Bih vode

STUDIJA UGROŽENOSTI-RANJIVOSTI PROSTORA HERCEGOVAČKO- NERETVANSKE ŽUPANIJE/KANTONA Mostar/Sarajevo, svibanj/maj 2009.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona

STUDIJA UGROŽENOSTI/RANJIVOSTI PROSTORA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE/KANTONA

Direktor __________________________ _______________ __________ Mr. Fethi Silajdžić Silajdži ć, dipl. ing. maš.

Direktor _________________________________ __________________ _______________ Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ građ.


Naru č i telj čitelj Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČ HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/KANTON Ministarstvo graditeljstva/građ graditeljstva/gra đenja, prostornog uređ uređenja i zaštite okoliša Stjepana Radić Radića 3 88.000 Mostar

Konzorcij na izradi Studije

Bosna-S Oil Services Company Ul. Nova 26, 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Hercegovina Telefon: +387 33 27 80 40 Fax: +387 33 20 00 74 E-mail: [email protected] Web:

www.bosna-s.ba

Naslov projekta STUDIJA UGROŽENOSTI-RANJIVOSTI PROSTORA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE/KANTONA Voditelji projekta Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ gra đ. Mr. Fethi Silajdžić Silajdži ć, dipl. ing. maš.

Sudionici u projektu IGH-MOSTAR d.o.o. Mostar Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ gra đ. Mario Zovko, dipl. ing. str. Antonio Herceg, dipl. ing. građ gra đ. Mirko Pandža, dipl. ing. geod. Irena Leko, dipl. ing. građ gra đ. Nada Raguž, dipl. ing. građ gra đ. Martina Kolobara, dipl. oec. Bosna-S Oil Services Company: mr. Fethi Silajdžić Silajdži ć, dipl.ing.maš. Maja Maretić Maretić-Tiro, dipl.ing.građ dipl.ing.građ. Goran Krstović Krstović, dipl.ing.maš. mr. Maja Čolović olović-Daul, dipl. inž. fiz. mr. Esma Kreso, dipl. okol. inž. Aldin Međ Međedović edović, dipl. ecc.

IGH-MOSTAR d.o.o. Mostar Bišće polje bb, 88.000 Mostar Bosna i Hercegovina Telefon: +387 36 449 880 Fax: +387 36 449 888 E-mail: [email protected] Web: www.igh.ba


Vanjski suradnici Doc. dr. Zijad Ferhatbegović Ferhatbegović, dipl. ing. geol. Doc. dr. Đ dr. Đuro uro Barković Barković, dipl. ing. geod. Mr. sc. Ivan Antunović Antunović, dipl. ing. geol. Mr. sc. Dalibor Marinč Marin čić, dipl. ing. geod. Mr. sc. Marinko Kordić Kordić, dipl. ing. geof. Marinko Dalmatin, dipl. biolog Mario Leko, dipl. ing. agr. Darko Raspudić Raspudić, dipl. ing. geod. Ivan Matković Matković, dipl. ing. šum.

Interna kontrola Mario Zovko, dipl. ing. str. Goran Krstović Krstović, dipl. ing. maš.

Vrijeme izrade Prosinac/decembar 2008.-svibanj/maj 2009.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona SADRŽAJ 1 1.1 1.2 1.2.1 1.2.2 1.2.3 1.2.4 1.2.5 1.2.6 1.2.7 1.2.8

POJMOVI I DEFINICIJE KORIŠTENE U STUDIJI UGROŽENOSTI-RANJIVOSTI 18 UVODNA RAZMATRANJA 18 OKOLIŠNI ZAKONI U BIH 18 Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH 19 Zakon o zaštiti prirode 19 Zakon o zaštiti okoliša 20 Zakon o zaštiti zraka 21 Zakon o vodama 22 Zakon o šumama 24 Zakon o poljoprivredi 25 Zakon o zaštiti dobara koja su odlukama povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik BiH 25

2

UVOD 27

3 3.1 3.1.1 3.1.1.1 3.1.1.2 3.2 3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.3.1 3.2.4 3.2.5 3.2.6 3.2.7 3.2.7.1 3.2.7.2 3.2.8

NORMATIVNE OSNOVE STUDIJE RANJIVOSTI PROSTORA F BIH 30 PROSTORNO PLANIRANJE 30 Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini F BIH 30 Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata 30 Uredba o građ građevinama i zahvatima od znač značenja za F BIH 32 OKOLIŠNI ZAKONI 34 Zakon o zaštiti prirode 35 Zakon o zaštiti okoliša 35 Zakon o zaštiti zraka 36 Pravilnik o granič graničnim vrijednostima kvaliteta zraka 36 Zakon o vodama 38 Zakon o šumama 42 Zakon o poljoprivrednom zemljištu 44 Zakon o poljoprivredi 45 Naputak o struč stručnim mjerilima za razvrstavanje zemljišta u kategorije 46 Naputak o utvr đivanju dopuštenih količ količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovog ispitivanja 46 Kulturno-historijsko naslijeđ naslijeđe 47

4. 4.1. 4.2 4.3 4.4 4.5

METODOLOŠKE OSNOVE 49 POJAM UGROŽENOSTI-/RANJIVOSTI 49 POJMOVI OPASNOST I RIZIK 50 RAZVOJ METODOLOGIJE STUDIJE UGROŽENOSTI-RANJIVOSTI PROSTORA 50 POTENCIJAL PROSTORA 52 MOGUĆ MOGUĆI KONFLIKTI U PROSTORU 53

5. 5.1 5.2 5.3

POLOŽAJ I DRUŠTVENO-POLITIČ DRUŠTVENO-POLITIČKI OKVIR BiH, F BiH I HNŽ/K 54 ZEMLJOPISNE KARAKTERISTIKE BIH, F BIH I HNŽ/K 54 ADMINISTRATIVNO TERITORIJALNO USTROJSTVO BIH, F BIH I HNŽ/K 56 GENERALNA KARAKTERIZACIJA REGIONALNOG I URBANOG RAZVOJA S ASPEKTA UPORABE PROSTORA I MOGUĆ MOGU ĆNOSTI ZA ODVIJANJE POSEBNIH DJELATNOSTI 63 Razdoblje od 1961. do 1991. godine 63 Razdoblje od 1992. do 2000. godine 66 Pravci razvoja prostornog planiranja i prostorne organizacije od 2000. do 2008. god. 67 DEMOGRAFIJA I NASELJENOST 68 STAMBENI FOND 73 OBNOVA 74 MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI 74

5.3.1 5.3.2 5.3.3 5.4 5.5 5.6 5.7 6 6.1 6.2 6.2.1

PRIRODNE KARAKTERISTIKE, VRSTA I OBIM DEGRADIRANOSTI PROSTORA BIH, F BIH I HNŽ/K 75 OPĆ OPĆI POKAZATELJI 75 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE 76 Temperature 76

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona 6.2.2 Padavine 80 6.2.3 Vjetrovi 82 6.3 ZRAK 83 6.3.1 Proizvodnja i emitiranje zagađ zagađujuć ujućih tvari 83 6.3.1.1 Emisije zbog transformacije energije 84 6.3.1.2 Emisije iz tehnoloških procesa 85 6.3.1.3 Emisije iz prometa 85 6.3.2 Rasprostiranje zagađ zagađujuć ujućih tvari 86 6.3.3 Kondicioniranje atmosfere-uklanjanje zagađ zagađujuć ujućih tvari (depozicija) i njihov odlazak u tlo i hidrosferu 86 6.3.4 Pregled stanja monitoringa kvaliteta zraka 87 6.4 OSNOVNE GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE 87 6.4.1 Dinarska karbonatna platforma i Bosanski fliš 88 6.4.2 Posto-orogeni oligocenske, neogenske i kvartarne formacije 90 6.5 SEIZMOTEKTONSKE KARAKTERISTIKE 91 6.5.1 Glavne navlač navlačne strukture Dinarida 91 6.5.2 Glavne rasjedne strukture Dinarida 93 6.5.2.1 Dubinski rasjedi 93 6.5.2.2 Horizontalni i normalni rasjedi 94 6.5.3 Debljina litosfere 95 6.5.4 Neotektonska aktivnost 96 6.6 HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE 97 6.6.1 Regionalne hidrogeološke karakteristike 97 6.6.1.1 Dinaridska karbonatna platforma 99 6.6.1.2 Središnji Dinaridi (Alohtone paleozojsko-trijaske formacije) 100 6.6.1.3 Dinaridska ofiolitna zona 101 6.6.1.4 Savsko-Vardarska zona 101 6.6.1.5 Neogeni bazeni BiH 104 6.7 STABILNOST TERENA 105 6.7.1 Kategorizacija terena prema supnju stabilnosti 105 6.7.2 Nestabilan teren 106 6.7.3 Uvjetno stabilan teren 106 6.7.4 Stabilan teren 106 6.8 MINERALNE SIROVINE 107 6.8.1 Energetske i mineralne sirovine 107 6.8.1.1 Mrki ugljen 107 6.8.2 Nemetalič Nemetalične mineralne sirovine 107 6.8.2.1 Gips 107 6.8.2.2 Pirofilit 108 6.8.3. Građ Građevinski materijali 108 6.8.3.1. Tehnič Tehnički kamen 108 6.8.3.1.1 Dolomit 108 6.8.3.1.2. Vapnenac 109 6.8.3.2 Ukrasni kamen 111 6.8.3.2.1. Vapnenac 111 6.8.3.2.2. Gabro 111 6.8.4 Metalič Metalične mineralne sirovine 111 6.8.4.1 Boksit 111 6.8.4.2 Željezo 111 6.8.4.3 Mangan 112 6.9 EROZIJSKA I MINIRANA PODRUČ PODRUČJA 112 6.9.1 Erozijska područ područ ja 112 6.9.2 Minirana područ područ ja 113 6.9.2.1 Koncept Strateškog plana 2009-2019. 115 6.9.2.2 Prioriteti za deminiranje 116 6.9.2.3 Grafič Grafički prikaz sumnjivih površina i ugroženih zajednica po opć općinama HNŽ/K 117 6.9.2.4 Zaključ Zaključak 119 6.10 VODE 120 6.10.1 Površinske vode 120 6.10.2 Podzemne vode 139 6.10.3 Prirodni režim voda 145

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona 6.10.4 Karakteristič Karakteristični protoci 146 6.10.5 Izvorišta 147 6.10.5.1 Zaštita izvorišta pitke vode 148 6.10.5.2 Termalne, mineralne i termomineralne vode 150 6.10.5.3 Stanje i opravdanost istraživanja, zahvatanja i korištenja voda 154 6.10.6 Korištenje voda 156 6.10.6.1 Vodosnabdijevanje stanovništva 156 6.10.6.2 Odvodnjavanje i navodnjavanje 158 6.10.6.3 Vodosnabdijevanje industrije i tretman otpadnih voda 158 6.10.6.4 Hidroenergetika 159 6.10.6.5 Zaštita od poplava i reguliranje režima voda 160 6.10.7 Kvaliteta voda 160 6.10.6.1 Kvaliteta površinskih voda 162 6.10.6.2 Kvaliteta podzemnih voda 166 6.10.6.3 Zagađ Zagađivač ivači voda 166 6.10.6.4 Dopuštene koncentracije zagađ zagađivač ivača u vodi 173 6.10.7 Zaštita od voda 175 6.10.7.1 Projekti finansirani od strane European Commission-EC 177 6.10.7.2 Projekti finansirani od ostalih međ međunarodnih institucija 177 6.10.7.3 Projekti realizirani u okviru institucija BiH i FBiH 178 6.11 ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 182 6.11.1 Teritorijalna podjela šuma 182 6.11.2 Funkcija šumskih područ područ ja i sastav 183 6.11.2.1 Biotopska funkcija šume 183 6.11.2.2 Klimatska funkcija šume 183 6.11.2.3 Hidrološka funkcija šume 185 6.11.2.4 Funkcija zaštite prirodnog naslijeđ naslijeđa i kulturne baštine šume 186 6.11.2.5 Funkcija proizvodnje drveta i ostale proizvodne funkcije šume 186 6.11.3 Rijetke i ugrožene šumske zajednice u F BiH BiH 187 6.11.4 Požarna ugroženost šuma 187 6.11.5 Šume i šumska zemljišta u F BiH, odnosno HNŽ/K 187 6.11.5.1 Visoke šume sa prirodnom obnovom 190 6.11.5.2 Visoke degradirane šume 191 6.11.5.3 Šumske kulture sa procijenjenom drvnom masom i bez procijenjene drvne mase 191 6.11.5.4 Izdanač Izdanačke šume-niske šume 191 6.11.5.5 Goleti sposobne za pošumljavanje 191 6.11.5.6 Goleti nesposobne za pošumljavanje 192 6.11.5.7 Minirane površine 192 6.11.6 Šume i šumska zemljišta prema CORINE programu 192 6.11.7 Zaštić Zaštićena područ područ ja šuma i šumskih zemljišta u F BiH 196 6.11.7.1 Prašumski rezervati 196 6.11.7.2 Spomenici prirode 196 6.11.7.3 Zaštić Zaštićeni krajobrazi 196 6.11.7.4 Sjemenske sastojine 196 6.11.7.5 Zaštitne šume izvorišta vode 197 6.11.7.6 Klekovina bora 197 6.11.7.7 Sastojine munike 197 6.11.7.8 Ostala zaštić zaštićena područ područ ja 198 6.11.7.9 Specifič Specifična područ područ ja šuma i šumskih zemljišta u F BiH (Šume i šumska zemljišta ekstremnih orografsko-edafskih uvjeta) 198 6.11.8 Zastupljenost zaštić zaštićenih i specifič specifičnih područ područ ja šuma i šumskih zemljišta 199 6.12 TLO I POLJOPRIVREDA 199 6.12.1 Stanje zemljišnih površina u HNŽ/K 199 6.12.2 Karakteristike tala u BiH 205 6.12.2.1 Automorfna tla 205 6.12.2.2 Hidromorfna tla 210 6.12.3 Poljoprivredno zemljište 213 6.14 KRAJOLIK/PEJZAŽ 214 6.14.1 Osnovni oblici reljefa 215 6.14.2 Krajobrazne karakteristike i raznolikost 215 6.14.2.1 Mediteranski krajobrazi 217

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona 6.14.2.2 Submediteranski krajolici 220 6.14.2.3 Mediteransko–montani krajobrazi 227 6.14.2.4 Brdski krajobrazi 228 6.14.2.5 Visokoplaninski krajobrazi BiH 230 6.14.3 Invazivne vrste u BiH 230 6.14.3.1 Invazivne biljne vrste 233 6.14.3.2 Invazivne vrste životinja 233 6.14.3.3 Čimbenici invazivnosti 233 6.14.4 Stanje biološke i krajobrazne raznolikosti 234 6.15 OKOLIŠ 235 6.15.1 Uvod i pojmovi iz oblasti zaštite okoliša 235 6.15.1.1 Zaštić Zaštićena područ područ ja u skladu sa Prostornim Planom SR BIH 235 6.15.1.1.1 Najvrijednije cjeline prirodne baštine BiH na područ područ ju HNŽ/K (prikaz sa kategorizacijom i stupnjem zaštite – prema Prostornom planu SR BiH) 238 6.15.1.2 Kategorije i nač način zaštite po IUCN 240 6.15.3 Bioraznolikost 255 6.15.4 Procjena stupnja biološke raznolikosti 261 6.15.5 Vegetacijske karakteristike 263 6.15.6 Vegetacija u krškim poljima 270 6.16 PODRUČ PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČ ZNA ČENJA ZA F BIH (ZAŠTIĆ (ZAŠTIĆENA PODRUČ PODRUČJA) 271 6.16.1 Područ Područ je posebnih obilježja od znač značenja za F BiH „Igman, Bjelašnica, Treskavica, kanjon rijeke Rakitnice 272 6.16.2 Područ Područ je posebnih obilježja od znač značenja za Federaciju BiH „Autocesta na koridoru Vc“ – u fazi usvajanja u Parlamentu Federacije BiH 273 6.16.1 Klasifikacija nacionalnih spomenika 289 6.16.1.1 Lista nacionalnih spomenika preliminarna lista po opć općinama HNŽ/K 290 6.17 ETNOLOGIJA 299 7 OCJENA UGROŽENOSTI-RANJIVOSTI PROSTORA 302 7.1 UGROŽENOST-RANJIVOST OKOLIŠA 302 7.1.1 Ugroženost-ranjivost prirode kao dijela okoliša 302 7.1.1.1 Zrak 302 7.1.1.2 Hidrosfera 302 7.1.1.3 Geosfera 302 7.1.1.4 Biosfera 303 7.1.1.4.1 Šume kao segment biosfere (zaštitne i zaštić zaštićene šume u F BiH) 303 7.1.1.4.1.1 Prašumski rezervati 304 7.1.1.4.1.2 Spomenici prirode i zaštić zaštićeni krajobrazi 304 7.1.1.4.1.3 Sastojine munike 304 7.1.1.4.1.4 Sjemenske sastojine 304 7.2 UGROŽENOST-RANJIVOST PRIRODNIH RESURSA KAO DIJELA OKOLIŠA 305 7.2.1 Voda 305 7.2.2 Mineralne sirovine 306 7.2.3 Poljoprivredno zemljište 306 7.2.4 Šume 308 7.3 UGROŽENOST-RANJIVOST ČOVJEKOVOG OKOLIŠA 309 7.4 UGROŽENOST-RANJIVOST KRAJOBRAZA SA ASPEKTA NJEGOVE PREPOZNATLJIVOSTI 310 7.5 MODELI UGROŽENOSTI-RANJIVOSTI 310 7.5.1 Model ugroženosti-ranjivosti na koridoralne utjecaje 310 7.5.1.1 Model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša na koridoralne utjecaje 311 7.5.1.2 Modeli ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša na koridoralne utjecaje 314 7.5.1.3 Model ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša na koridoralne utjecaje 317 7.5.1.4 Model ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti na koridoralne utjecaje 319 7.5.2 Modeli ugroženosti-ranjivosti uslijed djelatnosti koje se u prostoru javljaju u obliku toč točaka/poligona 321 7.5.2.1 Model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se u prostoru javljaju u obliku toč točaka/poligona 322 7.5.2.2 Model ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč točkasto i poligonalno 324

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona 7.5.2.3 Model ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč to čkasto i poligonalno 327 7.5.2.4 Model ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč točkasto ili poligonalno 330 7.5.3 Modeli ugroženosti-ranjivosti uslijed primarnih djelatnosti 332 7.5.3.1 Model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti 333 7.5.3.2 Model ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti 335 7.5.3.3 Model ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed primarnih djelatnosti 338 7.5.3.4 Model ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed primarnih djelatnosti 340 7.5.4 Zbrojna ugroženosti-ranjivosti u odnosu na vrstu utjecaja 342 OCJENA RANJIVOSTI PROSTORA HERCEGOVAČ HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE/KANTONA SA STANOVIŠTA ZRAKA 347 8.1 OCJENA OPTEREĆ OPTEREĆENOSTI ZRAKA U ODNOSU NA RASPODJELU VJETRA 347 8.1.1 Procjena regeneracijske sposobnosti zraka s gledišta vjetra 348 8.2 Vrednovanje pritiska na zrak iz emisije cestovnog prometa 349 8.2.1 Prorač Proračun emisija iz cestovnog prometa 350 8.2.2 Copert model – ulazni podaci 352 8.2.3 Stepen optereć opterećenosti zraka s gledišta prometa 361 8.3 Ranjivost zraka 362 8.

9.1 9.2 9.3 9.4 9.4.1 9.4.2

REGIONALNI I URBANI RAZVOJ SA ASPEKTA UPORABE PROSTORA I MOGUĆ MOGU ĆNOSTI ZA ODVIJANJE POSEBNIH DJELATNOSTI 365 UPORABLJIVOST PROSTORA ZA REGIONALNI I URBANI RAZVOJ 367 POTENCIJAL PROSTORA ZA INDUSTRIJALIZACIJU 371 POTENCIJAL PROSTORA ZA INFRASTRUKTURNE OBJEKTE 373 POTENCIJAL PROSTORA ZA PRIMARNE DJELATNOSTI 374 Potencijal prostora za poljoprivredu 374 Potencijal prostora za šumarstvo 375

10

ANALIZA MOGUĆ MOGUĆIH KONFLIKATA U PROSTORU 377

9

11 ANALIZA OPASNOSTI I RIZIKA 382 11.1 POPLAVE - RIZICI OD POPLAVA U BIH 383 11.1.1 Prirodne poplave 383 11.1.2 Umjetne poplave 384 11.1.3 Štete od poplava 385 11.1.4 Sustavi za smanjenje rizika od poplava 386 11.1.5 Međ Međunarodne konvencije 386 11.1.6 Analiza rizika od prirodnih poplava 387 11.1.7 Postojeć Postojeće stanje i ranije planirani i izvedeni radovi zaštite od voda 387 11.1.9 Zaključ Zaključci o poplavama 390 11.2 SUŠE 390 11.2.1 Rizici od suša 390 11.2.2 Zaključ Zaključci o sušama 392 11.3.1 POŽARI 392 11.4 SEIZMIČ SEIZMIČNOST-POTRESI 395 11.4.1 Seizmotektonski sklop 397 11.4.2 Seizmotektonska rejonizacija 398 11.4.2.1 Seizmogene zone 398 11.4.2.2 Seizmogeni blokovi 399 11.4.2.3 Seizmogene strukture 399 11.4.3 Zaključ Zaključak o seizmotektonici 402 11.5 ODRONJAVANJE I KLIZANJE TLA 402 11.5.1. Zaključ Zaključci 403 11.6 SLIJEGANJE TLA 403 11.6.1 Zaključ Zaključci 403 11.7 RIZICI OD RUŠENJE BRANA 403 11.8 ZBRINJAVANJE KRUTOG OTPADA PREKO REGIONALNOG CENTRA 407

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Pregled stanja po opć općinama 407 Regionalni projekt za upravljanje i konač konačno zbrinjavanje otpada 414 PREKOGRANIČ PREKOGRANIČNI UTJECAJI 414 Gornji horizonti 415 Zagađ Zagađenja sa šireg područ područ ja koji mogu imati utjecaj na zagađ zagađenje obalnog područ područ ja Neuma 423 11.10 HAVARIJSKA I DRUGA ZAGA ĐENJA-KATASTAR ZAGA ĐIVA IVAČ ĐENJA-KATASTAR ZAGA Đ Č A 428

11.8.1 11.8.2 11.9 11.9.1 11.9.2

12

REFERENCE 432

TABLICE: Tablica 1. Granič Granične vrijednosti kvalitete zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi 37 Tablica 2. Granič Granične vrijednosti kvaliteta zraka u cilju zaštite ekosustava 37 Tablica 3. Ciljne vrijednosti kvaliteta zraka u cilju zaštite ekosustava 37 Tablica 4: Prikaz promjene broja stanovništva BiH po popisima stanovništva 1879-1991. 69 Tablica 5. Prikaz stanovništva na vodnom područ područ ju Jadranskog mora 69 Tablica 6. Broj stanovnika i gustoć gustoća naseljenosti u HNŽ/K (razdoblje 2005-2007) 71 Tablica 7. Klasifikacija opć općina HNŽ/K po broju stanovnika 71 Tablica 8. Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika u HNŽ/K po starosnoj i spolnoj strukturi, 30.06.2008. (Federalni zavod za statistiku) 71 Tablica 9. Kalkulacija prosječ prosječne starosti iz 2007. po starosnoj strukturi i po opć općinama 73 Tablica 10. Koordinate meteoroloških postaja 76 Tablica 11. Prikaz srednjih mjeseč mjesečnih temperatura zraka u slivu Neretve 79 Tablica 12. Prikaz srednjih mjeseč mjesečnih vrijednosti padavina u slivu Neretve 81 3 Tablica 13. Rezultati prać praćenja kvaliteta zraka na mjernoj postaji Ivan Sedlo za 2006. (µg/m ) 87 Tablica 14. Mostarski bazen 108 Tablica 15. Ležište gipsa u HNŽ/K 109 Tablica 16. Ležište pirofilita u HNŽ/K 109 Tablica 17. Ležišta dolomita u HNŽ/K 109 Tablica 18. Ležišta vapnenca u HNŽ/K 109 Tablica 19. Ležišta vapnenca u HNŽ/K 111 Tablica 20. Ležišta gabra u HNŽ/K 111 Tablica 21. Ležišta boksita u HNŽ/K 111 Tablica 22. Ležišta željeza u HNŽ/K 111 Tablica 23. Ležišta mangana u HNŽ/K 112 Tablica 24. Velič Veličina sumnjive površine i pregled ugroženih zajednica u HNŽ/K 115 Tablica 25. Kriteriji za određ određivanje nivoa opasnosti 116 Tablica 26. Kriteriji prve kategorije prioriteta humanitarnog karaktera 116 Tablica 27. Kriteriji prve kategorije prioriteta razvojnog karaktera 116 Tablica 28. Matrica određ određivanja nivoa prioriteta rizič rizične lokacije 116 Tablica 29. Karakteristič Karakteristični hidrološki pokazatelji za osnovna slivna područ područ ja BiH 120 Tablica 30. Specifič Specifična otjecanja prosječ prosječnih i minimalnih voda u BiH 121 Tablica 31. Osnovne karakteristike već većih krških polja u F BiH 130 Tablica 32. Vlastite vode za sliv Neretve F BiH 139 Tablica 33. Tranzitne vode za sliv Neretve F BiH 139 Tablica 34. Sumarni pregled bilance voda sliva Neretve za prostor F BiH 139 Tablica 35. Bilanca površinskih voda prostora F BiH 139 Tablica 36. Ocjena vodnog bogatstva F BiH 139 Tablica 37. Akviferi karstno-pukotinske poroznosti u vodnom područ područ ju Jadranskog mora 141 Tablica 38. Tijela podzemnih voda 145 Tablica 39. Pregled karakteristič karakterističnih proticaja na vodotocima I. kategorije u slivu Jadranskog mora 146 Tablica 40. Pregled karakteristič karakterističnih pokazatelja za vodotoke koji pripadaju Jadranskom slivu 146 Tablica 41. Pregled izvorišta podzemnih voda 146 Tablica 42. Pojave i objekti mineralnih voda 151 Tablica 43. Sadašnje i potencijalno korištenje mineralnih voda 155 Tablica 44. Kvaliteta voda za sliv rijeke Neretve, za razdoblje 2000.-2007. godina 163 Tablica 45. Interna (ilustrativna) klasifikacija ekološkog statusa površinskih voda 164 Tablica 46. Postrojenja za tretman otpadnih voda stanovništva u BiH 175 Tabela 47. Kriteriji za definiranje zagađ zagađenja od stanovništva, industrije i poljoprivrede 175 Tablica 48. Aglomeracije za koje je potrebno izgraditi postrojenja za preč prečišć išćavanje otpadnih voda 176

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Tablica 49. Rijetke i ugrožene zajednice u F BiH 187 Tablica 50. Kategorije šuma i šumskih zemljišta u F BiH (Pašalić (Pašalić 2008 i Strategija upravljanja vodama F BiH, 2009) 189 Tablica 51. Kategorije šuma prema CORINE i šire kategorije šuma prema Pašalić Pašalić 2008. 195 Tablica 52. Pregled zaštić zaštićenih i specifič specifičnih područ područ ja u F BiH 199 Tablica 53. Stanje zemljišnih površina u HNŽ/K u ha (CORINA LAND COVER 2003) 204 Tablica 54. Pregled poljoprivrednog i obradivog zemljišta po stanovniku u F BiH (CORINA LAND COVER 2003) 213 Tablica 55. - Fauna Jadranskog mora na prostoru BiH 219 Tablica 56. - Stenoendemič Stenoendemične vrste peć pećinske faune Vjetrenice 222 Tablica 57. Alohtone riblje vrste i njihovo rasprostranjenje u BiH 233 Tablica 58. Zaštić Zaštićena područ područ ja u BiH 236 Tablica 59. IUCN kategorije zaštić zaštićenih područ područ ja 241 Tablica 60. Kategorije zaštite i zaštić zaštićeni dijelovi prirode (NEAP, 2003) 242 Tablica 61. - Stenoendemi BiH 256 Tablica 62. Procjena zastupljenosti biljnih vrsta u F BiH U Zemaljskom muzeju u Sarajevu (u herbariju) 264 Tablica 63. Vrijednosti saprobnog indeksa i ekološki status sliva rijeke Neretve do Mostara na temelju sastava makroinvertebrata bentosa, 2002 godine 269 Tablica 64. Staništa riječ riječnog i plemenitog raka u slivu rijeke Neretve 269 Tablica 65. Kvaliteta vode rijeke Neretve nizvodno od Mostara na temelju sastava mikrofita i makroinvertebrata bentosa, kolovoz 2007. godine 289 Tablica 66. Nacionalni spomenici i lista privremenih nacionalnih spomenika u HNŽ/K 289 Tablica 67. Nacionalni spomenici prema tipu-HNŽ/K 290 Tablica 68. Nacionalni spomenici po razdoblju – HNŽ/K 290 Tablica 69. Stanje oč očuvanosti-HNŽ/K 298 Tablica 70. Znač Značajniji segmenti materijalnog i duhovnog stvaralaštva u HNŽ/K 300 Tablica 71. Kriteriji za kategorije bonitetne vrijednosti zemljišta 307 Tablica 72. Klasifikacija šuma kao prirodnog resursa 308 Tablica 73. Znač Značajniji segmenti materijalnog i duhovnog stvaralaštva u HNŽ/K 310 Tablica 74. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju u obliku koridora 312 Tablica 75. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša na koridoralne utjecaje 312 Tablica 76. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa uslijed koridora 315 Tablica 77. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa za poljoprivredu uslijed koridora 315 Tablica 78. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa za šumarstvo na koridoralne utjecaje 316 Tablica 79. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti izvora za snabdijevanje vodom na koridoralne utjecaje 316 Tablica 80. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti javnog vodnog dobra na koridoralne utjecaje 316 Tablica 81. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti podzemnih voda kao resursa uslijed koridora 316 Tablica 82. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa mineralnih sirovina uslijed koridora 316 Tablica 83. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed koridora 317 Tablica 84. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed utjecaja koridora 318 Tablica 85. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed koridora 318 Tablica 86. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed a koridora 319 Tablica 87. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč točkasto i poligonalno 323 Tablica 88. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč točkasto i poligonalno 323

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Tablica 89. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč točkasto i poligonalno 325 Tablica 90. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa za poljoprivredu uslijed toč točkastih utjecaja 326 Tablica 91. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa za šumarstvo uslijed toč točkastih utjecaja 326 Tablica 92. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti izvora za snabdijevanje vodom uslijed toč točkastih utjecaja 326 Tablica 93. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti vodnog dobra uslijed toč točkastih utjecaja 326 Tablica 94. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti podzemnih voda kao resursa uslijed toč točkastih utjecaja 326 Tablica 95. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa mineralnih sirovina uslijed toč točkastih utjecaja 326 Tablica 96. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč točkasto i poligonalno 327 Tablica 97. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju toč točkasto i poligonalno 328 Tablica 98. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed toč točkastih ili poligonalnih djelatnosti 328 Tablica 99. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed toč točkastih ili poligonalnih djelatnosti 329 Tablica 100. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti 334 Tablica 101. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša za primarne djelatnosti 334 Tablica 102. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa uslijed primarnih djelatnosti 336 Tablica 103. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa za poljoprivredu uslijed šumarstva 336 Tablica 104. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa za šumarstvo uslijed poljoprivrednih djelatnosti 336 Tablica 105. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti resursa za snabdijevanje vodom uslijed poljoprivrede 337 Tablica 106. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti vodnog dobra uslijed šumarstva i poljoprivrede 337 Tablica 107. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti podzemnih voda kao resursa uslijed primarnih djelatnosti 337 Tablica 108. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti neobnovljivih resursa mineralnih sirovina uslijed šumarstva i poljoprivrede 339 Tablica 109. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed primarnih djelatnosti 339 Tablica 110. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša uslijed primarnih djelatnosti 339 Tablica 111. Izbor odgovarajuć odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed primarnih djelatnosti 340 Tablica 112. Vrijednosti pokazatelja za model ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed utjecaja primarnih djelatnosti 341 Tabela 113. Emisija ispušnih gasova benzinskog i dizel motora 350 Tabela 114. Podaci o dionicama u HNK 352 Tabela 115. Srednje mjeseč mjesečne temperature na prostoru dionica u HN kantonu (oC) 353 Tabela 116. Vrste cestovnih motornih vozila HN kantonu 357 Tabela 117. Starosna struktura voznog parka u HN kantonu 357 Tabela 118. Podaci o prometu (prosječ (prosječna brzina) 358 Tabela 119. Ocjene ranjivosti, emisija i regeneracijsko neutralizacijskih osobina zraka 362 Tablica 120. Pokazatelji korišteni za model privlač privlačnosti prostora za urbanizaciju 368 Tablica 121. Pokazatelji korišteni za model privlač privlačnosti prostora za industrijalizaciju 371 Tablica 122. Pokazatelji korišteni za model privlač privlačnosti prostora za infrastrukturne objekte 373 Tablica 123. Kriteriji za kategorije bonitetne vrijednosti zemljišta 374 Tablica 124. Karte korištene za analizu moguć mogućih konflikta 378 Tablica 125. Područ Područ ja u HNŽ/K ugrožena poplavama 386

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Tablica 126. Ugroženost krških polja 389 Tablica 127. Znač Značajnija poplavama ugrožena područ područ ja i poljoprivredne površine na prostoru HNŽ/K 389 Tablica 128. Rangiranje glavnih poplavnih područ područ ja HNŽ/K sa procjenom troškova 389 Tablica 129. Rangiranje po više kriterija 390 Tablica 130. Epicentri zemljotresa od 1901.-2004 godine 396 Tablica 131. Seizmogeni potencijal seizmogenih struktura 401 Tablica 132. Pregled umjetnih akumulacija 406 Tablica 133. Rizici od rušenja umjetnih akumulacija u HNŽ/K 406

SLIKE: Slika 1. Zemljopisni položaj BiH u Europi, odnosno svijetu 54 Slika 2. Zemljopisna karta BiH 55 Slika 3. Regija Hercegovina 55 Slike 4.-6. Entiteti F BIH i RS, te Br čko Distrikt (lijevo); podjela F BIH na 10 županija/kantona sa HNŽ/K (sredina); podjela BiH, entiteta i županija/kantona na opć općine (desno) 56 Slika 7. Geopolitič Geopolitički položaj područ područ ja obuhvata Studije – HNŽ/K sa okruženjem 57 Slika 8. Hijerarhija i mreža naselja HNŽ/K u 2005. godini 60 Slika 9. Dinamika rasta stanovništva, industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije u BiH, u razdoblju 1953.-1991. godine (izvor Prostorni plan BiH 1981. do 2000. godine) 63 Slika 10. Prostorni raspored naselja već većih od 2.000 stanovnika u BiH, u razdoblju do 1981. godine (Prostorni plan BiH 1981. do 2000) 64 Slika 11. Mreža regionalnih i subregionalnih centara u BiH (izvor Prostorni plan BiH 1981.do 2000) 65 Slika 12. Funkcionalno-gravitacijske veze centara u BiH (izražene intenzitetom kretanja putnič putničkih auta), u razdoblju do 1991. godine (izvor Prostorni plan BiH 1981. do 2000) 66 Slike 13.-14. Etnič Etnička struktura BiH prema popisu iz 1991.(lijevo); prema procjenama iz 2006. (desno) 70 Slika 15. Demografski pokazatelji naselja u HNŽ/K (Prostorno-prometna studija cestovne mreže HNŽ/K, 2006) 72 Slika 16. Ošteć Oštećenost stambenog fonda 74 Slika 17. Najviše planine u BiH (preko 2.000 m) 75 Slika 18. Mreža meteoroloških postaja u BiH (Hidrološki godišnjak 2004) 76 Slika 19.-20. Temperaturna karta BiH za razne nadmorske visine (lijevo); Klimatski pojasevi u BiH (desno) 77 Slika 21. Srednje godišnje temperature u BiH (dolje) 77 Slike 22.-23. Godišnji hod srednjih temperatura pojasa kontinentalno-planinske klime (lijevo); Godišnji hod srednjih temperatura pojasa mediteranske klime (desno) 79 Slika 24. Godišnji hod temperatura i padavina u Mostaru 79 2 Slike 25.-26. Godišnji hod suma padavina (l/m ) za pojas planinske klime (lijevo) i pojas mediteranske klime (desno) 80 Slika 27. Raspored izohijeta za prostor F BiH (i BiH) 82 Slika 28. Srednje godišnje brzine vjetra u BiH 83 Slika 29. Geološka karta BiH 88 Slika 30. Shematski prikaz glavnih struktura Dinarida BiH 91 Slika 31. Seizmotektonska karta HNŽ/K Slika 32. Hidrogeološka karta HNŽ/K 104 Slika 33. Karta stabilnosti terena u HNŽ/K 107 Slika 34. Karta aktiviranih mineralnih nalazišta u HNŽ/K (izvadak iz Prostornog plana F BiH za razdoblje 2008.-2028. god.) 110 Slika 35. Karta potencijalnog rizika erozije 112 Slika 36. Karta stvarnog rizika erozije 110 Slika 37. Procjena ugroženosti F BiH od prirodnih i drugih nesreć nesreća, lipanj 2005 114 Slika 38. Karta miniranih područ područ ja u HNŽ/K ažurirana sa siječ siječnjem 2008. godine (izvadak iz Prostornog plana F BiH za razdoblje 2008.-2028. god.) 118 Slika 39. Karta miniranih područ područ ja u HNŽ/K - izvor BH MAC-a (preuzeta iz Studije ranjivosti prostora F BiH, svibanj 2008) 119 Slike 40.-41. Karta vodnih tijela površinskih voda BiH (lijevo); Glavni slivovi u BiH (desno) 120 Slika 42. Mreža hidroloških postaja u BiH 121 Slika 43. Sliv rijeke Neretve 123 Slike 44.-46. Gornji tok Neretve 123 Slika 47. Uzdužni profil Neretve sa sustavom elektrana (izvor prospekt „Sistem hidroenergetskih postrojenja u slivu rijeke Neretve“, „Hidroelektrane n/Neretvi“, Mostar 1966) 124

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Slika 48. Sustav hidroelektrana u slivnom područ područ ju Neretva–Rama (izvor prospekt „Sistem hidroenergetskih postrojenja u slivu rijeke Neretve“, „Hidroelektrane n/Neretvi“, Mostar 1966) 125 Slika 49. Topografska mapa HES Gornja Neretva 126 Slika 50. Neretva kod Mostara 127 Slika 51. Rijeka Rama 128 Slika 52. Vodomjerne stanice i hidroelektrane na slivu Neretve 129 Slika 53.-54. Rijeka Bregava 129 Slika 55. Prekogranič Prekogranični vodotoci BiH 131 Slika 56. Borač Boračko jezero 135 Slika 57. Jezera u BiH 135 Slike 58.-59. Ramsko jezero sa Šć Šćitom 136 Slika 60. Mapa Jablanič Jablaničkog jezera 137 Slike 61.-62. HE Jablanica sa akumulacijom (lijevo); Jablanič Jablaničko jezero s Ostrožač Ostrožačkim mostom (desno) 134 Slika 63. Hidrogeološke kategorije u BiH 140 Slika 64. Prikaz vodnih tijela podzemnih voda na područ područ ju F BiH: Vodna tijela u akviferima karstnopukotinske (1), odnosno intergranularne poroznosti (2) 142 Slika 65. Karta kategorizacije voda i tipologije voda (površinskih i podzemnih), s prikazom vodnih tijela 144 Slika 66. Karta izvorišta sa zaštitnim zonama 149 Slika 67. Prikaz lokacija nalazišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda u F BiH 152 Slika 68. Karta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda u BiH 155 Slika 69. Karta izvorišta koja se koriste za snabdijevanje stanovništva 156 Slika 70. Hidrološka mreža u BiH (prijeratno stanje) 162 Slika 71. Sliv rijeke Neretve sa mjernim profilima 162 Slika 72. Ilustrativni prikaz ekološkog statusa površinskih voda F BiH 164 Slika 73. Karta površinskih voda od znač značenja za F BiH-propisani status (kvaliteta) 165 Slika 74. Trenutno stanje kvaliteta površinskih voda od znač značenja za F BiH (stvarni status) 165 Slika 75. Karta ispusta otpadne vode stanovništva 176 Slika 76. Karta ugroženih područ područ ja F BiH od velikih voda vjerojatnoć vjerojatnoće pojave 1/500 godina 181 Slika 77. Evakuacija velikih voda rijeke Neretve na brani Jablanica 182 Slika 78. Karta namjene zemljišta u HNŽ/K (izvadak iz Prostornog plana F BiH za razdoblje 2008.2028. god.) 184 Slika 79. Prikaz šuma i šumskih zemljišta u BiH (Strategija BiH sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti 2008-2015 Nacrt, 2008) 189 Slika 80. Munika (Pinus (Pinus heldreichii Christ.) 197 Slika 81. Ilustrativni prikaz pedogeografskih rejona u BiH i F BiH 201 Slika 82. Karta korištenja zemljišta u HNŽ/K 204 Slika 83. Pedološka karta HNŽ/K 212 Slika 84. Karta bonitetnih klasa poljoprivrednog zemljišta 212 Slika 85. Kapacitet prihvata ekosustava u mediteranskim krajobrazima 219 Slike 86.-87. Špilja Vjetrenica 217 Slika 88. Šaraić Šaraića peć peć 222 Slika 89. Dispozicija speleoloških objekata u južnom dijelu HNŽ/K (dio lista Ston O.G.K.) 224 Slika 90. I krš i voda i smeć smeće (prof. Marijanović Marijanović) 225 Slika 91. Reliktno-refugijalna staništa u slivnom područ područ ju rijeke Neretve 231 Slika 92. Kraška polja BiH 232 Slika 93. Specifič Specifični ekosustavi i područ područ ja pod antropogenim pritiscima u BiH 235 Slika 94. Zaštić Zaštićena područ područ ja u BiH 238 Slika 95. Karta prirodnih i historijskih vrijednosti (Prostorni plan BiH 1981.-2000.) 239 Slika 96. Zaštić Zaštićena područ područ ja u HNŽ/K, kao dio karte zaštić zaštićenih područ područ ja u F BiH 244 Slike 97.-99. Granice Parka prirode Hutovo blato (lijevo gore); Avionski pogled na park prirode (lijevo dolje); Detalj (desno) 246 Slike 100.-101. Hutovo blato (lijevo); velika bijela čaplja-simbol Hutova blata (desno) 246 Slike 102.-103. Prostorni položaj PP Blidinje (lijevo); Podjela prostora PP Blidinje na HNŽ/K i Županiju zapadnohercegovač zapadnohercegovačku; izvor: Prostorni plan PP Blidinje, 1996. 246 Slike 104.-105. Panorama Parka prirode Blidinje sa jezerom 249 Slike 106.-107. Veliki triton (lijevo); encijan (desno) 250 Slike 108.-109. Munika (Pinus (Pinus Heldreichii ), ), endemska vrsta 251 Slika 110. Satelitska snimka sa izraženim 3D modelom terena područ područ ja Blidinja 254 Slika 111. Satelitska snimka područ područ ja Blidinja s ucrtanim vektorskim podacima o prometnicama i vodama 254

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Slike 112.-114. Rijeka Rakitnica 272 Slika 115. Karta područ područ ja posebnih obilježja F BiH na područ područ ju HNŽ/K (izvadak iz Prostornog plana F BiH za razdoblje 2008.-2028. god.) 273 Slika 116. Karta auto, brzih magistralnih i regionalnih cesta BiH 275 Slika 117. Prometna infrastruktura na područ područ ju HNŽ/K (izvadak iz Prostornog plana F BiH za razdoblje 2008.-2028. god.) 277 Slika 118. Model postojeć postojeće cestovne mreže u HNŽ/K u 2004. godini (Prostorno-prometna studija cestovne mreže HNŽ/K, 2006) 277 Slika 119. Model razvitka cestovne mreže (Prostorno-prometna studija c. mreže HNŽ/K, 2006) 278 Slike 120.-122. Mreža autocesta u Koridoru V (Va, Vb i Vc – lijevo); „Autocesta na Koridoru Vc“ (Prostorni plan SR BiH za razdoblje 1981. do 2000. godine – desno gore); Trasa koridora Vc kroz BiH (prema usvojenoj trasi od strane MKT BiH – desno dolje) 279 Slike 123.-125. Dionica LOT3 (lijevo); planinsko područ područ je (sredina); rijeka Neretva (desno) 281 Slike 126.-128. Dionica LOT 4 (lijevo); srednji tok Neretve (sredina); vodopad Kravice (desno) 282 Slika 129. Toč Točke ogranič ograničenja dijela trase Autoceste u Koridoru Vc na područ područ ju HNŽ/K 285 Slika 130. Moguć Moguće prometnog rješenja mostarskog prstena (Prostorno-prometna studija cestovne mreže HNŽ/K, 2006) 287 Slike 131.-132- Kulturno-historijsko naslijeđ naslijeđe (lijevo); Prostorni raspored nekropola steć stećaka (desno) 288 Slika 133. Kulturno-historijsko nasljeđ nasljeđe u HNŽ/K 288 Slike 134.-135.Gabela, arheološko područ područ je 289 Slike 136.-137. Utvr đena kasnoantič kasnoantička vila Mogorjelo, arheološko područ područ je- maketa (lijevo); ostaci (desno) 292 Slike 138.-139. Poč Počitelj, historijsko gradsko područ područ je 292 Slike 140-142. Nekropole sa steć stećcima Dugo polje (lijevo i sredina) i Risovac (desno) 293 Slike 143.-144. Nekropola steć stećaka na Visoč Visočici 293 Slike 145.-146. Kasnoantič Kasnoantička bazilika u Cimu, arheološko područ područ je (lijevo), s detaljom (desno) 295 Slike 147.-148. Ostaci kasnoantič kasnoantičke dvojne bazilike i nekropole sa steć stećcima u Žitomislić Žitomislićima, arheološko područ područ je (lijevo); maketa (desno) 295 Slike 149.-150. Blagaj, historijsko gradsko područ područ je (lijevo); Tekija u Blagaju, prirodno-graditeljska cjelina (desno) 295 Slika 151. Stari most sa kulama, graditeljska cjelina 295 Slike 152.-153. Franjevač Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Šć Šćitu, kulturni pejzaž i područ područ je (lijevo), s detaljom (desno) 296 Slike 154.-155. Helenistič Helenistički grad Daorson u Ošanić Ošanićima, arheološko područ područ je 297 Slike 156.-157. Nekropla steć stećaka Radimlja, historijsko područ područ je 298 Slika 158. Materijalno, kulturno naslije naslijeđe i duhovna kultura 300 Slika 159. Karta ogranič ograničenja u HNŽ/K (Prostorno-prometna studija cestovne mreže HNŽ/K, 2006) 301 Slika 160. Shematski prikaz COP koeficijenata 304 Slika 161. Karta ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša na koridoralne utjecaje 314 Slika 162. Karta ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša na koridoralne utjecaje 317 Slika 163. Karta ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša na koridoralne utjecaje 318 Slika 164. Karta ugroženosti-ranjivosti krajobraza s aspekta njegove prepoznatljivosti na koridoralne utjecaje 321 Slika 165. Karta ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša na toč točkaste i poligone utjecaje 324 Slika 166. Karta ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša na toč točkaste i poligone utjecaje 327 Slika 167. Karta ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša na toč točkaste i poligone utjecaje 326 Slika 168. Karta ugroženosti-ranjivosti krajobraza sa aspekta njegove prepoznatljivosti na toč točkaste i poligone utjecaje 331 Slika 169. Karta ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti 334 Slika 170. Karta ugroženosti-ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti 338 Slika 171. Karta ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša na utjecaje primarnih djelatnosti 340 Slika 172. Karta ugroženosti-ranjivosti krajobraza s aspekta njegove prepoznatljivosti na utjecaje primarnih djelatnosti 342 Slika 173. Karta ugroženosti-ranjivosti na koridoralne utjecaje 343 Slika 174. Karta ugroženosti-ranjivosti na toč točkaste i poligone utjecaje 344 Slika 175. Karta ugroženosti-ranjivosti na primarne djelatnosti 345 Slika 176. Sintezna karta ugroženosti-ranjivosti prostora 346 Slika 177. Karta potencijala prostora za urbanizaciju bez uključ uključenih ogranič ograničenja 346 Slika 177. Raspodjela brzina vjetra u HNK 348

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Slika 178. Ocjena regeneracijske i neutralizacijske sposobnosti zraka u odnosu na brzinu vjetra 349 Slika 179. Prosječ Prosječan hemijski sastav izduvnih gasova cestovnih motornih vozila 351 Slika 180. Srednja temp. za januar, HNK 355 Slika 181. Srednja temp. februar, HNK 355 Slika 182. Srednja temperatura za mart, HNK 355 Slika 183. Srednja temperatura april, HNK 355 Slika 184. Srednja temperatura za maj, HNK 356 Slika 185. Srednja temperatura za juni, HNK 356 Slika 186. Srednja temperatura za juli, HNK 356 Slika 187. Srednja temperatura za avgust, HNK 356 Slika 188. Srednja temp. za septembar,HNK 357 Slika 189. Srednja temp. za oktobar, HNK 357 Slika 190. Srednja temp. za novembar, HNK 357 Slika 191. Srednja temp. za decembar, HNK 357 Slika 192. Regeneracijske i neutralizacijske osobine zraka u odnosu na brzinu vjetra 362 Slika 193. Ranjivost zraka na osnovu pritisaka i regeneracijsko neutralizacijskih sposobnosti 364 Slika 194. Karta potencijala prostora za urbanizaciju sa ogranič ograničenjima 369 Slika 195. Karta potencijala prostora za industrijalizaciju 370 Slika 196. Karta potencijala prostora za industrijalizaciju sa ogranič ograničenjima 372 Slika 197. Karta potencijala prostora za infrastrukturne objekte bez ogranič ograničenja 373 Slika 198. Karta potencijala prostora za infrastrukturne objekte sa ogranič ograničenjima 374 Slika 199. Karta potencijala prostora za poljoprivredu 375 Slika 200. Karta potencijala prostora za šumarstvo 376 Slika 201. Konflikt u prostoru (šumarstvo-urbanizacija) 378 Slika 202. Konflikt u prostoru (šumarstvo-infrastruktura) 379 Slika 203. Konflikt u prostoru (šumarstvo-industrija) 379 Slika 204. Konflikt u prostoru (poljoprivreda-urbanizacija) 380 Slika 205. Konflikt u prostoru (poljoprivreda-infrastruktura) 380 Slika 206. Konflikt u prostoru (poljoprivreda-industrijalizacija) 381 Slika 207. Poplavna područ područ ja pri pojavi velikih voda ranga pojave 1/500 godina 384 Slika 208. Poplavni val u sluč slu čaju rušenja brana 385 Slike 209.-210. Pogled s nekadašnje pruge Gabela-Zelenika na poplavu u Popovu polju (lijevo); Poplava u Popovu polju kod Ravnog (desno) 388 Slike 211.-212. Požar u PP Hutovo blato 14.03.2003. godine (lijevo); Shema PP Hutovo blato sa opožarenim dijelom (crne boje) 394 Slika 213. Seizmološka karta BiH 398 Slika 214. Tektonska karta i seizmič seizmička aktivnost područ područ ja BiH (Hrvatović (Hrvatović, 2006) 400 Slika 215. Regionalna seizmič seizmička karta 400 Slika 216. Prostorne pozicije deponija u opć općini Konjic 401 Slika 217. Prostorna pozicija opć općinskog deponija Jablanice Bukova 408 Slika 218. Prostorna pozicija opć općinskog deponija i divljih deponija u gragu Mostaru 409 Slika 219. Prostorna pozicija opć općinskog deponija i divljih deponija u opć op ćini Prozor-Rama 410 Slika 220. Prostorna pozicija opć općinskog deponija i divljih deponija u opć op ćini Čitluk 411 Slika 221. Prostorna pozicija opć općinskog deponija i divljih deponija u opć op ćini Čapljina 411 Slika 222. Prostorna pozicija opć općinskog deponija i zatvoreni deponiji u opć općini Stolac 412 Slika 223. Zemljovid opć općine Ravno 413 Slika 224. Prostorna pozicija opć općinskog deponija u opć općini Neum 413 Slika 225. Slivovi izvorišnih zona Bregave i Trebišnjice 415 Slika 226. Pregledna hidrogeološka skica istoč istočne Hercegovine i dijela jadranske obale 416 Slika 227. Hidrogeološka skica sliva vrela Bregave 417 Slika 228. Međ Međudjelovanje mora i svježe vode na slivu rijeke Neretve 421 Slika 229. Pregled postaja na ploč pločanskom područ područ ju 424 Slika 230. Veze podzemne vode doline r.Trebišnjice, doline r. Neretve i obalnog područ područ ja 427 Slika 231. Presječ Presječeni vodoopskrbni sustavi izmeđ između BiH i Hrvatske 427 Slika 232. Pregled potencijalnih hazarda (opasnosti) na teritoriju F BiH 429 Slika 233. Sanacija nekadašnjeg površinskog kopa Vihović Vihovići kod Mostara 430 Slike 234.-235. Rijeka Neretva s “Aluminijem” u daljini (lijevo); detalj iz kruga “Aluminija” (desno) 431

IGH-MOSTAR d.o.o.

Studija ugroženosti-ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona SKRAĆENICE: AVP - Agencija za vodno područ područ je BiH - Bosna i Hercegovina BPK - Biokemijska potrošnja kisika CAP - Conservation Action Planning EC - European Commission ES – ekvivalentni stanovnik EU – European Union (Europska zajednica) F BiH - Federalno ministarstvo okoliša i turizma FHMZ - Federalni hidrometeorološki zavod FMOIT - Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo GEF – Global Envronmental Fund HNŽ/K - Hercegovač Hercegovačko-neretvanska županija/kanton, Mostar IAEG-a - Internacionalne asocijacije za inženjersku geologiju KEAP – Županijski/Kantonalni akcijski plan za zaštitu okoliša KPK - Kemijska potrošnja kisika LEAP – Lokalni akcijski plan za zaštitu okoliša MDK - maksimalno dopuštene vrijednosti ili koncentracije NDA - National diagnostic Analysis NEAP - Nacionalni akcijski plan za zaštitu okoliša PCB - Poliklorirani bifenili REC - Regional Environmental Center RS – Republika Srpska UNCED - Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju WWF - World Wide Fund

IGH-MOSTAR d.o.o.


1 1.1

POJMOVI I DEFINICIJE KORIŠTENE U STUDIJI UGROŽENOSTI-RANJIVOSTI UVODNA RAZMATRANJA

Ustav BIH ne navodi eksplicitno prava na okoliš i pristup informacijama o okolišu, kao što je to bio sluč slučaj sa ustavom bivše Jugoslavije., a okoliš je u nadležnosti entiteta. U Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: RS), pravo na zdrav okoliš je uklju čeno u Ustav koji je usvojen 1994. U oba entiteta postoji po jedno ministarstvo nadležno za okoliš: u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: F BIH) to je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a u RS Ministarstvo za prostorno uređ ure đenje, građ građevinarstvo i ekologiju. U F BiH takođ tako đer postoji po jedno ministarstvo za okoliš u svakom od deset županija/kantona, a F BiH i županije/kantoni su zajednič zajedni čki odgovorni za okoliš. Zbog komplicirane politič političke situacije koja je slijedila nakon rata, bilo je vrlo malo suradnje izmeđ između entiteta u pogledu pitanja okoliša. Kako bi se prevazišao problem nedostatka suradnje, u srpnju 1998. godine, uz posredovanje Ured visokog predstavnika (OHR) i pomo ć Regionalnog centra za okoliš za Srednju i Istoč Isto čnu Europu (REC), formiran je Koordinacijski/Koordinacioni komitet za okoliš BiH (Environmental Steering Committee). Odbor se sastoji od 8 članova, po 4 iz svakog entiteta, i nekoliko članova bez prava glasa koji su predstavnici međ me đunarodnih organizacija, kao što su OHR, USAID, Svjetska banka i Europska komisija. Odbor je odgovoran za: "harmonizaciju zakona i regulative iz oblasti okoliša, standarde i akcijske programe, međ me đunarodne ugovore koji se tič tiču okoliša i njihovu implementaciju; sudjelovanje u međ međunarodnim procesima, kao što je „Okoliš za Europu”; suradnju s međ međunarodnim organizacijama, kao što su UNEP i Europska agencija za okoliš i odnose sa donatorima; monitoring u okolišu i informacijske sustave i planove u sluč slu čaju izvanrednih situacija; prostorno planiranje koje se tič ti če okoliša, sakupljanje i razmjenu informacija; prekogranič prekogranična i međ međuentitetska okolišna pitanja, uključ uklju čujuć ujući suradnju sa susjednim zemljama u pitanjima okoliša; kao i koordinaciju svih okolišnih aktivnosti bitnih za priklju čenje BIH kao članice EU."

1.2

OKOLIŠNI ZAKONI U BIH

U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, sva zakonska regulativa koja je bila na snazi u bivšoj SR BiH, a koja nije u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumima, je bila na snazi. U sklopu projekta Europske komisije pod nazivom "Priprema okolišnih zakona i politike u BIH" pripremljen je set okolišnih zakona za BiH. Set okolišnih zakona čine slijedeć slijedeći zakoni: - Okvirni zakon o zaštiti okoliša/životne sredine, - Zakon o zaštiti voda, - Zakon o zaštiti prirode, - Zakon o upravljanju otpadom, - Zakon o zaštiti zraka/vazduha i - Zakon o fondu za zaštitu okoliša/životne sredine. sredine. Set okolišnih zakona je usvojen u RS 2002. godine (SG RS, br. 52/02 i 54/02). Zakoni su stupili na snagu 8 dana od dana objavljavanja, osim Zakona o zaštiti voda. Naime, u prijelaznim odredbama ovog zakona navedeno je da se stupanje na snagu odgađ odgađa do usvajanja novog zakona o vodama, odnosno najkasnije godinu dana od dana objavljivanja. U proteklih godinu dana, Zakon o vodama nije usvojen u RS, tako da bi se Zakon o zaštiti voda voda trebao po četi primjenivati s obzirom na protek roka od jedne godine. U Službenim novinama F BiH br. 33/03 od 19.07.2003 objavljen je set zakona za F BiH.

IGH-MOSTAR d.o.o.


Na ovaj nač način dva BiH entitieta su dobili primarno zakonodavstvo u oblasti okoliša/životne sredine. Proces izrade zakona je u toku za Distrikt Br čko. Osim zakona, bitno je napomenuti da je usvojen i međ međuentitietski Nacionalni Plan Aktivnosti u oblasti okoliša/životne sredine (NEAP) za BiH . Dokument je proizvod rada grupe struč stručnjaka iz cijele BiH, a usvojen je na oba entititetska parlamenta u istovjetnom tekstu. Oba entititetska ministarstva su pokrenula aktivnosti na pripremi podzakonskih akata, koji bi trebali operacionalizirati usvojene zakone. Još 1993. godine, na konferenciji europskih ministara zaštite okoliša u Lucernu, u okviru procesa »Okoliš »Okoliš za Europu« (UN/ECE) (UN/ECE) usvojena je preporuka da države Središnje i Isto čne Europe trebaju izraditi nacionalne akcijske planove zaštite okoliša koji sadržavaju i "popis i redoslijed rješavanja problema u oblasti okoliša". Isto tako, mnogobrojne međ me đunarodne inicijative su poticale i još uvijek poti ču lokalne sredine da izrade svoje planove djelovanja u oblasti okoliša – Lokalne ekološke akcijske planove (LEAP-e), kako bi osigurale mehanizme rješavanja lokalnih okolišnih problema. BiH, kao zemlja u tranziciji, susreć susre će se s ozbiljnim problemima u oblasti okoliša. To se posebno odnosi na nedovoljno razvijene kapacitete, te mnoge socio-ekonomske i institucijske probleme, kao što su: - nedostatak okolišne politike i zakonodavstva; - nedovoljno razvijeni kapaciteti, koji su uz to i podijeljeni izmeđ izme đu entiteta i županija/kantona; - nepostojanje sudjelovanja javnosti u procesu odluč odlu čivanja u oblasti okoliša; - nejasno razgranič razgraničenje odgovornosti i obveza različ razli čitih institucija koje se bave problemom voda, okoliša, zdravlja, poljoprivrede, itd.; - nepostojanje/nedovoljan monitoring; - nepostojanje kvalitetnije suradnje izmeđ izme đu županija/kantona, opć općina i različ razli čitih interesnih grupa; - nedovoljna obuč obučenost i nedostatak struč stru čnog znanja, loše upravljanje, nedostatak kadra i financijskih sredstava; - nedovoljna zainteresiranost za probleme okoliša, kao i nedovoljna upu ćenost javnosti. Rješavanje problema u oblasti okoliša zahtjeva sustavan pristup i intenzivnu suradnju i razmjenu informacija izmeđ izme đu različ različitih interesnih grupa na područ podru č ju opć općina (lokalnih organa vlasti, gospodarskog, obrazovnog, zdravstvenog i nevladinog sektora, te građ gra đana). Kao najbolji odgovor na kompleksnost zaštite okoliša razvijena je strategija rješavanja okolišnih problema putem izrade i realizacije akcijskih planova u oblasti okoliša (NEAP, KEAP, LEAP).

Nacionalni akcioni plan za zaštitu okoliša BiH (NEAP BiH) predstavlja programskoplanski dokument strateškog djelovanja u sferi politike zaštite okoliša usvojen 2003. godine. NEAP ima za osnovni cilj kvalitativno unapređ unapre đenje postojeć postojećeg stanja, kako u smislu institucionalnih promjena, tako u smislu prepoznavanja i definiranja osnovnih sadržajnih odrednica i ciljnih pravaca vezanih za dugoro čno upravljanje okolišem, utemeljenih na nač načelima održivog razvoja i usklađ uskla đenih sa ukupnim ekonomskim, društvenim, znanstvenih, obrazovnim i ostalim vidovima razvoja. Takođ Tako đer, NEAP-om je predviđ predviđeno da se programi zaštite okoliša donose i za pojedina uža lokalna područ podru č ja: županije/kantone-regije županije/kantone -regije ili opć općine. Svi programi zaštite na nižeoj razini moraju biti usuglašeni i usklađ uskla đeni sa programom zaštite više razine, odnosno NEAP-om za BiH. Županijski/Kantonalni akcijski plan zaštite okoliša (ŽEAP/KEAP) predstavlja planskorazvojni dokument, koji ocrtava trenutno stanje okoliša i doprinosi realnom planiranju i realizaciji razvojnih planova u nerednom razdoblju. Obzirom da isti predstavlja novi oblik akcijskog plana zaštite okoliša, koji tretira županiju/kanton kao prostorno-administrativnu jedinicu, njegova izrada se temelji na međ međunarodnim i domać domaćim iskustvima i metodologiji za

IGH-MOSTAR d.o.o.


izradu NEAP-a i Lokalnog Ekološkog Akcijsog Plana (LEAP-a). Prvi ovakav plan zaštite okoliša urađ urađen je za Kanton Sarajevo. odgovarajući razvojni program za opć op ćine Lokalni ekološki akcijski plan (LEAP), kao odgovarajuć pomaže u kreiranju vizije razvoja zajednice, procjeni okolišnih problema, postavljanju prioriteta i utvr đivanju akcija za rješavanje glavnih problema u smislu poboljšanja stanja okoliša i zdravlja ljudi. LEAP je istovremeno i proces i dokument. To je proces u kojem se putem procjene okolišnih problema, postavljanja prioriteta i utvr đivanja akcija, stvara dokument na temelju kojeg se vrši realizacija definiranih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša na lokalnoj razini. Kao dokument može biti: samostalan otvoren dokument ili dio nekog šireg (užeg) dokumenta npr. razvojne strategije neke sredine, a logič logi čno se nadovezuje, odnosno proizilazi/nadopunjuje se/vezuje sa NEAP-om i drugim strateškim dokumentima. Dokument je otvoren i podliježe stalnim revizijama i nadopunama U ovom poglavlju je prikazan pregled pojmova i definicija korištenih u Studiji ugroženostiranjivosti prostora F BiH.

1.2.1 Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (SN F BiH, br. 2/06, 72/07, 32/08). Planiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora Federacije kao osobito vrijednog i ogranič ograni čenog dobra.

1.2.2 Zakon o zaštiti prirode (SN F BiH, br. 33/03) U smislu ovoga Zakona sljedeć sljede ći izrazi znač zna če: - "biološka raznolikost": različ razli čitost međ među živim organizmima iz svih izvora, uklju čujuć ujući, izmeđ između ostalog, kopnene, morske i druge vodene ekosustave i ekološke komplekse kojima pripadaju. Ovo uključ uklju čuje raznolikost unutar vrsta, izmeđ izme đu vrsta i ekosustava; - "prirodni sustav" ili "ekosustav" (ekološki sustav): prirodna jedinica živih organizama koja se dinamič dinamično mijenja, njihove zajednice i abiotič abioti čki okoliš; - "komponenta prirode": elementi prirode kao što su biljni i životinjski svijet, živi organizmi i njihov prirodni (ekološki) sustav(i), biološka raznolikost (ili njene komponente), zemljište, pejzaž, umjetni okoliš (ili njegove komponente), prirodna dobra, i uzajamno djelovanje ovih elemenata; - "čimbenici/faktori prirode": supstance, aktivnosti i mjere, ugovori o upravljanju prirodom ili zaštitom, utvr đena politika, zakonodavstvo, planovi i programi, koji imaju štetan utjecaj ili će vjerojatno imati štetan utjecaj na elemente prirode i ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste tokom procesa donošenja odluka; - "zaštita prirode": sve odgovarajuć odgovaraju će aktivnosti i mjere koje imaju za cilj sprječ sprje čavanje štetnih aktivnosti, ošteć oštećenja ili zagađ zagađivanja prirode (ili njenih komponenti), smanjenje ili eliminiranje nastale štete i obnova prirode (ili njenih komponenti) i dovođ dovo đenje u prvobitno stanje; - "približno-prirodni uvjeti": uvjeti staništa, krajobraza/pejzaža (i njihovih komponenti) ili njihovih zajednica na čiji razvoj znač zna čajno utječ utječe čovjek (stvaranje uvjeta koji su slič sli čni prirodnim), tako da se u njima uglavnom dešavaju procesi samoregulacije i oni nisu sposobni preživjeti bez izravnog ljudskog posredovanja; - "prirodni uvjeti": uvjeti staništa, pejzaža i zajednica na čiji razvoj čovjek nema nikakvog ili ima neznatan utjecaj (sa izuzetkom rekonstrukcije) i kao posljedica toga u njima se uglavnom dešavaju procesi samoregulacije; - "prirodni resursi": komponente prirode ili određ odre đeni sastavni dijelovi koji se mogu koristiti za zadovoljenje potreba društva sa izuzetkom umjetnog okoliša; - "ošteć "oštećenje prirode": ošteć ošte ćenje prirode ili njenih komponenti u obliku bilo koje promjene ili zagađ zagađivanje prirode (ili njenih komponenti), ili korištenje prirode (ili njenih komponenti) do stupnja kada ne postoji moguć mogućnost obnove ošteć oštećene prirode (ili njenih komponenti) i

IGH-MOSTAR d.o.o.


vrać vraćanja u prirodno ili prvobitno stanje (kvaliteta), što ima negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet; - "upravljanje zaštitom prirode": svaka aktivnost koja ima za cilj istraživanje, vo đenje registara, regulaciju, oč očuvanje, čuvanje, održavanje, izlaganje ili sanaciju zaštić zašti ćenih krajobraza/pejzaža, vrsta, minerala ili područ podru č ja; - "krajobraz/pejzaž": ogranič ograni čeno područ područ je koje sadrži određ određene strukture i karakteristike, specifič specifične divlje vrste i prirodne sustave zajedno sa specifi čnim karakteristikama kulturnog nasljeđ nasljeđa, gdje zajedno egzistiraju i uzajamno djeluju sile prirode i elementi umjetnog okoliša; - "stanište" ili "prirodno stanište": kopneno ili vodeno podru č je koje se razlikuje po zemljopisnim, abiotič abiotičkim i biotič biotičkim karakteristikama, bez obzira da li je u potpunosti prirodno ili približno prirodno, koje sadrži odgovarajuć odgovaraju će uvjete za život određ određenog organizma, njegove populacije ili zajednica organizama unutar prirodnog sustava gdje postoje svi okolišni uvjeti neophodni za njihov razvoj, opstanak i multiplikaciju; - "oč "očuvanje stanja prirodnih staništa": ukupan zbroj aktivnosti koje imaju utjecaj na prirodno stanište i njegove tipič tipi čne vrste i mogu utjecati na njegovu dugoroč dugoročnu distribuciju, strukturu i funkciju kao i na dugoroč dugoročni opstanak njegove vrste unutar teritorije entiteta. Oč O čuvanje stanja prirodnog staništa će se smatrati 'prihvatljivim' kada: - njegov prirodni opseg i područ podru č je koje pokriva unutar tog opsega je stabilno ili se poveć povećava; - kada postoje specifič specifične strukture i funkcije koje su neophodne za dugoroč dugoro čno održavanje i vjerojatno će nastaviti egzistirati u bliskoj buduć budu ćnosti, i kada je - oč očuvanje stanja tipič tipičnih vrsta prihvatljivo; - ''ekološka mreža'': biološka veza prirodnih i približno prirodnih podru č ja i njihovih, zaštić zaštićenih prirodnih područ područ ja i njihovih tampon-zona koje su osigurane "ekološkim koridorima", koji predstavljaju bilo koji ekološki prolaz sa činjen od prirodnih i približno prirodnih područ područ ja i prolaza koji osiguravaju ili podržavaju ekološku vezu izmeđ izme đu udaljenih teritorija; - "prirodno područ područ je": bilo koje kopneno područ područ je s karakteristikama približno prirodnih uvjeta; - ''okolišno osjetljivo područ podru č je": svako pretjerano kultivirano područ područ je gdje se primjenjuju prirodno prihvatljive metode kultiviranja i koje je pogodno da bude proglašeno zaštić zašti ćenim u skladu s ovim zakonom; - "živi organizmi": vrste, podvrste i varijeteti (u daljnjem tekstu: vrste) mikroorganizama, gljiva, biljaka i životinja; - "vrste": svaka vrsta, podvrsta, ili zemljopisno odvojena populacija, naroč naro čito bilo koja vrsta životinja ili biljaka, bez obzira da li je živa ili mrtva, bilo koji lako prepoznatljivi dio ili dio nastao iz toga; - "održivi razvoj": sustav društvenih i ekonomskih uvjeta i aktivnosti koje štite divlje vrste i umjetni okoliš za sadašnje i buduć budu će generacije, korištenje prirodnih resursa na ekonomič ekonomi čan i prikladan nač način u pogledu oč očuvanja ekosustava i osiguranje poboljšanja kvaliteta života i očuvanje biološko-kulturne raznolikosti u dugoroč dugoro čnom razdoblju s aspekta ekosustava kao cjeline; - "održivo korištenje": korištenje komponenti prirode na nač na čin i u stupnju koji ne iscrpljuje njihove regenerativne sposobnosti ili dovodi do smanjenja prirodnih resursa i biološke raznolikosti i stoga održava njihov urođ uro đeni potencijal za zadovoljenje zahtjeva i potreba sadašnjih i buduć budućih generacija.

1.2.3 Zakon o zaštiti okoliša (SN F BiH, br. 33/03) U smislu ovoga Zakona, sljedeć sljede ći izrazi znač zna če: - "opasna supstanca": podrazumijeva supstancu, mješavinu supstanci ili preparat utvr đen provedbenim propisom, a koja je prisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ili međ međuproizvod, uključ uključujuć ujući i one supstance za koje je osnovano oč o čekivati da bi mogle nastati u sluč slučaju nesreć nesreće;

IGH-MOSTAR d.o.o.


- "emisija": izravno ili neizravno ispuštanje supstanci, vibracija, topline, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo; - "granič "granične vrijednosti emisija": masa, izražena u vidu specifi čnih parametara, koncentracije i/ili razina emisija koje neć ne će biti prekorač prekoračene tokom određ određenog ili određ određenih vremenskih razdoblja; - "okoliš": komponente okoliša, određ odre đene sustave, procese, i strukturu okoliša; - "komponente okoliša": tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgrađ izgra đeni (umjetni) okoliš koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog čimbenika koji je uz to i sastavni dio okoliša; - "utjecaj na okoliš": promjene u okolišu nastale korištenjem i optere ćivanjem okoliša; - "procjena utjecaja na okoliš":identifikacija, opis i odgovaraju ća procjena u odnosu na svaki pojedinač pojedinačan sluč slučaj, u skladu s odredbama ovog Zakona, izravan i neizravan utjecaj nekog projekta na slijedeć slijedeće elemente i čimbenike: - ljude, biljni i životinjski svijet; - zemljište, vodu, zrak, klimu i krajolike; - materijalna dobra i kulturno naslijeđ naslije đe; - međ međudjelovanje čimbenika navedenih u podtoč podtočkama jedan, dva i tri. - "zaštita okoliša": sve odgovarajuć odgovaraju će aktivnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, štete ili zagađ zaga đivanja okoliša, reduciranje ili odstranjivanje štete koja je nastala, i povrat na stanje prije izazvane štete; - "standard kvalitete okoliša": propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre đenom vremenskom razdoblju, u određ odre đenoj sredini ili određ odre đenom dijelu, kao što je propisano ovim Zakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitetu zraka ili vode; - "opasnost": unutarnje svojstvo opasnih supstanci ili fizič fizi čka situacija, koja može izazvati štetu po ljudsko zdravlje ili okoliš; - "područ "područ je utjecaja": područ područ je ili dio prostora gdje je izazvan izvjestan stupanj utjecaja na okoliš, ili koji može nastati kao rezultat korištenja okoliša; - "prirodni resurs": komponenta prirodnog okoliša, odnosno sastavni dio prirodnog okoliša koji se može koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzimajuć izuzimaju ći umjetni okoliš; - "dozvola": pisana odluka potrebna za pribavljanje odobravanja građ gra đenja i rada pogona i postrojenja ili za obavljanje aktivnosti; - "zagađ "zagađenost": podrazumijeva izravno ili neizravno uvođ uvo đenje, kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija, topline, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu, ili kvalitetu života u okolišu; - "javnost": jedna ili više fizi čkih osoba, njihova udruga, organizacije ili grupacije; - "rizik": moguć mogu ćnost pojave određ određenog uč učinka unutar određ određenog razdoblja ili u određ odre đenim okolnostima.

1.2.4 Zakon o zaštiti zraka (SN F BiH, br. 33/03) U smislu ovoga Zakona sljedeć sljede ći izrazi imaju znač zna čenje: - "emisija": ispuštanje supstanci iz bilo kojeg izvora u zrak; - "izvor": bilo koje porijeklo ispuštanja supstanci u zrak, uklju čujuć ujući stacionarne izvore iz industrije i kuć ku ćanstava, kao i pokretne izvore kao što su motorna vozila i to čkaste i difuzne izvore; - "zrak": vanjski zrak u atmosferi ne uklju čujuć ujući radne prostorije; - "kvaliteta zraka" - zna či koncentraciju zagađ zaga đujuć ujućih supstanci u zraku u toku određ odre đenog razdoblja; - "zagađ "zagađujuć ujuća tvar": bilo koja supstanca koju čovjek izravno ili neizravno unosi u zrak i koja vjerojatno može imati štetan utjecaj na ljudsko zdravlje i/ili na okoliš u cjelini, uklju čujuć ujući i neprijatne mirise; - "zagađ "zagađivanje zraka": izravno ili neizravno unošenje supstanci u zrak od čovjeka što rezultira takvim štetnim utjecajima koji ugrožavaju ljudsko zdravlje, nanose štetu životnim resursima i ekosustavima, materijalnim dobrima; - "postrojenje": bilo koji objekt koji se koristi za industrijske ili javne komunalne svrhe koji može izazvati zagađ zagađivanje zraka;

IGH-MOSTAR d.o.o.


- "granič "granična vrijednost kvalitete zraka": razina određ odre đena na temelju znanstvenog znanja ciljem izbjegavanja, sprječ sprje čavanja ili smanjivanja štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini; ova razina se mora dostić dosti ći u određ određenom razdoblju i kasnije ne smije biti prekorač prekoračena; - "granič "granična vrijednost emisije": koncentracije i/ili količ koli čine zagađ zagađujuć ujućih supstanci u emisijama iz nekog izvora u toku određ odre đenog razdoblja koje ne smiju biti prekorač prekora čene.

1.2.5 Zakon o vodama (SN F BiH, br.70/06) Za svrhe ovoga Zakona, obavezuje se primjena slijedeć slijede ćih definicija: - “Površinske vode”: sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju teritorijalnim vodama; - “Kopnene vode“: sve stajać stajaće ili tekuć tekuće vode na površini kopna i sve podzemne vode na kopnenoj strani od crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda; - “Podzemne vode”: sve vode ispod površine zemlje u zasić zasi ćenoj zoni i u izravnom su kontaktu sa površinskim i podzemnim slojevima zemljišta; - "Rijeka": voda koja najveć najve ćim dijelom teč teče po površini zemlje, ali koja takođ tako đer može, jednim dijelom svog toka, teć te ći i ispod zemlje; - “Vodotok”: korito tekuć teku će vode zajedno s obalama i vodom koja njime stalno ili povremeno teč teče; - “Korito“: terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teč te če voda; - “Vodni režim”: niz hidroloških, hidromorfoloških, hidrauli čkih, kemijskih i bioloških svojstava površinskih i podzemnih voda u određ odre đenom područ područ ju i u određ određenom vremenu; - “Promjena režima voda”: sve promjene u režimu voda, nastale kao rezultat prirodnih sila ili ljudskih aktivnosti; - ”Ekosustavi”: akvatič akvati čni, poluakvatič poluakvatični i kopneni ekosustavi koji su izravno ili neizravno ovisni o vodama; - “Riječ “Riječni bazen (sliv)”: dio zemljišta sa kojeg se svo površinsko otjecanje slijeva mrežom potoka, rijeka i eventualno jezera prema ušć uš ću, estuariji ili delti u more; - “Podbazen (podsliv)“: dio zemljišta sa kojeg se svo površinsko otjecanje slijeva mrežom potoka, rijeka i eventualno jezera prema određ odre đenoj toč točki vodotoka (obič (obično je to jezero ili ušć ušće u drugu rijeku); - “Vodno područ područ je (distrikt)“:područ (distrikt)“:područ je kopna i mora, m ora, koje čini jedan ili više susjednih riječ rije čnih bazena (slivova) zajedno sa njima pripadajuć pripadaju ćim podzemnim i obalnim morskim vodama, koje je određ određeno kao osnovna jedinica za upravljanje vodama; - “Prekogranič “Prekogranične vode”: vode koje čine ili presijecaju granicu BiH; - "Vodno tijelo površinskih voda": izoliran i posebno promatran dio površinske vode, kao što je jezero, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prelazne vode ili pojas obalne morske vode; - "Stanje površinskih voda": stanje vodnog tijela površinskih voda, koje je odre đeno njegovim ekološkim ili kemijskim stanjem, u odnosu na ono koje je lošije; - "Ekološko stanje": kvaliteta strukture i funkcije ekosustava površinskih voda; - "Kemijsko stanje" označ ozna čava stupanj zagađ zagađenja voda; - "Umjetno vodno tijelo": vodno tijelo površinskih voda stvoreno ljudskom djelatnoš ću; - "Akvifer": sloj ispod površine zemlje ili proslojci u stijenama ili drugim geološkim formacijama, koje imaju takvu poroznost i vodopropustnost da omoguć omogu ćuju ili znač značajan protok podzemne vode ili zahvać zahvaćanje znač značajnih količ količina podzemne vode; - "Vodno tijelo podzemnih voda": određ odre đeni volumen podzemne vode unutar jednog ili više akvifera; - "Stanje podzemnih voda": stanje vodnog tijela podzemnih voda, koje je odre đeno njegovim kvantitativnim ili kemijskim stanjem, u odnosu na ono koje je lošije; - “Voda za pić piće”: voda namijenjena za ljudsku uporabu koja po kvaliteti odgovara posebnim propisima koje donosi ministarstvo nadležno za pitanje zdravstva; - “Mineralne vode”: podzemne vode koje po svojim karakteristikama odgovaraju posebnim standardima, a zahvać zahvaćaju se iz bunara ili vrela;

IGH-MOSTAR d.o.o.


- “Termalne vode”: podzemne vode koje po svojim karakteristikama odgovaraju posebnim standardima, a zahvać zahvaćaju se iz bunara ili vrela; - “Termo-mineralne vode”: termalne vode sa osobinama mineralnih voda; - “Izravno ispuštanje u podzemne vode”: ispuštanje zagađ zaga đenja u podzemnu vodu bez filtracije kroz površinske ili podzemne slojeve slojeve zemljišta; - “Otpadna voda”: voda koja je promijenila svoje izvorne fizi čke, kemijske ili biološke osobine rezultatom ljudskih aktivnosti.

1.2.6 Zakon o šumama (SN F BiH, br. 20/02) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju slijedeć slijede ća znač značenja: 1. „Čista sječ sječa“: sječ sječa svog ili praktič prakti čno svog drveć drveća u sastojini izlažuć izlažu ći taj dio zemljišta ekološkim uvjetima goleti čime stvara ozbiljne poteškoć poteško će za stanište ili susjedne sastojine. sječom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija Čistom sječ osigurana na odgovarajuć odgovarajući nač način. 2. „Funkcije šuma“ su: a) ekološke: bioraznolikost - zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska uključ uključujuć ujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka; b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda; c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraživanje, obrana, zaštita objekata i infrastrukture. 3. „Gospodarska jedinica“: područ podru č je šume u kome će se osigurati trajnost gospodarenja. 4. „Korištenje šume“: sječ sje ča i transport drveta, korištenje sekundarnih šumskih proizvoda kao i prodaja šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih šumskih proizvoda. 5. „Kr čenje šume“: svaka gola sječ sje ča kako bi se šumsko zemljište koristilo u druge svrhe. Kr čenje se može smatrati privremenim ako ne postoji zna čajan utjecaj na šumsko tlo. Uporaba šume za šumarske objekte ili instalacije se ne smatra kr čenjem. 6. „Otvorena vatra“: svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem. 7. „Površinske vode“: stalni i povremeni površinski vodeni tokovi i staja će vode. 8. „Prava treć trećih osoba na šume“: materijalna prava na trajno korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacijskim pravom i registrirana su u zemljišnoj knjizi, katastru nekretnina i popisnom katastru. 9. „Županijsko/kantonalno šumsko gospodarsko društvo:“ svaka pravna osoba registrirana za šumarstvo, koja je u skladu s ovim Zakonom, osnovana za gospodarenje odre đenim područ područ jem državnih šuma. 10. „Pustošenje šuma“: podbjeljivanje stabala, ošteć ošte ćivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i ošteć oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije. 11. „Sanitarna sječ sječa“: sječ sječa zaraženih, kukcima napadnutih, veoma ošteć ošte ćenih ili izvaljenih stabala. 12. „Šumska infrastruktura“: šumski putovi, stalne vlake, stalne ži čare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama. 13. „Šumski proizvodi“: svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uklju čujuć ujući, ali neogranič neograničavajuć avajući se, na: a) šumsko drveć drve će i žbunje i svi njihovi dijelovi; b) sjeme, koštunjič koštunjičavo voć voće, bobič bobičasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume; c) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeć cvije će, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke; d) gljive; e) biljni sok ili smola; f) med; g) listinac; h) divljač divljači ostale životinje koje žive u šumi; i) travnati ili pašnjač pašnja čki prekrivač prekrivač;

IGH-MOSTAR d.o.o.


j) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen. Proizvodi iz al. b) - j) ove toč to čke predstavljaju sekundarne šumske proizvode. 14. „Šumski putovi“: putovi sa prateć prate ćom infrastrukturom, koji su namjenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav promet vezan za gospodarenje šumama i za spajanje sa sustavom javnih putova. Vlake nisu šumski putovi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde određ određene za šumske putove. 15. „Šumski reprodukcijski materijal“ je: a) Sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; b) Dijelovi biljaka: granč gran čice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; c) Mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uklju čujuć ujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka. 16. „Šumsko uzgojne mjere“: sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvalitete. Šumsko uzgojne mjere uklju čuju: a) Mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina; b) Njegu mladih razvojnih faza šuma, uključ uklju čujuć ujući prorjedu mlađ mlađih sastojina; c) Specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanač izdanačkim šumama, kao i rubova šuma; d) Konverziju izdanač izdanačkih šuma i šikara. 17. „Trajnost gospodarenja šumama“: održavanje i unaprjeđ unaprje đenje dugoroč dugoročnog zdravlja i raznolikosti šumskih ekosustava uz osiguranje ekonomskih, ekoloških, socijalnih i kulturnih funkcija šuma za dobrobit sadašnjih i buduć budu ćih generacija. 18. „Upravljanje šumama i šumskim zemljištima“: podrška i kontrola ekonomskih funkcija i korištenje šuma i šumskog zemljišta. 19. „Gospodarenje šumama“: planiranje, zaštitu, njegu i korištenje šuma i šumskog zemljišta. 20. Vlasnici šume su sve pravne i fizič fizi čke osob koja imaju legalno registrirano pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem. Legalno uspostavljena prava na uživanje cijele ili dijelova šume ili šumskog zemljišta, ne smatra se vlasništvom u smislu ovog Zakona.

1.2.7 Zakon o poljoprivredi (SN F BiH, br. 88/07) U smislu ovog Zakona pojedini izrazi imaju sljedeć sljede će znač značenje: - "Poljoprivredna djelatnost": gospodarska djelatnost koja obuhvata biljnu i stoč sto čarsku proizvodnju i sa njima povezane uslužne djelatnosti u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u BiH, te oč očuvanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju; - "Ruralni razvoj": skup politika, mjera i aktivnosti koje za cilj imaju sveobuhvatan ekonomski, socijalni i kulturni napredak stanovništva ruralnih područ podru č ja i koje se planiraju i provode uz uvažavanje principa održivog razvoja, oč o čuvanja i unaprjeđ unaprjeđenja kvalitete okoliša; - "Organski produkt": poljoprivredni produkt koji je proizveden prema principima organske poljoprivredne proizvodnje, koji uključ uklju čuju specifič specifične metode organske proizvodnje na poljoprivrednom gazdinstvu, kao i djelatnosti uključ uklju čen u daljnju preradu, pakiranje i označ označavanje proizvoda u skladu sa ciljevima, principima i pravilima određ odre đenim zakonom; - ''Tržišni red'': zajednič zajedni čko ime za uredbe, odluke i mjere kojima se utječ utje če na ponudu i potražnju za pojedinim grupama poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pomoć pomo ću različ različitih zaštitnih instrumenata usmjerenih u cilju uređ ure đenja razina cijena poljoprivrednih proizvoda, te stabilnosti dohotka poljoprivrednih proizvođ proizvo đača.

1.2.8 Zakon o zaštiti dobara koja su odlukama povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik BiH Pojašnjenje izraza u ovom Zakonu - „Nacionalni spomenik“: dobro koje je Povjerenstvo utvrdilo kao nacionalni spomenik BiH sukladno članku 5. Aneksa 8. Opć Op ćeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (u daljnjem tekstu: Aneks 8) dobra upisana na "Privremenu listu nacionalnih spomenika", kao i dobra koja su, na temelju Zakona, pojedinač pojedinačnim rješenjima nadležnog tijela registrirana kao spomenici

IGH-MOSTAR d.o.o.


kulture, graditeljskog naslijeđ naslije đa, historijskog znač značenja ili prirodnog naslijeđ naslije đa na područ područ ju BiH prije travnja 1992. godine, sve do donošenja konač kona čne odluke Povjerenstva sukladno članku 5. stavka 4. Aneksa 8. „Rehabilitacija nacionalnih spomenika BiH“: vrać vra ćanje ošteć oštećenog ili uništenog dobra u stanje u kojem je to dobro bilo prije njegovog uništenja, kao i ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku, u istim dimenzijama i od istog ili istovrsnog materijala kao što je bio prije rušenja uz, u mjeri u kojoj je to mogu će, korištenje iste tehnologije građ građenja.

IGH-MOSTAR d.o.o.


2

UVOD

Studija ranjivosti prostora Federacije Bosne i Hercegovine je sastavni dio Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2008.-2028. godine i predstavlja jedan od četiri osnova za izradu osnovne koncepcije prostornog plana, u skladu sa čl. 16. st. 1. „Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata“ (SN F BiH, br. 63/04 i 50/07). Gore spomenutom Uredbom se kaže da: „Studija ranjivosti prostora Federacije Bosne i Hercegovine sadrži vrijednosnu analizu utjecaja posebnih djelatnosti na: • Okoliš, posebno na prirodu i čovjekov okoliš, kulturno-historijsku baštinu i prirodne resurse, • Krajobraz/pejzaž, posebno s aspekta njegove prepoznatljivosti, • Regionalni i urbani razvoj, s aspekta uporabe prostora i moguć mogu ćnosti za uč učinkovito odvijanje posebnih djelatnosti. U Studiji ugroženosti-ranjivosti prostora vrši se „vrijednosna analiza ranjivosti prostora“, tj. njegovih osnovnih komponenti: okoliš, prirodna i životna sredina, kulturno-historijskoga naslijeđ naslijeđa, krajobraza i osjetljivosti komponenti prostora na posebne antropogene i prirodne utjecaje. Studija ranjivosti Federacije Bosne i Hercegovine Hercegovine je izra đena je u nekoliko faza: - Prva faza je bila Generalna karakterizacija prostora F BiH. U okviru ove faze izrade studije, prostor F BiH razmatran je s aspekta identifikacije: geoloških, seizmotektonskih, hidrogeoloških, inženjersko-geoloških (aspekt stabilnosti tla), hidroloških, specifi čnih bioloških, krajobraznih i drugih prirodnih karakteristika i raznolikosti. Za svaki aspekt (voda, zrak, tlo, bioraznolikost, prirodno naslijeđ naslije đe i dr.) prikazane su osnovne karakteristike. U okviru ove faze pobrojani su pritisci (antropogeni i prirodni) koji uzrokuju stanje u prostoru, a na taj nač način utječ utječu na stupanj podložnosti prostora i njegovih komponenti buduć budućim utjecajima (poglavlje 5. „Generalna karakterizacija prostora F BiH s aspekta prirodnih karakteristika i vrste i opsega degradiranosti“). - Druga faza studije je bila Analiza ugroženosti-ranjivosti prostora, koja pokazuje kako posebne aktivnosti (djelatnosti) utječ utje ču na karakteristike prostora, odnosno njegove sastavne dijelove. Analiza ugroženosti-ranjivosti prostora sadrži slijede će komponente: razvoj modela ugroženosti-ranjivosti prostora, verifikaciju modela ugroženosti-ranjivosti i primjenu modela na prostor F BiH. Pored kompleksnosti same matematske analize i odabira analiti čke metode, problem je bio usložnjen dodatno i činjenicom da je veoma skroman fond raspoloživih podataka, koji se mogu prostorno prikazati, a posebno onih koji već ve ć imaju svoju prostornu odrednicu, obzirom da je za GIS modeliranje neophodno da svaki podatak bude prostorno definiran, kako bi se mogao koristiti pri analizama. Zbog toga je usporedo s radom ekspertnog tima po pojedinim segmentima na generalnoj karakterizaciji prostora, tim za GIS razvijao model koji omoguć omogućava dopunu baze podataka i nakon toga ponovno provođ provođenje prorač proračuna ugroženosti-ranjivosti prostora. Metodološki pristup zasnovan je na ispunjavanju ciljeva projektnog zadatka u skladu s raspoloživoš ću i dostupnošć dostupnošću informacija. Osnovna namjera je bila da rezultat studije ugroženosti-ranjivosti bude koliko je mogu će objektivno i metodološki sveobuhvatno rješenje. Rješenje koje će biti u vremenu i prostoru transparentno i ponovljivo uz korištenje modernih softverskih alata. U tom pogledu Studija ranjivosti prostora F BiH nije prosti zbroj tehnič tehni čki korektno obrađ obrađenih karata. Odgovarajuć Odgovarajućim metodološkim i struč stručnim pristupom skup prikupljenih i obrađ obra đenih podataka (informacija) u ovoj Studiji je dobio novu, kvalitativnu razinu. Stupanj ugroženosti-ranjivosti prostora, odnosno ocjena ugroženosti-ranjivosti prostora bazirana je na: važe ćim propisima (standardi, normativi, granič grani čne vrijednosti, zaštić zašti ćena područ područ ja), konvencijama, strategijama, opć opće prihvać prihvaćenim nač načelima) i ekspertnim ocjenama. Analizirane su komponente prostora: okoliš i njegovi sastavni dijelovi: priroda, prirodni resursi, čovjekov okoliš, krajobraz s aspekta njegove prepoznatljivosti sa jedne strane i klasterizirani utjecaji na koje je prostor (njegove komponente) ranjiv. Model ugroženosti-ranjivosti prirode kao dijela okoliša je

IGH-MOSTAR d.o.o.


zasnovan na nač načelima i ciljevima postavljenim u Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. S aspekta zahtjeva o zaštiti prirode, svaki zahvat u prirodi, koji nije u skladu s ciljevima zaštite, smatra se narušavanjem njenih vrijednosti. Ovo proizlazi iz ciljeva, me đu kojima su: cjelovito oč o čuvanje prirode i prirodne ravnoteže, oč o čuvanje prirodnih vrijednosti i procesa, ponovna uspostava uništenih ili narušenih prirodnih vrijednosti, o čuvanje biološke raznolikosti (biljne i životinjske vrste i njihovi habitati). Radi njene kompleksnosti, priroda je podijeljena na komponente: zrak, geosferu, biosferu i hidrosferu. Model ugroženostiranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša, razmatran je s aspekta njegove iskoristivosti za zadovoljenje potrebe društva i gospodarskog i ekonomskog razvoja. Analizirani su resursi: poljoprivredno zemljište s aspekta smanjenja potencijala za poljoprivredu, šume s aspekta smanjenja potencijala za šumarstvo, izvorišta za snabdijevanje pitkom vodom i nalazišta mineralnih i energetskih sirovina s aspekta smanjenja potencijala za njihovo korištenje. Model ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša tijesno je povezan sa zagađ zagađenošć enošću, odnosno nezagađ nezagađenošć enošću okoliša. Ugroženost-ranjivosti čovjekovog okoliša raste s kvalitetom okoliša života ili njegovih odre đenih sastojaka (nezagađ (nezagađeni zrak, voda, tlo, vizualni sklad izgleda krajobraza), te s blizinom naseljenih područ podru č ja. Ugroženost-ranjivosti čovjekovog okoliša promatrana je s aspekta: kvalitete zraka, voda, vidljivih kvaliteta prostora (kulturno-historijski spomenici, područ podru č ja kulturne baštine, raznovrsnosti reljefnih promjena, naseljenosti) buke i prisutnosti ekološki znač zna čajnih područ područ ja. Model ugroženosti-ranjivosti krajobraza s aspekta njegove prepoznatljivosti razmatran je s aspekta smanjenja krajobrazne raznolikosti prostora, njegove prepoznatljivosti i kvalitete krajobrazne slike. Koncept modela slič sličan je u segmentima prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, konceptu modela ugroženosti-ranjivosti čovjekovog okoliša. Krajobraz čine prirodne, ekološke, kulturne, estetske, gospodarske i druge vrijednosti prostora. Na njegovo stvaranje i preobrazbu utječ utječu brojni i raznovrsni čimbenici koji se opć općenito mogu svrstati u: prirodne gra đa, reljef, klima, voda, tlo, biljni i životinjski svijet, koji su u čimbenike (geološki sastav i građ pravilu nerazdruživo povezani u složene ekosustave; antropogene čimbenike (kulturnohistorijske i društveno-ekonomske) koji su nastali korištenjem prostora tokom historije i danas, i čimbenike percepcije (estetski i asocijativni) koji su vezani s jedne strane uz vizualni doživljaj prostora, odnosno simbolič simboli čke vrijednosti, kulturna i tradicionalna duhovna obilježja. Kao rezultanta prirodnih i antropogenih obilježja i procesa koji su se kroz historiju odvijali ili se odvijaju u prostoru, krajobraz odražava nekadašnji i sadašnji odnos ljudi prema njihovom okruženju. U modelu ugroženosti-ranjivosti prostora usvojen je princip združivanja djelatnosti (aktivnosti) koje u svojoj pojavnosti imaju slič sli čne utjecaje. Pojednostavljenje modela ugroženosti-ranjivosti ima smisla provesti udruživanjem djelatnosti, koje su planirane prostornim planom, a koje prilikom realizacije imaju slič sli čne utjecaje na okoliš. - Treć Treća faza studije je bila Analiza potencijala prostora za odvijanje posebnih djelatnosti kao što su urbanizacija i njeni izdvojeni sastavni dijelovi: industrijalizacija i izgradnja infrastrukturnih objekata, koja je dala odgovor na pitanje kako karakteristike prostora, odnosno njegove komponente omoguć omogućavaju odvijanje ovih djelatnosti u prostoru. Regionalni i urbani razvoj s aspekta uporabe prostora i moguć mogućnosti za odvijanje posebnih djelatnosti suštinski predstavljaju moguć mogu ćnost prihvata prostora, odnosno ocjenu stupnja prihvata prostora, uvažavajuć uvažavajući njegovu multikomponentnost. Istodobno mora biti ispoštivan osnovni princip suvremenog koncepta prostornog planiranja da razvojni ciljevi i potrebe oč o čuvanja steč stečenih i naslijeđ naslije đenih vrijednosti ne bi trebali biti konfrontirani. Ocjena potencijala i razvojnih moguć mogućnosti prostora utvr đuje polaznu osnovu za planiranje urbanog i regionalnog razvoja, odnosno daje prikaz optereć opterećenosti i dosadašnje ugroženosti-ranjivosti prostora, stupanj prihvatnih (nosivih) kapaciteta prostora, osiguravajuć osiguravaju ći potrebni stupanj zaštite prirodnih i stvorenih vrijednosti. Regionalni i urbani razvoj s aspekta uporabe prostora i mogu ćnosti za odvijanje posebnih djelatnosti u ovoj je studiji razmatran s aspekta potencijala prostora za odvijanje posebnih djelatnosti. Potencijal prostora za odvijanje posebnih djelatnosti kao i bilo koji drugi problem višekriterijske analize je modeliran eksplicitno na skup kriterija/parametara koji determiniraju potencijal prostora i koji kvantificiraju stupanj njegove pogodnosti/ potencijala.

IGH-MOSTAR d.o.o.


- Četvrta faza studije je bila Analiza mogućih konflikata u prostoru, koja pred prostorne planere postavlja zadatak usklađ uskla đivanja ciljeva zaštite prostora s razvojnim ciljevima (privlač (privlačnost) različ različitih korisnika (sektora). Drugim riječ rije čima, zadatak za prostorne planere je optimizirati korištenje prostora. Usklađ Uskla đivanje interesa za korištenjem prostora je jedan od osnovnih principa pri izradi prostornih dokumenata. Negacija ovog principa i davanje prioriteta pojedinim sektorima, neizbježno vodi konfliktu u prostoru. U ovoj fazi primijenjen je koncept suč sučeljavanja potencijala prostora za industrijalizaciju, urbanizaciju, infrastrukturu sa jedne strane i potencijala za razvoj primarnih djelatnosti kao što su poljoprivreda i šumarstvo, sa druge strane. - Peta faza je obuhvatila Analizu mogućih hazarda (opasnosti), gdje su obra đeni segmenti poplava, rizika od rušenja brana, zemljotresi i dr). U ovom poglavlju je tako đer na temelju registra poslovnih subjekata (industrijski objekti-postrojenja) Federalnog zavoda za statistiku, analizirana opasnost od havarijskih i drugih zagađ zaga đenja . Federalno ministarstvo prostornog uređ ure đenja je ugovor za pripremu i izradu Studije ranjivosti prostora F BiH potpisalo s Konzorcijem IPSA Institut d.o.o. Sarajevo i Institut za hidrotehniku Građ Građevinskog fakulteta Sarajevo 15.10.2007. godine. Nositelj izrade je 15.05.2008. godine predalo konač konačnu verziju Studije ranjivosti prostora Federacije BiH . Konač Konačna verzija studije ranjivosti prostora Federacije BiH predata Nositelju izrade Prostornog plana Federacije BiH.

IGH-MOSTAR d.o.o.


3 NORMATIVNE OSNOVE STUDIJE RANJIVOSTI PROSTORA F BIH 3.1 PROSTORNO PLANIRANJE 3.1.1 Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini F BIH Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini F BiH (SN F BiH, br. 2/06, 72/07, 32/08) uređ uređuje planiranje korištenja zemljišta na razini F BiH kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođ provođenje, vrsta i sadržaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na razini F BiH, kao i nadzor nad provo đenjem planskih dokumenata od znač značenja za F BiH. Zakonom je utvr đena obaveza izrade i donošenja Prostornog plana F BiH. Članak 10. Prostorni plan Federacije radi se na temelju Prostorne osnove Federacije. Prostorna osnova Federacije sadrži snimak i ocjenu postojeć postoje ćeg stanja u prostoru od znač zna čenja za Federaciju, kao i osnovne smjernice planiranog prostornog razvoja. Prostornu osnovu Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.

3.1.1.1 Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata U skladu sa Zakonom o prostornom uređ enju, enju, koji je prestao važiti usvajanjem zakona 2006. godine (SN F BiH, br. 52/02), Vlada F BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređ uređenja i okoliša donijela Uredbu o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređ enja (SN enja (SN F BiH, br. 63/04). Ovom Uredbom utvr đen je postupak pripreme, izrade i sadržaj dokumenata prostornog uređ uređenja na svim razinama prostornog planiranja u F BiH. Članak 11. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana obuhvata dvije osnovne faze : a) priprema i izrada Prostorne osnove, b) izrada prednacrta, nacrta i prijedloga Prostornog plana. Članak 12. Prostorna osnova sadrži snimak i ocjenu postojeć postoje ćeg stanja u prostoru i osnovne ciljeve planiranog prostornog razvoja - koncepciju razvoja, odnosno uređ ure đenja prostora. Prostorna osnova formira se iz slijedeć slijede ćih izvora : - dokumentacije, planova i rezultata istraživanja rađ rađenih za potrebe prostornih planova širih i užih područ područ ja (BiH, F BiH, županije/kantoni), - dokumentacije i istraživanja rađ ra đenih za potrebe razvojnih strategija: BiH i F BiH, odnosno županija/kantona, - istraživanja u pojedinim oblastima (vodoprivreda, promet, energetika, poljoprivreda, šumarstvo, mineralne sirovine, prirodno i kulturno-historijsko naslije đe i dr.), - statistič statističkih podataka Federalnog, odnosno županijskog/kantonalnog zavoda za statistiku, podataka Federalnog zavoda za programiranje razvoja i rezultata poslovanja kojima raspolažu odgovarajuć odgovarajuće agencije, - programa, odnosno strategija razvoja za pojedine oblasti, - dokumentacije i podataka različ različitih korisnika prostora (biznis, korporacije, mala i srednja poduzeć poduzeća, nevladine organizacije, civilni sektor, me đunarodne organizacije i dr.) - podataka i dokumentacije državnih, federalnih, regionalnih i županijskih/kantonalnih institucija (seizmološki, hidrometeorološki, agropedološki, geološki zavodi, zavodi za zdravstvenu zaštitu, zaštitu kulturno-historijskog naslije đa, zaštitu prirodnog naslijeđ naslije đa, muzeji i dr.) i agencija, - prethodno donesene prostorno-planske dokumentacije za odnosno područ podru č je ili njegove dijelove,

IGH-MOSTAR d.o.o.


- drugih izvora koji mogu biti korisni u pripremi i izradi Prostornog plana (šumskogospodarska osnova, vodoprivredna osnova, razne studije, ekspertize, elaborati, podaci iz katastra, propisi koji tretiraju oblast prostornog uređ ure đenja i sl.). U toku postupka pripreme Prostorne osnove rade se potrebne relevantne studije, studijski prilozi, separati, ekspertize, dokumentacija o korisnicima i vlasnicima zemljišta i sli čno, ovisno o vrsti prostorno-planskog dokumenta. Kada se za određ odre đene oblasti od posebnog znač značenja za planiranje razvoja ne raspolaže odgovarajuć odgovaraju ćim informacijama, vrše se istraživanja u cilju izrade posebnih studija, elaborata i ekspertiza pojedinih oblasti, a u cilju rješavanja nekih konkretnih problema u prostoru. Prostorna osnova obuhvata : 1) snimanje postojeć postojećeg stanja i problema u prostoru i uređ ure đenju prostora; njegovu analizu i ocjenu moguć mogućnosti daljnjeg razvoja, 2) opć opće ciljeve prostornog razvoja, 3) posebne ciljeve prostornog razvoja, 4) izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja, koje obavezno sadrže nač načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja, temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentima Ujedinjenih naroda, Vijeć Vije ća Europe, Europske unije i dr., 5) izradu studije ranjivosti prostora. Članak 16. Temelj za izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja i moguć mogu ćih alternativnih rješenja za pojedine oblasti, predstavljaju: - rezultati analiza i ocjena stanja u prostoru i uređ ure đenja prostora, - definirani moguć mogući pravci razvoja, - studija ranjivosti prostora, - smjernice za izradu prostornog plana. Rezultati analiza i ocjena stanja u prostoru i uređ ure đenja prostora, obavezno sadrže: - jasno izražene razlike izmeđ izme đu planiranih rješenja i sadašnjeg stanja u prostoru, - prikaz pozitivnih tendencija u prostornom razvoju, - moguć mogućnosti za rješavanje konflikata u prostoru. Definirani moguć mogući pravci razvoja, odnosno analiza razvojnih moguć mogu ćnosti sadrži: - ciljeve prostornog razvoja, - analizu prostornih moguć mogu ćnosti u varijantama, - opć opće i posebne ciljeve. Studija ranjivosti prostora sadrži vrijednosnu analizu utjecaja posebnih djelatnosti na: - okoliš, posebno na prirodu i čovjekov okoliš, kulturno-historijsku baštinu i prirodne resurse, - krajobraz, posebno sa aspekta njegove prepoznatljivosti, - regionalni i urbani razvoj, s aspekta upotrebe prostora i moguć mogu ćnosti za uč učinkovito odvijanje posebnih djelatnosti. Smjernice za izradu prostornog plana daju nositelji ure đenja prostora, u skladu sa Programom i planom aktivnosti za pripremu i izradu Prostornog plana i Zakonom o prostornom uređ uređenju. Osnovna koncepcija prostornog razvoja treba imati jasno izraženu prostornu dimenziju, kako bi se stekao potpun uvid u moguć mogu ćnosti prostora prihvatiti planirane funkcije, odnosno, da se stekne uvid u stupanj racionalnosti i prostorne uskla đenosti planiranih aktivnosti u odnosu na prirodne uvjete i resurse.

IGH-MOSTAR d.o.o.


Osnovna koncepcija prostornog razvoja se radi za plansko razdoblje utvr đeno u odluci o pristupanju izradi plana, s tim da pojedini njeni sadržaji mogu biti tretirani i za dulje vremensko razdoblje (demografska prognoza, krupni infrastrukturni sustavi i sl.). Projiciranje osnovne koncepcije prostornog razvoja daje se za čitavo plansko razdoblje, a posebno za prvu etapu – razdoblje od dvije godine, za koji se donosi program mjera. Radi provjere moguć mogućnosti i racionalnosti, kao i za potrebe uključ uklju čivanja javnosti u proces planiranja iz čl- 7. ove Uredbe, radi se skrać skra ćeni (sintezni) oblik osnovne koncepcije prostornog razvoja, kojom se jasno definiraju osnovni ciljevi prostornog razvoja, analiza prostornih razvojnih moguć mogućnosti u varijantama, kao i prijedlog dugoroč dugoro čnog koncepta razvoja s prioritetima. Svi podaci moraju biti prezentirani na na čin koji omoguć omogućava raspravu i opredjeljivanje za određ odre đenu koncepciju. Nositelj pripreme plana (i Savjet plana) razmatraju osnovnu koncepciju prostornog razvoja, zauzimaju stavove u odnosu na predložena rješenja i usvajaju osnovnu koncepciju prostornog razvoja.

3.1.1.2 Uredba o građ evinama evinama i zahvatima od zna č enja enja za F BIH Uredbom o građ evinama evinama i zahvatima od znač enja enja za F BiH (SN F BiH, br. 85/07) odre đuju se građ građevine i zahvati od znač zna čenja za F BiH i građ gra đevine, djelatnosti i zahvati koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš, život i zdravlje ljudi F BiH i šire. Odredbe ove Uredbe su definirale i razinu „detaljnosti“ Studije ugroženosti-ranjivosti, odnosno kada su razmatrani koridoralni utjecaji, razmatrana je samo infrastruktura od znač značenja za F BiH. Članak 2. Građ Građevine i zahvati od znač zna čenja za Federaciju za koje urbanistič urbanisti čku suglasnost, izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređ ure đenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na temelju prethodno pribavljenog mišljenja županijskog/kantonalnog ministarstva prostornog ure đenja su: 1.GRA Đ 1.GRA ĐEVINE EVINE PROMATA I VEZA 1) Cestovne građ građevine s pripadajuć pripadaju ćim objektima i uređ uređajima - magistralna i autocesta, - međ međunarodni cestovni granič granični prijelaz 2) Željeznič Željezničke građ građevine s pripadajuć pripadajućim građ građevinama, postrojenjima i uređ ure đajima, osim industrijskih kolosijeka - magistralna željeznič željezni čka pruga 3) Zrakoplovne građ gra đevine s pripadajuć pripadajućim objektima - aerodrom za međ međunarodni i unutarnji promet, namijenjen za avione najveć najve će dopuštene uzletne mase 5,7 tona i više 4) Pomorske građ građevine - morska luka posebnog (međ (me đunarodnog) ekonomskog interesa, - luka tijela unutarnjih poslova, - luka nautič nautičkog turizma i sportska luka, kapaciteta 100 vezova i više, - industrijska luka za brodove 1.000 GT i više 5) Riječ Riječne građ građevine - luka unutarnjih voda i pristaništa, - plovni put na unutarnjim vodama, 6) Građ Građevine veza - građ građevine magistralnih i međ međunarodnih telefonsko-telegrafskih kapaciteta i radio-difuzne građ građevine utvr đene međ međunarodnim planovima

IGH-MOSTAR d.o.o.


2. ENERGETSKE GRA Đ GRA ĐEVINE EVINE 1) Elektroenergetske građ građevine - elektrana instalirane snage 30 MW i više, - dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje napona 220 kV i više 2) Građ Građevine za transport nafte i plina s pripadajuć pripadaju ćim objektima, odnosno uređ uređajima i postrojenjima - podzemno spremište nafte i plina, - međ međunarodni naftovod, plinovod i produktovod, - magistralni naftovod, plinovod i produktovod 3) Građ Građevine eksploatacije energetskih mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje nafte i plina, - rudnik radioaktivnih mineralnih sirovina 3. VODNE GRA Đ GRA ĐEVINE EVINE 1) Regulacijske i zaštitne vodne građ gra đevine: - građ građevine na međ međudržavnim vodama, - građ građevine na međ međuentitetskim vodama, - građ građevine na vodotoku i kanalu od posebnog državnog interesa (s dijelom sliva u drugoj državi), za zaštitu od poplava već ve ćih područ područ ja i naselja, 2 - kanal i druge građ gra đevine za zaštitu od poplava područ područ ja 100 km i više i naselja s 30.000 stanovnika i više; - retencija i akumulacija za obranu od poplava i višenamjenska akumulacija s prostorom za prihvać prihvaćanje poplavnog vala volumena 5x106 m 3 i više, - građ građevina od znač značajnijeg utjecaja na širi prostor (regulacije vodotoka po novoj trasi, prokopi, poveć povećanje protjecajnog profila postojeć postojećih korita, višenamjenske vodne stepenice i 2 si.), a površine sliva 80 km i više, - zaštitni i regulacijski objekti kojima se vrši utjecaj na podru č je drugog entiteta bez obzira na velič veličinu i kapacitet. 2) Građ Građevina za melioracijsku odvodnju - sustav hidro-melioracijske odvodnje površine ve će od 2.000 ha 3) Građ Građevine za korištenje voda - vodoopskrbni sustav za snabdijevanje stanovništva vodom i na podru č ju drugog entiteta bez obzira na njihovu velič veli činu i kapacitet, 3 - vodoopskrbni sustav kapaciteta 250 l/s i više, akumulacija za vodoopskrbu 1x10 6 m , - zahvati za korištenje vode na međ me đudržavnim vodama, - građ građevina za odvodnju kojima se odvodnjava i dio teritorije drugog entiteta, - građ građevine za melioracijsko navodnjavanje kapaciteti već ve ćeg od 250 l/s, - ribnjak površine već ve će od 100 ha 4) Građ Građevine za zaštitu voda - kanalizacija i uređ ure đaji za preč prečišć išćavanje u koje se uključ uklju čuju i otpadne vode drugog entiteta, bez obzira na njihovu velič veli činu i kapacitet, - sustav za odvodnju otpadnih voda kapaciteta 50.000 ekvivalentnih stanovnika (ES) i više 4. PROIZVODNE GRA Đ GRA ĐEVINE EVINE 1) Građ Građevine za: - proizvodnju baznih kemijskih proizvoda i preradu nafte, - proizvodnju obojenih metala, crne metalurgije, nemetalnih minerala, cementa, stakla, keramike, celuloze, papira, tekstila i kože, - gradnju i održavanje brodova 1.000 GT i više, - proizvodnju i promet na veliko lijekova i opojnih droga, - proizvodnju otrova upotrebom otrova skupine I i promet otrova na veliko, - proizvodnju izvora jonizirajuć joniziraju ćih zrač zračenja 5. GRA Đ GRA ĐEVINE EVINE ZA POSTUPANJE S OTPADOM - građ građevina za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada IGH-MOSTAR d.o.o.


6. SPORTSKE GRA Đ GRA ĐEVINE EVINE - olimpijski objekti; - sportski i rekreacijski centri površine od 10 ha i više, - igralište za golf s prateć prate ćim sadržajima površine 20 ha i više 7. GRA Đ GRA ĐEVINE EVINE POSEBNE NAMJENE - vojna građ građevina i građ građevina od posebnog znač značenja za obranu države, u skladu sa posebnim propisima 8. OSTALE GRA Đ GRA ĐEVINE EVINE - banjsko-liječ banjsko-lije čilišni kompleksi površine od 10 ha i više

3.2

OKOLIŠNI ZAKONI

Bosna i Hercegovina: - Pravilnik o zaštiti zraka od zaga đ ivanja ivanja (SL BiH, br. 18/76-812) - Pravilnik o posebnom režimu kontrole djelatnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti radnu sredinu sredinu (SL BiH, br. 2/76-72; 23/76-924; 23/82-938, 26/88-787) - Odluka o ratifikaciji Dopune Montrealskog protokola o tvarima koje ošteć uju uju ozonski omotač , London 29.06.1990. godine, sa tekstom Dopune, Međ Međunarodni ugovori (SG, br. 8/03). Federacija BiH: - Zakon o upravljanju otpadom otpadom (SN F BiH, br. 33/03); - Zakon o zaštiti zraka zraka (SN F BiH, br. 33/03); - Zakon o zaštiti voda voda (SN F BiH, br. 33/03); - Zakon o zaštiti okoliša okoliša (SN F BiH, br. 33/03); - Zakon o zaštiti prirode prirode (SN F BiH, br. 33/03); - Zakon o fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine Hercegovine (SN F BiH, br. 33/03); - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti voda (SN F BiH, br. 54/03); - Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (SN F BiH, br. 35/98); - Zakon o vodama Federacije Bosne i Hercegovine Hercegovine (SN F BiH, br. 70/06); - Zakon o šumama Federacije BiH (SN F BiH, br. 20/02); - Zakon o poljoprivrednom zemljištu zemljištu (SN F BiH, br. 2/98); - Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama vodama (SN F BiH, br. 43/07); - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama, nač inu inu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene vode i izvađ enog enog materijala iz vodotoka vodotoka (SN F BiH, br. 56/04); - Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrađ eni eni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu dozvolu (SN F BiH, br. 19/04); - Uputstvo o utvr đ i vanju dopuštenih koli č ina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode đivanju č ina njihovog ispitivanja ispitivanja (SN F BiH, br. 11/99); - Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvo đ ač a i prodavač a na operatere sustave za upravljanje otpada otpada (SN F BiH, br. 9/05); - Pravilnik o kategorijama otpada sa listama listama (SN F BiH, br. 9/05); - Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili č iji iji je sadržaj nepoznat (SN F BiH, br. 9/05); otpadom (SN F BiH, - Pravilnik o izdavaju dozvola za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom br. 9/05); - Pravilnik o sadržaju plana prilagođ avanja avanja upravljanja otpadom za postojeć a postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni organ organ (SN F BiH, br. 9/05); - Pravilnik o grani č nim vrijednostima kvaliteta zraka zraka (SN F BiH, br. 12/05); č nim

IGH-MOSTAR d.o.o.


- Pravilnik o uvjetima za određ ivanje ivanje zone sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pi ć ć e (SN F BiH, br. 51/02); - Naputak o struč nim nim mjerilima za razvrstavanje zemljišta u kategorije kategorije (SN F BiH, br. 49/98); - Naputak o utvr đ ina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode đivanju ivanju dopuštenih koli č č ina njihovog ispitivanja ispitivanja (SN F BiH, br. 11/99); - Odluka o prenošenju prava upravljanja i korištenja na zaštitnim vodoprivrednim objektima u vlasništvu F BiH na područ ju opć ina ina Č apljina, apljina, Mostar-Jug, Ljubuški i Grude Grude (SN F BiH, br. 46/02).

3.2.1 Zakon o zaštiti prirode Sa aspekta zaštite prirode, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode F BiH , svaki zahvat u prirodu, koji nije u skladu sa ciljevima zaštite predstavlja narušavanje ovog Zakona. Ovakvo stanovište proizlazi iz same definicije zaštite prirode: „sve odgovaraju će aktivnosti i mjere koje imaju za cilj sprje čavanje štetnih aktivnosti, ošteć oštećenja ili zagađ zagađivanja prirode (ili njenih komponenti), smanjenje ili eliminiranje nastale štete i obnova prirode (ili njenih komponenti) i dovođ dovođenje u prvobitno stanje”. Članak 4. Mjerama propisanim ovim Zakonom osiguravaju se osnovni uvjeti za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i okoliša, a naroč naro čito: 1. obnova, zaštita, oč očuvanje i održiva uporaba ekološkog balansa u prirodi; 2. obnova, zaštita, oč očuvanje i održiva uporaba obnovljivih prirodnih resursa; 3. obnova, zaštita, oč očuvanje i održiva uporaba prirode i revitalizacija ošteć ošte ćenih područ područ ja i dijelova prirode; 4. uspostavljanje sustava za planiranje, upravljanje, informiranje i financiranje zaštite prirode; 5. uspostavljanje međ me đuentitetske i međ međunarodne suradnje u domenu zaštite prirode; 6. sudjelovanje javnosti u oblasti zaštite prirode; 7. realizacija ciljeva propisanih u Strategiji zaštite p rirode; 8. usklađ usklađivanje ekonomskih i društvenih razvojnih planova i projekata sa održavanjem svih postojeć postojećih obnovljivih prirodnih resursa, 9. smanjenje korištenja, optereć optere ćenja i zagađ zagađivanja vrsta (životinja, biljaka, gljiva) i njihovih staništa. Članak 10. Interesi oč očuvanja prirode bit će uzeti u obzir pri utvr đivanju strategije ekonomskog razvoja, dokumenata prostornog uređ uređenja i prilikom poduzimanja mjera od nadležnih tijela. Pored toga u smjernicama izdvajanja biljnih i životinjskih vrsta, ukazivanja na prirodne vrijednosti prostora uzete su u obzire odredbe Europske Konvencije o zaštiti ptica, zaštiti staništa i moč močvara.

3.2.2 Zakon o zaštiti okoliša Zakon o zaštiti okoliša F BiH je krovni zakon seta okolišnih zakona. Članak 1. Ovim Zakonom uređ uređuje se: - očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološke kvalitete i kapaciteta okoliša, kao i kvalitete života; - mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa; - pravne mjere i institucije institucije oč očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša; - financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i - poslovi i zadaci organa uprave na različ različitim razinama vlasti. U skladu sa nač načelima suradnje i podjele odgovornosti ovaj Zakon ima za cilj:

IGH-MOSTAR d.o.o.

Bih vode

Recommend Documents