Geographic Information Systems Geografski informacioni sistem(GIS) (GIS) The Spatialdimenzija Dimension Development Cooperation Prostorna zato razvojnu saradnju
Po nalogu: Upravljanje zemljištem
Federalno ministarstvo ekonomskog razvoja i saradnje
Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH Njema~ka razvojna saradnja Postfach 5180 65726 Eschborn Njema~ka Telefon +49 61 96 79-0 Faks +49 61 96 79-11 15 E-mail info#gtz.de Web www.gtz.de SELLER Sector Network Sector Project Land Management (Projekat za sektor zemljišne administracije) Telefon Fax E-mail Web
+49 61 96 79-6429 +49 61 96 79-7173 Dorith.von-Behaim#gtz.de www.gtz.de
Odgovorna lica: Yvonne Müller, Dorith von Behaim Autori: Babette Wehrmann u saradnji sa Jelena Glavina DTP: Babette Wehrmann, Susanne Fritz − golzundfritz.com, Outline d.o.o. - www.outline.ba Kontakt osoba u Federalnom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Karin Foljanty Fotografije: vidi zadnju stranicu Eschborn 2009. Kako se ova GIS brošura koristi u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, pri prijevodu sa engleskog jezika je korišten odabir rije~i koji se smatra razumljivim za sva navedena govorna podru~ja. Sarajevo 2010.
Predgovor GIS – Prostorna dimenzija za razvojnu saradnju Složenost razvojnih zadataka stvara potrebu za alatima koji omogu}avaju snimanje i razumijevanje situacije kao i predvi|anje utjecaja našeg djelovanja. Geografski informacioni sistemi (GIS) predstavljaju upravo takav alat, i oni se sve više koriste u razvojnoj saradnji. GIS može pružati podršku implementaciji razli~itih vrsta projekata koji imaju za cilj razvoj op}ina, ekonomski razvoj regiona, razvoj poljoprivrede, upravljanje održivim resursima, kvalitetno upravljanje, itd. GIS u saradnji posve}enoj razvoju treba tuma~iti kao sredstvo, ne kao cilj. U projektima i programima pod podrškom GTZ-a, GIS aplikacije se trenutno najviše koriste u zemljama Srednjoisto~ne Evrope (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Gruzija), Azije (Laos, Kambodža, Filipini, Mongolija) i Afrike (Etiopija, Mali, Namibija). Ove skra}ene upute su namijenjene stru~njacima u razvodnoj saradnji koji su se susreli sa GIS-om i koji bi željeli bolje upoznati ovu aplikaciju i potencijalne koristi koje donosi njena primjena u odre|enim projektima ili programima. Poziva se i na dva prethodna izdanja GTZ GIS uputa objavljenih 1994. i 2000. godine. Ovaj priru~nik nije zamišljen kao plan za implementaciju GIS-a. Niti treba, niti može u~initi od ~itaoca stru~njaka za GIS. Zamišljen je kao medij koji }e dati osnovni uvid u temu i ista}i pitanja vezana za implementaciju GIS-a. Ovaj priru~nik je zasnovan na zajedni~koj inicijativi GTZ SELLER Network radne grupe za upravljanje zemljištem sa regionalnim fokusom stavljenim na Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju i GTZ Projekat za sektor zemlji{ne politike. Ešborn, juni 2009. Dorith von Behaim Projekat za sektor zemlji{ne politike
O ~emu je rije~?
^emu služi GIS?
Šta je potrebno?
Dobre prakse
Prilozi
Sadržaj 1. Uvod: O ~emu je rije~?.........................................................................................................................5 2. ^emu služi GIS? (polja primjene u tehni~koj saradnji)..…………………................................................10 3. Šta je potrebno za postavljanje GIS-a?...............................................................................................20 4. Dobre prakse .…………………………………………………………………………...................................................31 - Crna Gora: Pove}anje prihoda od poreza i poboljšavanje urbanisti~kog planiranja............................32 - Albanija: Ubrzavanje radnog procesa i poboljšanje donošenja odluka ............……........................34 - Filipini: Onlajn informacije o projektu i pra}enje projekata......………………………................................36 - Laos: Popis koncesija i zakupa ............…………………………………………….........................................38 - Namibija: Knjiženje zemljišta – osiguravanje pojedina~nih prava .................................................40 - Mali: Upravljanje op}inskim zemljištem na osnovu adresiranja ulica .......………...........................42 - Njema~ka: Utvr|ivanje lokacija za solarne elektrane ……………………………….................................44 - Njema~ka: Održavanje kanalizacijskog sistema………………………………………....................................46 - Njema~ka: Pove}avanje efikasnosti urbanisti~kog planiranja......……………………..............................48 Prilozi…………………………………………………………………………………………....................................................50
4
O ~emu je rije~?
1. Uvod: O ~emu je rije~? Donedavno, a u velikom broju zemalja je to još uvijek slu~aj, odluke o regionalnom i op}inskom razvoju, planiranju korištenja zemljišta, infrastrukturi, prijevozu, planiranju ulaganja, upravljanju prirodnim resursima, zdravstvenim inicijativama, upravljanju postrojenjima, velikim gra|evinskim poduhvatima, mjerama sigurnosti, spremnosti na nesre}e, mjerama za hitne slu~ajeve, itd. su se donosile na osnovu obi~nim papirnih mapa koje su ~esto bile zastarjele i sa~injene na osnovu nepotpunih podataka te je obi~no bilo potrebno dugotrajno pretraživanje arhiva razli~itih odjela i institucija.
Danas geografski informacioni sistemi (GIS) kombiniraju ovakve vrste mapa (u digitalnom obliku) i sve raspoložive podatke dobivene od nadležnih institucija. Na primjer, umjesto zasebnih katastarskih mapa i zemljišnih knjiga, mapa parcele i podaci o vlasništvu se kombiniraju u jedan sistem, umjesto da prou~avate veliki list papira i pojedina~no tražite demografske podatke kako biste pronašli idealnu lokaciju za novu školu, možete poslati upit ra~unaru koji vam odmah izra|uje mapu na kojoj je ozna~ena idealna lokacija. Stoga GIS ne predstavlja samo alat za upravljanje zemljištem. GIS tako|er može ubrzati razne vrste svakodnevnih radnih postupaka i brzim dostavljanjem ažuriranih podataka pomo}i donošenju odluka o velikom broju važnih pitanja istovremeno pružaju}i visok kvalitet.
5
O ~emu je rije~?
GIS se koristi kao sredstvo za podršku procesu odlu~ivanja u javnim i privatnim ustanovama širom svijeta i može zna~ajno doprinijeti osmišljavanju administrativnih i upravnih procedura koje su efikasnije, transparentne i jednostavne za upotrebu. Svaka odluka koja uklju~uje prostorne aspekte, poput situacija gdje je potrebno odlu~iti gdje se nešto treba, odnosno ne treba uraditi, se može donijeti uz pomo} GIS-a. Traženje podataka, koje bi ina~e oduzelo mnogo vremena, je ovdje automatizirano. Mogu}e je jednostavno odrediti podru~ja podesna za odre|ene aktivnosti kao i grupe gra|ana ili imovine koje spadaju u istu kategoriju. Stoga GIS može zna~ajno poboljšati efikasnost i smanjiti troškove. Glavni proizvod svake GIS aplikacije je tematska mapa koja daje prikaz trenutne situacije i/ili mogu}ih rješenja. Navest }emo par primjera prednosti koje nudi GIS: o Kvalitetno donošenje odluka sa novim mogu}nostima analize podataka o Brži uvid u podatke o Bolja komunikacija me|u odjelima / institucijama o Rukovanje velikim koli~inama podataka o Pove}ana transparentnost i efikasnost u javnim procedurama o Bolja raspodjela resursa o Op}insko i regionalno planiranje fokusirano na stvarne potrebe o Efikasnije ubiranje poreza na zemljište o Jednostavna identifikacija odgovaraju}ih lokacija za ulaganja i podru~ja pod zaštitom o itd. Studija ekonomske izvodljivosti koja je nedavno izvršena u tri op}ine u Srbiji je pokazala da GIS ostvaruje uštedu i pove}ava op}inski budžet u roku od manje od pet godina.
6
O ~emu je rije~?
GIS predstavlja kombinaciju hardvera, softvera i podataka. On kombinira grafi~ke podatke u vidu mapa sa dodatnim podacima u vidu tabela (baza podataka). Digitalna mapa unutar GIS-a sadržava tri klju~na elementa: podru~ja, linije i ta~ke. Podru~je može predstavljati zemljišnu parcelu, gra|evinu ili prostor pod odre|enom upotrebom (šumu, polja, naselje, industrijsku zonu, itd.). Linije mogu predstavljati ulice i jednostavne ta~ke, poput pojedina~nih ku}a ili drve}a. Svaki od ovih elemenata prikazanih na mapi je povezan sa bazom podataka koja sadrži dalje informacije kao što su veli~ine, naziv, uslovi/stanje, ograni~enja ili vlasnik. Grafi~ki elementi sli~nog sadržaja su obi~no prikazani u takozvanom lejeru (sloju). Na primjer, sve ulice na odre|enom podru~ju se mogu prikazati linijama na tematskom lejeru nazvanom „ulice“. GIS sa~injavaju upravo razli~iti tematski lejeri. Korisnik može izraditi kombinaciju razli~itih tematskih lejera tako da – kombiniranjem informacija – dobiva sasvim novi uvid u postoje}e podatke (vidi sliku ispod). Na ovaj na~in GIS prikazuje pojednostavljen pogled na svijet isti~u}i one informacije koje su zna~ajne za donošenje odre|ene odluke.
Lejer 3: Korištenje zemljišta
Lejer 2: Granice parcela i gra|evina
Lejer 1: Zra~na fotografija
7
O ~emu je rije~?
Prvi korak u podešavanju GIS-a je kombiniranje podataka iz razli~itih izvora kao i podataka koji daju razli~ite informacije. Za osnovu se obi~no uzimaju zra~ne fotografije i mape zemljišnih parcela. Na primjer, mogu}e je izraditi mapu korištenja zemljišta koriste}i se zra~nom fotografijom i satelitskim snimkom.
Tako|er, preko fotografije je mogu}e postaviti postoje}i plan korištenja zemljišta, kao dodatni sloj. Tako dobivamo potpuno novi uvid u podatke. Plan se vrlo lako može uporediti sa stvarnim prikazom. Na ovaj na~in je mogu}e utvrditi nezakonitu gradnju ili radove te poduzeti potrebne mjere.
Razli~ite funkcije GIS-a omogu}avaju izvršavanje razli~itih analiza podataka, pretragu i utvr|ivanje lokacija, te predstavljanje podataka na odgovaraju}i na~in.
Potencijalne prednosti GIS-a nisu ograni~ene tehni~kim sredstvima ve} dostupnim podacima i njihovom ta~noš}u. Iako GIS može dati nove informacije kombiniraju}i postoje}e, ne može sa~initi bazu podataka, tj. zakonite katastarske podatke.
8
O ~emu je rije~?
GIS u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji Prva sporadi~na upotreba GIS-a u zemljama u razvoju se javila 1980-ih. Šira upotreba GIS-a je zapo~ela po~etkom 1990-ih kada su li~ni ra~unari a njima i prate}i GIS programi naslijedili postoje}e radne stanice, koje su bile mnogo skuplje i složenije za upotrebu. 1990-ih godina, dostupnost jeftinih prijemnika za Sistem za globalno pozicioniranje (GPS) kao i uvo|enje elektronske pošte i interneta, promovirali su korištenje GIS-a, olakšavaju}i izradu prostornih podataka, razmjenu podataka kao i daljinsku podršku preko elektronske pošte i interneta. Danas je GIS prisutan u ve}ini zemalja u razvoju, iako se u tim zemljama koristi na mnogo razli~itih na~ina. Izuzev Južne Afrike i nekih urbanih centara na afri~kom kontinentu, upotreba GIS-a je u Podsaharskoj Africi još uvijek ograni~ena. Upotreba GIS-a je raširenija u Južnoj Americi i naro~ito Aziji. Zemlje Isto~ne Evrope su u ogromnoj prednosti jer se trenutno bave prilago|avanjem procedura i podataka standardima EU, premda se još uvijek suo~avaju sa nekim od poteško}a u kojima se nalaze ostale države (vidi dole). Upotreba GIS-a se ne razlikuje samo me|u i unutar ovih regiona, gdje je upotreba ve}a u naprednijim ekonomijama, ve} i unutar samih država. Op}enito posmatrano, privatni sektor je mnogo napredniji od javnog sektora koji je optere}en svojim dobro poznatim nedostacima. Najve}i izazovi sa kojima se zemlje u razvoju sre}u po pitanju GIS-a je dostupnost (ažuriranih) podataka, adekvatno pohranjivanje podataka, saradnja me|u institucijama u smislu razmjene podataka, pristup internetu kao i adekvatno obu~eno osoblje i raspoloživost odgovaraju}eg softvera. Održivost GIS projekata je još uvijek upitna u velikom broju zemalja i to zato što projekte rijetko pripremaju lokalni stru~njaci ve} vanjski savjetnici i konsultanti koji napuste zemlju odmah po završetku pilot projekta, ostavljaju}i daljnje korisnike bez potrebnih znanja za pravilnu upotrebu. Uvo|enje GIS-a u zemlje u razvoju zahtijeva više od kratkoro~nog konsultanta koji je stru~njak u korištenju GIS softvera. Uvo|enje GIS-a zahtijeva obuhvatan pristup koji uklju~uje ja~anje kapaciteta kao i promjene u upravljanju, procedurama, zakonskim okvirima, itd., i na kraju, u na~inu razmišljanja i djelovanja.
9
^emu služi GIS?
2. ^emu služi GIS? Upotreba GIS-a nudi razne prednosti koje se mogu sažeti u tri kategorije: • pove}anje efikasnosti, • visok kvalitet odluka i • poboljšane usluge. Efikasne procedure
Visok kvalitet odluka
• Brži uvid u podatke • Kombinacija podataka iz • Automatizirana obrada razli~itih institucija standardnih radnih procedura • Korištenje širokog spektra • Koordiniran razvoj podataka uklju~uju}i arhivske • Istovremeno korištenje od podatke strane više korisnika • Integrirano planiranje
Poboljšane usluge • Brža obrada upita • Ve}a pouzdanost podataka • Ve}a transparentnost • Dodatne usluge
Kada je GIS koristan? Za aktivnosti planiranja i odlu~ivanja koje uklju~uju: • Prostorna pitanja (npr. pronalaženje adekvatne lokacije) • Veliku koli~inu podataka koji se mogu povezati sa odre|enim lokacijama • Ponavljanje analize zasnovano na neprekidnom ažuriranju podataka
10
^emu služi GIS?
GIS se može koristiti u raznim poljima. Slika ispod prikazuje naj~eš}a polja upotrebe u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji.
Pra}enje projekta Upravljanje prirodnim resursima Planiranje korištenja zemljišta
Oporezivanje Osiguravanje korištenja zemljišta Popis državnog zemljišta Op}insko i regionalno planiranje
Upravljanje vodnim slivovima
Planiranje društvene infrastrukture
Upravljanje obalskim pojasom Pra}enje stanja okoliša
Mapiranje i planiranje po zdravstvenim pitanjima
Pra}enje pokrivenosti šumom
Planiranje i upravljanje komunalijama
Mapiranje klimatskih promjena Prilago|avanje klimatskim promjenama Spremnost na nesre}e/ blagovremeno upozoravanje Akcije u hitnim slu~ajevima
Organizacija op}inskih usluga Planiranje prijevoza Rehabilitacija sirotinjskih ~etvrti Marketing za privla~enje ulaga~a Turizam
Standardni GIS softverski paketi nude širok spektar op}ih funkcija primjenjivih na razna tematska podru~ja. Dalje tematske ekstenzije su obi~no dostupne ali ih stru~njaci tako|er mogu programirati. GIS je podesan za sve vrste korisnika, po~etnike i profesionalce. 11
^emu služi GIS?
Transparentno pra}enje projekta GIS u kombinaciji sa internetom može zna~ajno poboljšati transparentnost trošenja javnih sredstava. Takozvani mrežno-zasnovani GIS se može koristiti za prikaz lokacije aktuelnih projekata, postignutog napretka, utrošenog novca, kompanija koje implementiraju projekat, itd. Pored toga što služi kao sredstvo za pra}enje za gradske vlasti, ovakva internetska stranica prikazuje transparentne prakse upravljanja. Mogu}e je pove}ati u~eš}e javnosti davanjem mogu}nosti za posjetioce da ostave komentare u prostoru rezerviranom za tu namjenu. I na kraju, pra}enje projekata zasnovano na mreži promovira grad kao pouzdanu destinaciju za ulaga~e i donatore. Vidi: Dobra praksa „Filipini“
Efikasno upravljanje porezima GIS može pomo}i u poboljšavanju efikasnosti i transparentnosti procjene i ubiranja poreza. Prvo, GIS se može koristiti za izra~unavanje i ubiranje poreza na nekretnine. Zra~ne fotografije se sa GIS-om mogu koristiti sa izra~unavanje površina i vrijednosti parcela ili zgrada. U priloženoj bazi podataka se mogu ~uvati dodatne informacije o vlasniku i imovini. Odre|ivanje poreza se može automatizirati. Drugo, GIS se može koristiti za mapiranje i pra}enje statusa pla}anja poreza za sve direktne poreze. Ovakve informacije (mapa) se mogu jednostavno objaviti preko GIS-a zasnovanog na mreži. Primjer: Status pla}anja poreza, Filipini Vidi: Dobra praksa „Crna Gora“
12
^emu služi GIS?
Promoviranje/poticanje ulaganja Tokom decentralizacije, mnoge lokalne teritorijalne jedinice ili jedinice lokalne samouprave se oslanjanju na sopstvene prihode u smislu poreza i naknada kako bi finansirale svoje administracije, održavanje društvene i tehni~ke infrastrukture, javnih servisa kao i aktivnosti koje pomažu i omogu}avaju dalji razvoj. Ve}ina op}ina je vrlo aktivna u privla~enju ulaga~a. GIS može pomo}i u jednostavnom identificiranju adekvatnih lokacija za odre|ene potrebe. Ukoliko, na primjer, ulaga~ traži potpuno razvijen plac na kojem nema gradnje, odre|ene minimalne veli~ine, blizu autoputa i pomo}ne industrije, odgovaraju}u lokaciju može prona}i upravo pomo}u GIS-a. Primjer: mrežni GIS za ulaga~e, Subotica/Srbija
Mapiranje i planiranje po zdravstvenim pitanjima GIS se može koristiti kako bi se osiguralo da je op}ina, okrug ili region adekvatno opremljen zdravstvenim ustanovama i da je dalji razvoj zdravstvenog sektora orijentiran u pravcu stvarnih potreba. Rasprostranjenost ustanova kao i eventualni propusti u lancu snabdijevanja poput velikih udaljenosti izme|u odre|enih stambenih zona i osnovnih zdravstvenih ustanova se može analizirati i vizualizirati na osnovu detaljnog mapiranja lokacije, kapaciteta i funkcija svih bolnica, ordinacija, apoteka, hitnih pomo}i, itd. u kombinaciji sa podacima/mapom korištenja zemljišta, gustinom naseljenosti i demografijom. GIS tako|er može prikazati gdje je i koliko potrebna zdravstvena infrastruktura trenutno i u budu}nosti. Primjer: Zdravstveni atlas Hamburga
13
^emu služi GIS?
Planiranje korištenja zemljišta i upravljanje prirodnim resursima NRM upravljanje prirodnim resursima ~esto zahtijeva pripremu plana korištenja zemljišta. GIS se može koristiti za pripremu takvog plana. Takav tehni~ki pristup ne isklju~uje metode participacije. Informacije prikupljene tokom Participatorne ruralne procjene (PRA) se mogu jednostavno uvrstiti u GIS. Tipi~an GIS za upravljanje prirodnim resursima uklju~uje satelitske snimke ili zra~ne fotografije, GPS podatke, informacije o premjeru zemljišta, topografske informacije, statistiku i informacije od PRA. GIS omogu}ava kombiniranje informacija u cilju identifikacije interesnih zona (npr. za o~uvanje tla i voda ili pošumljavanje). Primjer: Integracija mape lokalnih resursa u GIS, Region Oromia, Etiopija
Upravljanje vodnim slivom Vodni sliv se smatra za najpodesniju i funkcionalnu jedinicu u rješavanju složenih okolišnih problema. Zbog složenosti slivova te prirodnih uslova i ljudskih aktivnosti, GIS se koristi u upravljanju vodnim slivovima još od pojave ove tehnologije. Njegova primjena je razvijena od jednostavne operativne podrške (npr. opisno mapiranje i priprema popisa) do složenih pitanja upravljanja, uklju~uju}i propisano modeliranje i pomo} strateškom odlu~ivanju. Primjer: Premjer zemljišta u HaTinhu, Vijetnam
14
^emu služi GIS?
Pra}enje klimatskih promjena i potencijala prilagodbe Klimatske promjene predstavljaju rezultat više razli~itih faktora. GIS omogu}ava integraciju prošlih, trenutnih i budu}ih podataka iz razli~itih izvora i analiziranje potencijalne interakcije izme|u razli~itih faktora. Ove simulacije pomažu u predvi|anju budu}ih klimatskih promjena njihovih efekata. Predvi|anje omogu}ava identifikaciju potencijala prilagodbe odre|enih lokacija kao što su primjena usjeva otpornih na sušu, uvo|enje efikasnijih tehnologija za navodnjavanje, pove}anje rezervoara za vodu, ja~anje nasipa, premještanje putnih mreža i industrije sa zona sa ~estim poplavama, preseljenje stanovništva, itd. Na osnovu prošlih i trenutnih podataka je mogu}e pra}enje promjena. Planiranje za obnovljive energije Za instaliranje samostoje}ih elektrana (solarnih ili vjetrenja~a) su potrebne lokacije sa odre|enim karakteristikama. Ova primjena je zasnovana na digitalnim modelima terena, trodimenzionalnim podacima o zgradama i vegetaciji kao i podacima o vremenskim uslovima, zašti}enim zonama i planiranim budu}im razvojima, itd. GIS funkcije omogu}avaju identifikaciju parcela sa odre|enom ekspozicijom i padom ili odre|enim vjetrovima koji su dostupni za samostalne elektrane. Simulacije su mogu}e za provjeru vizuelnih utjecaja na okolinu i estetske posljedice. Male elektrane se mogu postaviti na krovove, što GIS tako|er može utvrditi. Primjer: Potencijalna analiza solarnih elektrana Vidi: Dobra praksa „Markt Eichendorf”
15
^emu služi GIS?
Spremnost u slu~aju nesre}e GIS omogu}ava predvi|anje utjecaja odre|ene nesre}e na odre|eno podru~je (procjena rizika, mapiranje rizika, procjena ranjivosti, itd.) kako bi se poduzele blagovremene preventivne mjere. Na primjer, simulacije poplava ukazuju na podru~ja koja }e biti poplavljena i ona koja ne}e. U slu~aju požara, pomo}u podataka o vjetrovima je mogu}e analizirati pravac i udaljenost širenja. Mape opasnosti iz GIS-a koje sadrže podru~ja sklona nesre}ama se mogu koristiti i za identifikaciju sigurnih podru~ja, puteva i mjesta za evakuaciju, definiranje korištenja odre|enih zona za smanjenje ranjivosti ili izbjegavanje novih gra|evina koje mogu pove}ati okolišne rizike. Primjer: Zoniranje rizika, Honduras
Hitne mjere i mjere spašavanja GIS je odli~no sredstvo za unaprijed pripremljene hitne mjere. Ovaj sistem može pružiti sve potrebne informacije o lokaciji kao što su medicinska pomo}, prilazni putovi, sigurna mjesta, broj potrebnih šatora, itd. Takav GIS treba biti dostupan svim osoba uklju~enim u hitne mjere daju}i im mogu}nost da dodaju i izmjene informacije. To omogu}ava institucijama da primaju ažurirane podatke o zbivanjima. Kako je internetska konekcija ~esto problemati~na nakon nesre}e, pružatelji hitne pomo}i mogu koristiti isti GIS i van mreže kako bi obavijestili jedni druge o promjenama preko mobilnog telefona. Primjer: Mapa za evakuaciju u slu~aju cunamija,Indonezija
16
^emu služi GIS?
Osiguravanje korištenja zemljišta Veliki broj siromašnih ljudi nema sigurnost vlasništva nad imovinom. Nezakoniti stanari strahuju od deložacije. Seljani su ~esto `rtve otima~a zemlje, ulaga~i uzimaju državnu zemlju pod lizingom ne mare}i za prava korištenja zemljišta koja tradicionalno pripadaju lokalnom stanovništvu. U oba slu~aja, sukobi su skoro neizbježni. GIS zasnovan na satelitskim snimcima omogu}ava brzo utvr|ivanje vlasnika ili korisnika. U kratkom roku je mogu}e izdati uvjerenja i potvrde o vlasništvu. Ovakav pristup se može razviti u potpuni katastar. Primjer: Javni prikaz granica izme|u parcela, Kambodža Vidi: Dobre prakse „Namibija“ i „Mali”
Upravljanje državnim zemljištem Državno zemljište je vrijedna imovina svake države. Pored korištenja u javne svrhe, ona predstavlja stalni izvor prihoda jer se parcele državnog zemljišta mogu dati u zakup ili kao koncesija. Me|utim, mnoge vlade ne znaju koliko zemljišta posjeduju, gdje se nalazi, gdje su granice, za šta se koristi, ko je korisnik i koliko dugo, itd. Ovo otvara mogu}nosti za nezakonito korištenje državnog zemljišta. To tako|er ometa decentralizaciju javnog zemljišta. GIS zasnovan na satelitskim snimcima može pomo}i u identifikaciji državnog zemljišta te se razviti u popis državnog zemljišta ili registar najma/koncesija. Primjer: Izvještaj o ilegalnoj raspodjeli javnog zemljišta, Kenija i Podzakon o upravljanju javnim zemljištem, Kambodža Vidi: Dobra praksa „Laos”
17
^emu služi GIS?
Op}insko planiranje Po pitanju op}inskog planiranja, GIS je koristan alat za izradu svih vrsta planova ili mapa poput mapa korištenja zemljišta, razvojnih planova i tematskih mapa. Svojim razli~itim funkcijama omogu}ava pronalaženje idealne lokacije za posebne potrebe kao što su škole, bolnice, industrijske zone. Mogu}e je provjeriti uslove poput minimalne površine, veza, ili maksimalne zaga|enosti zraka. Svaka promjena u korištenju zemljišta se može lako i brzo unijeti tako da je plan uvijek ažuriran. Standardizirani simboli mapiranja uklju~eni u GIS softver zajedno sa mogu}noš}u odabira simbola specifi~nih za odre|enu lokaciju ispunjavaju zakonske uslove planiranja u svim zemljama. Primjer: Plan korištenja op}inske zemlje, Subotica, Srbija Vidi: Dobra praksa „Crna Gora“
Planiranje/upravljanje op}inskim uslugama Op}inske usluge se mogu jednostavno planirati i upravljati uz pomo} GIS-a. GIS pomaže optimizaciju ruta za prikupljanje otpada ili isporuku pošte. Može pomo}i u identifikaciji lokacija za deponije. GIS tako|er može identificirati mještane koji trebaju platiti odre|ene usluge zbog udaljenosti, npr. razvojnu naknadu za novopostavljenu vezu sa kanalizacijom. Vidi: Dobra praksa „Mali”
18
^emu služi GIS?
Planiranje i upravljanje infrastrukturom/ komunalijama GIS je savršeno sredstvo za planiranje nove infrastrukture na osnovu trenutnih i budu}ih potreba kao i olakšavanje održavanja postoje}ih komunalnih servisa. Potrošnju je mogu}e izra~unati na osnovu demografskih modela kako bi infrastrukturne mreže (putovi, kanalizacija, struja, plin ili telekomunikacije) bili prilago|eni budu}im potrebama. Održavanje cjevovoda ili linija je mnogo jednostavnije sa GIS-om jer je ošte}enja mogu}e brže locirati a informacije potrebne za popravku postaju direktno dostupne. Kompletne baze podataka dostupne svim nadležnim institucijama tako|er sprje~avaju da druge kompanije tokom izgradnje izazovu ošte}enja cjevovoda. Vidi: Dobra praksa „Njema~ka”
Rehabilitacija sirotinjskih ~etvrti Ovakve ~etvrti su uglavnom nisu premjerene, mapirane niti registrirane u lokalnim organima vlasti. Ako postoje topografske mape ili plan grada, radi se o zastarjelim podacima. Stoga ne postoje niti mape niti detaljne informacije o doma}instvima za ve}inu ovakvih ~etvrti. Konvencionalno katastarsko mapiranje ne može pratiti brz rast ovakvih podru~ja. GIS zasnovan na zra~nim fotografijama ili satelitskim snimcima povezan sa podacima socijalnog istraživanja može proizvesti nove i lako obnovljive topografske i tematske mape razli~itih razmjera koje daju pouzdane informacije svim stranama uklju~enim u rehabilitaciju. GIS se trenutno koristi u rehabilitaciji sirotinjskih ~etvrti u Indiji. U J. Africi, izra|en je 3-D model za jednu ovakvu ~etvrt. GIS se može koristiti i za njihovu legalizaciju. Vidi: osiguravanje korištenja zemljišta
19
Šta je potrebno?
3. Šta je potrebno za postavljanje GIS-a? ^esto se podcjenjuje ono što je potrebno za postavljanje GIS-a. Za razliku od uredskog softvera poput Worda, koji jednostavno omogu}ava po~etak rada, GIS softver je ‘poluspreman’. Potrebno ga je dovršiti i napuniti podacima kako bi se mogao koristiti. To je zato što svaki GIS mora biti prilago|en konkretnim potrebama za koje }e se koristiti. Stoga, potrebno je programirati koje grupe podataka treba mo}i povezati. Potom se podaci prikupljaju i unose u sistem. Kasnije se ti podaci redovno ažuriraju. Ovisno od svrhe GIS-a, to zahtijeva umije}e i vrlo ~esto, dosta vremena. Upravlja~ki aspekt GIS-a Implementaciju GIS-a treba posmatrati kao projekat sa jasno definiranim ciljevima i fazama. Radi se o složenom procesu koji se može ostvariti samo po principu – korak po korak. Implementacija GIS-a ne uklju~uje samo tehni~ke aspekte. Kako naj~eš}e navodi na promjene u radnim procedurama, obi~no zahtijeva prilago|avanja organizacijske strukture u instituciji. U odre|enim slu~ajevima su potrebna i prilago|avanja zakonskog okvira. Kona~no, za uspješnu implementaciju GIS-a je ~esto potrebno promijeniti i na~in razmišljanja. Svaka osoba koja donosi odluke i koja želi pokrenuti projekat implementacije GIS-a mora biti svjesna socijalnih, organizacijskih i zakonskih promjena koje prate uvo|enje nove tehnologije i samim tim, pozitivno podržavati proces profesionalnim upravljanjem promjenama. Uposlenici uklju~eni u implementaciju GIS-a trebaju biti organizirani u tijelo za koordinaciju. Neizbježni su redovni sastanci na kojima se vrši razmjena informacija o napretku i eventualnim problemima, kao i planiranje slijede}ih koraka. Na po~etku svake implementacije GIS-a, potrebno je pripremiti jasan plan cjelokupne procedure. Takvom planu mogu voditi tri razli~ita puta:
20
Šta je potrebno?
A) • Nizak nivo lokalne vještine
Procedura koju su pripremili vanjski stru~njaci
B) • Visok nivo lokalne vještine • Homogena po~etna situacija
Individualna procedura koju pripremaju pojedina~ne institucije
C) • Visok nivo lokalne vještine • Heterogena po~etna situacija
Implementacija GIS-a
Kolektivna procedura koju pripremaju ~lanovi razli~itih institucija
Procedura implementacije GIS-a se sastoji od pet jasno definiranih faza. Detalji aktivnosti svake faze se mogu razlikovat od institucije do institucije, ali je u svakoj fazi potrebno zadovoljiti neke op}e zahtjeve. Slika ispod pokazuje pet faza i njihove glavne radne korake.
Faza projekta
Organizacija projekta
Grubo planiranje
Detaljno planiranje
Odabir sistema, prikupljanje podataka
Promjena radnih procedura
Rad
Radni koraci
Koordiniraju}e tijelo
Popis
Detaljni nacrt
Odabir sistema
Priprema promjene
Ažuriranje podataka
Analiza uslova
Sistemske specifikacije
Podešavanje sistema
Promjena
Stalna obuka
Grubi koncept
Prikupljanje podataka
Analiza troškovakoristi
Snimanje podataka
Održavanje i obnavljanje opreme
21
Šta je potrebno?
Implementacija GIS-a zahtijeva dobro organiziran i motiviran tim spreman da preuzme odgovornosti odmah na po~etku. Prvi korak uvijek mora biti precizno definiranje cilja: Šta želimo posti}i (utjecaj!) implementacijom ovog GIS-a? U drugom koraku treba detaljno definirati sve zadatke, odrediti prioritete, dogovoriti vremenski okvir i definirati odgovornosti svih ~lanova grupe. » Preporuka: Uspostavljanje GIS treba biti postepeno, po~evši sa 1-3 jednostavne i korisne aplikacije koje zahtijevaju ograni~en broj podataka i uklju~uju samo par aktivnih sudionika kako bi se ve} u ranoj fazi vidjeli rezultati.
Utrošci Vrijeme Uspostavljanje GIS-a može trajati nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno od veli~ine sistema, raspoloživosti obu~enog osoblja, tehni~ke opremljenosti i finansijskih sredstava. ^ak i operativan sistem zahtijeva administraciju i održavanje. Zbog velikog broja promjena (tehni~kih, organizacijskih, socijalnih, zakonskih, itd.) u implementaciji su ~este pojave uskih grla i prekida. Dobro upravljanje sa pouzdanim predvi|anjem može pomo}i izbjegavanju i bržem rješavanju problema. I na kraju, GIS nikad nije ‘završen’; uvijek je mogu} dalji razvoj i dodatne aplikacije. Troškovi Troškovi GIS-a ovise od tehni~ke opreme, profesionalnog savjetovanja, podataka, obuke osoblja i održavanja sistema. Obi~no su potrebni veliki po~etni troškovi za postavljanje sistema. Operativni troškovi ovise od vrste aplikacije. Njih ne treba zanemariti! U mnogim slu~ajevima finansiranje sistema predstavlja ozbiljnu prepreku. U drugim slu~ajevima, sistem je dobiven kao „dar“ i nikad nije iskorišten zbog nedovoljno resursa za njegovo održavanje (ažuriranje podataka, nove licence za softvere, rezervni dijelovi i tehni~ke zamjene, itd.). Me|utim, treba naglasiti da su troškovi softvera i hardvera, satelitskih snimaka i publikacija GIS rezultata na internetu sve manji. Ovisno od vrste aplikacija, mogu}e je ostvariti srednjoro~ne i dugoro~ne prihode od GIS-a koji ponekad pokrivaju ranije rashode (vidi str. 24).
22
Šta je potrebno?
Hardver i softver Osoblje Regrutiranje, edukacija, obuka, plate Podaci Sakupljanje, unos, upravljanje, ažuriranja, validacija, sigurnost Organizacijski razvoj Administracija, protok informacija, saradnja, koordinacija, odlu~ivanje
Izvor: GTZ 2000:9
Ljudski resursi Postavljanje i korištenje GIS-a zahtijeva punu posve}enost nekoliko stru~njaka u razli~itim poljima. Na po~etku, tehni~ki stru~njaci planiraju strukturu i kapacitete GIS-a. To mogu biti vanjski savjetnici. U svakom slu~aju, interni uposlenici moraju definirati potrebe institucije. Administracija i održavanje sistema zahtjeva dodatne napore. Mnoge nove obaveze mogu preuzeti uposlenici koji su ve} dostupni, ali je ~esto potrebno otvoriti nova radna mjesta. ^itav proces mora biti ispra}en i upravljan od strane radne grupe ili odbora u kojem su predstavljene sve uklju~ene strane (vidi upravlja~ki aspekti).
23
Šta je potrebno?
Ekonomska isplativost komunalnog GIS-a, slu~aj Subotice (Srbija) Nekoliko godina nakon što je op}ina Subotica po~ela koristiti op}inski GIS, izvršena je studija ekonomske isplativosti. Studija je pokazala da su ve} u drugoj godini prihodi premašili teku}e troškove. Tako|er je pokazala da }e pet godina nakon po~etka projekta svi troškovi biti nadokna|eni. To zna~i da je nakon samo pet godina od uvo|enja op}inskog GIS-a op}ina ostvarila finansijsku korist. Grad ve} ima koristi od kvalitativnih poboljšanja kao što su kra}e procedure, bolja transparentnost i ve}a ta~nost u planiranju postrojenja, a kao posljedica toga, smanjenje troškova zbog rje|ih šteta izazvanih gra|evinskim radovima. Ranije su se ~esto dešavala ošte}ivanja instalacija poput strujnih vodova pri ugradnji drugih vodova kao što su, na primjer, telefonske linije. Rashodi i prihodi u eurima Godina 0
Prva godina
Druga godina
Tre}a godina
^etvrta godina
Teku}i troškovi
130.700
157.700
106.700
118.700
80.700
Uštede i prohodi
99.000
163.000
188.000
202.000
212.000
Saldo
-31.700
5.300
81.300
83.300
131.300
Saldo (uklj. popust (14%))
-27.801
4.076
54.878
49.314
68.145
Po~etni troškovi *
Peta godina
146.500
* Po~etni troškovi na tehnologiju, podatke i li~ne troškove postavljanja sistema i ~etiri aplikacije (razmjena podataka, gra|evinske dozvole, legalizacija nezakonite gradnje, ubiranje poreza)
24
Šta je potrebno?
Razvoj kapaciteta Ishod GIS-a u velikoj mjeri ovisi od kapaciteta korisnika. GIS je alat koji nije u stanju samostalno pružati korisne informacije. Korisnici moraju jasno definirati dodatnu vrijednost koju žele proizvesti pomo}u GIS-a. Nakon što se odredi željeni ishod, potrebno je utvrditi i prikupiti potrebne podatke. Ukratko, GIS zahtijeva visoko stru~ne korisnike. To opet rezultira posebnim zahtjevima za razvoj kapaciteta. Razvoj kapaciteta u GIS-u treba biti fokusiran na dvije grupe: • GIS stru~njaci koji uspostavljaju, održavaju i koriste GIS sisteme i • Donosioci odluka koji odlu~uju o korištenju GIS-a i /ili koordiniraju složene GIS projekte. Dok prvu grupu treba obu~iti u tehni~kim aspektima, druga grupa samo treba biti svjesna mogu}ih primjena, troškova i koristi sistema i kako ga najbolje iskoristiti. Stoga razvoj kapaciteta za prvu grupu zahtijeva intenzivnu i dugotrajnu obuku ili ~ak fakultetsko obrazovanje dok razvoj kapaciteta za donosioce odluka može biti omogu}en u jednosedmi~nom seminaru.
25
Šta je potrebno?
GIS razvoj kapaciteta u Srbiji U Srbiji su pokrenuta dva razli~ita programa ja~anja kapaciteta za GIS pod projektom podržanim od strane GTZ-a. a) Obuka studenata geodezije i geografije kao GIS stru~njaka na Univerzitetu u Beogradu u saradnji sa GIS odjelom Technische Universität München (TUM) i op}inom Subotica. TUM posjeduje dugogodišnje iskustvo sa projektnim seminarima koji omogu}avaju studentima da rade na stvarnim projektima u op}inama, u~e}i ne samo o GIS-u ve} i širokom spektru upravlja~kih vještina. Projektni seminar u Beogradu traje jedan termin, paralelno sa redovnom obukom. On obuhvata jednu sedmicu GIS obuke u laboratoriji, jedan dan planiranja projekta, posebno vrijeme za pripremu projekta (grupni rad), prezentaciju projekta, terenske posjete, pojedina~ni/grupni rad u op}ini, privremenu prezentaciju i kona~nu prezentaciju u op}ini. b) Obu~avanje donosioca odluka i rukovodilaca uklju~enih u urbano upravljanje kako bi se upoznali sa osnovama op}inskog GIS-a (kako radi), mogu}im primjenama, glavnim organizacijskom koracima za postavljanje i održavanje GIS-a, troškovima i koristima. Drugi cilj je upoznati budu}e koordinatore GIS-a sa prvim koracima potrebnim za pokretanje procesa. Petodnevna obuka se odvija u periodu od najmanje dva mjeseca, prate}i polaznike u pripremnoj fazi uvo|enja GIS-a u njihove op}ine. Obuka se odnosi na postoje}e dobre prakse u zemlji, nudi mogu}nost razgovora sa stru~njacima za GIS i donosiocima odluka onih gradova koji ve} koriste GIS i sadrži kombinaciju predavanja, studija slu~aja, vježbi, grupnog rada i usmjeravanja. Obuku organizira i vodi Stalna konferencija gradova i opština koja tako|er nudi dugoro~no usmjeravanje za bivše polaznike obuke.
26
Šta je potrebno?
Preduslovi za postavljanje GIS-a • P odrška najvišeg rukovodstva institucije Za implementaciju i uspješno korištenje GIS-a u bilo kojoj instituciji potrebna je puna podrška najvišeg rukovodstva. Sami donosioci odluka moraju biti u potpunosti uvjereni u koristi koje sistem donosi kako bi institucija pružala podršku u vidu osoblja, vremena, finansija i brzih odluka. Stoga, preporu~ljivo je da rukovodstvo bude upoznato sa kompletnim i stvarnim informacijama o svim naporima koje implementacija GIS-a zahtijeva prije nego se projekat pokrene. • S premnost na reorganizaciju institucionalne strukture Uvo|enje GIS-a može promijeniti radne procedure – obi~no ih ~ine}i bržim. To može zahtijevati reorganizaciju strukture unutar institucije kao što je promjena administrativnih procedura ili fizi~ko premještanje pojedinaca i timova. Pored toga, razvoj, administracija i održavanje sistema zahtijevaju neprekidnu komunikaciju izme|u uklju~enih uposlenika. Samim tim, može biti korisno formirati novi odjel koji }e se baviti zadacima vezanim za GIS i tehni~kim radom kao i koordinacijom i upravljanjem. • Telekomunikacijska mreža Op}enito, GIS zahtijeva razmjenu velikih koli~ina podataka. Samim tim, sve uklju~ene institucije moraju biti povezane kvalitetnom konekcijom. Paralelna konstrukcija GIS-a i telekomunikacijskih mreža je izvodljiva. Me|utim, u slu~aju samo tematskih primjena sa ograni~enim koli~inama podataka, razmjena se može vršiti pomo}u prenosivog medija (npr. kompakt diska).
27
Šta je potrebno?
Neki tehni~ki detalji o GIS-u Kako bi izvršio sve svoje zadatke uklju~uju}i uzimanje podataka, analize i prezentaciju, dobro razvijen GIS zahtijeva bogatu tehni~ku opremljenost – ra~unare, hardver, softver, skener, ploter i još neke mogu}e ure|aje. Napori – ljudska snaga i troškovi – umnogome zavise od softvera koji se koristi. Osnovno pitanje pri odabiru softvera je, samim tim, fokusirano na troškove potrebnog osoblja. To obi~no vodi do odabira izme|u prili~no skupog sopstvenog softvera (naj~eš}e je to ESRI) i open source softvera koji se može besplatno preuzeti sa interneta. U svakom slu~aju, po~etni troškovi su u odre|enoj mjeri zavaravaju}i; open source softver zahtijeva mnogo programiranja i uz kona~ni GIS ~esto stvara poteško}e sa rukovanjem. Pored toga, vrlo malo ljudi je obu~eno da se njime koristi dok je veliki broj ljudi obu~en za rad na licenciranom softveru. U slu~aju nabavke licenciranog softvera, potrebno je angažirati kompaiju koja }e otklanjati kvarove, a u slu~aju open source softvera ste u suštini prepušteni sami sebi. Open source softver samim tim traži više vremena za postavku i obu~enije osoblje i uposlenike koje treba obu~iti, što dovodi do dodatnih troškova. Sa druge strane, open source softver vam omogu}ava vrlo prilagodljiva rješenja. Ve}ina njih je ipak dostupna i za standardni softver u vidu ure|aja koji se mogu kupiti kao dodatak osnovnom paketu. Na kraju, sve se svodi na pitanje da li biste radije platili velikoj kompaniji za softver i savjetovanje ili tehni~kog stru~njaka za programiranje i neprekidno održavanje. Ta~na arhitektura svakog GIS-a ovisi od pojedina~nih okolnosti i potreba institucije. U op}inskom GISu se obi~no radi o saradnji nekoliko institucija koje stvaraju jedinstven sistem i unose svoje podatke stavljaju}i ih na raspolaganje svim uklju~enim partnerima. U privatnom sektoru, kompanije obi~no koriste sopstvene sisteme. Me|utim, sve je prisutnija svijest o zna~aju razmjene podataka ne samo izme|u javnih nego i izme|u privatnih i javnih institucija. Kako biste odlu~ili koja vrsta GIS arhitekture odgovara op}ini, važno je pojasniti koliko }e uposlenika koristiti GIS i koje funkcije zaista trebaju. ^esto je dovoljno jednostavno rješenje koje nudi pregled, bez mogu}nosti ure|ivanja, kako bi se zadovoljile svakodnevne procedure.
28
Šta je potrebno?
Naj~eš}e vrste GIS arhitekture sa svojim prednostima i nedostacima su: 1. Desktop-GIS (sistemi za jednog korisnika) + jednostavno korištenje + razli~iti nivoi funkcionalnosti + niski troškovi obuke
- skup softver
2. Klijent/Server-GIS (baza podataka) + mala potrebna mo} obrade podataka sa korisni~ke strane 3. Web-GIS + bez dodatnog softvera sa korisni~ke strane + mali administratorski napori
- ograni~ena funkcionalnost
4. Mobilni GIS + omogu}ava korištenje GIS tehnologije na terenu
- ograni~ena funkcionalnost
Standardi za strukturu podataka Jedna od prednosti GIS-a je to što veliki broj korisnika može koristiti isti sistem pružaju}i podatke za zajedni~ku upotrebu i koriste}i tu|e podatke. To zahtijeva konvertibilnost podataka koji }e se koristiti na razli~itim radnim stanicama koje eventualno koriste druga~iji hardver i softver. Samim tim su veoma važni standardi za geo-podatke. U posljednjih deset godina su uloženi zna~ajni napori na uskla|ivanju podataka, razmjeni podataka te institucionalnim aranžmanima kao što je besplatan pristup javnim podacima ili pristup bez naknada pomo}u gra|enja državnih i me|uregionalnih infrastruktura prostornih podataka. Na primjer, u EU, geo-podaci moraju biti u skladu sa INSPIRE-om. To se trenutno odnosi i na zemlje JIE kandidate za pristup EU koje se moraju prilagoditi INSPIRE-u. ^itav niz projekata (npr. Srbija, Crna Gora) trenutno podržavaju ovakve napore.
29
Šta je potrebno?
Mogu}e alternative za GIS Za odre|ene zadatke ~esto nije potreban kompletan GIS sa svim funkcijama. Posebice ako nije potrebno ure|ivanje podataka, postoje razne alternative za GIS koje nude jeftinija rješenja. Program za pregled, na primjer, omogu}ava korisniku da pregleda grafi~ke podatke sa atributivnim podacima. Najvažnije je pojasniti koju koli~inu funkcionalnosti zahtijeva koja radna stanica. ^esto su mogu}a i razumna kombinirana rješenja sa kompletnim sistemima za neke radne stanice i jednostavnija rješenja za druge. I na kraju, nije uvijek potreban GIS koji se zasniva na radu na ra~unaru. Uprkos svim prednostima savremenog GIS-a, staromodni pristupi zasnovani na papiru koji kombiniraju mape sa jednostavnim tabelama su i dalje najpodesniji za prili~an broj situacija. Ali i ovdje tehnologija ima svoj put. Zra~ne fotografije i satelitski snimci visoke rezolucije se sve više koriste kao osnova za mape i planove. Oni, na primjer, omogu}avaju planiranje korištenja zemljišta ili adresiranje ulica. Ovo posljednje služi kao osnova za mnoge tipi~ne GIS aplikacije kao što su ubiranje poreza, osiguravanje prava korištenja ili upravljanje op}inskim servisima. Na kraju krajeva, alat mora zadovoljavati uslove na terenu!
30
Dobre prakse
4. Dobre prakse
Mali Njema~ka
Laos
...i dalje
31
Dobre prakse
Pove}avanje poreskih prihoda i poboljšavanje urbanisti~kog planiranja u Crnoj Gori Po~etna situacija / problem: Zbog nedostatka odgovaraju}ih podataka nije postojalo sistematsko i pravi~nog ubiranja poreza na nekretnine koji predstavlja jedan od najvažnijih izvora prihoda za crnogorske op}ine. Nepotpune baze podataka su tako|er bile razlog za nekontroliranu i nekoordiniranu konkurenciju za razli~ite vidove korištenja zemljišta. Cilj(evi): Cilj je bio poboljšati urbanisti~ko planiranje i pove}ati op}inske prihode od poreza na nekretnine putem ispravnog korištenja postoje}ih podataka iz katastra kao i drugih podataka. Metodološki pristup: Imaju}i na umu postoje}e tehni~ke preduslove u op}inama, GIS je razvijen pomo}u vlasni~kih podataka i podataka o parcelama iz katastra. GIS sadrži dva modula, jedan za oporezivanje nekretnina, a drugi za urbanisti~ko planiranje. Izra|en je tako da se lako može proširiti na podršku dodanim komunalnim zadacima. Državno tijelo nadležno za katastar je omogu}ilo direktan, regularan i besplatan prijenos podataka op}inskoj bazi podataka. Implementacija je izvršena u ~etiri op}ine istovremeno kako bi se omogu}ila me|uop}inska razmjena iskustava. Uz to je vršeno ja~anje kapaciteta op}inskog osoblja u svim nadležnim odjelima. Uz neprekidan i intenzivan proces uklju~ivanja op}inskog osoblja, po~etno softversko rješenje je zna~ajno poboljšano i oboga}eno novim funkcijama (npr. elektronsko pla}anje). Rezultat(i) ostvareni (do sada): Zna~ajno pove}anje prihoda od poreza na nekretnine (u prosjeku za više od 100% u prvoj godini korištenja i za oko 30-40 % u narednoj godini). • Po prvi put je mogu}e istovremeno jednostavno analizirati urbanisti~ke planove i katastarske mape. • Politika sada prepoznaje zna~aj ulaganja u op}insku IT-infrastrukturu i stru~no IT-osoblje u cilju poboljšanja efikasnosti i djelotvornosti administrativnih procedura. • Op}ine pokre}u i finansiraju proširivanje GIS-a dodatnim modulima, npr. za administraciju op}inskih nekretnina.
32
Dobre prakse
Napori
Priprema/planiranje
Implementacija
Održavanje
Vrijeme
~ 4 stru~na mjeseca
~ 9 mjeseci po op}ini
~ 3 dana mjese~no po op}ini
Troškovi
Oko 50.000 eura
oko 25.000 eura po op}ini
oko 6.000 eura godišnje po op}ini
Ljudski resursi
2 me|unarodna privre- Kompanija za IT mena konsultanta konsalting, 1 ITstru~njak, 1 me|. priv. stru~njak (procjena)
lokalni IT administratori, kompanija za IT konsalting
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Uprkos velikim poteško~ama na po~etku, raspoloživost i korištenje zvani~nih katastarskih podataka su predstavljali klju~ni faktor uspjeha u implementaciji GIS-a u op}inama. Uz neprekidno u~eš}e u razvoju aplikacije, oni koji su isprva najviše kritizirali GIS su postali njegovi glavni zagovara~i. Kontakt:
yvonne.mueller#gtz.de
Porast prihoda od poreza na nekretnine u 6 op}ina
33
Dobre prakse
Ubrzavanje radnog postupka i poboljšavanje strateškog odlu~ivanja o urbanisti~kom razvoju u Tirani, Albanija Po~etna situacija / problem: Op}ina Tirana (kao i sve op}ine) u velikoj mjeri ovisi od korištenja prostornih podataka u postizanju strateških ciljeva. Iako je veliki broj (prostornih) podataka koji su dostupni u op}ini u razli~itim formatima, rijetko su se koristili. Razlozi su bili: • Šefovi i osoblje ve}ine odjela nisu znali da li su i koji podaci bili dostupni jer podaci nisu bili ni dokumentirani i valjano zavedeni. • U ve}ini slu~ajeva nije postojalo dobro razumijevanje najboljeg na~ina za korištenje prostornih podataka u cilju olakšavanja radnih procesa unutar odjela. • Nisu postojali pravi alati za bolje korištenje postoje}ih podataka. Cilj(evi): Prvi cilj je bio omogu}avanje, olakšavanje i ubrzavanje radnih procesa u op}inama kombiniranjem postoje}ih podataka u jedan sistem i povezivanjem razli~itih baza podataka. Drugi cilj je bilo pružanje alata za omogu}avanje boljeg odlu~ivanja zasnovanog na preciznijem poznavanju stvarnog stanja. Metodološki pristup: • Po~etna radionica za stjecanje pristalica me|u rukovodstvom op}ine za proces planiranja i formiranje GIS tima u op}ini • Radionice/obuka o osnovama GIS-a za osoblje u rukovodstvo op}ine kako bi se podigla svijest i omogu}ilo njihovo iznošenje potreba u vezi sa GIS-om • Definiranje konkretnih GIS zahtijeva kroz sastajanje sa osobljem uklju~enih odjela i prikupljanje informacija o potrebama op}ine • Priprema liste proizvoda koje GIS mora mo}i izraditi • Definiranje polja djelovanja GIS-a • Definiranje modela podataka • Implementacija GIS-a • Ugradnja, obuka, održavanje Rezultat(i) ostvareni (do sada): • Osoblje i rukovodstvo op}ine bolje razumijevaju šta je GIS i koje su njegove prednosti • Pripremljen je detaljan koncept implementacije GIS-a
34
Dobre prakse
Napori
Priprema/planiranje
Implementacija
Održavanje
Vrijeme
Oko 5 mjeseci rada po osobi
Oko 5 mjeseci rada po osobi
Godišnje
Troškovi
Oko 5 mjeseci rada po osobi
50.000,- eura bez PDV-a
10.000 – 20.000 eura godišnje; ne ra~unaju}i ažuriranje podataka
Ljudski resursi
Oko 5 mjeseci rada po osobi
Oko 5 mjeseci rada po osobi
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: • Implementacija i uvo|enje GIS-a u organizaciji je zahtjevan projekat i kao takvog ga treba posmatrati. • Dokazano je da je potrebno vremena da ljudi po~nu razmišljati na „GIS na~in“ i budu u stanju iskazati svoje potrebe i zahtjeve od takvog sistema. Vrlo je korisno održati radionicu posve}enu osnovama GIS-a prije nego se po~ne sa intervjuiranjem osoblja (i šefova) odjela. • ^ak i nakon uspješne implementacije GIS-a, ne treba zanemariti održavanje sistema i planiranje dovoljnih resursa u budžetu organizacije za te potrebe. Kontakt:
luan.dervishej#gtz.de
Upravljanje dokumentima, Sistem za gra|. dozvole, Dozvole za lokacije, itd Urbanisti~ko planiranje
Veza Veza
Veza
Razmjena podataka
“Dev Info” o izvještavanju o MDG
Softver za oporezivanje
Web GIS
Op}inski GIS Sinhronizacija
GIS baza podataka
Razmjena podataka
Sistem za upravljanje otpadom
Web GIS baza podataka
Razmjena podataka
Softver za simulaciju saobra}aja
35
Dobre prakse
Onlajn informacije o projektu i pra}enje u Bayawan Sitiju, Filipini Po~etna situacija / problem: U decembru 2000., op}ina Bayawan (100.000 stanovnika) je postala grad sa pravom primjene sopstvenih zakona. Glavna prednost novog administrativnog statusa se ogledala u pove}anju poreskih transfera iz državnog trezora, što je gradskim vlastima omogu}ilo da se upuste u ambiciozni plan razvoja kojim bi pove}ao svoju fizi~ku, socijalnu i ekonomsku infrastrukturu. Ubrzo se upravljanje i pra}enje brojnih projekata od kojih su mnogi bili locirani u udaljenim planinskim podru~jima pokazalo teškim. Grad je po~eo tražiti nove na~ine i sredstva za bržu i pregledniju ‘sliku’ statusa implementacije projekta. Druga namjera je bila pružiti lokalnim stanovnicima i poreskim obveznicima informacije o aktivnostima na razvoju grada. Cilj(evi): • Pružati informacije o aktuelnim projektima, gdje i kako implementacija napreduje na vizuelan na~in za upravu, osoblje i op}u javnost; • Izrada efikasnog publikacijskog i promotivnog alata za privla~enje potencijalnih ulaga~a; • Razvoj primjera transparentne i pouzdane lokalne samouprave; • Korištenje najmodernijeg ICT-a u upravljanju i pra}enju projekata. Metodološki pristup: Onlajn sistem za pra}enje projekta je razvila GIS servisna kompanija u bliskoj saradnji sa IT odjelom grada, tokom perioda od godinu dana. Kao sastavni dio internet stranice grada, nudi lokaciju, detalje o projektu i napretku implementacije projekata gradskih vlasti. Status implementacije je prikazan na fotografijama i dijelom u panoramskim prikazima od 360 stepeni. Tako|er je u sastavu projekta izvršeno ja~anje kapaciteta i prijenos vještina u vidu razli~itih obuka posve}enih ja~anju tima, GIS mapiranju, vještinama fotografiranja, obradi digitalnih prikaza i administraciji internet stranice. Rezultat(i) ostvareni (do sada): • IT odjel i radna grupa za pra}enje gradske uprave održavaju i redovito ažuriraju sistem još od zvani~nog pokretanja u decembru 2004.; • Sistem za onlajn pra}enje projekata je stekao veliku popularnost i služio je kao model za sli~ne projekte u drugim dijelovima zemlje; • Ohrabruju}a reakcija lokalnih i stranih posjetilaca internet stranice motivira zvani~nike i osoblje uklju~eno u rad projekta; • Podržavaju se razli~ite promotivne aktivnosti grada posve}ene privla~enju lokalnih i stranih ulaganja kao i promoviranje lokalnog turizma; • Poboljšana reputacija grada kao valjano vo|enog i ustrojenog odredišta.
36
Dobre prakse
Napori
Priprema/planiranje
Implementacija
Održavanje
Vrijeme
2 mjeseca
Jedna godina
Rutinsko ažuriranje profila projekata i vizuelnih izvještaja o pra}enju projekta
Troškovi
2.000 €
oko 25.000 €
Dio gradskog budžeta za pra}enje projekata
Ljudski resursi
Lokalni konsultanti
Lokalna IT-kompanija
Sistemom upravlja gradski IT odjel
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: U Bayawan Sitiju je postojalo nekoliko klju~nih zahtjeva koji su doprinijeli uspjehu projekta: • Li~nost i zainteresiranost gradona~elnika za razvoj projekta; • Motivirano i obu~eno tehni~ko osoblje u razli~itim odjelima gradske uprave koje je pokazalo zainteresiranost za projekat; • Dovoljna finansijska sredstva za ulaganje u potrebni hardver i softver; • Gradske vlasti imaju mnogo raznih zanimljivih i uvjerljivih projekata i razvojnih aktivnosti za predstaviti. Kontakt:
contact#bayawancity.gov.ph; martina.roemer#gtz.de
37
Dobre prakse
Popis koncesija i zakupa u Laosu Po~etna situacija / problem: Tokom protekle decenije, Laos je doživio veliki porast direktnih stranih ulaganja (FDI). Hiljade hektara državnog zemljišta su ustupljene stranim kompanijama u vidu dugoro~nih koncesija i zakupa za komercijalna postrojenja, sa ~esto negativnim društvenim i okolišnim utjecajima. Ovi problemi obi~no po~ivaju na ~injenici da je ~esto nejasna ta~na lokacija i granice zemljišta pod koncesijom zato što državno zemljište i koncesije nikad nisu mapirani i uknjiženi. Informacije o koncesijama (lokacija, veli~ina, svrha, trajanje, itd.) postoje samo u tragovima u razli~itim agencijama. Cilj: Detaljan popis i mapiranje svih koncesija i zakupa u državi. Metodološki pristup: • GTZ pruža podršku Centru za informiranje istraživanje zemljišta i prirodnih resursa (LNRRIC). • Mali tim u LNRRIC-u je obu~en iz korištenja GPS opreme na dlanovniku, mapiranja, ArcGis Mapa i korištenja setova prostornih podataka. • Tim prikuplja podatke na terenu i uspore|uje ih sa postoje}im podacima. • Tim koristi GPS kako bi odredio ta~nu lokaciju koncesija i odre|uje granice takvih podru~ja gdje je to mogu}e. • Svi podaci se potom unose u bazu podataka (MS Access) a mapiranje se vrši pomo}u ArcGis softvera. Lokacija svake koncesije se dodaje pomo}u GPS podataka. Preko podataka se postavlja bazna GIS mapa i satelitski snimci kako bi se lokacija potvrdila i utvrdile granice koncesijskih podru~ja koja nije bilo mogu}e premjeriti na terenu. Rezultat(i) ostvareni (do sada): • U pilot provinciji Vientiane, utvr|ene su 382 koncesije/zakupa i podaci su uneseni u MS Access bazu podataka i ArcMap. • Mapiranje vizualizira tipi~ne probleme: preklapanje koncesijskih projekata, koncesijski projekti zahvataju zašti}ene zone, koncesijski projekti ili njihov ve}i dio se zapravo nalaze u drugim okruzima, a ne u okrugu u kojem je ugovor potpisan, korišteno podru~je je mnogo ve}e od dogovorene površine koncesijskog podru~ja … • Ovaj projekat je privukao veliku pažnju i vo|a projektnog tima u LNRIRC-u je morao predstaviti rezultate pilot provincije pred ministrima i premijerom. Tako je problem dodjele velikih podru~ja pod koncesiju stranim ulaga~ima bez adekvatnog premjera i planiranja razmatran na visokom politi~kom nivou.
38
Dobre prakse
Napori
Priprema/planiranje
Implementacija
Održavanje
Vrijeme
Oktobar –novembar 2008.
Novembar – mart 2009.
Još nema iskustva
Troškovi
4 GPS Garmin, 60CSx (ca. 2500 USD) materijal za obuku (ca. 100 USD) 1 ra~unar (ca. 1600 USD)
2 terenska motocikla, 225 cc (ca. 3800 USD), logistika, gorivo, telefonske kartice, mostarine, itd. (ca. 4000 USD)
---
5 ~lanova tima iz LNRIRC, GIS – stru~njak i savjetnik za zemljišnu politiku (podrška i kontrola kvaliteta)
Još nema iskustva
Ljudski resursi GIS – stru~njak i savjetnik za zemljišnu politiku (ca. 7000 USD/mjesec) Vladini uposlenici
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: • Ovaj metod zahtijeva vremena, jer je potrebno obi}i sve koncesije/zakupe kako bi se stvorila bar jedna GPS ta~ka. • Mnoge koncesije su prevelike i bez cestovnog pristupa, pa je obilazak motorom/hodanje ~esto neizvodljivo. U budu}nosti, tim }e raditi sa raspoloživim satelitskim snimcima kako bi procijenio granice i izra~unao površinu. • Prikupljene informacije treba pažljivo analizirati i izraditi preporuke/pouke. Kontakt:
oliver.schoenweger#gtz.de
Unos podataka
Prikupljanje podataka i premjer
Mapiranje i izvještavanje 39
Dobre prakse
Knjiženje zemljišta u Namibiji: Osiguravanje pojedina~nih prava na zajedni~kom zemljištu Po~etna situacija / problem: Tokom podržavanja programa knjiženja komunalnog zemljišta javila su se dva velika izazova. Prvi je bila potreba da se proces ubrza i knjiženje postoje}ih prava na zemljište završi u razumnom roku. Drugi izazov je bilo ~uvanje prikupljenih podataka na organiziran na~in koji je mogu}e lako primijeniti. Cilj: • Ve}a sigurnost prava korištenja zemljišta, naro~ito u siromašnim i ruralnim podru~jima • Smanjenje siromaštva poboljšanjem ruralnih krajeva • Rješavanje postoje}ih sporova oko zemljišta • Sprje~avanje novih sporova jer su prava dokumentirana i uknjižena • Otkrivanje zakonito i nezakonito ogra|enih podru~ja • Pružanje boljih informacija za upravljanje Namibijom Metodološki pristup: Od 2003., Ministarstvo zemljišta i preseljenja (MLR), zajedno sa Odborima za komunalno zemljište (CLB), je procesuiralo zemlju komunalnih podru~ja u Namibiji. Kako je prvobitni plan korištenja GPS dlanovnika za premjer oduzimao previše vremena, osmišljene su nove metode zasnovane na korištenju zra~nih fotografija kako bi se proces knjiženja ubrzao. Pored brzine i isplativosti, linije koje su odvajale parcele na ortofotografijama su se mogle pokazati i dogovoriti sa prisutnima. Po~etkom 2008., dogovoreno je poboljšanje pohrane podataka i razvoj obuhvatnog sistema knjiženja za prava na komunalno zemljište. Ovaj namibijski sistem za administraciju komunalnog zemljišta (NCLAS) ima dva dijela: Komunalne isprave (bazirano na Microsoft Accessu) i Komunalni katastar (bazirano na ArcGISu). Kona~no, pripremljena je mapa puta i pripremaju se planovi za knjiženje svih postoje}ih prava na komunalno zemljište do kraja 2012. Rezultat(i) ostvareni (do sada): • Ovaj novi metod utvr|ivanja imovine i granica pomo}u ortofotografija je osam puta brži od starog metoda zasnovanog na GPS mjerenjima (premjerima). • GIS baza podataka je osmišljena i uvedena u svim regionima, a osoblje je obu~eno. • Osmišljena je mapa puta za knjiženje obi~ajnih prava na zemlju. • Ministarstvo je prihvatilo mapu puta i sada zapo~inje implementaciju.
40
Dobre prakse
Napori
Priprema/planiranje
Implementacija
Održavanje
Vrijeme
2 godine
4 godine
Još nema iskustva
Troškovi
Digitalne zra~ne fotografije (€ 1,7 miliona); € 5.000 po regionu za hardver i softver
€ 400.000 za sve ortofotografije (odštampane primjerke)
Ljudski resursi 2 me|unarodna stru~njaka, puno radno vrijeme plus 3 privremena stru~njaka
Najmanje 2 me|unarodna stru~njaka, puno radno vrijeme plus posve}enost lokalnog osoblja
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: U prvoj godini projekta je postignuto mnogo, napravljen je veliki skok i sada postoji jasno shvatanje kako nastaviti knjiženje komunalnog zemljišta. Ipak, još ima puno posla. Implementacija mape puta umnogome ovisi od vještina upravljanja u ministarstvu. Trenutno se radi na postavljanju organizacijske strukture za implementaciju mape puta. Tokom prethodne tri godine, Ministarstvo zemljišta i preseljenja je primilo zna~ajnu finansijsku i tehni~ku podršku od Evropske komisije, KfW-a, GTZ-a i DED-a. Ja~anje i konsolidiranje kapaciteta za ostvarivanje mape puta }e zahtijevati nastavak podrške u narednim godinama. Kontakt:
mariakasita#gmail.com; meijs.ded#iway.na
41
Dobre prakse
Osiguravanje prava na zemljište, uvo|enje poreza na zemljište i poboljšavanje komunalnih usluga u malim gradovima na Maliju: Upravljanje op}inskim zemljištem zasnovano na adresiranju ulica Po~etna situacija / problem: U sklopu decentralizacije, komune su dobivale sve ve}e nadležnosti u upravljanju zemljištem po~evši od planiranja upotrebe zemljišta do ubiranja taksi vezanih za zemljište. Me|utim, nije bilo dokaza ko posjeduje kakva prava nad kojim komadom zemljišta. Mali, kao i mnoge druge afri~ke zemlje, je ograni~en sukobom kolonijalnih i obi~ajnih prava na zemljište, gdje je obi~ajno usmeno i zasnovano na sopstvenim institucijama. Ve}ina komuna na Maliju nema osnovne preduslove za GIS koji se koristi na ra~unaru: ljudske kapacitete, finansijska sredstva, ra~unare, ~ak ni struju. Samim tim, izazov je razviti odgovaraju}e instrumente kako bi se osigurala prava korištenja zemljišta i definirali vidovi korištenja. Potreban je GIS na papiru ili jednostavni Zemljišni informacioni sistem (Land Information System -LIS). Cilj(evi): • Bolje osiguravanje prava na zemljište, naro~ito za siromašne u ruralnim podru~jima te • Smanjenje siromaštva i • Sprje~avanje sporova oko zemljišta • Uspostavljanje osnove za ubiranje poreza • Olakšavanje decentralizacije javnog zemljišta • Olakšavanje upravljanja komunalnim uslugama Metodološki pristup: • Identifikacija pilot komuna • Analiza potreba vezanih za GIS: za koje svrhe je potreban (ubiranje poreza, planiranje korištenja zemljišta, prijenos javne zemlje sa državnog na lokalni nivo, komunalne usluge, itd.) GIS, odnosno novo sredstvo za upravljanje zemljištem? • Kupovina satelitskih snimaka i priprema osnovnih mapa • Adresiranje ulica u pilot komunama kao osnova za knjiženje prava na zemljište, ubiranje poreza, naplatu naknada za komunalne usluge, itd. • Razvoj i implementacija instrumenata za upravljanje zemljištem u saradnji sa pilot komunama • Redovna razmjena sa Ministarstvom zemljišta nadležnim za širenje (informacija, obuka, prilago|avanje zakonskog okvira)
42
Dobre prakse
Rezultat(i) ostvareni (do sada): • Pristup za adresiranje ulica je pripremljen i implementiran u nekoliko op}ina • Pripremljeni su jednostavni alati za zemljišnu administraciju i upravljanje (zemljišna knjiga, oporezivanje na zemljište) i treba ih testirati. Napori
Priprema/planiranje
Vrijeme
3 mjeseca
Troškovi
Ovisno od materijala znakova: € 6-12.000
Ljudski resursi 1-2 stru~njaka/inž.
Implementacija
Održavanje Još nema iskustva
3 radnika
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Tokom godina bilo je raznih pokušaja uvo|enja složenog GIS-a u nekoliko komuna na Maliju. Potrošeno je mnogo vremena i novca ali ne izgleda da }e se GIS ikada koristiti. Ovaj novi pristup je, samim tim, zasnovan na jednostavnim tehni~kim rješenjima, npr. osiguravanje prava na korištenje zemljišta bez katastra, samo na osnovu zemljišnih knjiga korištenjem adresa za utvr|ivanje imovine. Ponekad nije potreban sofisticirani GIS; ponekad GIS uop}e nije potreban! Kontakt:
babette.wehrmann#land-net.de; wim.dekkers#gtz-pact.org, sekou.ba#gtz-pact.org
43
Dobre prakse
Utvr|ivanje podesnih lokacija za izgradnju solarnih elektrana u Markt Eichendorf, Njema~ka Po~etna situacija / problem: U Njema~koj se intenzivno promovira izgradnja solarnih elektrana. Stoga, nekoliko op}ina obra|uje sve ve}i broj procesa izdavanja ovlaštenja za kompanije koje žele graditi solarne farme. Studija adekvatnosti lokacije zasnovana na GIS-u koja razmatra ciljeve dugoro~nog planiranja op}ine i tehni~ke zahtjeve nudi transparentan i obuhvatan instrument za donošenje odluka. Osnova ove studije po~iva na obuhvatnoj op}inskoj GIS bazi podataka, uklju~uju}i plan korištenja zemljišta, plan krajolika, katastarsku mapu, planove prirodnih resursa i druge podatke. Ruralna op}ina u ovom primjeru pokriva oko 100 kvadratnih kilometara. Cilj(evi): Utvr|ivanje podru~ja koja su najpodesnija za solarne elektrane u skladu sa slijede}im kriterijima: • Solarno zra~enje i tehni~ka podesnost • Odsustvo konflikta sa postoje}im upotrebama zemljišta • Odsustvo negativnih utjecaja na krajolik (vidljivost) Metodološki pristup: Studija je zasnovana na obuhvatnoj GIS bazi podataka uklju~uju}i digitalni model terena. Ranije pomenute teme su obra|ene primjenom naprednih GIS funkcija poput solarnog modula, 3D-funkcija za izra~unavanje nagiba i vidljivosti i složenih funkcija obrade geo-podataka. Ove funkcije su dostupne u sklopu softvera ArcView/ESRI i dodacima Spatial Analyst i 3D-Analyst. Rezultat(i) ostvareni (do sada): Rezultat studije je plan koji pokazuje podru~ja podesna za solarne elektrane. On obuhvata ciljeve planiranja za op}inu i tehni~ke aspekte korištenja sun~evog zra~enja. Stoga, rezultati garantiraju najbolji u~inak elektrane i minimalne posljedice po prirodne resurse. Uvrštavanjem ranije pomenutih podataka, nudi brz i pouzdan instrument za donošenje odluka. Jednom razvijen, isti proces se može koristiti u više op}ina.
44
Napori
Priprema/planiranje
Vrijeme
2 mjeseca
Troškovi
Oko 10.000 €
Ljudski resursi
1 inženjer
Implementacija Nema informacija
Održavanje Nema informacija
Dobre prakse
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Ovaj primjer pokazuje da je mogu}e pružiti kvalitetnu podršku za proces donošenja odluka, brzo i jeftino, ako je op}ina opremljena visokokvalitetnim GIS-om. Kontakt:
eckwerth#markt-eichendorf.de; yvonne.mueller#gtz.de
Solarno zra~enje
Fizi~ki podesna podru~ja: nagib i izloženost
Podru~ja podesna za solarne elektrane sa prikazanom upotrebom zemljišta
45
Dobre prakse
Poboljšanje održavanja kanalizacije pomo}u uvo|enja digitalnog katastra komunalija u Njema~koj Po~etna situacija / problem: Njema~ki zakon nalaže da organizacije odgovorne za kanalizaciju osiguraju uskla|enost sa okolišnim standardima. To zahtijeva zadnje informacije o kanalizacijskoj mreži. Me|utim, ve}ina institucija posjeduje samo nepotpune i/ili neta~ne planove kanalizacijskih cjevovoda. Kao rezultat dolazi do ošte}enja prilikom radova koje vrše druge kompanije – što stvara ne samo štetu po okoliš ve} i nepotrebne troškove. Cilj(evi): Izrada adekvatnih baza (podataka) za brz pristup svim informacijama potrebnim za ispunjavanje zakonskih uslova i garantiranje optimalnog upravljanja otpadnim vodama (65km dužine, 1300 vododerina). Metodološki pristup: Digitalni katastar komunalija zasnovan na GIS-u je odre|en kao vrhunsko rješenje. Ovaj katastar komunalija je trebao sadržavati kompletnu mrežu cijevi i relevantnih tehni~kih postrojenja. Pored ta~ne lokacije, visinskog položaja cijevi, trebalo je prikupiti i pohraniti i druge podatke poput korištenog materijala, godine izgradnje, propusnosti zemljišta, unutrašnjeg promjera, itd. Dodatni planovi koji, na primjer, pokazuju priklju~ke doma}instava su tako|er morali biti uvršteni u GIS. Tehni~ka osnova: premjer GPS-om ili tahometrom; korištenje softvera zasnovanog na ArcView/ESRI i aplikacije za katastar komunalija IP SYSCON. Rezultat(i) ostvareni (do sada): • Brže izvršavanje svakodnevnih zadataka u vezi sa kanalizacijom • Jednostavnije planiranje novih cijevi i tehni~ke opreme • Brže lociranje kvarova i popravaka, preventivno ispitivanje
46
Napori
Priprema/planiranje
Implementacija
Održavanje
Vrijeme
1 mjesec
24 mjeseca
Odgovara operacijama izgradnje
Troškovi
Oko 28.000 eura
Ljudski resursi
1 inž. ured, 1 GIS-stru~njak, 1 mjeritelj
Dobre prakse
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Inženjerski ured koji je uspostavio digitalni katastar ovisio je od pomo}i uposlenika komunalnog preduze}a. Kako veliki broj starih cijevi nikad nije valjano uknjižen, samo par uposlenika je znalo njihovu ta~nu lokaciju. Stoga je katastar morao biti završen prije nego ti ljudi odu u penziju; ina~e, radovi bi postali kompliciraniji i skuplji. Ukupni troškovi korištenja GIS-a izgledaju visoko, ali predstavljaju samo mali procent troškova cjelokupnog kanalizacijskog sistema. Implementacija }e vremenom uštedjeti novac, a rukovanje i ažuriranje je pojednostavljeno. Kontakt:
eckwerth#markt-eichendorf.de; yvonne.mueller#gtz.de
47
Dobre prakse
Pove}avanje efikasnosti urbanisti~kog planiranja kroz integriranje analognih zakonski obavezuju}ih planova korištenja zemljišta u Gradski GIS u Erdingu, Njema~ka Po~etna situacija / problem: Grad raspolaže vrlo razvijenim GIS-om koji ne sadrži obavezuju}e planove korištenja zemljišta. Postoji oko 80 planova i dodatnih 160 planova izmjena koje istovremeno koriste razli~iti uposlenici. Rukovanje i pristup ovim djelomi~no istrošenim planovima zahtjeva vremena i truda. Tako|er, zbog starosti i stanja, planovi uskoro mogu postati neupotrebljivi. Cilj(evi): Ubrzavanje procedura i olakšavanje donošenja kvalitetnih odluka pomo}u: • Paralelnog korištenja planova od strane razli~itih uposlenika • Brzog pristupa podacima • O~uvanja planova • Kombinacije ovih planova sa drugim podacima poput zra~nih fotografija i katastra Metodološki pristup: Analogni planovi su skenirani u digitalni raster format i pretvoreni u PDF-dokument što je dalo jednostavnu digitalnu kopiju originala. Planovi su potom georeferencirani kako bi se omogu}ilo njihovo preklapanje sa drugim mapama i zra~nim fotografijama. Tekstualne oznake i simboli su izrezani i preba~eni u PDF-dokument a potom povezani sa planom u GIS-u kao drugi lejer. Kona~no, podru~je validnost za svaki plan mora biti preba~eno u digitalni format ~ime se garantira efikasno rukovanje svim planovima (digitalna arhiva planova). Rezultat(i) ostvareni (do sada): Svi planovi dostupni u digitalnom obliku; mogu}e ih je paralelno koristiti i kombinirati sa drugim podacima. Integracija u GIS omogu}ava efikasno rukovanje planovima i njihovim izmjenama. Napori
48
Priprema/planiranje
Implementacija
Vrijeme
3 mjeseca
Troškovi
Oko 20.000 €
Ljudski resursi
1 inženjer
Održavanje 150 € po novom planu
Dobre prakse
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Napori na digitaliziranju planova korištenja zemljišta se jako razlikuju zbog veli~ine, kvaliteta i o~uvanosti papira samih planova te ta~nosti katastarske mape koja se koristi kao osnova za ove planove. Me|utim, obrada slika omogu}ava bolji kvalitet digitalnih planova. Kontakt:
beate.blumreiter#erding.de; yvonne.mueller#gtz.de
Integriranje starih papirnih mapa o upotrebi zemljišta u digitalni gradski GIS što omogu}ava istovremeno korištenje i o~uvanje starih planova
49
Prilozi
5. Prilozi Glosar/rje~nik relevantnih pojmova Anotacija: Opisni tekst koji se koristi u pripremi grafi~ke prezentacija kako bi ozna~io objekte na digitalnoj mapi Atribut: Alfanumeri~ki opis geografskih objekata pohranjen u tabelu Klasifikacija: Definiranje kategorija u skladu sa unaprijed odre|enih setom pravila (npr. veli~ina, upotreba zemljišta) Koordinatni sistem: Sistem koji se koristi za registriranje i mjerenje horizontalnih i vertikalnih razdaljina na mapi Baza podataka: Zbir podataka organiziran na sistemati~an na~in kako bi se olakšao pristup Model podataka: Logi~an na~in organiziranja i predstavljanja podataka u informacionom sistemu Digitalni model terena (DTM): Trodimenzionalni prikaz površine terena odre|enog podru~ja Digitalizacija: Proces pretvaranja papirnih mapa u digitalne mape Freeware: Besplatne softverske aplikacije (eng. Open Source) Georeferenciranje: Pridruživanje prostornih koordinata podacima Globalni sistem za pozicioniranje (GPS): Sistem zasnovan na satelitu pomo}u kojeg odre|ujemo položaje na površini Zemlje Lejer: Komplet prostornih podataka koji sadrži elemente iste teme, dio GIS projekta Model: Prikaz stvarnog svijeta u skladu sa zadatim kriterijima Objekt: Element na digitalnoj mapi (ta~ka, linija, podru~je/poligon) sa sopstvenim opisnim podacima Ortofotografija: Ispravljena i georeferencirana zra~na fotografija jednakog omjera po ~itavoj površini Upit: „Pitanje“ postavljeno ra~unaru i odgovoreno potraživanjem podataka iz baze podataka Universal Transverse Mercator (UTM): Koordinatni sistem koji se sve više koristi
50
Prilozi
Korištena literatura Uvod u GIS - An Introduction to Geographical Information Systems) Heywood, S. Cornelius, S. Carver, Pearson Education, 2006., 419 str.; Pruža živopisne i detaljne opise svih osnovnih karakteristika GIS-a kao i organizacijskih i rukovodstvenih aspekata GIS projekta, mnoge primjere i slike, vrlo podesno za GIS po~etnike. - Fundamentals of Geographic Information Systems) M. N. DeMers, New Mexico state University, John Wiley and Sons Inc., 2005., 459 str.; pokriva sve relevantne teme GIS osnova kao što su modeli podataka, pohrana, analiza, grafi~ki prikazi, aplikacije, vrlo stru~an jezik. - GIS Fundamentals, a First Text on Geographic Information Systems) P. Bolstad, Eider Press, 2008., 620 str.; Tehni~ki uvod u GIS koji obuhvata teme: modeli prostornih podataka, projekcije i koordinatni sistemi mapa, zra~ne fotografije i satelitski snimci, digitalni podaci, vektorske i rasterske prostorne analize, teren i kartografsko modeliranje, metapodaci, standardi i opisi budu}ih trendova, kombinacija teorije i primjene. - Geographical Information Systems – Management Issues and Application P. A. Longley, M. F. Goodchild, D. J. Maguire, D. W. Rhind, John Wiley and Sons, Inc., 1999., 1001 str.; Pokriva razne teme o principima GIS-a, tehni~kim pitanjima, pitanjima upravljanja, primjene, vrlo detaljno razmatra sve aspekte GIS-a, vrlo informativno ali traži mnogo vremena. - GIS for Everyone D. E. Davies, The ESRI press, 2003., 163 str.; Daje razne informacije o digitalnim mapama, vrlo opisno i živopisno, usko vezano za ESRI-proizvode, sadrži CD sa vježbama i podacima, podesno za po~etnike. - Concepts and Techniques of Geographic Information Systems C. P. Lo, A. K. W. Yeung, Prentice-Hall Inc., 2002., 470 str.: Pokriva širok spektar tehni~kih tema poput digitalnih mapa, kvaliteta i standarda za podatke, obradu podataka, vizualizaciju, daljinsko mjerenje, prostornu analizu i modeliranje, vrlo tehni~ki i obiman tekst, samo par slika.
51
Prilozi
- Thematic Cartography and Geographic Visualization T. A. Slocum, R. B. McMaster, F. K. Kessler, H. H. Howard, Pearson Prentice Hall, 2005., 509 str.; Pruža obilje informacija o predstavljanju tematskih podataka i mapiranju, podesno za dalje ~itanje nakon implementacije barem nekih testnih aplikacija, potrebno osnovno znanje. - Dictionary of GIS Terminology The ESRI Press, 2001., 128 str.; Sadrži koncizne ali lako razumljive definicije 1200 termina vezanih za GIS, kartografiju, daljinsko mjerenje. Primjene GIS-a - Land Administration P. F. Dale, J. D. McLaughlin, Oxford University Press Inc., 1999., 184 str.; Daje pregled relevantnih tema poput zemljišne administracije, procjene zemljišta, fiskalnog katastra, politike i ekonomskih pitanja u zemljišnoj administraciji, upravljanja zemljišnom administracijom, predstavlja skorašnje napretke u postavljanju zvani~nih sistema imovine širom svijeta i nudi pregled uloge imovine u napredovanju po socijalnom i ekonomskom planu društva. - Urban Planning and Development Applications of GIS S. Easa, American Society of Civil Engineers, 2000., 306 str.; Predstavlja razne primjene GIS-a vezane za urbanisti~ko planiranje i razvoj, poput komunalija, kišnice i upravljanja otpadom, prijevoza, kulturnih i prirodnih resursa, upravljanja u slu~aju nesre}e, podesno za stjecanje ideje o mogu}nostima GIS-a. - Disaster Response: GIS for Public Safety G. Amdahl, Environmental Systems Research Institute, 2001., 108 str.; Strategije za ublažavanje posljedica, reagiranje i oporavak od prirodnih i ljudskih nesre}a kao što su požari, poplave ili prosipanja otrovnih materija, predstavljeno kao studije slu~aja. - Transportation GIS L. Lang, The ESRI Press, 1999., 118 str.; Pruža detaljan uvid u mogu}nosti GIS-a na polju prijevoza, te pokriva teme poput pra}enja željezni~kih lokacija, zra~nih putova i nivoa buke, planiranje za održavanje autoputova, ili poboljšanje autobusnih linija, upravljanje opremom i infrastrukturom, lako za ~itanje, sadrži multimedijalni CD. - GIS in Real Estate: Integrating, Analyzing, and Presenting Locational Information G. H. Castle (Editor), The Appraisal Institute, 1998., 206 str.; Predstavlja studije slu~aja za komercijalnu i stambenu upotrebu GIS-a na nekretninama javnog i privatnog sektora.
52
Prilozi
- GIS for the Urban Environment J. Maantay, J. Ziegler, The ESRI Press, 2006, 596 pages; Po~inje definicijama osnovnih termina, pokriva op}e teme poput prostornog modeliranja, klasifikacije podataka, vizualizacije podataka, izvora podataka, predstavlja studije slu~aja, lako za razumjeti i vrlo informativno. GIS u tehni~koj saradnji - Geographische Informationssysteme – Einsatz in Projekten der Technischen Zusammenarbeit GTZ, 1994., 99 str.; Nudi pregled prakti~ne implementacije GIS-a u projektima tehni~ke saradnje. - Experiences with GIS-Application in the Framework of German Technical Cooperation GTZ, 2000., 252 str.; Predstavlja širok spektar iskustava i razli~ite vrste primjene GIS-a u okviru projekata njema~ke tehni~ke pomo}i. - GIS Guideline for Local Self-Government in Serbia GTZ, SCTM, RGZ, 2008., 66 str. (dostupno na engleskom i srpskom jeziku); Upute fokusirane na rukovodstvene aspekte koji se bave institucionalnim, pravnim, finansijskim i organizacijskim aspektima uspostavljanja op}inskog GIS-a. Alternative za GIS - Street Addressing and the Management of Cities C. Farvaque-Vitkovi}, L. Godin, H. Leroux, F. Verdet i R. Chavez (publikacija Svjetske banke), 2005., 264 str.; Daje iscrpan pregled raznih primjena adresiranja ulica, uklju~uju}i primjere iz svih krajeva Afrike (dostupno na internetu).
53
Prilozi
Korisni linkovi - Google Earth http://earth.google.com/intl/en/index.html - GIS.com http://www.gis.com Javni portal sa informacijama o GIS-u, podacima, softveru, primjenama - FreeGIS http://www.freegis.org/ Pregled softvera za besplatni GIS - GIS Runder Tisch e.V. http://www.rtg.bv.tum.de - GIS Guideline for Serbian Local Self-Governments http://skgo.org/publikacije Preuzimanje detaljnih uputa za implementaciju GIS prilago|enu okolnostima u Srbiji - Open Geospatial Consortium, Inc. http://www.opengeospatial.org/ Standardi za geoprostorne usluge i usluge bazirane na lokaciji - INSPIRE http://inspire-jrc.ec.europa.eu http://inspire-geoportal.eu Informacije o Direktivi za infrastrukturu za prostorne informacije u Evropi (INSPIRE) - Primjeri javnih GIS portala - Op}ina Subotica, Srbija: http://suboticagis.rs - Op}ina Tirana, Albanija: http://www.tirana.gov.al - Grad Niš, Srbiaj: http://gis.ni.rs/?map=ni - Grad Houston, SAD: http://houstoncrimemaps.com/ - Grad Lyon, France: http://plu.grandlyon.com/plu.php# - Gradska zona Hamburg: http://www.geodaten.metropolregion.hamburg.de
54
Prilozi
Zahvaljujemo Ovaj priru~nik je nastao uz dragocjenu pomo} slijede}ih osoba: Sekou Ba, Matthias Bartels, Reinhold Bäuerle, Branko Begovi}, Patrick Bühler, Mirsad Buljevi}, Thomas Christiansen, Wim Dekkers, Luan Dervishej, Jean-Luc Horisberger, Bernd Leonhard, Marcel Meijs, Yvonne Müller, Kemal Osmanovi}, Robert Riethmüller, Harald Rojahn, Martina Römer, Oliver Schoenweger, Ulrich Voerkelius i Michael Wagner. Posebno zahvaljujemo Johanni da Rocha Abreu na lekturi engleskog teksta.
Fotografije, mape i grafi~ki prikazi: Grad Subotica: naslovna strana (gore lijevo); str. 13 (na vrhu), 18 (na vrhu), 24; Kambodžansko-Njema~ki Projekt zemljišne administracije i upravljanja (GTZ/LMAP): str. 17 (na vrhu); Deckers, Wim: str. 31 (gore lijevo), 43 (lijevo i desno); Dervishej, Luan: str. 35 (lijevo); Donaubauer, Andreas: str. 15 (na dnu); GTZ-IS; Njema~ko-Indonežanski sistem za blagovremeno upozoravanje na cunami (GITEWS), WP 6300: str. 16 (na dnu); GTZ-Sektorski Projekat spremnosti za nesre}e: str. 16 (na vrhu); GTZ-Sektorski Projekat upravljanja zemljištem: str. 41 (na dnu); Projekat planiranja korištenja zemljišta i upravljanja prirodnim resursima u regionu Oromia (GTZ LUPO), Etiopija: str. 14 (na vrhu); Projekat razvoja zemljišne politike Lao-Njema~ka (GTZ): str. 31 (dole lijevo), 39; Meijs, Marcel: str. 4, 41 (na vrhu); Müller, Yvonne: str. 33; Riethmüller, Robert: str. 12 (na vrhu i na dnu), str. 14 (na dnu), 37 (lijevo i desno); Schilcher, Matthäus: str. 8; Traub, K.P. (objavljeno ranije u GTZ GIS-Newsletteru 10/2003): str. 13 (na dnu); Voerkelius, Ulrich: str. 5 (desno), 7, 19 (na vrhu), 31 (desno), 45 (sve), 47, 49; Wehrmann, Babette: naslovnica (gore desno); str. 5 (lijevo i u sredini), 11, 15 (na vrhu), str. 17 (na dnu), 18 (na dnu), 19 (na dnu), 25, 26, 30 (hore lijevo i na dnu), 35 (desno); Witmer, Richard: str. 30 (desno).
55
Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH Njema~ka razvojna saradnja SELLER Sector Network Sector Project Land Management (Projekat za sektor zemljišne administracije) Postfach 5180 65726 Eschborn Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH Njema~ka Telefon +49 61 96 79-6429 SELLER Sector Network Faks Sector +49 61 Land 96 79-7173 Project Management E-mail Dorith.von-Behaim#gtz.de 5180 Web Postfach www.gtz.de 65726 Eschborn / Germany T +49 61 96 79-6429 F +49 61 96 79-7173 E
[email protected] I www.gtz.de
