SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI
BAJKE Seminarski rad iz kolegija je!ja knji"e#nos$ s medijskom k%l$%rom
E&EA SRI'A( A&JA BE&CE( A&IJELA LELJAK R)**+,- SE.ESTAR
do/- dr- s/- .AJA VER*&IK
Rijeka( 0rosina/ 1234-
SAR5AJ 1. UV* 666666666666666666666663 2. BAJKA 7 KRALJICA )RIČE 66666666666661 3. )*VIJES&I )RE8LE 666666666666666--, S#je$ska 9ajka 6666666666666666666---, 3.1. :r#a$ska 9ajka 6666666666666666666-, 3.2. 4. VRSTE BAJKI 6666666666666666666--4 Klasi!na 9ajka 6666666666666666666---4 4.1. 4.1.1. Struktura klasične bajke ……………………………………….5 .oderna 9ajka 6666666666666666666--; 4.2. Fan$as$i!na 0ri!a 666666666666---666666; 4.3. 5. KARAKTERISTIKE BAJKE 6666666666666--< Vrijeme i 0ros$or 6666666666666666666< 5.1. Teme 666666666666666666666666< 5.2. )o%!nos$ 6666666666666666666666--< 5.3. Liko#i 66666666666666666666666--< 5.4. &asilje 66666666666666666666666--< 5.5. Ina!i/e 66666666666666666666666--= 5.6. 6. >AKLJUČAK 66666666666666666666-? 7. LITERATURA 6666666666666666666--32
3- UV* Bajke su obilježje djetinjstva, i kao takve, posjeduju posebne čari koje djea i odrasli ijene od davni! vre"ena. #ne su, tako$er, bitan ele"ent dječje književnosti kao %rane književnosti. &e' od 17. stolje'a pričaju se priče i bajke, s ilje" da bi djea i odrasli uživali slu(aju'i )ani"ljive radnje i upo)navaju'i nove likove. *no%e bajke i"aju svoje inačie, raspon varijanti bajki u "no%i" )birka"a ne "ože se ni predočiti, jer one predstavljaju kolektivni i kreativni doprinos stotina tisu'a, pa čak i "ilijuna ljudi, pripovjedača i pisaa dilje" svijeta +atkovi', 2--7. #vu te"u s"o odabrale jer na" je veo"a bliska, u djetinjstvu s"o slu(ale ra)ne priče i bajke u vrti'u i kod ku'e. /živale s"o istražuju'i i sa)nale s"o "no%e )ani"ljive činjenie koje dosada nis"o ni )nale da su karakteristične )a bajke. 0oristile s"o se "etodo" pretraživanja !rvatske i strane literature. / se"inarsko" radu prika)at 'e"o (to su to bajke, kako su se ra)vijale bajke u rvatskoj i svijetu, koje vrste bajki postoje i navest 'e"o neke karakteristike bajki.
3
1- BAJKA 7 KRALJICA )RIČE Bajka je bitan ele"ent dječje književnosti, a deinirana je kao književna vrsta s vrlo prepo)natljivi" načino" i)ražavanja, (to podra)u"ijeva da i"a tipičan početak i )avr(etak, or"ulaični i)ra), ponavljanja i varijaije isti! "otiva. / baji se preple'u dva svijeta, onaj čudesni s oni" )biljski", no ta se dva svijeta "e$usobno ne potiru. / narodni" bajka"a ne"a psi!olo(ke karakteri)aije likova, ne%o se sve vrti oko borbe obra i la. apreke i teže )ada'e likova koji su na strani obra karakteristične su )a narodne bajke, i oni svoje uspje!e nerijetko ostvaruju u) po"o' čudesa +&isinko, 2--5. Bajka je jednostavna prozna vrsta prepoznatljiva po čudesnim pretvaranjima, jedinstvenom zbiljskom i nadnaravnom svijetu, ponavljanju radnje, prepoznatljivim likovima, sukobu dobra i zla, nagradi i kazni, postavljanju uvjeta i kušnji, odgađanju nagrade te čarobnim predmetima i čudesnim pretvaranjima
+intari', 2--897. oj"ovi čudesno,
čarobno i nadnaravno %ovore "no%o u odre$enju bajke, %ovore o nje)inoj posebnosti i ljepoti
"e$u ostali" priča"a, sto%a je opravdano na)vati ju kraljio" priče +intari', 2--8. :rnkovi' +1;87 bajku svrstava pod (iri ter"in, a to je priča. Priča je, dakle, nadređen pojam svim ostalim tipovima ili podvrstama kao što su narodna priča, umjetnička priča, bajka, legenda, saga ili predaja, fantastična priča, itd.
+:rnkovi', 1;879 8. *no%i u"jesto
poj"a priča koriste riječ bajka. / na(oj olklorističkoj ter"inolo%iji bajka je sa"o jedna vrsta, odnosno dio priče ili pripovijetke. od ti" poj"o" podra)u"ijevaju se pripovijetke u uže" s"islu
adalje, i)ra) bajka je neprikladan )a "odernu antastičnu priču u kojoj je čudesno daleko od bilo kakve ve)e s čaranje" ili bajanje" i) us"ene i narodne bajke. o)nato je da narodna bajka nije stvorena )a djeu, ali isto tako da su "no%e narodne bajke prikladno (tivo )a djeu. /"jetnička dječja priča ra)vila se i) narodne, a najpo)natije dječje priče obradili su %lasoviti dječji pisi, i)"e$u ostali! i errault, bra'a ?ri"" i dru%i +:rnkovi', 1;87.
4
,- )*VIJES&I )RE8LE iječ bajka dola)i od ar!aično% %la%ola bajati +vračati, čarati, pripovijedati, a i"a dva )načenja9 u književnoj teoriji bajka je poja" )a književna djela u koji"a se isprepli'u nadnaravni i )biljski svijet@ u ra)%ovorno" s"islu bajka i"a podjenjivačko )načenje jer se upotrebljava u"jesto riječi i)"i(ljotina, pra)na priča +intari', 2--8.
,-3- S#je$ska 9ajka a narodne bajke se ne )na tko i! je napisao, autor je nepo)nat. 0od u"jetnički! bajki autor je po)nat i )na se kada je i %dje bajka nastala. ovijest svjetske u"jetničke bajke počinje u 17. stolje'u, s ranuski" klasiisto" :!arleso" erraulto". #n je istiao da je narodna književnost vrijedna, posebie bajka, i da upravo ona "ože biti pred"et salonski! ra)%ovora. 16;6. %odine objavio je bajku Usnula ljepotica, a %odinu dana kasnije )birku Bajke iz starih vremena s poukama ili Bajke moje majke guske.
errault je i"ao "no%o sljedbenika, a
najpo)natija nje%ova sljedbenia je Aeanne=*arie erine de Beau"ont, koja je napisala jepoticu i zvijer .
/ ro"ani)"u se ijeni bajka, sto%a pisi nastoje opona(ati narodnu bajku,
ali je i bo%atiti i tražiti nove puteve. *e$u naj)načajniji" autori"a ro"antičarske bajke su Ao!ann udCi% Diek, Eil!el" au, Fleksandar S. u(kin, ?ustav S!Cab, Aeanne=*arie erine de Beau"ont i bra'a ?ri"". ans :!ristian Fndersen otvorio je put "odernoj baji koju 'e usavr(iti #sar Eilde +intari', 2--8. !Prijelazni oblik narodne bajke u umjetničku, koji neki nazivaju literarnom narodnom bajkom "Perraultove, #rimmove priče$, lako je definirati. %u se narodna bajka ne mijenja, nego dotjeruje "od brojnih varijanata iste bajke bira se bolja, iz drugih varijanata unose se u izabranu bolji detalji, krati se, jezično se dotjeruje, a mogu se u nju uvu&i i kra&i opisi te poneki trag determiniranja lika i sl.$' +:rnkovi', 1;87911.
Bajke su u dru%oj polovii 2-. stolje'a doživjele i)ni"no veliku popularnost u Sjevernoj F"erii i Guropi. Do"e je pridonesao i sa" isneH, koji je ekrani)irao neke od najljep(i! dječji! bajki. jeu u (kola"a se potiče da čitaju bajke i priče, i tako$er da i)vode predstave i i%roka)e na te"elju ono%a (to su pročitali. / dječji" vrti'i"a, pred(kolskoj djei čitaju se i pričaju bajke pri"jerene nji!ovu u)rastu +Ba!ile%a, 1;;7.
5
,-1-
:r#a$ska 9ajka
/ !rvatskoj književnosti ističu se tri i"ena s o%ro"ni" doprinosi"a na području dječje književnosti i sa"e bajke9 Fu%ust Ienoa +povjestia Postolar i vrag , 1863., Jvana Brli'= *ažurani' + Priče iz davnine, 1;16. i Sunčana Ikrinjari' + Plesna haljina (utog maslačka, 1;51.. >a kraju 2-. stolje'a, !rvatska bajka doživljava provat pojavo" nove %eneraije bajkopisaa, i tada se predstavlja u najbolje" i)danju. ani"ljivo je da povijest !rvatske književnosti )a djeu i "ladež obilježava inten)ivno protivljenje baji. / 2-. stolje'u bajka se kritički pro"atrala kao anakroknjiževni "odel i prevladana interpretaija )bilje +&isinko 2--5. pre"a ranje, 1;;893;. >eki suvre"enii odbauju bajke jer tvrde da ako se one s!va'aju kao opisi stvarnosti, onda su u svako" po%ledu pretjerane, okrutne i sadističke, a s dru%e strane, ako se pro"atraju kao si"boli psi!ički! )bivanja ili proble"a, onda su sasvi" istinite +&isinko, 2--5.
6
@- VRSTE BAJKI 0ao (to s"o ve' sa)nali, po postanku se bajke dijele na narodne i u"jetničke. o odnosu pre"a tradiiji, bajke se dijele na klasičnu i "odernu +:rnkovi', 1;87. >avest 'e"o i karakteristike antastične priče.
@-3- Klasi!na 9ajka iječ klasičan odnosi se na antički svijet, onaj koji je svojstven klasii, klasii)"u. oja" klasične književnosti o)načava književnost stari! ?rka i i"ljana u uže" s"islu, a u (ire" s"islu u)ornu književnost. oja" klasične bajke odnosi se na bajke koje su ute"eljile u"jetničku ili autorsku bajku u svjetskoj književnosti. Dakve su bajke od 16;6. do 1888. %odine pisali :!arles errault, Aeanne=*arie erine de Beau"ont, Aaob i Eil!el" ?ri"", Fleksandar Ser%ejevič u(kin, ans :!ristian Fndersen, Fleksandar >ikolajevič Fansjev i #sar Eilde. )sim prema vremenu nastanka klasična se bajka prepoznaje prema jedinstvu stvarnoga i zamišljenog svijeta, stereotipnoj kompoziciji, sukobu dobra i zla i pobjedi dobra, uvjetu i kušnji, odgođenoj nagradi, ponavljanju radnje ili dijaloga, po dvorcima i kolibicama, likovima kraljeva i kraljica, drvosječa i postolara, divova, zmajeva, neobjašnjivim događajima, čarobnim predmetima i riječima'
+intari', 2--89;. 0lasične bajke u !rvatskoj
književnosti od 1863. do 1;22. pisali su Fu%ust Ienoa, &ladi"ir >a)or, Jvana Brli'= *ažurani' i Aosip :vrtila +intari', 2--8. 4.1.1. Struktura klasične bajke Struktura klasične bajke "ože se predočiti ovako9 Uvod bajke je stalan ili stereotipan, sastavljen od nekoliko rečenia koje otkrivaju najneop!odnije pojedinosti o "jestu i vre"enu, do%a$aji"a i likovi"a. >akon to%a slijedi zaplet , u koje"u nastaje sukob ili suprotstavljanje, ili se pojavljuje neočekivani do%a$aj koji i)a)iva napetost. >akon )apleta slijedi uspon ili ni) do%a$aja koji najče('e teku u)ročno=posljedično. *rhunac radnje je najdra"atičniji do%a$aj u baji, konačan sukob i obračun dobra i )la. #n je prepo)natljiv i po to"e (to otvara dva puta kao rje(enje situaije9 jedan, koji je lo%ičan slijed dosada(nje radnje +pobjeda )la, i dru%i, koji je suprotan +i)bavlja i) nevolje ono%a koji je dobar i otvara put pre"a na%radi. io u koje" se otkriva koji" se pute" radnja ra)vija, na)iva se obrat . / to" trenutku vi(e ne postoji napetost i i(čekivanje, ne%o nastupa s"irivanje. / raspletu se sa"o donose neke inor"aije ili od%ovori na 7
pitanja koja su nakon obrata ostala nedorečena. Kesto %ovore o na%radi dobri! i ka)ni )li! +intari', 2--8.
@-1- .oderna 9ajka reradu klasične bajke )apočeo je ans :!ristian Fndersen )apočinjanje" in medias res,
u"jesto uobičajeno% početka9 Bilo jedno" davno… *oderna bajka obo%a'uje
pripovjedačku te!niku, opisi likova, "jesta i vre"ena su sadržajniji i bo%atiji, če('i su unkionalni pej)ažni opisi i stilske i%ure, postupi likova su "otiviraniji. *oderne bajke se od klasični! ra)likuju u odabiru likova +ulo%a lika "ože biti sve i sva(ta L stvari, i%račke i slično i po i)ostavljanju na%rade i ka)ne. #sar Eilde bajku je postavio na visoku estetsku i je)ično=stilsku ra)inu, (to je vidljivo u pripovjedačko" postupku, i)boru te"a i "otiva, oživljavanju i antropo"ori)aija"a, ustroju likova, speiično" prepletanju čudesno% i stvarno% i jo( "no%o to%a. Sto%a se "ože re'i da je on usustavio "odernu bajku . / !rvatskoj književnosti "odernu su bajku pisali &ladi"ir >a)or, koji poka)uje bliskost s Eildeovi" bajka"a i Aosip :vrtila, koji poka)uje bliskost s Fndersenovi" bajka"a. 0od Aa%ode Dru!elke se vidi pove)anost s Kepekovi" bajka"a. un provat "oderne bajke doživljavaju u djeli"a Sunčane Ikrinjari', >ade Jvelji', &i(nje Sta!uljak i vje)dane #doba(i', Fnte ?arda(a, Snježane ?rkovi'=Aanovi', Meli"ira eri%onje, Aadranke 0lepa i &jekoslave ulji' +intari', 2--8.
@-,- Fan$as$i!ne 0ri!e / antastični" priča"a vr(i se po"ak s neke napete aktualne i posebne točke u irealno, (to )nači da se radnja odvija u "a(ti ili snovi"a likova. / antastičnoj priči %radi se nadrealni ili irealni svijet kakav ni%dje dru%dje ne postoji, koji predstavlja unutra(nju stvarnost i odbauje pojavnu stvarnost. Aunai u takvi" priča"a su najče('e djea +:arrollova Flia, Aelka Gle eroi. *o%u'nosti u antastičnoj priči su veo"a (iroke, )a ra)liku od "o%u'nosti u baji koje su o%raničene +:rnkovi', 1;87. /te"eljitelje" antastične priče s"atra se eCis :arroll s djeli"a +lica u emlji čudesa
+1865. i +lica s onu stranu ogledala +1872.. *odel antastične priče obu!va'a9
pove)anost sa suvre"eno('u, %lavni su likovi djea, pojava nestvarni! likova, nevjerojatne situaije i povratak i) nestvarno%a u stvarnost +intari', 2--8.
8
4-
KARAKTERISTIKE BAJKE
4-3- Vrijeme i 0ros$or Bajka se do%a$a u neodre$eno vrije"e, često se odnosi na vrije"e kada je čarobnja(tvo bilo nor"alna stvar. &e'ina bajki )apočinje ra)o"9 Bilo jedno" davno… adnja se odvija na udaljeni" i skriveni" "jesti"a ta"o ta"o daleko, i)a seda" brda i dolina. / dvori"a žive kraljevi, kraljie, čarobnjai i opasni )"ajevi. onekad se radnja odvija u (u"i %dje žive patulji i )le vje(tie, divovi, vile i drvosječe +intari', 2--8.
4-1- Teme Bajke su u prvo" planu slika "oralni! ljudski! pona(anja. / nji"a se i)ražava vjera u dobro, koje se "ože dosti'i jedino u) "no%o "uke i odrianja. / početku je )lo jače, no kako vjera u dobro jača, tako "o' )la opada i na kraju se skro) %ubi. -lasične bajke pričaju i svjedoče kako je siromašan postao bogat, kako je pravda pobijedila nepravdu, ljubav mr(nju, a poniznost bahatost +intari', 1;;;913.
4-,- )o%!nos$ *no%e bajke pro"iču ljubav, po(tenje, u"jerenost, "udrost , poni)nost, vjeru i "no%e dru%e kvalitete. #su$uju )lo, o!olost, "ržnju i bijes. 0ao (to je ve' navedeno, u bajka"a se ijeni dobro, ali to dobro se ne dostiže be) "uke. Do je korisno )a djeu pred(kolske dobi, da od rane dobi usvajaju poželjna pona(anja i pravila. / neki" bajka"a nepravda ipak prevlada na" dobri", ali vjera ponekad obrati čovjeka +npr. u neki" "oderni" bajka"a #sara Eildea i &ladi"ira >a)ora. ikovi se kro) priču ra)vijaju, rastu i)nutra. Nantastične priče na%la(avanju djetinjstvo i odrastanje, kao i i%ru +intari', 2--8..
4-@- Liko#i / bajka"a su najče('e likovi odrasli. re"a soijalno" statusu, likove "ože"o podijeliti na bo%ate i siro"a(ne. Bo%ati su kraljevi i kraljie, kraljevne i kraljevi'i, bo%ati tr%ovi, itd. Siro"a(ni su skitnie, ribari, drvosječe, "linari i slično. re"a svijetu i) koje% dola)e, likove "ože"o podijeliti na )biljske i nadnaravne +vje(tie, vile, divovi, patulji, )"ajevi. ikovi "o%u biti i pojave, sve"irska tijela, personiiirani pred"eti, životinje, biljke, čak i apstraktne i"enie +ljubav, s"rt ili du(a +intari', 2--8.
;
4-4- &asilje Jako se s"atra da su bajke pri"jerene djei, to ne vrijedi )a sve bajke. ostoje podvojena "i(ljenja oko to%a trebaju li se neke bajke čitati djei pred(kolske dobi. >eki "isle kako uop'e ne treba čitati djei bajke u koji"a postoje sene s nasilje", dok dru%i s"atraju da upravo takve sene treba čitati i davati pri"jer protiv nasilja. Sene nasilja karakteristične su )a klasične bajke, u "oderni" bajka"a i antastični" priča"a i! u%lavno" ne"a. *no%o je pri"jera nasilja u bajka"a9 rvenkapica L vuk pojede baku i unuku, jepotica iz usnule šume L kraljevi'eva "ajka ljudožderka, objeduje unučad i sna!u, /njeguljica L "a'e!a nare$uje lovu da ubije Snje%uljiu i donese joj nje)ina plu'a i jetru,… +intari', 1;;;. Bajke bra'e ?ri"" u i)vorno" obliku prepune su seksualni! i nasilni! sena, s "no%o žrtava, nasilnika i ubojia. /pravo su one tijeko" vre"ena bivale prera$ivane i prila%o$avane dječje" u)rastu. odu(e, i danas se u neki" i)danji"a i slikovnia"a "ože prona'i poneki ovakav detalj, vjerno dočaravaju'i stil i u"ije'e bra'e ?ri"" +Datar, 1;87.. S vre"eno" pisi i ljudi "ijenjaju priče i ponekad ublažavaju okrutne sene +intari', 2--8.. rvatski pisa Aosip :vrtila ublažavao je bajke i nastojao i! očistiti od nasilja. / nje%ovoj inačii 0vice i 1arice, "a'e!a nije )la ne%o dobra, a u"jesto )le starie pojavljuje se dobra vila koja po"aže u nevolji +intari', 1;;;..
4-;-
Ina!i/e
Bajke su ba(tina ijelo%a svijeta. +intari', 1;;;9 1;. / ra)ličiti" kultura"a u svijetu postoje inačie "no%i! bajki, navest 'e"o neke@ %rnoru(ica, rvenkapica, Pepeljuga, Palči&, /njeguljica, 0vica i 1arica, priča
o siro"a(no" ribaru i )latnoj ribii. errault je napisao
bajku o uspavanoj ljepotii koju je na)vao jepotica iz usnule šume, a bra'a ?ri"" su je preradili i na)vali %rnoru(icom . riča o siro"a(no" ribari u )latnoj ribii i"a brojne varijante, svaka je posebna na svoj način@ bra'a ?ri"" L 2ibar i njegova (ena, F. S. u(kin L Bajka o ribaru i ribici, F. >. Fansjev L latna ribica, japanska inačie L Urašima i kornjača.
*ože"o )aključiti da postoji "no%o inačia neki! bajki, a to je sa"o doka) da svatko bajku s!vati na svoj način, netko dodaje vlastite ele"ente, netko i)ostavi neke sene@ ali sve to na kraju re)ultira re"ek djelo", najljep(o" bajko" )a djeu +intari', 2--8..
1-
;-
>AKLJUČAK
>a kraju, "ože"o )aključiti da su bajke nei)ostavan dio djetinjstva svako% djeteta. ričaju i! i čitaju roditelji, djedovi i bake, od%ajatelji i sa"a djea. Ito bajka iska)uje i koju poruku dajeO Si%urno je da nje)in iska) na jedan način pri"aju djea, na dru%i odrasli slu(atelji okupljeni u pripovjedačko" kru%u ili u ulo)i pripovjedača, a na tre'i način i! doživljavaju književno obra)ovani čitatelji +Bo(kovi'=Stulli, 2-12.. Bajka je književna vrsta prepo)natljiva po uobičajeni" počei"a i krajevi"a, neobični" likovi"a i do%a$aji"a i sukobu dobra i )la. a)voj bajke u svijetu počinje u 17. stolje'u )birko" ranusko% književnika :!arlesa erraulta. / rvatskoj, bajka doživljava provat na kraju 2-. stolje'a, djelovanje" nove %eneraije književnika )a djeu. ostoje narodne i u"jetničke bajke, klasične i "oderne bajke, i poja" koji se usko veže u) bajke, a to su antastične priče. &ažno je to da bajke kod djee potiču kreativnost, "a(tu, rje(avanje proble"a, potiču i! na po"a%anje i ra)voj e"patije, prosoijalni! pona(anja, ra)u"ijevanja dobra i )la, osnovni! pravila i jo( "no%o to%a. Slaže"o se s riječi"a po)nate !rvatske književnie Jvane Brli'L*aružani'9 *ama koji imate povlasticu i odgovornost baviti se i dru(iti s djecom, priskače u pomo& bajkovita priča. Postupajte s njom tanko&udno i tetošno.'
+Brli'=*ažurani', 2--4..
11
<-
LITERATURA
1. Ba!ile%a, :. +1;;7. Postmodern 3air4 %ales5 #ender and 6arrative /trategies. !iladelp!ia9 /niversitH o ennsHlvania ress. preu)eto 13.12.2-15. s !ttps9<eC AerseH9 rineton /niversitH ress 1-. &isinko, 0. +2--5. :ječja priča ; povijest, teorija, recepcija i interpretacija. a%reb9 Ikolska knji%a
12