Što je to socijalno poduzetništvo i kako postati socijalni poduzetnik u Hrvatskoj
Full description
Automarika
Rade pantic
Devijantnost označava bilo koje kršenje društvenih normi, ono je relativan problem i može se razlikovati na temelju lokacije, dobi, socijalnom statusu. U ovom radu opisane su tri vrste teor…Full description
Savremene Političke Teorije HrestomatijaFull description
Buzinjska i Markovski
Full description
Ekonomska politika
Opis savremenih teorija mralnog razvojaFull description
GRF, betonFull description
Biomehanika tkiva i organaFull description
Suvremene književne teorije Skripta:
TEORIJE SOCIJALNE INTERAKCIJE
Najvanije su:
Simboliki interakcionizam
Dramaturka analiza
Teorija socijalne razmjene
Etnometodologija
Simboliki interakcionizam:
Svemu iz nae fizike okoline pridajemo znaenje i onda se ponaamo na osnovu toga (definiramo situaciju)
Definicije koje dajemo sastoje se od simbola
Simbolikim interakcionisti smatraju da pomou tih definicija konstruiramo drutvenu stvarnost
Dramaturki pristup
Analogija drutvenih odnosa s kazalitem Razradio ga je Erving Goffman Drutveni svijet promatra kao neku vrstu kazalita u kojem smo svi istovremeno i glumci i publika (predstavljanje sebe) Upravljanje impresijama ± u interakciji, nastojimo dati definiciju toga to smo i tko smo, isto tako, nastojimo prikriti ponaanje koje nije u skladu s tom definicijom
Razlikuje prednji i stranji plan Prednji plan (pozornica) ± ljudi se trude u svojim izvedbama na prednjem planu predstaviti idealnu sliku o samima sebi (prikrivaju neke stvari) Stranji plan (iza pozornice) ± skriveni od oiju publike esto se ponaamo drugaije
Teorija socijalne razmjene
Analogija drutvenih odnosa s tritem Nae sudjelovanje u interakciji opisuje kao neku vrstu ³socijalnog knjigovodstva´ jer unosimo red u odnose s drugim ljudima odmjeravajui nagrade, trokove i profite
Nagrade su sve ono za to smo spremni izvrgnuti se troku
Trokovi su sve ono to nastojimo izbjei
Profiti su nagrade minus trokovi
U interakciji, osim materijalnih dobra (novac), razmjenjujemo i drutvena dobra (osjeaje, sigurnost, ugled, informacije) i pritom nastojimo dobiti to vie nagrada uz najmanje trokove ± nastojimo profitirati
Dokle god sudionici razmjene smatraju da izvlae nekakav profit iz odnosa, taj e se odnos nastavljati, slino kao u sluaju ponaanja na tritu.