ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BIH / ESAD PAŠALIĆ ISTRAŽIVANJA ISTRAŽIVANJA OD O D 1878-194! "ODINE -
-
-
-
Vijes ijesti ti o osta ostaci cima ma rims rimski kih h nase naselj lja, a, o trag tragov ovim ima a ce cest sta a i num numizma izmati tičk čkim im nalazi nalazima ma poslje posljedn dnih ih godina godina tursk turske e vlast vlastii javlja javljaju ju se samo samo u zvanič zvaničnim nim izvještaj izvještajima, ima, u putopisi putopisima ma i u memoarsk memoarskim im zabilješ zabilješkam kama a (R. (R. von Erco, Erco, . !akula, !lau, ". Evans i dr.# osl oslije ije okupa upacije cije !i$ !i$ od stran trane e "ustr ustroo-% %gar garske vla vlasti nasta astaje je perio eriod d intenzivnog rada na istra&ivanju i obradi spomenika 'tra 'trani ni muze muzeji ji su tra& tra&il ilii spom spomen enik ike e iz proš prošlo lost stii !i$ !i$ da bi popu popuni nili li svoj svoje e kolekcije ao npr. npr. )vorski )vorski muzej muzej u !eču i *arod *arodni ni muzej muzej u !udimp !udimpešti ešti +nogi +nogi vrijedn vrijednii spomenic spomenicii su raznesen raznesenii na razne razne strane strane i na na razne razne načine načine bog bog takv takve e situ situac acij ije e je stvor stvoreno eno +uze +uzejs jsk ko drus drustv tvo o / /.. g. na inic inicij ijat ativ ivu u uglednih javnih i kulturnih radnika u 'arajevu adata adatak k društva društva je bio prvo prvo da organiz organizuj uje e djelatno djelatnosti sti kako kako bi sprije spriječil čile e dalje dalje raznošenje dragocjenih dragocjenih starina i da otvori muzej asnije as nije se otvara otvara emaljsk emaljskii muzej muzej . . g. g. i izlazi izlazi prvi prvi 0lasn 0lasnik ik 1. 1. g. rvi rvi arheoloz arheolozi2 i2 3ruhe 3ruhelka, lka, Radim Radimski, ski, 4iala 4iala i dr dr. a od 15. 15. i atsch atsch osebno os ebno ista6i ista6i publi publikac kaciju iju 7issen 7issenscha scha8tli 8tliche che +ittei +itteilung lungen en aus !osnie !osnien n und der der $ercegovina koja je izlazila u !eču od 15-19. g. % 5 svezak svezaka, a, kolik koliko o ih je izašl izašlo, o, objavlj objavljeni eni su svi va&nij va&nijii prilozi prilozi u 0lasn 0lasniku iku )ruge )ruge publik publikaci acije je u kojim kojima a su izlazil izlazilii rezul rezultat tatii naučn naučnih ih istra&i istra&ivan vanja2 ja2 :orpus :orpus ;nscript ;nscriptionu ionum m
. i 1. od Radimskog-$ernesa-4iale *a podru području čju rimsk rimske arheo arheolog logije ije22 $er $ernes nes,, 3ruhelk ruhelka, a, Ra Radim dimski ski,, 4ial iala, a, elner, elner, !ali8 itd. ;stiču ;stiču se najvi najvise se ispiti ispitivanj vanja a o rimsk rimskim im cestam cestama, a, o čemu čemu svjedo6i svjedo6i !ali8o !ali8ovo vo djelo djelo Romische Romische 'trassen in !osnien und der $ercegovina ;, !ec, 15. sa posebnim dodatkom atscha koji se odnosi na miljokaze, zatim iskopavanja rudarskog naselj naselja a u 0radin 0radinii kod kod 'rebr 'rebreni enice ce koja koja je izvrš izvršio io Ra Radim dimski ski,, istra istra&iv &ivanj anja a Radimskog u raznim dijelovima !i$ (mostarski kraj, )uvanjsko polje, +ajdan kod +rkonji6grada i dr.#, 4iala (oko
-
1 1.g .g.. rasp raspis isom om tra&e tra&eni ni sa ter terena ena poda podaci ci o grad gradin inam ama a i kald kaldra rama mama ma,, a 1@ 1@.g .g.. poda podaci ci o mre& mre&ii rims rimski kih h pute puteva va,, o osta ostaci cima ma rims rimski kih h zgra zgrada da,, o spomenicima sa natpisima, raznim skulpturama 1A.g 1A.g.. izd izdata ata naredb naredba a o zaštit zaštitii spom spomeni enika ka 1.g. 1.g. donese donesena na rezolu rezolucija cija o zašti zaštiti ti kultur kulturno-hi no-histor storijsk ijskih ih spomeni spomenika ka u kojoj kojoj je je bila predviB predviBena ena zakonsk zakonska a zaštita zaštita spomenik spomenika, a, osnivanj osnivanje e stručnog stručnog organa, organa, tehničko snimanje zašti6enih spomenika itd. što što se tiče tiče =ugo =ugosl slav avij ije, e, posli poslije je 1. 1.g. g. osjet osjetio io se prek prekid id,, dok dok od 1A/. 1A/.g. g. se počinju javljati prilozi iz arh. Ctad Ctada a na ter terenu enu ispi ispiti tiva vanj nja a vrše vrše Drem Dremoš ošni nik, k, +and +andi6 i6,, 'er 'ergeje gejevs vski ki,, kar kari6 i6,, etrovi6 itd. a topogr topograFju aFju i epigraF epigraFju ju najve6i najve6i značaj značaj imaju imaju prilozi prilozi 'ergejevs 'ergejevskog kog +edj +edju u njim njima a ista istakn knut uto o mjes mjesto to zauz zauzma maju ju topo topogr gra8 a8sk skii rado radovi vi o 0lam 0lamoč očk kom polju u antičko doba, kao i rezultati ispitivanja u raznim dijelovima !i$ i nadgrobnih spomenika na )rini *epozn *epoznati ati autor autori2 i2 istra&i istra&ivan vanja2 ja2 o starom starom rudars rudarstvu tvu oko oko 4ojnic 4ojnice e i reše reševa, va, o nalazi nalazima ma u is iselj eljak aku, u, 1/>.g. .g. objavljeni u dva broja 0lasnika rezultati istra&ivanja
STANJE STANJE ISTRAŽENOSTI OD 194 DO 198! "ODINE -
regl regleda edavan vanii tereni tereni22 oko 'toca 'toca i šira okoli okolina na Daplji Dapljine, ne, *evesi *evesinjs njsko ko i )abar )abar polje, oko !iha6a, okolina !ijeljine, oko !ugojnog i 0ornjeg Vaku8a, ipovo, predio 'asa kod 'rebrenice Cd ve6ih ve6ih nalaziš nalazišta ta i objeka objekata2 ta2 antič antičko ko grob groblje lje u selu ;vanjs ;vanjska ka kod kod !osans !osanske ke rupe, antička zgrada u 'kelanima ;spi ;spita tane ne rimsk rimske e ce cest ste e i pute putevi vi22 na *e *eve vesi sinj njsk skom om polju polju,, na prav pravci cima ma
NASELJA I CESTE U PORJEČJU SANE I UNE RIMSKA CESTA "RAB-RESANOVCI-BOS! PETROVAC I DALJE -
% porječj porječju u 'ane i %ne ulazi ulazila la je va&na va&na rimsk rimska a cesta cesta !urnum !urnuma a preko preko 0rab 0rabaaResanovaca-doline %nca-prema !os. etrovcu I cca J@km opisana na du&ini olotečine olotečine,, os ostaci taci rimskih rimskih naselja naselja i J miljo miljokaza kaza I 3R"0C 3R"0CV; V; rema rema !ali !ali8u2 8u2 blizu blizu $ana $ana 0lišo 0lišo ce cesta sta se se racvala racvala u dva dva pravca pravca I jedan jedan na istok istok prema ljuču, a drugi na sjever u dolinu 'ane
-
a datiranje ove ceste va&ni su miljokazi , a oznake razdaljine u rimskim miljama, odreBuju smjer njene trase atsch je obradio i dopunio / natpisa sa miljokaza koji nose ime cara laudija? ova cesta završena oko /JK/.g.n.e.
PODRUČJE BOSANSKO" "RAHOVA# DRVARA I BOSANSKO" PETROVCA -
-
;z okoline 0rahova poznato je nekoliko lokaliteta2 na gradini "re&ina !rijeg (rimski graBevinski ostaci#, kod !egovac izvora znatni tragovi rimske naseobine, 0radina kod sela 3iškovca, pojedinačni arte8akti potiču sa 0radine kod sela e6i i esi6a i iz okoline sela eba. 'a +ramornog groblja kod !osanskog 0rahova potiču ovi nalazi2 rimski grobovi i 8ragmenti rimskih spomenika. 'pomenici pokazuju da je ovdje štovan 'ilvanus +essor i da su stanovnici ovog kraja vjerovatno dobivali civitas Romana za vrijeme $adrijana ili "ntonina ija % )rvaru su ustanovljeni ostaci rimske zgrade i rimsko groblje % !osanskom etrovcu su otkriveni ostaci rimskih graBevina i naBeni su rimski novci od Revenika sačuvani rimski zidovi, kod =anjile ostaci rimske utvrde, kod $rsovca tragovi rimskog utvrBenja pod imenom
DOLINA SANE I JAPRE -
;skopavanja nekropole i naselja u 'anskom +ostu su pokazala da je ovdje u V ; ;V st. !: postojalo ilirsko naselje, stanovnici se bavili rudarstvom i metalurgijom, okolina bogata naslagama &eljezne rude 3ragovi prahi. i rimskog doba2 ustanovljeni kod ehovca, sjeverno od '+, oko 'tarog +ajdana, u Cštroj
BIHAČKO POLJE SA OKOLINOM -
PODRUČJE BOSANSKE KRUPE# CA$INA I VELIKE KLADUŠE -
*ajpoznatije gradine u selima2 Radi6a +alom, Radi6a Velikom, )onjoj 'uhaji, !erakovcu, !os. rupi itd. % Vrankamenu kod rupe naBen veliki depo a8rikanskog novca iz 5@@-!: 3u je pronaBeno oko @@ primjeraka egipatskog, numiBanskog ; kartaginskog novca, jedan primjerak hispanskog novca i 5 primjerka rimskog novca iz republikanskog doba od
PROBLEM KOMUNIKACIJE BIHAĆ - BOS!PETROVAC I BIHAĆ-NI$VODNO UNOM -
rva cesta !iha6-!os.etrovacL dalje vodila prema ljuču (vec gore navedena# )ruga2 !iha6 I dolinom %ne prema 'avi u 'isciju +etulum I Dakovac kod Cgulina !itno re6i 'ana je bila plovna od 'anskog +osta do uš6a, a %na samo od Ctoke
NASELJA U$ RIMSKU CESTU PROLO" % BANJA LUKA % BOSANSKA "RADIŠKA I U$ MREŽU VICINALNIH PUTEVA -
:esta rolog I !osanska 0radiška je dio magistrale koja je vodila od 'alone u unutrašnjost provincije )almacije. Cva magistrala predstavlja najznačajniju vezu 'alona I posavsko-podunavski krajevi :esta 'alona I ad Fnes provinciae ;llMrici je bila identična sa cestom 'alona I 'ervitium % 3ab.eut. je obilje&ena ovim stanicama2 'alona I NV; I "eOuo I V;;; I ;nalperio I N;V I !ariduo I ;onnaria I N;; I 'aritte I V;;- !aloie I N;; I / m.p.
PODRUČJE LIVANJSKO" I "LAMOČKO" POLJA -
:esta je ulazila u !osnu preko rologa zapadno od
-
% !: N' "LAMOČKOM POLJU su najpoznatija nalazišta rimskih ostataka oko $alapi6a, sjeverozapadno od 0lamoča i oko odgradine oko amena jugoistočno od 0lamoča % $alapi6u se ističu lokaliteti :rkvina i 0radac, a u odgradini !orak i 0radina reko $alapi6a je išla cesta 'alona-'ervitium % $alapi6u konstatovano2 votivni reljeF sa predstavom 'ilvana i )ijane, miljokazi iz vremena ontancija, vjerovatno ; i =ulijana "postate *atpisi su beneFcijarski Cvdje je mogla biti mansion ili mutation I rimska putna stanica *a 0radcu su se sačuvale zidine kasnoantičke utvrde iz V ili V; st. s antičkim spolijama odgradina I sa svojim lokalitetima !orak i 0radina I potiču brojni natpisi 'ilvanu i 'ilvanu 'ilvestru =u&no od odgradine u 'tarom 'elu je naBen natpis s posvetom +itrasu ; &rtvenik posve6en +itrasu 0lamočko polje obiluje i ostacima gradina2 0radac kod $alapi6a, Velika i +ala 0radina kod erduhova, 0radinica kod Ctkovaca, kod Cd&aka itd
CESTA MLINIŠTE % PODRAŠKO POLJE I NJENE VE$E -
ašali6 je otpočeo hodološka i topogra8ska ispitivanja na pravcu sjeverno od +liništa, tokom 1>/. i 1>>. je nastavio istra&ivanja na širem području rema ašali6u, rimska cesta je polazila od +liništa izmeBu planina
SOLARSKI PUT I ŠIPOVO -
S()'*+, .0 (Riličko olje I upreško polje I 'uho polje I Vaganj I ipovo# *a pravcu Vaganj -ipovo su našeni tragovi kasnoantičkih graBevina i spremišta (granaria# ;CVC I na lok :rkvini kod ipova su otkriveni rimski graBevinski tragovi, a na 0romilama se nalaze znamenite ruševine poznate po imenom Grimski logorH 3ruhelka i 3omašek smatrali da se u današnjem ipovu nalazio tadašnji grad zvan 'aritte
KOMUNIKACIJE I NASELJA NA PROSTORU JE$ERO# JAJCE# MAJDAN I MRKONJIĆ"RAD -
-
)olinom live su prolazile rimske komunikacije? ipovo je predstavljalo čvorište rimski puteva? sa upreškog polja je vodila dobro ureBena cesta? jedan krak je išao prema sjeveru, a drugi livi prema =ajcu? na pravcu prema =ajcu u predjelu izmeBu )oči6a i Derkazovi6a su naBeni razni rimski arte8akti, a u Volarima je otkriven 1/.g. relje8 'ilvana. % ijavici na desnoj obali live se nalazila rimska ciglana, a u samom =ajcu ostaci rimskih zgrada Cdavde je odlomak ploče sa natpisom "VRE<; i relje8 sa predstavom ana i nimF % =ajcu je 15.g. otkriveno svetilište +itrasa % !ilajcu (+ali !ilaj# sjeveroistočno od +rkonji6grada I danas se to zove !jelajce? 3ruhelka je tra&io antičku stanicu !aloie, jer su tu otkriveni tragovi rimskih zgrada, dva rimska mauzoleja i jedan natpis
RIMSKI PUT MRKONJIĆ"RAD % TRIJEBOVO - KOČIĆI -
Cd odraškog polja tra&ena je rimska cesta u ova tri pravca2 +rkonji6grad I 0ustovara I ehovci I Dubrilovi6i i dalje prema !<, zatim +rkonji6grad I 3rijebovo I
RIMSKA CESTA OD PORAŠKO" POLJA DO BANJA LUKE -
:esta I oraškog polje I )obrinje I !< % mjestu !unarima se nalazio jedan stari bunar koji mještani nazivaju Grimski bunarH sa sačuvanim zidom i kamenim nosačima za potkrov ;stočnije od ovog naselja postoje lokaliteti Razvale i u6erine i dva stara groblja ;znad oči6a, nalazi se G0rčka gradinaH sa ostacima rimske utvrde 0radina u Radmani6ima poznata po nalazima iz rimskog doba2 rimski graBevinski ostaci, primjerak novca (0allienus# ; dr.
TRA"OVI I PRAVAC RIMSKE CESTE OD BANJALUKE PREMA SAVI N' 23+0 '5'6523 BL se nalazilo naselje sa logorom (castra# koje se uzdizalo nad lijevom obalom Vrbasa na onom mjestu gdje je i sada stara vojnička tvrBava. - *a 0ovedarnici blizu tvrBave se nailazilo na temelje rimske zgrade i na rimske novce? kari6 zaključuje da se uz logor nalazilo i naselje (canabae# sa =upiterovim hramom i da se to naselje zvalo :astra - Rimska cesta 'alona-'ervitium je prolazila kroz 0ornji eher i !< i dalje dolinom Vrbasa - )olinom Vrbanje poznata su rimska nalazišta u ipragi kod 'kender-Vaku8a i odbrBu kod otor Varoši -
-
)o 3rna I 1 km sjeverno od !< I rimska cesta je išla dolinom Vrbasa istom trasom kojom ide današnja cesta? to je prirodno najpogodniji prolaz za komunikacije oznata je 0radina u selu ušnjarima I čije su zidine rimskog porijekla 0radina u selu $rva6anima takoBer iz rimskog doba % selu !arlovcima otkriveni su ostaci rimske ciglane, a kod &eljezničke stanice Rami6i ruševine rimske zgrade i ciglane Cd 3rna dalje cesta ide kroz 0lamočko i lašnicu LAKTAŠI I otkrivena pozla6ena statua, vjerovatno rimskog cara Cvdje su 1.g. ustanovljene ruševine jedne ve6e rimske zgrade sa ostacima hipokausta i nekim drugim predmetima +ahovljani I / km od
TOPO"RAIJA RIMSKE CESTE MLINIŠTE % PODRAŠKO POLJE % BANJA LUKA % BOS! "RADIŠKA -
S3*0 I današnja !osanska 0radiška A 53+ I današnji +ahovljani, / km sjeverno od km. S'*5'3# S'5:)(5 I ecka.
TOPO"RAIJA RIMSKE CESTE PECKA % "LAMOČKO POLJE % LIVANJSKO POLJE % PROLO" -
S')'3 I odgradine kod amena na 0lamočkom polju. %daljenost 'arnade I 'alviae I 59km. P3)' I kod
NASELJA U$ RIMSKU CESTU RŽANO % DUVANJSKO POLJE % RAMA % SKOPLJANSKO POLJE % VITE$ NA LAŠVI % DALJE U UNUTRAŠNJOST BOSNE I U$ MREŽU VICINALNIH PUTEVA ŠIRE PODRUČJE DUVANJSKO" POLJA -
-
;z 3rilja (3riluriuma# i ha na kome su naBeni ostaci zidova, cigle, novci, dijelovi mozaika, ogrevne cijevi, natpisi itd. 'tari predrimski )elminium je bio na gradini
-
'jeverozapadno od )uvanjskog polja le&i uica, va&na raskrsnica puteva u rimsko doba Cvdje se spajala cesta koja je dolazila iz
DOLINA RAME -
-
*a izvorištu Rame izlaze dvije rimske komunikacije sa )uvanjskog polja i jedna sa Ravanjskog polja *a pločama koje su kao spolija uzidane u baziliku u Varvari naBeno je nekoliko odlomaka natpisa. +eBu njima su vrlo va&na tri odlomka2 mun !istL i njegovi decuriones i duoviri. atsch zaključio da se natpisi iz Varvare odnose na !istue Vetus. A L*(+ I rimskih grobova ored !istue Vetus otkriveni su rimski ostaci još u opči6u, 6itu i
PODRUČJE "ORNJE" VAKUA I BU"OJNA -
odručje 0ornjeg Vaku8a i !ugoja je poznato pod imenom 'kopljansko olje, ono zahvata dolinu gornjeg Vrbasa % dolini Vrbasa kod 0ornjeg Vaku8a se spuštao čitav splet puteva tj. odvojci rimske ceste 'alona-"rgentaria %stanovljeni su tragovi rimskog puta koji se od Ravanjskih Vrata i Vukovskog olja sjevernim obroncima 3isovice i zapadnim obroncima Raduše pl. spuštao u dolinu Vrbasa Cva komunikacija je u dolinu Vrbasa mogla silaziti na tri mjesta2 kod odgraBa, kod +oš6ana i kod $an-loča % odgraBu nedaleko od 0. Vaku8a nalazi se 0radina 'tra&ica I ovdje bila rimska utvrda i stra&arnica ;spod ove 0radine je 1A.g. naBena pečatna pločica s prstenom od gorskog zlata na kojoj se nalazi lik muškarca *a kompleksu njiva koje se zovu Dičkovo groblje i kod sela onira nalaze se ostaci rimskog naselja Cstaci rimskih graBevina se vide i u Dipuli6u ispod Cstarine *a 0radini iznad Vrbasa kod opči6a sačuvani su ostaci rimskih zgrada, a po oranicama tzv !atište nalazi se obilje troske % klancu Velika Vrata prema upresu su otkriveni ostaci rimskih zgrada koji vjerovatno potiču od stra&arnice za zaštitu rimske ceste na pravcu upres I !ugojno A M'0*;3 I 0ornji Vaku8
PORJEČJE LAŠVE -
Rimska cesta iz 'kopljanskog polja je produ&avala svoj pravac u dolinu
-
' istočne strane !istrice iznad rijeke na lokalitetima =elovac i ne&ev grob nalaze se vještački usjeci u kamenitom tlu ;z +alog +ošunja potječe veliki broj nadgrobnih spomenika meBu kojima su neki va&ni zbog karakterističnih doma6ih imena 4lavius? neka nalazišta u +ošunju2 :rkvište ; )ivljaci Vitez I bogato rimsko nalazište Rankovi6i kod 3ravnika I ruševine zgrade sa ostacima hipokausta? 3u je postojala i vila rustika % Varošluku blizu 3urbeta na lokalitetu Gpod VarošlukomH otkriveni su tragovi ranohriš6anske bazilike 'tanica
$ENICA SA OKOLINOM -
Rimska cesta je od Viteza vodila u enicu preko Vjetrenice i Dajdraša *a ovom prostoru su ustanovljeni tragovi rimske ceste u )ubravici kod lok. lanca i kod sela $aseli6a % !ilimiš6u kod enice, 3ruhelka je 1.g. otkrio ostatke ve6e rimske zgrade na čijim je osnovama docnije podignuta ranohriš6anska bazilika? otkrivena dva natpisa % blizini zgrade je otkopano nekoliko rimskih grobova !istue Vetus i !istue *ova su jedina dva grada u srednjoj !osni kojima se pomo6u natpisa saznaje ime % enici su otkriveni i drugi rimski spomenici, tako su 1@@. i 1@.g. pronaBeni jedan nadgrobni spomenik i jedan ornamentirani odlomak poklopca sarko8aga o odje6i ač zaključuje da su stanovnici !istue nova bili dobri konjanici i lovci
PORJEČJE BOSNE OD $ENICE PREMA SAVI -
od *ovog ehera su otkriveni ostaci rimske zgrade % ruševinama naBeno nekoliko primjeraka novca iz ;;;.st.n.e. i raznog oruBa ašali6 je više puta odlazio u *ovi eher i konstatovao da se ovdje radi o poljoprivrednom dobu sa kompleksom gospodarskih zgrada ; stanovima (vila rustika# % 3ešnju, sjeverno od *. ehera, pretpostavlja se da je na mjestu tešanjske tvrBave bilo rimsko utvrBenje *a lokalitetu :rkvina u +akljenovcu kod )oboja su ustanovljeni ostaci rimskih graBevina? ovdje su naBeni brojni natpisi i numizmatički primjerci? ve6ina natpisa datira iz vremena 'eptimija 'evera 'jeveroistočno od :rkvine se nalazi 0radina i castrum
-
-
;zmeBu :rkvine i castruma le&alo je naselje (canabae#? i lokalitet lačine bi mogao pripadati ovoj utvrdi i castrumu? odatle potiču primjerci rebulikanskog srebrenog novca Cd )oboja prema 'avi antički tragovi vode u dva pravca2 preko )ervente do !roda i dolinom !osne do %š6a? na prvom pravcu su vrijedni nalazi novca oko !osanskog !roda i tragovi aglomeracija? numizmatički nalazi sa ovog područja potiču2 iz !os. !roda,
PODRUČJE OJNICA % KISELJAK % KREŠEVO % VISOKO % VAREŠ -
-
Cvo područje pripada rudarskom bazenu 'rednjobosanskog i dijelom ;stočnobosanskog rudogorja roz njega vodi nekoliko prirodnih prolaza2 iz doline
-
;skopavanja na C*,5 $:(6># pokazala su da je postojala rimska zgrada na čijim temeljima je docnije podignuta crkva? otkriveni su odlomci rimskih spomenika koji datiraju iz ;;; i ;V st.
PROBLEM UBIKACIJE STANICA BISTUE NOVA I STANECLI -
)u&ina ceste 'alona- "d )rinum >r.m. od iseljaka se nalazila u rimsko doba gradska opština (municipium# kao značajn saobra6ajni i privredni centar 'tanecli-iseljak
NASELJA U$ RIMSKU CESTU RUNOVIĆ-TIHALJINA-HUMAC-NARONA I U$ MREŽU VICINALNIH PUTEVA -
:esta koja prolazila porječjem Rijeka 3rebi&ata, +lade i 3ihaljine predstavljala je dio primorske magistrale 'alona-*arona :esta je od *arone preko !ijače, $umca, lobuka kroz dolinu 3ihaljine vodila u ;motsko polje, a odatle u
TRA"OVI I OSTACI NASELJA -
*ajguš6a naseljenost se javlja uz samu cestu "d *ovas-!igeste-*arona 3ragovi aglomeracija su brojni naročito u dolini 3ihaljine i oko
-
'tanica ad novas se nalazila u Runovi6u i predstavljala je centar ;motskog polja i okoline2 +unicipium *ovensium *a cesti "d novas-*arona se pored ceste ad 4usciana ("u8ustianis# nalazila i stanica !igeste
NASELJA U$ RIMSKE CESTE& DOLINA NERETVE % NEVESINJSKO POLJE % SARAJEVSKO POLJE % ROMANIJA % DRINA? HUTOVO POLJE % POPOVO POLJE? CAVTAT % TREBINJE I U$ MREŽU VICINALNIH PUTEVA CESTA DOLINOM NERETVE PREMA SARAJEVSKOM POLJU -
Rimska cesta iz predjela *arone je išla dolinom *eretve sve do onjica i dalje preko ;van 'edla u 'arajevsko polje - riloge poznavanju rimskih cesta oko +ostara i na pravcu +ostar I *arona dala su i istra&ivanja Radimskog? on smatra da je rimsko naselje u ritu *egočine bilo centar predjela !iš6a polja i raskrsnica puteva2 jedan je vodio u jugozapadnom smjeru prema *aroni, drugi u jugoistočnom smjeru prema 'tocu, tre6i u sjeveroistočnom smjeru prema *evesinjskom polju, četvrti preko )račevice i +ostara na sjever u pravcu onjica - )okazi su miljokazi iz azari6a, !la&uja, ;lid&e da je cesta iz onjica išla preko ;van 'edla u 'arajevsko polje CESTA NARONA % NEVESINJSKO POLJE I NASELJA U$ NJU -
*arona je predstavljala va&an saobra6ajni centar iz kojeg su polazile komunikacije - =edna takva komunikacija je i cesta koja je vodila u *evesinjsko polje? ovu cestu je !ali8 opisao linijom2 lepci-Delarevina-)ubrava-Cpijač-)upci 0romila =asena-%dre&enje-*evesinjsko polje - Rimsku cestu na *evesinjsko polju je detaljno opisao Radimski - % sjevernom dijelu olja kod ruševljana su tri miljokaza naBena i ostaci rimskog naselja PROBLEM CESTE NARONA-LEUSINIUM -
=u&nom $ercegovinom je prolazila cesta koja je nastavak ceste 'alona-3ilurio!igeste
ČAPLJINA SA OKOLINOM -
)anašnja Dapljina se nalazi na rimskoj cesti koja je od *arone dolinom *eretve vodila prema +ostaru *a cesti *arona- +ostar-'arajevo prvi je otsjek onaj koji vodi od *arone preko ruda-:rni6a i 0orice prema Dapljini % :rni6ima su naBeni miljokazi iz vremena careva +aksimina i 4ilipa Dapljina je bilo ve6e rimsko naselje, što potvrBuju ruševine rimskih zgrada, brojni nalazi antičkog novca i uvezene keramike? 3o je bio jedan od centara trgovine i prometa % rimskom dobu su bila naseljena ;2 +uši, urovac, !rajkovi6i %z *eretvu sjeverno od Dapljine ve6a rimska naselja su se nalazila u )retelju, kod očitelja ; u Pitomisli6ima *alazi iz )retelja potvrBuju da je naselje postojalo od ; do ;V st.
-
% Pitomisli6ima se po prilici nalazilo neko va&no naselje uz cestu % 'trugama se do danas sačuvala velika rimska graBevina +ogorjelo kao najve6i graBevinski spomenik rimskog doba ač smatra da je +ogorjelo castrum u sistemu utvrBenih logora dalmatinskog limesa koji su Rimljani podigli iza 55 !: +eButim suprotno mišljenje da je +ogorjelo izgraBeno u ;V.st radi zaštite *arone Ve6e rimsko naselje se nalazilo u 3asovči6ima na uš6u !regave, ono je izraslo na autohtonoj osnovi? iz prostora 3asovči6i-lepci vodila je rimska cesta dolinom !regave prema 'tocu načajni nalazi su2 miljokaz i baza sa natpisom koja je postavljena 59 ili 5>g. !: u čast Cktavijanovog osvojenja 'icilije i predstavlja najstariji rimski spomenik u !i$ Rimska naselja2u Viši6ima, )oljanima, 3rsani itd.
RIMSKA CESTA DOLINOM BRE"AVE I NASELJA U STOLAČKOM KRAJU -
Cd 3asovči6a rimska cesta je vodila prema 'tocu i dalje rema tragovima sačuvanim pri uš6u !regave, na prostoru 3asovči6i-lepci sastajalo se više cesta i puteva2 cesta uz *eretvu, cesta za *evesinjsko polje, cesta !regavom, cesta prema opovom polju, put koji spaja $utovo olje i dolinu !regave - *ajznačajnije rimsko naselje je 'tolac? brojni graBevinski ostaci privatnih i javnih zgrada (terme, mozaici# ovdje otkrivene, novci i natpisiL govore da je ovdje postojala velika i ugledna rimska varoš - 'tolac je imao gradski status? svoj najve6i procvat u ;;; i ;V. 't. - Ruševine rimskih zgrada se nalaze na 0radini kod 3odorovi6a, u Rotimlji, $odbini,
*ajva&niji tragovi antičkih aglomeracija su mjesta :ibrijan, !orilovi6i, "ndjeli6i, anik, +iroše itd. % 0acku je naBena jedna drahma
MOSTAR SA OKOLINOM -
3ragovi rimskih aglomeracija su zastupljeni najviše na !iš6u polju i !ijelom polju od &eljezničke stanice !une i 0radine u njenoj blizini i u *egočinama i 'uhopolju nalazila su se rimska naselja !erberovi6i su bili poznati po nalazima rimskog i grčkog novca osor obiluje ostacima rimskog graBevinskog materijala? u 0nojnici postoje tragovi prah. i rimske aglomeracije
KONJIC I OKOLINA -
"ntičke naseobine2 u
-
*asuprot
SARAJEVSKO POLJE I SARAJEVO SA OKOLINOM -
Rimska cesta koja je išla dolinom *eretve preko !oraka izlazila u onjic, produ&avala je dalje u 'arajevsko polje preko ;van 'edla i dalje je vodila do Romanije pa do )rine % azari6u su konstatovani ostaci rimskih zgrada? odavde su i nadgrobni spomenici *ajznačajnije antičko naselje se nalazilo na ;lid&i rva istra&ivanja 1A. i 15.g. otkrila tragove prostranih graBevina i rimske spomenike na onom mjestu gdje se nalazilo termalno vrelo i sadašnji banjski objekti Ctkriveni tragovi zgrada, a naročito brojni mozaici? numizmatički materijal se datira još od ;.st.n.e. *aselje je vjerovatno podignuto u ;.st.n.e. a puni razvoj od ;;-;V st. oznata posveta "polonu 3adenskom uno ime ovog grada ne znamo, jer drugi dio natpisa nije sačuvan? 159.g. naBena u ;lid&i baza koju caru )ioklecijanu posve6uje res publica "Ouarum ' % 'tupu kod ;lid&e su konstatovani takoBer rimski ostaci2 ruševine rimske zgrade i grobovi sa nalazimo iz rimskog doba +eBu nalazima su najznačajnija poljoprivredna i zanatska oruBa i novci % zapadnom dijelu grada 'arajeva su otkriveni tragovi rimskog naselja? u tom dijelu na lijevoj obali +iljacke je radila ciglana? sačuvana dva odlomka crijepa sa &igovima :C*'3"... i :C... %z oševski potok se nalazila rimska keramička radionica 'ergejevski ka&e da se na prostoru današnjeg 'arajeva nalazila putna stanica
CESTA OD SARAJEVA PREKO ROMANIJE U DOLINU DRINE -
:esta se mo&e pratiti od Pljebova sjeveroistočno od 'okoca pa skoro cijelom du&inom do )rinjače +iljokazi naBeni2 izmeBu )ebelog brda i 3isovca kod !rkovine, kod +itrovi6a, kod
PODRUČJE SOKOLAC-"LASINAC-RO"ATICA-VLASENICA
-
oznato po ostacima ilirskih naselja? nekropole oko 'okoca i Rogatice (0lasinac# Cko 'okoca, na rimskoj cesti Romanija-)rinjača nalaze se gradine2 na Rasovači iznad ošutice ; +argeti6a, kod usača, 0radac kod 'okoca? na pravcu 0lasinac-Rogatica2 ;lijak, Rusanovi6i, rače, kod Vrlazja itd. od Rusanovi6a su iskopani 8ragmenti rimske keramike i jedan primjerak )ioklecijanovog novca % Rogatici su konstatovani ostaci rimskog naselja Rimskog novca je bilo i u nekropolama oko 'okoca
OČA# "ORAŽDE I VIŠE"RAD S OKOLINOM -
Cvo je dolina gornjeg toka )rine, rimski ostaci malobrojni? prete&no nadgrobni spomenici koji su anepigra8ski % Vrbici kod Delebi6a, istočno od 4oče, konstatovani ostaci rimske naseobine i neki nadgrobni spomenici 0ora&danski kraj poznajemo po ostacima koji su sačuvani u 'opotnici sjeverno od 0ora&da Višegradski kraj poznajemo po rimskim nalazima iz Višegrada, u Velikoj 0ostilji i na području Pupe % Velikoj 0ostilji su sačuvani spomenici sa rimskog groblja i arhi. )ijelovi 3ermalno vrelo u !anji kod Višegrada
CESTA I NASELJA U$ SREDNJI TOK DRINE -
-
Cd !ratunca, gdje je ustanovljen trag ceste, do TurBevca nalaze se ostaci rimskih naseobina od Voljevice su otkriveni rimski graBevinski ostaci i miljokaz % !jelovcu ostaci rimske kaldrme? u 'ikiri6u naBen je veliki depo rimskog bakrenog novca od 'kelana su ustanovljeni mnogobrojni ostaci nekog ve6eg rimskog naselja *a području )rinjača-TurBevac ve6i broj rimskih naseobina +aBu njima najva&nije u 0radini kod 'asa i u 'kelanima % 0radini je ustanovljeno ve6e rimsko naselje koje je imalo prvo rang municipija, pa docnije kolonije? ovaj grad je bio sjedište rudarske uprave i centar rudarskog distrikta ("rgentaria# %
PODRUČJE $VORNIKA# JANJE I BIJELJINE @DONJI TOK DRINE -
)olinom )rine, nizvodno, )ivi6 kod vornika I kasnoantička utvrda za obezbjeBenje saobra6aja dolinom )rine %stanovljeni su ostaci rimske ceste kod !ranjeva
-
Ckolina !ijeljine je poznata po ostacima rimskih aglomeracija, u !rotcu, !atkovi6u, Cbarskoj Velikoj, u olju kod !ijeljine
PODRUČJE TU$LA-"RADAČAC-BRČKO -
;z 3uzle su brojni nalazi rimskog novca? tragovi rimskih aglomeracija su konstatovani i na nekim gradinama, a najnoviji nalaz brončanog predmeta u
OPŠTA RA$MATRANJA O ANTIČKIM NASELJIMA I KOMUNIKACIJAMA U BIH -
-
a proučavanje antičkih naselja, vrlo su bitni latinski natpisi načaj epigra8skih spomenika se sastoji u tome što oni govore o upravi u gradovima, o 8unkcijama i du&nostima pojedinih 8unkcionera, o vojnicima i veteranima raznih legija i auksilijarnih jedinica, o strancima i indigenom elementu itd. "ntički monumentalni materijal sa teritorije !i$ potiče prete&no iz ;;;.st.n.e. dok su spomenici iz ;, ;; i ;V st. Epigra8ski spomenici često daju samo terminus post Ouem "nepigra8ski spomenici I datiranje se zasniva na ispitivanju i uporeBivanju stilističkih i ornamentalnih elemenata osebnu vrstu antičkih spomenika predstavljaju i numizmatički nalazi C rimskoj provinciji )almaciji najva&nije vijesti daju sljede6i pisci i djela2 seudoskilaks, seudoskimnos, 'trabon, Velej aterkul, linije, "pijan, )ion asije Va&an izvor za topograFju i komunikacije predstavljaju itinerari2 ;tinerarium "ntonini, 3abula euntigeriana i Ravennati "nonMmi :osmographia
KONTINUITET NASELJA I NJIHOV RA$MJEŠTAJ -
% vrijeme dolaska Rimljana glavni tipovi naselja na teritoriji !i$ su bile gradine i sojenice? neke gradine su bile izgraBene kao utvrde 'ojenice su podizane uz rijeku i ovaj tip naselja najbolje poznajemo po ostacima na 'avi ()onja )olina# i na %ni (kod !iha6a# Veliki broj epihorskih naselja na uzvisinama i platoima za vrijeme rimske vladavine premješta se u ravnicu i zauzima prostor oko gradina? takav razmještaj je odgovarao političkim i strategijskim intencijama Rimljana? )elminium I treba razlikovati predrimski (planina
-
to se tiče rimskih naselja, ona ne označavaju prekid sa periodom koji mu je prethodio? nisu se desile neke promjene da bi se isključivo moglo govoriti o rimskim naseljima
MATERIJAL $A I$"RADNJU NASELJA -
% hercegovačkim predjelima kamen i drvo, a u bosanskim drvo i ilovača predstavljaju osnovni materijal za gradnju Rimska naselja i zgrade kao graBevinske objekte poznajemo po ostacima graBe. materijala i po arhitektonskim dijelovima Csnovnu graBu za rimske zgrade predstavljaju opeka, kamen i drvo? va&na je krovna opeka(crijep# a pokrivanje zgrada upotrebljeni su imbrices (oluci# % prvo vrijeme rimske vladavine na području $ercegovine opeka je prete&no uvo&ena. *ajjače je zastupljena Fglina ansiana iz okoline 3rsta Ctkriveni su tragovi ciglana? na *eretvi su radile ciglane kod +ogorjela, Pitomisli6a i u otocima kod +ostara? druge2 u ijavicama kod =ajca, u 'arajevu, Rimi6ima kod !<
"RAD I SELO -
-
0radovi predstavljaju upravne i privredne centre ve6ih ili manjih područja % rimsko doba najve6i broj zasad poznatih gradskih centara se razvio na autohtonoj osnovi )o sada su poznati ovi municipiji2 )omavia (od sredine ;;; st. :olonia#, !istue *ova, !istue Vetus, )iluntum, 'plonum, 'aviae, elva? lokalizacija i još nekih municipija2 u ipovu, u 'kelanima, u )uvnu, u 'tocu, 0radcu kod osušja 'tatus gradske samoupravne opštine imalo je i naselje u današnjoj Rogatici i "Oua ' omo6ne vojne jedinice I alae i cohortes *ajizrazitiji vid politike organizacije predstavlja osnovanje gradova %rbanizacija u !i$ je dostigla najve6i zamah u doba 4lavijevaca i Elijevaca? u )uvnu je ve6 K1.g.n.e. bio izgraBen 8orum? )omavia je bila municipij prije cara 3rebonijana, kada se prvi put javlja kao kolonija "ntičko naselje u 'arajevu je bilo privredni centar i putna stanica cesti *arona-"d )rinum? ali to naselje nije bilo upravni centar? on se nalazio na ;lid&i D3,*23& +')(50'5+, ,(5350 97& )elmati I 5/A, )euri I A>, )icioni I A51, +ezeji I A91, 'ardeati I >A? 5'*(50'5+,( ,(5350 +3 4& :erauni I A/, )aorsi I J, )esitijati, @5, *aresi I @A, )indari I 55, 0lindicioni I //, +elcumani I A/, 'cirtari I JA, 'ikuloti I A/, Vardeaei I A@, )eretini I /, )eremisti I 5@ % ;V st. astupljen je mali broj spomenika, , V i V; st. Cstavili su drugu vrstu spomenika I utvrBenja, re8ugije, bazilike %tvrBenja iz ovog vremena2 0radac kod onjica, )ivi6 kod VCR*;", rimske gradine na
VRSTE NASELJA UNDI I VILLAE RUSTICAE -
% Viši6ima kod Dapljine I vila rustica? ostaci triju vila rustica sa cijelim kompleksom gospodarskih zgrada i nalazima poljoprivrednog oruBa I u dolini *eretve kod
RUDARSTVO I RUDARSKA NASELJA -
-
Va&an vid ekonomike predstavlja rudarstvo? srednjobosanska, zapadnobosanska i istočnobosanska rudonosna oblast odručje izmeBu gornjeg toka Vrbasa,
NASELJA U$ LO"ORE @CANABAE -
a poznavanje naselja uz rimske logore va&na je hronologija kretanja vojnih jedinica i njihov boravak u pojedinim garnizonima - =edinice V;; legije napuštaju )almaciju oko [email protected]. a jedinice N; oko 91.g. - V;; legija I okolina
-
rijedora, coh. ;; miliaria I u )ubravi kod 'toca? iz coh ; !elgarum i nepoznate vojne jedinice I +akljenovac, iz leg ;... I u !rekovici kod !iha6a ;z !i$ poznati logori2 $umac, +akljenovac, ipovo,
NASELJA U$ MINERALNA VRELA -
Cd bosanskih termalnih izvora koji su eksploatisani u rimsko doba najpoznatiji su ovi2 ;lid&a kod 'arajeva,
