Bauhaus

BAUHAUS

-Iako nije postojala umjetnička škola koja je bila u sličnosti sa bauhausom, neke ideje proizašle iz programa 1919. godine, imale su stav koji se reflektirao na umjetnost, arhitekturu, arhitekturu, zanatstvo i industriju koji je snagom tehnologije poprimio drugačiji izgled nego stoljećima unazad. Industrijska revoluija dala je materijale i strojeve koji su tako reći uzurpirali poslove povjerene umjetniima. umjetniima. !vakav tip stvaranja uvjetovao je niske ijene, a veliki profit. 1"#1. god. odr$ava se velika svjetska izlo$ba u londonskom londonskom %&de parku koji je demonstrirala svijetu promjene koje su se desile od početka 19 st. Iz ove radionie spomenut ćemo veliko djelo' tvorničku metalnu konstrukiju konstrukiju pokrivenu pokrivenu staklom pod nazivom ()I*+ /0, /0, koja je kod običnih ljudi izazvala veliko oduševljenje, ipak je samo nekoliina intelektualaa bila u$asnuta ovim što je bilo sadr$ano u tom djelu. eliki protivnii mehanizaije bili su 2ohn )uskin i iliam 3orris, čiji su stavovi u startu bili protiv protiv svake upotrebe upotrebe mehanike jer su su oni narušavali ono ono što se zove djelom čovječije ruke. «Strojevi nemaju dušu – sve to vodi ka ljudskom bezdušju». /rema 3orrisu , rješenje je bilo u o$ivljavanju tradiionalnih zanata, tako da 1"41. god. osniva tvrtku tvrtku 53orr 53orris, is, 3arsha 3arshall 6 7aulkn 7aulkner8 er8 koja koja bi trebal trebalaa proiz proizvod voditi iti ono što se zove zove prirod prirodnim nim i tradi tradiij ijski skim. m. /ored /ored 3orris 3orrisaa inače inače i osniva osnivača ča  Arts de Crafts,   ističe se arhitekta 7ilip eb koji projektuje čuveni ): %!;*, kuću koja odstupa od tadašnjih mjerila i koja što je još zanimljivije, predstavlja funkionalnost. funkionalnost. !vaj arhitekta osniva i školu dizajna u brit. Industriji. ole, >ole, koji poma$e Velike svjetske svjetske izložbe, izložbe,  ali istovremeno priznaje kritički stav prema onom što je organiza organizaiju iju Velike prezentirano na njoj. (ao i *emper i >ole je uvidio da ovi problemi mogu biti prevazi=eni samo pravilnom edukaijom. (rajem 19. stoljeća povećava se broj zanatskih muzeja te zanatskih škola na području ijele urope. urope. 3e=utim, 3e=utim, njihov njihov kurs je kako je već i spomenut spomenutoo bio veoma zaostao. kademije kademije u me=uvremenu me=uvremenu nastavljaju raditi istim intenzitetom intenzitetom i prinipom rada kako su nekada davno davno i počele. dukaija studenata zasniva se na izučavanju stare antike te njenih starih majstora s iljem da se sačuvaju istinske umjetničke vrijednosti. ?adnjih dvadeset godina 19. stoljeća @ritanija postaje uzor u evropi po kvalitetu svojih industrijskih proizvoda, zanata, zanatskih škola kao i svoje skromne i dosta solidne arhitekture. vangardn vangardnii umjetničk umjetničkii pokret pokret bečka bečka seesija, seesija, posvećuj posvećujee se revitaliz revitalizaij aijii arhitekt arhitekture ure i zanata. zanata. emi emilos losrd rdan an utiaj utiaj na prava prava ove udrug udrugee ostvar ostvaruje uje brita britansk nskii rts6 rts6r rafts afts,, poseb posebno no rad 0arlsa 0arlsa 3akintoša. @ečka seesija vremenom postaje jedan dio me=unarodnog stila poznatog kao 2ugend stil, rt nuvo, 3odern stajl koji objedinjuje sve arhitektonske i umjetničke tendenije u svijetu od početka ovog stoljeća tako da u prinipu sve do sada pomenuto pripada me=unarodnom me=unarodnom stilu. Polars Stolet, Stolet, Arene Arenerr Aerks Aerkstat tate, e, produk produktiv tivni ni arhite arhitekta kta,, član član bečke bečke sees seesije ije gradi gradi čuven čuvenuu Polars arhite arhitekto ktonsk nskoo remek remek djelo djelo zasnov zasnovano ano na esteti estetii i raion raionali alizma zma koje koje pobu= pobu=uje uje poetič poetično nost st postimpresionizma i simbolima Aerkstate ubrzo postaje prepoznatljiv po jednostavnom geomet. stilu.

/oklonik engleske ladanjske arhitekture bazirane na trezvenosti i funkionalnosti bio je i 3athesius koji je ijenio ova dva elementa u zanatstvu. !n se zalagao za objekte koji su potenirali vrijednost materijala oslobo=eni suvišnog ukrašavanja, a koji su tako=er bili dostupni širokoj populaiji. duiran duiran od strane strane britanski britanskihh nastavnih nastavnih reformi on podstiče podstiče nastanak nastanak radionia radionia za edukaij edukaijuu studenata gdje će oni učiti kroz istinsko stvaranje, umjesto kreiranja na papiru. ; eseju 5 /ojam i razvoj :r$ave bauhaus 5 rafts *eminar bio je institut za potporu rada zanatlija i industrijalaa industrijalaa ili poseban vid laboratorija u kojem se svakom zanatliji i industrijalu mogao pru$iti beseplatan savjet, gdje su njegovi proizvodi bivali 1

analiz analizira irani ni i potvr potvr=en =eni, i, tako tako je van de elde elde reali realizir zirao ao san suradn suradnji ji umjetn umjetnika ika,, zanatl zanatlija ija i industrijalaa industrijalaa šest godina prije bauhausa.
 AVA!"A#$!%

P#AVC%

&'(%

S)

)*(+CA%

!A

-A)A)S

*/)*I!I?3 !ko 191B. godine, eksprezionizam je do$ivio najveći provat u jemačkoj gdje je ro=en u dodiru sa /unkovim djelom.
2

:a je konstruktivizam imao značajan utiaj na bauhaus govori nam historija njegovih vodećih pripadnika, +l issitzko0 i Vladimira *atlina.  l issitzk&, slikar, arhitekt i teoretičar umjetnosti bio je jedan od ruskih umjetnika koji su najjače utiali na bauhaus. *tudirao je arhitekturu u :armastadtu i po sopstvenim riječima gradio je 5svijet kristalaste organike u vizuelno beskonačnom prostoru8, 5konstruktivizam je prijelazna stania k arhitekturi8. @io je jedan od pionirskih uzoraka modernog tipografskog oblikovanja i iznosio je svoje teorije i vizuelne primjere učesniima bauhausa. jegov utiaj je bio estetski i izgubio je politički kontekst u dodiru s utiajem 5?apada8. ajveći ugled me=u ruskim arhitektama imao je ladimir +atlin, kome je :ada 19FB. godine poklonila pločiu s natpisom «)smjetnost je mrtva, živjela nova *atlinova mašinska umjetnost». +atlinova arhitektura imala je karakter in$injerske konstrukije, senzaiju je predstavljao model spiralnog paviljona *re6e internaionale  koji je bio zamišljen kao pokretni sat svjetske revoluije. +o je bio prvi pokušaj konkretne primjene modernih metala u konstrukiji, metod koji je preuzeo i bauhaus. )usi su 19FF. godine u @erlinu priredili veliku repretentativnu izlo$bu na kojoj je bila zastupljena samo najmodernija umjetnost. 3e=u izlo$enim dijelima nalazile su se i slike (andinskog koji je 19FF.godine primio jelokupan arhitektonski oblik u svim trima izvučen je iz skeletne konstrukije.

:e *+I2 +heo van :oesburg bio je apostol pokreta 5:e *tijl8 koji je krenuo uropom da preobraća duhove. /rilikom susreta u @erlinu, rnim, strogo horizontalnim i vertikalnim linijama površina slika dijeljena je na pravougaone odjeljke, od kojih je svaki nosio neku osnovnu boju, a tim bojama pridru$ivale su se i tzv.boje' bijela, rna i siva. 3ondrian je tvrdio da pravokutnost sadr$i 5najvišu ljepotu8. @ila je to neka vrsta učenja o spasu, kome su 3ondrian i :oesburg pripisivali snagu da pokreće svijet E moć da čovjeka oslobodi subjektivizma koji je odgovoran za ratove i kaos na zemlji. amjesto forme trebalo je da stupi proporionalnost, sinteza je trebalo da zamjeni analizu, logička konstrukija lirsku konstelaiju, mehanika zanat, kolektivizam individualizamH to su bili zahtjevi 5:e *tijl8-a koji su se u arhitekturi pridru$ili 3ondrianovom prinipu poretka. 2asnoća i mirna veličanstvenost 3ondrijanovih slika, njihova logika, asimetrično-ritmična ravnote$a zadivile su bauhausove.
7!A8A(!+ 'S'-+ &'(+ S) )*%CA+ !A 'S!%VA!(+ -A)A)SA

ladimir ++I C1"9#-19#4D +atlin je osnivač ruskog konstruktivizma. *tudirao je ;mjetničku školu u 3oskvi, a slikao je na način kubista i primitivista. a njega sna$no utiče /iasso i njegove konstrukije u kojima je ispitivao implikaije kola$a u sklupturi. /o povratku u )usiju odbaio je ideju pikturalne prostorne 3

kompoziije, prešavši sa dvodimenzionalne ravni slike u prostor oko i van slike 5na stvarni materijal u stvarnom prostoru...8čiji se odnosi ne mogu ispitivati kao iluzija već kao 5$iva stvarnost8. +atlinovi stavovi prema apstrakiji bili su sasvim slični 3aljevičevim. !n tra$i smusao i ljepoti u matematičkoj preiznosti izvedbe i nastoji izraziti duh mašinske ivilizaije. 5;mjetnost budućnosti zasnivat će se na prinipu konstrukije stvarnog materijala u stvarnom prostoru i razviti se u sintezu umjetnosti8. +zv 5kontra-reljefi8 započeti 191#,glavni su dio njegova opusa i pretstavljaju tvorevine bez stalnog postamenta, obješene kao trodimenzionalne konstrukije o metalne $ie. ?a pozadinu je uzimao ugao prostorije. +atlin je slijedio inteniju nego kubisti, koji su u prednji plan postavljali estetski koloristički izgled stvari. jegova zainteresiranost za gra=evinarstvo i arhitekturu vidjela je svoj najambiiozni rezultat u modelu za spomenik +rećoj internaionali. :a je projekat ostvaren u svojim stvarnim dimenzijama, pretstavljao bi i najveću sklupturnu formu koju je čovjek ikad napravio.

leksandar )!:0(! C1"91-19#4D /ošto je došao pod 3aljevičev utiaj, )odčenko je počeo da eksperimentiše sa konstrukijama i okreće se ideji da umjetnik mora da slu$i revoluiji praktičnom primjenom svoje umjetnosti u gra=evinarstvu, arhitekturi i industrijskom dizajnu. Iznosio je parole konstruktivista' 5:olje umjetnost, $ivjela tehnika8H 5:olje umjetnost koja samo prikriva nemoć čovječanstvaH 5(olektivna umjetnost današnjie jeste konstruktivni $ivot8.; svojoj (onstrukiji daljine )odčenko je nagomilao pravougaone blokove u horizontalno-vertikalnom rasporedu apstraktnom koliko i 3ondrijanovo slikarstvo i još bli$e razvojnim formama me=unarodnog stila u arhitekturi. (onstruktivistički eksperimenti +atlina i )odčenka završili su se početkom dvadesetih godina kada je ruski revoluionarni re$im počeo da obeshrabruje apstraktne eksperimente i da podstiče praktične poduhvate korisne za oslabljenu ekonomiju.

 I**+?( C1"9B-19#4D )o=en je 1"9B.godine u /olshisok-u i za njega se ve$u rečenie kao npr' 52edan od najvećih book dizajnera8H8 ajbolji realizator konstruktivističkih ideala8H 50ovjek čiji je rad sna$no utiao na razvoj savremenog grafičkog dizajna8. 3e=u umjetniima koji su ponikli iz ruskog supermatizma on je bio internaionalno najutiajniji. ;tiao je na objedinjavanje ruskog supermatizma, apstrakije i konstruktivizma, holandskog :e *tijla i ideje njemačkog @auhausa i preko 3ohol&-ag&a, na prenošenje tih ideja na generaiju studenata u *jedinjenim :r$avama i drugdje. jegov utiaj je bio čisto estetski i izgubio je svoj politički kontekst u dodiru s utiajima sa 5zapada8. issitzk& nije bio orginalan nego va$an posrednik u prenošenju različitih konepata apstrakije koji su se istovremeno, a nezavisno javljali tada u raznim dijelovima urope. *voje kompoziije je smatrao nekom vrstom prijelaza izme=u slikarstva i arhitekture. (azimir 32I0 C 1"J"-19G#D 3aljevič je prvi kubističku geometriju doveo njenom logičkom zaključku, apsolutnoj geometrijskoj apstrakiji. !d 1911. je slikao u kubističkom maniru. Ispitivao je različite vidove i iznalaske kubizma i futurizma, ali je bio opsjednut paradoksalnim ostatkom sadr$aja u svom djelu dok prema sopstvenim riječima' 5
:va dominantna krila apstrakije KK vijeka E apstraktni ekspresionozam (andinskog i geometrijska apstrakija 3aljeviča predstavljaju duhovne vizije ukorijenjene u tradiije stare )usije. 3aljevič je shvatio povijesnu va$nost arhitekture kao u osnovi apstraktne vizuelne umjetnosti i ekspermentirao je trodimenzionalnim rte$ima u modelima na kojima je proučavao probleme forme u tri dimenzije. +i modeli su bili značajni ne samo za razvoj konstruktivizma nego su preneseni u jemačku i ?apadnu vropu preko njegovih učenika i istomišljenika. ; @auhausu 3aljevič nije bio dobro primljen i @auhausovi kritikuju njegovu izlo$bu radova u @erlinu ojenjujući je kao romantičarske arhitektonske maštarije.
/iet 3!:)I C1"FJ-19LLD @io je slikar naturalist pod +oropovim utiajem i počeo je da slika na način blizak simbolizmu. 2oš ranije su 3ondrianovi pejza$i sadr$avali antiipaije njegove karakteristične vertikalno-horizontalne kompoziije, ograničenog ali definisanog prostora slike, naglašavanja linearne strukture i zanesenog posmatranja jednog prizora ili objekta. !d 19B".godine postao je svjestan nekih inovaija moderne umjetnosti i boja mu je provala u plavim, $utim, rvenim i zelenim tonovima. 1911.godine je otišao u /ariz i tamo ga je zahvatio talas kubizma, ali je postepeno počeo da osjeća da kubizam 5ne prihvaća logične posljedie svojih otkrića8' da ne razvija apstrakiju ka njenom krajnjem ilju, izra$avanju čiste realnosti.8 ; riječima'8 !sjećao sam da se to mo$e postići samo čistom plastikomCplastiizamD8 naglasio je dvije riječi u kojima je sa$eto njegovo $ivotno traganje E 5plastika8 i 5realnost8. ?nači da se aD po njemu u plastičnim umjetnostima realnost mo$e izraziti samo ravnote$om dinamičkih kretanja forme i bojeH bD čista sredstva omogućuju najefikasniji način da se to postigne.3ondrian je svojom 5ekvivalenijom suprotnosti8 te$io da izrazi jedinstvo koje će se sa svoje strane moći da izrazi ono više, mistično jedinstvo koje je osjećao u čovjeku i svijetu.

+heo  :!*@;)< C1""G-19G1D ?a vrijeme dvogodišnjeg boravka u vojsi, an :oesburg je proučavao novo eksperimentalno slikarstvo i sklupturu i bio naročito impresioniran esejom (andinskog o duhovnom u umjetnosti.
5

e >!)@;*I) C1""J-194#D @io je fasinantan stvarala poetskih prostora koji je na 5pladnju tehnike izgradio svoju lirsku viziju8. eprestano je tragao za pravim odnosima izme=u 5lijepog8i 5korisnog8. 1"1".godine zajedno sa slikrom madee !zefantt-om, a >orbusier potpisuje manifest pod nazivom 5/oslije kubizma8 i u njemu izla$u oštre kritike tadašnjeg stanja kubizma zbog dekorativnih tendenija, kao i zbog razvodnjavanja izvornog konepta kubističkog slikardtva i zahtjevanje povratka arhitektonske jednostavnosti. Izlo$io je prinip na kojem će se bazirati veliki dio arhitekture KK vijeka, što je ustvari jednačina me=unarodnog stila. /et njegovih pravila za savremenu konstrukiju bilo je' 1Dstub treba ostaviti slobodnim da se di$e kroz otvoreni prostor kućeH FDfunkionalna nezavisnost skeleta i zida, ne samo spoljašnih nego i unutrašnjih pregradnih zidovaH GDslobodna osnova E komponovanje unutrašnjeg prostora sa unutrašnjim zidovima koji nisu nosači E da bi se stvorio slobodan prostorni tok kao i pro$imanje unutrašnjeg i spoljašnjeg prostoraH LDslobodna fasada E potpuno prilagodljiv i promjenljiv zid koje je samo nenoseća poko$ia ili oplataH #Dkrovna bašta E razvoj ravnog krova kao dodatne stambene površine. ?nači e >orbusier je o$ivljavao probleme moderne arhitekture, uporno tragajući za harmonijom u uvjetima $ivota industrijskog društva.

*+;:+I I /)!7*!)I @;%;* ; periodu od 1919-19F" Aalter iljevi i metode bauhausa bili su 1919. još uvijek malo poznati, a bili su objavljeni jadino u
Aalther
6

jegova arhiktektura izme=u dva svjetska rata nesumnjivo je bila najva$nija i najsolidnija baza za čitavu evoluiju evropskog funkionalizma njegova aktivnost kao urbaniste ide od FB-ih god. ?alagao se za linerarne mnogokatne blokove stambenih naselja te su njegove sheme onih koje je izgradio i onih koje nije postale kamen temelja na tom području. ajznačajniji dio .bio je za disiplinu i dobrovoljno sputavanje kreativne energije jer to smatrao veim stimulansom i nadom za vei broj umjetnikih dostignua.bauhaus je dao mnogo podstreka merii gdje je postajala potreba visoko kvalitetnih normi u masovnoj proizvodnji./refabrikaija mu je najsvestranija od svih strunih proedura.19GJ im je poeo sa predavanjem u amerii sagradio je sebi kuu i jos nekoliko kua u saradnji sa @reMerom.(asnija ova djela.; timu arhiktekata uspio je neutralizirati svoju linost.nikada nije stavljao svoju osobu kao vodju tima, ili kao uitelja u grupi uenika./osmatrajui majstorova posljednja djela svatko zapaza skuenost koju je direktirao ambijent i saradnja.medjutim bilo kako bilo legenda o Aalteru
-

1919.lma 3ahler-
/rve profesore, koje je imenovao

sklupturama i rezbarijama u drvetu član Aerkbunda radio je keramičku dekoraiju restorana, koji su dizajnirali ologne izlo$bu. imao je iskustvo u sara=ivanju s industrijom bio je 3ajstor forme u lončarskoj radionii Cradionia za keramiku u :ornburguD. pridonio je produkiji @auhausa svojim radom u štampariji.

7

-

do 19F#.g. ostaje u @auhausu.

 &onel 7eininger, -njemačko-amaerički slikar, koji je napravio drvorez za @auhausov 3anifest. -

jedini je ostao od početka do kraja rada @auhausa. kada je primljen u @auhaus imao je L" godina ,a Cozbiljno je rtao samo 1Fg.D prije @auhausa bio je uspješan rtać stripova za američke i njemačke novine. slikao je arhitektonske motive, a fasinirala ga je boja. bio je sasvim usamljena osoba,da bi kasnije rekao kako je njegova misija na @auhausu Nda stvori atmosferuN. bio je majstor u grafičkoj štampariji, a od 19F# g. majstor bez nastavničkog ugovora.

 2ohannes Itten ; periodu početaka @auhausa
-

studirao na akademiji u Otutgartu. bio je 3ajstor na @auhausu C od 1919 do 19FGD rukovodila pripremnog kursa i nekoliko radionia. napisao je esej o teoriji boje i forme po njemu su forma i boja nerazdvojivi osnovni elementi su'krug, kvadrat, prizma i sve ostale forme počivaju na tome. utvrdio je sedam različitih tipova kontrasta boje. bio je mistik i protivnik svake materijalne interpretaije svijeta, njegova vjera je bila čudna više nego ostaleC3azdaznan- spoj prastarog ?oroastrianizma i vjerovanja CIndian /arsesD. 3azdaznan posmatra svijet kao bojno polje na kojem se zlo trajno bori za prevlast nad dobrim. sve što je radio bilo je informisano 3aznadanom, zbog neobičnosti svog pristupa- često je bio ismijavan.


meditaiji i

8

-

1919 g.CjesenD, 14 Ittenovih studenata iz @eća stiglo u Aeimar i stvorilo jezgro prvog kursa u @auhausu. /ristigli su studenti iz svih krajeva jemačke. /očetni kurs je završio u proljeće 19FB.

-

na Ittenov prijedlog /aul (lee,
i !skar *hlemmer primaju poziv od

-

19F1 g.CljetoD nastavnički savjet je bio kompletan i imenovani su rukovodioi radionia. 3ajstori radionia su postajali oni koji su imali opremu. -

!tto :orfner-posjedovao knjigovezačku opremu %elene @orner Estan za tkanje eo mmerih Emalu radioniu za pravljenje peći od emajliranih pločia Clončarska radionia @auhausa bila prvobitno smještenaD 3aP (rehan Eposjedovao lončarsku radioniu C@auhaus se u nju smjastio 19FB g.D(rehan je ujedno bio i majstor te radionie. %ans (ampfe u drvorezbariji zamjenjen 2osef %artMigom .- 19F1g.preuzeo je radioniu za modeliranje.*vojim kamenozidarskim zanatom je postigao rani uspjeh. >arl ?aubitzer E zadu$en za štampariju i ujedno je podućavao na @auhausu. >hristian :ell- učinio je mnogo u modernizovanju proizvoda metalske radionie, zamjenjen je lfred (opkom 19FFg. )einhold Aeidensee preuzeo od 2osef ?ahmanna kabinetsku radioniu iste godine. *hlemmer 19FFg. radioniu za zidno slikanje predaje %einrih @eberninsu.

!sim Aaltera
-

dolf 3e&er , bio je najbli$i
Izme=u 19FB i 19FFg. kada se fond @auhausa popravio i postojeća mjesta bila upra$njena
/et novih 3ajstora forme'

!skar *hlemmer, -učio za majstora kod dolfa %oelzelaCakademija u OtutgartuD od 19FB-19F9g.majstor u @auhausu

9

-

bio je rukovodila klesarske radionie povremeno rukovodila za metal a u :essauu senske radionie ljudsku figiru je tretirao geometrijskom formomCfigure izgledale kao lutke postavljene pomoću asimetričkih formulaD, što je njegova slike činilo posebnim za zidnu dekoraiju 19FGg.*hlemmer preuzima radioniu za pozorište nakon odlaska othar *hre&era Czavršio studij istorije umjetnosti i pravaD ekspresionistički slikar 19F1g. počeo raditi pozorišnu radioniu nakon što je

/aul (lee -

19FF g. u početku u @auhausu nije bio dobro prihvaćen od strane kolega preuzeo knjigovezačku radioniu od 3uhea 19FF g. preuzima staklarsku radioniu njegovo učenje bazirano je na elementarnim formama koristio je se tradiionalnim metodama učenja radio je kurs tkanja rukovodio slikarskom klasom dr$ao je obaveznu nastavu za drugi semestar bio je muzičar CviolinistaD, svirao sa @ernskim simfonijskim orkestrom sa svojih 1F godina predavanja počinjao učenjem o formi sa diskusijom o tački i liniji-koju je definisao kao tačku u pokretu odredio je tri osnovna tipa linije'aktivna, pasivna i srednja za sliku je rekao da se gradi komad po komad ne razlikujući se od gradnje kuće. *likar kao i arhitekta mora biti siguran da je konstrukija stabilna

10

-

(lee je ostao u @auhausu do 19G1 g.

Aassil& (andinsk&, - rus srednjih godina, bogatog iskustva kada je stigao u Aeimar - studirao u 3inhenu,ostao u jemačkoj do početka rata - profesor moskovskog univerziteta i osnivać muzeja za likovnu kulturu 19F1 g. vraća se u jemačku da predaje na @auhausu imao je veliko iskustvo iza sebe i smatran je jednim od najvećih $ivih apstraktnih slikara kreirao je prvu nefigurativnu kompoziiju u istoriji umjetnosti i esej N ! duhovnom u umjetnostiN zamjenio je *hlemmera kao 3ajstor forme u radionii za zidno slikarstvo razvio je osnovni dizajnerski kurs koji je podućavao u tandemu sa (leeom dr$ao je obaveznu nastavu za prvi semestar bio je rukovodila slikarske klase studenti su ga smatrali hladnim čovjekom Hkome se teško pribli$iti dizajnirao je i učio kurs analitičkog rtanjaCsmatra se jednim od korisnijih aspekata nastavnog programa u Aeimarskom @auhausu 19GG g. završio je svoju misiju u @auhausu

aszlo 3ohol&-ag&, -19FG g.posljednji je došao i osjetno je doveo u pitanje harmoniju @auhausa ispunio je
pravio je konstrukije i kola$e bio je tipograf i dizajner jedna od speijalnosti mu je bio fotogram radio je kao majstor u @auhausu-rukovodila pripremnog kursa i radionie za metal i namještaj izdaje @auhausbuher 19GJ g. $ivi u 0ikagu-osniva eM @auhaus, na kojem organizira nastavu po istom prinipu kao Aeimarski @auhaus najbli$i mu je svakako bio %erbert @a&er koji je kao 2osef lbers još bio učenik u Aeimaru.

11

2osef lbers -

prvi majstor staklarske radionieN*njeguljia @auhausaN19FG g. slikar na staklu E polazi od materijala i funkije, daje konstrktivna rješenja ukras mu je uglavnom geometrijski radio je i ulja i drvoreze nakon dolaska naista na vlast emigrira u ;* i primjenjuje iskustva @auhausa i industrijskog dizajna u primjenjenoj grafii od 19FG g. rukovodila je radionie za staklo i predavać zanatstva radi projekte za namještaj od 19F# g. majstor i rukovodila pripremnog kursa od 19F" do 19GG g. rukovodila ijelokupnog pripremnig kursa, kasnije rukovodila radionie za namještaj E radi projekta za tapete, rtanje i pismo.

*tudenti kojima je škola @auhausa odgovarala su'%erbert @a&er, 3arel @reuer, %innerk *heper, 2oost *hmidt i
%erbert @a&er, došao je na @auhaus 19F1 g. i do 19FG studira zidno slikarstvo i tipografiju -

-

od 19F# do 19F" g. radi kao majstor u @auhausu, imajući časove tipografije i reklame njegova tipografija se sastoji od jednostavnih slova, strogih pravilaH i asimetričnih kompoziija pod utiajem 3ohol&-ag&a i :e *tijla. potenirao je na problemu jednostavnosti i direktnosti C vezano za tipografijuD ono što su bili časovi ručne litografije,drvoreza i drugih grafika promjenio je u moderniji medij bio je rukovodila za primjenjenu grafiku

3arel @reuer -

od 19FB do 19F" učenik @auhausa na stolarstvu 19F4 g. postaje rukovodila stolarske radionie 12

-

pod utiajem )eitvelda i :e *tijla radi na dizajnu namještaja E naručito stolia napravio je dizajn namještaja u metalu, platnu ili ko$i koji ga je proslavio

%innerk *heper -

od 1919 do 19FF g. studira u @auhausu i pola$e zanatski majstorski ispit od 19F# do 19GG g. radi kao majstor u @auhausu i rukovodi radioniom zidnog slikarstva njegova upotreba boja u sobama je orginalna utjeajna donio je sasvim svje$ pristup dizajnu tapeta radio je jednostavne efekte koji su komplementirali arhitekturu

2oost *hmidt 1919 g. dolazi na @auhaus kao student vajarstva i tipografije bivši student akademije umjetnosti u Aeimaru C191B E 191LD bio je član skluptorske radionie jedan od najsposobnijih *hlemmerovih studenata predavao je nastavu o pismu u radionii za primjenjenu grafiku ostao je na @auhausu do konačnog zatvaranja -


13

%annes 3e&er 19FJ g. prihvatio poziv za majstora arhitekture u @auhausu u :essauu dovodi asistenta %ans AittMera, koji je sa njim sura=ivao u dizajnu za projektovanje zgrade eague of ations u Qenevi 19F" g. imenovan je direktorom škole od strane A.
-

donio je nešto novo što je sasvim iznenadilo studente i profesore (lee i (andinsk& su po prvi put mogli ponuditi časove slikanja u redovnoj nastavi,a *hlemmer je dobio svoj novi predmet nazvan NčovjekN, koji je učo ljudsku biologiju , rtanje, filozofiju itd.

udMig %ilberseimer, -

19F" g. dolazi na @auhaus kao nastavnik postaje rukovodila proučavanja gradnje i nastave tehničkog rtanja,a kasnije rukovodila seminara za izgradnju stanova i urbanizam

udMig 3ies van der )ohe -

19GB g.zamjenjuje 3e&era pod 3iesom @auhaus je postao nalik na tradiionalnu školu arhitekture nastavni plan je bio sa$et na svega četri odsjeka'gradnja i dogradnja, tkanje, fotografija i reklama 3ies je 19GG g. napustio školu sa njenim zatvaranjem

*tudenti @auhausa su bili iz raznih dijelova svijeta, a i neki sa prostora bivše 2ugoslavije su imali priliku da poha=aju ovu školu'@aran&ai 3as, @erger !tti, 0ernigoj ogosto, @ohutinsk& 2atav, *elmanagić *elman, Ivana +omljenović i 3arija @aranjaj. *elman *elmanagić je zapravo jedini sa prostora bivše 2ugoslavije iz *rebrenie koji je u ijelosti završio studij @auhausa i to od 19F9 do 19GG g., kod 3iesa van der )ohea i udMiga %ilberseimera.

14

):I!I> @;%;* ; manifestu od 1919 god. zahtijeva se da svi učenii steknu u radioniama temeljno zanatsko obrazovanje koje je neophodan osnov sveukupnog stvaralaštva. *r$ ideje bauhausa predtavlja ustanovljenje naukovanja u radioniama. +emeljno zanatsko obrazovanje shvaćeno je kao najdjelotvotnije sredstvo protiv dilentatizma umjetničkih zanata i protiv akademske otu=enosti od $ivota. *matralo se, da će stianjem obrazovanja u radioniama moći da stvori zdrave osnove za umjetnički inspirisan zanat. *vaki učenik-kalfa naveo da je poslije trogodišnjeg školovanja morao polagati pred majstorskom komorom ispit za majstorskog pomoćnika , a kasnije i majstorski ispit. ; programu iz 1919 god. ka$e se još i ovo' Okola slu$i radionii i jednog dana pretopiće se u nju. !va rečenia najavljuje konepiju koja prevazilazi sve ranije pedagoške iljeve, pogotovo što bauhaus nije bila zanatska škola, već instintut koji je, po prvi put, u sebi sjedinjavao zadatke umjetničke akademije i škole za primjenjene umjetnosti, što znači da je jednim sistemom naukovanja htio da obuhvati autonomno oblikovanje i oblikovanje vezano za odre=enu svrhu.
-?I:! *I()*+!-*I()*+!  *+(; ; manifestu bauhaus-a,
15

3ajstor vjestina CrukotvorinaD je nakratko bio !skarov brat >arl, zvani >asa. isoko ijenjen zbog svojih izvrsnih tehničkih i rukotvornih vještina, on je bio va$an asistent svome bratu čitav njegov $ivot. 3e=utim, 19FF. biva upetljan u internu sva=u sa
?idni slikari su bili malo zainteresovani za oslikavanje sene za pozorište, u konvenionalnim dramama. *hlemmer je zadr$ao čovjeka kao temu svojih zidnih slikarija. !n je tako=er doprinjeo razvitku zidnog slikarstva kao dijelu ponovne dekoraije škole 2ugendstil, u duhu bauhausa. !dabrao je krilo radionie gdje je kombinovao slikanje i kiparstvo u obojene reljefe. !vo je bilo izvršeno od strane majstora vještine CrukotvorineD 2osef %artMig-a i odre=enog broja njegovih studenata. ; ovim reljefima *hlemmer se igrao kontrastom stojeći-le$eći, muško-$ensko,čovjek-gra=evina CarhitekturaD. ; aprilu 19FL. (andinsk& je predlo$io okrugli sto za radioniu zidnog slikarstva , što je uključivalo razumljive teoretske i praktične teme. (andinsk& je posebno bio zainteresovan za vezu izme=u boje i forme, vezu koju je on htio da sistematski istra$i. (ao prvi korak distribuirao upitnike u kojima je od sviju tra$io da označe kojoj elementarnoj formi odgovara neka primarna boja. ećina je izabrala parove trougao-$uta, krug-

16

plava i kvadrat Ervena. ; prkos protivljenju CopoziijiD, ova proizvoljna raspodjela opstala je i do danas. !na je bila aktuelna u bauhausu čak i prije nego je upitnik popunjen. )adionia zidnog slikarstva više nije bila u stanju da se nastanju restruktuira keo podućavajuća i produirajuća radionia s obzirom da su tu kamene sklupture i drvodeljstvo. *!@!:! *I()*+! akon što je bauhaus preselio u :essan u 19F# god. (lee i (andinsk& su htijeli da predstave klasu slobodnog slikarstva.!ve klase su se prvi put pojavile 19FJ god. koje je potom odr$avao %annes 3a&er. 3a&er je tra$io da im se prepišu nove uloge, me=utim slobobodna umjetnost je trebala slu$iti da osigura bauhaus-a koji bi zajedno sa pojačanjem izučavanja nauka trebao podr$avati aktivnosti radionie. gzistenija ovih klasa izazvala je bezbrojne diskusije u samom bauhausu u pogledu uloge umjetnosti u proesu dizajna. ; svom slikarstvu bauhausa studenti su razvili viziju, nadrealistički stil obično izmješan sa dijelovima objekta na što je često utiala tehnika (leea.
eza izme=u (leea i 3a&era je obično opisivana kao siromašna.; privatnom $ivotu su se medjutim dobro slagali prihvatajući me=usobne razlike.(lee je odbio da sudjeljuje u intrigama koje su se vodile do 3a&erove ostavke i bio je jedini majstor koji mu je napisao oproštajno pismo nakon njegove ostavke. (lee je tako=er podučavao 3a&erove načine CiljeveD podučavanja,ali je shvatio da je teret kombiniranja njegovnih poslovnih obaveza sa svojom umjetničkom karijerom previše za njega. (ada mu je :izeldorfska akademija ponudila da predaje odre=en broj časova,te je on raskinuo svoj ugovor sa bauhausom. !vaj korak nije bio protest protiv 3a&era kao direktora,već prije rezultat (leeove potrebe da bude sposoban se posveti svojoj sopstvenoj umjetnosti.

<)0)*( ):I!I>

17

; sklopu @auhausa djelovalo je mnogo radionia. 3e=utim, jedna od malobrojnih, koja je uspješno razvila modele za industrijsku proizvodnju, bila je grnčarska raionia. )azvila je prototipe čiji su se oblii temeljili na narodnim i tradiionalnim formama. (adkad su podsjećale na njemačko folklorno grnčarstvo, ali sa karakteristikama modernizma. ajviše je utjeaja na to imalo to što je radionia bila smještena u :ornburgu, mjestu 1# milja udaljenom od Aeimera i izolovana od rasprava koje su se vodile oko glavne škole.


(rehan sa prijateljima

18

!va izolaija je i jedna od prednosti i članovi su oformili blisku radnu zajedniu daleko od uzaludne rasprave da @aubaus nije glavna škola. ;čeniima je zahtjevano da rade po osam sati na dan prvih šest mjesei , ne radeći ništa drugo do oblikovanja ćupova i pripreme drva za pečenje gline. +ek nakon osniManja fondaije bilo im je dozvoljeno da eksperimentišu.
(eramičkai ćup iz radioonee za grnčarstvo

!d 19FF. god. radionia opskrbljava ćupovima C oko #BB različitih tipovaD što hotele što male trgovine i pekarnie. (rajem godine
):I!I> ? 3+

19

2edna od radionia je bila i radionia za metal.)učna proizvodnja predmeta od metala odvijala se sporo i ne baš kvalitetno.

!soba koja je revoluionirala radioniu bila je aszlo 3ohol&-ag& koji je preuzeo kurseve nakon što je Itten otišao iz Aeimera./roglašen je majstorom za formu u metalnoj industriji.Iz temelja je promijenio prava kursa. *ve dotadašnje metode, shvaćanja forme i oblika bile su 5bačene u vodu8. !n je svojim učeniima predstavio tehnologiju i materijale i njihovu raionalnu upotrebu. jegova glavna riječ bila je mašina. 5*vi su bili jednaki prije mašina.2a je mogu upotrebljavati, pa mo$eš i ti. 3o$e me zdobiti, isto se mo$e desiti i tebi.; tehnologiji nema tradiije. *vi mogu biti majstori za mašine ili njihovi robovi.8 3ohol& je postavio novu liniju u radionii uključujući u isto vrijeme i edukaiju i industrijsku proizvodnju./referirali su se jednostavni i funkionalni oblii za svakodnevnu upotrebu za što se plaćalo bogatstvom.*ve što se pravilo bilo je u funkiji da slu$i ljudima , a ne samo za 0ledanje.

>ilj radionie bio je da prouče probleme i prona=e rješenje kako proizvode ručne izrade prilagoditi idustrijskoj. 3ohol& je izbjegavao da se u radionii koristi skupi materijal i metali i preferirao je materijale tipa nikl, čelik, krom itd..ajviše su se proizvodili pehari i servisi za kafu i čaj koji su se odlikovali jednostavnom formom i upotrebom.

20

)adionia se sli$ila i staklom tako da su se prizvodile i lampe i rasvjetna tijela. ampa koju je dizajnirala 3ariann @randt mo$e se naći i danas na tr$ištu.

ampa 3ariann @randt eliku ulogu u metalnoj radionii zauzimala je i proizvodnja stolia koje su oblikovale jednostavnošću i udobnošću i našle svoje mjesto u mnogim interijerima.

):I!I> ? +I/!<)7I2; I )(3 )ad sa drugih područja @auhausa nije direktno utiao na tipografiju. bauhaus je najviše volio upotrebu sans serif fonta kojeg većina jemačke nije odobravala zato jer je veliki značaj imao komplikovani gotički font. +aj se font koji izgleda stariji i više formalan koristio tradiionalno u jemačkom štampanju, ali je bio te$ak za čitanje, i to je bila osobina koja se nije svi=ala pojedinim profesorima bauhausa. +o je navelo jednog profesora aszlo 3ohol& ag&a da kreira dizajn fonta i teoriju i formu fonta koja je izdata u bauhaus knjizi Staatliles -au1aus ;eimar  1919-19FG, knjiga sa bauhaus tipografijom.

3ohol& ag&

21

)eklama za izlo$bu Aeimar škole u ljeto 19FG. godine već vidno pokazuje taj utiaj. ag& je skiirao raspored za @egleitpubliation izlo$bu i tipografski organizovao knjige za Aeimar školu 19F#. godine. !d tada je tipografija u institutu bila potpuno završena i bitna forma sa sopstvenom reklamom i nepogrešivo utiala na razvoj škole. Ideje za organizaiju su bile jasne, kao i slova za planer i istiao se raspored i akentiranje strania sa obojenim tipografskim elementima. 3ohol& ag&' R +ipografja je instrument komuniiranja. 3ora se komuniirati jasno i u najjasnijem obliku. 2asnoća se mora naglasiti jer u pore=enju sa prahistorijskim piktografima, ona je osnova teksta. aš neintelektualni stav prema svijetu je individualno preizan Cova individualna preiznost se danas mijenja u kolektivnu preiznostD. :akle, iznad svega nedvosmislena jasnoća u svoj tipografiji. 0itljivost komuniiranja nikada ne smije patiti od estetskih pravila ponašanja usvojenih unaprijed.S Ipak, jemačkoj javnosti su se više dopadale ideje %erberta @a&era , studenta, a kasnije i profesora @auhausa koji je imao još radikalnije gledanje na tipografiju, jer neke od njegovih ideja imaju smisla.

%erbert @a&er i @a&er nije volio upotrebu serif sans fonta, ni male linijie koje izlaze iz slova, kao u fontu times ili times neM roman, smatrao ih je uzaludnim i nepotrebnim. (ako je jemačkoj najdra$i bio najkomplikovaniji gotički font, @a&er je iskoristio sans serif font u njegovom radu za bauhaus, ali upotreba ovog fonta nije bila nova ili podr$avana jedino od strane @a&era. R?ašto bismo pisali i štampali F alfabetaT !ba, veliko i malo slovo nije potrebno identifikovati. 3i ne govorimo velikim  ili malim a. 2ednostavniji alfabet nam daje isti rezultat E mješavinu viših i ni$ih slova, i u isto vrijeme opterećuje sve one koji pišu. C@auhaus 1919-19F" g.D.
22

i moderan redizajn @a&erovih slova koji je razrješen kao I+> @auhaus font u dobe-u '

@auhaus nije imao efekta na tipografiju kao što je imao negdje drugo, ali ideje koje su postavili, izmjene koje su prihvaćene kao ePperiment pokazuju njihovu obavezu za stvaranjem stvari, i iskrenu $elju da sve aspekte umjetnosti ujedine, kojih je tipografija naravno dio. Iako neće biti zapamćen po njegovoh tipografiji @auhaus neće sigurno biti uskoro zaboravljen zbog njegovih ePperimenata i rezultata tih ePperimenata.

23

24

):I!I> ? )(3 I 7!+!<)7I2;

; 3e&er području preovladavale su radionie za reklame, koje su se bavile dizajniranjem i stvaranjem izlo$bi. 2oost *hmidt je jedino bio sposoban za razvitak regularnije reklame kada je 3ies van der )ohe zaustavio prektične i izlo$bene aktivnosti. ; zimskom semestru 19GBUG1 *hmidt je uveo sistematične reklamne klase. @io je u mogućnosti da vodi kurs godinu dana sve dok ga 3ies nije odlučio povesti kada se bauhaus preselio u @erlin. *hmidt je podučavao studente L semestra. je$be koje su preostale od ovih kurseva podjelile su se u F veoma različita prava. * jedne strane bile su sistematične vje$be sa kombinaijama fotografije i teksta. *tudenti su često morali tra$iti kontrasne elemente, mo$da 4-9, za speifične forme kakav je krug , slovo alfabeta ili fotografija. * druge strane je bilo G: rtanje u perspektivi. +o je omogućilo da stvarni prostor bude kreiran na slii. *hmidtovi studenti su se morali usredotočiti na planski dizajn i G: prostor. /oslije ovih vje$bi oni su mogli dizajnirati postere. ?avršni dio kursa bio je posao za reklamu industrijske izlo$be. *hmidt je vidio reklamu kao izvor informaija. *matrao je da je to prezentaija činjenia, ekonomskih ili naučnih, a ne propaganda. +ako=e dio reklamnog kursa bio je čas pisanja koji je 2oost *hmidt vodio od 19F#., koji se nastavio kao dio osnovnog kursa i za studente drugih disiplina. 25

2edna od vje$bi sa kursa 2oosta *hmidta

7!+!<)7I2 (ako fotografski učitelj Aalter /eterhans nije bio zainteresovan za dostavljanje materijala za tipografski odjel veza izme=u njega i 2oosta *hmidta nije funkionisala. /eterhans se konentrisao iznad svega na podučavanje njegovih studenata prinipima slikanja perfektnih fotografija. @roj već kvalifiiranih fotografa je došao kod njega na dopunsku nastavu i zajedno sa nekih 14-tak studenata su radili zajedno. /eterhans je sebe smatrao radikalno drugačijim od 3ohol& ag&-a , i odbijao je konepiju produktivne fotografije i bla$eg dizajna. R7otografska tehnika je proes preiznog detaljisanja u polutokovimaS, napisao je. li oni koji su istra$ivali metode razvoja tehničke svojstvenosti fotografije iskušali su nje$nu blizinu i odre=enost predmeta. :ok je interpretaiju fotografije 3ohol& ag&-a fasinirala umjetnike i naučnike, inspirisala mnoge amatere, /eterhansova fotografija je skoro jedva privukla pa$nju. ećina njegovih fotografa su još $ivjela u tradiiji trompel-uljanog slikanja. /eterhans je pa$ljivo ukomponovao balansirane slike i uhvaćene njegovom kamerom najfiniji kontrast predmeta i sjene. ;dru$eni naslovi kao što je Rdead hareS Emrtvi ze 19F9. su korišteni da sahrane ovu tradiiju.

26

Aalter /eterhans' 19F9.mrtvi ze, R!va fotografija pokazuje pa$ljivo aran$irane objekte na pozadini od drveta. :io metalne folije, ukras sa bo$ićnog drveta, prizmatično sočivosa karboničnim papirom ispod.S /eterhans je ovu fotografij nazvao Rmrtvi zeS da bi posmatraču dočarao kontrast mekih i tvrdih, organskih i metalnih- geometrijskih predmeta.

27