Katarina Knapp - Priroda Uzvraca Udarce

KATARINA KNAPP

PRIRODA UZVRAĆA UDARCE O S V R T N A Z A H V A T E KOJE M O D E R N A C I V I L I Z A C I J A P O D U Z I M A P R O T I V P R I R O D E I ZDRAVLJA LJUDI

Zaprešić, ožujak 2008.

SADRŽAJ

Čemu se možemo nadati?

9

Pregled recenzija i zahvala

11

Uvod

13

PRVI DIO - EKOLOGIJA

17

Zrak

17

BORBA S PRIRODOM PRIMJERI

18

NARUŠAVANJA PRIRODNE RAVNOTEŽE — 1 9

Tlo

22

PROBLEMI U MODERNOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

Voda

23

28

SAMOPROČIŠĆAVANJE V O D A U PRIRODI

30

PRISUTNOST VIRUSA U STAJAĆIM V O D A M A

31

ZAGAĐENJA U PODZEMNIM VODAMA

33

Napomene o poglavlju Ekologija

35

Pregled literature navedene u poglavlju Ekologija

36

DRUGI DIO - HRANA I PREHRANA

37

Problemi suvremene proizvodnje namirnica

37

P R O B L E M I KOJI P R A T E Z A Š T I T U P O L J O P R I V R E D N I H PROIZVODA

38

Z A S T R A N J I V A N J A U P R O I Z V O D N J I SVJEŽEG M E S A .. .39 M E S N O - K O Š T A N O B R A Š N O I KRAVLJE L U D I L O

41

6

SADRŽAJ

KATARINA KNAPP: PRIRODA U Z V R A Ć A UDARCE

Prehrambeni aditivi (dodatci)

44

PRIMJENA P R E H R A M B E N I H A D I T I V A

44

TOKSIČNOST PREHRAMBENIH ADITIVA

46

EMULGATORI

48

Nitro spojevi

51

ČETVRTI DIO - NAŠE ZDRAVLJE

POREMEĆAJI MIKROBIOLOŠKE RAVNOTEŽE U P R O B A V N O M T R A K T U , U Z R O C I I POSLJEDICE

55

PRIMJENA N A T R I J E V O G N I T R I T A U N A M I R N I C A M A

.56

T O K S I Č N O S T NATRIJEVOG NITRITA I NITROZAMINA

57

Pregled literature navedene u poglavlju 60

UROGENITALNOM T R A K T U ŽENA I ZNAČAJ 8L

Z N A Č A J MIKROBIOLOŠKE R A V N O T E Ž E U PRIRODI

Rizici od upotrebe hormona

ISPRAVNOSTI NAMIRNICA

Osvrt na kontrolu namirnica s obzirom na primjenu aditiva M E S N I PROIZVODI IZ MALIH P O G O N A

63

63 65

Kontrola količine toksičnih tvari unesenih u organizam

M O G U Ć E POSLJEDICE U P O T R E B E H O R M O N A KOD ŽENA

Rizici

od

prekomjerne

86

upotrebe

vitamina

ADI-VRIJEDNOST, NJEN I Z R A Č U N I V E L I Č I N E

70

TTC-VRIJEDNOST, UKUPAN U N O S T O K S I Č N I H TVARI U O R G A N I Z A M

90

94

PETI DIO - P O G O V O R

97

Današnja raširenost nitrospojeva i njihova povezanost s narušavanjem zdravlja ljudi 98 101

Tumač pojmova

103

Bilješka o piscu

105

Reklamni prilog

107

69

PRIMJENA A D I - V R I J E D N O S T I U K O N T R O L I UNOSA NITROSPOJEVA U O R G A N I Z A M

89

Pregled literature navedene u poglavlju Naše zdravlje

PRIRODA UZVRAĆA UDARCE

68

. .83

85

O P A S N O S T I OD HIPERVITAMINOZA

TREĆI DIO - KONTROLA ZDRAVSTVENE

80

POREMEĆAJI MIKROBIOLOŠKE RAVNOTEŽE U

PRISUSTVA L A K T O B A C I L A 52

T O K S I Č N O S T NATRIJEVOG NITRATA

Hrana i prehrana

77

Rizici od upotrebe antibiotika i konzervama — . . . 7 9

N A T R I J E V N I T R A T I NJEGOVA D A N A Š N J A RAŠIRENOST

7

72

ČEMU Znanost

ne

SE

MOŽEMO

moze predvidjeti

NADATI? budućnost

ljudskog

društva, ili čak ima li ono uopće neku budućnost. Izvorište opasnosti je u činjenici da se naše moći oštećivanja ili uništavanja okoliša i nas samih po većavaju većom brzinom nego li naša mudrost u nadzoru

upotrebe tih moći.

(Iz predavanja S. W. Hawkinga, znamenitog engle skog fizičara, koje je održano 1991. na sveučilištu u Cambridgeu.)

Ovim riječima je dr. Hawking dao vrlo crnu prognozu bu dućnosti čovječanstva, ali nažalost, vjerojatno istinitu. Za gađujemo atmosferu, trujemo vodu i hranu, prekomjerno smo izloženi lijekovima, kemikalijama i raznim medicin skim tretmanima. Čemu se možemo nadati?

PREGLED

RECENZIJA

I

ZAHVALA

Sada, nakon završetka ove knjige, osjećam potrebu da se zahvalim mnogim ljudima, prijateljima i znancima koji su mi pomagali u raznim fazama izrade teksta, koji su mi u toku pisanja davali podršku i hrabrili me kad sam već htjela odustati. No, između mnogih, moram istaknuti one koji su neposredno pridonijeli da knjiga bude ovakva kakvu danas imate u rukama. Stručnu recenziju teksta izvršio je dr. Dragan Ježić li ječnik iz Baltimora, Maryland, SAD, dugogodišnji član re dakcije časopisa JAMA (Journal of the American Medical Association). On je veoma ozbiljno i detaljno proučio moj tekst i dao niz korisnih primjedbi, naročito u poglavlju o prehrani i našem zdravlju. Nakon njegovih primjedbi ste kla sam sigurnost i samopouzdanje kao i potvrdu da moj trud nije bio uzaludan. Ovom prilikom mogu samo reći, velika mu hvala. Recenziju i pregled teksta izvršila je također i dr. Marija Vučemilo, profesorica na Veterinarskom fakultetu u Za grebu. Zahvaljujem joj na dobroj volji i trudu koji je uložila u taj rad. Ona se suglasila sa svim postavkama navedenim u knjizi, a posebice s problematikom opisanom u poglavlju o ekologiji. Velika hvala i dr. Vesni Tomažić znanstvenoj suradnici u američkoj vladinoj agenciji FDA, koja mije kao biolog dala mnogo korisnih sugestija i pomogla u nabavkama stručne literature.

12

KATARINA

KNAPP:

PRIRODA

UZVRAĆA

UDARCE

Veliku zahvalnost dugujem također i profesorici Mariji UVOD

Biščević, koja mi je puno pomogla svojim pažljivim čita njem teksta, sugeriranjem korištenja praktičnijih i suvre menijih jezičnih konstrukcija kao i ispravljanjem gramatič kih grešaka, koje su kod nas laika često prisutne.

Ova knjiga namijenjena je naravno svim ljudima, jer svi

U okviru organizacijskih poslova, pisanja i korigiranja

smo zajedno izloženi uvjetima i pritiscima modernog na

teksta, moram se u prvom redu zahvaliti svome suprugu

čina života. Ipak, bit će bliža onima koji žele i razmišljaju

na svekolikoj pomoći i podršci, posebice zbog niza sugesti ja, koje mi je dao u poglavlju o ekologiji. Bez njegove surad nje ova knjiga zaista nebi ugledala svjetlo dana. Zahvaljujem se također svojoj kćeri Zrinki Popović na pomoći oko kompjutorskog sređivanja teksta knjige. U toku završavanja teksta knjige, kad sam počela razmi šljati i brinuti se, kako ću uopće izaći s knjigom u javnost, pojavila se, meni spasonosna, podrška društva "Zapreščan" u Zaprešiću. Društvo mi je ponudilo potpunu podršku i pomoć u finalizaciji i izdavanju ove knjige. Bez te pomoći našla bi se u ozbiljnim teškoćama. Stoga se i na ovom mje stu najsrdačnije zahvaljujem cijelom odboru društva. Ovdje također želim i moram izraziti zahvalnost osoblju Sveučilišne biblioteke zbog izuzetne ljubaznosti i spremno sti za pomoć, naročito kod prikupljanja starijih literaturnih podataka,koji često puta nisu bili lako dostupni. Događalo se da je trebalo pretraživati starije arhive, koji su se katkada nalazili čak i u podrumima.

kako živjeti prirodnim načinom života i hraniti se zdravom hranom, koliko je to danas još uopće moguće, a možda će i nekim prehrambenim stručnjacima i liječnicima skrenuti pažnju na probleme o kojima možda nisu razmišljali. Moja razmišljanja nastojala sam u tekstu poduprijeti navodima europskih i američkih stručnjaka, naročito s područja pre hrane i prehrambene mikrobiologije. Na taj način željela sam ukazati na ozbiljnost problematike koju obrađujem. Zbog toga ova knjiga nema lako čitljiv tekst, već više djeluje kao stručna studija, pa će se možda nekome činiti teška za čitanje. Ipak mislim da će svaki pažljivi čitatelj u njoj naći nešto što će ga zanimati. Kao većina ljudi, sklona sam razmišljanju o bolestima i problemima povezanim s njima. Svakodnevno se susreće mo s izvješćima o uspjesima moderne medicine. Doimlju nas se uspjesi u modernoj kirurgiji, naročito operacije srca, očiju, transplantacije organa i drugo. Uočavaju se veliki uspjesi postignuti u imunologiji, otkrivanjem spasonosnih cjepiva protiv teških zaraznih bolesti koje su u prošlosti ko sile ljudski rod. Ne manji uspjesi postignuti su i u dijagno stici bolesti, a primjenom antibiotika u terapiji infektivnih bolesti došlo se do revolucionarnih rezultata. S druge strane čovjek ostaje zbunjen činjenicom, da usprkos tako velikom napretku medicine, farmaceutske i prehrambene industrije, problemi zdravlja nisu smanjeni.

14

K A T A R I N A KNAPP: P R I R O D A U Z V R A Ć A U D A R C I :

UVOD

15

Može se uočiti da su jedni problemi riješeni, a drugi su se,

kritizirao bezobzirno zagađivanje zraka, vode, tla i hrane.

ne manje teški, pojavili i, dapače, namnožili.

Ništa manje kritičan nije bio niti prema nekim metodama

Analize zdravstvene problematike pokazuju ponovno

liječenja, koje se primjenjuju u današnjoj medicini.

nadiranje virusnih bolesti, ali u novom ruhu, poput vi

O ekologiji, prehrani, kao i o terapiji raznih bolesti napi

rusa AIDS-a, ebole, pa i nekih zloćudnih tumora čiji su

sano je enormno mnogo znanstvenih članaka u stručnoj li

uzročnici virusi. Slično je i s bolestima koje su povezane

teraturi i napisa u popularnim brošurama i časopisima. Po

s poremećajem metabolizma, poput šećerne bolesti, goja-

što su se gledišta mog prijatelja dosta razlikovala od mno

znosti, degenerativne reumatske bolesti, bolesti štitnjače, osteoporoze, a naročito porast zloćudnih tumora. Pojava i širenje ovih bolesti poprima u svijetu takve razmjere da oz biljno zabrinjava kako zdravstvene stručnjake, tako i široku javnost. S pravom se pitamo kuda sve to vodi. Probleme modernog načina života i razvoj industrijski pripremljenih namirnica pratila sam kroz dugi niz godina, koje sam provela u prehrambeno-mikrobiološkim labora torijima. Neprekidno sam bila u prilici uočavati njihovu povezanost s mnogim negativnim pojavama i bolestima čiji porast ih je pratio. Sve sam više sazrijevala u ideji da to moram na neki način obraditi i objaviti. Smatrala sam da bih time možda mogla nekome i pomoći. U početku, moram to navesti, u tim razmišljanjima, veliki utjecaj na mene imalo je i moje prijateljstvo sa sta rim seoskim liječnikom. On je bio veliki ljubitelj prirode i mnogo je radio na zaštiti okoliša. Njegove kritike na račun

gih napisanih, mislila sam da ih je vrijedno analizirati i ako se potvrde, dokumentirati stručnom literaturom. Rezultat svega toga je ova knjiga, koja se kod mene rađala duži niz godina. Ona je na kraju obuhvatila mnogo širu problemati ku od početnih ideja zbog kojih sam počela cijelu studiju. Pregledala sam veliki broj priznatih stručnih radova objavljenih od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas, iz kojih sam kao sažetak iznijela stavove navedene u po glavljima koja slijede, no kao navode izvora podataka u tek stu navela sam samo neke, po mom sudu značajnije. Sma tram da navođenje velike bibliografije nije cilj ove knjige. Izabrane izvore podataka navela sam u tekstu, a detaljno citirala na kraju svakog poglavlja. Tekst sam nastojala pisati što jednostavnijim riječima, no niz stručnih izraza ipak ni sam mogla izbjeći. Neke izdvojene pojmove objasnila sam na kraju knjige u Tumaču pojmova.

današnje moderne medicine o prevelikoj upotrebi ljekova,

Tekst cijele knjige podijeljen je u četiri glavna poglavlja,

i o današnjem načinu prehrane, meni su se u početku či

koji predstavljaju zasebne cjeline, ali se pojedini podaci, po

nile pretjeranima, a moj prijatelj poprilično staromodan.

potrebi, koriste iz poglavlja u poglavlje.

Zbog toga sam njegova razmišljanja u početku primala s

Poglavlja su slijedeća:

priličnom rezervom. Međutim, kako su se naši sastanci i

I.

Ekologija

razgovori produžavali, sve sam više shvaćala i prihvaćala

II.

Hrana i prehrana

njegove stavove i sve me je više zaokupljala ideja da njego

III.

Kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica

ve tvrdnje provjerim u stručnoj literaturi. On je najčešće

IV.

Naše zdravlje

i6

KATARINA KNAPP: PRIRODA UZVRAĆA UDARCE

PRVI DIO

U tekstu sam se najviše zadržala na prehrani i zdravlju, jer smatram da se baš kod prehrane može najviše učiniti u

EKOLOGIJA

poboljšanju načina života i utjecati na vlastito zdravlje, a to su istovremeno i područja u kojima sam kroz radni vijek stekla najviše iskustava. Primjeri i podaci koje sam navela u poglavlju o zdravlju moraju zabrinuti i prisiliti na razmi

Zrak

šljanje svakog čitatelja. Poglavlje o ekologiji djeluje možda malo šturo, ali ono

Šetnja šumom po čistom zraku, kako to zvuči idilično! Na

je ovdje zapravo samo uvod u prehrambenu i zdravstvenu

žalost, malo je ljudi danas, koji mogu uživati i udisati či

problematiku. No, ekološki problemi, koji se danas pojav

sti zrak. Mnogi su na to već i zaboravili, naročito oni koji

ljuju paralelno s razvojem industrije, mogu izravno, djelo

žive u većim gradovima i industrijskim centrima. Neki su

vanjem na okoliš, predstavljati opasnost za zdravlje ljudi.

već zaboravili, a mladi možda nikad nisu niti osjetili miris

Moram napomenuti da sam imala mnogo problema u

šume, miris svježe pokošene trave ili miris sijena. Industrij

traženju starijih podataka objavljenih u stručnoj literaturi

ski dimnjaci i ispušne cijevi automobila - to je naša sva

prije 30, 40 ili čak 50 godina. Časopisi i godišnjaci iz tog

kodnevnica. Nivo zagađenja zraka najbolje se zapaža zimi

perioda davno su završili u podrumima i arhivima naših

kada snijeg u gradovima za 2 do 3 dana izgubi svježinu i

zavoda i biblioteka, a sadržaji uglavnom nisu niti mikrofil-

postaje sve sivlji. Čudimo se, kad odemo negdje na selo i

mirani niti snimljeni u kompjutorskim memorijama. Važ

vidimo da je snijeg zapravo trajno bijel.

nost starijih podataka, za usporedbu s novijima je u tome,

Međutim, ja ovdje ne želim raspravljati o takvoj vrsti za

što je veliki dio novijih radova usko specijaliziran, a neki

gađenja zraka. Neću raspravljati ni o dogovoru iz Kyota, o

su pri tom očito rađeni uz financiranje i za interes raznih

ispuštanju C O u atmosferu, o učinku staklenika i global

industrijskih proizvođača. Često puta se zanemaruju ili za

nom zatopljenju, makar su to globalni, i u ovom času mož

boravljaju rezultati iz starijih istraživanja, pa se radovi po

da najvažniji primjeri uništavanja čovjekove okoline.

z

navljaju i iz njih se izvlače drugačiji zaključci. To se može

U našoj zemlji imamo dovoljno primjera opasnih za

vidjeti u tekstu kod upotrebe hormona i nitrita, kao i kod

gađivanja atmosfere. Jedan od takvih je afera u Sisku, gdje

navoda o međudjelovanju bakterija i virusa.

rafinerija prerađujući naftu s visokim sadržajem sumpora,

Nadam se da sam u ovoj knjizi i ovim pristupom pre

a bez zadovoljavajućih filtera, zagađuje zrak sa sumpornim

hrambenoj i medicinskoj problematici iznijela gledišta koja,

spojevima. U toj regiji je dokazan povećan broj oboljenja

mislim, nisu do sada bila dovoljno zastupljena u domaćoj

od karcinoma. Nije mnogo bolja situacija niti u kutinskom

stručnoj, pa ni u popularnoj literaturi. Ako iznesene činje

industrijskom bazenu. Naše cementare (Split, Koromačno,

nice i izvedeni zaključci potaknu čitatelje na razmišljanje o

Našice) daju također značajan doprinos zagađenju zraka.

uvjetima i načinu života, ova knjiga je postigla svoj cilj.

Afera s azbestom u Solinu je izgleda uspješno riješena za-

i8


EKOLOGIJA

19

tvaranjem tvornice. Velika zagađenja zraka u Zagrebu prije

Možda bi ipak u takvoj situaciji trebalo razmisliti što

više godina uspješno su smanjena kad je grijanje na lož ulje

smo to učinili u prirodi da nam je potrebno svake godine

zamijenjeno plinskim grijanjem. No niti takvi primjeri nisu

sve više tona otrova za uništenje štetnika.

tema ove knjige. To su problemi velikih sistema koje mora

Čovjek izmisli djelotvoran otrov i uništi ono što mu je

ju rješavati inspekcije na državnom nivou, pa čak i države

smetalo. Međutim, za neko vrijeme tretirani štetnik ili ko

međusobnim dogovorima.

rov postane otporan na taj otrov i preživljava. Čovjek izmi sli drugi, jači otrov, primijeni ga i cijeli ciklus se ponavlja.

BORBA S PRIRODOM Ovdje želim ukazati na probleme ekoloških odnosa u ma njim sredinama, gdje možda svaki pojedinac može, svje snijim odnosom prema prirodi, utjecati na nivo zagađenja svoje neposredne okoline. Noviji razvoj poljoprivredne i voćarske proizvodnje, težnja za sve većim prinosima i nuž nost jeftinije proizvodnje, prisiljava poljoprivrednike na primjenu sredstava koja će im to omogućiti. Opći razvoj tehnike i kemije zadnjih desetljeća razvio je i niz metoda za učinkovitiju obradu zemlje i zaštitu plodova. Zrakoplo vima i raznim vrstama modernih poljoprivrednih strojeva

Ovdje nije važno da li su ti tretirani subjekti mutirali ili je po srijedi nešto drugo, očito je samo to da se priroda bori protiv našeg djelovanja i nastoji uspostaviti poremećenu ravnotežu. Mogli bismo reći da čovjek u svojoj borbi za opstanak zadaje udarce prirodi, ali priroda nam ih nemilo srdno uzvraća. Možemo razmišljati o toj borbi s prirodom, i nadati se pobjedi, ali se moramo podsjetiti da je naša Ze mlja, i priroda s njom, kroz milijune godina, doživljavala razne udarce i opstala, a mnoge biljne i životinjske vrste, koje su dominirale u nekom periodu, jednostavno su ne stale.

tretiraju se velike poljoprivredne površine insekticidima i herbicidima, kako bi se poljoprivredne kulture zaštitile od

PRIMJERI NARUŠAVANJA PRIRODNE RAVNOTEŽE

raznih štetnika i korova. Nažalost, ne postoje insekticidi

Interpretirat ću ovdje dva, na izgled sitna, primjera i pri

koji bi ciljano uništavali samo neke štetnike i korove. Na

kazati kako poremećujemo ravnotežu u prirodi. Medu ra

tretiranim površinama ne uništavaju se na taj način samo

znim nametnicima istaknuto mjesto zauzimaju komarči,

štetnici nego i drugi organizmi, koji su vrlo korisni u priro

koje neprekidno uništavamo raznim načinima zaprašiva

di. Nije potrebno biti veliki stručnjak u ekologiji, pa da se

nja. Možemo pretpostaviti, da smo možda, uništavajući

shvati što to znači za biološku ravnotežu u prirodi.

komarce, uništili i neke druge životinjske vrste, najčešće

Međutim pomalo se shvaća, da rat protiv štetnika i ra

kukce, pa među njima i prirodne neprijatelje komaraca. I

znih nametnika pomoću otrova nije dobiven. Dapače, sva

zaista, stari ljudi u Dalmaciji znali su da postoje takvi pri

ke godine nužno je upotrijebiti sve više i sve jače koncen

rodni neprijatelji komaraca. To su u prvom redu ose i razne

tracije otrova, kako bi barem na kratko ljudi mogli brati

vrste osica, koje se hrane jajašcima komaraca. Zato i jesu ti

ljetinu i uživati u plodovima prirode, kakvi jesu da jesu.

ljudi, promatrajući zbivanja u prirodi i na osnovi pojave ve-

20


EKOLOGIJA

21

ćeg broja osica, zaključivali o izostanku najezde komaraca.

gore navela, zaprašivanjem komaraca nastradale su i pčele.

Ali, nažalost, zaprašivanjem komaraca ubili smo i osice, pa

Otrov namijenjen komarcima nažalost je upropastio med

se komarči ponovno javljaju, možda u još većem broju.

ne mjehure pčela, naravno onih koje su preživjele zapraši

Drugi primjer koji želim navesti također je u vezi s ak

vanje. Zdravi medni mjehuri izgledaju kao prozirne mje-

cijom zaprašivanja komaraca. To je bila jedna žalosna epi

šinice ispunjene bistrim nektarom, dok su bolesni medni

zoda kojoj je bio svjedok moj stari prijatelj. On je bio veliki

mjehuri bili upaljeni, crvene boje i neprozirni. Najžalosnije

zaljubljenik u pčelarstvo. Znao je da su pčele i med riznica

je od svega da u sadržaju takvih mjehura više nije bilo lak

zdravlja. Proučavao je na koji način pčele proizvode med,

tobacila i te pčele više nisu mogle prerađivati cvjetni nek

skupljajući nektar s cvijeća u prirodi. Fermentacijom tog

tar. Ovo je samo jedan primjer kako se uskim gledanjem

nektara pčele u svom mednom mjehuru stvaraju dragocjen

na problem uništavanja komaraca može poremetiti sklad

proizvod poznat svakom čovjeku.

u prirodi.

v

Proučavajući kemijski sastav meda moj prijatelj je uočio

Zaprašivanja iz zraka, na koja se odnose gore navedeni

da med sadrži organske kiseline, primjerice mliječnu, octe

primjeri, danas su manje učestala od izravnih zaprašiva

nu, propionsku i druge, kao i vitamine, naročito one iz gru

nja koja se provode u voćnjacima, vinogradima ili poljima.

pe B. Sve to zapravo ukazuje da bi u procesu fermentacije

Ovakvi radovi koji se izvode na zemlji, upravo zbog svoje

i pretvaranja cvjetnog nektara u med, u mednom mjehu

učestalosti, postaju značajan izvor zagađenja zraka u okoli

ru pčela mogle sudjelovati mliječno kisele i druge korisne

ci zaprašivanog objekta i šire okolice. Međutim, rijetko koji

bakterije.

pojedinac, prskajući voćke ili vinograd sredstvima protiv

Ova pretpostavka potvrđena je vrlo brzo podatkom

nametnika ili herbicidima, razmišlja o tome da time zaga

iz literature, kad su španjolski mikrobiolozi dokazali da

đuje i zrak. Vjetrovi raznose raspršeni otrov, pa se nerijetko

Lactobacillus bifidus u mednom mjehuru pčela sudjeluje

događa da i sam izvršitelj bude otrovan. Veoma je važno,

u procesu stvaranja meda (i). Moj prijatelj je vrlo dobro

ako se već mora obavljati zaprašivanje, da se pazi na najpo

poznavao značaj laktobacila i za zdravlje čovjeka, pa ga je

voljnije meteorološke uvjete za obavljanje tih radova. Pa

nalaz španjolskih mikrobiologa upravo oduševio. Počeo je

žnjom i razmišljanjem može se i kod malih akcija utjecati

obilaziti mikrobiološke laboratorije i molio da mu napra

na smanjivanje zagađivanja atmosfere i očuvanja ravnoteže

ve analize, kako bi i sam dokazao pomoću mikrobioloških

u prirodi.

analiza prisustvo laktobacila u mednom mjehuru pčela. To mu je u nekoliko analiza i uspjelo. Međutim, upravo u toku tih njegovih ispitivanja na tom se području počela provoditi zrakoplovna akcija za prašivanja komaraca. Ovdje se dogodila situacija koju sam

22


Tlo Ako se želi promatrati tlo s ekološkog stanovišta, onda se moraju promatrati promjene prirodnih odnosa na površi ni zemlje i posljedice koje su one izazvale. To se, narav no, odnosi na promjene koje je izazvao čovjek i današnja civilizacija svojim djelovanjem. Pri tome treba odvojeno razmatrati velike zahvate koji su imali regionalni utjecaj, i relativno mala djelovanja koja provodi pojedinac ili manja zajednica. U posljednja dva stoljeća čovjek je zbog potrebe razvoja društva, zbog promjena načina života, povećanja životnih potreba pojedinca i, konačno, zbog povećanja broja ljudi koji žive na Zemlji, izvodio niz većih i manjih zahvata ko jima je mijenjao sliku Zemljine površine, ali je mijenjao i prirodne odnose koji su do tada vladali. Razvojem znanosti, a posebno tehnike, izgrađene su mnoge velike hidroelektrane i stvorena umjetna jezera, isušivane su močvare, skretani su tokovi rijeka. Izgrađeni su nadalje i mnogi veliki industrijski kompleksi, da o da

EKOLOGIJA

23

pustinjama, a zadnjih godina znatno je porastao i broj trop skih oluja. Visoka emisija ugljičnog dioksida iz industrijskih pogona, energana i cestovnog saobraćaja uništava atmos feru i stvara tzv. ozonske rupe na polovima kroz koje nam prijeti opasno zračenje iz svemira. Sve ovo predstavlja, na neki način, opći i neizbježni razvoj naše civilizacije. Ovdje se naravno govori o negativnoj strani razvoja i, nažalost, po jedinci teško mogu na takav razvoj utjecati. Pojedinac može razmišljati i poduzimati mjere za smanjenje zagađenja, koje on sam i njegova bliža okolica izaziva. Ovdje bi veliko područje razmatranja moglo biti sme će i otpad, koji čovjek svojom djelatnošću stvara, i načini zbrinjavanja toga otpada. To je međutim vrlo opsežno po dručje, zato ga ovdje samo spominjem kao problem koji prati razvoj društva i njime se u ovoj knjizi ne mogu ba viti. Područje na koje ću se detaljnije osvrnuti jeste poljo privredna proizvodnja i zagađenja tla, izazvana današnjim metodama obrade. PROBLEMI U MODERNOJ POLJOPRIVREDNOJ

našnjim nuldearnim centralama i ne govorimo. U okviru

PROIZVODNJI

toga mora se spomenuti i bezobzirno krčenje šuma s ci

U borbi za povećanje prinosa u poljoprivrednoj proizvod

ljem da se povećaju obradive površine. Tome treba dodati

nji došlo se, zadnjih nekoliko desetljeća, do zadivljujućih

razvoj i naglo povećanje gradskih urbaniziranih područja i

rezultata. S jedne strane pronađene su nove sorte pšenice,

njihov utjecaj na okolinu.

kukuruza i drugih poljoprivrednih vrsta. S druge strane,

Takvi zahvati izazvali su promjene klimatskih i drugih

obrada i tretiranje poljoprivrednih površina raznim sred

ekoloških uvjeta u područjima oko tih objekata, promjenu

stvima danas daju takve prinose, da smo od nestašice hrane

vegetacije i izumiranje ili migraciju raznih životinjskih vrsta.

došli u relativno kratkom vremenu do velikih viškova po

No niz takvih lokalnih promjena prirode rezultirali su s glo

ljoprivrednih proizvoda. Ovo je postignuto u prvom redu

balnim ekološkim promjenama. Pojavljuje se opće globalno

upotrebom umjetnih gnojiva i primjenom raznih sredstava

zatopljenje, otapaju se ledenjaci, povećavaju se površine pod

za zaštitu bilja od nametnika i suzbijanje korova.

24


EKOLOGIJA

25

To su svakako veliki uspjesi, međutim smatram da upra

Prema nalazima znanstvenika, već i male količine Atra-

vo uz tu činjenicu treba upozoriti i na negativne posljedice

zina, dakle one subtoksične, kroz duže vrijeme uzimanja

njihove primjene. Oni su istovremeno glavni izvori zaga

kod pokusnih životinja izazivaju promjene na spolnim

đenja tla, uz industrijska i globalna zagađenja, koje sam već

organima. Te promjene se očituju kao zadebljanja stijen-

spomenula. Prevelika upotreba umjetnih gnojiva nosi sa

ki spolnih organa, što dovodi do steriliteta kod muških i

sobom stalnu opasnost trajnog prisustva nitrata u tlu, a za

ženskih životinja. O tome ima mnogo podataka u stručnoj

tim u podzemnim vodama i u vodoopskrbnim sistemima.

literaturi, a navest ću radove dvojice naših stručnjaka, J.

Ista je situacija s ostacima herbicida i pesticida koji, dje

Kniewald 2000. g. (2) i M. Mitak 1998. g, (3). Nakon takvih

lovanjem oborinskih voda dospijevaju iz tla u podzemne

saznanja upotreba Atrazina zabranjena je u većini evrop

vode. Kontrolni laboratoriji vodoprivrednih poduzeća u

skih zemalja. Nažalost, zabranjen je jedan herbicid, a upo

poljoprivrednim područjima kod nas su dosta često nala

trijebiti ćemo druge, također možda nedovoljno ispitane.

zili takve sastojke u uzorcima vode.

Spomenut ću još jednu važnu poljoprivrednu kulturu,

Kako sam već napomenula, današnja poljoprivred

gdje se upotrebljavaju vrlo ozbiljni pesticidi. Radi se naime o

na proizvodnja je nezamisliva bez upotrebe sredstava za

pesticidima protiv krumpirove zlatice. Bez upotrebe pestici

zaštitu bilja, u prvom redu pesticida i herbicida. Njihovo

da, krumpirova zlatica desetkovala bi danas urod krumpira

djelovanje kao zagađivača prikazat ću na primjeru jednoga

u poljima. Nekad upotrebljavani pesticidi protiv krumpirove

od njih. Svojedobno otkriven herbicid Atrazin pokazao se

zlatice bili su Pantakan, Ekolups, Regent i drugi, a danas se

kao izvanredno sredstvo protiv korova, a naročito je dje

sve više upotrebljava vrlo učinkovit Prestige FS 290. To je

lotvoran u uzgoju kukuruza. Nažalost i kod tog kemijskog

otrov iz najotrovnije treće skupine otrova. U prospektu stoji

spoja gledalo se samo na pozitivnu stranu. Njegovom upo

jasno upozorenje, da je otrovan za ljude, domaće životinje i

trebom prinos poljoprivrednih kultura bio je izvanredan, a

pčele. O nastavku tretiranja krumpira kao gomolja u podru

zaštita od korova također. I proizvodnja novog herbicida je

mima i trapovima govorit ću opširno u sljedećem poglavlju.

krenula. Tone i tone tog djelotvornog herbicida bacalo se

U voćarskoj proizvodnji imamo još goru situaciju. Pr

po poljima. No ubrzo se pokazalo, da taj herbicid vrlo brzo

skanje voćaka pesticidima protiv nametnika započinje dok

prodire kroz tlo u podzemlje pa tim putem i u izvorišta

još voćke spavaju zimski san. To je tako zvano zimsko pr

vode za piće. Izgleda da Atrazin ima i dugi period razgrad

skanje voćaka. No prskanje se nastavlja tokom cijele vege

nje, pa ga se još dugo može detektirati u pitkoj vodi. Tek

tacije voćaka. Zavisno o metereološkim uvjetima ili pojavi

nakon masovne primjene tog herbicida znanstvenici su

nametnika na voćkama, obavlja se prskanje voćaka i do

se počeli pitati što taj kemijski spoj predstavlja u pogledu

petnaest puta u godini.

zdravlja ljudi i životinja. Ispitivanja na pokusnim životinja ma pokazala su porazne rezultate.

Slična je situacija i u vinogradarstvu. Prskanje se provo di protiv peronospore i drugih gljivica, ali i protiv paukova,

26


EKOLOGIJA

27

virusa i drugih. Često puta vinogradari prskaju tlo u vino

zakonske obveze da se potrošač obavijesti kad je obavljeno

gradu i protiv korova. O kakvim se sredstvima radi najviše

zadnje tretiranje prodavanog proizvoda i kojim zaštitnim

nam govore zaštitna odijela radnika, koji obavljaju prska

sredstvom.

nje, te preporuke o maskama i upozorenja koja se nalaze u uputama za upotrebu.

U takvoj situaciji, ipak me se najviše dojmio podatak o otrovnosti pesticida, koji se upotrebljava pri uzgoju ba

Kakvo je stanje u poljoprivredi, možemo se, posrednim

nana. To je pesticid Paraquat. Prema mnogim podacima,

putem, uvjeriti uđemo li u bilo koju prodavaonicu sjemenja

to je jedan od najotrovnijih pesticida koji se danas koristi.

i preparata koji se preporučuju u poljoprivredi. Sve sjeme

Spominju se smrtni slučajevi radnika, koji su na plantaža

nje koje kupujemo u sjemenarnama tretirano je otrovima,

ma prskali banane. I onda pomislim koliko je tog pesticida

a priložene upute preporučuju nam upotrebu zaštitnih

prodrlo u plodove banana koje tako obožavaju naša djeca.

rukavica. Gledajući te preparate na policama, vrlo se brzo

Usput da napomenem, nigdje u literaturi nisam naišla daje

stiče utisak, da smo došli u prodavaonicu samih otrova.

netko analizirao banane na zaostali sadržaj upotrebljenih

Nude nam se otrovi protiv virusa, bakterija, gljivica, grinja,

zaštitnih sredstava.

puževa, glodavaca, i nužno te uhvati neki strah i nelagoda, pa se pitaš gdje mi to živimo.

Na kraju svega iznesenog, jasno je da sva sredstva iz na vedenih tretiranja (naravno i onih koje nisam spomenula)

Preparate za zaštitu bilja koji nam stoje na raspolaganju

ispiranjem putem oborina ili otpadanjem lišća završavaju

u prodavaonicama sjemenja, preporučuju nam i stručnjaci

u tlu. Normalno da ih ima najviše tamo gdje se najviše i

u poljoprivrednim časopisima, televiziji, teletekstu i inter-

koriste. Prema tome, može se zaključiti da je ovom vrstom

netu. Logično je da otrovi za uništavanje tako širokog ras

kemijskog zagađivanja najviše pogođeno tlo u poljopri

pona štetnika, ne mogu biti bezopasni za ljude, međutim

vrednim ravničarskim i voćarskim regijama, dok su nam

premalo je upozorenja na toksičnost tih proizvoda. Dodu

planine još relativno čiste. Sličan raspored i odnos imaju i

še, kod svih sredstava koja se upotrebljavaju za spomenuta

zagađenja koja dolaze od raznih industrijskih postrojenja.

prskanja, priloženo je upozorenje o otrovnosti preparata s

Zagađenost tla, međutim, ne bi nas trebala izravno

kojim se prska, kao i podatak o karenci preparata, to jest o

smetati, jer stvarni problemi nastaju kasnije. Prvi je u tome

vremenu raspada preparata nakon prskanja.

što svi otrovi nataloženi u tlu, djelovanjem oborina i pro

Poljoprivredni proizvođači vrijeme karence uglavnom

diranjem kroz tlo, dospijevaju u vode koje koristimo, dakle

ne poštuju. Voće i povrće plasira se kada dozrije ili prema

zagađivanjem tla zapravo zagađujemo vodu. Drugi pro

potražnji na tržištu, a ne prema navedenoj karenci. Isto

blem zagađenog tla je u tome što bilje, pa dakle i ono koje

vremeno, stanje na tržištu je takvo da praktično nema kon

čovjek koristi za hranu, apsorbira otrovne tvari i ugrađuje

trole prisutnosti pesticida na voću i povrću. U praksi bi to

ih u svoje tkivo.

bilo doduše i veoma teško kontrolirati. Međutim, nema ni

28

KATARINA

KNAPP:

PRIRODA

UZVRAĆA

UDARCE

Voda

EKOLOGIJA

29

u porječjima Save i Drave, bogata su šljunčanim i pješčanim nanosima, ponegdje debljine i po nekoliko desetaka meta

Narod kaže, voda je izvor života, što je i velika istina. Me

ra. Ti su nanosi zasićeni vodom i predstavljaju bogate izvore

đutim, čovječanstvo se danas s pravom pita kako se od

pitke vode. Sagrađena su mnoga vodocrpilišta s bunarima, a

nosimo prema tom dragocjenom izvoru. Nekad čiste rije

razvijena je naravno i pripadna vodovodna mreža.

ke, tijekom razvoja industrije u 20. stoljeću, a naročito u

Sve je bilo dobro dok se nije intenzivirala i modernizi

zadnjih nekoliko desetljeća, pretvorili smo u kloake našeg

rala poljoprivredna proizvodnja, koja je zagadila tlo. Dje

otrovnog otpada. U mnogim zemljama u svijetu se zbog

lovanjem oborina, u podzemlje su počeli prodirati ostaci

zagađenosti vodovodna voda više ne koristi za piće.

primijenjenih herbicida i nitrata iz umjetnih gnojiva, pa

Kod nas je situacija, barem za sada, povoljnija. Naša

danas podzemne vode više nisu čiste kao ranije. Ponegdje

voda iz vodovodnih cijevi je uglavnom pitka voda. Izvori

su utvrđene koncentracije u uzorcima vode prešle i ured

naše pitke vode su planinska i brdska izvorišta u bregovi

bama dozvoljene granice.

tim regijama, a podzemne vode u ravničarskim regijama.

Prodiranje onečišćivača u podzemne vode ovisi o mno

Naše planinske rijeke još su pretežno čiste, pogotovo nji

gim uvjetima i nemoguće ih je pojedinačno i egzaktno raz

hova izvorišta, od kojih su mnoga kaptirana i koriste se za

matrati. Vrijeme i jačina zagađenja voda ovisi o vrsti i poro-

vodovodnu mrežu.

znosti tla, o debljini slojeva iznad vodnog nivoa, o količini

No te iste rijeke, kad svojim tokom dospiju u ravničar ska i urbanizirana područja, postaju sve zagađenije. Zaga

oborina i, naravno, o jačini i vrsti površinskog zagađenja te o karenci upotrebljenih zagađivača.

đenja dolaze iz raznih izvora. Glavni su izvori zagađenja

Treba spomenuti još jedan veoma važan put zagađivanja

ispusti tehničkih i otpadnih voda iz industrijskih pogona,

podzemnih voda o kojem se rijetko razmišlja. Velike rijeke

zatim kanalizacije urbanih sredina te razni kanali i poto

poput Save ili Drave svojim vodama neprekidno popunja

ci koji utječu u rijeku, a skupljaju površinska zagađenja tla

vaju ili ispražnjavaju priobalne slojeve (ovisno o vodostaju).

na svom području (pri tom mislim najčešće na zagađenja

One na neki način žive sa svojim priobaljem. Podzemne

uzrokovana poljoprivrednom djelatnošću koju sam opisala

vode teku kao i rijeke, samo naravno daleko sporije. Iz toga

u poglavlju o tlu). Takva voda se više ne može izravno ko

je jasno da i svi otopljeni kemijski spojevi, koje rijeka nosi

ristiti za vodovodne sisteme. No naša zemlja spada, po vo

sa sobom ulaze i u priobalne podzemne slojeve. Organska

denim resursima, među bogatije u svijetu, pa takvu vodu,

zagađenja i čestice se filtriranjem na podzemnim šljunča-

za sada srećom ne moramo koristiti.

no-pješčanim slojevima uglavnom zaustave. Gotovo sva

Naša se ravničarska područja, međutim, snabdijevaju

crpilišta podzemnih voda smještena su blizu riječnih obala

vodom iz podzemnih vodonosnih slojeva i tu se često puta

pa taj oblik zagađenja nije zanemariv. O situaciji s korište

pojavljuju problemi. Mnoga takva područja, pogotovo ona

njem podzemnih voda govorit ću nešto kasnije.

30


SAMOPROČIŠĆAVANJE VODA U PRIRODI

Ovdje bih željela iznijeti jedno razmatranje o načinima kako je priroda sama organizirala borbu protiv zagađiva nja, odnosno kako se u prirodi odvija proces samopročiščavanja voda. Jesmo li se ikad upitali kako to da se staja ća voda u jezerima tipa Kopački rit, Crna mlaka, Vransko jezero kao i u malim jezercima i barama, ne pokvari i ne usmrdi od stajanja? Naravno, odgovor postoji. Priroda se u normalnim uvjetima pobrinula da svojim odnosima osigura ravnotežu. To se vrlo dobro može uočiti baš u stajaćim vodama. Na primjer, u prirodnim uvjetima, kod takvih voda normalno dolazi do bakterijskog zagađe nja zbog raznih organskih onečišćenja, raspadanja lišća,

EKOLOGIJA

31

Ovu pojavu danas koriste mnogi biološki laboratoriji koji se bave uzgojem praživotinja u znanstvene svrhe, gdje praživotinjama dodaju bakterije kao hranu. Pokazalo se da je ova pojava i te kako bitna u pročišćavanju voda u priro di. Dakle, bakterije u vodama u prirodi nemaju mogućnost prekomjernog razmnožavanja, jer ih, doslovce, pojedu praživotinje. U nastavku razvojnog procesa praživotinja ma se hrane punoglavci, njima se opet hrane razni račići, a njih pojedu ribe i tako se cildus zatvara. To je put kojim je priroda osigurala ravnotežu i spriječila pretjerani razvoj pojedinih vrsta.

PRISUTNOST VIRUSA U STAJAĆIM VODAMA

truljenja, kao i raznovrsnog zagađenja životinjskog porije

Nakon ovih razmatranja postavlja se logično pitanje: što je

kla. No unatoč tome, u prirodnim uvjetima ne dolazi do

u tom ciklusu s virusima, koji se vjerojatno također razvijaju

gomilanja takvih organskih onečišćenja i kvarenja vode.

u stajaćim vodama. Valjalo je zaviriti u nešto stariju struč

Ovdje su došli do izražaja zakoni prirode, takozvano sa-

nu literaturu, da bi se došlo do vrlo zanimljivih podataka.

mopročišćavanje vode.

Američki virusolog Mc Lean izvijestio je već davne 1964.

Ovu pojavu znanstvenici su uočili i u laboratoriju. Uzeli su uzorke vode stajaćice i očekivali u takvoj vodi prisutnost velikog broja bakterija, koje su se prema njihovom očekiva nju, vremenom trebale razmnožiti. Međutim, nađeni broj prisutnih bakterija u takvoj odstajaloj vodi bio je začuđuju će nizak. No u toj su vodi istovremeno utvrdili prisutnost velikog broja praživotinja (protozoa, ameba i drugih), koje se u vodi vrlo brzo kreću. To saznanje ih je potaknulo da u uzorke vode unesu E. coli, Proteus i druge fekalne bakteri je. Ustanovili su da nakon nekoliko dana u takvim uzorci ma vode unesenih živih bakterija više nije bilo. Pojele su ih praživotinje.

0 nalazu virusa u vodi (4). O sličnim nalazima izvijestio je 1 Berg G. 1965. (5) navodeći brojne radove, koji su prouča vali nalaze i značaj virusa u otpadnim vodama. Saznanje o nalazu virusa u vodi objavio je i Primavesi C. A. 1966. (6). Godinu dana kasnije, Grosgebauer K. (7) iz Instituta za mikrobiologiju medicinskog fakulteta u Berlinu objavio je veliku studiju o antagonističkom djelovanju bakterija na viruse, s naročitim osvrtom na nepatogene stafilokoke. Je dan zanimljivi prikaz na temu međudjelovanja bakterija i virusa iznijela sam kasnije u poglavlju IV.-i, kod izlaganja o poliomielitisu u SAD. Mnogo se podataka može naći o antagonističkom dje lovanju praživotinja - protozoa i ameba - prema virusima.

32


EKOLOGIJA

33

Već je 1956. Knorr M. sa suradnicima ispitivao djelovanje

lovanjem ozbiljno se narušava proces prirodnog pročišća

praživotinja, naročito ameba, na virus gripe i na virus krav

vanja voda.

ljih boginja (8). Ustanovili su da već nakon 12 sati dolazi do

Pročišćivači otpadnih voda, koji se u novije vrijeme

znatnog slabljenja moći spomenutih virusa, ako su držani

grade na kanalizacijskim sistemima u većim gradovima,

zajedno s amebama. Slična saznanja iznijeli su Mose J.R. i

svakako otklanjaju organska onečišćenja i krute čestice, ali

sur. 1970. (9)- Oni su ustanovili snažno antiviralno djelova

ne znamo kakva je situacija s kemijskim spojevima, koji su

nje protozoa prema virusu influence i vaccinia virusu.

potpuno otopljeni u vodi.

Zanimljivo je da se zadnjih desetljeća u stručnoj literatu ri gotovo ne mogu naći radovi koji bi proučavali međusob no djelovanje virusa i drugih mikroorganizama. Ne znam da li je ova značajna problematika iscrpljena radovima u starijem razdoblju ili je možda samo zanemarena. Istina je vjerojatno negdje u sredini. Iz gore navedenih starijih znanstvenih radova saznaje mo da protozoi i neke vrste bakterija uništavaju viruse u vodi i time nas štite od njihovog prekomjernog razmnoža vanja. Dakle i virusi su uključeni u gore navedeni životni cildus. Iz svega navedenog vidljivo je kako u prirodi postoji međusobna ravnoteža biološkog svijeta, ili je barem posto jala dok ju čovjek svojim djelovanjem nije poremetio. Poremećaji prirodne ravnoteže koje izaziva današnji ci vilizacijski razvoj mogu dovesti do teških posljedica. Mo ramo se zapitati što se događa sa svim korisnim bakteri jama i protozoima nakon masovnih ispuštanja otpadnih i otrovnih tvari u prirodne vodotokove i mora. Priroda se svojim polaganim procesima pročišćavanja ne može bori ti s današnjim nivoima zagađenja. Otrovima sadržanim u otpadnim vodama, naime, uništavamo ranije spomenute prirodne mikroorganizme koji su bitni u lancu pročišćava nja. U težim slučajevima onečišćenja voda otrovima, dolazi nerijetko i do masovnog ugibanja riba. Tim ljudskim dje-

ZAGAĐENJA U PODZEMNIM VODAMA Kakvo je stanje u podzemlju i podzemnim slojnim vodama? Već je navedeno da se u ravničarskim regijama pitka voda crpi iz podzemnih vodenih slojeva. Veliki vodoopskrbni sistemi, koji koriste takve vode, provode stalne laboratorij ske kontrole, i tu ne bi smjelo biti opasnosti. Međutim, ipak treba navesti da su laboratorijske kontrole u zadnjih desetak godina, u nekim vodovodima sjevernog dijela naše zemlje, utvrdile prisutnost nedozvoljenih kemikalija i iznad propi sanih koncentracija. Poduzete su mjere sanacije i problemi se pokušavaju riješiti. No i dalje se pojavljuju uzorci vode u kojima je sadržaj nedozvoljenih kemikalija iznad graničnih vrijednosti. To je naročito slučaj u područjima s intenziv nom poljoprivrednom proizvodnjom. No najveći problem u vodoopskrbi je u seoskim po dručjima gdje nema vodovoda i gdje još mnogo ljudi ko risti vodu iz seoskih bunara. U tim bunarima uglavnom nema organskih, dalde mikrobioloških zagađenja, osim naravno, kada su bunari iskopani preblizu štala ili sanitar nih jama. Međutim, kemijsko zagađenje koje je otopljeno u vodi ne može se izbjeći. Kako je već opisano u prethodnom poglavlju, kemijsko zagađenje voda nastaje zbog upotrebe pesticida i herbicida, ali i zbog masovne upotrebe umjetnih

34


EKOLOGIJA

35

gnojiva u kojima je natrijev nitrat glavni sastojak. Još 1945.

još dvadesetih godina prošlog stoljeća organizirao kontro

god. zabilježeno je oboljenje od methemoglobinemije kod

lu kvalitete voda seoskih bunara i radio na prosvjećivanju

male djece uzrokovano korištenjem vode za piće koja je sa

sela s higijenskog stanovišta. Za svoj rad dobio je brojna

državala nitrate (10).

međunarodna priznanja. S Rockfellerovom donacijom, ko

Navest ću još jedan primjer o kojem se u javnosti malo

ju je dobio kao priznanje za takav rad, sagrađeno je zdanje

zna, a koji nam pokazuje kako željeznice zagađuju podze

"Škola narodnog zdravlja" u Zagrebu 1927. godine. Aktiv

mne vode. Naime, duž željezničkih pruga masovno se sipa

nost te škole prema organizaciji dr. Andrije Štampara bila

ju sredstva kojima se uništava raslinje, koje bi inače izraslo

je usmjerena na zaštitu narodnog zdravlja. Osnivani su hi

duž njihovih trasa i nasipa. Kemijskim uništavanjem rasli

gijenski zavodi s bakteriološkim, epidemiološkim, kemij

nja duž pruga, izbjegava se skupo mehaničko uklanjanje

skim, sanitarno tehničkim i socijalno medicinskim odjeli

raslinja i šikara. Ono je nekad predstavljalo veliki problem

ma. Zadatak tih odjela bio je u prvom redu rad na sana

za željeznicu, kada se raslinje uklanjalo pilama i sjekirama.

ciji sela, kontrola seoskih bunara, sanacija otpadnih voda

Daleko je lakše i jeftinije posipati otrov uz prugu, a kod

i održavanje predavanja na terenu. Te ideje bi se i danas

toga se ne pitati, gdje taj otrov završava. Ne smije se za

trebale više prakticirati.

boraviti da su upravo uz željezničke pruge ljudska naselja

Na kraju razmatranja o vodama možemo navesti da je

gušće smještena, pa uz to naravno ima i više bunara. Njih

kod nas, barem za sada, kvaliteta vode bolja nego u veći

danas uopće ne kontroliramo.

ni zemalja u svijetu. U našoj zemlji može se još naći dosta

Zna se da su bunarske vode danas najveći problem u

područja i izvorišta koja nisu zagađena, a i u većini rav

pogledu otrovnih kemikalija. Vlasnicima bunara ostaje

ničarskih vodovodnih sistema voda sadrži nitrate i ostale

mogućnost slanja vode na analizu u ovlaštene laboratorije.

kemijske spojeve u dozvoljenim koncentracijama. Kod nas

Međutim analiza vode na prisutnost herbicida i pesticida je

se voda iz vodovoda još uvijek pije. No ako nastavimo s

većini običnih ljudi nedostupna, kako zbog cijene analize,

intenzivnom proizvodnjom u poljoprivredi i primjenom

tako često puta i zbog lokacijske nedostupnosti laboratori

agrotehničkih mjera po uzoru na svijet, ubrzo ćemo se i u

ja. Osim toga, korist od takve analize je gotovo nikakva, jer

pogledu kvalitete voda naći na istoj razini.

vlasnik bunara nema drugog izbora nego rabiti svoju vodu. Upravni organi u državi odobrili su upotrebu kemijskih

Napomena 0 poglavlju Ekologije.

preparata, ali je bilo neophodno donijeti i uredbu o obve

Ovo poglavlje o ekologiji htjela bih zaključiti napomenom,

znoj besplatnoj kontroli bunarskih voda u poljoprivrednim regijama i duž željezničkih pruga.

da ovdje iznesena razmatranja svakako ne predstavljaju cjelovit pristup ekološkim problemima. Iz veoma široke

Tu se treba prisjetiti našeg velikana i ustrajnog borca za

ekološke problematike izdvojila sam samo one detalje, koji

očuvanje narodnog zdravlja, dr. Andrije Štampara, koji je

će poslužiti kao nadopuna kasnijim razmatranjima u vezi s

36


prehranom, i zdravstvenim problemima koji se pojavljuju kao posljedica narušavanja ekološke ravnoteže. Ako se čitatelj želi detaljnije i kompleksnije upoznati s

DRUGI DIO

HRANA I PREHRANA

ekološkim odnosima i problemima, preporučam da prouči knjigu prof. Vjekoslava Glavaša: "Uvod u globalnu ekolo giju" koja pruža vrlo detaljan pregled ekološke problema tike.

Pregled literature navedene u poglavlju EKOLOGIJA 1. Giordani G. et al,. 1970, The bifid bacteria as characteristic inhabitants of different species in the genus APIS, J. of Apicultural Research 9, 49 -51. 2. Kniewald J. et al, 2000, Disorders of male rat reproductive tract under the influence of atrazine, J. Appl. Toxicol, 20 (1), 61-68. 3. Mitak M. 1998, Utjecaj subtoksičnih doza atrazina i zearalenona na reprodukciju štakora, Disertacija, Veterinarski fa kultet Zagreb. 4. Mc Lean D. M. 1964, Contamination of water by viruses, J. Amer. Wat. Works Assoc. 56, 565. 5. Berg G. 1965, Die Virusubertragung auf dem Wasserweg, Arch. Hyg. und Bakt. 310-316 . 6. Primavesi C. A. 1966, Virologische Untersuchung von Oberflachenwassern, Arch. Hyg.und Bakt. 150,196. 7. Grosgebauer K. 1967, Antagonistische Phanomen zwischen Viren und Bakterien, Arch. Hyg. und Bakt. 151,146-173. 8. Knorr M. 1956, Das Schicksal des Virus im Fluswasser und im Boden, Arch. Hyg. und Bakt.140,181-207. 9. Mose J. R. 1970, Inaktivirung von Viren durch Abwasserprotozoen, Arch. Hyg. und Bakt. 4, 319-330. 10. Comly H. 1945, Cyanosis in infants caused by nitrates in well water, J. Am. Med. Assoc.129,112-116.

Problemi suvremene proizvodnje namirnica Poznata je izreka znamenitog grčkog liječnika i znanstve nika Hipokrata: "Vaša hrana neka bude lijek, a vaš lijek neka bude hrana" To je on napisao prije više od dvije tisuće godina. Uistinu, zdrava hrana i ispravna prehrana, trebala bi i danas biti lijek. Međutim, u doba moderne tehnologije i naša je hrana postala industrijski proizvod, sa svim pro blemima koje moderna industrija nosi sa sobom. Današnji način života prisiljava nas na prehranu goto vim i polugotovim industrijskim jelima. U domaćinstvima se danas rijetko peče kruh, ne pripremaju se više doma ći voćni sokovi i ne spremaju se kisele paprike i krastavci za zimu metodama naših baka već se koriste konzervansi. Danas se više ne pije domaće mlijeko, mlijeko krava pozna tih vlasnika. Sve je to daleka prošlost. Zbog brzog ritma života i nedostatka vremena hranimo se industrijskim proizvodima. Moderna domaćica nakon napornog rada u tvornici, uredu ili školi ima u svako doba u trgovinama veliki izbor polugotovih i gotovih jela, što joj znatno olakšava život u kući. Međutim, industrijski proi zvedena hrana uz očevidne prednosti, donosi sa sobom i niz negativnosti, pa čak i opasnosti. U ovom poglavlju že lim govoriti upravo o tim problemima.

38


PROBLEMI KOJI PRATE ZAŠTITU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA Već je ranije navedeno koliko se, uglavnom otrovnih, tvari upotrebljava na poljima prilikom uzgoja poljoprivrednih proizvoda. Dokazano je (vidi kasnije navode) da dio tih supstanci ostaje u poljoprivrednim proizvodima koje ko ristimo izravno u domaćinstvu ili koji služe kao sirovina u prehrambenoj industriji. Nažalost kod nekih se poljoprivrednih proizvoda pri mjenjuje tretiranje otrovnim supstancama i u sldadištima. Možemo za primjer uzeti krumpir. Da tijekom skladištenja u podrumima i trapovima ne bi došlo do klijanja krumpira, a time i do smežuravanja gomolja, proizvođači krumpira tretiraju ga sredstvima protiv klijanja. U tu svrhu najčešće se koristi Kloroprofarn, preparat odobren od Ministarstva

HRANA 1 PREHRANA

39

Na našim tržnicama, odnosno u trgovinama prilikom kupnje krumpira, ne može se naći podatak o datumu tre tiranja krumpira, to jest kada se krumpir može upotrijebiti za jeOo s obzirom na karencu. Nakon toga postavlja se lo gično pitanje kemijske analize i kontrole takvog proizvo da, kao i zahtjev da proizvođači krumpira prilikom proda je obvezno navedu datum tretiranja krumpira sredstvom protiv klijanja. Slično je i s drugim poljoprivrednim proizvodima na tržištu. Kupus, rajčica, paprika i čitav niz drugih poljopri vrednih proizvoda uglavnom se tretiraju na poljima u svr hu zaštite od štetnika. Zbog toga se može pretpostaviti da dio takvih tvari zaostaje u poljoprivrednim proizvodima, koji služe kao sirovina u prehrambenoj industriji, ili se nji ma izravno koristimo u svakodnevnoj prehrani.

poljoprivrede i šumarstva, 1997. god. Iz priložene upute za upotrebu tog preparata vidljivo je, da se očito radi o otrov

ZASTRANJIVANJA U PROIZVODNJI SVJEŽEG MESA

noj tvari, jer se prema uputi prilikom rukovanja moraju

U lancu poljoprivrednih proizvoda, koji služe kao sirovina

primijeniti zaštitne mjere (zaštititi nos i usta), a neutroše

u prehrambenoj industriji, treba spomenuti možda najvaž

no sredstvo ne smije se prilikom ispiranja izlijevati u vo-

niji proizvod, a to je meso. U proizvodnji mesa, dalde pri

dotokove. Prema priloženoj uputi, karenca, to jest vrijeme

likom uzgoja stoke i peradi, i opet je glavni cilj kako u što

raspadanja preparata, traje najmanje 42 dana. Usput treba

kraćem vremenskom razdoblju postići što veću težinu, to

napomenuti interesantan podatak daje rok valjanosti istog

će reći, što veći prinos mesa i što veću dobit proizvođača.

preparata, prema navodima iz upute, čak 5 godina. Ovo

Da bi se to postiglo, pribjeglo se proizvodnji raznih doda

sredstvo je praškasta supstanca koja se sipa po površini

taka krmnim smjesama za stoku i perad prilikom uzgoja.

krumpira. Sigurno je da dio te supstance kemijski reagira i

Počelo se s ribljim brašnom, pa nastavilo s dodavanjem

raspada se u dodiru s krumpirom, ali dio i ostaje, naravno,

hormona i antibiotika u krmne smjese i kasnije s mesno-

nerazgraden. Ako je suditi po izgledu krumpira koji se nudi

koštanim brašnom. Kod sva tri dodatka pokazao se pozi

tijekom čitave zime i proljeća na našem tržištu, krumpir je

tivan učinak na povećanje prinosa kod životinja prilikom

očito tretiran sredstvom protiv klijanja.

uzgoja. Međutim, riblje brašno, iako vrlo jeftin i učinkovit

4o

HRANA I PREHRANA


41

dodatak krmnim smjesama, pokazao se vrlo brzo nepri

vremena, kada su postojala takozvana životinjska groblja, i

hvatljivim, jer je meso životinja, hranjenih takvim smjesa

zakonom je bila propisana stroga obveza da se na takvim

ma, imalo neugodan riblji okus i miris.

lokacijama moraju pokapati sve uginule životinje. U tim

Sto se tiče primjene hormona i antibiotika kao dodataka životinjskoj hrani, može se reći da je tu došlo do izražaja klasično usko promatranje problema. Gledalo se samo na povećanje prinosa mesa, a nedovoljno se istražilo pitanje zdravlja ljudi, koji će konzumirati takvo meso. Dodatak

prošlim vremenima, kada još nisu postojali tako učinkovi ti dezinficijensi (djelotvorna sredstva za dezinfekciju) niti su postojale vakcine protiv zaraznih bolesti, naročito onih koje se prenose sa životinja na ljude, kontrola pokapanja uginulih životinja bila je od presudne važnosti.

hormona vrlo se brzo pokazao štetan za ljudsko zdravlje. U SAD-u su vršeni pokusi na životinjama, dodavanjem hor

MESNO-KOŠTANO BRAŠNO I KRAVLJE LUDILO

mona u njihovu hranu. Pokazalo se da hormon dietilstilbe-

Moderna vremena donijela su nove ideje za rješavanje na

strol, koji se najčešće dodavao u krmne smjese, djeluje kan

vedenih problema. Razvijeni su novi tehnološki postupci

cerogeno. Zbog toga je već 1972. u SAD-u od strane Food

spaljivanja klaoničkog otpada, ali i trupla uginulih živo

and Drug Administration (Službene agencije američke vla

tinja. Pogoni za spaljivanje takvog otpada prvo su počeli

de za kontrolu kvalitete hrane i lijekova), za koju ćemo u

nicati uz velike mesne industrije, a služili su za sanaciju

daljem tekstu koristiti kraticu FDA, zabranjena upotreba

klaoničkog otpada. Ovi pogoni nazvani su kafilerijama.

toga hormona za krmne smjese. (Medicinska enciklopedi

Jednostavna i relativno jeftina metoda spaljivanja pokaza

ja, Zagreb, MCMLXXIV, Dopunski svezak str. 248)

la se idealna i za zbrinjavanje i sanaciju uginulih životinja.

Upotreba antibiotika kao dodatka u krmne smjese po

Međutim industrija je i ovdje našla mogućnost izvlačenja

kazala se neprihvatljivom i zbog izgleda takvog mesa, tj.

dobiti. Konačni proizvod termičke obrade u kafilerijama,

blijeda boja i vodnjikavost mesa, te mekane kosti, o čemu

bilo je mesno-koštano brašno.

su pisali i naši veterinarski stručnjaci (1, 2).

Logički nastavak lanca takvog tehnološkog procesa bila

Kod nas su zakonske odredbe o zabrani prometa mesa

je ideja o primjeni mesno-koštanog brašna za ishranu živo

koje potječe od životinja hranjenih dodacima hormona i

tinja. Eksperimenti na pokusnim životinjama dali su izvan

antibiotika donesene Pravilnikom o najvećim količinama

redne rezultate u povećanju prinosa mesa kod životinja,

štetnih tvari i sastojaka u stočnoj hrani, Narodne novine

koje su hranjene krmnim smjesama uz dodatak mesno-ko

4/92. Vidljivo je, dalde, da je korištenje hormona i antibio

štanog brašna. Prerada uginulih životinja u mesno-koštano

tika u prehrani stoke kod nas zabranjeno još 1992. godine. Ipak možda najteži problem koji smo stvorili u težnji za što većim prinosom mesa, bila je upotreba mesno-koštanog brašna. Ovdje bi se trebalo prvo podsjetiti na davno prošla

brašno, koje će služiti za ishranu životinja, već samo po sebi ne zvuči kao previše pametna ideja, a pokazala se vrlo brzo i kao ozbiljan problem za zdravlje ljudi i životinja. Pojavila se naime nova bolest nazvana kravlje ludilo.

42

K A T A R I N A KNAI»I»: P R I R O D A U Z V R A Ć A U D A R C E

H R A N A I PREHRANA

43

Sve je počelo prije dvadesetak godina. U Engleskoj se

koj Britaniji oboljelo je od ove smrtonosne bolesti deset,

pojavila do tada nepoznata zarazna bolest koja je rezultirala

uglavnom mladih osoba. Zavladala je panika među ljudi

masovnim ugibanjem ovaca. Problem sanacije zaraze po

ma. U ono vrijeme ni stručnjaci nisu imali pravi odgovor,

kušalo se riješiti spaljivanjem uginulih i ubijenih životinja.

jer se o novoj bolesti malo znalo. Tek kasnije, kad se bolest

Mesno-koštano brašno dobiveno spaljivanjem prošlo je

bolje proučila i kada se dokazalo da su uzročnici prioni

vrlo visoku temperaturu i pretpostavljalo se da su uništeni

iz mesno-koštanog brašna, poduzete su mjere i upotreba

i najtermorezistentniji mikroorganizmi. Nažalost, pojavio

toga brašna je zabranjena.

se novi problem, pojavili su se prioni. Prioni su proteinske

Nakon svega treba se kritički osvrnuti na upotrebu me

čestice sitnije od virusa, koje mogu izdržati dosad neza

sno-koštanog brašna. Hranjenjem životinja s ovim vrlo jef

mislivu temperaturu, čak i više stotina stupnjeva Celziusa.

tinim dodatkom, cilj je bio postizanje većeg prinosa mesa

Pokazalo se da prioni mogu uzrokovati kravlje ludilo.

u što kraćem vremenu. Da bi se to postiglo, goveda se hra

Kravlje se ludilo kod životinja prvi puta pojavilo u Velikoj

nilo mesno-koštanim brašnom, a pritom se zaboravilo da

Britaniji 1986, kada se kod nekoliko krava primijetilo čudno

goveda nisu mesožderi i da im je probavni trakt anatomski

ponašanje. Veterinarskim pregledom životinja ustanovljeno

građen za probavu biljne hrane. Rezultat te zablude je vid

je da se radi o dosad nepoznatim simptomima bolesti. Mi

ljiv. Dobili smo novu bolest, koja se prenosi sa životinja na

kroskopskim pregledom mozgova tih životinja ustanovljeno

ljude putem mesa.

je, da su mozgovi takvih životinja postali spužvasti i rupiča

Problem kravljeg ludila samo je jedan primjer kuda nas

sti, što do tada nije bilo zabilježeno u stručnoj literaturi. Me

može dovesti težnja za jeftinijom i ekonomičnijom proi

đutim, bolest kravljeg ludila naglo se širila. Tako, prema iz

zvodnjom goveđeg mesa, bez temeljitog ispitivanja mogu

vještaju Britanskog ministarstva poljoprivrede 1993. već ima

ćih posljedica. Navedimo na kraju da se i nakon zabrane

više od 25.000 zaraženih krava. Prema nekim nezavisnim

korištenja mesno-koštanog brašna, pa i sve do danas, jav

studijama, ta je brojka bila i znatno viša. Javnost se s pravom

ljaju sporadični slučajevi kravljeg ludila.

počela pitati, da li se ova bolest može prenijeti na druge živo tinje i na ljude, ako konzumiraju meso zaražene stoke.

U ovom poglavlju iznijela sam neke od problema suvre mene tehnologije proizvodnje namirnica. Pokazala sam na

Prve na udaru zaraze bile su male životinje. Već 1990.

primjerima proizvodnje, posebice mesnih proizvoda, ko

uginula je prva mačka oboljela od spongiformne encefalo-

liko je bilo lutanja i zastranjivanja u tijeku razvoja raznih

patije, što je stručni naziv za kravlje ludilo. Ustanovljeno je

tehnoloških procesa. Niz grešaka u proizvodnji hrane, koje

da se mačka hranila suhom goveđom hranom, najvjerojat

su dokazane, tijekom vremena su i ispravljene. No buduć

nije proizvedenom od mesa zaraženih životinja.

nost će pokazati hoće li se još neke greške pojaviti. Neke

Nažalost, ubrzo se dogodilo i ono najgore. Godine 1994. došlo je do prve pojave bolesti kod ljudi. Do 1996. u Veli-

od takvih problema, koji se već sada pojavljuju, iznijet ću u sljedećim poglavljima.

44

HRANA I PREHRANA


45

I zaista, moderna tehnologija prehrambene industrije

Prehrambeni aditivi (Dodatci u prehrambenim proizvodima)

uspjela je pomoću aditiva proizvesti namirnice i napitke

Posljednjih nekoliko desetaka godina svjedoci smo novog

bilnu i uvijek jednaku boju (na primjer boja ulja), izgled i,

zastranjivanja u pogledu naše prehrane. Prehrambena in

što je najvažnije, dovoljnu trajnost. Takvi proizvodi se ne

dustrija se, zbog modernog načina života i velike potražnje

kvare i na dužem putu do potrošača i ne izazivaju bakterij

industrijski proizvedene hrane, naglo razvila. Veliki pre

ska trovanja.

odličnog okusa, prihvatljive konzistencije i izgleda. Posti gla je da određeni proizvodi i u velikim serijama imaju sta

hrambeni koncerni, kao i ostale specijalizirane industrije,

Zbog tih svojstava je primjena aditiva u prehrambenoj

preuzeli su dominaciju na tržištu. Sirom svijeta razvili su se

industriji masovno prihvaćena, prvo u SAD, pa zatim u ve

financijski moćni prehrambeni pogoni, a paralelno s njima

ćini europskih zemalja. Primjena aditiva u SAD službeno

i veliki trgovački lanci.

je regulirana odlukama vladinog organa - Food and Drug

Preko velikih trgovačkih kuća nude se ogromne količi

Administration - FDA, IFIC Broshure Januar 1992* u Nje

ne svih mogućih prehrambenih proizvoda, koji stalno sto

mačkoj putem - Lebensmittel und Bedarfsgegenstandge-

je na raspolaganju potrošaču. Da ne bi došlo do kvarenja

setz, - LMBG. Slično je i u drugim zemljama Europske

tih proizvoda, a time i do neželjenih posljedica po zdravlje

Unije.

potrošača, prehrambena industrija je pribjegla upotrebi

U Hrvatskoj je to regulirano Pravilnikom o prehrambe

zaštitnih dodataka, koji joj olakšavaju proizvodnju i osigu

nim aditivima - Narodne novine 173-04- Pravilnik je doni

ravaju trajnost proizvoda.

jelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. U navedenom Pravilniku dopuštena je upotreba, za živežne namirnice i

PRIMJENA PREHRAMBENIH ADITIVA Prehrambena industrija je razvila cijeli niz dodataka koji se primjenjuju kod proizvodnje raznih vrsta namirnica. Pre hrambeni aditivi su opće prihvaćeni naziv za takve dodatke u namirnicama. U većini zemalja, pa i kod nas, oni su si stematizirani, ozakonjeni i u službenoj nomenklaturi ozna čeni slovom E i pridruženim brojem. Svaki takav E broj označava određeni aditiv. Svrha tih aditiva je, njihovim do davanjem u namirnice, zaštititi prehrambene proizvode i napitke od kvarenja, postići prihvatljiv stabilan izgled, boju i okus te konačno produžiti namirnicama rok valjanosti.

osvježavajuća bezalkoholna pića, ukupno 293 prehrambe na aditiva. Ti se aditivi, prema svojstvima i njihovoj namje ni, mogu podijeliti u sljedeće grupe: bojila, konzervansi, antioksidansi, emulgatori, pojačivači okusa i sladila. Kao što se vidi iz nabrojenih vrsta aditiva, ovim je Pravilnikom prehrambena industrija dobila mogućnost proizvoditi ši roki spektar ljepših i atraktivnijih namirnica u smislu boje, okusa, konzistencije i naročito trajnosti. Ako pogledamo opće odredbe Pravilnika o prehrambe nim aditivima, članak 7 govori, da se prehrambeni aditivi mogu dodavati hrani uz sljedeće uvjete:

46

HRANA I PREHRANA


47

• da su toksikološki evaluirani (ispitani)

korisnika. Collins Wiliams u svom radu upozorava da ova

• da su tehnološki opravdani

najčešće upotrebljavana boja izaziva niz popratnih i ne

• da se dodaju hrani u dopuštenim količinama

željenih reakcija poput urtikarija, astme i angioedema. Iz

• da se njihovim dodavanjem potrošač ne dovodi u zablu

statističkih podataka, u Njemačkoj godišnje više od 10.000

du u pogledu prave prirode sastojaka ili prehrambene

ljudi trpi od urtikarija, koje potječu od prehrambenih adi

vrijednosti hrane

tiva, a na azoprehrambene boje čak 10% astmatičara reagi

• da bitno ne utječu na prirodno svojstveni okus i miris

ra astmatičkim napadom, kako u svojoj knjizi iznosi prof.

hrane kojoj su dodani, osim ako im to nije posebna na

I. Elmadfa (5). Slično je i s crvenim bojilom Amaranth E

mjena

123, koje je zabranjeno u mnogim zemljama Europske Uni

• da se njihovim miješanjem i dodavanjem hrani ne stva raju toksične tvari tijekom prerade, čuvanja i uporabe Sve ove navedene točke su ispravne i nužne i preko njih se

je zbog mogućih alergijskih reakcija. U SAD je ovaj aditiv naknadno zabranjen radi sumnje da je kancerogen. Primjere, po mom mišljenju, neodgovornih i prebrzo

je donositelj Pravilnika osigurao da se odobreni prehram

donijetih stručnih mišljenja o neotrovnosti možemo naći

beni aditivi ispravno koriste.

i u drugim skupinama aditiva. Tako je za natrijev benzoat, koji se primjenjuje kao konzervans u bezalkoholnim napit

TOKSIČNOST PREHRAMBENIH ADITIVA Kasniji razvoj događaja i novija istraživanja nametala su nužne promjene u primjeni prehrambenih aditiva. Treba se osvrnuti upravo na prvi stavak članka 7, koji kaže da aditivi moraju biti toksikološki evaluirani. Nažalost, u proteklom periodu otkako se prehrambeni aditivi koriste u svijetu, mnogi od njih, koji su bili odobreni kao toksikološki isprav ni, kasnijim nalazima pokazali su se štetnima za zdravlje potrošača, a neki čak i kancerogeni. Kao primjer može se spomenuti tartrazin E 102 - žuta boja koja se upotrebljava u osvježavajućim napitcima, pu dinzima, sladoledima, slatkišima. Nađeno je da aditiv E 102 izaziva alergijske reakcije, što su u svojim radovima iznijeli Michaelsson G. 1973. (3), i Collins Wiliams C. 1985. (4). Prema izvještaju Michaelssona i sur., pojava urtikarija nakon upotrebe tartrazina može se pojaviti kod čak 35 %

cima kao i u nekim vrstama namirnica, naknadno dokaza no njegovo toksično djelovanje. Pošto je njegova upotreba veoma raširena, ovaj navod ćemo dokumentirati s nekoliko podataka iz literature. Podaci u literaturi pokazuju da pre osjetljivost na benzoat uzrokuje povećano lučenje histamina (7), što može dovesti do anafilaktičkog šoka (6), kao i problema dišnih puteva (8). Nakon ovih podataka ne mogu se oteti dojmu, da su navedena bojila i natrijev benzoat odobreni bez dovoljnih prethodnih analiza na toksičnost. Zanimljivo je da su nave deni aditivi i danas u upotrebi. Napomenimo da se spome nuta bojila najčešće upotrebljavaju u proizvodnji pudinga, krema, bezalkoholnih napitaka, instant juha, i sladoleda, dakle proizvoda koje najčešće konzumiraju naša djeca.

48

HRANA I PREHRANA


EMULGATORI Emulgatori su grupa prehrambenih aditiva koji se vrlo če sto upotrebljavaju u prehrambenoj industriji a koje, zbog njihovih svojstava, želim posebno istaknuti. Ova grupa aditiva dodaje se namirnicama, najčešće mesnim proizvo dima, u svrhu homogenizacije masti i vode. Pregledamo li E brojeve označene na deklaracijama mesnih proizvoda na

49

U takvoj situaciji još više začuđuje jedna zanimljiva či njenica. Naime gotovo u isto vrijeme, kada je odobrena upotreba emulgatora u kobasicama, doneseni su i novi za konski propisi o kvaliteti mesnih proizvoda. Novi propisi ne predviđaju više ograničenje sadržaja masti u barenim kobasicama, kao što su hrenovke, safalada, posebna koba sica i slično. (Pravilnik o kvaliteti mesnih proizvoda, Na

našem tržištu, možemo ustanoviti da su emulgatori prisut

rodne novine 53-91, 96-97, i 105-03). Zbog izostanka pro

ni u gotovo svim vrstama kobasica i sličnim suhomesnatim

pisa o gornjim granicama dopuštene masnoće u novom

proizvodima koje se danas nude potrošačima.

Pravilniku, količina masnoće u kobasicama od strane in

Djelovanje emulgatora u tehnologiji mesnih kobasica je

spekcijskih službi praktički se ne kontrolira, jer nema više

toliko jako i značajno, da se želim na to posebno osvrnuti.

zakonske podloge. Istovremeno proizvođač više nije dužan

Poznato je da se primjenom emulgatora u proizvodnji me

navesti postotak masnoće na deklaraciji svog proizvoda. I

snih kobasica postiže jednakomjerno raspršivanje masti u

zaista danas, u deklaracijama na proizvodima tog podatka

nadjevu kobasica. Mast kod kobasica koje sadrže emulga-

više nema.

tore ne izlazi iz nadjeva čak niti kod kuhanja kobasica, jer

Usporedbe radi, želim podsjetiti na stari, sada već neva

ju emulgatori drže vezanu uz nadjev. Na taj način dobiva

žeći, Pravilnik o kakvoći mesnih proizvoda, SI. List SFRJ,

mo utisak, daje kobasica, koju kuhamo, potpuno bez masti

29-74. U tom starom Pravilniku količina masnoće u ba

i da jedemo dijetalni proizvod. To je naročito slučaj kod

renim kobasicama bila je ograničena na 30%. To doduše

kobasica za kuhanje, tipa hrenovki ili safalada, pa zatim

također nije bilo malo, ali je količina ipak bila normirana.

kod posebne kobasice i sličnih. To su naime kobasice s po

Sada je dakle dozvoljena upotreba emulgatora, koji svojim

sve homogenim nadjevom, kod kojih se prisutna masnoća

djelovanjem u proizvodu potrošača dovodi u zabludu da

na presjeku kobasice ni ne uočava. Iz toga proizlazi, da je

jede kobasice bez masnoće, a s druge strane inspekcijska

potrošač doveden u zabludu u pogledu sadržaja masnoće,

služba na terenu nema više zakonskih ovlasti na osnovu

jer je ona na presjeku kobasice praktički nevidljiva. Dakle,

kojih bi mogla kontrolirati količinu masnoće u određenom

stvorili smo pojam skrivene masnoće, jer potrošač ne zna,

proizvodu i kazniti eventualne prekršitelje. Očito je da se

koju količinu pojede u kobasicama. Smatram da se to kosi

novim zakonskim propisima, po mom mišljenju, išlo na

s odredbom navedenom u članku 7, stavak 4 Pravilnika o

ruku mesnoj industriji da uz pomoć emulgatora prikrije

prehrambenim aditivima. koji kaže da se dodavanjem adi

stvarnu kvalitetu mesnih proizvoda.

tiva potrošač ne smije dovoditi u zabludu u pogledu kvali tete proizvoda.

Za poboljšanje i pojačanje okusa mesnih jela, juha i ne kih drugih proizvoda, dozvoljen je još jedan aditiv, natrijev

50


HRANA I PREHRANA

51

glutamat, sistematiziran pod brojem E 621, koji je dobio vrlo široku primjenu. On je danas neizbježan sastojak u gotovim smjesama koja se dodaju jelima. Međutim ubrzo su se pojavila upozorenja znanstvenika o toksičnosti toga aditiva. Već je 1988. Choi (9) upozorio, da natrijev glutamat ima neurotoksično djelovanje koje na staje zbog oštećenja živčanih stanica. I neka novija istra živanja potvrdila su neurotoksično djelovanje toga aditiva (10). No bez obzira na upozoravajuće podatke o natrijevu glutamatu, ovaj se aditiv još uvijek nalazi među dozvolje nim aditivima u svijetu i u našem Pravilniku, i to samo da bi poboljšao okus namirnica.

Nitro spojevi Aditive iz ove kemijske grupe izdvojila sam u posebno po glavlje, jer zbog svoje važnosti u industrijskoj primjeni, ali i zbog zdravstvenih rizika kojima prijete, zahtijevaju vrlo opsežno razmatranje. Nitro spojevi koje će se ovdje razma trati su: natrijev nitrat, natrijev nitrit i nitrozamin. Natrijev nitrat sistematiziran pod oznakom E 251, i natrijev nitrit sistematiziran pod oznakom E 250, su našim Pravilnikom o prehrambenim aditivima dozvoljeni aditivi. Nitrozamin, koji nije aditiv, nastaje iz nitrita procesom redukcije po moću bakterija. Aditivi E 250 i E 251 su neobično važni za prehrambenu industriju zbog svojih izuzetnih svojstava i pomoći koju oni, svojim djelovanjem, pružaju u tehnološ kom procesu proizvodnje namirnica. Prije nego što se počnu razmatrati pozitivna i negativ na svojstva spomenutih aditiva moraju se ukratko objasniti povezanost i kemijski odnosi među navedenim nitro spo jevima. Cijelu ovu grupu nitro spojeva treba promatrati zajedno, jer oni, procesom redukcije uz pomoć bakterija, lako prelaze jedan u drugoga. Situacija je zapravo sljedeća. Prvi spoj u kemijskom nizu je nitrat. Djelovanjem bakterija procesom redukcije nitrat prelazi u nitrit, a ovaj daljnjim djelovanjem bakterija prelazi u nitrozamin. Iz ovoga je ja sno da se ovi kemijski procesi mogu odvijati samo tamo gdje su prisutne reducirajuće bakterije. Stoga je prisutnost ovih procesa u gotovim namirnicama praktički zanemari va, jer je u njima, upravo zbog djelovanja nitrita, pa i nitra ta kao konzervansa, koncentracija bakterija zanemariva. Neki istraživači su analizirali gotove proizvode s polica u trgovinama i konstatirali da je u njima prisutnost nitro-

52


HRANA I PREHRANA

53

zamina zanemariva i da su kao takvi ispravni za konzumi

nih kultura, kako žitarica, tako i povrća i voća. U poglavlju

ranje. Međutim, nisu uzeli u obzir činjenicu da se cijeli niz

o ekologiji tla navedeno je kojim putem dolazi do zagađe

navedenih reducirajućih kemijskih procesa naglo aktivira

nja tla i kako biljke preko korijena crpe iz tla zagađivače,

tek od trenutka unošenja namirnica u organizam, kada

u ovom slučaju natrijev nitrat, i ugrađuju ga u svoje tkivo.

nitro spojevi s namirnicom dospiju u probavni trakt. U

Tako dolazi do povećanog sadržaja natrijevog nitrata u po

crijevnom sadržaju zdravog organizma prisutne su ogro mne koncentracije raznih bakterija. Takvih koncentracija bakterija, pa i onih koje provode navedene reakcije, nema gotovo nigdje drugdje u prirodi. Prema tome, tek se u probavnom traktu, pomoću navedenih mikrobioloških pro cesa, stvaraju znatnije količine nitrozamina. Prema nizu objavljenih izvještaja, nitrozamin je upravo taj koji izaziva različite, veoma ozbiljne, toksične reakcije i najopasniji je od sva tri nitrospoja koji se ovdje razmatraju. Na početku treba navesti nekoliko riječi o primjeni ni trata i nitrita u prehrambenoj industriji. Nitrat kao konzervans ima znatno slabije djelovanje od nitrita, pa se i znatno rjeđe koristi. Nitrat se najčešće koristi u mliječnoj industri ji, kod proizvodnje sireva i u nekim drugim prehrambenim industrijama, dok je upotreba nitrita daleko najčešća u me snoj industriji, gdje je on, zbog svojeg snažnog djelovanja, praktički nezamjenjiv, o čemu će se opširnije govoriti ka snije. Cilj ovih razmatranja je, međutim, ukazati na zdrav stvene opasnosti, koje navedeni aditivi uzrokuju nakon nji hovog unošenja u organizam.

ljoprivrednim proizvodima, najčešće u povrću. Proveden je veliki broj istraživanja u raznim dijelovima svijeta na uzorcima uzetih s polja na kojima se provodi intenzivan uzgoj i svugdje je nađen povećan sadržaj nitrata. On je na đen u gotovo svim vrstama ispitivanog povrća, u nekima čak znatno povišen. U nastavku su prikazani rezultati jedne opsežne studije koju su proveli istraživači iz Novog Zelanda i Australije, ( n ) . Ispitivan je sadržaj nitrata u raznim vrstama povrća. Autori su uspoređivali rezultate ispitivanja iz svojih labora torija s nalazima istraživača iz nekoliko drugih zemalja. Ovi veoma zanimljivi rezultati prikazani su u tabeli sa stavljenoj prema rezultatima iz navedene studije. Studija je obuhvatila veoma širok spektar raznih povrtnih kultura, no u tabeli sam izdvojila samo neke za koje sam smatrala da su zanimljive za našu regiju. Navedene brojke predstavljaju srednje vrijednosti većeg broja ispitanih uzoraka. Podaci o sadržaju nitrata za druge navedene zemlje preuzeti su također iz navedene studije. Podaci za Kinu i Koreju su spojeni, jer studija u svakoj po jedinoj zemlji nije davala dovoljno podataka za razne vrste povrća. U studiji su navedeni autori istraživanja u pojedi

NATRIJEV NITRAT I NJEGOVA DANAŠNJA

nim zemljama. Za Englesku su spojeni rezultati dvaju istra

RAŠIRENOST

živanja. Sva navedena istraživanja su se provodila između

Natrijev nitrat je obvezan sastojak umjetnih gnojiva kojim

1990. i 2004. godine.

se na poljima obavlja prihranjivanje raznih poljoprivred-

54

HRANA 1 PREHRANA


TABELA 1 Usporedba međunarodnih podataka o sadržaju nitrata NaNO u raznim vrstama povrća. Podaci su u mg/kg svježeg sirovog povrća. vrsta povrća

Australija i Novi Zeland

Engleska

Danska 1390

Kina i Koreja

55

O sadržaju nitrata u povrću u našoj zemlji nema u jav nosti dovoljno podataka, iako se može vjerovati da se ne razlikuju značajnije, jer su i kod nas umjetna gnojiva u širo koj upotrebi. Kod nas, međutim, postoji Pravilnik o štetnim tvarima u hrani (Narodne Novine br. 16 od 2005. g.) koji govori o nitratima u povrću. Doduše u Pravilniku se spo

Cikla

3810

1211

Kupus

542

860

1530

Mrkva

48

210

316

Celer

2100

1200

3600

Salata

1323

3000

2440

2430

branja povrća, no ne objašnjava zašto granica štetnosti ni

Špinat

990

2100

1783

4259

trata ovisi o razdoblju u godini kada je određeno povrće

Krumpir

129

155

229

452

s normativima donesenim za nitrate u mesnim proizvodi

Rajčica

19

17

78

ma i sirevima (250 mg/kg), a pogotovo s normativom za

minje samo špinat i salata, dok se drugo povrće ne navodi. Moramo se upitati da li drugo povrće kod nas ne sadrži nitrate? Osim toga navedene dozvoljene koncentracije su iznenađujuće visoke. Pravilnik dozvoljava sadržaj nitrata do 3000, odnosno 4500 mg/kg, ovisno o godišnjem dobu

ubrano. Visina ovih normativa začuđuje kada se usporede

dozvoljeni sadržaj nitrata u vodi za piće (50 mg/lit.). Iz tabele se vidi da se podaci o sadržaju nitrata razlikuju od zemlje do zemlje, ali se isto tako vidi da iste vrste povrća u svim zemljama imaju istu tendenciju povišenog ili sniže nog sadržaja nitrata. Uspoređeni su i podaci iz jedne, također vrlo opsež ne američko-francusko-španjolske studije, koja je sabrala podatke velikog broja istraživača rađene između 1981. g. i

TOKSIČNOST NATRIJEVOG NITRATA U nastavku ću iznijeti podatke koji govore da problem konzumiranja prevelikih doza nitrata nije bezazlen, već da može izazvati teška otrovanja. Pojave trovanja nitra tom kod male djece zabilježene su još od pedesetih godina

1998. g.(i2). Podaci o sadržaju nitrata po vrstama povrća

prošlog stoljeća. Navest ću dva starija rada. koji govore o

uglavnom se slažu sa navedenima u gornjoj tabeli.

tome. Armstrong J. C.i sur. 1958. g. (13) su upozorili na sup-

Začuđuje podatak da je u nekim vrstama povrća (ra zne vrste salata i špinat u novozelandskoj studiji, te radič u američko-f'rancuskoj studiji) sadržaj nitrata čak desete-

stance koje mogu izazvati methemoglobinemiju kod djece. Prema njihovom mišljenju najčešći uzrok su nitrati prisut ni u vodi i hrani. Sander C. i Jacobi H. 1967- (14) spominju

rostruko veći od zakonskih normativa, kao na primjer za

slučaj methemoglobinemije kod dvogodišnjeg djeteta na

mesne proizvode.

kon jedenja špinata.

56


HRANAI PREHRANA

57

Neonatalna methemoglobinemija ili tzv. Blue baby sin

pije reducirati iz nitrata. Natrijev nitrit se kao prehrambe

drom je po život opasna komplikacija, koja je u literaturi

ni aditiv najčešće koristi u mesnoj industriji. On je vrlo jak

mnogo opisivana. Navest ću još dva izvještaja iz šezdesetih

konzervans, pa se njegovim dodavanjem postiže velika si

i sedamdesetih godina koji govore o dječjoj methemoglo-

gurnost da u proizvodima neće doći do razmnožavanja bak

binemiji izazvanoj špinatom i mrkvom. Povrće je sadrža

terija, koje bi mogle pokvariti mesne proizvode ili čak iza

valo veće količine nitrata. Jedan izvještaj iznio je Simon C.

zvati trovanje potrošača. Osim toga upotrebom natrijevog

1966. g.(is) a drugi Keating J. P. 1973. g. (16). Također su

nitrita postiže se u mesnim proizvodima lijepa i vrlo stabilna

1970. g. (17) iz nacionalnog instituta za zaštitu okoline u

crvena boja, koja stajanjem na zraku ne blijedi. Upotrebom

SAD-u izvijestili o 320 slučajeva methemoglobinemije kod

natrijevog nitrita mesna industrija je osigurala trajnost, kva

djece povezanih s korištenjem bunarske vode koja je sadr

litetu i lijepi izgled mesnih proizvoda, koji se nude kupcima

žavala nitrate. Sudeći prema svim navedenim izvještajima

u svako doba u velikim trgovačkim centrima.

iz literature, na kontaminaciju vode i hrane s nitratom i

Pregledom E brojeva, koji se nalaze obvezno na dekla

nitritom, naročito su osjetljiva djeca. Stručnjaci smatraju

racijama mesnih proizvoda na tržištu, može se uočiti da je

da je razlog tome mnogo viša pH vrijednost u želučanom

natrijev nitrit, označen kao E 250, prisutan u gotovo 98 %

soku djece, a sposobnost njihovih eritrocita, da reduciraju

suhomesnatih proizvoda. Toliko o pozitivnim svojstvima i

methemoglobin do hemoglobina znatno je slabija.

raširenosti upotrebe natrijevog nitrita.

Zbog svega navedenog o rasprostranjenosti nitrata u prirodi, ali i kao aditiva u industrijskim prehrambenim proizvodima (a slično važi i za druge aditive), u svijetu se počelo razmišljati o ukupnom dnevnom unosu pojedinog aditiva. Isti aditiv može se nalaziti u više vrsta namirnica koje potrošač istovremeno koristi, pa se takav unos poku šao sumirati i normirati. Zbog toga je uveden pojam ADI što znači "Acceptable daily intake" odnosno ukupan dnevni unos pojedinog aditiva. No o njemu i njegovom značenju opširnije će se govoriti u poglavlju o kontroli.

TOKSIČNOST NATRIJEVOG NITRITA I NITROZAMINA Cilj ove knjige je, međutim, razmotriti i ukazati na njihove negativne osobine i posljedice njihove upotrebe. Otrovnost natrijevog nitrita odavno je poznata. Već su 1939- go dine Padberg i suradnici izvijestili o smrtnim slučajevima trovanja nitritom (18). Također postoji zapis Wilsona L. G. 1976. g., (19) o slučajevima trovanja natrijevim nitritom u Australiji. Do trovanja je došlo zbog nesretne zamjene ni trita s kuhinjskom soli, s posljedicom teške methemoglo

PRIMJENA NATRIJEVOG NITRITA U NAMIRNICAMA

binemije. Poznato je, kada se nitrit u organizmu apsorbira

Već je ranije rečeno da ovaj kemijski spoj treba promatrati

u krvotok, on reagira s hemoglobinom stvarajući methe

samo kao prehrambeni aditiv. Njegovo prisustvo u prirodi

moglobin. Methemoglobin je u krvotoku nesposoban

je zanemarivo, odnosno prisutan je onoliko koliko se dos-

prenositi kisik do tjelesnih tkiva i organa i rezultat toga je

58

H R A N A I PREHRANA


59

cijanoza, što znači značajna ozljeda organa zbog pomanj

kova i ukazuje na endogeno stvaranje nitrozamina iz kon

kanja kisika, i moguča smrt. Ovu problematiku su obrađi

zumiranih nitro spojeva. Interesantan je i jedan noviji rad

vali mnogi istraživači, a ovdje ću navesti jednog od ranijih,

koji ukazuje na povezanost nitro-spojeva i nastajanja neo-

Bodansky 0.1951. g. (20).

plazmi kod ljudi, Mirvish S. 1995- g- (30).

Razmotrimo sada nitrozamin i njegovo toksično djelo

No iznenađujući su i dojmljivi rezultati relativno novi

vanje. Nitrozamini su dušični spojevi kojih u neznatnim

jih studija, koje ukazuju na povezanost prehrane trudni

količinama ima i u hrani, no oni najčešće nastaju u probav-

ca i pojavu zloćudnih tumora kod tek rođene djece. Tako

nom traktu ljudi i životinja, putem redukcije nitrita, kao

Mc Credie M. sa sur. 1994. g. (32) upozorava na važnost

što je već ranije opisano. O toksičnosti pa i kancerogeno-

zdravog načina života majke za vrijeme trudnoće, u prvom

sti nitrozamina ima danas u stručnoj literaturi enormno

redu na važnost zdrave prehrane. Slična upozorenja navodi

mnogo podataka. Potrebno je na ovom mjestu spomenuti

i Bunin G. sa sur. 1998. g. (31)- Oni također povezuju poja

barem neke od njih.

ve tumora na mozgu djece s načinom prehrane trudnica.

Prvo ću navesti nekoliko izvještaja o dokazanom tok

Epidemiološke studije provedene u SAD naglašavaju pove

sičnom djelovanju nitrozamina na pokusnim životinjama.

zanost majčinog konzumiranja nitrita u salamurenim me

Pokusi istraživača dokazali su da nitrozamini kod pokusnih

snim proizvodima s tumorima djece, naročito tumora na

životinja najčešće izazivaju rak želuca. Istraživanja su se

mozgu i leukemije. O tome izvještavaju u svojim radovima

izvodila na štakorima, miševima i zamorcima (21 do 24).

Murphy R. 1998. g. (33). Sarasua M. 1994- g- (34) i Peters J.

Međutim, ipak je najvažnije istaknuti nalaze stručnja

1994. g- (35).

ka o kancerogenom djelovanju nitrozamina kod ljudi. O

Nakon tako ozbiljnih i upravo zastrašujućih izvještaja o

sposobnosti nitrozamina da induciraju zloćudne tumore,

toksičnom i čak kancerogenom djelovanju nitro spojeva i

izvještavali su već početkom 1970. g. mnogi autori. Navest

ranije obrađenih drugih aditiva, postavlja se pitanje, oda

ću ih nekoliko. Low H. 1974. (25) naglašava da je sposob

kle nam sve prijeti opasnost, odnosno, gdje se nalaze ovi

nost nitro spojeva da induciraju tumore dobro poznata,

spojevi. Moramo se samo podsjetiti na sve što sam navela

Shank R.C. 1975- g- (26) također upozorava na opasnost od

u ranijim poglavljima. Kontaminacije nitro spojevima su

nitro spojeva. Wynder E. L. sa sur. 1972. g. (27) upozorava

moguće putem vode, zatim iz tla, odnosno putem plodova

da su neka određena područja-regije istaknuta kao opasna

koje dobivamo iz tla. Drugi izvori opasnosti su prerađene

za pojave raka želuca. On također sugerira na oprez kod

namirnice u koje su dodani ovi aditivi.

izbora hrane. Na slične opasnosti ukazuje i Weisburger J.

Iz svega što je do sada navedeno, vidi se da smo u sva

H. 1975- g- (28). Navest ću još jednu studiju Maga J. 1978.

kodnevnom životu neizbježno izloženi korištenju nitro

g.(29) u kojoj autor upozorava na široki spektar mogućeg

spojeva i raznih drugih otrovnih dodataka. Građani, naža

konzumiranja nitro spojeva putem hrane, napitaka i lije-

lost, kod korištenja industrijskih prehrambenih proizvoda

6o


nemaju veliku mogućnost izbora, naročito kod suhome snatih proizvoda. Prisiljeni su kupiti ono što se nudi u trgo vačkoj mreži. No istovremeno teško možemo saznati kojoj smo količini takvih opasnih kemikalija izloženi, bilo mo mentalno u nekom obroku, bilo dnevno ili dugoročno. U idućem poglavlju nastojat ću to pitanje opširnije obraditi.

Pregled literature navedene u poglavlju HRANA I PREHRANA 1. Forenbacher S. i sur. 1972,0 utjecaju oksitetraciklina u hrani na neke fiziološke i patološke promjene u organizmu svinje, Praxis Veterinaria 20,1-2. 2. Ivandija L. 1978, Utjecaj virginijamicina na stupanj odre đenih morfoloških i histokemijskih promjena u skeletnom mišićju i miokardu svinja s posebnim osvrtom na sistemne miodistrofije, Disertacija. 3. Michaelsson G. et al, 1973, Urticaria induced by preservati ves and dyes additives in food and drugs, Brit. J. Dermatol. 88, 525 - 32. 4. Collins Williams C. 1985, Clinical spectrum of advers reacti ons to tartrazine, J. Asthma 22 (3), 139-43. 5. Elmadfa 1.1996. E-numern, GU Kompass, Munchen. 6. Michils A. 1991, Anaphylaxis with sodium benzoate, Lancet 337,1424-5 • 7. Weber R. W. 1993, Food additives and allergy, Ann. Allergy 70,183-91, 8. Asero R. 2002, Multiple intolerance to food aditive J, Allergy Clin. Imunol. 110, 531-532. 9. Choi D. W. 1988, Glutamate neurotoxicity and disease of the nervous sistem, Neuron. 1, 623-634. 10. Ali M. M. 2000, Locomotor and learning deficits in adult rats exposed to monosodium L glutamate during early life, Neurosci Lett. 21,57-60.

HRANA I PREHRANA

61

11. Thomson B. et al, 2004, Nitrates and nitrites dietary exposu re and risk assessment, Institute of Environmental Science, New Zealand. 12. EPIC - European Prospective Investigation on Cancer, Food content of potential carcinogens. 13. Armstrong J. C. et al, 1958, Methaemoglobinemia in infancy, Can. Med. Assoc. J. 79, 392-514. Sander C, Jacobi H., 1967, Methemoglobinemia poisoning in a two year old boy after eating spinach, Z. Kinderheilkd, 98, 222-226. 15. Simon C. 1966, Nitrate poisoning from spinach, Lancet I. 872-874. 16. Keating J. P. et al, 1973, Infantile methemoglobinemia cau sed by carrot, N. Eng. J. Med. 173, 824-826 . 17. National Institute of Environmental Health Science, Triangle park N.CNTIS, 1970, Nitrate, nitrite and methemoglobine mia research. 18. Padberg L. R. et al, 1939, The fatal cases of sodium nitrite poisoning, J. Am. Med. Assoc. 113,1733-6. 19. Wilson L. G. 1976, Accidental sodium nitrite ingestion, Med. J. Australia 1,505-7 • 2o.Bodansky O. 1951, Methemoglobinemia and methemo globin-producing compounds, Pharmacological Review 3, 144-156. 21. Schoental R. 1963, Induction of tumors of the stomach in rats and mice by N-nitroso-N-alkylurethanes, Nature 199.190-202, 22. Alexandrov V. A. et al, 1971, The teratogenic action of ethilurea and nitrite in rats, Experientia 27, 538-9 • 23. Sugimura T. et al, 1967, Tumor production in glandular sto mach of rat by N methyl- N nitro- N- nitrosoquanidine, Na ture 216, 943-94424. Druckrey H. et al, 1968, Erzeugung von Magen- und Pankreas-krebs beim meerschweinschen durch methyl nitrosoharnstoff und urethan, Z. Krebs 72,167-182.

62

KATARINA

KNAPP:

PRIRODA

UZVRAĆA

UDARCE

25. Low H. 1974, Nitroso Compounds, Arch. Environ. Health 29, 256-260. 26. Shank R. C. 1975, Toxicology of N-nitroso compounds, Toxi col. Appl. Pharmacol. 31 361-368.

TREĆI DIO

KONTROLA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI NAMIRNICA

27. Wynder E. L. et al, 1972, Etiological and preventive aspects of human cancer, Prev. Med. 1, 300-334. 28. Weisburger J. H. et al, 1975, Dietary factors and the etiology of gastric cancer, Cancer Res. 35, 3469-3474. 29.Maga J. 1978, Amine in food, CRC Crit. Rev. Food Sci. Nutr. 373-403. 3o.Mirvish S. 1995-, Role of N-nitroso compounds (NOC) and N-nitrosamin in etiology of gastric, esophageal, nasopharyn geal and blader and contribution of cancer of known exposu res to NOC, Cancer Lett. 1995. 93,17-48.

Osvrt na kontrolu namirnica s obzirom na primjenu aditiva U ranijim je poglavljima navedeno da je našim Pravilnikom o prehrambenim aditivima dozvoljena upotreba 293 pre hrambena aditiva. Veliki dio ovim Pravilnikom dozvoljenih aditiva su tvari koje se u praksi rijetko koriste. Nadalje, zna

31. Bunin G. et al, 1998, Maternal diet during pregnancy and risk of brain tumors in children, Int. J. Cancer Suppl. 0(11) 23-25.

tan dio aditiva su tvari koje nisu štetne za zdravlje. Za takve

32. Mc Credie M. et al, 1994, Antenatal risk factors for malignant brain tumors in New South Wales children, Int. J. Cancer 56, 6-10.

puštena količina, odnosno koncentracija u namirnici, nego

33- Murphy R. et al, 1998/irends in cured meat consuption in relation to childhood and brain cancer in the United States, Food Control 8,13-24. 34-Sarasua M. et al, 1994, Cured and broiled meat consuption in relation to childhood cancer, Cancer Causes Control 5, 141-148. 35- Peters J. et al, 1994, Processed meats and risk of childhood le ukemia (California USA), Cancer Causes Control 5,195-202.

aditive sc navedenim Pravilnikom ne određuje najveća do se navodi oznaka DPP tj. "Dobra proizvođačka praksa". To znači da je Pravilnik dozvolio da proizvođač prehrambe nih proizvoda upotrijebi onoliko toga aditiva koliko sma tra potrebnim, i tu se kontrola koncentracije ne provjerava. U grupi aditiva s oznakom DPP su i mnogi, domaćicama dobro poznati dodaci, jer se većina njih koristila u doma ćinstvu i prije donošenja Pravilnika o aditivima. Spomeni mo samo neke od njih: na primjer - octena kiselina E 260, limunska kiselina E 330, karamel E 150, ekstrakt paprike E 160 C i niz drugih. No nas potrošače, kao i većinu nama sličnih građana, mora zanimati koji se aditivi najčešće koriste u namirni cama i da li su neki od njih opasni za naše zdravlje. Po trošače bi moralo zanimati i to je li za takve aditive u Pra vilniku propisana maksimalna dozvoljena koncentracija i

64


K O N T R O L A ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI NAMIRNICA

65

kakva je kontrola sadržaja takvih aditiva u namirnicama

ringa hrane radi utvrđivanja razina nutrijenata, kontami-

na tržištu. Pregledom proizvođačkih deklaracija na nizu

nata, aditiva, drugih sastojaka i tvari (Narodne novine br.

proizvoda koji se nude na našem tržištu (napitci, mliječni

135/2004) i konačno Pravilnikom o prehrambenim aditivi

proizvodi, mesni proizvodi, proizvodi od brašna i drugi)

ma (Narodne novine br.173/2004).

može se uočiti da se kod nas, a također i na deklaracijama

Ovim se odredbama određuje količina dozvoljenih adi

uvoznih proizvoda, koristi svega oko tridesetak aditiva od

tiva u mg/kg za pojedine namirnice kao i način kontrole

onih ukupno dozvoljenih 293. No i od tih tridesetak veći

putem inspekcijskih službi, a također i sankcije za prekr

dio njih nije opasan za zdravlje potrošača, barem prema

šitelje.

sadašnjim saznanjima i nalazima istraživanja. Međutim

Slična se kontrola provodi i u većini zemalja Europe i

dio njih, a pogotovo oni koje smo spominjali u prethod

svijeta. Međutim, ovdje treba upozoriti na neke specifič

nim poglavljima, i te kako su opasni za zdravlje. Neki od

nosti u sadašnjim tržišnim odnosima u našoj zemlji i tradi

njih mogu biti opasni već i u kratkoročnoj upotrebi, ako

cionalnim navikama, koje otežavaju učinkovitu kontrolu i

se prekorači normalna koncentracija. No neki su opasni i

djelovanje inspekcijskih službi.

kroz dugoročnu upotrebu, makar ih konzumirali u okviru dozvoljenih koncentracija.

M E S N I PROIZVODI IZ MALIH POGONA

U vezi s ovim zadnjim navodom, važno je razmatranje

Naš je narod navikao razmišljati da će najkvalitetnije meso

ukupnog dnevnog konzumiranja nekog aditiva iz raznih

i mesne proizvode naći kod privatnih proizvođača u malim

vrsta namirnica, što se već uvelo u zakonske odredbe nekih

mesarskim pogonima, a manje povjerenja ima u proizvo

zapadnih zemalja. Uveden je pojam ADI, koji smo već spo

de velikih mesnih industrija. To je vjerojatno nekad i bilo

menuli u poglavlju II.-3. ADI zapravo označava graničnu

točno, no danas je situacija nešto drugačija. Pokušat ću to

količinu određenog aditiva koju dnevno smijemo unijeti

obrazložiti.

u organizam, a da još ne osjećamo zdravstvene probleme.

Kod nas je Pravilnikom o prehrambenim aditivima do

Pojam i primjenu ADI vrijednosti detaljno ću objasniti u

zvoljena upotreba prehrambenih aditiva u proizvodnji ko

idućem poglavlju. Potrošaču svakako mora biti najzani

basica i drugih mesnih proizvoda svim proizvođačima, pa

mljivija kontrola namirnica s obzirom na sadržaj nitro-

tako i malim mesarskim pogonima. To, naravno, uključuje

spojeva, jer oni su, s gledišta potencijalne toksičnosti, naj

i najčešće upotrebljavane nitrate, nitrite i emulgatore. Na

opasniji. Smatram da sam to u prošlom poglavlju dovoljno

vedeni aditivi stoje im na raspolaganju u slobodnoj prodaji i

opširno obrazložila.

svaki ih mesarski obrtnik, pa i obični građanin, može kupiti.

U našoj zemlji kontrola namirnica, uključujući i sadržaj

U velikim mesnim industrijama postoje interne kon

aditiva, definirana je odredbama Zakona o hrani (Narodne

trolne službe, pa i interni laboratoriji, koji kontroliraju ti

novine 49/2007), zatim Pravilnikom o provođenju monito-

jek proizvodnje, kao i gotove mesne proizvode, i u kojima

66

KATARINA KNAPP: PRIRODA U/.VRAĆA UDARCI:


67

su zaposleni kompetentni stručnjaci. Njihov rad, odnosno

kulena i pršuta trebalo bi podsjetiti na višestoljetnu tradi

proizvode, nadzire nezavisna inspekcijska služba. Takvu

ciju izrade ovih proizvoda na selu: dodavanje domaćeg bi

kontrolu u malim mesarskim pogonima vrlo je teško pro

jelog luka i crvene paprike (kod kulena) koji su služili kao

vesti u praksi. Privatni obrtnik je možda upotrijebio kva

konzervansi. Dodavanje domaćeg bijelog luka naglašavam

litetniju mesnu sirovinu, ali je u praksi teško provoditi

s razlogom. Vjerujem da je svaki čovjek, koji se bavi prav

svakodnevnu kontrolu, koliko je i kojih dodataka stavio u

ljenjem kobasica ili češće koristi bijeli luk u svakodnev

proizvod.

noj prehrani, mogao primijetiti razliku u kvaliteti između

Našu zdravstvenu službu morala bi zabrinuti još jedna

uvoznog bijelog luka, koji je preplavio naše tržište i doma

činjenica. Naime, od davnina kod nas su se na selu pro

ćeg. Poznato je naime, da je bijeli luk kao poljoprivredna

izvodili domači mesni proizvodi proistekli iz poznatih

kultura vrlo otporan na mnoga kemijska onečišćenja tla i

naših svinjokolja. Na taj način proizvodile su se cijenjene

raste čak u blizini kemijskih tvornica, gdje mnoge druge

domaće kobasice za koje je svako domaćinstvo imalo svoj

povrtne kulture uopće ne uspijevaju. Koliko se takvih ke

recept. Tako su se proizvodili, i postali pojam, danas na ši

mikalija može naći u uvoznom bijelom luku, nije poznato,

roko poznati slavonski kulenovi i dalmatinski pršuti, koji

jer se to prilikom uvoza ne ispituje, iako je poznato, da je u

bi u budućim tržišnim odnosima u Europi trebali biti naši

tim dalekoistočnim zemljama, odakle nam stiže bijeli luk,

vrlo traženi izvozni proizvodi. Nažalost, reklame trgovačke mreže i reklame agencija za prodaju prehrambenih aditiva prodrle su i do seoskih svinjokolja. Danas su i ljudima na selu postali dostupni prehrambeni aditivi. Mnogima je za vrijeme svinjokolja lakše kupiti vrećicu prehrambenih aditiva ili gotovih smje sa umjesto čišćenja bijelog luka. No na taj je način zdravlje ljudi dovedeno u pitanje. Prilikom kupnje aditiva nigdje nema upozorenja o potencijalnoj kancerogenosti nitrita koji je glavni sastojak smjesa aditiva za mesne proizvode, pa se o tome i ne razmišlja. Prema najnovijem saznanju, pregledom deklaracija na proizvodima na tržištu, čak i naši kandidati da postanu na cionalni izvozni proizvodi, slavonski kulen i dalmatinski pršut, također se proizvode uz dodavanje gotovih smjesa aditiva sa sveprisutnim nitritom. Nove velike proizvođače

tlo najzagadenije. Nama ostaje činjenica, koja se lako može uočiti u domaćinstvu i kod pravljenja kobasica, da uvozni bijeli luk nema onu kvalitetu niti jačinu i snagu arome koju ima domaći.

68



69

građanima u samokontroli količina aditiva unesenih u or

Kontrola količine toksičnih tvari unesenih u organizam U ovom ću poglavlju iznijeti razmišljanja i navesti moguć nosti, ali i teškoće prilikom kontroliranja količine opasnih tvari koje prehranom unosimo u organizam. Opća inspek cijska kontrola proizvoda na tržištu, koja utvrđuje da li se proizvođači pridržavaju zakonskih propisa o dozvoljenoj koncentraciji aditiva u određenom proizvodu, nije pred met našeg razmatranja. U nastavku izlaganja pridržavat ću se pretpostavke da proizvodi na tržištu odgovaraju propisanim normativima. U takvim uvjetima, ako pretpostavimo da na tržištu ras polažemo namirnicama na čiji sastav ne možemo utjecati, i ako se želi provoditi neka vrsta kontrole konzumiranja opasnih tvari, onda moramo uzeti u obzir pojedinca, po trošača. Potrošač mora sam paziti što kupuje i koje aditive i ko liko njih konzumira. Pri tome moram odmah napomenuti da je ovakvu kontrolu, zbog problema koji će proizaći iz svega što ću u nastavku iznijeti, u praksi veoma teško pro voditi. Nju bi potrošač morao provoditi sam, pazeći na vr stu namirnica koje koristi i na količine koje unosi u organi zam. No isto tako moram napomenuti, da takvu kontrolu u tijeku svakodnevnog života smatram vrlo kompliciranom, pa i, nažalost, gotovo nemogućom, no o tome kasnije. Nezavisni prehrambeni stručnjaci u Americi i u zapad nim zemljama, gdje se proizvodnja industrijski prerađenih namirnica najjače razvila, uvidjevši da su aditivi u namir nicama svugdje prisutni, počeli su razmišljati kako pomoći

ganizam.

ADI-VRIJEDNOST, NJEN IZRAČUN I VELIČINE Raznim istraživanjima došlo se do podataka koje su gra nične, a još neopasne količine pojedinog aditiva koje čo vjek može dnevno unijeti u organizam. Istraživanja su se provodila na pokusnim životinjama i bila su veoma opsež na. Najprije su kod životinja, kojima je uz hranu dodavan pojedini aditiv, utvrđene letalne doze, zatim su one sma njene na 50%. Daljim smanjivanjem doza došlo se do koli čina kod kojih životinje u roku od 90 dana nisu pokazivale nikakve znakove trovanja. Istraživači su tako dobivene be zopasne doze za primjenu na ljudima smanjili za faktor 10, a onda još za faktor 10, da bi imali dovoljnu zdravstvenu sigurnost. Ovako dobivene doze definirane su kao dnevna, još dozvoljena, količina aditiva koju čovjek može unositi u organizam. Na taj način je dobiven pojam ADI jedinice tj. "Acceptable daily intake" koju smo već na više mjesta ranije spomenuli. ADI je brojčana vrijednost koja bi trebala važiti i za djecu i za odrasle, za mršave i debele, pa je stoga izra žena po kilogramu tjelesne težine. U tabeli 2, u nastavku, iznijeto je nekoliko podataka o ADI vrijednostima za pojedine aditive i, radi usporedbe, njihova dozvoljena koncentracija u namirnicama. Podaci o dozvoljenoj koncentraciji navedeni su na te melju našeg Pravilnika o prehrambenim aditivima, a ADI vrijednosti i E-oznake na temelju podataka iz knjige Prof. Dr. I. Elmadfa i sur; "E-Nummern" koju smo naveli u pre-

70



71

gledu literature pod brojem (5) u poglavlju o hrani. Gore

ko provedivo, no prikazat ću to i jednom malom računi

navedeni prikaz, kako se došlo do vrijednosti za ADI, pre

com na primjeru natrijevog nitrita.

uzet je također iz te knjige.

ADI vrijednost za nitrit prema europskim propisima i

Vrijednost ADI za nitrat u pitkoj vodi nisam nigdje

kako je navedeno u tabeli 2 iznosi 0,1 mg na kg tjelesne

našla, ali je logično da bude isti za sve izvore nitrata koje

težine. Čovjek od 70 kg smio bi dakle dnevno konzumirati

dnevno koristimo, pa sam prenijela vrijednost navedenu za

70 puta 0,1, to jest 7 mg nitrita. Dozvoljena koncentracija

mesne proizvode.

nitrita prema našem Pravilniku iznosi 100 mg na kg nekog suhomesnatog proizvoda, a to prema propisanim vrijed

TABELA 2

nostima za ADI znači da potrošač smije dnevno konzumi Eoznaka

Dozvoljena koncentr.

ADI veličina

Natrijev nitrat u mesnim proizvodima

E-251

250 mg/kg

5 mg

Natrijev nitrit u mesnim proizvodima

E-250

Natrijev benzoat u napitcima

E-211

Kalijev benzoat u napitcima

E-212

Aditiv

rati ukupno samo 7 dkg takvih suhomesnatih proizvoda, a da o drugim namirnicama, koje možda također sadrže navedeni aditiv, i ne razmišljamo. To su očito nerealni odnosi, jer čovjek koji konzumira

100 mg/kg

0,1 mg

razne suhomesnate proizvode neće paziti na ukupnu koli činu od 7 dkg dnevno. A ovdje bi se trebalo podsjetiti još i

150 mg/lit

5 mg

na pretvorbu nitrata u nitrite u probavnom traktu o kojoj smo govorili u poglavlju o hrani, ako smo uz suhomesnate

Natrijev nitrat u vodi za piće (kontaminent)

150 mg/lit

5 mg

proizvode jeli salatu ili neki drugi takav prilog koji sadrži velike količine nitrata. Takva pretvorba kroz probavni trakt

50 mg/lit

5 mg

povećava dnevnu apsorbiranu količinu nitrita. Zanimljiva je i računica s benzoatima koji se dodaju

PRIMJENA ADI-VRIJEDNOSTI U KONTROLI UNOSA NITROSPOJEVA U ORGANIZAM.

kao konzervansi u bezalkoholne napitke. ADI vrijednost za benzoate je 5 mg, što znači da bi mladi čovjek od 40 kg smio dnevno konzumirati maksimalno 40 puta 5 tj. 200

Odmah u početku primjene gornjih podataka, građanin,

mg benzoata. Dozvoljeno dodavanje prema normativima u

koji želi provoditi kontrolu konzumiranih aditiva, nailazi

svijetu i kod nas iznosi 150 mg na litru napitka. To nadalje

na probleme. Morao bi znati gdje se pojedini aditiv nala

znači da takav mladi čovjek smije ukupno dnevno popi

zi, morao bi vagati koliko je neke namirnice pojeo u poje

ti tek nešto više od jedne litre raznih napitaka koji sadrže

dinom obroku, znati koncentraciju aditiva u namirnici i,

benzoat.

konačno, vjerovati napisanoj koncentraciji. I tako za svaki

A da li je i to baš tako? Čitajući deklaracije na pićima, na

opasniji aditiv. Mislim da se odmah uočava koliko je to teš-

nekima se može naći da su dodani i natrijev benzoat i kali-

72



73

jev benzoat. Na deklaracijama ne piše, ali svaki vjerojatno

prevesti kao granična vrijednost ukupne količine raznih

ima pravo sudjelovati sa svojih dozvoljenih 150 mg na litru,

otrovnih supstanci koje smijemo dnevno konzumirati. O

što onda znači da je možda dodana dvostruka količina go

tome se detaljnije može pročitati u sljedećem članku (R.

tovo istovrsnog konzervansa. To nužno smanjuje dozvolje

Kroes, Gunhild Kozianowski, "Threshold of toxico-logical

nu količinu napitka na pola.

concern-TTC- in food safety assessment" 2002, Toxicolo

U zapadnim zemljama su već uočili da neke vrijednosti

gy Letters 127,43-46).

za ADI ne odgovaraju, tj. da su preniske, da količinski ne

Definicija TTC-a je slična ADI-u, ali traži obuhvaća

dozvoljavaju normalnu konzumaciju suhomesnatih proi

nje konzumiranja svih štetnih aditiva i ostalih zagađivača

zvoda, i već se razmatraju korekcije. To se posebno odnosi

i otrova kojima smo izloženi. Pokušat ću to prikazati na

na natrijev nitrit. Treba također napomenuti da sadašnje

primjeru, koji odražava našu prehrambeno-životnu situa

ADI vrijednosti ne idu na ruku ni prehrambenoj industriji,

ciju. Neka kemikalija može biti u jednom slučaju aditiv, a

jer ne dozvoljavaju dovoljno visoku potrošnju namirnica s

u drugom se nalazi kao normalni sastojak neke namirnice.

takvim aditivima, pa i ona propagira promjenu normativa.

Taj primjer sam obradila u poglavlju II.3. za natrijev nitrat,

Normativi su, gledajući kroz praksu, pa i prema gore izve

a on je i najvažniji takav slučaj, pa ću preko njega nastaviti

denim računicama zaista preniski, ali obzirom na sve što

razmatrati te odnose. Uspoređujući tabele 1 i 2 vidimo da

sam ranije navela o opasnostima koje oni mogu izazvati,

je sadržaj natrijevog nitrata u povrću začuđujuće visok u

njihova korekcija zahtijeva temeljita i ozbiljna prehrambe-

odnosu na koncentraciju koja mu je dozvoljena kao pre

no-zdravstvena ispitivanja.

hrambenom aditivu u namirnicama. Sada možemo nitrat promatrati na dva načina. Prvo raz

T T C - V R I J E D N O S T , UKUPAN UNOS TOKSIČNIH TVARI U ORGANIZAM.

motrimo izravnu apsorpciju nitrata iz namirnica. Uzmimo podatke iz tabele 1, zbrojimo tamo navedene koncentracije nitrata na primjer za špinat i salatu, jer su to po sadržaju ni

Stručnjaci za prehranu u svijetu su u svojim razmišljanjima

trata slične namirnice i dobivamo približnu prosječnu vrijed

otišli i korak dalje. Uočilo se da nije dovoljno promatrati

nost sadržaja nitrata od 1500-2000 mg na kilogram povrća.

samo pojedini aditiv i njegovo toksično djelovanje, nego da

ADI-vrijednost za natrijev nitrat prema tabeli 2 iznosi 5 mg,

treba kompleksno promatrati djelovanje ne samo svih adi

što znači da bi čovjek od 70 kg smio ukupno na dan konzu

tiva, nego i drugih toksičnih kemikalija koje se pojavljuju u

mirati 70 puta 5 mg , što iznosi 350 mg natrijevog nitrata,

hrani i svemu ostalom što čovjek konzumira. Zbog toga je

odnosno oko 20 dkg navedenog povrća. Međutim, ta osoba

američka vladina agencija za hranu FDA u dogovoru s FAO

bi istovremeno morala voditi računa i o količini unesenih

uvela novi pojam "Threshold of toxicological concern" od

nitrata iz drugih izvora osim povrća, na primjer iz vode, koju

nosno kao kratica T T C . Značenje T T C - a se može opisno

dnevno popije, ili sireva koje konzumira.

74


Drugi smjer promatranja opasnosti od sadržaja nitra ta u namirnicama je kad nitrat promatramo kroz njegovu


75

biljno i detaljno obradili, u praktičnom životu beskorisne, kako sam na početku i iznijela.

pretvorbu u nitrit, i nakon toga ga dalje slijedimo kao kon

Pojedinac, obuzet ostalim životnim problemima, jed

zumaciju nitrita. U poglavlju II-3 opisala sam kako se ni

nostavno nije u mogućnosti provoditi navedene izračune

trat u probavnom traktu reducira u mnogo opasniji nitrit.

i kontrole, niti se obraniti od konzumacije cijelog spektra

Stručnjaci su u nizu radova ispitivali koliki se postotak ni

raznih otrova prisutnih u namirnicama i pićima.

trata u prolazu kroz probavni trakt dospije pretvoriti u ni

Potrošaču, koji je svjestan svih navedenih opasnosti,

trit. Normalno da su dobili veoma različite rezultate, jer ta

preostaje samo da pazi što i kod koga kupuje. Ako je mo

pretvorba ovisi o nizu individualnih i fizioloških faktora, ali

guće, neka kupuje domaće proizvode kod malih i njemu

su se složili da se taj postotak kreće između 5 i 20 %. I sada

poznatih proizvođača, posebice kod onih koji provode

bi potrošač u okviru kompleksne prehrane morao računati

ekološku proizvodnju.

koliko je nitrata pojeo u povrću, koliko se pretvorilo u nitrit

Sva razmatranja koja sam iznijela, razrađuju i prehram

(uzevši 13% kao srednju vrijednost između onih 5 i 20 %) i

beni stručnjaci u zapadnim zemljama. Oni pokušavaju naći

koliko je nitrita bilo u konačnoj ukupnoj konzumaciji. Pri

izlaz iz situacije, iz koje se zapravo ne vidi izlaz. Suočava

tome naravno treba uračunati i izravno konzumirani nitrit,

ju se s problemom neizbježne svakodnevne konzumacije

na primjer onaj iz suhomesnatih proizvoda.

otrova sjedne strane, i svoje profesionalne želje kako zašti

Ovdje sam prikazala s kojim se problemima moramo

titi potrošača s druge strane.

suočiti ako želimo pratiti dnevnu konzumaciju jednog adi

Međutim, o zdravstvenim problemima s kojima se može

tiva, a kao tipičan primjer uzela sam nitrat. Međutim, pri

susresti potrošač koji je prisiljen trošiti industrijski proi

mjenjujući T T C , prema definiciji koju sam ranije navela,

zvedene namirnice, pa je time izložen stalnoj i neizbježnoj

potrošač bi morao sabrati dnevnu konzumaciju ne samo

potrošnji raznih aditiva i otrova, opširnije ću raspravljati u

svih aditiva koji djeluju na zdravlje, već i drugih toksičnih

idućem poglavlju.

supstanci koje na bilo koji način konzumira. Kod nas građanin teško može doći do podataka koliko stvarno ima nitrata u vodi za piće, a nigdje nema dostupnih podataka niti o drugim otrovima o kojima smo govorili u ranijim poglavljima. Što je sa sadržajem atrazina, i raznih drugih herbicida? Sto je s otrovima na krumpiru, te u voću i povrću? O svemu tome običan građanin nema podataka i nije ih u stanju uključiti ni u kakva konkretna razmatranja. Zbog toga smatram da su ove rasprave, makar smo ih oz-

Č E T V R T I DIO

NAŠE ZDRAVLJE

U prošlim poglavljima opširno sam opisala probleme mo derne prehrane i sve opasnosti koje nam donosi neizbježno korištenje industrijski proizvedenih namirnica, kao i svih za gađenja koje moderan život i proizvodnja donosi sa sobom. U ovom poglavlju želim iznijeti i razraditi razmišljanja i saznanja o posljedicama narušavanja odnosa u ljudskom organizmu nastalom zbog zahtjeva i načina modernog života uzrokovanog razvojem i reklamiranjem proizvoda prehrambene i farmaceutske industrije, kao i primjene ne kih metoda moderne medicine. Iznijet ću također i neke drugačije poglede na zdrav stvene probleme današnjeg čovjeka, drugačije od gledišta s kojeg današnja službena medicina promatra zdravstvenu problematiku. Moje životno i laboratorijsko iskustvo, koje sam stelda kao prehrambeni mikrobiolog, nužno mi name će gledište da su mnoge današnje bolesti ili, bolje rečeno, poremećaji zdravlja, uzrokovani poremećajima ravnoteže u organizmu. U ovom poglavlju ću pretežno govoriti o poremećenoj bakteriološkoj ravnoteži. Takvi poremećaji se najčešće po javljuju u probavnom traktu, te u mokraćnim i spolnim orga nima, posebice kod žena. Govoriti ću i o poremećenoj hormonalnoj ili vitaminskoj ravnoteži u organizmu. Svaki takav poremećaj manifestira se kao bolest, a možda je uzrokovan samo, prividno bezazlenim, prekomjernim uzimanjem ne kog preparata, ili nedostatkom nekog sastojka u organizmu.

78


N A Š E ZDRAVLJE

79

U nastavku ovog poglavlja, osim već obrađene teme o aditivima i konzervansima, koju ću kao rezime ponoviti, u kratkim potpoglavljima obradit ću i probleme koji se po javljuju zbog pretjerane upotrebe hormona, umjetnih vita mina i antibiotika.

Rizici od upotrebe antibiotika i konzervama O upotrebi aditiva i konzervansa i njihovoj prisutnosti u

Prvenstveno ću iznijeti probleme i popratne pojave koje

namirnicama već sam mnogo govorila u ranijim poglav

se javljaju zbog poremećene mikroflore u organizmu. Izni

ljima. Danas su i antibiotici svugdje prisutni, jer se moraju

jet ću i neka razmišljanja o uzrocima enormnog porasta vi-

koristiti u terapiji mnogih bolesti te ih kao neizbježan lijek

rusnih bolesti u zadnjim desetljećima, kako običnih viroza

ne možemo izbjeći. Konzervansi i antibiotici mogu se ovdje

tako i nekih veoma opasnih, poput AIDS-a, ptičje gripe ili

razmatrati zajedno, s obzirom na njihovo slično djelovanje

virusom uzrokovanih zloćudnih tumora.

u organizmu. Kod toga, se naravno, želim osvrnuti na ne gativne posljedice koje oni izazivaju, jer pozitivna djelova nja su općepoznata i zbog njih ih u stvari i koristimo. Osvrnimo se najprije na antibiotike. Najznačajnija i izravna posljedica njihove upotrebe je svakako poremećaj mikrobiološke ravnoteže u probavnom traktu. Ovdje go vorimo samo o antibioticima koji se uzimaju oralno. Oni djeluju, naravno, na bolesti za koje su namijenjeni, među tim, oni prolazom kroz probavni trakt, ubijaju i velik dio bakterija koje se tamo nalaze, pa dakako i one korisne. Djelovanje antibiotika u probavnom traktu je jako izraže no, međutim, nakon završetka kure primanja antibiotika, organizam se može relativno brzo nanovo oporaviti i po novno uspostaviti mikrobiološku ravnotežu, naročito uz upotrebu mliječno-kiselih proizvoda poput jogurta ili acidofilnog mlijeka. Sasvim drugačija opasnost narušavanja prirodne bakte riološke ravnoteže prijeti od konzervansa, koje unosimo u organizam putem hrane i napitaka. Za razliku od antibi otika, ovdje smo suočeni s posljedicama trajnog, svakod nevnog izlaganja konzervansima, poput nitrata u povrću

8o

N A Š E ZDRAVLJE

K A T A R I N A KNARR: P R I R O D A U Z V R A Ć A U D A R C E

81

i nitrita u mesnim proizvodima, te benzoata i sorbata u

broju objavljenih radova, važna tema medicinskih izvješća.

napitcima. Konzervansi se u probavnom traktu svojim dje

Nameće se zaključak da je njena pojava i širenje povezana s

lovanjem ponašaju kao i antibiotici, iako nemaju njihovu

modernom prehranom i svakodnevnim korištenjem kon-

snagu udarnog djelovanja. Ipak, nažalost, trajnom svakod

zervansa.

nevnom prehranom konzervansima stvaramo uvjete za ozbiljne poremećaje u našem tijelu.

Navest ću još jedan primjer opasnog narušavanja pri rodne ravnoteže među bakterijama. Mikrobiolozima je poznato, da u zdravom crijevnom sadržaju prebivaju bak

POREMEĆAJI MIKROBIOLOŠKE RAVNOTEŽE U PROBAVNOM TRAKTU, UZROCI I POSLJEDICE Iznijeti ću nekoliko primjera vrlo ozbiljnih posljedica pore mećene mikrobiološke ravnoteže u organizmu. Navedeni primjeri mi se čine najpristupačniji shvaćanju svakog gra đanina, iako ima još niz drugih mogućih posljedica koje ovdje nećemo obrađivati. U našem tijelu, naročito u probavnom traktu nastanjeno je milijarde bakterija, koje igraju bitnu ulogu u probavi hra ne. Samo se po sebi razumije, da u procesu probave sudje luju sasvim određene bakterijske vrste i nije svejedno koje

terije pod imenom Oxalobacter formigens. Ove bakterije svojim prisustvom igraju važnu ulogu u razgradnji oksalata u crijevnom sadržaju, a time i u sprečavanju stvaranja bu brežnih kamenaca. O međusobnoj povezanosti tih bakte rija i pojavljivanja, odnosno, nepojavljivanja bubrežnih ka menaca izvijestili su mnogi liječnici univerzitetskih klinika Amerike i Europe. Među prvima je bio Ammon B. Peck Ph Dr sa University of Florida, College of Medicine, još deve desetih godina prošlog stoljeća. Oni su ustanovili da kod bolesnika s bubrežnim kamencima i bolesnika s cističnom fibrozom u crijevnom sadržaju nedostaju crijevne bakte rije Oxalobacter formigens. O povezanosti nedostatka pri

su to bakterije. No svakodnevnom upotrebom namirnica

sutnosti ovih bakterija i stvaranja bubrežnih kamenaca još

i napitaka, koji sadrže vrlo učinkovite konzervanse, stal

uvijek se obavljaju mnoga istraživanja, no da je to ozbiljan

no potiskujemo korisne i druge manje otporne bakterije u

problem pokazuju i statistički podaci. Danas od bubrežnih

našem probavnom traktu. Nažalost, na njihovo mjesto na

kamenaca pati 5 - 10 % stanovnika svijeta.

seljavaju se otpornije bakterije koje nisu uvijek bezazlene. Jedna od takvih je danas dosta poznata, Helicobacter jejuni. Ova bakterija, koja svojim prisustvom upozorava na mo gućnost loše prognoze za zdravlje, unijela je strah i trepet među ljude.

POREMEĆAJ MIKROBIOLOŠKE RAVNOTEŽE U UROGENITALNOM T R A K T U ŽENA I ZNAČAJ PRISUSTVA LAKTOBACILA

Ako čovjek malo lista po izvješćima ozbiljne medicinske

Još jedan važan primjer poremećene bakteriološke rav

literature, može uočiti, da se problem prisustva bakterije

noteže, naročito nakon dugotrajne upotrebe antibiotika i

Helicobacter u. želucu čovjeka prije 1980. godine uopće nije

drugih agensa, imamo kod rodnice žena. U zdravoj rodnici

spominjao (vidi Index Medicus), a danas je, sudeći prema

žena naseljeni su laktobacili, koji se smatraju korisnim bak-

82

N A Š E ZDRAVLJE

KATARINA KNAPP: PRIRODA UZVRAĆA UDARCI:

83

terijama, jer svojim prisustvom sprječavaju razvoj drugih

zatim Proteus i druge. Ove infekcije kao što je poznato, u

bakterija, pa time štite rodnicu od raznih infekcija. Naža

pravilu se javljaju nakon dugotrajne antibiotske terapije,

lost, pokazuje se da su laktobacili vrlo osjetljivi na antibi

kada su vrlo osjetljivi laktobacili eliminirani s tih mjesta.

otike i druge terapeutske tretmane, pa i na svakodnevnu izloženost konzervansima. Njihovim nestankom iz rodnice dolazi do vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema kod žena. U vezi s tim poznate su gljivične infekcije, ali i in fekcije uzrokovane Chlamidiom. To je vrsta bakterija, koja danas sve češće naseljava rodnicu žena nakon potiskivanja laktobacila. Za klamidiju se smatra da može izazvati sterilitet kod žena, a kod trudnica prema mnogim izvješćima izaziva pobačaje. U okviru ovih razmatranja ne može se dovoljno istaknu ti važnost prisustva i djelovanja danas već dobro poznatih

Mikrobiolozima je antagonizam između raznih vrsta bak terija dobro poznat i on je eksperimentalno dokumentiran. Priroda se i ovdje pobrinula za mikrobiološku ravnotežu, tako da je kod zdravih žena naselila laktobacile koji, svojim prisustvom, sprječavaju naseljavanje drugih bakterija. U novije vrijeme mikrobiolozi izvješćuju i o djelovanju laktobacila na viruse, kao na primjer na papiloma virus, koji izaziva rak grlića maternice. Prema izvještaju Seymoura i suradnika iz Medicinskog fakulteta u Washingtonu (1), oni su uspjeli pomoću velikih doza Lactobacilus acidophilusa inaktivirati čak i virus AIDS-a.

laktobacila, specijalno vrste Lactobacillus acidophilus, koji se nastanjuju ne samo u rodnici žena već i na sluznici mo

ZNAČAJ MIKROBIOLOŠKE RAVNOTEŽE U PRIRODI

kraćnih puteva, to jest mokraćnog mjehura i mokraćovo

Ulogu bakterija u održavanju ravnoteže u prirodi, a time i

da. O nalazu laktobacila na sluznici mokraćnih puteva u

očuvanju zdravlja uočili su stručnjaci u SAD nakon neko

literaturi gotovo da i nema podataka, iako je njihovo prisu

liko epidemija virusne bolesti poliomielitisa koje su harale

stvo neophodno za održavanje ravnoteže bakterijske flore i

Amerikom u prvoj polovici prošlog stoljeća, a najjača epi

sprečavanje infekcija mokraćnih puteva.

demija bila je 1916. god. Za vrijeme tih epidemija 27.000

Ako izvršimo mikroskopski pregled sedimenta mokra

osoba je ostalo paralizirano, a preko 6000 je smrtno stra

će žena, možemo uočiti da u mokraći ima mnogo stanica

dalo. Statističkom obradom epidemioloških podataka ame

pločastog epitela, koje se normalno otkidaju sa sluznica

rički su epidemiolozi došli do zanimljivih podataka. Naime

mokraćnih puteva. Zanimljivo je da se na tim pločastim

u toj epidemiji oboljelo je samo 15% djece koja su potjecala

stanicama kod zdravih žena, pod mikroskopom mogu

iz siromašnih obitelji, a 85% oboljelih bilo je iz bogatih obi

uočiti, kao snoplje jedan do drugoga poslagani, laktobaci

telji s višim životnim standardom. To se protumačilo tako

li. Oni izgledaju kao čuvari zdravlja rodnice i mokraćnih

da su djeca iz siromašnijih obitelji živjela u manje higijen

puteva žena, i ovdje očito imaju ulogu barijere i zaštite od

skim uvjetima, bila više u dodiru s raznim bakterijama i

drugih infekcija mokraćnih puteva i rodnice. Medu te in

stekla bolji prirodni imunitet. Ovaj podatak je veoma zna

fekcije svakako možemo ubrojiti tvrdokornuEshericiu coli,

čajan i posredno mnogo govori o odnosu bakterija prema

84


N A Š E ZDRAVLJE

85

virusima. Bakterije očito antagonizmom sprječavaju ra zvoj virusa. U današnje vrijeme, kad je životni standard u svijetu pa i kod nas dosegao prilično visok nivo, kao i zbog česte primjene antibiotika, živimo u bitno manjem dodi ru s bakterijama iz prirode. Jedna od negativnih posljedica toga, danas je nadiranje niza raznih vir usnih infekcija, koje popularno zovemo virozama. No vratimo se početnim temama iz ovog poglavlja i iznesenim problemima narušene mikroflore u probavnom i urogenitalnom traktu. Moramo biti svjesni da se antibi oticima moramo liječiti, a da aditive ne možemo izbječi. Kroz to želim naglasiti važnost korištenja mliječno-kiselih napitaka za popravljanje narušenih odnosa i moguče spr ječavanje razvoja neke od gore navedenih bolesti. Liječnici danas s pravom preporučuju da se uz, ili nakon, upotrebe antibiotika obavezno konzumiraju mliječno-kiseli proi zvodi, poput raznih vrsta jogurta, jer u tim napitcima ima mnoštvo različitih mliječno-kiselih bakterija. Ja bih ovdje dodala, s obzirom na stalno i svakodnevno konzumiranje konzervansa, da takve napitke treba koristiti stalno.

Rizici od upotrebe hormona U ovom poglavlju osvrnut ću se samo na značaj i terapij sku primjenu ženskog spolnog hormona estrogena ili toč nijim kemijskim nazivom dietilstilbestrola (DES-a), i na zdravstvene posljedice njegove upotrebe. Sigurno je da je hormon dietilstilbestrol, u daljem tekstu ćemo ga navoditi samo kao DES, najčešće upotrebljavani hormon, a može se slobodno reći i najčešće upotrebljavani farmaceutski pripravak, kojeg koriste žene. Ostali hormoni se veoma ri jetko koriste kao terapijska sredstva, pa smatram da ih ne treba posebno razmatrati. Hormon DES najčešće se upotrebljava kao kontracepcijsko sredstvo poznato pod popularnim nazivom antibaby pilule, a zatim se propisuje i kao lijek, koji ublažava tegobe ženama u menopauzi i kao pomoć ženama u rizičnoj trud noći. Široka primjena ovog hormona započela je nakon što je on kemijski sintetiziran i to 1938 god., a u primjeni je od pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je započelo njego vo korištenje. Naravno da su prije primjene hormona obavljana i vrlo opsežna istraživanja sa svrhom da se dobiju podaci o uvje tima primjene i o popratnim pojavama koje ona eventual no izaziva. Kod eksperimenata na pokusnim životinjama, pored pozitivnih svojstava zapažene su i druge popratne pojave, kao što su prekomjerni nagli porast tjelesne težine, porast krvnog tlaka i promjene na štitnjači. Porast tjelesne težine, uočen na pokusnim životinjama, dao je ideju da bi se ti hormoni mogli iskoristiti u uzgoju stoke. Prva ispitivanja su pokazala da se tretiranjem stoke

86

N A Š E ZDRAVLJE


87

ovim hormonom znatno ubrzava rast nemasnog mišićnog

pojava raka dojke se povećava s duljinom trajanja uzimanja

tkiva, a time povećava i prirast mesa. Računalo se, kako

hormona. Pošto su trudnice relativno kraće vrijeme izlože

takav hormonski dodatak može znatno povećati proizvod

ne tretiranju hormonima, a isto bi se moglo reći i za žene

nju mesa, i smanjiti troškove uzgoja stoke, a time naravno,

u menopauzi, pretpostavlja se da je najrizičnija ona grupa

i povećati zarade proizvođača.

mladih žena, koja upotrebljava kontracepcijske pilule. To

I tako se prišlo masovnoj upotrebi toga hormona u pre

su istovremeno žene koje najduže koriste hormone. Usput,

hrani stoke, dodavanjem u stočnu hranu. To se događalo

može se spomenuti da epidemiološki izvještaji u Hrvatskoj

u toku šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

govore da rak dojke danas prijeti svakoj jedanaestoj ženi.

Međutim, ubrzo su se pojavile i prve sumnje i prvi nala

Zanimljive su rasprave koje se medu istraživačima vode

zi o štetnom djelovanju hormona zaostalog u mesu tako

o raku grlića maternice i njegovoj povezanosti s upotrebom

hranjenih životinja. Zbog toga je već 1972. vladina agen

hormona. Ovu vrstu raka u stvari uzrokuje virus za kojeg

cija FDA u SAD-u zabranila upotrebu hormona u stočnoj

je utvrđeno da se prenosi spolnim putem. O povezanosti

hrani. Ubrzo nakon toga zabranjena je njegova upotreba u

hormonske kontracepcije i učestalih pojava raka grlića ma

svim europskim zemljama, pa i u našoj zemlji. Ali, danas se

ternice opširno je u svojoj studiji izvijestila Jennifer Smith

ponovno javljaju pritisci udruženja velikih uzgajivača stoke i

sa suradnicima (4).

poljoprivrednih lobija na komitet eksperata FAO-WHO da se ukine zabrana upotrebe hormona za stočnu hranu (2).

No prema mišljenju Epsteina (5), ovdje se zapravo ne radi samo o upotrebi hormona već i o povećanom izlaga nju virusnoj infekciji. Slično zaključuje i J. Gregson (6). On

M O G U Ć E POSLJEDICE UPOTREBE HORMONA

navodi da oko 80% žena koje upotrebljavaju hormonalne

KOD ŽENA

kontraceptive ne primjenjuje dodatnu zaštitu, smatrajući

No vratimo se upotrebi hormona kod žena. Primjena DESa danas je u obliku kontracepcijskih pilula raširena po cije lom svijetu. Mnogo se koristi i u svrhu prevencije sponta nih pobačaja, kao i pomoć ženama od tegoba u menopauzi. U vezi s ovim zdravstvenim problemima tretirano je s hor monom DES do danas više milijuna žena u SAD i Europi. Ali, sve se češće govori i o posljedicama koje ovaj hormon izaziva kod tretiranih žena. Među najopasnijim posljedica ma najčešće se spominje rak dojke. Od mnogih autora koji obraduju ovu tematiku, navesti ću rad Magnussona i sur. (3) iz 1999. god.. Prema izvješćima više autora, opasnost od

da su hormoni dovoljna zaštita od neželjene trudnoće. Pri tome one ne razmišljaju da se treba zaštititi i od infekcije virusom koji se prenosi spolnim kontaktom. Time se po kazalo da je hormonalna kontracepcija posredni uzrok u potpomaganju virusne zaraze grlića maternice. Učestalost raka grlića maternice u svijetu i u našoj zemlji stalno raste. Pitanje je koliko su tome posredno pridonijeli hormoni. Prema gore navedenim istraživanjima uzrok širenja zara ze virusom, koji izaziva rak grlića maternice, je slobodno spolno ponašanje žena, nakon upotrebe hormonskih kontraceptiva, a bez mehaničke zaštite protiv zaraze.

88


N A Š E ZDRAVLJE

89

I konačno još jedna, možda manje opasna, posljedica korištenja DES-a je pojava debljine tj. porasta tjelesne te žine, koju smo već opisali kod hranjenja stoke hormonima. Činjenica je da danas velik broj mladih ljudi ima preko

Rizici od prekomjerne upotrebe vitamina

mjernu težinu. Dio razloga treba svakako tražiti u moder

Vitamini su organski spojevi, koji sudjeluju u mnogobroj

noj prekaloričnoj prehrani, ali je činjenica da i hormoni u

nim procesima u našem organizmu. Oni ne daju energet

tome pridonose svoj dio. O posljedicama debljine na zdrav

ski doprinos organizmu, ali su neophodni katalizatori u

lje, o srčanim bolestima, o bolestima krvožilnog sustava, o šećernoj bolesti i drugom, nećemo ovdje raspravljati, to su poznate posljedice. Na kraju, kao rezime, trebalo bi se ponovno podsjetiti na sve opasnosti koje prijete od široke upotrebe hormona. Još se uvijek raspravlja koliko je primjena hormona prido nijela porastu broja oboljelih žena od raka dojke. Učesta lost raka grlića maternice u svijetu i u našoj zemlji stalno raste. Pitanje je koliko su tome pridonijeli hormoni, a ko liko nedostatak spolnog obrazovanja kod mladih ljudi. Ja, nažalost, ne raspolažem statističkim podacima o utjecaju prevelikog izlaganja hormonima u zadnjim desetljećima i svim popratnim pojavama koje su u porastu, ali poplava debljine u svijetu je opće poznata. Slično je i s bolestima krvožilnog sustava i štitnjače te gore spomenutim vrstama raka. Podsjetimo se, da su ove neželjene pojave nakon upo trebe hormona, znanstvenici uočili kod pokusnih životinja još prije više od 50 godina, no na njih se izgleda sasvim zaboravilo.

cjelokupnom životnom procesu. Njihov nedostatak ubrzo dovodi do usporavanja životnih procesa, a kod ekstremnog pomanjkanja i do pojava bolesti. I u primjeru vitamina se vidi kako je priroda organizi rana. Prirodni vitamini se nalaze u mnogim biljkama, na ročito u voću i povrću, pa zatim u mesu, mlijeku, i drugim namirnicama koje su prirodna hrana čovjeku ali i drugim živim bićima. Iz toga slijedi, a što je i točno, da bi putem zdrave i raznolike hrane, s obiljem voća i povrća čovjek u pravilu trebao namiriti dnevne i trajne potrebe svih vrsta vitamina. Priroda se pobrinula da živi organizmi u svojoj prehrani dobivaju sve što im je potrebno za život. No kod nepravilne ishrane kao i kod mnogih bolesnih stanja, gdje je možda nedovoljna resorpcija vitamina u or ganizmu ili je zbog nekog bolesnog procesa povećana po treba za vitaminima, može se pojaviti nedostatak vitami na. Poznato je, da nedostajanje vitamina u organizmu, što zovemo avitaminozama, dovodi do ozbiljnih poremećaja, pa i do bolesnih stanja. U povijesti je zabilježeno dosta pri mjera bolesti uzrokovanih avitaminozama. Karakterističan primjer je pojava skorbuta kod pomoraca u srednjem vije ku, kad na dugim putovanjima nisu imali dovoljno svježe hrane. Zabilježena je zatim i beri-beri bolest u ekstremno siromašnim zemljama. U takvim slučajevima svakako je potrebno nadoknaditi nedostatak, u prvom redu, ako je

90

N A Š E ZDRAVLJE


91

moguće, korištenjem izabranih namirnica, a zatim, ako

taminom C, ako je pojeo eventualno previše zelene salate

treba, i sintetskim vitaminima. No takva dopuna eventu

ili nekog voća.

alnog nedostatka vitamina, trebala bi biti strogo pod nad

Isto tako zna se da jedući možda previše mrkve, nećemo

zorom liječnika, jer je poznato da prevelika doza nekih vi

u organizmu izazvati hipervitaminozu vitamina A. Doduše

tamina može izazvati isto tako ozbiljne poremećaje kao i

samog vitamina A u prirodi, pa i u mrkvi, ima malo. Ovaj

nedostatak istih.

vitamin se u povrću i voću nalazi u obliku provitamina,

Međutim, u današnje vrijeme došlo se do sasvim druge

koji se tek u organizmu pretvara u vitamin A. Nakon toga

situacije. Radi se zapravo o novom trendu široke primje

su došli do izražaja zakoni prirode. Prirodni odnosi su se

ne vitaminskih preparata, koja se pod parolom potrebe za

pobrinuli da se u našem organizmu ne stvori više vitamina

zdravijom prehranom, posljednjih 20-ak godina naglo širi.

A nego što mu je potrebno. S prirodnim provitaminom A

Mimo liječničkih preporuka, a na temelju nasilnih rekla

nije u stručnoj literaturi zabilježen slučaj hipervitaminoze.

ma putem televizije, dnevne štampe i raznih brošura, pro

Slična je situacija i s vitaminima B kompleksa, koji se

daja i potrošnja vitaminskih preparata naglo se povećava

također stvaraju u organizmu. Taj se proces odvija u crije

u cijelom svijetu. Prema statističkim podacima potrošnja

vima uz pomoć crijevnih bakterija. Kao što smo ranije re

vitamina u SAD u posljednjih 25 godina porasla je desete-

kli, kod takvih procesa, gdje se vitamini stvaraju u samom

rostruko. Međutim, ovu prekomjernu potrošnju vitamina

organizmu, nema opasnosti od hipervitaminoza.

nigdje ne prati upozorenje o opasnostima prekomjernog

Međutim u današnje vrijeme, nakon što je industriji

uzimanja vitamina. Nema, doduše, još ni zakonskih pro

uspjelo sintetizirati vitamine, izloženi smo pritiscima far

pisa o tome.

maceutskih industrija o potrebi nadoknađivanja vitamina

U ovom poglavlju želim govoriti upravo o prekomjernoj izloženosti vitaminima i o posljedicama koje hipervitaminoze mogu izazvati. O tome se već dosta dugo obavljaju istraživanja i ima mnogo upozoravajućih izvješća.

pomoću tableta i drugih pripravaka. Svakodnevno nam se preko medija, poručuje, kako je naša hrana siromašna vitaminima, a potrebe za vitaminima sve veće s obzirom na intenzivan tempo života. Uvjeravaju nas kako ćemo se nakon vitaminskih kura osjećati bolje i zdravije. Čak su i neki vrlo obrazovani ljudi podlegli vjerovanju u

OPASNOSTI OD HIPERVITAMINOZA

korisnost velikih doza umjetnih vitamina.

Na početku, prije izlaganja o hipervitaminozama, treba

Možemo navesti kao primjer dobitnika Nobelove nagra

istaknuti, da se prirodnim vitaminima, ako jedemo i mno

de, poznatog kemičara Paulinga, koji je bio gorljiv zagovor

go voća i povrća, ne možemo predozirati. Priroda se pobri

nik uzimanja megadoza vitamina C. On je smatrao da nas

nula da nas svojim mehanizmima štiti od hipervitaminoza,

velike doze vitamina C mogu zaštititi od raznih infekcija, u

naravno samo dok su u pitanju prirodni vitamini. Svakom

prvom redu prehlada, pa čak i od tumora. On je to i objavio

je čovjeku jasno, da se ne može predozirati, na primjer vi-

u svojoj knjizi (7).

92


N A Š E ZDRAVLJE

93

Nažalost upravo zbog takvih razmišljanja, mislim da je

pokuse na životinjama ispitujući simptome koji nastaju

nužno osvrnuti se na probleme prekomjernog i nekontro

nakon previsokih doza toga vitamina. Na osnovi rezultata

liranog uzimanja sintetskih vitamina i na posljedice koje

pokusa oni su zaključili, da visoki iznosi vitamina E mogu

takvo predoziranje može izazvati. Zbog toga sam odlučila

utjecati na pojavu aterosklerotičkih oštećenja na aorti i po

napisati ovo poglavlje.

višeni kolesterol, (13).

Prvo ću se osvrnuti na prekomjerno i nekontrolirano

Na opasnosti od prevelikih doza nekih pripadnika vita

uzimanje vitamina A. Vitamin A je možda prvi vitamin

mina B skupine upozorila je Charlotte M. Yong već 1973,

koji je, u sintetskom obliku, našao vrlo široku primjenu

(14). Vitamin iz skupine B vitamina, folna kiselina upotre

kod ljudi. U početku, on se koristio prema preporukama li

bljavala se u liječenju perniciozne anemije. Prevelika ko

ječnika za sanaciju dermatoloških problema i promjena na

ličina dovela je do teških neuroloških manifestacija. Ista

sluznicama. No tijekom vremena prešao je u široku i, mo

autorica upozorava da je prodaja bez recepta vitaminskog

žemo slobodno reći, nekontroliranu upotrebu. Već 1989.

preparata koji sadrži folnu kiselinu u dozi većoj od 0,1 mg

god. imamo prva upozorenja na posljedice prekomjerne

na dan u SAD-u zabranjena Federalnim Registrom od

upotrebe vitamina A (8), i na promjene na očima koje je

20.VI.1963., dakle veoma davno, pa se to i zaboravilo.

on izazvao.

Ima još jedna vrlo važna pojava koja može biti opasna u

Dolaze također i upozorenja o mogućoj povezanosti

slučajevima hipervitaminoze i na koju, mislim, treba upo

uzimanja prevelike količine tog vitamina s pojavama oste-

zoriti. Radi se naime, o međusobnoj ovisnosti pojedinih

oporoze (9). O opasnosti od povećane upotrebe vitamina

sintetskih vitamina. Prevelike doze jednog vitamina mogu

A i povezanosti s promjenama gustoće kostiju medu prvi

izazvati nestašicu nekih drugih vitamina u organizmu. Na

ma su upozorili još 1990, Sower i suradnici (10). Također

primjer, prekomjerne količine vitamina C u organizmu iza

Anderson 2002. god. (11) upozorava na povezanost između

zivaju nestašicu vitamina E. To je dokazala američka znan

prevelikog uzimanja vitamina A i fraktura kostiju, naročito

stvenica Linda H.Chen s pokusima na životinjama (15). Isto

kod starijih osoba.

tako višak vitamina E izaziva veću potrebu za vitaminom

Navest ću sada nešto o hipervitaminozama vitamina D iE. Prekomjerna upotreba sintetskog vitamina D nije bez opasnosti. Francuski liječnici su već 1988. izvijestili o teš kom trovanju jednog djeteta s prevelikom dozom vitamina D(l2)

K, kojeg ovdje nismo posebno spominjali. O međudjelo vanju vitamina izvijestili su također Herbert i suradnici (16). Oni govore o destrukciji vitamina B12 pomoću velikih doza vitamina C. Od gore spomenute 1963. godine, i onda donesenih ograničenja o upotrebi prevelikih doza folne kiseline u

Zabilježene su i negativne popratne pojave kod preve

SAD, prošlo je mnogo vremena i mnogo je zakonskih odre

like upotrebe vitamina E. Američki znanstvenici vršili su

daba doživjelo izmjene. Mi možemo sa svoje strane samo

KATARINA KNAPP:

N A Š E ZDRAVLJE


konstatirati, da se i u našoj zemlji nalaze vitaminski pre parati u slobodnoj prodaji, podržani stalnim reldamnim porukama o potrebi za vitaminima. Teško se može naći neki sok ili drugo piće, a da nije obogaćeno dodavanjem vitamina. Istovremeno nigdje nema upozorenja o štetnosti konzumiranja prevelikih količina vitamina.

Pregled literature navedene u poglavlju NAŠE ZDRAVLJE 1. Seymour J. et al, 1991, Viricidal effect of Lactobacillus aci dophilus on human immunodeficiency virus type 1- Possible role in heterosexual transmission, J. Exp. Med. 174, 289292. 2. Anna-Maria Andersson et al, 1999; Exposure to exogenous estrogen in food-possible impact on human development and health, European Journal of Endocrinology 140, 477 485. 3. Magnusson C. et al, i999» Brest cancer risk folowing longterm oestrogen-progestin replacement therapy, Int. J. Can cer 5, 81,339-44. 4. Smith J. S. et al, 2003, Cervical cancer and use of hormonal contraceptives - a systematic reviev, Lancet 361,1159-1167. 5. Epstein R. J. 2003, Hormonal contraception and cervical cancer, Lancet 1915-I917. 6. Gregson J. et al, 1999, Double Dutch, Looking at the usage of combined pill plus condom in girls, Eur. J. Contracept. Reprod, Health Care 4, 45-48. 7. Pauling L. 1970, Vitamin C and the common cold Freeman, San Francisco. 8. Biezalski H. K. 1989, Comparative assesment of the toxicology of vitamina A and retinoids in man, Toxicology 57,117-161. 9. Whiting S. J. et al, 1999, Excess retinol intake may explain the high incidence of osteoporosis in northern Europe, Nutr. Rev. 57,192-19510. Sower M. R. et al, 1990, Retinol supplemental vitamin A and bones status J.Clin. Epidem. 43, 693-699.

95

11. Anderson J. J. 2002 , Over supplementation of vitamin A and osteoporotic fracture in elderly, J. Bone Mineral Res. 17, 1359-163. 12. Velin P. et al, 1988, Severe acute hypercalcemia in a child ca used accidental vitamin D poisoning, Pediatric 43, 753-756. 13. Godfried S. L. et al, 1989, Potentiation of atherosclerotic lesi on in rabbits by a high dietary level of nitamin E, Brit. J. Nutr. 61, 607-617. 14. Charlotte M. Yong, 1973, Overnutrition, World Review of Dietetics, 16,179-202. 15. Linda H.Chen, 1981, An increase in vitamin E requirement induced by high suplementation of vitamin C in rats, Amer. J. Clin. Nutr. 34,1036-104 16. Herbert V. et al, 1974, Destruction of vitamin B12 by ascorbicacid, J. Am. Med. Assoc. 230, 241

PETI DIO

POGOVOR

Kroz sva, u knjizi navedena poglavlja, obrađen je niz ra znih, smatram veoma važnih tema u kojima sam nasto jala ukazati na probleme i odnose koje je čovječanstvo u tijeku razvoja stvorilo. Odnosi u ljudskom društvu koji su stvoreni u zadnjih sto godina, bitno su pogoršali ekološ ke, životne i zdravstvene uvjete o kojima ovisi i ono samo u globalnim uvjetima, ali i svaki pojedinac. Jasno je da je industrijski razvoj i prisutnost novih tehnologija, posebi ce razvoj elektronike, nametnuo novi, drugačiji, brži način života. Nadalje, iznenađujuće brzi, čak eksplozivni porast broja stanovnika na zemlji zadnjih pedesetak godina na metnuo je problem prehranjivanja tolikog broja ljudi. U vrijeme naših srednjoškolskih godina učili smo da na zemlji živi oko dvije milijarde ljudi, a danas nas ima oko šest milijardi. Sve to opravdava potrebu i nužnost veće proizvodnje raznih živežnih namirnica, a naročito poljo privrednih proizvoda. Međutim, kako smo to već na više mjesta u tekstu naveli, taj razvoj ima uz pozitivnu i svoju jako izraženu tamnu stranu. Nužne mjere i zahvati, koji su pratili povećanje poljoprivredne i industrijske proizvodnje, znatno su utjecali na kvalitetu života. Iz svega što je izneseno u poglavlju o ekologiji vidljivo je koliko smo narušili odnose u prirodi. Upotrebom kemikalija u svrhu povećanja prinosa u poljoprivredi zagadili smo našu okolinu, naročito vodu i tlo. Tu se radi u prvom redu o upo trebi umjetnih gnojiva, zatim pesticida, herbicida i raznih

98


POGOVOR

99

drugih otrova u neposrednoj poljoprivredi i u kasnijoj skla

Svakako su nitro spojevi sa svojim toksičnim djelova

dišnoj zaštiti poljoprivrednih proizvoda. Veliki problem su

njem najveći svakodnevni problem. Najozbiljnija posljedi

umjetna gnojiva, koja sadrže nitrate. Ona, kao i rezidui pe

ca njihovog djelovanja mogu biti zloćudni tumori.

sticida i herbicida, prelaze putem tla i rasta u poljoprivred ne proizvode, a preko poljoprivrednih površina, spiranjem prodiru u vodoopskrbne sustave i u vodu za piće.

Osim problema koje stvaraju aditivi i nitro spojevi mo ramo spomenuti i zdravstvene rizike koje sam obradila u poglavlju o hormonima i vitaminima. Vidjeli smo da preko mjerna upotreba sintetskih vitamina može izazvati mnoge

DANAŠNJA RAŠIRENOST NITROSPOJEVA I NJIHOVA

poremećaje u organizmu, poput, na primjer, osteoporoze.

POVEZANOST S NARUŠAVANJEM ZDRAVLJA LJUDI

Vidjeli smo također kako korištenje estrogena može do

U poglavlju o prehrani navedeno je mnogo izvještaja iz ra

vesti do raznih poremećaja i stvoriti preduvjete za razvoj

znih laboratorija o sadržaju nitrata u poljoprivrednim proi

zloćudnih tumora.

zvodima, poput salate, špinata, cikle i drugih. Nađeno je da

Koliko sve ove činjenice pridonose pojavama odnosno in-

sadržaj nitrata u navedenim poljoprivrednim proizvodima

cidenciji (učestalosti) zloćudnih bolesti u današnje vrijeme,

može iznositi i više tisuća mg/kg, i to redom u vrstama po

ne znamo. Odgovor na ova pitanja svakako bi trebali dati

vrća koje se najčešće koriste u prehrani.

naši epidemiolozi. Međutim, incidencija, tj. broj registrira

Što se tiče vode za piće i ovdje se susrećemo s prisutno-

nih novootkrivenih slučajeva raka u svijetu pa i kod nas su

šću nitrata. Prema našim službenim normativima, dozvo

u porastu. Pritom nas ne smiju zadovoljiti podaci o blagom

ljen je sadržaj nitrata do 50 mg u jednoj litri vode. Ako se

padu ili stagnaciji stope incidencije novodijagnosticiranih

usporedimo sa svijetom, kvaliteta naših voda je, u pogledu

zloćudnih tumora kod ljudi u posljednjih 5 godina, koji se

sadržaja nitrata, većinom znatno bolja. Iznimku čine vode

može vidjeti u godišnjim biltenima hrvatskog registra za rak.

koje potječu iz poljoprivrednih područja, gdje su zbog upo

Dobro je pogledati i porast incidencije u periodu od 20 godi

trebe umjetnih gnojiva nitrati prodrli i u izvorišta vode za

na. Tako je za Hrvatsku, prema statističkim podacima, stopa

piće, i gdje se povremeno u uzorcima nadu nitrati ili drugi

incidencije zloćudnih tumora na 100.000 stanovnika 1982

zagađivači iznad dozvoljenih granica.

god. iznosila 281 dok je 2002 god. iznosila 442 slučaja.

U poglavlju o prehrani izneseni su zdravstveni proble

Isto tako nimalo utješni ne bi nam smjeli biti statistički

mi koji se pojavljuju u vezi primjene raznih prehrambenih

podaci o mnogo većem broju zloćudnih tumora u zapad

aditiva, a naročito nitrita, koji se dodaju u gotovo sve suho

nom svijetu, kojem zapravo težimo.

mesnate proizvode. Iz svega što je tamo navedeno proizlazi,

No priroda nam i ovdje uzvraća udarac i to u najosjetlji

da smo svakodnevno izloženi ne samo nitratima iz povrća i

vijoj domeni, u razvoju zloćudnih tumora kod naše djece.

vode, nego i nitritima u suhomesnatim proizvodima, kao i to

Naime, prema izvještajima u posljednjih desetak godina,

da prilikom nabave namirnica nemamo drugog izbora.

mnogo je napisa, naročito u američkoj literaturi, o čestoj

loo

KATARINA KNAPP: PRIRODA U Z V R A Ć A U D A R C E

pojavi zloćudnih tumora kod male djece. U izvješću Julije Ross pod naslovom "Pediatric Cancer in the United States; The Children's Oncology Group Epidemiology Research Program" iznesenim u časopisu "Cancer Epidemiol. Biomarkers" 2004, 13 (10), 1552-1554 navodi se da se u SAD svake godine dijagnosticiraju zloćudni tumori kod više od 8500 djece ispod 15 godina starosti. No mene kao majku, a konačno i kao baku, najviše su se

POGOVOR

101

PRIRODA UZVRAĆA UDARCE Na kraju ove knjige, i nakon iznesenog gornjeg kratkog rezimea o svemu navedenom u tekstu, trebala bi iznijeti konačne stavove o cjelokupnoj problematici. Međutim, mislim da je veoma teško donijeti konkretan i jednoznačan zaključak. Pokušat ću to obrazložiti kroz slijedeće izlaga nje, koje odražava moja gledišta što sam ih iskazivala u po zadini svih tekstova navedenih u knjizi.

dojmili izvještaji, od kojih sam neke već navela u poglavlju

Čovječanstvo živi, raste i razvija se. Razvijaju se tehno

o nitrospojevima, ali ih ovdje želim ponovno istaknuti. Ri

logije u svim pravcima. Naša civilizacija mora stvarati uvje

ječ je 0 povezanosti prehrane trudnica koje su se tijekom

te za život i preživljavanje sve većeg broja ljudi na zemlji.

trudnoće hranile suhomesnatim proizvodima, s pojavama

Ona to i provodi, no vidjet će se kakvi će biti dugoročni

zloćudnih tumora kod njihove tek rođene djece.

rezultati. Nas ovdje primarno ne zanima nagli razvoj elek

U izvješću International Classification of Childhood

tronske, mehaničke, kemijske ili nekih drugih tehnologija,

Cancer, iz 2005 god. izneseni su podaci o pojavama tumora

koje omogućuju sve lagodniji život pojedinaca. Sve te teh

na mozgu kod djece do jedne godine starosti. Prema nave

nologije, na kraju svojim otpadnim materijalima zagađuju

denom izvješću u razdoblju od 2001. do 2004. god. u SAD

i onečišćuju životnu okolinu. Međutim, smatram da je ci

bila je stopa incidencije 50 slučajeva na 1.000.000 stanov

jeli lanac proizvodnje hrane, s nužno sve većom proizvod

nika za neuroblastom, i 48 slučajeva za leukemiju. Istovre

njom, glavni narušitelj odnosa u prirodi.

meno, ta stopa za leukemiju u starosnoj skupini djece od 1

Najprije sipamo tone umjetnih gnojiva za dobivanje vi

do 4 godine još je veća i iznosi 91 slučaj na 1.000.000 sta

sokih prinosa, zatim sipamo tone raznih otrova da nam sve

novnika. Problem dječje onkologije postoji i u Hrvatskoj,

te prinose ne prerastu korovi i ne pojedu nametnici. U toku

no nisam uspjela doći do pouzdanih statističkih podataka

prerade, u namirnice dodajemo razne dodatke kako bi ih sa

o pojavama zloćudnih tumora kod novorođene djece, od

čuvali da se ne pokvare na putu do potrošača. Sve te faze,

nosno za starosnu grupu do 1 godine. Takav bi podatak,

svaka u svom dijelu i svaka na svoj način, narušavaju odnose

naravno uz daljnja istraživanja, mogao ukazati na poveza

u životnoj okolini, i kao posljedicu narušavaju zdravlje ljudi.

nost s načinom života i prehrane trudnica, pa vjerovatno i

Niz današnjih zdravstvenih tegoba, da ne kažem bolesti,

na povezanost s konzumacijom suhomesnatih proizvoda.

uzrokovan je poremećenim životnim uvjetima. Pri tome

U svakom slučaju nad tim se izvještajima trebamo za

mislim na odnose u okolini i na način prehrane, ili da to

misliti, da ne bismo u budućnosti, umjesto dječjih vrtića i

kažem običnim riječima, sami se trujemo, putem zraka,

škola, morali graditi dječje onkološke klinike.

vode i namirnica.

102

KATARINA

KNAPP:

PRIRODA UZVRAĆA

UDARCE

Međutim, ni sama priroda ne miruje. I ona pokušava suzbiti preveliki i prebrzi razvoj čovjeka kao biološke vrste.

TUMAČ

POJMOVA

Ona se pokušava boriti stvaranjem uvjeta i načina za sma njenje broja ljudi na zemlji. Jedan od tih načina su učestale pojave novih bolesti, bilo genetskih, bilo zaraznih, naroči to u zadnjih nekoliko desetaka godina. Smatram da razvoj i porast zloćudnih tumora, pojava AIDS-a, ptičje gripe i drugih virusnih bolesti, stalno pojavljivanje novih imiti ranih otpornih bakterija i niza sličnih novih pošasti, nije slučajna. Priroda se bori protiv prevelike brojnosti i tehnološke nadmoći ljudske vrste, a čovjek se bori da se zaštiti i opsta ne. U sadašnjem vremenu teško možemo ocijeniti, kako je Stephen Hawking rekao u uvodnom motu, da li brže uni štavamo naše životne uvjete ili dovoljno brzo razvijamo našu mudrost da prevladamo teškoće koje smo stvorili. I zaista ne znamo kakva nas budućnost čeka.

U ovom pregledu navela sam neke pojmove i izraze za koje mi slim da su možda previše stručni, a u tekstu nisu mogli biti de taljnije objašnjeni. Nastojala sam ih navesti abecednim redom bez obzira gdje su u tekstu spomenuti. anafilaktički šok - šok, fatalna alergijska reakcija usljed preo sjetljivosti na određene strane bjelančevine koje su unesene u organizam, ili se stvaraju u organizmu, (histamin). angioedem - oteklina rahlog potkožnog tkiva i sluznica respira tornog trakta, zbog bolesti krvnih žila. benzoati - soli benzenske kiseline, koriste se kao konzervansi u napitcima. beri-beri bolest - avitaminoza, bolest živčanog sustava koja na staje zbog pomanjkanja vitamina B-i. bijanoza - modrilo sluznica i kože, nastaje zbog pomanjkanja kisika u krvi. Vidi Methemoglobinemiju. Dogovor iz Kvota - na međunarodnoj konferenciji UN održa noj 1997. g. u japanskom gradu Kyotu dogovorene su kvote, tj. količine zagađivača, odnosno stakleničkih plinova, koje svaka pojedina zemlja smije ispuštati u atmosferu (uglavnom C 0 2 )

efekt staklenika - zagrijavanje zemlje zbog povratnog toplin skog zračenja koje se reflektira na sloju C 0 u atmosferi. 2

herbicidi - otrovni kemijski spojevi koji se koriste u poljopri vredi za suzbijanje korova. histamin - organski spoj prisutan u organizmu. Oslobađa se kod alergijskih reakcija. kaptaža - kaptiranje vodocrpilišta, obrada izvora odnosno vodocrpilišta kojom se osigurava crpljenje vode bez vanjskih za gađenja.

io4

KATARINA

KNAPP:


karcinom, neoplazma i zloćudni tumor su sinonimi, tj. imaju isto značenje

BILJEŠKA

O

PISCU

Lactobacillus bifidus i acidophilus - vrste mliječno kiselih bakterija korisnih u organizmu. letalna doza - smrtna doza nekog otrovnog sredstva, vidi - Subtoksična doza methemoglobin - oksidirani hemoglobin. Takav hemoglobin je nesposoban za prijenos kisika u krvotoku. methemoglobinemija - povišena razina methemoglobina u krvi, odnosno manjak kisika u krvotoku. neonatalno - koje se odnosi na novorođenčad. neoplazma - tumor, izraslina. neuroblastom - jedna vrsta tumora na mozgu, najčešća kod male djece. ozonske rupe - oštećenje ozonskog sloja u atmosferi. Rupe u ozonskom sloju pojavljuju se iznad zemljinih polova i kroz njih sunčeve zrake sa znatno većom snagom dolaze na zemlju.

Katarina Knapp rođena Oreški završila je gimnaziju u Va raždinu, a diplomirala 1956. god. na Veterinarskom fakul tetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom, "Izvori i vrste klostridija izoliranih iz mesnih konzervi, te neki faktori koji utječu na njihovu termorezistenciju" izradila je pod struč nim rukovodstvom prof. Dr. Mirka Francetića, i obranila 1965. god. Najveći dio svog radnog vijeka provela je u mikrobio loškoj kontroli kvalitete živežnih namirnica. Nakon kratke veterinarske prakse rad je nastavila kao voditelj mikrobio loškog laboratorija u Istraživačkom institutu mesne indu

pesticidi - otrovni kemijski spojevi koji se koriste u poljoprivre di protiv plijesni, gljivica, bakterija i dr..

strije Sljeme.

poliomielitis - dječja paraliza. Opasna dječja bolest koja je bila veoma raširena, dok nije polovicom prošlog stoljeća pronađeno cjepivo.

laboratorija u farmaceutskoj industriji Pliva. Njezin labo

prion - zarazna proteinska čestica sitnija od virusa. Utvrđena je kao uzročnik kravljeg ludila.

taj rad i svijest da je o njihovoj kvalitetnoj kontroli ovisilo

praživotinje - protozoa - mikroskopski sitna jednostanična bića. Žive u vodi.

kim radom.

rezidui - ostaci raznih još ne raspadnutih kemikalija. stafilokok - vrsta bakterije koja izaziva gnojne upale. subtoksična doza - količina nekog otrova koja se smatra još ne opasnom. urtikarija - kožni osip, koprivnjača.

Dr. Knapp je zatim preuzela vođenje mikrobiološkog ratorij je imao zadatak provoditi kontrolu kvalitete dojenačke hrane, koju je Pliva u to vrijeme proizvodila. Upravo zdravlje novorođenčadi, pobudilo je potrebu za istraživač U cijelom radnom vijeku Dr. Knapp je, obavljajući teku će poslove za potrebe poduzeća, i odano se brinući za obi telj, uključujući odgoj troje djece, uvijek nalazila vremena i za istraživački rad. Izradila je veći broj stručno naučnih radova koje je re dovito iznosila na godišnjim mikrobiološkim kongresima, a ti radovi su kasnije bili tiskani u kongresnim materija-

io6

KATARINA KNAPP:


lima. Osim tih objavljenih radova, Dr. Knapp je izvršila i

REKLAMNI PRILOG:

niz neobjavljenih, ali veoma zanimljivih istraživanja iz po dručja mikrobiologije. Uz ostalo, mnogo se bavila uzgojem i svojstvima bakterije Lactobacillus acidophilus, o kojoj je i

OTKRIJTE

u ovoj knjizi dosta govorila.

MOĆ

PRIRODNIH

PROIZVODA Dr. Vesna Tomažić, Silver Spring, Maryland, USA

I POMOGNITE SVOM ORGANIZMU Prirodno bogatstvo našeg tijela su dobre bakterije.One su izravna zaštita od nepoželjnih mikroorganizama. Dobre bakterije koje nazivamo i probioticima stimuliraju imuni tet i imaju niz pozitivnih učinaka na naše zdravlje. Probiotički terapijski pripravci ACIDOVERUS

i

BIFIDOVERUS

koji se izrađuju u specijaliziranom laboratoriju za pro izvodnju ljekovitih mliječnih napitaka, sadrže veoma ve lik broj živih bakterija laktobacilus acidophilus odnosno laktobacilus bifidus koje imaju sposobnost naseljavanja na sluznice. Proizvodi su visoko djelotvorni kod narušenog imuniteta, sklonosti alergijama te cijelog niza smetnji i bolesti probavnog trakta i urogenitalnog sustava. Neophodni su kod ob navljanja crijevne mikroflore nakon antibiotskih terapija i kemoterapije, kao i za eliminacije kliconoštva. B I F I D O V E R U S posebno preporučamo kod bolesti jetre, trudnicama, dojiljama, djeci do 7 godina i starijim osobama. Bifidobakterije su prirodni stanovnici zdravih sluznica debelog crijeva i imaju pozitivne učinke na opće zdravlje i vitalnost. One su zaštitna mikroflora u crijevima dojenčadi hranjenih majčinim mlijekom i prirodna obrana

imuniteta. Dojenčad hranjena na bočicu nema dovoljnu zaštitu od crijevnih infekcija i alergija i zato preporučamo koristiti B I F I D O V E R U S kao nadoknadu. Terapijske pripravke ACIDOVERUS i BIFIDOVERUS, preporučamo uzimati zajedno, jer se na taj način postiže cjelovito i trajno djelovanje. Probiotički pripravci se pripremaju na kravljem mlijeku, sojinom mlijeku ili kozjem mlijeku i nosioci su znaka " Hr vatska kvaliteta " Svi pripravci se proizvode •

ručnim radom u malim serijama u specijaliziranom laboratoriju,

• uz odobrenja i stalan nadzor nadležnih inspekcija. Za sve detaljnije informacije o zdravstvenim primjenama ili o mogućnostima nabave molimo zainteresirane da se obrate na adresu: V A L S d.o.o. Petrova 101, Zagreb, tel/fax 01/2348661

Katarina Knapp - Priroda Uzvraca Udarce

Recommend Documents