Doc.dr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ. II godina, IV semestar ’
12.03.2012.
Statika konstrukcija II‐cilj
STATIKA KONSTRUKCIJA II STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
2
Statika konstrukcija II‐cilj
STATIKA KONSTRUKCIJA II STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
2
Statika konstrukcija II‐kompetencije
STATIKA KONSTRUKCIJA II STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
3
Statika konstrukcija II ‐ sadržaj
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
4
Statika konstrukcija II ‐ sadržaj
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
5
Statika konstrukcija II ‐ literatura
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
6
o sa a poznato
Statički određeni nosači Vrste nosača
O terećen a na nosače
puni, rešetkasti, kombinovani akcije i reakcije
Šta e nosač? Koji se elementi nosača?
Štap je glavni elemenat nosača.
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
7
ap
a) Konstantni
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
8
tap i uticaji
Na štap djeluju opterećenja:
Štap se opterećenjima suprostavlja:
koncentrisane sile i momenti, kontinuirana,... pomoću oslonaca – reakcije u osloncima unutrašnjim silama – M, N i T
Veza između M T i : dM dx
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
T
dT dx
9
Teorija štapa
Teorija konstrukcija je bazirana na linearnoj teoriji Veze između sila, pomjeranja i deformacija štapa su linearne Linearizacija se postiže pomoću 3 pretpostavke:
o malim om eran ima ( ret ostavka o statičko linearnosti) o malim deformacijama (pretpostavka o geometrijskoj nearnos Hook‐ovim zakonom (pretpostavka o fizičkoj
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
10
Pomjeranje štapa sa deformacijom
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
11
slučaj da su vanjske i unutrašnje sile u ravnote , o az o ona ne e ormac e štapa uz određena pomjeranja. Unutrašnje sile i pomjeranja su nepoznati, . Nastanak veoma malih pomjeranja u odnosu na dimenzije štapa se u uslovima ravnoteže zanemaru u.
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
12
Vektor pomjeranja i ugao obrtanja nisu čisto obrtanje i štapa kao krutog tijela. Čiste diletacija ose štapa
• •
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
klizanje poprečnog presjeka t
•
13
Diletaci a e rom ena dužine šta a o edinici dužine ose štapa, odnosno specifičnu promjenu užine štapa. l
ik
ik
lik ‐ promjena dužine štapa l
‐ dužina šta
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
a
14
Veza između pomjeranja, obrtanja i diletacije dobiva se iz kompatibilnosti pomjeranja
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
15
om eran a, o rtan a e ormac s e ve ne tapa su male veličine, tako da se njihovi proizvodi, kvadrati i , zanemariti. gdje imamo
0 STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
mala veličina višeg reda 16
matrični način
zbog teorije malih pomjeranja. STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
17
2. Predavanje 19.03.2012. STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
18
potrebno je poznavati dvije deformacijske veličine:
Promjena krivine
– rom ena rvobitno ravo u la između o rečno presjeka i ose štapa poslije deformacije. Tehnička deformaci a šta a – Euller – Bernouli pretpostavka: pri deformaciji štapa poprečni presjeci ostaju ravni i upravni na deformisanu osu štapa. Tačna samo za prave, pr znat ne tapove optere ene na sto sav an e. Zahvaljujući tome 3D problem se može svesti na 1D . t
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
19
,
poprečnih presjeka
nisu upravni na deformisanu osu štapa.
Ako poprečni presjeci pri deformaciji ostaju ravni, ali ‐
pretpostavka). Štap za koji važi ova pretpostavka zove . ‐
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
20
Tačka C relazi u C’ osli e deformaci e Komponente pomjeranja su u i v pomjeranja u(y) i v(y) – rastojanje tačaka C i C(y) u ravni ostaje nepromjenjeno
Ugao obrtanja tangente na osu štapa je =obrtanje Timošenko‐ovog štapa (nisu upravni na deformisanu osu šta a
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
21
t – ugao za
o se o a no o rne popre n pres e uslijed djelovanja transverzalnih (smičućih) sila klizanje popreč nog presjeka
= –
t
Ako je poznato t onda se C(y) određuje u y u y sin
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
t
t
22
sin t t 1 cos t
Dobija se
u y v y v
u y
0
t
Zaključak: horizontalne komponente pomjeranja tačaka na rasto an u od ose šta a u( ) su u funkci i od rastojanja y, dok su vertikalne jednake komponentama pomjeranja tačaka v. STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
23
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
24
Deformacija štapa kao tijela – određivanje diletacije
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
25
Deformacija štapa kao tijela – određivanje diletacije
Prva faza: poprečni presjeci ravni i upravni na osu štapa
Uslijed obrtanja presjeka na diferencijalno malom .
Uslijed smičućih sila presjek se obrne za ‐ t ugao o
r an a na on e ormac e ‐ t , a ugao klizanja ‐( + t)
gao o rtan a popre nog pres e a na on e ormac e:
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
26
Deformacija štapa kao tijela – određivanje diletacije
dužine ds za veličinu ds, tako da dužina elementa ’ ’ . Na rastojanju y dužina dobija dužinu [1+ (y)]ds za teoreme:
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
27
Deformacija štapa kao tijela – određivanje diletacije
o a se: Zamjenom ’’ dobija se diletacija na rastojanju y:
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
28
Deformacija štapa kao tijela – određivanje diletacije vrijednosti promjene ugla obrtanja između dva bliksa .
Iz jednačine se može vidjeti da je promjena dužine v a na na ras o an u y y nearna un c a o y. Prema tome, raspodjela diletacija je linearna po visini popre nog pres e a, o e u s a u sa pre pos av om da poprečni presjeci pri deformaciji ostaju ravni.
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
29
Deformacija štapa kao tijela – određivanje diletacije
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
30
Veza između deformacijskih veličina i sila u presjecima štapa, odnosno temperaturne promjene
, , N i T se može uspostaviti nakon definisanja veze . Hook‐ov zakon: napon je proporcionalan deformaciji, od ose štapa jednaki, a diletacije su:
us e
empera urne prom ene
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
31
Veza između deformacijskih veličina i sila u presjecima štapa, odnosno temperaturne promjene
Oznake: (y) – normalni napon t(y) – temperaturna promjena na rastojanju y u odnosu na neku referentnu vrijednost E – mo u e astičnosti t – koeficijent linearne temperaturne dilatacije materijala, . ve na za o u se ma er a z u po e n c u ne kada je zagrijan na 1°C (za beton i čelik iznosi 10‐5 1/°C) – G – modul klizanja
STATIKA KONSTRUKCIJA II RH
32