INTERNACIONALNI INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK TRAVNIK U TRAVN TRAVNIKU IKU SAOBRAĆAJNI FA FAKULTET
SEMINARSKI RAD Predmet: Tarife Tarife !a"#ra$a% !a"#ra$a% Tema: Tarif&a '"(iti)a* 'ri&+i'i i !tr)tra tarif&", !i!tema
Me&t"r: Pr"f-dr I#ra.im I#ra.im J!fra&i$ B(%i&a A!i!te&t: D"+-dr M"m/i(" M"m/i(" S(ad"%e
Stde&t: A(mi&a Br-i&de0a: Br-i&de0a: S1231I455 S1231I455
Tra6&i)* 2758. 2758 .
SADRŽAJ UVOD..............................................................................................................................................3 1. TARIFNA POLITIKA...............................................................................................................4 1.1 Uloga tarifne politike...........................................................................................................4 2. TARIFNI IT!"I...................................................................................................................# 2.1 Vr$te tarifni% $i$te&a...........................................................................................................# 2.2 Priro'ni tarifni $i$te&.........................................................................................................# 2.3 !kono&$ko(politi)ki tarifni $i$te&....................................................................................* 2.4 Dr+a,ni tarifni $i$te&..........................................................................................................* 2.#. "-eo,iti tarifni $i$te&......................................................................................................./ 3. TRUKTURA I VRT! TARIFA............................................................................................0 3.1 "eto'e i ele&enti kon$trki-e tarifa................................................................................ 4. TARIFNI IT!"I U AORA5A6U.................................................................................17 4.1. 8el-e9ni)ki tarifni $i$te&..................................................................................................17 4.2. Tarifni $i$te& -a,no& gra'$ko& pre,o9...................................................................11 4.2.1. Politika finan$iran-a 6:PP(.................................................................................11 4.2.2. Tarifna politika 6:PP(.........................................................................................12 4.2.2.1 ;il-e,i tarifne politike..............................................................................................12 4.2.2.2 Prinipi ,o
enito?.................................................................................................1# *. PRIN;IPI TARIFNO: IT!"A........................................................................................1* *.1. 6e'in$t,ena tarifa..............................................................................................................1* *.2. Relai-$ka tarifa................................................................................................................1/ *.3. @on$ka tarifa.....................................................................................................................1/ /. TRUKTURA TARIFNO: IT!"A.................................................................................27 /.1. Kriteri-i 9a po$ta,l-an-e opti&alnog tarifnog $i$te&a............................... $i$te&a....................... ................. ................. .........27 .27 /.2. I9or tarifnog $i$te&a.......................................................................................................21 @AKL6UBAK..............................................................................................................................22 LIT!RATURAC............................................................................................................................23
2
UVOD Ovaj radu je opisana tarifna politika, principi i strukture tarifnog sistema. Tarifna politika sadrži osnovna načela i ciljeve, a realizacija je kroz tarifni sistem. Najvažniji dio tarifne politike čine tarife, njihova osnova i struktura, a u operativnom smislu način njihovog utvrđivanja i njihove primjene. od tarifnim sistemom podrazumijevamo cjelokupnost tarifa jednog sao!ra"ajnog sredstva i skup načela na kojima su te tarife izgrađene. #itna o!ilježja i karakteristike tarifnog sistema proističu iz tarifnih načela. To znači da se tarifni sistemi i razlikuju među so!om po tome koje je načelo imalo odlučuju"u ulogu pri utvrđivanju prevoznih cijena i kakvi su ciljevi postavljeni tarifskoj politici. ri iz!oru tipa tarifnog sistema, $jedinstveni ili zonski tarifni sistem%, se polazi od utvrđivanja osnovnih kriterija $&srv, &srp, ulasci i izlasci putnika po stanicama i izmjene putnika po stanicama%.
'
1. TARIFNA POLITIKA 1.1 Uloga tarifne politike Tarifna politika sadrži osnovna načela i ciljeve, a realizacija je kroz tarifni sistem. Najvažniji dio tarifne politike čine tarife, njihova osnova i struktura, a u operativnom smislu način njihovog utvrđivanja i njihove primjene. (!og op)teg dru)tveno i ekonomskog značenja sao!ra"aja dru)tvo pokazuje pose!an interes za formiranje cijena prevoznih usluga. *toga ono zadržava se!i pravo uče)"e ili !ar uticaj na utvrđivanje tih cijena. +ijene usluga su jedan od glavnih faktora u poslovanju sao!ra"ajnih preduze"a i u utvrđivanju uslova konkurencije na prevoznom trži)tu. skustvo također, pokazuje da nivo i sastav vozarina utiče na veličinu potražnje za prevoznim uslugama, veličinu iskori)tavanja kapaciteta, te veličinu učinaka izraženih u količini o!avljenog rada ili novčanom iznosu ostvarenog prihoda. -fikasno iskori)tavanje ekonomskih resursa jedan je od najvažnijih učinaka )to se cijenama prevoza želi posti"i. *loženost i težina utvrđivanja tarifa ogleda se u činjenici da se one iskazuju za hiljade ro!a različite vrste, namjene i prevoznog o!ilježja, )to se kre"u između velikog !roja mjesta, te različitih izvori)ta i odredi)ta i na različitim udaljenostima. orisnici prevoznih usluga žele niske vozarine, ponuđenim uslovima prevoza. * druge strane, sao!ra"ajna preduze"a nastoje osigurati vozarine koje "e u dugom periodu garantovati najvi)e mogu"e neto/povrate. (nači, sve )to je u vezi s vozarinama, od pose!nog je interesa za privredu u vrijeme kad op)ti nivo cijena raste ili pada. *ta!ilnost vozarina u ve"ini se slučajeva smatra poželjnom i za prevoznika i za korisnika prevoznih usluga. (a korisnike prevoznih usluga sta!ilnost vozarina jednako je važna, kao )to je važna op)ta sta!ilnost cijena na trži)tu ili sta!ilnost deviznog tečaja pri sklapanju ugovornih poslova. 0tvrđivanje cijena prevoznih usluga podređeno je određenim zakonitostima koje, osim o stepenu intervencije države, zavise o tome formiraju li se cijene u uslovima potpune konkurencije, monopola ili oligopola. 1azloge za postojanje razlika u načinu formiranja cijena prevoznih usluga i ve"ine ostalih ro!a i usluga svrstavaju u sljede"e tri grupe 3. 4ozarine su podvrgnute jačoj javnoj kontroli od cijena nekih drugih proizvoda i usluga. 2. 5avnom se politikom provodi usklađenija akcija u određivanju cijena u sao!ra"aju nego )to se to događa u drugim djelatnostima. '. orisnici prevoznih usluga, pogotovo oni u ro!nom prevozu, aktivniji su u o!likovanju cijena od kupaca proizvoda i usluga ve"ine ostalih djelatnosti. 0tvrđivanje vozarina sastoji se od dva glavna postupka 3% utvrđivanja op)teg nivoa vozarina6 2% utvrđivanja iznosa pojedinih vozarina. rvim se pristupom želi ste"i predstava o prihodu, )to se očekuje, ostvariti naplatom svih vozarina. 7rugim se postupkom želi ustanoviti neposredni učinak predloženih vozarina na fizičko kretanje ro!nog i putničkog prevoza, te na novčani rezultat, odnosno veličinu prihoda.
8
2. TARIFNI IT!"I 2.1 Vr$te tarifni% $i$te&a od tarifnim sistemom podrazumijevamo cjelokupnost tarifa jednog sao!ra"ajnog sredstva i skup načela na kojima su te tarife izgrađene. #itna o!ilježja i karakteristike tarifnog sistema proističu iz tarifnih načela. To znači da se tarifni sistemi i razlikuju među so!om po tome koje je načelo imalo odlučuju"u ulogu pri utvrđivanju prevoznih cijena i kakvi su ciljevi postavljeni tarifskoj politici. ostoje četiri vrste tarifnih sistema 3. prirodni, 2. ekonomsko/političi, '. državni i 8. mje)oviti pored toga )to se tarifni sistemi međuso!no !itno razlikuju, primjena samo jednog od njih u proved!i tarifne politike je nepoznata. Ono )to tarifama daje !itno o!ilježje, sa načinom konstrukcije tarifa $tarifnih ta!lica, cijena% u provedenoj tarifnoj politici predstavlja tarifni sistem. (avisno od toga kome je načelu dat prioritet, koji je tarifni sistem vi)e zastupljen, daje ukupno o!ilježje tarifa u provođenju tarifne politie. *va četiri tarifna sistema datiraju iz vremena postojanja vi)e tarifnih razreda na 9eljeznici, i svi polaze od principa da veličinu prevozne usluge određuje vrijednost ro!e $ad valorem%. Ovom prilikom date su samo osnovne naznake tarifnih sistema.
2.2 Priro'ni tarifni $i$te& Osnovne karakteristike prirodnog tarifnog sistema ili tarifni sistem po prostoru i težini sastoji se u tome )to kao !aza za utvrđivanje prevoznih cijena služe tro)kovi prevoza. Načelo racionalnog kori)tenja prevoznih sredstava ima znatnog uticaja na formiranje prevoznih cijena za pojedine ro!e. Osnovni elementi od kojih zavisi veličina vozarine za pojedine ro!e jesu težina ro!e i njena količina, odnosno težina i zapremina, način transportovanja ro!e $!rzovoz ili sporovoz%, vrsta kola u kojima se ro!a prevozi itd. od ovog sistema ne postoji )irok raspon u cijenama prevoza pojedinih vrsta ro!a. (natno su suženi tarifni rasponi. rimjena ovog sistema početak je primjene prinipa 9a -e'nak $lgE -e'naka tarifa, čime se donekle napu)ta princip $ad valorem%. *istem je pogodan u uslovima monopola na transportnom trži)tu za određene vrste ro!a. -konomsko/politički interesi države do sada nisu !ili naklonjeni potpunoj primjeni ovog tarifnog sistema.
:
2.3 !kono&$ko(politi)ki tarifni $i$te& Ovaj tarifni sistem ima za osnovicu utvrđivanja prevoznih cijena samo vrijednost prevozne ro!e. 0 formiranju tarifa za pojedine ro!e vrijednost ro!e se uzima u raznim varijantama. Ovaj sistem se naziva i klasifikacionim sistemom, odnosno sistemom klasifikovanja po vrijednosti. 0 ovom sistemu vrsta ro!e i njena vrijednost imaju odlučuju"u ulogu. 5edna od karakteristika ovog tarifnog sistema jeste vrlo velika diferencijacija prevoznih cijena, tako da postoje znatne razlike između najvi)e i najniže cijene prevoza. 1azlika između najvi)e i najniže cijene prevoza u jednoj tarifi naziva se tarifni raspon. 0 ovom tarifnom sistemu tro)kovi prevoza pokrivaju se samo u prosjeku, tako da se izvjesne ro!e prevoze znatno iznad prosječne cijene prevoza, a druge ispod prosječne cijene prevoza.
2.4 Dr+a,ni tarifni $i$te& od ovog tarifnog sistema država ima pravo da svojom ekonomskom politikom pomaže razvoj pojedinih privrednih grana ili o!lasti i da može kroz tarife sprovoditi tu svoju politiku. 7ržava može da kroz tarife djeluje u pravcu rje)avanja izvjesnih kulturnih , socijalnih i nekih drugih dru)tvenih potre!a. O!ično država na )irinu tarifnog raspona i usljed potre!a i ciljeva ekonomske politike zahtijeva ve"a ili manja odstupanja konkretnih tarifnih stavova od prosječne cijene prevoza. 7ržavni tarifni sistem ne može da !ude sproveden kao isključiv i z!og toga se on o!ično javlja kao dopuna ostalih tarifnih sistema. O!ično se mjere ekonomske, socijalne, prosvjetne itd.politike, sprovode u okviru ostalih tarifnih sistema i na taj način se tarife koriste kao instrument te politike.
;
2.#. "-eo,iti tarifni $i$te& peage?, a drugi dio je različit i on pokriva marginalne tor)kove.
@
3. TRUKTURA I VRT! TARIFA 0 sao!ra"aju se o!avljaju dvije vrste usluga prevoz ro!e i prevoz putnika. (ato tarife predviđaju dvije osnovne vrste prevoznih cijena 3. voznu cijenu za prevoz putnika i 2. vozarinu za prevoz ro!e. 4ozne cijene su sadržane u tarifi za prevoz putnika, a vozarina u tarifi za prevoz ro!e. 0 cilju utvrđivanja voznih cijena i vozarine u tarifi potre!no je na određeni način primijeniti pojedina tarifna načela. 4rlo često je slučaj da pojedina načela jedno drugo isključuju i zahtijevaju pose!no tarifiranje pri tarifiranju prevoznih cijena. 0 cilju stvaranja )to elastičnijih tarifa i mogu"nosti za uzimanje u o!zir smjernica ekonomske politike dru)tvene zajednice, potre!no je u svakoj tarifi da postoje dva osnovna dijela. (!og toga u strukturi tarifa razlikujemo sljede"e 3. osnovni dio tarife, koji se naziva normalnom ili redovnom tarifom i 2. dopunski dio tarife koji o!uhvata izuzetne ili povla)tene tarife. Normalna A redovna tarifa o!uhvata redovne uslove prevoza i tarifne stavove koji se formiraju na osnovu primjene !itnih načela koja su usvojena kao !aza tarifnog sistema. 0 redovnoj tarifi moraju da !udu uvr)teni svi normalni slučajevi prevoza, to znači da redovna tarifa o!uhvata cijene za prevoz svih ro!a i putnika. 1edovna tarifa ne može sama da odgovori potre!ama raznolikog privrednog i dru)tvenog života, koji dolaze do izražaja i u sao!ra"aju. 7a !i se udovoljilo tim potre!ama i da !i se tarifni sistem učinio )to elastičnijim ustanovljavaju se izuzetne tarife. zuzetne tarife mogu !iti donesene 3% sa ciljem primjene u unutra)njem sao!ra"aju, i 2% u svrhu primjene u međunarodnom sao!ra"aju. zuzetne tarife mogu !iti donijete iz dva osnovna razloga, i to ako je to u interesu željeznice, odnosno drugih sao!ra"ajnih preduze"a kao privrednih organizacija, i ako to zahtijevaju interesi dru)tvene zajednice. zuzetne ili povla)tene tarife u interesu dru)tvene zajednice mogu se davati iz razloga 3. ekonomske prirode, i 2. vanekonomske prirode. Najče)"e vrste izuzetnih tarifa jesu sljede"e a% izuzetne tarife koje predviđaju sniženje vozarinskih stavova za prevoz određenih vrsta ro!a.. !% izuzetne tarife u korist određenih privrednih rejona jedne zemlje. 0 cilju u!rzanja razvitka pojedinih zaostalih područja mogu se davati niži tarifni stavovi za prevoz ro!e do ili od stanice na tom području. c% zuzetne tarife u korist drugih sao!ra"ajnih grana, koje imaju za cilj da usmjeravanjem prevoza na pojedine sao!ra"ajne grane o!ez!ijede !rži razvitak onih sao!ra"ajnih grana čije je uče)"e u ukupnom o!imu prevoza opravdano sa dru)tvenog stanovi)ta. d% zuzetne tarife koje imaju za cilj stimulisanje izvoza, odnosno uvoza.
B
zuzetne tarife se mnogo primjenjuju u tarifnim sistemima ve"ine zemalja. Op)te je pravilo, da )to je manji !roj tarifnih razreda u redovnoj tarifi, odnosno )to je manji raspon između najvi)eg i najnižeg tarifnog razreda, to je ve"a primjena izuzetnih tarifa.
3.1 "eto'e i ele&enti kon$trki-e tarifa Tarifni sistem u jednoj zemlji uslovljen je, ne samo primjenom teorijskih načela tarifske politike, ve" isto tako i načinom konstrukcije tarife. Od toga kako je postavljena tzv. Tarifska )ema, tj. kako su uzeti u o!zir pojedini elementi koji utiču na visinu tarifnih stavova zavisi i da li "e jedna tarifa odgovoriti postavljenim ciljevima tarifske politike. Osnovni elementi koji se uzimaju u o!zir pri konstrukciji tarife jesu 3. vrsta ro!e, 2. daljina prevoza i '. težina ro!e. Osnovni faktori koji utiču na način uzimanja u o!zir daljine prevoza pri konstrukciji tarifa jesu 3. struktura tro)kova prevoza i 2. ciljevi tarifne politike *truktura tro)kova u sao!ra"aju je, kao )to smo vidjeli, takva da daljina prevoza ima znatnog uticaja na ukupnu visinu tro)kova oko prevoza neke ro!e ili putnika. Tro)kovi na početno/ zavr)ne operacije u procesu transportovanja jednaki su !ez o!zira na daljinu prevoza.
C
4. TARIFNI IT!"I U AORA5A6U 4.1. 8el-e9ni)ki tarifni $i$te& 3.3. arakteristike tarifa u željezničkom sao!ra"aju rodajne cijene na željeznici formiraju se na dva načina 3. slo!odnom pogod!om / dogovorom između prevoznika i korisnika, 2. tarifom A propisivanjem cijene prevoza 0 željezničkom se sao!ra"aju, z!og masovnosti prevoza i ostalih ve" poznatih i na!rojenih faktora u putničkom i ro!nom sao!ra"aju cijene utvrđuju tarifom. Tarife su sistemski razrađen skup odreda!a, značajnih za prevozni ugovor, prevozne cijene i sporedne naknade $npr. dohranjivanje živih životinja tokom prevoznog procesa%, kojima se prevoz željeznicom reguli)e podjednako za svakog korisnika. 1azličitost tarife u odnosu na prodajne cijene ogleda se u njenim o!ilježjima u koje pripadaju javnost, jednakost u primjeni za korisnike, stalnost i jednakost primjene. 5ednakost primjene onemogu"ava stvarne i lične diskriminacije prema korisnicima usluga željezničkog sao!ra"aja. *talnost i jednostranost vi)e su kategorije relativnog značenja. +ijene prevoznih usluga u sao!ra"aju se mogu formirati / $loo'no& pogo'o& ( putem dogovora ili ugovorom između davalaca i korisnika usluga u drumskom $prevoz ro!e%, pomorskom $slo!odna plovid!a% i riječnom sao!ra"aju, / t,rsistematski izrađeni i po zakonu o!javljeni skup svih odreda!a mjerodavnih za prevozni ugovor.
Tarife karakterieC / javnost / jednakost primjene i / stalnost i jednostavnost Ptni)ka tarifa $a$to-i $e i9C / uslova prevoza, / povlastica i / vozarine, dodaci i naknade. 0 željezničkom sao!ra"aju cijene su odrežene tarifom. 1azvojem tarifnih teorija razvijaju se tarifna načela i tarifni sistemi. Tarifna načela su 3. načelo diferenciranja cijena prevoza prema vrijednosti ro!e 2. načelo !azirano na vrijednosti prevozne usluge $ovo načelo unosi ekonomske kriterije u tarifnu politiku manje/vi)e svih zemalja članica 0+/a A
3D
raktična primjena teorije pokazuje da se može govoriti o vi)e tarifnih sistema 3. ekonomsko/politički 2. državni '. prirodni 8. mje)oviti rimjena !ilo kojeg od tih sistema ne ulazi u cijenu ni u jednoj od članica 9eljezničke unije $0+%. 0glavnom se primjenjuju tarifni sistemi u zavisnosti o sao!ra"ajnoj politici pojedinih zemalja i tretmanu željezničkog sao!ra"aja i njegovoj ulozi u sao!ra"aju zemalja (apadne -vrope.
4.2. Tarifni $i$te& -a,no& gra'$ko& pre,o9 3-2-5- P"(iti)a fi&a&!ira&%a J9PP1 olitika finansiranja u javnom gradskom prevozu predstavlja !itan element sao!ra"ajne i ekonomske politike grada prema sistemu 5E/u. *a njom se utiče na vidovnu raspodjelu u korist 5E/a i na pove"anu mo!ilnost u 5E/u. olitika finansiranja 5E/a tre!a da polazi od / činjenica da je postojanje efikasnog sistema 5E/a od izuzetne važnosti za zadovoljavanje potre!a za kretanjem, / smanjuju se nepovoljni efekti na ur!anom području $nivo !uke i aerozagađenja, zagu)enje sao!ra"ajnica i sl.%, / racionalnije kori)tenje energije i sao!ra"ajnih povr)ina. olitikom finansiranja se utvrđuju finansijske podr)ke dru)tveno političke zajednice poslovanja i razvoja 5E/a. On tre!a da se odnosi / na tro)kove / prihode i / podr)ku razvoja 5E/a. Finansijska politika tre!a da se realizuje na tri nivoa / na nivou preduze"a, / na nivou gradske vlasti, / na nivou države. 5E se u svijetu posmatra kao / faktor koji doprinosi op)tim dru)tvenim interesima i !lagostanju / kao izvor finansijske do!iti. Osnovni koncept !udu"e politike finansiranja 5E/a ukazuje / na nedvosmislenu vezu politike finansiranja razvoja i tarifne politike. / na nivou preduze"a kada se radi o investicijama koje donose internu renta!ilnost, / na nivou grada kada se radi o uče)"u grada kroz dotacije i su!vencije, pomo" u rashodima i o modernizaciji i razvoju 5E/a, / na nivou države kada se radi o kapitalnim ulaganjima !ilo ukupno ili djelimično na !espovratnoj osnovi $izgradnja )inskog sistema, depo za održavanje i dr.%.
33
od nas u #i= Eradovi su djelimično finansirali funkcionisanje sistema 5E/a. Eradske vlasti radije finansiraju projekte modernizacije i razvoja jer se radi o konkretnoj aktivnosti, dok se dotacije smatraju kao pomo" preduze"u a ne korisnicima usluga. 3-2-2- Tarif&a '"(iti)a J9PP1 3-2-2-5 Ci(%e6i tarif&e '"(iti)e Osnovni ciljevi tarifne politike kod nas i u svijetu predstavljaju stvaranje optimalnih odnosa u formiranju ukupnih prihoda prevashodno za pokri"e realnih tor)kova funkcionisanja 5E/a. Ono predstavlja segment politike finansiranja 5E/a i predstavlja !itan elemenat za vođenje sao!ra"ajne politike grada. Tarifna politika tre!a da je u funkciji / prihvatljivog nivoa cijena prevoza / mo!ilnosti stanovnika / socijalne komponente različitih kategorija stanovni)ta. 4ođenje tarifne politike polazi od sljede"ih razloga / djelatnost 5E definisan je kao djelatnost od pose!nog dru)tvenog interesa i svkodnevno je izložena uvidu građana i javnosti. / Tarifna politika u 5E je pod manjom ili ve"om kompetencijom gradskih organa, / utem su!vencija cijena finansiraju se korisnici A povla)tene kategorije korisnika, / utem dotacija organi vlasti učestvuju u finansijskoj funkciji finansiranja preduze"a 5E, / 7otacije i su!vencije često isprepli"u zavisno od grada do grada. 7otacije i su!vencije o!ez!jeđuju i ve"u konkurentnost 5E. 3-2-2-2 Pri&+i'i 6"e&%a tarif&e '"(iti)e J9PP1 Tarifna politika je kao i politika finasiranja dio ukupne politike grada prema 5E/u, kao komunalnom sistemu od vitalnog značaja za život svih građana, privrede i izvr)enja svih aktivnsoti u gradu. Time se postiže / radikalno po!olj)anje kvaliteta prevozne usluge 5E/u, / pove"anje uče)"a 5E/a u ukupnom o!imu putničkog prevoza, / zadržavanje dominantnog mjesta 5E/a u vidovnoj raspodjeli, / ključno opredjeljenje za uspje)nu sao!ra"ajnu politiku u gradu. Tarifna politika mora da !ude u funkciji o!ez!jeđenja prihvatljivog nivoa cijena, odnosno prihvatljivog nivoa prihoda prevoznika za o!avljanje ove funkcije u realnim uslovima eksploatacije. rema 0T $
32
samo segment politike finansiranja. utem tarifa o!ez!jeđuje se samo dio neophodnih prihoda za pokri"e teku"ih tro)kova eksploatacije sistema 5E/a. Tarifnom politikom se utvrđuje finansijska podr)ka dru)tveno A političke zajednice do nivoa prihoda prevoznika za o!avljanje 5E/a u funkcij o!ez!jeđenja prihvatljivog nivoa cijena prevoza za naj)iri !roj korsinika. ostoje tri kategorije razloga koje utiču na stvaranje deficita u poslovanju preduze"a 5E/a. / op)te $zakonsko% ograničenje cijene karata, / niže cijene karata za određene kategorije korisnika/povla)tene kategorije $penzioneri, studenti, učenici, nezaposleni, invalidi i dr%, / održavanje deficitarnih linija $nove stam!ene, industrijske linije i sl.%, kao i eksploatacija linija u perodima manjih prevoznih zahtjeva putnika $vanvr)ni periodi, no"ni časovi, nedjeljom i dr%. *vaki od ovih razloga opravdava zahtijevanje prava na ekonomsku podr)ku. #ez ekonomske podr)ke do)lo !i do / ukidanja pojedinih linija, / smanjenja ponude 5, / smanjenja kvaliteta, / smanjenja mo!ilnosti stanovni)tva. 7otacije i su!vencije zavise od izgrađenosti svijesti 7( i političkog faktora u njoj, o potre!i da se iz raznih / socijalnih, / ekolo)kih i / drugih razloga omogu"i kvalitetna usluga po pristupačnoj cijeni prevoza. Na osnovu ovako postavljenog savremenog koncepta tarifne politike i 5E/u , odnosno optimalizaciji njenih osnovnih parametara, postižu se slijede"i pozitivni efekti na ur!aniziranom području / po!olj)anje kvaliteta prevozne usluge u 5E/u, / pove"anje mo!ilnosti stanovni)tva, / pove"anje !ez!jednosti sao!ra"aja, / smanjenje stepena ugrožavanja okoline !ukom i zagađenjem, / u)tede u sredstvima za izgradnju novih sao!ra"ajnica sa prate"om infrastrukturom. reduze"e 5E ima i vodi sređenu tarifnu politiku koja tre!a da zadovolji / interese dru)tveno političke zajednice / vlastite interese, $sao!ra"ajne, ekonomske i komercijalne ciljeve% Na tarifnu politiku utiču i drugi kriteriji / jednostavnost, / jasnost, / primjenljivost tarifnog sistema i / ograničavaju"i faktor uređaja za naplatu karata
3'
3-2-2-; Tarif&a '"(iti)a J9PP1 Sara%e6 0 poslijeratnom periodu, tj. od 3CC; do danas u *arajevu tarifna politika je, uglavnom, !ila u funkciji iz!orne politike vladaju"ih stanaka. *amostalnost preduze"a u vođenju tarifne politike se svela u okviru osnovne cijene kod određivanja komercijalnog popusta i !eneficija pojedinim kategorijama putnika, iz razloga sao!ra"ajno/tehničke i ekonomske prirode / pove"anje mo!ilnosti pojedinih / pojedinačnih grupa, / privlačenje novih putnika / iskori)tenost kapaciteta $prevoz van vr)nog optere"enja% / pove"anje ukupnog !roja prevezenih putnika, / pojedini o!lici komercijalnih popusta po!olj)avaju kvalitet i stepen ostvarivanja prevoza $prethodno pla"anje mjesečne karte%, te znatno pojednostavljuju manipulacije kontrole sistema karata, / komercijalni popusti se odo!ravaju u odnosu na osnovnu cijenu, / komercijalni popust se daje za zaposlene i kre"e se od 2D/2:G osnovne cijene prevoza 7rugi vođenja tarifne politike u *arajevu odnosi se na davanje povlastica. (a đake i studente, penzionere, )ehidske porodice i dr. pored toga, preduze"e daje i povlastice, nezaposlenim, invalidima i kre"u se od 2D/2:G. Na ovaj način definisali !i se / o!im i kvalitet prevoza, / visina prihoda i karata, / dotacija, / su!vencija, / funkcionisanje sistema 5E/a, / kontrola preuzetih o!aveza, )to !i omogu"ilo preduze"u da posluje renta!ilnije i da ve"u aktivnost usmjeri na kvalitet prevoza i razvoja sistema 5E/a.
38
#. TARIFNI IT!" =op>enito? od tarifnim sistemom se podrzaumijeva skup tarifnih načela, tarifna struktura i nivo cijena.Na osnovu tarifnih načela ili principa se utvrđuje cijena pojedinačne vožnje, tj. da li "e cijena !iti ista,!ez o!zira na dužinu vožnje ili ona tre!a da se na neki način dovede u vezu sa dužinom vožnje i da li cijena tre!a da !ude ista, !ez o!zira na presjedanje s linije na liniju ili s jednog na drugi vid prevoza. Tarifna struktura ima dva elementa 1aspon tarifa / koje se vrste i tipovi karata prodaju i kome su one namijenjene A i konstrukciju tarifa A kakve su konkretne forme tarifa i odnosa između nivoa cijena i raznih tipova karata. maju"i u vidu složenost i raznolikost tarifnih struktura, sve rezultate poređenja cijena raznih preduze"a tre!a prihvatiti sa rezervom, čak i kada su cijene zasnovane na istim načelima, ovo tim prije )to se razni tipovi karata mogu !itno *l.3D 4eza tarifnog sistema,sistema karata sistema naplate azlikovati u cijeni kod jednog te istog prevoznika. itanje utvrđivanja nivoa cijene, stoga je samo na izgled jednostavno pitanje. Tarifni sistem $T*%, sistem karata $*% i sistem naplate $*N% su međuso!no povezani i uslovljeni, jer se različita rje)enja ovih sistema odražavaju na poslovanje preduze"a. 0zajamna veza ovih sistema se može predstaviti kao na slici 3D.
3:
*. PRIN;IPI TARIFNO: IT!"A ostoje tri osnovna principa tarifnog sistema. To je / jedinstvena tarifa, / zonska tarifa, / relacijska tarifa. Osim njih, postoje i mje)oviti tipovi tarifnih principa koji nastaju kom!inacijom nekih od osnovnih principa. lasifikacija na tri osnovna principa se može uzeti uslovno, jer je tačno da su i mnogi drugi principi teoretski mogu"i. (!og razlika u praktičnoj primjeni pojedinih načela, de)ava se da su dva tarifna sistema svrstana pod isti tarifni princip, ustvari dva !itno različita varijeteta.
*.1. 6e'in$t,ena tarifa +ijena vožnje kod jedinstvene tarife je ista, !ez o!zira na kojoj se relaciji putnik prevozi. rincip jedinstvene tarife ima mnoge značajne prednosti tarifni sistem je jednostavan i ne predstavlja nikakvu te)ko"u za putnika, izdavanje karata je !rzo, može se primijeniti samouplata i zastupiti sasvim jednostavni uređaji za naplatu, izdavanje i poni)tavanje karata. 5edinstvena tarifa je podesnija za sao!ra"ajna područja ograničene veličine i slučajeve kada manje varira raspodjela putovanja po dužini. Održati princip jedinstvene tarife u takvim slučajevima značilo !i !irati između preskupog prevoza na kra"im relacijama ili pove"anog dotiranja sistema. rincip jedinstvene tarife u praksi se često kom!inuje s drugim tarifnim načelima iz vi)e razloga 0 centralnom dijelu gradske aglomeracije se primjenjuje jedinstvena tarifa, a u prigradskim i ruralnim dijelovima relacijska. Nedostaci jedinstvene tarife su / nemogu"nost diferenciranja cijena prema dužini putovanja, a time i do!ijanja ve"ih prihoda, / nepravedenost prema putnicima kratkopruga)ima, )to utiče na gu!ljenje jednog !roja putnika i smanjenje prihoda, / nepravednost je prema putnicima koji koriste dvije ili vi)e linija u zoni jedinstvene tarife, )to zahtijev auvođenje prelazne tarife koja stvara dodatne pro!leme u sistemu kontrole, smanjuje prihode preduze"a, / nemogu"nost definisanja gradskog područja na kome ona važi, tako da granice važenja dovode putnike izvan nje u nepovoljan položaj i vr)i pritisak od nadležnih organa da se i na njih primjenjuje jedinstvena tarifa $na različitim nivoima%, / svako pove"anje cijena izaziva sve vi)e otpora sa vi)e aspekata. 0 poređenju sa zonskim i relacijskim sistemom, jedinstvena tarifa ima niz prednosti, ali i nedostatke, i to / olak)ava automatizaciju naplate, / olak)ava kontrolu karata u vozilima, / omogu"ava smanjenje tor)kova radne snage, / omogu"ava lak)e upoznavanje putnika sa sistemom naplate karata, / pravedna je samo prema putnicima čija je dužina putovanja pri!ližna srednjoj dužini putovanja, 3;
/ prilagodljiva je samo u ograničenoj mjeri, / ne dozvoljava u punoj mjeri kori)tenje ekonomskih mogu"nosti koje pruža zonski i relacijski sistem, / dio putnika koji putuju na kra"im relacijama, od 3sr pla"a ve"u cijenu nego )to su stvarni tro)kovi prevoza, a putnici koji putuju na dužim relacijama 3sr pla"aju manju cijenu nego )to !i tre!alo, / zonska ili relacijska tarifa omogu"ava naplatu, tačnije vrijednosti usluge prevoza, / zonska i relacijska tarifa povlače za so!om pove"ane tro)kove koji nisu za!rinjavaju"i u odnosu na jedinstvenu tarifu, izuzev ako cijene nisu izrazito diferencirane po kategorijama korisnika, / zonska i relacijska tarifa omogu"avaju daleko ve"e mogu"nosti u odnosu na jedinstvenu tarifu za određivanje tarifa s ciljem pove"anja ukupnog prihoda, / primjenom zonskih i relacijskih tarifa se stimuli)u putnici na kratkim relacijama sa pove"anim !rojem vožnji z!og povoljne cijene, / zonska i relacijska cijena privlače putnike na kratkim relacijama z!og povoljnosti, / zonska i relacijska cijena omogu"uju davanje povoljnijih cijena određenim kategorijama van vr)nog perioda vremena, )to kao rezultat može da ima pove"anje !roja putnika i pove"anje prihoda.
*.2. Relai-$ka tarifa 1elacijska tarifa se o!računava i utvrđuje prema !roju >relacija? tokom vožnje, pri čemu se pod relacijom podrazumijeva rastojanje između dva stajali)ta koja ne moraju !iti uzastopna. O!ično se kod primjene ovog tarifnog principa vr)i sistematska podjela auto!uske, tramvajske ili metro/linije na određeni !roj relacija koje postaju o!računske jedinice, ali se cijena prevoza ne mora utvrđivati proporcionalno !roju relacija tokom vožnje. Naprimjer, u centralnim dijelovima ariza za jednu ili dvije relacije se poni)tava jedna karta, a za svaki drugi, dodatni !roj relacija, najvi)e jo) jedna karta. rincip relacijske tarife ima značajnih prednosti od kojih je najvažnija ta da se u određenoj mjeri uvažava putno rastojanje, pa je cijena prevoza primjerena tro)kovima prevoznika $prosječnim i marginalnim%. ostoje, međutim, i sla!e strane ovog tarifnog načela i one se manifestuju prvenstveno u domenu izdavanja i kontrole karata. *tvar se pose!no komplikuje ako je predviđeno slo!odno presjedanje s jednog na drugi vid zastupljenog prevoza.
*.3. @on$ka tarifa od zonskog tarifnog principa sao!ra"ajno područje se dijeli na određeni !roj zona. +ijena vožnje zavisi od toga u kojoj je zoni započeto, odnosno zavr)eno putovanje, ali i od !roja pređenih zona, tako da pri prekidu putovanja karta ostaje da važi. kod ovog tarifnog načela uspostavlja se određeni odnos između pla"ene cijene i dužine vožnje. 0 ve"ini slučajeva postoji jedna velika centralna zona koja pokriva uže gradsko područje u određeni !roj perifernih zona ustanovljenih prema lokalnoj geografiji i strukturi putovanja. 0 &ondonu i arizu, koji imaju dominantan centar i radijalno/ koncentričnu strukturu, tarifne zone imaju formu pravilnih kružnih prstenova. 0 drugim ur!anim regijama sa vi)e ravnopravnih centara, u kojima ne dominira neki pose!an pravac kretanja, mogu"e su i druge strukture forme zona. 0 praksi je zonski tarifni sistem znatno jednostavniji od relacijskog, a izdavanje i kontrola 3@
karata su mnogo !rži. Od anketiranih @D preduze"a velikih gradova u 3C@B. godini i 3D; preduze"a u 3CB8. godini, zaključuje se da je pove"ana primjena raznih tipova i formi zonskog tarifnog sistema dijelom i z!og toga )to se zonska tarifa može konstruisati tako da funkcioni)e kao jedinstveni tarifni sistem za kra"a putovanja, a ona čine oko @:G svih putovanja kod ve"ine anketiranih preduze"a. Na taj način putnicima je omogu"eno da uživaju prednosti jedinstvene tarife za ve"inu putovanja, dok se za duža putovanja tarifa u manjoj ili ve"oj mjeri dovodi u vezu sa dužinom putovanja. (one možemo svrstati u četiri vrste / prostorne / linearne / segmentne i / neutralne. rostorne ili teritorijalne zone se formiraju u o!liku koncentričnih krugova. &inearne mogu !iti nezavisne i odnose se na jednu liniju koja se dijeli na zone prema srednjoj dužini putovanja putnika. Ove zone nalaze primjenu kod radijalnih i dijametralnih linija. *egmentne zone se uvode kod tangencijalnih kružnih linija, tako )to se ove linije dijele na segmente koji odgovaraju srednjoj dužini putovanja putnika. Neutralne zone se formiraju na prelazu između dvije prostorne zone gdje su jaki tokovi putnika i kojima se neutrali)e nepovoljnost zonskog tarifnog sistema za putnike koji gravitiraju u granici jedne zone, a putuju u drugu graničnu zonu. (onski tarifni sistem #roj zona u unutra)njem i spoljnom prostoru zavisi od veličine i o!lika grada i poznavanja putnih tokova. 0koliko !roj zona nije velik, sistem nije komplkovan, a kontrola je jednostavna. (onski sistem se može uspostaviti samo sa elektronskim poni)tačima karata. -lektronski poni)tači rje)avaju pitanje !roja zona, tako da !roj i granice zona ne predstavljaju ograničavaju"i faktor u zonskom tarifnom sistemu. itanje pove"anja cijena !azirano na zonskom tarifnom sistemu ne izaziva velike otpore ili politčki pro!lem, ako je pove"anje cijena prevoza prihvatljivo, jer je u tim slučajevima cijena prevoza adekvatna srednjoj dužini. Putovanja u zoni. Eranice zona čine zatvorene kružne linije i o!ično se poklapaju sa stanicama na kojima se vr)i ve"a izmjena putnika. o pravilu, granice zona su nepravilni geometrijski krugovi. 0tvrđivanje kružnih linija je naj!olji način da se pravilno utvrde geometrijski krugovi. 0tvrđivanje kružnih linija je naj!ilji način da se pravilno utvrde zonske tarife na radijalnim i dijametralnim linijama. 0tvrđivanje !roja i granice zona može da se vr)i u dvije varijante. 3. Eranica zona može da !ude vezana za srednju dužinu vožnje putnika koje predstavlja značajan paramterar karakteristike kretanja putnika na liniji. 2. Eranica zona tre!a da !ude vezana za srednju dužinu putovanja putnika koje predstavlja jednu od značajnih karakteristika putovanja u određenom gradu. ri konstrukciji zonskog tarifnog sistema potre!no je utvrditi sljede"e elemente po varijantama / aritmetičku sredinu !roja zona po liniji $km% / standardno odstupanje !roja zona po liniji, / aritmetičku sredinu )irina zona po liniji $km%, / standardno odstupanje )irina zona po liniji, / koeficijent varijacije $odnos između standardnog odstupanja )irine zona i aritmetičke sredine )irine zona po liniji%.
3B
ri iz!oru tarifnog sistema povoljnija je varijanta sa manjim !rojem zona po liniji, sa )irinom zone koja je pri!ližnija utvrđenoj vrijednosti srednje dužine vožnje, odnosno srednje dužine putovanja putnika, kao i sa manjim koeficijentom varijacije po)to je homogenost skupa ve"a. onstrukcija zonskog tarifnog sistema se zasniva na podjeli povr)ine grada na zone u kojima važi jedna tarifa.
3C
/. TRUKTURA TARIFNO: IT!"A (a zonske tarifne sisteme ili mje)ovite sisteme zasnovane na zonskom principu, karakterističan je )irok spektar raznih tipova i formi karata. To su, po pravilu, vrlo velika preduze"a ili regionalne asocijacije prevoznika. (a relacijsku tarifu, s druge strane, karakteristična je najmanja raznovrsnost u vezi s pitanjem vrste i tipova karata.
"ini&i9iran-e tran$aki-C 3. 0vođenje pretplatnih karat6 2. 0vođenje karata za vi)e vožnji6 '. 0vođenje karata za jedan ili vi)e vidova prevoza $presjedanje, karte važe u određenom periodu Pro&o,i$an-e $talno$ti i lo-alno$ti kori$nikaC 3. 0vođenje dugoročnih pretplatnih karata6 2. ersonalizovanja pretplatnih karata Opti&i9iran-e i$koriten-a kapaitetaC 3. 0vođenje pose!nih karata za vanvr)ne periode 2.*pecijalizovanje karata $prema mo!ilnosti korisnika%6 '. 0vođenje pretplatnih karata za vi)e vidova prevoza
/.1. Kriteri-i 9a po$ta,l-an-e opti&alnog tarifnog $i$te&a Optimalizacija tarifnog sistema predstavlja jedan od najznačajnijih zadataka upravljanja sistemom javnog gradskog putničkog prevoza. 0 transportu, cijena usluge se određuje prema tzv. učinku i u zavisnosti je od dužine $distance% prevoza. 0 javnom gradskom putničkom prevozu nije mogu"e formirati cijene za svaku pojedinačnu vožnju određene dužine, jer !i to izuzetno komplikovalo sistem naplate. (!og toga je u 5E neophodno cijene za pojedinačnu vožnju zamijeniti grupnim cijenama po učinku, tako da jedna cijena važi za sve vožnje čija je dužina u okviru određene klase dužina. *a aspekta putnika, tarifni sistem predstavlja spisak cijena po vrstama karata, a za prevoznika pravljenje tog spiska je veoma složen posao, počev)i od / postavljanja kriterija za optimizaciju, / iz!ora optimalnog tipa tarifnog sistema $jedinstveni, zonski, relacijski, kom!inovani% i karata, / iz!ora optimalnog sistema karata $sa aspekta prihoda i naplate%, / određivanja nivoa osnovne cijene itd. Naj!itniji kriteriji za postavljanje optimalnog tarifnog sistema u 5E su sljede"i 3. 2. '. 8. :. ;. @.
srednja dužina vožnje putnika &srv $km% srednja dužina putovanja putnika &srp $km% odnos između srednje dužine vožnje i srednje dužine putovanja putnika srednja dužina linija A lsl $km% odnos između srednje dužine linije i srednje dužine vožnje putnika odnos između srednje dužine linija i srednje dužine putovanja putnika koeficijent varijacije i koeficijent asimetrije i ekscesa srednje dužine vožnje putnika i srednje dužine putovanja putnika. 2D
ored toga )to ovi kriteriji predstavljaju osnovne preduslove za iz!or optimalnog tarifnog sistema, oni moraju da zadovolje op"e principe sa aspekta putnika i sa aspekta organizatora prevoza. Tarifni sistem 5E !i tre!alo da !ude jednostavan i lako razumljiv za putnike i potom da )to je mogu"e vi)e reflektuje tro)kove. Negativne uticaje, na grupe sa niskim prihodom, tre!a umanjiti kroz primjenu pose!nih tarifnih olak)ica. ada se iscrpe sve prednosti u tarifnom sistemu, preduze"a traže izlaz u primjeni novog tarifnog sistema ili u kom!inaciji ova dva sistema. Tada je potre!no prilagoditi tarifnu politiku preduze"a novim zahtjevima, kako se ne !i ugrozio prihod od prodaje karata. 0 tom slučaju se mora naglasiti da je to vrlo složen zadatak koji zahtijeva veliku opreznost i kori)tenje svih raspoloživih podataka iz o!lasti putnih tokova i prodaje karata, a iz razloga )to je praktično dokazano da jedinstven tarifni sistem najvi)e odgovara prevozniku, a zonski sistem putniku. 0vođenjem potpuno novog/optimalnog tarifnog sistema, zahtijeva, prije svega, jasno definisanje kriterija za postavljanje tarifnog sistema i kriterija za utvrđivanje tarifnih granica, a nakon toga, prije samog prelaska, potre!no je izvr)iti tehničku pripremu, o!učavanje oso!lja i informisanje korisnika prevoza. riteriji za postavljanje tarifnih zona $granica% riteriji za postavljanje tarifnih zona su 3. ulasci i izlasci putnika na stanicama 2. izmjena putnika na stanicama '. protok putnika duž linije i na karakterističnim stanicama 8. srednja dužina putovanja putnika i srednja dužina vožnje, odnosno raspodjela putnika po dužini putovanja.
/.2. I9or tarifnog $i$te&a ri iz!oru tipa tarifnog sistema, $jedinstveni ili zonski tarifni sistem%, se polazi od utvrđivanja osnovnih kriterija $&srv, &srp, ulasci i izlasci putnika po stanicama i izmjene putnika po stanicama%. (a iz!or optimalnog sistema naplate najve"i značaj imaju srednja dužina vožnje i srednja dužina putovanja putnika. 0 tom pogledu &srv i &srp tre!a posmatrati kao slučajnu promjenjivu čije se srednje vrijednosti izražavaju kao X =
3
p
∑ X i ⋅ f i + X
P i =3
D
gdje je A ukupan !roj putnika Hi A srednja dužina vožnje $putovanje putnika% Fi A frekvencija pojedinih vrijednosit HD A radna nula.
23
@AKL6UBAK 0 tarifnoj politici sadržana su osnovna načela i ciljevi, a realizacija je kroz tarifni sistem. od tarifnim sistemom podrazumijevamo cjelokupnost tarifa jednog sao!ra"ajnog sredstva i skup načela na kojima su te tarife izgrađene. #itna o!ilježja i karakteristike tarifnog sistema proističu iz tarifnih načela. od tarifnim sistemom se podrzaumijeva skup tarifnih načela, tarifna struktura i nivo cijena. #itno je naglasiti da za tarifne sisteme postoje različite !aze za formiranje prevoznih cijena. Na osnovu tarifnih načela ili principa se utvrđuje cijena pojedinačne vožnje, tj. da li "e cijena !iti ista,!ez o!zira na dužinu vožnje ili ona tre!a da se na neki način dovede u vezu sa dužinom vožnje i da li cijena tre!a da !ude ista, !ez o!zira na presjedanje s linije na liniju ili s jednog na drugi vid prevoza. (onske tarifne sisteme ili mje)ovite sisteme zasnovane na zonskom principu, karakterističan je )irok spektar raznih tipova i formi karata. Optimalizacija tarifnog sistema predstavlja jedan od najznačajnijih zadataka upravljanja sistemom javnog gradskog putničkog prevoza. 0 gradskom sao!ra"aju cijene prevoza se izražavaju u o!liku tarifa za prevoz putnika.
22
LIT!RATURAC III.iu/travnik predavanja tarife r.dr !rahim 5usufrani"
2'