Univerzitet u Beogradu Fakultet Organizacionih Nauka
Stres u organizaciji Seminarski rad iz predmeta:
Menažment Menaž ment Ljuskih Resursa Profesor: Sloboan Ćamilovid Student: Ivana Lisica 016/05 Januar 2007.
Stres u organizaciji
Januar 2007.
SADRŽAJ 1. UVOD 2. DEFINISANJE STRESA
2.1. Šta je stres? 2.2. Stresori i simptomi stresa 2.3. Kategorije stresa 2.4. Reagovanje na stres → Stresne reakcije 3. STRES NA POSLU
3.1. Kako stres utiče na posao? 3.2. Izvori stresa na poslu
3.3. “Burn out” sinrom 3.4. Nedostatak vremena ili energije? 3.5. Stresni poslovi 3.6. Novac = sreda? 3.7. Da li je posao jedini krivac za stres? 4. INDIVIDUALNE RAZLIKE 4.1. Stres i geni 4.2. Radoholizam 5. STRES I ZDRAVLJE 5.1. Uticaj stresa na zdravlje 5.2. Nezadovoljstvo poslom 6. MENAŽMENT STRESA
6.1. Opšte preporuke 6.2. Organizacije u borbi protiv stresa 6.2.1. Kick Boss 6.2.2. Team Building 6.2.3. Ericson
6.2.4. U zravom telu puniji žepovi 6.2.5. Neuspeli pokušaj 6.2.6. Studenti pod stresom 6.2.7. Ti si moje srce
7. ZAKLJUČAK 7.1. Stresna Srbija - zaključak 8. LITERATURA
3 5 6 7 9 10 12 13 14 15 16 17 18 19 21 22 23 26 27 28 29 30 31 32 32 33 33 34 34 34 35 36
2
Stres u organizaciji
Januar 2007.
SADRŽAJ 1. UVOD 2. DEFINISANJE STRESA
2.1. Šta je stres? 2.2. Stresori i simptomi stresa 2.3. Kategorije stresa 2.4. Reagovanje na stres → Stresne reakcije 3. STRES NA POSLU
3.1. Kako stres utiče na posao? 3.2. Izvori stresa na poslu
3.3. “Burn out” sinrom 3.4. Nedostatak vremena ili energije? 3.5. Stresni poslovi 3.6. Novac = sreda? 3.7. Da li je posao jedini krivac za stres? 4. INDIVIDUALNE RAZLIKE 4.1. Stres i geni 4.2. Radoholizam 5. STRES I ZDRAVLJE 5.1. Uticaj stresa na zdravlje 5.2. Nezadovoljstvo poslom 6. MENAŽMENT STRESA
6.1. Opšte preporuke 6.2. Organizacije u borbi protiv stresa 6.2.1. Kick Boss 6.2.2. Team Building 6.2.3. Ericson
6.2.4. U zravom telu puniji žepovi 6.2.5. Neuspeli pokušaj 6.2.6. Studenti pod stresom 6.2.7. Ti si moje srce
7. ZAKLJUČAK 7.1. Stresna Srbija - zaključak 8. LITERATURA
3 5 6 7 9 10 12 13 14 15 16 17 18 19 21 22 23 26 27 28 29 30 31 32 32 33 33 34 34 34 35 36
2
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
I J I
I
1. UVOD Tokom protekle tri decenije se u svim sektorima posla i vlade razvilo verovanje da
stres na ranom mestu ima neželjene posledice na zdravlje i sigurnost individua, kao i na zdravlje njihovih organizacija. Ovo verovanje je predstavljeno javnosti i medijima
i ubrzo je počelo a raste interesovanje za stres i pronalaženje načina za njegovo suzbijanje. Skrenuta je pažnja naučnim ogranizacijama i profesionalcima, koji su ovaj
rastudi i sveprisutni problem ozbiljno shvatili i pristupili njegovom rešavanju.
Stres u organizaciji
Januar 2007.
Ne kaže se slučajno a sve ima svoju cenu, pa tako i moerno oba, koje inače onosi mnoge blagoeti naprene civilizacije, ima i svoju "tamnu stranu mealje". Čovek se trudi da prati savremeni trend razvoja, ali kako se taj tempo pojačava, sve više je izložen različitim psihološkim uarima. Profiti, brze realizacije poslova, brze reakcije i kratki poslovni procesi oznake su kapitalističkog ruštva anas, koje ostavlja malo mesta za emocije. Celokupan tempo živ ota je danas ubrzan. Latinska izreka festina lente, („požuri polako“), postaje glavna eviza
biznismena širom sveta. Na svaku promenu u poslu ekspresno se reaguje. Brz ritam se ceni, a sporost se oživljava kao lenjost. U SA i prozapano orijentisanim kul turama pridaje se velika važnost tačnosti i priržavanju unapre oređenog rasporea. anašnji čovek je sve manje fizički aktivan, zahvaljujudi zahuktalom razvoju nauke i tehnike, koje omogudavaju a se njegovo kretanje svee na najmanju mogudu meru. Zarobljen urbanim, ubrzanim načinom života, optereden stresovima i velikim psihofizičkim naprezanjima na poslu, on se po okončanju ranog vremena oseda veoma umorno – slomljeno, potišteno, epresivno, bezvoljno i apatično. Postavlja se pitanje ge to voi i čemu služe stečena materijalna obra, ako je toliko iscrpljen a ne može u njima a uživa. Šta moerni čovek treba a učini a bi lakše poneo svakonevne obaveze? Termin “stres” postao je neizostavan deo komunikacije. Gotovo na svakom koraku, a posebno u poslovnom okruženju, možemo čuti stalne razgovore o stresu zbog posla ili gubitka posla, prevelikih obaveza i opteredenja, neostatka vremena, poroičnih problema i ostalih brojnih spoljnih, za nas stresnih situacija. Nije ni čuo što je tako ka su svu a oko nas takozvani stresori, onosno poražaji koji negativno eluju na organizam i psihu. Kaa nam više ne uspeva a upravljamo stresom i ublažimo ga, telesni obrambeni mehanizmi slabe i postajemo položni bolestima. Procenjuje se a je više o 75% b olesti prozrokovano baš stresom. Seam o eset ljui smatra svoj život stresnim, a ulaskom u novi milenijum izglea a se životni tempo još više ubrzava. Sve vedi broj ljui lošije spava, bui se uznemiren, dolazi na posao umoran, uzrujava se na poslu, vr ada se kudi iznerviran prometom. Za razliku o naših preaka, čiji je stres bio pre svega telesne priroe, stres 21. veka je uglavnom mentalni i emocionalni.
Ved krajem vaesetog veka, rani stres je proglašen za “bolest 21 -og veka” od strane SZO i UNESCO-a. Previđa se a de u buudnosti napetost i pritisak stres na ranom mestu biti glavni uzroci dezorganizacije radnih timova.
4
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
I J I
I
2. DEFINISANJE STRESA Iako de gotovo svatko redi a je stres vrlo lako definisati, to ipak nije tako. U literaturi se u
poslenjih stotinu goina može pronadi velik broj različitih efinicija stresa. Nažalost, rasprostranjeno je mišljenje a, sa naučne tačke gleišta, ne postoji mnogo saglasnosti oko efinicije stresa. Neki čak pogrešno zaključuju a je stres nemerljiv i nemogude efinisati. Međutim, problem postavljanja efinicije stresa leži u tome što stres čine skupine različitih iskustava, životnih puteva, reakcija i ishoda , uzrokovanih širokim rasponom različitih ogađaja ili okolnosti.
Stres u organizaciji
Januar 2007.
2.1. ŠTA JE STRES? Uobičajeno je shvatanje pojma stres kao nečeg što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita.... Međutim naše telo shvata pojam stresa mnogo šire. Stres je sve ono što o nas zahteva prilagođavanje, svaka promena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne priroe. Ved i samo zamišljanje ( misao) ili preosjedanje promene ( emocija) stvaraju stres. Stres je i telesni napor poput dugog hoanja, nošenja teških premeta, nagle promene temperature ili obilnog obroka. Stres je neizbežan eo života svakog č oveka. To je izrazito složen proces interakcije između oređene osobe i njenog života. Prestavlja način na koji mentalno, fizički i emocionalno reagujemo na različita stanja, promene i zahteve u našem životu. anas postoji jena, najčešde prihvadena efinicija stresa koja kaže a je stres stanje ili osedaj u kojem se nalazi oređena osoba kaa smatra a zahtevi u njenom životu premašuju lična i ruštvena srestva koja ta osoba ima na raspolaganju. Ljui ne osed aju stres kada imaju dovoljno vremena, iskustva i sredstava da se nose s nekom situacijom.
Suprotno tome, ljui osedaju vede količine stresa kaa smatraju a ne mogu ispuniti zahteve koji su postavljeni pred njih. Shodno tome, ZAKON STRESA objašnjava a Stres prestavlja razliku između Nevolje i Priljagodljivosti bilo koje vrste. Iskazano kao jenačina, to bi izglealo ovako: Stres = Nevolje - Priljagodljivost
S=N-P
Stres (od engl. stress) oslovce znači uarac. Okolnosti koje izazivaju stres, odnosno stresni ogađaji, nazivaju se i stresori ma (“uarači” ). Oni se efinišu kao ogađaji koje
osoba procjenjuje kao ugrožavajude ili opasne za nešto što je njoj važno, onosno kao ogađaje za koje smatra a mogu izmeniti tok njenog života. Stresor se takođe može posmatrati i kao zahtev kojem osoba ne može a uovolji. Pojam stresa u užem smislu označava reakciju organizma na elovanje eksternog stresora. Brz tempo života, međuljuski onosi, ugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za mod, ruštveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresnih ogađaja. Ka se “ nagomila stres”, čovek se može osedati hronično umorno ili iscrpljeno, može patiti o nesanice ili prevelike potrebe za snom, može izgubiti apetit, seksualnu želju i sposobnost uživanja u životu. Može ga zahvatiti epresija, ankcioznost, napai plača i panike, opsenutost, fobija..
6
Stres u organizaciji
Januar 2007.
2.2. STRESORI I SIMPTOMI STRESA → Lista najčešdih stresora u svakonevnom životu ljui anas obuhvata sleede: 1) Jaka svetlost 2) Buka 3) Ključni životni ogađaji 4) Obaveze: nepladeni računi, neostatak novca 5) Ra/učenje: rokovi za preaju projekata, ispiti 6) Lični onosi: konflikti, prevare, maltretiranja 7) Način života: nezrava ishrana, pušenje, opijanje, neostatak sna 8) Fobije 9) Godine
r. Jovan Marid, irektor Instituta za psihijatriju Kliničkog centra Srbije, za stres kaže: “Stres je fiziološka i psihološka reakcija čoveka na spoljne situacije koje remete njegovu ravnotežu. Stresne situacije, takozvani stresori koji su eo naše svakonevnice, povređuju ličnost, čine čoveka napetim i nervoznim, što izaziva brojne telesne i psihičke promene ko pojeinca koji je izložen toj situaciji. Najstresnije situacije su smrt eteta, smrt bliske osobe, gubitak posla, ljubavi i novca, teška bolest u poroici, razvo, kriminalna osua i zatvaranje. Kaa smo po stresom, organizam je izložen nekoj vrsti agres ije. Kod stresnih situacija u organizmu se luče hormoni stresa kao što su arenalin i norarenalin, koji utiču na porast šedera i masnode u krvi, ubrzavaju ra srca i postiču tonus mišida.” Prema rečima profesora Marida, efekti stresa su veoma raznovrsni i individualni. Kaa su u pitanju telesne promene, stres može a izazove povišen krvni pritisak, sušenje usta, glavobolje, holesterol, čir na želucu, povišeni šeder, suženje krvnih suova, onosno anginu pektoris, potom infarkt it. "Psihičke re akcije koje prate stresnu situaciju su nesanica,
depresija,
anksioznost,
agresija,
uznemirenost,
frustracija,
nisko
samovrenovanje, pa sve o bolesti zavisnosti, onosno pokušaja a se alkoholom, rogom, tabletama ili pušenjem srei ta emotivna situacija. Stres može ovesti o nesposobnosti onošenja obrih oluka, slabe koncentracije, preosetljivosti na kritiku, otuđenja o saradnika, nezadovoljstva poslom, emocionalne iscrpljenosti, odustajanja od ciljeva,
mentalnih blokova...", kaže oktor Marid. Dakle, zaključujemo a simptomi stresa mogu biti fizičke ili mentalne priroe. Među
najčešde fizičke znakove stresa spaaju:
glavobolja; ubrzan rad srca;
ukočeni vrat i ramena, bolovi u leđima ;
ubrzano disanje, znojenje;
bolovi u želucu, mučnina, ijar eja
7
Stres u organizaciji
Januar 2007.
Osim fizičkih znakova, mogude je primetiti i mnoge psihološke, mentalne znakove stresa, koji se oražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje, a samim tim i na rani učinak:
laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga;
frustracija, gubljenje živaca i vikanje na ruge osobe bez nekog posebnog razloga; sumnja u svoje mogudnosti;
nervoza i iscrpljenost;
slaba koncentracija i usresređivanje na zaatke;
prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari;
zamišljanje negativnih, zabrinjavajudih ili zastrašujudih scena.
Kaa govorimo o stresu na poslu, tj. njegovim izvorima i simptomima, možemo se poslužiti Kuperovim model dinamike stresa pri radu. Prenosti ovog moela su te što se fokusira na prirodu stresa, kao i na posledice koje ostavlja kako na individuu, tako i na samu organizaciju.
Izvori stresa
Simptomi stresa
Značaj posla Uloga u organizaciji
Međuljuski
Bolesti
Individualni simptomi 1. povišen krvni pritisak 2. depresija 3. opijanje 4. bolovi u grudima 5. nerviranje
1) bolesti srca 2) mentalne bolesti
Organizacioni simptomi 1. povedan absentizam 2. fluktuacija 3. konflikti 4. loša kontrola kvaliteta
1) štrajkovi 2) teške nezgoe 3) apatija
odnosi
Razvoj karijere
Organizaciona klima
Rad kod
kude
NDIVIDUA
8
Stres u organizaciji
Januar 2007.
2.3. KATEGORIJE STRESA Stres je unutrašnje, subjektivno, onosno intrapsihičko stanje koje prestavlja reakciju na stresor, odnosno stresni doga đaj. Stres se efiniše kao stanje mobilisanosti psihofizičkih posistema organizma. Postoje dve kategorije stanja stresa, a to su stanje akutnog stresa i stanje hroničnog stresa. Stanje akutnog stresa : za ovo stanje je karakterističan oživljaj emocionalne patnje. Osoba je sv esna svoje “nervoze” , uzenmirenosti, tuge, potištenosti, besa prema sebi i drugima, preterane upotrebe alkohola, cigareta ili kafe, slabe koncentracije, razraženosti, zaboravnosti, “opsenutosti” istim mislima, kao i zabrinutosti za svoje psihičko stanje . Sve se to negativno oražava na kvalitet života, onose sa ljuima i na san, te ov odi do intenziviranja stanja stresa jer - sve su to novi stresori. Ako se osoba na vreme ne oslobodi stanja akutnog stresa, onda se ono razvija u stanje hronočnog stresa. Stanje hroni č nog stresa: za ovo stanje je karakteristično osustvo ož ivljaja emocionalne patnje, i to je suštinska razlika između stanja akutnog stresa i stanja hroničnog stresa. Ovo stanje nastaje tako što osoba vremenom razvija toleranciju na manifestacije
akutnog stresa i navikava se na njih, ignorišudi ih ili negirajudi. Pošto taj proces ovlači energiju ličnosti, osoba se u sve vedoj meri emocionalno istancira o rugih ljui, izbegava intimne socijalne kontakte i intimne seksualne onose, te sve teže pronalazi zaovoljstvo u svakonevnim aktivnostima u saašnjosti, fokusirajudi se na ciljeve u buudnosti. Tipično razmišljanje osobe u stanju hroničnog stresa je: „Dok završim još ovo...“ Osoba u stanju hroničnog stresa prepoznaje se pre svega po tome što kompulzivno radi; kompulzivno znači prisilno: osoba stalno mora biti aktivna, oko nečega zauzeta i ne mož e se opustiti - eventualno uz upotrebu alkohola, droga, samoinicijativno kori šdenje tableta za smirenje ili kroz “mehanički“ seks, ali vremenom razvija toleranciju i na sve ovo. Pored kompulzivnog rada , koji je najizraženija i upaljiva manifestacija stanja hroničnog stresa, prisutni su umor, hronični neostatak vremena, manjak motivacije, cinizam, negativizam, iritabilnost i pret erana kritičnost prema rugim a, impulsivno ponašanje, nesanica, kompulzivno bavljenje problemima sa posla izvan ranog vremena, uži oporavak od bolesti - čak i o bezazlenih kao što je prehlaa. Takvo stanje konačno ovoi o fizičkog kolapsa (intenzivan bol, pre mor, malaksalost, nesvest, pseuoepileptički napai itd.). Ukratko, u stanju akutnog stresa osoba oživljava patnju, i to u prvom redu emocionalne prirode, a kod razvijenog stanja hroničnog stresa osoba se navikava na manifestacije stanja stresa i ne opaža ih kao problem , ali razvija brojne somatske simptome. Manifestacije stanja stresa i dalje “zvone na sva zvona “ USPORI! ODMORI! OPUSTI SE!, ali
pošto osoba u stanju hroničnog stresa više nema oživljaj lične patnje i ignoriše napetost, s vremenom olazi o opšte fizičke iscrpljenosti, a na kraju i o kolapsa organizma.
9
Stres u organizaciji
Januar 2007.
2.4. REAGOVANJE NA STRES → STRESNE REAKCIJE Postoje tri oblika mehanizama reakcije na stres: 1) kratkoročna, tzv. “bori se, ili beži” (o engl. fight-or-flight ) reakcija, 2) ugoročna reakcija, zvana “opšti aaptacijski sinrom” , 3) način na koji razmišljamo i interpretiramo situacije u kojima se nalazimo.
1) Kratkoročna, “ fight-or-flight ” reakcija javlja se ka smo suočeni s nekom
neposrenom pretnjom ili stresnom situacijom, poput izbegavanja saobradajne nesrede ili svađe s prij ateljem ili kolegom. Organizam u tim trenucima odgovara na pretnju izlučivanjem hemikalija i hormona koji telo stavljaju u stanje uzbune i spremno za akciju. Spomenuti hormoni, na primer, omogudavaju nam a brže trčimo ili a pružimo snažniji otpor. Povedavaju brzinu raa srca, pojačavaju znojenje, preusmeravaju krv s površine kože i tako smanjuju gubitak krvi u slučaju povree. Sve to značajno poboljšava našu mogudnost preživljavanja po život opasnih stresnih situacija. Telo ostaje u takvom stanju sve do k mozak ne pošalje signal a je spomenuta situacija prošla, čime se prekia proizvonja hemikalija koje su uzrokovale fizičku reakciju. Potrebno je pola sata do sat vremena kako bi hemikalije napustile organizam. Ova vrsta
reakcije može uzrokovati probleme kaa se telo ne oporavi o stresne situacije. Iz još nepoznatih razloga, može se ogoiti a mozak ne pošalje signal a je opasnost prošla ili se pak možete tokom jenog ana nadi u toliko stresnih situacija a ste svo vreme u stanju stresa.
Iako ovakva “mobilizacija” unutar našeg organizma pomaže preživljavanju, ona može imati i negativne posleice. Buudi a smo u tom stanju uzbuđeni, razražljivi, osedamo uznemirenost, to smanjuje našu mogudnost prouktivnog raa s rugim ljuima. Svakako, ra s rugim ljuima ne prestavlja po život opasnu situaciju. Međutim, poslenja istraživanja su pokazala a se upravo ovakva, arenalinska reakcija javlja čak i u slučajevima ka se suočavamo s nečim neočekivanim. 2) Dugotrajna reakcija ili “opšti aaptacijski sinrom”, za razliku o kratkoročne
reakcije, javlja se kao ogovor na ugotrajno izlaganje uzrocima stresa. Istraživanja su pokazala a, suočeni sa stresom, ljui reaguju u tri faze:
alarmna faza - prilikom koje se javlja reakcija na izvor stresa; faza otpora- prilikom koje se otpor prema izvoru stresa povedava što se više telo nosi sa stresom i adaptira na njega; faza iscrpljenja - koja nastupa nakon što se iscrpi otpor i počne znatno slabiti.
Dobar primer ovakve reakcije na stres su ljudi koji se bave kupoprodajom na velikim berzama, poput Wall Streeta. Njihov svakonevni život je izrazito stresan. Nakon inicijalne
alarmne reakcije i šoka, oni nauče kako a se aaptiraju na svakonevni stres koji izaziva onošenje važnih finansijskih oluka ili pak obitak ili gubitak velikih novčanih iznosa. Na
10
Stres u organizaciji
Januar 2007.
kraju, velik broj njih dolazi u fazu iscrpljenja, koja uzrokuje da oni jednostavno "izgore" ( burn out ) na takvom poslu.
3) Način na koji razmišljamo i percipiramo svijet oko sebe , predstavlja tredi
mehanizam reakcije na stres. Koliko de se neko osedati stresno uveliko zavisi o njihovog ličnog mišljenja o tome koliko štete im može učiniti pojeina situacija, kao i koliko su oni sami sposobni ogovoriti zahtevima oređene situacije. Ukoliko osoba nema uticaja na situaciju u kojoj se nalazi, ona ona moža može ili poboljšati način na koji vii tu situac iju i kako se zbog toga os eda. Nešto poput fraze: “slaak limun” - samo je sada potrebno samog sebe u to u bediti. Ovaj pristup je moža manje privlačan buudi a se stres ponovno vrada, jer njegov pravi uzrok nije uklonjen (limun ostaje kiseo iako mi tvrdimo suprotno). No , promena načina razmišljanja i alje prestavlja koristan način nošenja sa stresom.
11
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
I J I
I
3. STRES NA POSLU Priroa našeg uha i tela jeste pokret i kretanje u prostoru. Na vedini ranih mesta se pokret svede na metar kvadratni i nekoliko
minimalističkih pomaka, koji se još pritom učestalo ponavljaju, a ona se to još pomnoži sa šest ranih ana, o kojih svaki drugi ostajemo
prekovremeno.
S
vremenom zaovoljstvo ramatično opaa, a stres na radnom mestu postaje sve vedi.
Stres u organizaciji
Januar 2007.
3.1. KAKO STRES UTIČE NA POSAO? Postavlja se pitanje: Zašto je stres, prevashono jean psihološki i meicinski problem, toliko bitan za jednu organizaciju?
Ogovor leži u sleedem: Uprkos ustaljenom mišljenju a je proizvo ključ uspeha najvedeg broja kompanija, istina je a njihov opstanak i profit zavise pre svega o kvaliteta i motivacije ljudskih potencijala (često se pominje i termin kapital) – oni čine glavnu kariku u proizvodnom lancu. Ljuski potencijal je jean o najsnažnijih resursa u preuzedu. To je vrlo širok raspon ljui i njihovih karakteristika; tu spaaju svi zaposleni u preuzedu – od rukovodilaca svih nivoa – do radnika u proizvodnji. I dok je nekad prvenstveno roba imala tržišnu vrenost, umreženo globalno svetsko tržiše anašnjice lansiralo je svoj najnoviji proizvod – čoveka. akle, čovek je taj koji utiče na uspeh, onosno neuspeh jene organizacije. Samim tim, i njegovi problemi postaju problemi organizacije u kojoj on radi. “Zrav ranik - zrava kompanija” postaje moto savremenog poslovanja.
Jenostavno rečeno: Stres - košta. Po stresom se može raiti goinu o ve, ali ugoročno gleano, zaposleni straa i njegov stres se vrada ržavi kao trošak. Prekomerna opteredenja psihološkog sistema oražavaju se na količinu učinka, kvalitet obavljenog posla, tok procesa, broj grešaka, povedanje broja povrea i sl. Kao posleica takve situacije, javljaju se povedana fluktuacija, osutnost s posla, kao i povedana stopa bolovanja. Prema istraživanju Evropske agencije za sigurnost na rau i zaštitu zravlja, stres je prisutan na radnom mestu ko gotovo svakog tredeg ranika Evropske unije. Prema prikupljenim poacima, u EU stresom na poslu je obuhvadeno 28% ili 41,2 miliona ranika, a o toga više žena o muškaraca. U Americi koja u svemu prenjači, pa tako i u broju zaposlenih koji svoj posao označavaju stresnim ili vrlo stresnim, ta cifra iznosi 40%.
Prosečan broj izgubljenih ranih ana po jenom raniku EU u toku goine iznosi 4. Pomnoženo sa ukupnim brojem ranika, obijamo cifru o 600 miliona izgubljenih ranih dana!!! Finansijski izraženo, to prestavlja gubitak o najmanje 20 milijari eura. Ni situacija u Velikoj Britaniji nije ništa bolja. Goišnje se izgubi 200 milionaranih ana, tj. prosečno 8,5 dana po radniku. Ovaj gubitak predstavlja 3,7% radnog vremena i minus od 15,5 milijardi
eura (647 eura po raniku). U Americi broj izgubljenih ranih ana goišnje iznosi oko 550 miliona.
Prema rezultatima istraživanja 50 -60% svih izgubljenih radnih dana posledica je stresa na radnom mestu, a on je istovremeno "krivac" i za 5 mi liona nesreda na poslu. Uzroci stresa na radnom mestu su strah od gubitka posla, premorenost, kratki rokovi, nedostatak
porške rukovoioca, monotonija, promenjiv i neujenačen program raa i nošenje posla kudi, konstantna promena i nevna varijabilnost, r azvoj karijere, potreba stalnog potvrđivanja, negativna konkurencija, ubrzano napreovanje, kao i neki od nepovoljnih ranih uslova kao što su biološki, raioaktivni ili hemijski uticaji.
13
Stres u organizaciji
Januar 2007.
3.2. IZVORI STRESA NA POSLU Kada je u pitanju stres na radnom mestu , on je često prisutan, a njegovi izvori mogu
biti najrazličitiji. Počev o onih beznačajnih poput problema s kancelarijskom opremom ili čestim prekiima u rau, o onih velikih koji mogu ovesti o izliva besa na poslu, nezadovoljstva i smanjenja produktivnosti.
Stres na poslu stvara pretpostavke za možani i srčani uar, uništava mentalno zravlje i skraduje život. Još pre eset goina je Svetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila stres na radnom mestu svetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povedao zbog proubljene globalne krize i nezaposlenosti. → Najznačajnije izvore stresa na ranom mestu možemo poeliti u šest kategorija: Izvor stresa
-
Objašnjenje
Kontrola
-
Sposobnost
-
Nejasnoda
-
Komunikacija
-
osobe koje na svojim radnim mestima imaju vrlo malo kontrole i uticaja se vrlo često nalaze po stresom . zabrinutost zbog kvaliteta obavljanja pos la, osedaj sigurnosti ranog mesta, nesigurnost predstavlja velik izvor stresa za mnoge ljude . o stresa može ovesti i nejasna slika o vašim zaacima na poslu , kao i to kakvi su organizacioni ciljevi vašeg o elenja. napetost na poslu proizilazi iz loše komunikacije među sa radnicima,
Porška
-
Značaj
-
što ovoi o stresa. osedaj manjka porške o strane saranika može otežati obavljanje zadataka i na taj način prouzrokovati stres. ukoliko posao koji obavljate smatrate beznačajnim i niste ponosni na njega, to vam takođe može uzrokovati stres.
Jean o najčešdih uzroka stresa na ranom mestu, ipak prestavljaju međuljuski onosi. Stres zbog loših međuljuskih onosa opisuje i pojam mobbing, koji označava psihoteror na radnom mestu koji zaposleni sprovode prema svojim kolegama. U osnovi mobbing-a je najčešde sukob iz nekog razloga, a nakon njega počinju spletke, pometanja, ponižavanje i izolacija. U strahu za rano mesto "krivac" može razviti burn out sindrom i
hronične zravstvene poteškode, a izlaz može tražiti u napuštanju posla, pa čak i samoubistvu. Naime, prema najnovijim istraživanjima, zbog stresa na poslu se u EU ogoi 48.000 izvršenih i skoro pola miliona pokušanih samoubistava. Osim naveenih kategorija, postoje i mnogi rugi uzroci stresa, kao što je diskriminacija na poslu, rad u teškim, nesigurnim uslovma, konstantna ostupnost naređenom tokom celog ana zbog razvoja tehnologije i mobilnih telefona it.
14
Stres u organizaciji
Januar 2007.
3.3. “BURN OUT” SINDROM Fatalna reč „fleksibilnost“ postala je glavna orenica sektora raa koja je povedala poslovne mogudnosti ali i očekivanja, pa je utakmica za vedom prouktivnošdu i profitom postala ekstremno napeta. To je uzrokovalo brojne bolesti u savremenoj menažersko j praksi. Tako je u medicinsku klasifikaciju svrstano još jeno, novo, oboljenje moernog poslovnog čoveka, poznato po imenom “burnout“ ili sindrom profesionalnog sagorevanja. On označava stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog preteranog, a uzaludnog zalaganja na poslu. Posebno je zabrinjavajud poatak a se simptomi ovog sinroma (emocionalna iscrpljenost, epersonalizacija i smanjenje svesti o ličnim ostignudima) anas mogu prepoznati ko sve vedeg broja ljui. Burn out ili “Sagorevanje” na poslu slično je sinromu hroničnog umora, ali pritom se menja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično. Kompleksan fenomen profesionalnog sagorevanja oduvek je bio intuitivno poznat
ranim ljuima, a sve češde je i tema naučnih istraživanja. Značajan procenat zaposlenog sveta se tokom svoje karijere suoči sa psihološkim problemima ovog tipa. I pore toga što su uzroci goinama prisutni, simptomi najčešde nisu spolja lako uočljivi. “Crveno svetlo” pali se tek kod pojave fiz ičke i emotivne iscrpljenosti, zavisničkog ponašanja, onosno prekomernog konzumiranja alkohola, cigareta, lekova... Iako rukovodstvo velikih kompanija
smatra a je ovo isključivo lični problem ranika, statistički poaci otkrivaju nešto rugo. Šest najčešdih pritužbi, obijenih o zaposlenih koji su učestvovali u obimnoj, ugogoišnjoj stuiji “Istina o sagorevanju” autora Kristine Maslak i Majkla Litera, glase: “Posao me pojee živog”
-
tj. previše posla, kratki rokovi, ograničeni kapaciteti i resursi...
“Poluedu!”
-
iza čega stoji haotično rano okruženje i nejasna pravila koja uvode zaposlene u konfuziju.
”Niko a ti kaže hvala!” ”Ovde svako gleda samo sebe”
-
onosno neovoljno pladeni ranici čije se zasluge i
-
trud ne uzimaju dovoljno u obzir. tj. između zaposlenih je prisutna
tenzija,
nepoverenje, nepoštovanje, otuđenost... ”Ovo nije fer!”
-
” Završidu u paklu zbog vas”
-
odnosno uvek iste ljude mimoilazi pohvala, ali ne i kritika naređenih. tačnije, zahtevi posla i lične vrenosti ranika se ne pouaraju, zbog čega zaposleni osedaju krivicu, nelagodnost i otpor prema svojim radnim obavezama.
Sve naveene teškode ranika oveene su u vezu sa prezasidenjem poslom i gubitkom volje za aljim angažovanjem. Zbog toga se smatraju sigurnim pokazateljima, pa čak i uzrocima nastupajudeg paa rane efikasnosti i zaovoljstva.
15
Stres u organizaciji
Januar 2007.
3.4. NEDOSTAK VREMENA ILI ENERGIJE? U Srbiji osnovni izazivači stresa ko poslovnih ljui je cajtnot , odnosno vremenski pritisak. Savremeni biznis ima rokove, penale i brojne pritiske da se posao obavi u
oređenom vremenskom roku, a oskuica vremena je stalno prisutna. To je veliki problem za ljude, a pogotovo za Srbe, jer oni imaju vremensku neodgovornost, odnosno vremenski su neprecizni, a danas se sve meri na sekunde, pa tako i poslovne obaveze. Vremenski pritisak je vrlo stresogen. Dakle, vedina zaposlenih ljui smatra kako im često neostaje ovoljno vremena za
vedi učinak i bolju poslovnu prouktivnost, ali ta teorija nije u potpunosti tačna. Zato što je visoka pozitivna energija, a ne vreme, osnovno sredstvo za postizanje visokog učinka. Ako malo bolje razmislimo, olazimo o suštine a je broj sati u jenom anu oređen i ograničen, ali a kvalitet i količina energije sa kojom možemo raspolagati – nije. Možemo zaključiti a je upravo energija najragoceniji prironi resurs kojim raspolažemo. Ona je taj nepoznati faktor koji omogudava a se potencijal, oređeni talenat i veštine pokrenu. Energija je bazični faktor poslovnog uspeha. Pravilna upotreba energije i njena kontrola mogu obezbediti visok nivo realizacije postavljeni h ciljeva. Shono tome možemo zaključiti sleede: ključ za postizanje vrhunskih rezultata se nalazi u što efikasnijoj preraspoeli energije u svim imenzijama, a ne i iscrpljivanju samog sebe u beskonačno ugim procesima rada.
Sleeda bitna stvar koju r adnici moraju znati kada je energija u pitanju, jeste da se energetski kapacitet smanjuje na va načina – njegovom preteranom upotrebom i njegovom neovoljnom upotrebom, što ukazuje na činjenicu a se mora napraviti aekvatan balans između preteranog trošenja i netrošenja energije. akle, suviše ugo zaržavanje na jenoj strani krajnosti čini ekstremno štetno ponašanje po naš energetski kapacitet, po našu poslovnu sposobnost i na kraju, po naš život. Reovnim vežbanjem uha i tela možemo u znatnoj meri a pojačamo naš energetski kapacitet, a prilično usporimo naše fizičko i mentalno starenje, a o samog kraja našeg života jačamo naše emocionalne i uhovne sposobnosti. Uzmimo samo kao primer Albert Ajnštajna, jenog o najvedih naučnika svih vremena. On je uživao u jerenju i ugim šetnjama po Minhenu, a nauci se vradao samo onda kada nije bilo povoljnog vetra za jedrenje.
Zanimljivo je i to a neki savremeni stručnjaci smatraju a gotovo svaki oblik stresa (koji je negativan po stanje našeg uha i tela) ima potencijal a uveda naše energetske rezerve, ali samo pod jednim uslovom – ako je propraden oporavkom koji je ekvivalentan količini oživljenog stresa. Ove možemo oati svima nama obro poznati izreku Fririha Ničea koja glasi „Ono što nas ne ubije učinide nas jačim”.
16
Stres u organizaciji
Januar 2007.
3.5. STRESNI POSLOVI Kaa govorimo o stresu na poslu, moramo a uzmemo u obzir i sleede: → Da li postoji zadovoljstvo u poslu kojim se bavimo? Naime, stres je minimalan ako se bavite poslom koji volite, a veliki ako je slučaj obrnut. U poslovnom svetu je čuvena izreka: “If you o the job you love, you’ll never work a day in you life“ . Međutim, malo je ljudi koji imaju zadovoljstvo posle dobro obavljenog posla. Smatra se a je to jeno o vrhunskih ljuskih zaovoljstava. Nažalost, anas je opšte poznato a mali broj ljui uživa na poslu i voli posao kojim se bavi. Veoma stresogene situacije se javljaju na ranom mestu koje je preopteredeno poslom, kao što su stresni i poslovi šefova koji nose ogovornost za ruge. U ranoj organizaciji je česta stresogena situacija ako ste primorani a sarađujete sa osobom koju biste najraije izbegavali. U organizacione stresove spaaju i karijerističke ambicije, tačnije uslovi za napreovanje, mogudi otkaz, kao i birokratska struktura organizacije, stil menažmenta, neaekvatna selekcija, loš raspore ljui, jenom rečju opšta psihološko moralna klima u preuzedu. Privatni biznis je veoma stresogen i u njega mog u da se upuste samo oni ljui koji imaju veru u sebe, viziju, čvrstinu, olučnost, preanost, koji znaju a podnesu pritisak konkurencije i odgovornosti za zaposlene i spremni su da rizikuju. U najstresogenije profesije spadaju poslovi hirurga, pilota, me nažera, novinara, profesora, sportskog trenera itd. Oni koji se bave ovim profesijama svakodnevno moraju da
se okazuju i preispituju, što može a bue značajan izvor stresa. Vrlo su stresogene i profesije gde su ljudi naterani da budu ljubazni. Tu spadaju sva radna mesta koja rade sa
strankama. Raskorak između potrebe posla koja iktira a buete ljubazni i vašeg intimnog psihičkog stanja je vrlo stresogen za pojeinca. Ta “maska” koju neki nose, stresogena je jer se gubi kontakt sa autentičnim emocijama. Vi biste, na primer, nekoj mušteriji najraije agresivno odbrusili, a ne smete. Izuzetno stresne su i opasne profesije, poput rudara,
ekstremnih sportista, ljui koji rae na velikim visinama rizikujudi svakonevno svoj život. Evo još jenog slikovitog primera. Ako uzmemo prosečni životni vek slikara, i uporeimo ga sa prosečnim životnim vekom jenog top menažera, primetidemo razliku o obrih 20 goina! Prisetimo se nekih poznatijih menažera 20. veka: Fririh Tejlor je živeo 59 godina, njegov dugogod išnji saranik Henri Gant 58, Max Veber 56, a Frenk Gilbret svega 55 goina. S ruge strane imamo Pabla Pikasa, koji je umro u svojoj 92. goini života, zatim Salvaor alija koji je oživeo 85, Klo Monea sa 86 it. Zabrinjavajude, zar ne? Ovi zapanjujudi poaci samo potvrđuju prepostavku a su neke profesije položnije stresu o rugih. Menažment je svakako jena o njih. Ostaje nam samo a se naamo a demo otkriti tajnu čuvenog Pitera rukera, jenog o najpoznatijih teoretičara menažmenta, koji je umro prironom smrdu pre 4 goine, u svojoj 96. goini života. Čak je i u svojim osamdesetim godinama radio kao kolumnista za Wall street journal , a u
eveesetim goinama je nastavio a se bavi pružanjem konsalting usluga poslovnim kompanijama i neprofitnim organizacijama.
17
Stres u organizaciji
Januar 2007.
3.6. NOVAC = SREĆA? Filip Birgier, osa najmlađi izvršni irektor jene o 500 najuspešnijih kompanija sa liste magazina “Fortune”, prvi je u svetu biznisa progovorio o široko rasprostranjenoj suicialnoj epresiji među top menažerima. Po njegovom mišljenju, čak četvrtina menažera na najvišim položajima u kompanijama, u jenom trenutku tokom svoje karijere, suočava se sa ovim teškim kliničkim poremedajem. Njegova javna ispovest baca novo svetlo na percepciju poslovnog upravljanja, kao poslenjeg utočišta za poricanje ljuske ranjivosti. “Posle skoro ve ecenije vrtoglavog uspeha u naftnoj inustriji, umesto zaovoljstva, osedao sam jeino iscrpljenost i mrzovolju. Saa viim a je sve to bila posleica ugogoišnjeg poricanja patnje. Oavno sam naučio a ignorišem bol, kako svoj tako i tuđi. Čini mi se a me je upravo to sprečavalo a buem emotivno uključen i saosedam sa svetom oko sebe”. Na prvi pogle top menažeri izgleaju kao osobe koje s u jako zaovoljne u životu. Uspešni su, obrazovani, imaju ovoljno novca... Međutim, isti oni lični kvaliteti koji pokredu najuspešnije menažere, ujeno prestavljaju njihove najmračnije aspekte ličnosti. Težnja ka izgrađivanju ientiteta na neprestanom poslovnom uspehu ovoi o toga a se čak i najmanje ostupanje o uzlazne linije čini neponošljivim. Presuan faktor ko pojave epresivnosti je sklonost ka prihvatanju krivice za sve ono što u okolini krene naopako, bez mnogo procenjivanja i uzimanja u obzir objektivnih okolnosti.
Postoje va tipa uspešnih menažera. U prvu grupu spaaju oni čiji je poslovni uspeh rezultat agresivne istrajnosti i fokusiranosti na ciljeve, a u rugu grupu oni čiji je napreak i uspeh podstaknut strahom od neuspeha. Motivacija inspirisana strahom i negativnim
previđanjima neizbežno generiše nelagou i stres. Sa namerom a pobegnu o ove hronične uznemirenosti, visoko ogovorni menažeri se pretvaraju u opsesivne perfekcioniste u svom poslu. Zabrinuti menažeri po stresom postaju nešto nalik ljuskim mašinama, koji u retkim trenucima mira i relaksacije, umesto zaovoljstva, osedaju krivicu zbog svoje opuštenosti. Biti na samom vrhu u psihološkom smislu zaista porazumeva snažan oživljaj izolovanosti, ali i ogromne odgovornosti u isto vreme. Poistov edujudi sebe sa svojom profesionalnom ulogom, top menažeri često zaboravljaju a, više o svega, ljue vezuje međusobno eljenje strahova, razočarenja, emotivnih povrea, želja, snova… obitna taktika je zato veoma prosta. Obradanjem više pažnje na ruge ljude (porodicu, prijatelje, saranike…) mogude je izadi iz začaranog kruga epresivnosti i opsesivne posvedenosti poslu.
Međutim, konstantna orjentisanost ka akciji i postignudu sprečava ih a u problematičnim životnim (a naročito poslovnim) situacijama zatraže ili očekuju poršku i pomod. U osnovi ove sklonosti lako je uočiti narcisoinu tenenciju: okrenutost ka sebi, uz preuveličavanje sopstvenih modi. Kompetetivno vaspitani i uvek spremni a se razmedu isključivo svojim postignudima, blokiraju nažalo st svoje kapacitete za intimnost i ograničavaju lični ientitet i vrenosti na izveštaj sa štenog računa i procenjenu vrenost svog materijalnog kapitala.
18
Stres u organizaciji
Januar 2007.
3.7. DA LI JE POSAO JEDINI KRIVAC ZA STRES? Postoje podaci koji ukazuju na to da je posao samo jena o mnogih mogudih oblasti
ili aspekata života koja ovoi o pojave stresa i lošeg zravlja. Naime, smatra se a su pojeini “životni ogađaji” koji zahtevaju promene ili aaptaciju u kratkom vremenskom preriou, takođe povezani sa pojavom stresa i mogu proizvesti široki spektar poremedaja u organizmu. Uzevši to u obzir, u toku proteklih goina se osta railo na ientifikaciji i rangiranju takvih stresnih životnih ogađaja po njihovom relativnom značaju i uticaju na život ljui. Kao rezultat jenog o takvih istraživanja, nastala je PERI Skala Životnih Događaja. Lista o 102 životna ogađaja je konstruisana na osnovu ranijih istraživanja koja su izvršena u Njujorku. Ovi ogađaji su klasifikovani u 11 životnih poručja: škola i stuije
posao ljubav i brak podizanje dece porodica mesto stanovanja kriminal i pravne nevolje finansije socijalne aktivnosti zdravlje razno
O ukupno 102 ogađaja ko kojih je ispitivan njihov uticaj na pojavu stresa, čak 21 ogađaj se onosio na posao! Njihov relativan značaj, kao i značaj nekih rugih ogađaja koji nisu vezani za posao se može vieti na sleedem grafiku: 1200 a s e r t s u v a j o p a n a j a đ a g o d j a c i t u n a v i t a l e R
1000 800 600 400 200 0
Stresni životni ogađaji
19
Stres u organizaciji
Januar 2007.
Ovi poaci nam pokazuju a poslovno orjentisani životni ogađaji ne samo a nisu beznačajni, ved spaaju među one koji imaju najvedi uticaj na naš život. Ovaj zaključak potvrđuje i stuija izvršena među zaposlenim stanovništvom Velike Britanije: čak 67% ispitanika je navelo posao kao glavni izvor stresa. A kada govorimo o promenama na poslu i njihovom uticaju na pojavu stresa, svakako moramo spomenuti jednu koja je posebno interesanta sa naše poneblje . Naravno, reč je o tranziciji. Uvreme reorganizacija i privatizacija, profesionalno zasidenje i sagorevanje postaje ozbiljan problem zaposlenih na svim nivoima u kompaniji. Tokom ekonomske tr anzicije zaposleni rae po pojačanim stresom. Često se pritom osedaju
nesigurno, neshvadeno i pocenjeno. Cena ovog nezaovoljstva je visoka, ne samo za ranika, ved i za čitavu organizaciju. Zaposleni koji u svom poslu ne nalazi nimalo zadovoljstva, proporcionalno tome u svoj ra ulaže minimum raspoloživih kapaciteta i sposobnosti.
Tema ovog raa o stresu u organizaciji može ovesti o zaključka a posao tj. ra ima samo negativne efekte na zdravlje - ali to nije slučaj. Naučno je okazano a, po nek im uslovima, ra može imati prenosti kaa je zravlje u pitanju. Naime, on često utiče na psihološko blagostanje i fizičko zravlje. Uzevši to u obzir, nije ni iznenađujud poatak a su nezaposlenost i olazak u penziju česti razlozi povedanog rizika o psiholoških problema, kao i kariovaskularnih bolesti. Istovremeno, specifične karakteristike posla mogu čak i poboljšati naše zravlje. Stuije su pokazale a visok utrošak energije, jena o karakteristika posla, zaista može smanjiti rizik o srčanih napa da. Dakle, stres ne mora uvek imati negativan uticaj. Male količine stresa mogu prodi
neprimedeno, ok blago povišene količine stresa mogu čak i pozitivno uticati na neku osobu, te je postaknuti na kreativnost i prouktivnost. Takva količina stresa često je pozitivna u poslovnim okruženjima i prema nekim ispitivanjima izaziva vedu motivaciju zaposlenih.
20
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
I J I
I
4. INDIVIDUALNE RAZLIKE Kako de jena osoba oživeti stres na poslu elom zavisi o njene sposobnosti a izađe na kraj sa obavezama i drugim nelagodnostima
koje joj taj posao namede. Različite traume svakako mogu slomiti uh svojih žrtava, ali činjenica je a su neki ljui ranjiviji o rugih. Postavlja se pitanje: Da li prouzrokovan prirodom nas
prironim okruženjem oko nas?
je stres samih, ili
Stres u organizaciji
Januar 2007.
4.1. STRES I GENI Takozvani “burn out” sindrom, koji je ranije spomenut, je otkriven sasvim slučajno, pre tridesetak godina u Americi. Kardiolozi Friedman i Rosenman d elili su čekaonicu sa kolegom oftalmologom i prim etili a su stolice ispre njihove orinacije više oštedene i
pohabane nego one ispre vrata njihovog kolege. Zašto bi njihovi pacijenti više rukama stiskali i gužvali rubove stolice nego on i koji su ošli na pregle via, zapitali su se. Utvrdili su a ko njih olazi relativno veliki broj ljui koji su na rukovoedim funkcijama, koji su nestrpljivi i nemaju živaca ni vremena čekati. Nastavljajudi opservacije i istraživan je u tom pravcu, Friedman i Roseman su podelili ljude u dva tipa: tip A, i tip B. Tip A je potpuno predan poslu, uv ek se strahovito žuri, raije de sam uradi nešto nego sačeka ti da njegovi saradnici to urade, agresivan je, nestrpljiv, sklon depresiji,
širi nervozu oko sebe, sklon je neprijateljskom raspoloženju. U najkradem vremenskom periodu želi obaviti što više posla. va kariologa su ovaj tip nazvali "trkački konj". Tip B ili "kornjača" manje je takmičarski raspoložen, manje posveden poslu i manje užurban. Ređe se sukobljava sa kolegama, ima uravnoteženiji i opušteniji pristup životu. Samopouzaniji je, i sposoban je uporno i istrajno raditi, sa sistematskim pristupom i ujenačenim tempom. S njim je prijatnije raditi jer s e nema osedaj a vreme steže oko vrata.
Za razliku o tipa A koji uvijek misli a de zakasniti, tip B se ne uzbuđuje. Jednako je uspešan kao tip A iako je smireniji, opušteniji, ne viče i ne uzrujava se i sve što rai čini se a rai kao o šale. Ta dva tipa razlikuju se po svom odnosu i regovanju na stres. Tip B najčešde nede oboleti o menažerske bolesti ok je tip A iealna meta koju stres napaa sa svih strana.
Ova razlika između ljui, tačnije razlika u njihovom ponašanju je najvedim elom genetski predodr eđena. Naime, geni najviše utiču na ranjivost ljudi: na to kako mozak i telo reaguju na pojedine stresore iz okoline, kao i na njihovu sposobnost da se vrate u normalu posle izlaganja stresnoj situaciji.
Ovu tezu potvrđuju i ugogoišnja istraživanja stručnjaka sa američkog Državnog instituta za starenje, koje je predvodio molekularni biolog Dean Hammer. Njegova
istraživanja su pokazala a su obro i loše raspoloženje oblici možanih aktivnosti, te a se svako rađa sa oređenim ''koeficijentom srede''. Na svet olazimo sa genetski zaatim raspoloženjem, na koje životne okolnosti samo onekle utiču jer se, nakon oređenog vremena, vradamo na vrenost koju su nam geni preoreili. A sa raspoloženjem je presuno povezana otpornost na stres, koja je takođe ominantno genetski zaata. Osobe manje otporne na stres, luče više stresnih hormona koji, u kritičnim možanim strukturama uništavaju možane stanice, posebno u hipotalamusu.
22
Stres u organizaciji
Januar 2007.
4.2. RADOHOLIZAM Iz gore naveenog zaključujemo a različiti tipovi ljui različito reaguju na izazove koje im posao svakonevno namede, a samim tim i rugačije oživljavaju stres. Sve ovo je sasvim normalno i opšte prihvadeno u savremenom poslovnom svetu - nije novost da se ljudi međusobno razlikuju, pa ni ovo saznanje nije posebno izneneđujude niti zabrinjavajude.
Međutim, izuzetno je važno razlikovati vrenog i preanog o jenog Raoholičara. Prema efiniciji raoholičar (eng. workoholic ) je uspešan poslovni čovek (menažer, direktor) koji radi 60 do 70 sati nedeljno, penje se visoko u organizaciji, ima veliku platu dok mu brak propaa a zravlje slabi, i koji živi samo za svoj posao. Prosto, osoba koja pati od jednog oblika zavisnog pona šanja.
Sam pojam “Radoholizam” se objašnjava kao opsesivno-kompulzivno oboljenje koje nastaje usled prekomernog predavanja radu i nedovoljnog oporavka. Kao posledica
raoholizma nastaje smanjena prouktivnost, hroničan umor, a na uže vremenske staze dovodi i do smrti. Radoholizam je najzastupljeniji u Japanu i javlja se po nazivom “karoši”. Karoši u Japanu onese oko eset hiljaa života goišnje. Uzroci koji ovoe o ove bolesti su: izuzetno ugačko rano vreme, nodni ra, ra bez goišnjeg omora i pauze, jako težak fizički ra i kontinuirano stresan posao. Karoši ko nas u svom izvornom obliku još nije prisutan zbog obro poznate strategije koju koriste vedina nezaovoljnih ranika, a koja glasi: „Ne možeš ti mene toliko malo a platiš koliko mogu ja malo a raim”. Međutim, ta vremena polako prolaze i jedno je sigurno – i Srbija de uskoro obiti žrtve „Karošija”. U poređenju sa prosečnim vremenskim zahtevima posla tokom seamesetih goina, na primer, zaposleni u razvijenim zapanim ekonomijama anas goišnje rae skoro 200 sati uže. Približno, ceo mesec više. Iako pojeina rana okruženja nagrađuju prekomernu, čak mučeničku posvedenost poslu, to ne može pretvoriti nekoga preko nodi u raoholičara ili perfekcionistu. Neko je, prosto, takav. Postavlja se pitanje: “ Kako ga prepoznati?” Kaa je potrebno napraviti razliku između vrenog ranika i ranika opsenutog svojim poslom, menažeri za ljuske resurse služe se jenim veoma prostim kriterijumom. Naime, osnovna razlika između vrenog ranika i raoholičara krije se u tome št o vredan ranik, ozbiljno posveden svom poslu, provoi rane sate raujudi se prestojedem vikenu ili goišnjem omoru. Raoholičar s ruge strane, provoi vreme tokom vikena ili goišnjeg omora neprestano razmišljajudi o prestojedim ranim obavezama. Ukoliko se malo pažljivije analizira ovaj fenomen lako je uočiti a je tokom ranih sati najefikasniji ranik upravo onaj zaposleni koji sa raošdu iščekuje kraj ranog ana ili neelje, vođen snažnim motivom a svoje slobono vreme zaštiti o poslovnih ob aveza.
23
Stres u organizaciji
Januar 2007.
→ Raoholičari se mogu poeliti u tri osnovna tipa: Njihove karakteristične osobine
Tipovi radoholičara Sve il’ ništa tip
-
Neobuzdani tip
-
Nepoverljivi tip
-
On se ili iscrpljuje poslom motivisan sopstvenim nerealnim
očekivanjima i težnjom ka perfekciji ili se povlači i olaže početak posla iz straha a nede uspeti a ostigne nivo savršenstva u izvebi. Veoma je zabrinut u vezi posla i okrivljuje sebe za sve što krene naopako. On nema problem a započne posao, ali zato ne ume a se zaustave, niti predahne dok r ai. Ne ume a kaže »ne«, postavi prioritete, ili poeli užnosti sa kolegama. Zbog toga što svoj posao obavlja munjevitom brzinom, veoma je sklon greškama zbog nemara. Opsenutost etaljima posla gotovo a ga parališe. Zbog toga što se teško ovaja o započetog posla, raije de sam izmišljati oatne obaveze nego a proglasi svoj projekat završenim. Sebi uporno ponavlja a niko rugi ne bi mogao tako uspešno, niti na tako obar način a obavi posao kao što to može on sam.
Ono što raoholičara tako strastveno privlači poslu je mogudnost a kroz ra pobegne o svojih bolnih emocija. Brojna istraživanja pokazuju a je ovaj životni stil u tesnoj vezi kako sa crtama ličnosti poput riginosti i perfekcionizma, tako i sa neumedem i nespos obnošdu a se bue intiman sa svojom najbližom okolinom. Perfekcija kao motiv ili merilo uspeha pojenako je štetna za kompaniju kao i za njene zaposlene. Ova iluzija, poržana željom a se ostavi obar utisak, često se brka sa stvarnom efikasnošdu. Stva rni progres, organizacioni kao i lični, zasniva se na realnoj proceni i izboru između ostvarivih i neostvarivih ciljeva. Unutar kompanija koje svoje ugoročne strategije zasnivaju na neostižnim ciljevima, najviše trpe zaposleni, pogotovo oni ko kojih je prisutna prisilna težnja za savršenstvom. Posleice nerealno postavljenih očekivanja ogleaju se u sve lošijim rezultatima i stalnom nezadovoljstvu postignutim uspehom.
Za razliku o oživljaja stvarnog uspeha koji povoljno utiče na fizičku otpornost organizma, perfekcionistička ambicija postiče nastanak fizičkih tegoba. Stres koji zaposleni sami sebi inukuju ovoi o pojave brojnih zravstvenih problema, između ostalog glavobolje, bola u gruima, epresije, pa čak i impotencije. S obzirom a samopošt ovanje zasnivaju na strogoj kritičkoj proceni profesionalnog učinka, oni su često suviše okupirani beznačajnim etaljima i provoe više vremena misledi o poslu nego što je to potrebno. Ovakva rana taktika ne samo a umanjuje prouktivnost, ved izaziva i istanciranost u onosima sa kolegama. Opsesivni raoholičari generalno se kvalifikuju kao loši timski igrači. Oni de rao opustiti a se krizna situacija razvije kako bi obili priliku a iz nje izađu kao heroji. Pokušaj kontrolisanja rugih ljui, manip ulisanje informacijama... samo su neke od taktika kojima se raoholičar koristi.
24
Stres u organizaciji
Januar 2007.
Ipak, najveda opasnost o perfekcionizma leži u pokušaju prikrivanja počinjenih grešaka kako bi se sačuvao imiž nepogrešivog. Iz tog razloga, suprotno očekivanom, zapošljavanje perfekcioniste na visoko ogovornim ili rizičnim poslovima čak je i kontraproduktivno. Raoholičari i menažeri imaju talenta, sjajne ieje, veliko znanje i iskustvo, neiscrpnu energiju, mogu a urae ono što rugi ne mogu, imaju poslovne kontakte, samouvereni su, elokventni, ukratko – uspešni po svim parametrima. Međutim, ove osobine, na kojima im mnogi zavie, mogu postati teško breme i ovesti o sinroma pregorevanja i mnogih rugih neželjenih posleica. Kako po iniviuu, tako i po samu organizaciju. I sama pomisao na neurohirurga, pilota, političara ili upravnika nuklearne elektrane nespremnog a vii i prepozna svoju grešku, uliva strah u kosti. Zataškavanje grešaka u ovim slučajevima može proizvesti katastrofe ogromnih razmera. Baš iz tog razloga, velike kompanije u kojima ominira klima perfekcionizma veoma su položne ekonomskim slomovima. Naime, u savremenom poslovanju bitno je zapamtiti sleede: Nesavršenost nije toliko negativna u biznisu, ali je perfekcija uvek pod sumnjom . Radoholizam je anas sve više rasprostranjen . Prema najnovijem istraživanju
američke kompanije Harris Interactive, čak 33 osto zaposlenih Amerikanaca ne iskoristi goišnji omor u potpunosti. U proseku, zaposleni Amerikanac tako „izgubi“ četiri ana goišnjeg omora. Inače, ove goine de prosečna užina goišnjeg omora u SA biti ve nedelje, u Velikoj Britanij i četiri, a u Francuskoj čak 39 ana. Rezultate pomenutog istraživanja potvrđuje i prošlogoišnja stuija američkog Instituta za poroicu i posao (Family and Work Institute – FWI), koja je pokazala a 36 osto američkih ranika nije planiralo a iskoristi sve ane goišnjeg omora. Interesantno je a je čak 37 osto njih reklo a nikaa nisu ojenom uzeli više o seam slobonih ana.
25
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
I J I
I
5. STRES I ZDRAVLJE Brojna savremena istraživanja su ovela o zaključka a poslovni rokovi i veliki pritisak eluju kao potstrek infarkta i mnogih rugih teških, pa čak i smrtonosnih oboljenja. Takođe je okazano a je broj zaposlenih koji su oživeli srčani uar najvedi poneeljkom , što ukazuje na stresne faktore koji oprinose srčanom uaru, maa je teško oreiti koja vrsta stresa eluje na različite ljude u razli čitim siuacijama. Pokazalo se a je stres na poslu veoma realna pretnja zdravlju pa se treba priržavati politike “ Samo polako i bez uzbuenja” .
Stres u organizaciji
Januar 2007.
5.1. UTICAJ STRESA NA ZDRAVLJE Utvrđeno je a je među mlaim šefovima mnogo onih koji imaju povišen krvni
pritisak, a među starijim holesterol, ok i jeni i rugi imaju visok procenat zavisnosti o nikotina, alkohola i tableta. Takođe, stručnjaci procenjuju a bi stres vrlo lako mogao a bue glavni krivac za višak kilograma i to posebno ko top menažera – ljudi koji na poslu imaju visoke ogovornosti, ali ne i tuđi nazor na onim što rae. Naime, psihički i emotivni stres uti ču na stvaranje steroia kortizola koji usporava metabolizam, te tako i olazi o nagomilavanja masnode u organizmu. Stres je bolest 21. veka i ne treba je olako shvatiti. Zbog stresa u svetu umiru milioni ljui. Samo u Americi milion ljui goišnje umr e od kardiovaskularnih bolesti. Naravno da svi oni nisu menažeri, ali način života kojim živi vedina Amerikanaca je zabrinavajudi . Japance
najviše ugrožavaju možani uari. Na našim prostorima menažerske bolesti nisu tako česte kao u SAD, Japanu ili Zapa noj Evropi ali se zna a pogađaju ljue oko 40. goine i to češde muškarce. Ko muškaraca su napanuti srce i krvni suovi, ok ž ene zapadaju u depresivna i ankciozna stanja. Hronični stres na poslu i razvo braka mogu biti smrtonosna kombinacija za muškarce. a stres na poslu može a uzrokuje srčana obolj enja i dijabetes, pokazala je i studija Univerzitetskog koleža u Lononu. Proučavajudi preko 10.000 britanskih ržavnih službenika tokom četrnaest goina, istraživači su otrkili vezu izmeju stresa na r adnom mestu i takozvanog metaboličkog sinroma. Metabolički sinrom čini grupa faktora, kao što su gojaznost, visok krvni pritisak i visok holesterol, koji povedavaju rizik o srčanih bolesti i dijabetesa tipa II. Kad se izuzmu svi drugi faktori, poput manjka fizičke aktivnosti, pušenja i ruštvenog statusa, istraživači su zaključili a su oni koji su izloženi hroničnom stresu na poslu va puta skloniji metaboličkom sinromu o onih čiji posao nije stresan. Ispostavilo se i a su žene izložene stresu na poslu položnije metaboličkom sinromu o muškaraca. Britanski istraživači smatraju a je mogude a proužena izloženost stresu na ranom mestu utiče na nervni sistem i smanjuje bološku prilagoljivost, što može a poremeti fiziološku ravnotežu organizma. Još jean revolucionarni poa tak o koga je ošla ova stuija glasi: eliminisanje aljinskog upravljača ili mobilnog telefona bi čak va puta umanjilo rizik o dijabetesa!
Kaa govorimo o stresu, zanimljivi su poaci obijen sleedim istraživanjem: Na univerzitetima u Njujorku i Pitsburgu s proveeno je semogoišnje istraživanje na 12.366 pacijenata. O 10.904 muškaraca koji su na početku istraživanja bili u braku, manja je verovatnoda bila a de umr eti oni koji su ostali u braku nego oni koji su razvedeni. Od onih koji su se tokom ovog ispitivanja razveli, 1.332 su umrl i iz različitih r azloga, a 663 od kariovaskularnih bolesti. Najgore su bili pogođeni razvedeni ispitanici koji su radili pod uslovima stresa. Zaključak je a ostanak u braku u srenjim goinama štiti muškarce u suočavanju s negativnim iskustvima na poslu.
27
Stres u organizaciji
Januar 2007.
5.2. NEZADOVOLJSTVO POSLOM Stuija “Gallup Organization” je dokazala da stepen o koga su ranici angažovani na poslu ima ramatičan uticaj na njihovo fizičko zravlje i psihičko stanje . U kategoriji "angažovani ranici" (ranici koji rae sa strašdu, imaju nove ieje vezani su za firmu i pomažu a ona napreuje) jasna vedina o 62 osto oseda a njihov posao pozitivno utiče na njihovo fizičko zravlje. Broj opaa na 39 osto među "neangažovanim ranicima" (ranici koji nisu preterano zainteresovani za posao i gleaju stalno na sat, otaljavaju posao) i na samo 22 osto među "aktivno neangažovanim" (ranici koji se stalni žale, ništa ne rae i potkopavaju ra ostalih zaposlenih). Još je alarmantnija činjenica a vedina "aktivno neangažovanih" ranika - 54 osto, kažu a misle a njihov ra ima negativan uticaj na njihovo fizičko zravlje. Isto to tvre 30 osto"neangažovanih " i samo 12 osto "angažovanih ranika". Galup navodi da njegov "Ineks angažovanja zaposlenih" pokazuje da 43 odsto zaposlenih oseda a njihov posao utiče pozitivno na njihovo fizičko zravlje, 29 kaže a utiče negativno, ok 27 osto tvri a uopšte ne utiče. Analiza poataka za kategorije poslova koje su, verovatno, fizički zahtevnije, poput ranika u oblasti usluga svih vrsta, kvalifikovanih trgovaca, polukvalifikovanih i fizičkih ranika, ukazuje na malu razliku. Naime, 43 osto takvih ranika kaže a njihovi poslovi utiču na njihovo fizičko zravlje pozitivno, kao što je to tvrilo i onih 43 osto za koje je verovatnije a imaju kancelarijski posao. a njihovom zravlju škoi fizički posao kojim se bave, smatra 31 osto anketiranih. Takođe i 28 osto onih koji rae poslove manje fizički zahtevne kažu isto. Brojke su malo povoljnije kaa se rai o psihičkom zravlju. Sve u svemu, 52 osto ranika kaže a njihov poslovni život pozitivno utiče na njihovo psihičko stanje, 21 veruje a je efekat negativan, i 27 osto kaže a nema uticaja. No, razlike u nivoima angažavanja su još ramatičnije. Tako 78 osto "angažovanih ranika" oseda a njihov ra oprinosi pozitivno psihološkom stanju. Nešto ispo polovine (48 osto) "neangažovanih ranika" i malenih 15 osto "aktivno neangažovanih" tvre isto. Nasuprot tome, nešto preko polovine (51 osto) o "aktivno neangažovanih" ranika oseda a njihov ra ima negativan uticaj na njihovo psihičko zravlje, u poređenju sa 20 osto "neangažovanih" i samo šest osto "zaposlenih radnika". Postavlja se, međutim, pitanje: Kako može angažovanje na ranom mestu imati bilo kakve veze sa zdravljem? "Kao prvo, kao što de vam svaki iskusni istraživač redi, uzajamna veza ne obuhvata slučajnost", kaže Stiv Krebtri, autor članka "Ako ste angažovani nede vam trebati lekar". "U ovom slučaju, može biti a su oni koji kažu a njihov posao pozitivno utiče na njihovo zravlje jenostavno vedi optimisti i otua je verovatnije a su angažovaniji u svom radu". Ali, Krebtri dodaje da za rukovodioce i unajmljene profesionalce, to ne menja
ništa na stvari. "'Angažovani ranici' verovatno de više nego ostali smatrati zravim posao koji
obavljaju".
28
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
I J I
I
6. MENADŽMENT STRESA Sve vedi broj ljui u savremenom svetu, zbog neznanja i ignorisanja signala stresa, trpe psihofizičke tegobe dug vremenski period,
oštedujudi oređene neurološke funkcije ili organe u telu. Stres menažment obuhvata učenje i sticanje veština prepoznavanja stanja stresa i upravljanja sopstvenim životom uprkos stresorima sa kojim se neprekidno
susredemo, kroz kontrolisanje i smanjivanje njihovog uticaja. Naučene veštine pružaju osobi mogudnost a efikasno izađe na kraj sa teškim situacijama s ciljem a se oseda bolje i povrati osedaj kontrole u svoj život.
Stres u organizaciji
Januar 2007.
6.1. OPŠTE PREPORUKE Stres menažment ili upravljanje stresom obuhavata tehnike koje nam pomažu a uspešno savlaamo stres, kako na ranom mestu, tako i u svakonevnom životu. Za jednu uspešnu karijeru k ontrola stresa je ključ na stvar. Neke studije su pokazale da za uspeh nisu važne samo osobine kao što su samoisciplina, sposobnost i sistematski ra. Jenako je važna sposobnost kontrolisanja negativnih osedaja kao što su strah i napetost. Stres se ne može izbedi jer niko ne može živeti po staklenim zvonom, ne sarađujudi sa rugima i živedi samo po svojim željama. Poslovni ljui i svi koji su izloženi razornom elovanju stresa morali bi a upoznaju sopstveni način reagovanja na stres a bi u svoj repertoar ponašanja mogli a uključe ponašanja elotvornija o onih koja su ih dovela u stanje stresa. Najvedi problem poslovnih ljui je a shvate a su se preforsirali, a trebaju a „stanu na loptu“, a im njihov organizam aje znak a nešto ne rae kako valja. Zatim slei još vedi problem – terapija, jer izlečiti se, u stvari znači promeniti način života. Ko na vreme ne može ili ne želi a shvati a mu je zbog stresa život ugrožen i da mora da menja posao, na kraju plati cenu.
Jean o važnih elova stres manažmenta, onosno nošenja sa stresom, su tzv. strategije. Mnoge od tih strategija mogu se v rlo lako naučiti i nisu potrebna neka dodatna objašnjenja. Važno je napomenuti a ne postoji najbolja strategija, niti je jena važnija o drugih. Prosto ljudi sami moraju pronadi onu koja najbolje eluje u njihovoj situaciji. Ključ uspešnog života sa stresom je reovn a upotreba sleedih strategija:
fizička aktivnost - fizičke aktivnosti mogu uveliko smanjiti stres i intenzitet reakcija na stres. Posebno su korisne aerobne v ežbe, poput hoanja, trčanja, plivanja ili vožnje biciklom. Is tezanje je korisno ko napetosti mišida. Aerobne vežbe poižu i
nivo oređenih hemikalija u mozgu koje poboljšavaju raspoloženje i čine nas zadovoljnijima samim sobom. Redovn a fizička aktivnost vrlo je korisna strategija nošenja sa stresom; pisanje - sve je više istraživanja koja pokazuju kako pisanje o stresnim situacijama i okolnostima može pomodi otpuštanju stresa i poboljšan ju bolesti i stanja na koja utiče stres. Preporučuje se oko 10 -15 minuta pisanja nevno, a na papir možete pren eti vaše viđ enje stresnih situacija i vaša osedanja; razgovor o vašim osećanjima - izražavanjem i eljenjem svojih razmišljanja s a članovima porodice ili pri jateljima modi dete bolje razumeti svoja oseda nja; smeh i plač - prestavljaju prirone načine nošenja sa stresom i otpuštanja napetosti; oboje predstavljaju deo procesa zaceljivanja rana; učestvovanje u aktivnostima u kojima uživate - organizovane aktivnosti pomažu otpuštanju napetosti, a mogu uključivati neki hobi, fizičku aktivnosti ili umetnost. Briga i igra s kudnim ljubimcima takođe mogu pomodi.
30
Stres u organizaciji
Januar 2007.
Mnogi pokušavaju posleice stresa ublažiti na nepriklaan ili čak štetan način. Nikotin, alkohol, kofein, šeder, srestva za smirenje kao i opijati , su najčešda sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres koji osedamo. Ta sredstva koja nas post iču na akciju ili stimulansi, deluju tako a postiču lučenje neurotransmitera serotonina, norarenalina i opamina, ali time uzrokuju stalne velike uspone i paove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako a treba povedavati ozu stimulansa za postizanje istog učinka. Mnogi svakonevno uzimaju velike količine kaf e, cigareta, alkohola, čokolae ili svega zajeno. Ove stvar ne samo a ne smanjuju stres, ved stvaraju zavisnost razbijajudi prirone antistr esne mehanizme. Umesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, savremeni čov ek bi trebao a naučiti metoe za izbegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka. Neke o njih možemo sprovoiti sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, poroičnih, školskih, ruštvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovna fizička aktivnost uz tehnike opuštanja i meitacije. U intervjuu za eMagazin, na pitanje kako a se suočimo sa stresom na poslu i
pobeimo ga, profesor Marid savetuje a je najpre potrebno ovojiti za sebe nevnu pauzu i relaksaciju tokom posla, obro isplanirati vreme, imati zrave životne navike... Na viken treba da gledamo kao na dragocenost i da ga maksimalno iskoristimo za sport, porodicu,
prijatelje, relaksaciju, meitaciju. Veoma je poželjno i izgraiti obrambene ego mehanizme. “Smatram a je bitno voleti svoj posao, uspostaviti harmonične interopersonalne odnose unutar rad ne organizacije, razviti veštinu rešavanja konflikata i poseovati ventile. Ako na poslu ne ie, treba a potražimo ventili u ljubavi, poroici, hobijima, sportu, rekreaciji. Takođe je poželjno a postavimo svoje prioritete. Čak je prihvatljiva i filozofij a a je posao nužno zlo neophono a preživimo, a a pravi život počinje nakon ranog vremena”, naglašava dr. Jovan Marid. Stres na radnom mestu se takođe može smanjiti ili eliminis ati nekim tehnikama ili
mogudnostima. Preporučljivo je a se barem jenom goišnje, a ako je mogude i više puta, sastanete s posloavcem, šefom ili irektorom i porazgovarate o vašem obavljanju posla. Razjasnite pitanja poput onih što se o vas očekuje na ranom mestu, koji su planovi vaše firme i gde ste vi u tim planovima, k ako možete poboljšati svoj ra, koje su vam prenosti i mane, postoji li mogudnost za napredovanje itd. Naime, dokazano je da radnici koji sa svojim kolegama i supervizorima otvoreno iskutuju o lošim ranim uslovima i oživljenom nezadovoljstvu manje su p oložni stresu, frustraciji i sagorevanju o onih koji po tom pitanju ostaju pasivni.
Međutim, poneka je jeini način rešavanja stresa na ranom mestu prom ena posla. Ukoliko se osoba nalazi na zaista stresnom mestu i nijedan od gore navedenih saveta joj ne može pomodi, onda je moža vreme za razmi šljanje o promeni ranog mesta. No , pre davanja otkaza neophodno je dobro razmisliti o svemu buudi a i gubitak radnog mesta i nezaposlenost takođe sa sobom nose stres. Treba olučiti šta donosi manje stresa: nezaposlenost ili nezadovoljstvo na saašnjem ranom mestu?
31
Stres u organizaciji
Januar 2007.
6.2. ORGANIZACIJE U BORBI PROTIV STRESA Savremene organizacije su saa ved uveliko svesne a stres prestavlja problem koji
zahvata velik broj ranika i narušava njihovo zravlje, a samim tim i negativno utiče na uspeh i profit te organizacije. a bi se mogude prepreke uspešno otklonile nije ovoljno tretirati pojeinačne pritužbe i probleme zaposlenih. Sistem mora a stvori vreme, mesto i a obezbei način a se nezaovoljstva izraze, pre nego što ođe o eskalacije. Baš kao što je dizajn kancelarijske opreme, stolica, telefona, tastatura...vremenom prilagođe n uslovima raa i sprečavanju povrea zaposlenih, isto tako je danas veoma lako izmeniti neke socijalne i psihološke aspekte posla, kako bi se sprečilo “sagorevanje” osoblja. Rukovodstvo koje zanemaruje ljusku stranu posla, onosno ne prepoznaje ili ignoriše neke o ovih, sveprisutnih, psiholoških opteredenja ranika aktivno saučestvuje u miniranju prouktivnosti svoje kompanije. Sredom, muri rukovoioci anas sve češde posebno obučavaju i angažuju stručnjake za karove, menažere za ljuski kapital, koji intenzivno rade sa ljudima, da bi na vreme prepoznali globalne znake profesionalnog sagorevanja u svojoj organizaciji. Priržavajudi se izreke: “Bolje sprečiti nego lečiti” organizacije pribegavaju raznim metodama za prevenciju i suzbijanje stresa. Neke od tih metoda su stanarne, “po preporuci lekara”, poput poboljšanja ranih uslova, a neke su krajnje neuobičajene. No, jeino što je bitno jeste rezultat. Ma koliko čune te metoe bile, a ko na kraju dobijete zadovoljnog radnika, onda vam se trud svakako isplatio.
6.2.1. KICK BOSS
U tekstu je ved spomenuto a jean o najsnaž nijih stresogenih faktora u firmama prestavljaju problematični međuljuski odnosi zaposlenih kao i odnosi sa šefom tj. - loša atmosfera u kolektivu. Iz tog razloga, p siholozi na razne načine pokušavaju a smire tenzije među zaposlenima. U tu svrhu, u nekoliko velikih američkih korporacija postavljene su velike bokserske vrede sa utisnutim slikama šefova. Čija slika najpre izbledi, taj je dobio najviše uaraca, što znači a je najmanje “omiljen” među zaposlenima. Zvuči šašavo, ali...
6.2.2. TEAM BUILDING
Još jena od zanimljivih metoa kojoj u poslenje vreme organizacije sve više pribegavaju jeste Team Building (prev. izgrađivanje timova) . Team Building je skup edukativno-rekreativnih aktivnosti čija je svrha razvoj poželjnih karakteristika pojeinca ili tima, smanjivanje akumuliranog stresa, poboljšanje komunikacije između zaposlenih po stresom, upravl janje konfliktnim situacijama, jačanje timskog uha i samopouzanja, preuzimanje rizika i ogovornosti, planiranje i upravljanje promenama, onošenje oluka,
32
Stres u organizaciji
Januar 2007. kreativno rešavanje problema ... Neke od aktivnosti koje Team Building obuhvata su Paint Ball , splavarenje, spuštanje niz konopac, orjentiring, kanu safari it. Neko bi mogao a kaže da je sve to neozbiljnost i gubljenje vremena koje bi moglo efektno da se iskoristi u kancelarijama, međutim suštinski se rai o proučavanju međuljuskih onosa u neobično m okruženju, otklanjanju ved nagomilanog stresa i sprečavanju pojave novog . Dakle, osnovno što dobija firma koja primenjuje Team Buidling jeste kvalitet najvrednijeg kapitala svakog preuzeda - ljudskog kapitala.
6.2.3. ERICSON
Za potrebe rešavanja problema stresa u korporaciji Ericson je usvojena politika za smanjenje stresa, uz projekciju jasnih ciljeva i ogovornosti, obre mogudnosti pronalaženja ravnoteže između raa i privatnog života, ugonu ranu okolinu, i visoki stepen zravlja zaposlenih. Takav pristup smanjuje izostanke s posla i gubitke, a pruža vede zaovoljstvo, poverenje i samopouzdanje. U Ericsonu deluje Workplace Health Unit - jedinica koja koordinira aktivnosti u vezi smanjenja stresa na individualnom i organizacijskom planu. Health Service vodi brigu o pojedincima koji pate od stresa. Management Counsulting deluje na organizacionom planu tj. u ogovoru sa menažerom jeinice u kojoj nast aju problemi,
nastoji pronadi rešenja, koja su specifična za pojeine rane sreine.
6.2.4. U ZDRAVOM TELU PUNIJI DŽEPOVI
uh i telo čine neraskiivu celinu. Nije ovoljno samo učiti, baviti se biznisom i „praviti” pare, a pri tom zapostavljati rugi eo naše ličnosti – telo, njegov razvoj i potrebe. Prema okvirnim proračunima, troškovi američkih kompanija namenjenih pokrivanju troškova lečenja i bolovanja zaposlenih, iznose u proseku oko 7,7 milijari olara goišnje. Stoga sve vedi broj kompanija, opteredenih troškovima lečenja ranika, pokredu tren internih preventivnih fitnes programa . Cilj ovakvih programa je pružanje porške zaposlenima u ovikavanju o pušenja, kao i oržavanju normalne telesne težine i fizičke konicije. Četiri puta goišnje zaposleni bivaju novčano motivisani a provere svoju telesnu težinu. Oni ranici koji očuvaju istu telesnu težinu tokom cele goine, kao nagrau obijaju nekoliko slobonih ana ili novčani posticaj. Ukoliko je fitnes program u okviru kompanije muro osmišljen, opšta korist ubrzo postaje vidljiva kroz finansijsku analizu stanja firme. To doka zuju i rezultati čak vaeset ve finansijske stuije u firmama koje su preuzimale afirmativne akcije za očuvanje i unapređenje zravlja svojih zaposlenih. Ko ovih kompanije, stepen povradaja investicije u fizičku koniciju zaposlenih, iznosio je neverov atnih 300 odsto. Kao nuspojava sprovedenih akcija, u okviru istih kompanija bilo je smanjeno odsustvovanje sa posla (absentizam), ali i prezentizam (kada se radnici pojavljuju uredno na svom radom mestu ali su zbog oslabljene fizičke konicije u nemogudnos ti da efikasno obavljaju posao).
33
Stres u organizaciji
Januar 2007.
6.2.5. NEUSPELI POKUŠAJ U nekim zemljama Evrope stručnjaci su, svesni simptoma “sagorevanja” na ranom mestu, izračunali šta je čovekov rani minimum, a šta maksimum: a se rana semica svede na 35 sati, da se pet ana rai, a va omara. Krajem prošlog veka, Francuska je zakonskim, a Nemačka ugovornim putem isprojektovala ovakav sistem raa. Nakon nekoliko goina „zemlje embelije“ su se suočile sa paklenom konkurencijom sa dalekog istoka, gde rano vreme ne znači ništa, ge ranici nemaju prestavu o bruto i neto plati, ge se o skora glaovalo, a anas živi „bogovski“ sa 150 o 200 olara mesečno. Količina ranih sati po stanovniku je počela a se povedava na Islanu, Novom Zelanu, u Kanai... a računica OECD pokazuje a je SA o 1970. o 2002. najviše povedala rano vreme – za 20 odsto. Tako se stiglo o reforme koja de rano vreme učiniti fleksibilnim. Saa Nemačka ved uveliko obrom saranjom sinikata i posloavaca proužuje ranu semicu, a Italija, koja je tokom levičarske vlae najavljivala a de tokom 2005. goine predi na 35 satnu ranu semicu, više ni ne pamti a se tako nečim zanosila.
6.2.6. STUDENTI POD STRESOM
Međutim, pore posla i obrazovne institucije mogu prestavljati izvor stresa. Stoga ni je neuobičajeno što i neki fakulteti (nažalost, samo inostrani) pribegavaju metoama za prevenciju i suzbijanje stresa. Poslenjih goina se na Američkim koležima sprovoi praksa menjanja konzervativnih naziva premeta kako bi oni zvučali zanimljivije studentima. Svim premetima koji su saržali reč “Teorija” u naslovima, ta reč je izbačena. Zvuči krajnje prosto, ali ova metoa se pokazala kao izuzetno efikasna. Stuentima su premeti zvučali “moernije” te su bili više motivisanji za učenj e. Stoga im je sam proces učenja elovao manje naporno i stresno.
6.2.7. TI SI MOJE SRCE Jedna od malobrojnih akcija namenjena suzbijanju stresa koja je sprovedena u Beograu nosi naziv “Ti si moje srce” i eo je projekta “Porška razvoju javnog zdravlja u Srbiji" kojim rukovodi Evropska agencija za rekonstrukciju, a finansira ga EU. Cilj ove
kampanje je skretanje paženje javnosti na glavne faktore rizika koji su uzročnici oboljenja srca i krvnih sudova - pušenje, stres, fizička neaktivnost i gojaznost.
34
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
I J I
I
7. ZAKLJUČAK Stres je svua oko nas. Stručnjaci ga efinišu kao negativno psihološko stanje koje utiče na radne performanse zaposlenih, kao i na zdravlje same organizacije. Rukovodstvo koje zanemaruje ljudsku stranu posla, odnosno ne prepoznaje ili ignoriše neke o sveprisutnih,
psiholoških opteredenja ranika aktivno saučestvuje u miniranju prouktivnosti svoje kompanije. Sredom, muri rukovoioci anas angažuju stručnjake za karove i menažere za ljudski kapital, koji intenzivno rade sa ljudima, da bi na vreme prepoznali globalne znake profesionalnog sagorevanja u svojoj organizaciji.
Stres u organizaciji
Januar 2007.
7.1. STRESNA SRBIJA - ZAKLJUČAK U Srbiji ovom problemu nije poklonjeno ovoljno pažnje. Ko nas tek prestoji etaljno usklađivanje Zakona o zaštiti na rau sa bazičnim smernicama EU i insistiranje na vedem senzibilitetu za probleme elovanja stresa na ranom mestu. Isto tako, pitanje zlostavljanja na radnom mestu ili mobbinga jeste nešto o čemu se u svetu ved poslenjih decenija jako puno govori, dok kod nas ovom problemu nije posvedeno ovoljno pažnje. U procesu tranzicije koji nas vodi na trasu koja sledi evropske smernice, u narednom periodu
morademo mnogo više pažnje posvetiti tim o saa zanemarivanim problemima. Sinrom sagorevanja na poslu morade a se rešava multiisciplinarno, uključujudi zajeničke aktivnosti specijalista meicine raa, psihijatara, psihologe raa i kliničke psihologe. o taa, pošto čak i čuveni Jack Welch u svojoj novoj knjizi „Kako pobeđivati“ priznaje da nije kompetentan za p itanje životnog balansa u sve bržem i nemilosrnijem globalnom biznisu, ostaje a zaključimo a je stres deo posla . Ali kad se tenzija pretvori u prezasidenost, vreme je a se zakoči i spase sopstvena psiha, poštovanjem one stare evize: „Pet ana raiš, va omaraš“.
36