih soba na mali komadić silicija dovelo je do pojeftinjenja računala, te je proširilo primjenu računala u poljima gdje je minijaturizacija neophodna.3
3.1
Arhitektura mikroprocesora
Mikroprocesor (m P) je sastavljen od namjenskih registara, skupa registara opće namjene, aritmetičko logičke jedinice, upravljačke jedinice, adresne, podatkovne i upravljačke sabirnice, prikazanih na slici 3.3-1. Komponente mikroprocesora su povezane preko unutarnje sabirnice.
3
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mikroprocesor(11.01.2013.)
5
Slika 3.1-1 Arhitektura mikroprocesora
Skup namjenskih registara čine programsko brojilo (PC - program counter), kazalo složnika (SP - stack pointer) i registar stanja programa (PSW - program status word). Programsko brojilo sadrži adresu memorijske lokacije iz koje se dohvaća sljedeća naredba. Poslije svakog dohvata (čitanja) naredbe iz memorije, sadržaj programskog brojila se automatski puni adresom memorijske lokacije iz koje se treba dohvatiti
sljedeća naredba. Ponekad, mikroprocesor privremeno prekida izvođenje glavnog zadatka i prihvaća se drugih poslova, kao što su posluživanje prekida ili poziva potprograma. U tom slučaju, mikroprocesor pohranjuje sadržaje svojih registara, svoje stanje, i podatke vezane uz izvođenje tekućeg zadatka u određeno područje ispisno/upisne memorije nazvano složnikom, stogom (stack). Kazalo složnika pokazuje na posljednje pohranjene podatke ili slijedeću raspoloživu lokaciju u složniku. Kazalo složnika služi za pohranu ili dohvat podataka bez izričitog navođenja adrese podataka. Registar stanja programa sastavljen je od niza bitova, zastavica (flag), postavljenih u
stanje logičke jedinice ili nule, zavisno o rezultatu izvođenja prethodne naredbe. Npr., ako operacija zbrajanja dva osambitna broja proizvede prijenos s bita najveće težine, onda se postavi zastavica prijenosa (CF - carry flag) registra stanja. Naredbe uvjetnog skoka, grananja, koriste zastavice registra stanja za donošenje odluka o usmjeravanju toka programa. U mikroprocesoru postoje dva namjenska registra kojima programer odnosno korisnik
nemože pristupiti, to su registar instrukcija (IR - instruction register) i privremeni registar. Kada mikroprocesor dohvaća naredbu iz memorijske lokacije označene programskim brojilom, pohranjuje je u registar instrukcija, gdje se u postupku
utvrđivanja operacije koju naredbom treba uzvršiti izvodi njezino dekodiranje. Privremeni registar služi aritmetičko/logičkoj jedinici za privremenu pohranu pomoćnih podataka u postupku izvođenja aritmetičkih i/ili logičkih operacija 6
Registri opće namjene služe za privremenu pohranu podataka koji se nalaze u toku obrade. Isto tako registri opće namjene pohranjuju kazala koja upućuju na pojedine memorijske lokacije vanjske memorije. Temeljni zadatak mikroprocesora je dohvat
naredbe iz memorije, njezino dekodiranje te generiranje upravljačkih signala potrebnih za njezino izvođenje. Zadatak izvodi upravljačka jedinica mikroprocesora. Upravljačka jedinica je sastavljena od krugova za vremensko usklađenje rada i usmjeravanje
podataka, kao što su multipleksori i dekoderi. Upravljačka jedinica dekodira naredbu koja se obrađuje i između različitih komponenata mikroprocesora uspostavlja staze za podatke.4
3.2
Rad mikroprocesora
Pokušajmo slijediti na koji način mikroprocesor izvodi program. Program je skup naredbi nanizanih u određenom redoslijedu koje određuju što ce mikroprocesor činiti. Te naredbe su pohranjene u memoriji koja se nalazi izvan samog mikroprocesora (obično u RAM memoriji). Dobava naredbe
Prvi korak izvođenja naredbe je dobava naredbe. Nazvat ćemo taj korak: dobavi (engl. fetch).
Vanjska memorija ima podatke pohranjene na određenim lokacijama ili mjestima. Svaka lokacija ima svoju adresu, pa je stoga potrebno znati adresu nekog podatka ili naredbe
želi li se dobaviti u mikroprocesor. To je dužnost programskog brojila. Programsko brojilo u svakom trenu mora „znati“ adresu naredbe ili podatka koji se želi dobaviti i mora "pokazivati" upravo adresu tog podatka.
Neka u našem primjeru to bude adresa 2103. Za vrijeme dok programski brojilo pokazuje na adresu 2103 mikroprocesor (MPU) daje naredbu: čitaj memoriju. Ta 4
http://www.fpz.unizg.hr/hgold/ES/DE/arhitektura%20m.htm#mikro (11.01.2013.)
7
naredba će omogućiti da podatak s adrese 2103 (označen kao xxxx) uđe u mikroprocesor ili točnije u njegov spremnik naredbe (IR).
Time je obavljena prva zadaća, a to je dobava naredbe iz vanjskog svijeta u mikroprocesor. Naredba se sada nalazi u mikroprocesoru i sve je spremno je za drugi korak. Upamtimo da je korak DOBAVI uvijek prvi korak pr i izvođenju naredbe. Jasno je i zbog
čega. Sve vrijeme dok se naredba ne nalazi unutar mikroprocesora, ona mu je nepoznata, pa i ne zna kakav postupak treba obaviti. Obratimo pozornost i na programsko brojilo
(PC), koje određuje redoslijed izvođenja naredbi. Jednom dobavljena naredba i pohranjena u spremniku, mora biti odgonetnuta ili dekodirana. To je drugi korak pri
izvođenju programa.
Slika 3.2-1 Dobava naredbe
8
Odgonetavanje naredbe
Naredba je u spremniku naredbe pohranjena kao niz logičkih nula i jedinica. U drugom koraku potrebno je odgonetnuti značenje tih nula i jedinica i potaknuti odgovarajuće sklopove na izvršenje. Naredba se odgonetava u sklopu koji se zove dekoder. Ovisno o k ombinaciji i jedinica koje su ušle u dekoder, aktivirat ce se jedna od izlaznih
komandnih linija, označenih na slici brojevima. Svaka od tako odgonetnutih ili dekodiranih naredbi potaknut će odgovarajući sklop na izvršenje (primjerice, naredba ZBROJI). Na kraju ostalo je još da se naredba izvrši. To je treći korak kojeg nazivamo:
izvršenje naredbe.
Slika 3.2-2 Odgonetavanje naredbe
9
Izvršenje naredbe Ovim korakom će se odgonetnuta naredba izvršiti. Tipičan primjer je zbrajanje dva broja, spremanje sadrža ja pojedine memorijske lokacije u akumulator itd. Pojednostavljeno se može reći da će dekoder uključiti jednu od svojih izlaznih linija ovisno o kombinaciji nula i jedinca koje su u njega došle (tj. ovisno o naredbi).
Vremensko vođenje (generator takta, engl. clock) Kao što se moglo do sada uočiti, pojedine operacije su se obavljale u vremenskom slijedu, tj. jedna iza druge. Da bi mikroprocesor mogao obavljati naredbe vremenski jednu iza druge, potreban mu je takt (engl. clock), tj. slijed vremenski promjenjivih
veličina. Budući da se mikroprocesor napaja istosmjernim naponom, a taj je napon nepromjenjiv, mora postojati dodatni izvor izmjeničnog signala. Kao izvor izmjeničnog signala koristi se kod mikroprocesora kvarcni oscilator. Kvarcni oscilator se rabi kako bi
se osigurala stabilnost frekvencije, te nam je tako u svakom trenu s velikom točnošću poznato vrijeme potrebno za izvođenje pojedine naredbe. Brzina promjene stanja u jedinici vremena (tj. frekvencija) određuje kojom ce se brzinom izvršavati naredbe. Mjeri se u Hz, odnosno većim jedinicama MHz i GHz. Teži se za što višim frekvencijama, kako bi vrijeme za izvršenje pojedinih naredbi bilo što kraće. Ograničenje je sporost sklopova mikroprocesora koji ne mogu prihvatiti promjenjivu veličinu iznad neke granice. Taktni impulsi grupirani su u skupine od po nekoliko impulsa (u našem primjeru pet) i nazivaju se strojni ili radni ciklus. Radni ciklus se ovisno o mikroprocesoru sastoji od
nekoliko taktnih impulsa (obično tri do pet). Za izvršenje jedne naredbe potreban je najmanje jedan radni ciklus. Za neke naredbe može biti potrebno i više od jednog radnog ciklusa. Taktni impulsi su cijelo vrijeme prisutni i mikroprocesor bez njih ne može raditi. Sve se odvija u ritmu taktnih impulsa.5
5
http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=400(12.01.2013.)
10
4.
INTELOVA FAMILIJA MIKROPROCESORA
Sada ću nabrojati 16 familija mikroprocesora koji su nastali do 2008. godine i oni čine osnov današnjih mikroprocesora. Intel je podijelio starije mikroprocesore u ovu grupu jer su nastali do već pomenute godine i svi ovi podaci su preuzeti sa Intelove web stranice.
Pored toga nabrojat ću i mikroprocesore koji spadaju u pomenute familije.
Familije mikroprocesora nastale do 2008. godine: 1.
Intel486™ Processors i stariji
2. Intel® Pentium Processor 3. Intel® Pentium® Pro Processor 4. Intel® Pentium® II Processor 5.
Intel® Pentium® II Xeon™ Processor
6.
Intel® Pentium® III Xeon™ Processor
7. Intel® Celeron® Processor 8. Intel® Pentium® III Processor 9. Intel ® Pentium® 4 Processor 10. Intel® Xeon™ Processor 11. Intel® Itanium® Processor Family 12. Intel® Pentium® M Processor 13. Intel® Pentium® D Processor 14. Intel® Core™ Processor 15. Intel® Core™2
Processor
16. Intel® Atom™ Processor
11
Nabrojao sam sve mikroprocesore i njihovu namjenu koji su izašli u periodu od Intelovog osnivanja do 2008. godine. U slijedećem dijelu ću nabrojati samo neke novije mikroprocesore i napisati nešto više o njima a potom ću usporediti njihov prvi i trenutno najnoviji mikroprocesor da prikažem koliko se tehnologija drastično promjenula i razvila. 4.1
Intel Core
Intel Core je brand koji se koristi koristi za razne mid-range i high- end uređaje. Core mikroprocesor se koristi i kod privatnih i poslovnih korisnika.
U principu, procesori „Intel Core“ su snažnija varijanta od „Intel Celerona“ i „Intel Pentiuma“. Također, identična ili jača verzija procesora „Intel Core“ se prodaje kao
„Intel Xeon“ i striktno je napravljen za servere i radne stanice. Trenutna postava core procesora uključuje najnovije Intel Core i7, Intel Core i5 i Intel Core i3, a stariji Intel Core 2 Solo, Intel Core 2 Duo, Intel Core 2 Quad i Intel Core 2 Extreme linije.
4.2
Intel Core i7
Model „Intel Core i7“ ostaje najjaci proizvod iz Intelove linije za desktop i mobilne procesore sa Sandy Bridge modelima uz najveći iznos L3 cachea i najviše clock
frekvencije. Većina tih modela su vrlo slični svojim manjim Core i5 prethodnicima. Quad-core mobilni Core i7-2xxxQM/XM procesori slijedite prethodne "Clarksfield" Core i7-xxxQM/XM procesore, ali sada također uključuju i integriranu grafiku. Trenutno najfr ekfentnije inovacije dešavaju se u i7 seriji, a njihov najnoviji proizvod
jeste „Ivy Core“
12
4.3
Ivy Core i7 serija
Ivy Bridge je kodno ime linije procesora Intel i7 na temelju proizvodnog procesa 22-nm.
Naziv se također primjenjuju na više 22-nm zbog mikroarhitekture i temelji se na tri — gate ("3D") tranzistorima, koji će se također koristi u budućnosti kod Ivy Bridge-EX i Ivy Bridge-EP mikroprocesora. Ivy Bridge mikroprocesori su kompatibilni sa Sandy Bridge platforme, ali mogu zahtijevati ažuriranje firmvera. Intel je objavio novi 7-serijski Panther Point čipset s integriranim USB 3.0 da nadopuni Ivy Bridge.
Šira proizvodnja Ivy Bridge čipova počela je u trećem tromjesečju 2011. Quad-core i dual-core-mobile modeli pokrenito siu 29. aprila 2012. i 31. maja 2012. Core i3 procesori za desktop računala, kao i kao prvi 22 nm Pentium su pokrenuti i dostupni od prvi sedmice u septembru 2012. godine.
Ivy Bridge mikroprocesor što se tiće mikroarhitekture je smanjen u odnosu na Sandy Bridge i ostaje uglavnom nepromijenjen.
Značajna poboljšanja uključuju: -
22 nm tri-gate tranzistor ("3-D") tehnologija (do 50% manja potrošnja na istoj razini performansi kao 2-D tranzistorima).
- Novi generator slučajnih brojeva i RdRand instrukcije, kodnog naziva Bull Mountain.
Niska potrošnja energije je važna u ugrađenim sustavima i mobilnim uređajima.
13
Osobine Intel Ivy Bridge mikroprocesora:
Mobilni i desktop Ivy Bridge čipovi također su značajne poboljšani u odnosu na Sandy Bridge: -
PCI Express 3,0 podrška.
-
Max CPU množitelj 63 (57 za Sandy Bridge).
-
RAM podržava do 2800 MT/s 200 MHz koracima.
-
Ugrađena grafička procesorska jedinica ima 6 ili 16 izvršnih jedinica (EUS), u odnosu na Sandy Bridge koji ima šest ili dvanaest.
-
Intel HD Graphics sa DirectX 11, OpenGL 3.1, i OpenCL 1,1 podršku. OpenGL
4.0 je podržan s 9.17.10.2792 WHQL driverima. -
DDR3L i Podesiva TDP za mobilne procesore.
-
Višestruki 4K video reprodukciju.
-
Intel Quick Sync Video verzija 2.
-
Do tri displeja su podržana (uz neka ograničenja: s čipsetom od 7-serije).
Ako uporedimo prvi Intelov mikročip Intel386™ SX Processor sa Ivy Bridge-om lako možemo zaključiti da je došlo do enormnog razvoja tehnologije. Intel386 SX ima brzinu od 33 MHz, 25 MHz, 20 MHz i 16 MHz dok Ivy Bridge ima CPU brzinu od 3.9 GHz i brzinu grafike 1150 MHz. Drastična razlika je u samoj brzin i,
također razlika je i u Catcheu. Prvi mikročip za desktop računare ga uopće nije posjedovao dok na Ivy Bidge-u imamo L3 catche od 8MB.
14
5.
ZAKLJUČAK
U ovom seminarskom radu pređena je kompletna historija Intelovih proizvoda i izložene su performanse pojedinih mikroprocesora posebno. Lako je zaključiti da su se procesori razvijali jako brzo jer imamo ogroman broj serija u kratkom vremenskom periodu. Jednostavno upoređivanje karakteristika dva mikroprocesora također dovodi do
zaključka da je tehnologija napredovala drastično i još uvijek se razvija. Hipoteza „Razvoj mikroprocesora je odvijao relativno brzo i karakteristike su drastično poboljšane, a s tim i napredak kompletne tehnologije.“ je dokazana.
15
6.
LITERATURA
Internet: www.mpronline.com(11.01.2013.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Intel (11.01.2013.) www.intel.com (11.01.2013.) Knjige:
Darko Grundler, „Uvod u mikroprocesore“ Tehnička knjiga, Zagreb,
16
