UDŽBENICI SVEUĆ!LIŠTA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
~(!JJ[1.0b:{ d.o.o. za gradtt,Qstvo
DUBROVNIK, Brsečlnska 2a
Dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing.
Izdavač:
građ.
mtg·topgraf đ.o.o., Velika Gorica Recenzenti:
dr. sc. Jure Margeta. dipl. ing.
građ.
redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. sc. Živko Vuković, dipl. ing. grad. redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Franjo Turi<,
građ.
direktor sektora odvodnje Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb
Lektorica: Zlatka Smitka
Naslovna stranica: Mihajlo
Filipović
Kompjutorska obrada teksta: Davorka Tušar, dipl. ing. građ. Goran_ Tu.šar, ing. geoteh. Grafičko uređenje,
priprema i tisak: mtg-topgraf, Velika Gorica
~,
KUĆNA
KANALIZACIJA
Naklada: 600 primjeraka ISBN 953-6634-08-2 CIP • Katalogizacija u publikadjl Nacionalna i sveuĐliiDa biblioteka, Zagreb
UDK 628.252(075.8) 696.13(075.8)
n.iSAR. Božena Kućna kanalizacija l Božena Tu!ar. · Velika Gorica: MTG-topgraf, 2001.(Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu= Manualia Univcrsitatis studiorum Zagrabiensis) Kazalo. ISBN 953-6634-08-2 I. Kanlilizacijski sustavi -Udžbenik ll. Kućna kanallzacija - Udžbenik 410427088
© Sva prava pridržava autor Odlukom ~enata Sveučilišta u Zagrebu br. 02-1432/3·2000. od 13. ožujka 2001. godine 'odobrava se udžbeniku pod naslovom Kućna kanalizacija, autorice dr. sc. Božene Tušar korištenje naziva sveufili§ni udžbenik (Ma11ualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
Sveučilište
u Zagrebu fakultet
Građevinski
Zagre b, 200 l.
SADRŽAJ PREDGOVOR ............................••...................................................................... 9 l. OTPADNA VODA ............................................................................................ ll 1.1. Kućanske otpadne vode .......................................................................................... ll 1.2. Industrijske otpadne vode ........................................................................................ 14 1.3. Oborinske vode ........................................................................................................ 15 1.4.Procjednevode.... ........................................................................................ 16 1.5. Komunalne otpadne vode ......................................................................................... 16
2. SANITARNI l
.'
UREĐAJNI
PREDMETI ....................................................... 19
2.1. Materijali ................................................................................................................. 21 2.1.1. Kerrunički sanitarni predmeti ........................................................................... 21 2.1.2. Lij'evano željezo ............................................................................................... 22 2.1.3. Limovi .............................................................................................................. 22 .. ................................................................. 22 2.1.4. Kamen................................. 2.1.5. Plastika ........................................................................................................... 23 2.2. Sifoni ........................................................................................................................ 23 2.3. Sanitarni predtneti .................................................................................................... 24 2.3.1. Zahodi ............................................................................................................... 24 2.3.2. Mokrionici (pisoari) ......................................................................................... 32 2.3.4. Bide .................................................................................................................. 37 2.3.5. Kade ............................................................................................................... 38 2.3.6. Kada za tuširanje .............................................................................................. 40 2.3.7. Sudoper.............................................. ..................................................... 41 2.3.8. Predzidne instalacije ......................................................................................... 43 2.3.9. Montažni sanitarni čvorovi ............................................................................... 43 2.4. Uređajni predmeti .................................................................................................... 44 2.4.1. Slivnici .............................................................................................................. 44 2.4.2. Zatvarači ....................................................................... :................................. 47 2.4.3. Odjeljivači ...................................................................................................... 47
3. CIJEVI I PRIBOR ........................•........................•.................•....................... 49 3.1. Keramičke cijevi ......................................................................................................... 49 .. ....................... 52 3.2. Cijevi od lijevanog željeza .................................................. 3.2.1. Cijevi od lijevanog željeza s naglavkom ............................................................ 52 3.2.2. Cijevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog proizvođača Pont~A-Mousson) ................................................................. 54 3.3. Azbestcementne odvodne cijevi ................................................................................ 56 3.4. Olovne odvodne cijevi ............................................................................................. 59 3 .5. Plastične od vodne cijevi .......................................................................................... 60 3.5.1. PVC cijevi i PE-HD ........................................................................................... 60 3.5.2. HDPE odvodnecijevi ........................................... .. .............................. 65 3.6. Betonske cijevi .......................................................................................................... 66
4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA ................................. 69 4.1. Osnovni pojmovi ...................................................................................................... 69 4.2. Kanalizacija naselja ................................................................................................... 70 4.3. Gradski kanalizacijski sustavi ................................................................................... 70 4.3.1. Mješoviti kanalizacijski sustav ........................................................................... 7,0 4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav ........................................................................... 71 4. 3 .4. Kombinirani kanalizacij ski susta v ...................................................................... 73 4.3.5. Izbor kanalizacijskog sustava ............................................................................. 73 4.3.6. Primjena novih načina odvođenja otpadnih voda ............................................... 75 ...................... 75 4.3.6.1. Tlačna kanalizacija.............. .. ................ 77 4.3.6.2. Vakuumska kanalizacija............. 4.3.6.3. Odvodnja oborinskih voda............................. . .......... 77 4.4. Kućnakanalizacija ..................................................................................................... 77 4.4.1. Sustav kućne kanalizacije ... :............................................................................... 79 4.4.2. Glavni dijelovi kućne kanalizacije .................................................................. 81 4.4.2.1. Horizontalna katna mreža ...... . ......................... 82 4.4.2.2. Vertikalna kanalizacija ......... .. ................ 85 .. ............... 93 4.4.2.4. Kućna oborinska kanalizacija .... ............ 4.4.2.5. PriklJučak na javnu kanalizaciju ...................... 93 4.5. Dvorišna kanalizacija ................................................................................................. 95 4.6. Drenažnakanalizacija ................................................................................................ 96
4.
14-~~~::;~~~ :!it~o~-~~-~-1-i-~~~~~~-::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: :: 4.7 .2. Zaštita gradske kanalizacije od otpadnih voda neodgovarajućeg sastava ......... 1OO 4.7.5. Taložnici .......................................................................................................... 102 4.7.6. Odjelj ivači masti i ulja (hvatala masti) ............................................................. 103 4.7.7. Odjelj ivači benzina i naftnih derivata ............................................................ 105 4.7.8. Odjelj ivači škroba ...... ............................ .. ........................................... 105 4. 7.9. Odjelj ivač sapunice ........................................................................................ 106
6.2.4. Tehnički opis .................................................................................................... 127 6.2.5. Tehnički uvjeti ................................................................................................. 128 6.2.5.1. Tehnički uvjeti za izvođenje instalacije kućne kanalizacije: ................... 128 6.2.6. Hidraulički proračun ........................................................................................ 130 6.2.7. Statički proračun .............................................................................................. 133 6.2.8. Predmjer i predračun ........................................................................................ 137 6.2.9. Nacrti ............................................................................................................... 141 6.2.9.1. Položajni nacrt (situacija)....................... .. ................... 141 6.2.9.2. T/ocrti...................................................... ...................... 142 . ....................... 145 6.2.9.3. Sheme vertikala /w.nalizacije ............ 6.2.9.4. Uzdužni presjek kanalizaciJe................... .. ................... 148 6.2.9.6. Normalnipoprećnipresjek ...................................................................... 149 6.2.9.6. Detalji .................................................................................................. 150 6.3. Nove mogućnosti projektiranja kućne kanalizacije .................................................. 158
7. IZVEDBA KUĆNE KANALIZACIJE ......................................................... 163 ?.!.Predradnje ............................................................................................................... 163 7 .2. Priključci na gradsku mreŽU .................................................................................... 164 7.3. Kanalizacijska mreža izVan objekta (dvorišna) ........................................................ 169 7.3.1. Iskop rova i polaganje cijevi ............................................................................ 169 7 .3.2. Naknadna ugradnja prijelaznih komada i odvojaka, odnosno novih priključaka .............................................................................. 171 7.3.3.Kontrolnaokna ................................................................................................. l72 7 .4. Kanalizacijska instalacija u zgradi ........................................................................... 173 7.4.1. Temeljna kanalizacija ....................................................................................... 174 7.4.2. Vertikale ........................................................................................................... 178 7.4.3.Graneiogranci ................................................................................................. l79 7 .4.4. Odušni (ventilacijski) vodovi ........................................................................... 180 7.4.5. Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije ...................................................... 181 ZAPISNIK ..................................................................................................................... 182
5. HIDRAULIČKI PRORAČUN KUĆNE KANALIZACIJE ....................... 107 5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada Zagreba ........... 108 5.2. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema DIN 1986 ........................................ Il O 5.3. Dimenzije ventilacijskih vodova ............................................................................. 114 5.4. Dimenzioniranje priključka otpadne vode na gradsku kanalizaciju ......................... 115 5.5. Dimenzioniranje kanalizacijske mreže za odvod oborinske vode ............................ 117 5.5.1. Dimenzioniranje prema Smjernicama grada Zagreba ........... ., .......................... 117 5.5.2. Dimenzioniranje prema njemačkim propisima ................................................. 120 5.6. Dimenzioniranje priključka na gradsku kanalizaciju ............................................... 122
6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE ........................................................ 123 6.l.Predradnje ............................................................................................................... 123 6.2. Sadržaj projektne dokumentacije ............................................................................. 124 6.2.l.Podaci o izradi vaču projektne dokumentacije ................................................... 124 6.2.2. Projektni zadatak .............................................................................................. 124 6.2.3. Suglasnostkomunalnogpoduzeća .................................................................. 125
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI ..................................................... 183 8.1. Područje bez vodovoda i kanalizacije ...................................................................... 184 8.2 Naselja s izgrađenim vodovodnim sustavom, a bez gradske kanalizacije ................ 186 8.2.1. Sabimejame (nužničke, fekalne jame) ............................................................. 186 8.2.2. Septičke jame ................................................................................................... 189 8.2.3. Dvokatni taložnici ............................................................................................ 193 8.3. Neki gotovi uredaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda ................................. 198 8.3.1. Bio-disk ............................................................................................................ 198 8.3.2. Biotip ............................................................ ,.................................................. 201 8.3.3. Biokom ............................................................................................................ 202
8.3.4. Bio A.M ........................................................................................................... 203 8.3.5. Hidrodisk spiralnih biodiskova ........................................................................ 203 8.3.6. Ekorol .............................................................................................................. 203 8.3.7. Biokon .............................................................................................................. 204 8.3.6. Odabiruređaja .................................................................................................. 205
8.4. Pročišćavanje otpadnih voda u prirodnim sredinama ............................................... 205 8.4.l.Lagune ............................................................................................................. 206 8.4.2. Biljni uređaji i akvakulture ............................................................................... 208
9. ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA ............................................................... 211 9.1. Uvjeti za kakvoću ispuštenih voda ........................................................................... 211 9.1.1. Ispuštanje u more ............................................................................................. 216 9.1.2. Ispusti u rijeke i jezera ..................................................................................... 217 9.1.3. Ispuštanje u tlo ................................................................................................. 217 9.2. Osnovne osobine ispusta .......................................................................................... 217 9.2.l.Obalniispusti ................................................................................................... 219 9 .2.2. Podvodni (potopljeni) ispust ............................................................................ 220 . 9.2.3. Ispuštanje u tlo ................................................................................................. 221
KAZALO POJMOVA ........................................................................................ 227
..
PREDGOVOR Ovaj udžbenik nastao je dugogodišnjim prikupljanjem materijala iz predmeta Vodovod i kanalizacija, koji se slušao na stručnom studiju Građevinskogfakulteta za obrazovni profil inženjera za građevinske instalacije. Knjiga je namijenjena studentima građevinskih fakulteta i studentima Tehničkog veleučilišta-Zagreb graditeljski odjel, a korisno će poslužiti i projektantima i izvođačima kućne kanalizacije jer knjige sličnog sadržaja na hrvatskom jeziku još nije bilo. Kućna kanalizacija, koja se izvodi u svakom izgrađenom objektu i primjenjuje više od stotina godina, zapostavljena je kao edukacijski predmet na našim visokim školama t fakultetima. U današnje vrijeme, kad se u cijelom svijetu izuzetna pozornost poklanja ekologiji, zaštiti okoliša i održivom razvitku, najveći problem po okoliš proizlazi iz neodgovarajućeg načina gospodarenja otpadnom vodom j otpadnom tvari. Kanalizacija urbanih sredina pokrivena je za/umskim propisima i odgovarajućom literaturom. Međutim, u Republici Hrvatskoj nisu usvojeni propisi, koji se odnose na područje kućne kanalizacije,·već se uglavnom primjenjuju neke smjernice, iskustva i strana literatura, koja nije uvijek u svemu primjerena našim prilikama. U knjizi se u devet tematskih cjelina obrađuju otpadne vode, zatim sanitarni i uređajni predmeti, prihvat otpadnih voda. Zdravstveno-tehničke instalacije, kojih važan dio je svakako i kanalizacija, u velikoj mjeri doprinose udobnosti stambenog prostora i zaštiti okoliša. S obzirom na sve veću važnost zaštite okoliša u knjizi su obrađena i poglavlja o odstranjivanju otpadne tvari i ispuštanju otpadnih voda u okoliš, odnosno u prirodne vodne sustave. Recenzentima prof dr. sc. Juri Margeti, prof dr. sc. Živku Vukoviću i Franji Turku dipl. ing. građ. zahvaljujem na pažljivom pregledavanju rukopisa i savjetima koji su doprinijeli poboljšanju sadržaja knjige. Zahvaljujem i gospodinu Dragutinu Martinu iz Vodoopskrba i odvodnja-Zagreb d.o.o. i gospodinu Vladimiru Kukini iz grupacije Geberit na pomoći pri pisanju knjige. Gospodinu Mihajlu Filipoviću zahvaljujem na uređenju naslovnice. Mojoj djeci Davorki Tušar dipl. ing. građ. i Goranu Tušaru ing. geoteh. zahvaljujem na unosu i kompjutorskoj obradi teksta i izradi crteža u knjizi. Svjesna sam i nedostataka koje će čitatelji uočiti i stoga se unaprlj'edzahvaljujem i na svakoj dobrodošloj primjedbi, tim više što je ovo prvi udžbenik ovakvog sadržaja na hrvatskom jeziku. Na kraju zahvaljujem svima koji su novčano potpomogli izlaženju ovog udzDenika. U Zagrebu, ožujka 2001. Božena Tušar
l. OTPADNA VODA Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznovrsnih vodoopskrbnih sustava za namjene, pri čemu se mijenjaju njene prvotne značajke: fizikalne, kemijske i mikrobiološke. One također sudjeluju u hidrološkom ciklusu, odnosno voda uzeta za opskrbu stanovništva izgradnjom vodoopskrbnog sustava u prirodni se okoliš vraća sustavom odvodnje. U otpadne vode svrstavaju se: sanitarne otpadne vode otpadne vode nastale upotrebom sanitarnih trošila vode u kućanstvu (u objektima individualnoga i kolektivnog stanovanja), hotelima, uredima, kinima i sl., ali i u industrijskim i drugim proizvodnim pogonima koji također imaju izgrađene sanitarne čvorove za radnike; tehnološke otpadne vode nastale uporabom vode u procesu rada i proizvodnje, u industrijskim i drugim proizvodnim pogonima, a među ove vode ulaze i rashladne vode onečišćene temperaturom; oborinske otpadne vode nastale od oborina koje se u doticaju s nižim slojevima atmosfere, površinama tla, krovovima i sl. više ili manje onečišćuju, pa ih je uputno prihvatiti u kanalizacijski sustav. određene
..
Sve navedene tri osnovne skupine čine uobičajeni sastav lcomunalnih otpadnih voda, a njima se pridružuju otpadne vode od pranja javnih prometnih površina i procjedne vode, koje u kanalizacijski sustav prodiru zbog loše izvedenih spojeva njegovih cijevi, napuklina na njima i primjene vodopropusnih cijevi. U nekim se slučajevima podzemne vode prikupljaju i posebnim sustavom kanali· zacije· drenažom. Najčešće se odvode s kućanskim otpadnim vodama, a ponegdje se ispuštaju direktno u prirodne vodne sustave. Opisat ćemo posebne ZJiačajke svake od nabrojenih skupina.
1.1. Kućanske otpadne vode U tu grupu mogu se svrstati sve vode koje su, u širem smislu, upotrijebljene za vodoopskrbu stanovništva, odnosno za zadovoljavanje životnih funkcija i sanitarnih potreba te za gradsku komunalnu potrošnju.
12
BožENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA
Ove su otpadne vode opterećene organskom tvari, pB. je njihova osnovna karakteristika biorazgradivost, tj. razgradnja pomoću mikroorganizama razlagača. Mikroorganizmi se hrane biološki razgradivom tvari u otpadnoj vodi, a pri tome se troši
1. OTPADNA VODA
..
Tablica l l Pokazatelji sastava kućanskih otpadnih voda [7]
Koncentracija (mg/l)
kisik. ''Biokemijska potrošnja kisika" (BPK) pokazatelj je količine razgradive organske tvari u vodi. Za praktične potrebe uveden je pokazatelj "petodnevna biološka potrošnja kisika" (BPK5), i to pri temperaturi 20oC, a izražava se u mg/l Or U sastavu otpadne vode su i tvari koje ometaju biokemijske postupke razgradnje organske tvari, pa se količina organskih tvari točnije izražava pokazateljem "kemijske potrošnje kisika" (KPK), također izraženim u mg/l Or Sastav i koncentracija otpadne tvari u upotrijebljenoj vodi iz kućanstva ovise o načinu života, klimatskim prilikama, raspoloživim količinama vode u vodoopskrbi stanovništva, izgrađenosti vodoopskrbnog sustava i dr. Fekalne otpadne vode danas su vrlo rijetke, a pojavljuju se najčešće u izoliranim objektima, slabo opsk.rbljenima tekućom vodom, pa se stoga grade tzv. higijenski suhi zahodi, koji služe samo za odlaganje urina i fekalija, a ne ispiru se tekućom vodom. Sanitarne se otpadne vode razlikuju od industrijskih otpadnih voda (tehnoloških i rashladnih), iako se često odvode istim kanalima. Kućanske otpadne vqde opterećene su organskom tvari, razgradnja koje započinje od njena ulaska u vodu. -Prema stupnju biološke razgradnje razlikujemo tri stanja otpadne vode: svježa voda: otpadna je voda u kojoj biološka razgradnja još nije napredovala, a koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od koncentracije u vodovodnoj vodi;
odstaj ala voda: u njojje sadržaj kisika jednak nuli, jer je potrošen za biološku razgradnju;
Pokazatelj
Raspon
Uobičajena
vrijednost
Fizikalni
Kruti ne
700
ukupne
300-1200
taložive
50-200
100
suspendirane
100-00
220
250-850
500
raspršene Keniliski Organske tvari:
Dušik
Fosfor
trula voda (septička): u njoj je biološka razgradnja napredovala i odvija se anaerobne (bez prisutnosti kisika). U kanalskom sustavu nastoji se izbjeći pojava trule vode, jer ona izaziva koroziju betona i oštećenja kanalizacijskih objekata. Anaerobnom razgradnjom stvaraju se ugljendioksid co2 i sumporovodik ~s. koji u vodi dalje oksidira u sumpomu kiselinu H 2 SO4 i druge korozivne tvari. Ta se pojava može izbjeći većim protokom u kanalu, odnosno tako da se njegovim većim brzinama spriječi taloženje u kanalskoj mreži. U tablici 1.1. prikazan j e sastav kućanskih otpadnih voda prema fizikalnim i kemijskim pokazateljima. Ove otpadne vode sadržavaju veoma velik broj mikroorganizama, posebno bakterija i virusa, među kojima su i pato geni. Njihov broj i vrste ovise, u prvom redu, o sanitarnim prilikama na području odvodnje. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo malen broj u određenim prilikama izaziva bolest. Veoma velik broj mikro· organizama razlagača omogućava biološku razgradnju organske tvari, pa je njihova funkcija korisna.
13
BPK5 *
100-400
250
KPK*
200-1000
500
uou *
100-400
250
ukupni (N)
15-90
40
organski amonijak nitriti nitrati
5-40 10-50
25 25
ukupni (P)
5-20
12
organski
1-5
2
anorganski pH
5-15
10
7-7.5
7.0
Kalcij
30-50
40
Kloridi
30-85
50
Sulfati
20-60
15
"' BP~· biokemijska potrošnja kisika. petodnevna
"'KPK ·kemijska potrošnja kisika * UOU- .Ukupni organski ugljik
\
Temperatura otpadne vode povišena je u usporedbi s vodovodnom, i to zbog upotrebe tople vode u kupaonicama i kuhinjama te uslijed procesa biološke razgradnje i sl. Prosječna je temperatura otpadne vode od ll ,6° do 20,5°C. Povišenjem temperature ubrzavaju se biološki procesi razgradnje, čime se brže troši otopljeni kisik i stvara opasnost od truljenja vode u kanalskoj mreži. Taje činjenica posebno važna u ljetnim prilikama, naročito u toplijim krajevima.
14
1. OTPAOOA VOOA
B02ENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACLJA
Osim nabrojenih karakteristika, ove otpadne vode utječu i na ekološke i sanitarne prilike u prijanmiku otpadne vode; gradska otpadna voda neugledna je izgleda, boje i vonja, što je uzrokom dodatnog zagađenja prijamnika u estetskom smislu. Kao pokazatelji kakvoće kućanske otpadne vode najčešće se rabe sljedeći pokazatelji: (tablica Ll.) biokemijska potrošnja kisika- petodnevna (BPK,), količine krutih tvari (ukupne, taložive, suspendirane, raspršene), kemijska potrošnja kisika (KPK), nkupni organski ugljik (UOU), dušik (nkupni N, organski, amonijak, nitriti, nitrati), fosfor (ukupni P, organski, anorganski), temperatura, pH, ukupna ulja i masnoće, sadržaj mikroorganizama fekalnog porijekla.
1.2. Industrijske otpadne vode Tehnološki procesi lJ. industrijama međusobno su veoma različiti, pa se i otpadne vode iz pojedinih industrija veoma razlikuju po svom sustavu. U načelu, te se otpadne vode mogu podijeliti u dvije osnovne skupine, i to: biološki razgradive ili kompatibilne, tj. one koje se mogu miješati s gradskim otpadnim vodama, odnosno odvoditi zajedničkom kanalizacijom (npr. iz nekih prehrambenih industrija) i biološki nerazgradive ili inkompatibilne, ~·one koje se prije miješanja s gradskom otpadnom vodom moraju podvrći određenom prethodnom postupku pročišćavanja (npr. iz kemijske i metalne industrije).
15
Takve vode treba pročistiti prije priključka na gradsku kanalsk:u mrežu, i to: radi kontrole otrovnih (toksičnih) i postojanih (persistentnih) tvari, koje se gomilaju u živim organizmima i sprječavaju biološku razgradnju, radi izdvajanja iz otpadnih voda eksplozivnih, korozivnih i zapaljivih tvari, koje oštećuju kanalizacijske cijevi i objekte, radi uklanjanja inhibitora, koji onemogućavaju rad uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. U praksi, kad se otpadne vode iz industrije odvode istim kanalskirn sustavom s otpadnom vodom, opterećenost industrijskim otpadnim vodama izražava se "ekvivalentom stanovnika" (ES), izračunatim prema pokazatelju BPK5• Međutim, to najčešće ne odgovara stvarnom stanju, jeru otpadnim vodama pojedinih industrija ima tvari koje ometaju biokemijske procese, pa bi bilo bolje potrošnju kisika izraziti pokazateljem kemijske potrošnje kisika KPK. U kanalskirn sustavima, u kojima se zajedno odvode kućanske i industrijske otpadne vode, odnos KPKIB?K pokazuje u~ecaj industrijske otpadne vode. Znatne razlike izmedu industrijskih i kućanskih otpadnih voda dolaze do izražaja kako slijedi: Veće količine du§ika upućuju na matan u~ecaj industrije. Gradske vode imaju pH u granicama 1 - 1,5, što znači da su neutralne; pH veći ili manji od toga upućuje na utjecaj industrijske otpadne vode. Pojava teških metala karakteristika je određenih industrijskih otpadnih voda. Odnos hranjivih soli, osobito dušika i fosfora, u gradskoj vodi iznosi 15 - 20% od BPK, a u industrijskim vodama često nema dušika i fosfora. ·visok salinitet i njegove nagle promjene također su karakteristika industrijskih otpadnih voda. U industrijskim vodama dolazi i do znatnije promjene temperature. kućanskom
1.3. Oborinske vode U praksi se industrijske otpadne vode često dijele u skupine onečišćenih i uvjetno čistih voda Pritom se među uvjetno čiste ubrajaju one vode koje upotrebom nisu pretrpjele znatnije promjene u smislu fizikalnih ili kemijskih svojstava, pa se bez prethodnih postupaka obrade mogu uključiti u gradski kanalizacijski sustav ili ispustiti u prijamnik. Pojedine industrije upotrebljavaju velike količine vode zarashlađivanje, pri čemu se temperatura vode povisi, a znatan se njen dio ispari. Posljedice su povećanje koncentracije soli u otpadnoj vodi i njeno temperaturno zagađenje. Svaka industrija predstavlja specifičan problem, i to zbog osnovnih sastojaka u otpadnoj vodi, a pojedine industrijske otpadne vode mogu sadržavati i otrovne ili teško razgradive sastojke koji štetno utječu na živi svijet u okolišu. To su teški metali, kiseline, lužine, nafta i naftni derivati, masti i mineralna ulja, radioaktivni izotopi, sintetski kemijski spojevi, dakle, sastojci kojih nema u prirodnim vodama.
Oborinske vode samo se uvjetno mogu smatrati čistim vodama, jer one na svom putu ispiru atmosferu i otapaju ili transportiraju prema površini zemlje sve sastojke koji se ispuštaju u atmosferu na tom području ili koji pod u~ecajem vjetrova dolaze iz drugih znatno udaljenih krajeva Primjer su tzv. kisele kiše, koje ugrožavaju šume, i tzv. crvene ili žute kiše, koje nastaju kao posljedica ispiranja pustinjske prašine čak iz Afrike. Taj problem treba ponajprije Iješavati kontroliranim ispuštanjem onečišćivača u atmosferu. Zagađenje obotiuskih voda, koje s gradakog područja dn~eču u kanalizaciju, odnosno u prijamnik, ovisi o nmogo činilaca, npr. o vrsti površinskog pokrova, intenzivnosti i vrsti prometa, u~ecaju industrija, trajanju kiše određene jačine, zagađenosti zračnog bazena, trajanju sušnog razdoblja koje je prethodilo kiši itd. Koncentracija zagađenja u oborinskej vodi mijenja se tijekom trajanja oborine, odnosno u procesu formiranog o~ecanja.
16
BOžENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACUA
Utvrđeno je da je koncentracija suspendirane tvari u prvom dotoku oborinske vode i do lO puta veća nego u završnim fazama otjecanja. Pri jakim i dugotrajnim kišama ta razlika može biti znatno veća, čak i više od 20 puta. S obzirom na biokemijsku potrošnju kisika (BPK) prve količine dotoka obično su 2-5 puta opterećenije nego završne. Nadalje, u tu skupinu svrstane su i vode koje potječu od topljenja snijega, koje također poprimaju karakteristike veoma zagađenih voda. Posebno su zagađeni oni dotoci koji se javljaju pri naglu zatopljenju, i to u fazama završnog topljenja snijega kad sva nečistoća nak:upljena u razdoblju niskih temperatura dospijeva u kanalizaciju (kao rezultat vlastitih dotoka ili kao posljedica čišćenja ulica).
1. OTPAO NA VODA
Literatora: l.
Anon: Proposal for a Council Directive (EEC) on the Ecological Quality of Water,
2. 3.
Submitted by the Commission on 817/1994 (94/C 222/6-15). Državni plan za zaštit.u voda, NN 8/99. Gehm, H. W, Bregman, J .l.: Handbook of Water Resources and Pollution Control, New
4. 5. 6.
1.4. Proej edne vode Procjedne su vode podzemne, čiste vode, filtrirane tečenjem kroz slojeve tla. U objektima: na padini brda ili u dubokim podrumima često dolazi do procjeđivanja podzemne vode, koju treba prikupljati posebnim sustavom kanalizacije- drenažom i ukljUčiti u zajednički odvodni sustav.
1.5. Komunalne otpadne vode Sve ove vode naposljetku najčešće završavaju u zajedničkim kanalskim sustavima, kao komunalne ili gradske, a s obzirom na kakvoću moraju zadovoljiti određene zakonske odredbe. To je odredeno osnovnim zakonskim i podzakonskim propisima, a to su: Zakon o vodama, NN 107/95, čl. 72 i drugi Državni plan za zaštitu voda, NN 8/99 Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40/99 _ U gradu Zagrebu sastav otpadnih voda koje se upuštaju u javnu kanalizaciju posebno je utvrđen Pravilnikom o sastavu otpadnih voda koje se upuštaju u javnu kanalizaciju, SL glasnik grada Zagreba, br. 24177 _
17
7. 8.
York: Van Nostrand Reinhold Company, 1976, Mc Gauchey, P. H.: Engineering Management of Water Quality, New York: Mc GrawHill Book Company, 1968. Metcalfand Eddy, INC: Wastewater Engineering Treatment, Disposal, Reuse, inter. ed. New York: McGraw - Hill Book Company, 1991. Pravilnik o graničnim vnjednosJima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40/99 Sundstrom, D. W., K.lei H. E.: Wastewater Treatment, Englewood Clifs: Prentice Hall Inc, 1979, ll. Zakon o vodama, NN 107195.
18
B02ENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA
2. SANITARNI I
UREĐAJNI
PREDMETI
Sanitarni predmeti predstavljaju čvrstu vezu između dviju međuovisnih insta· lacija: vodovoda i kanalizacije. Naime, iznad svakoga sanitarnog predmeta vodovodna je izlj evno mjesto, a u nj se ulijeva tek prikupljena otpadna voda, tako daje tu ujedno i početak kanalizacij skog sustava. Sam naziv sanitarni predmet govori o zdravstvenoj odnosno higijenskoj potrebi kojoj on mora udovoljiti. Da bi se zadovoljili zdravstveno--higijenski uvjeti, nužno je uspostaviti vodovodni sustav s primjerenom količinom vode za ispiranje, te kanalizacijski sustav za odvođenje otpadne vode. Sanitarni su predmeti, u pravilu, otvorene posude za prihvaćanje otpadne tvari u tekućem stanju, što se odvodi ostalim dijelovima kanalizacijskog sustava. Nazivamo ih i prijanmicima otpadne vode. Otpadne se vode međusobno razlikuju po sastavu, odnosno porijeklu, te po načinu ispuštanja u kanalizacijski .sustav. Sanitarni 'se pak predmeti razlikuju prema namjeni, konstrukciji i vrsti otpadne vode koju prikupljaju. Sanitarni predmeti prikupljaju: fekalne otpadne vode iz zahoda i pisoara, potrošne vode iz kućanstva (kuhinja, kupaonica ...). Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, usvojena su osnovna pravila koja sanitarni predmeti moraju zadovoljiti. Ergonomija je interdisciplinarno znanstveno područje z;:t proučavanje načina optimalnog usklađivanja odnosa čovjelca i njegovih aktivnosti u svakodnevnom životu. Prilijmm odredivanja dimenzija sanitarnog predmeta i prostora, u koji ga postavljamo, važan je odnos između sanitarnog predmeta i fizioloških potreba čovjeka u različitim il:voini.m dobima. Ergonomija se u ovom slučaju bavi oblikovanjem i veličinom S;iUlitarnog predmeta, i to s obzirom na veličinu ljudskog tijela i normalne uvjete k,.orištenja sanitarnim predmetom (slika 2.1.). Sanitarna sigurnost (higijena)- osim .fizičke higijene, sanitarni predmeti moraju Z[!,!lo,·oljiti i druge uvjete. Radi što lakšeg održavanja čistoće njihove površine moraju njih se ne smije širiti neugodan vonj, pri dodiru sa sanitarnim predmetom onemogućiti prenošenje bolesti, također valja stišati zvukove prilikom i slično. upotrebe- kako bi se pri korištenju sanitarnim predmetima spriječile njihovi rubovi moraju biti zaobljeni.
,,,,,..----,iz
S tika 1.1. U XVI. stoljeću se svekolika otpadna voda bacaJ a kroz prozor bez obzira na prolaznike
20
SANITARNI l UREĐAJNI PREOMETI
BOžENA TIJSAR: KUĆMA KANALIZACUA
21
2.1. Materijali Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju imati određena svojstva za zadovoljavanje tehničkih, sanitarnih i estetskih uvjeta. Svojstva pojedinih materijala ispituju se na razne načine, najčešće laboratorijski. Tako se posebno utvrđuju: fizička svojstva: - otpornost na visoke i niske temperature, - vodonepropusnost - izgled površine (bez napuklina) i glatkoća kemijska svojstva: - otpornost na kiseline i lužine mehanička svojstva: -čvrstoća na pritisak, istezanje i udar. S obzirom na navedene zahtjeve, za proizvodnju sanitarnih predmeta upotrebljavaju se razni materijali. Najčešće su to keramika (fajansa), lijevano željezo, razni metalni limovi te kamen i plastika.
2.1.1. Keramički sanitarni predmeti
Slika 2.1. Ergonomija
Konstrukcija im mora biti funkcionalna, vodonepropusna, estetski prihvatljiva, za jednostavnu ugradnju i lako održavanje te dugovječna. Ekonomičnost korištenja sanitarnim predmetima, osobito gospodarska, izražava se količinom vode za ispiranje, te potrebom za čišćenjem sanitarnog predmeta. Svi sanitarni predmeti moraju zadovoljiti sljedeće osnovne uvjete: moraju biti trajno nepropusni za vodu; izrađeni od materijala primjerene čvrstoće i trajnosti s obzirom na mehaničke ili kemijske utjecaje; jednostavna oblika koji osigurava brzo otjecanje otpadne vode.
priređena
N ajveći dio navedenih zahtjeva pri izboru sanitarnog predmeta ovisit će o izboru materijala od kojega se predmet proizvodi. ,
Za većinu sanitarnih predmeta keramika je najprihvatljiviji i najčešće primjenjivani materijal (umivaonici, WC-školjke, bidei, pisoari). Keramički su materijali: sanitarni porculan, fajansa (kamenina) i kamenština. Keramički se materijali međusobno razlikuju, ali uglavnom su od raznih vrsta . gline, kojoj se dodaju kaolin, kameni pijesak, kvarc, šamot i drugi dodaci. Kakvoća finalnog proizvoda ovisi o postotku pojedinog sastojka, finoći mljevenja, miješanju i tehnološkom postupku primijenjenom u proizvodnji (različite, temperature pečenja) Sanitarni porculan najkvalitetniji je i najskuplji tip keramičke posude. Sastoji Se od jednakih dijelova kaolina, glinenca (feldspata) i kvarca. Peče se na temperaturi od 1400°C, a pritom se glazura čvrsto veže s podlogom. Ovaj je materijal zbijen, tvrd i vri~ čvrst. Zbog n\egove velike čvrstoće mogu se proizvoditi sanitarni predmeti s tankim stijenkama, sto se mogu pričvršćivati vijcima. Nedostatak ovoga materijala wm~-0 je .skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za velike sanitarne predmete. ; . ,, 1·,-,_Fajansa (podvrsta kameni ne) slična j e porculanu, izrađuje se od istih sastojaka, illi je prilično porazna, paje valja presvući glazurom. Pečenje i glaziranje su istovre~re_ni, ·na temperaturi 1200°C. ti;! .do Je J•ettin, osrednje čvrst materijal, tako da se na njemu s vremenom pojavljuju ..Ql
22
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
BOŽENA TU$ AR: KUĆNA KANALIZACUA
Otporna je na mehaničke, kemijske i toplinske utjecaje. Primjenjuje se za izradu odvodnih cijevi (keramičkih, tamnosmeđe boje), ali i sanitarnih predmeta. Posebno je gospodarski povoljna i jeftina.
2.1.2. Lijevano željezo Lijevano željezo trajan je materijal, otporan na koroziju. Od njega se najčešće praonici i umivaonici, vodokotlići, slivnici, cijevi, razni odjelj ivači i dr. Radi ljepšeg izgleda, te održavanja i zaštite od korozije, sanitarni se predmeti od lijevana željeza iznutra obično presvlače pečenim emajlom, a izvana uljanom bojom. Njihove su stijenke debele od 4 do 6 mm i stoga su sanitarni predmeti od lijevana željeza teški, skuplji, ali i dugotrajni. Danas se rjeđe primjenjuju.
23
2.1.5. Plastika Danas se plastika sve više upotrebljava za izradu sanitarnih predmeta i opreme sifoni, zahodske daske, kutije za toaletni papir). Taj je materijal smjesa staklenih vlakana i poliestera te raznobojnih pigmenata. Sve se više proizvodi zbog svojih dobrih svojstava: ne korodira, dobar je toplinski i zvučni izolator, male rllase, u svim mogućim bojama, a sve se više upotrebljava i zbog jeftinoće. (vodokotlići,
izrađuju kade, tuševi,
2.1.3. Limovi Među
limove za izradu sanitarnih predmeta ubrajamo: ili crni lim, debljine 1,5 - 2 mm, obavezno se emajlira radi zaštite od korozije, te lakšeg održavanja i ljepšeg izgleda. Predmeti od čeličnog lima su lakši i jeftiniji od onih iz lijevanog željeza, ali im je i vijek trajanja kraći; nehrđajući čelični lim (antikorozivni čelik), debljine 0,8 - 1,5 mm, otporan je na koroziju, trajan, dob~ izgleda, ali skup. Upotrebljavaju se dvije vrste ovog čelika: kromnikaljni, u kojem je osnovna legura krom u minimalnoj količini od 12%, a dodani su mu nikal, molibden i mjed, koji popravljaju antikOrozivni učinak kroma; kromni, koji ne sadrži nikal, a količina kroma varira između 13 i 17%. Limovi, debeli od 0,8 do l mm, spajaju se zavarivanjem. Dobro izgledaju, dugovječni su, ali prilično skupi. Sanitarni se predmeti mogu izraditi iz jednog komada, pod prešom. To su najčešće kuhinjski sudoperi, korita za pranje i umivanje, obdukcijski stolovi i dr. Da bi se umanjili zvučni efekti prilikom upotrebe, s njihove se donje, nevidljive strane nanosi sloj plastike; bakreni lim ima odlična svojstva, otporan je na koroziju i trajan, primjenjuje se rijetko, a najčešće u medicini kao kada za kupke. čelični
2.1.4. Kamen prirodni kamen najviše se primjenjuje u našem obalnom području, gdje je rasprostranjen materijal Od njega se izrađuju kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni. Zbog velike težine i skupog rada danas se sve manje upotrebljava; umjetni kamen (terazzo) također se upotrebljava za izradu kuhinjskih sudopera, grupnih umivaonika, korita i sl. Njegove se vidljive plohe mogu brusiti i polirati, ali s vremenom ipak potamne i teže ih je održavati. Stijenke, debele od 10 do 20 mm, radi čvrstoće, a time i trajnosti, pojačavaju se Rabitzovim pletivom.
2.2. Sifoni Sanitarni i uređajni predmeti na kućnu se kanalizaciju obavezno priključuju preko sifona. Zadaća je sifona sprečavanje prodiranja plinova iz kanalizacijske mreže u prostorije. Stoga ih također nazivamo zatvaračima zadaha. Osnovni je dio sifona vodeni čep, visok 50-1 OO mm. Visina vodenog čepa i promjer izljevne cijevi na priključku pojedinoga sanitarnog predmeta utvrduju se ispitivanjem. Pritom je važno voditi računa o gubitku vode uslijed usisavanja, isparavanja i drugih pojava. Osim visine vodenog čepa, propisuje se i najmanji promjer sifona1 i to za: 30 mm umivaonik, bide, izljeve kade 30-40 mm zahodsku školjku I OO mm pisoar, mokrionik 50mm praonik 40mm
Slika 2.2. Sifon [l]
Jednostavan tip sifona, koji dobro funkcionira i bez posebnog održavanja, nači njenje od savijene cijevi. Nakon svakog pražnjenja u njemu ostaje stupac vode, koji čini vodeni čep. Proizvode se sifoni različitih konstrukcija i oblika (slika2.3.). Sifon je često sastavni dio sanitarnog predmeta (WC-školjke, bidea, umivaonika itd.), izrađen od istog materijala. Sifoni se PrOizvode od lijevanog željeza, mesinga, bakra, olova, tvrde i meke plastike i gume. Konstrukcija sifona mora osigurati protjecanje otpadne vode kroz cijev na kojoj
24
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
BDlENA TLJSAR: KUČNA KANALIZACUA
je sifon postavljen. Budući da se na tom mjestu usporava tok vode i mijenja smjer njena kretanja može doći do taloženja, a ponekad i začepljenja. Radi održavanja odvodnog sustava, na dnu sifona obično je otvor za čišćenje. Posebna vrsta sifona postavlja se na mokrionik koji prilikom ispiranja isisava i sadržaj (papirići, opušci).
2
3
~a:&lfV~1 t~ F· 4
,,
5
l. cijevni P-sifon 2. cijevni S-sifon 3. bocasti sifon 4. zmijasti sifon 5. kutijasti sifon
6. neisisni sifon
25
Prema načinu upotrebe zahode možemo podijeliti u sljedeće skupine: suhi zahodi postavljaju se na mjestima gdje nema vode za ispiranje. Higijenski suhi zahod može se upotrebljavati bez opasnosti od zaraze (obrađen je u poglavlju 8); zahodi s ispiranjem sanitarni su predmeti koji, uz zahodsku školjku, imaju i prikladan uređaj za ispiranje. Mogu biti namijenjeni za sjedenje ili čučavci; specijalni zahodi: u ovu se skupinu mogu svrstati zahod s tušem ili klozomat. To je poseban zahod s ispiranjem, kombiniran s automatskim pranjem i sušenjem. Takav je zahod najhigijensk:iji, pogodan za bolnice i domove, posebno za invalide bez ruku; nezamrzavajući zahod bez sifona namijenjen je za prostorije u kojima se temperatura spušta ispod 0°C; vakuumski zahod, osim zahodske školjke, s odvodom promjera 40 mm, sadrži limenu ili plastičnu cisternu i vakuumsko crpku za isisavanje i transport otpadne vode; kaznionički zahod mora zadovoljiti posebne uvjete: ne smije kažnjenicima omogućiti održavanje veze putem instalacije, mora biti otporan na oštećenja i ne smije biti rastavljiv da se dijelovi ne bi mogli iskoristiti za bijeg ili kao oružje.
6
Zahod s ispiranjem: Ovaj se tip zahoda najčešće rabi. Položaj zahodske školjke i sustav za ispiranje mogu biti različiti, a oni određuju dimenzije prostorije i količinu vode potrebne za ispiranje (slika 2.5. i tablica2.1.).
Slika 2.3. Razni tipovi sifona [2]
2.3. Sanitarni predmeti 2.3.1. Zahodi Pod ovim nazivom podrazumijevamo ne samo sanitarne predmete već i zahodsku prostoriju. S obzirom na smještaj i namjenu objekata, zahodi se izvode prema slici 2.4.
2 Slika 2.4.1. Slika 2.4. Sanitarna prostorija za smještaj zahoda
Slika 2.4.2.
l. s visokim vodokotlićem 2. s niskim vodokotlićem 3. monoblok-kotlić pričvrlćen na ško~ku
Slika 2.5. Tipovi zahoda s ispiranjem:
3
4
5
4. školjka s tlačnim ispiračem, montirana na zid 5. školjka s ugrađenim vodokotlićem, montirana na zid
26
BOŽENA TU SAR: KUĆWI KANAl.!L\CUA
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
Tablica 2.1. Podaci o visini, udaljenosti od zi& i potrebnoj količini vode za ispiranje OZNAKE h(mm)
b(mml
s
-
4 600-800 75-200
820-1100 420-500
6-9
9
3,6-9
l
2
3
1630-1900 75-200
260 220-300
na vrhu WC-a
7-8
9
količina
vode za isniranie
Ispiranje zahodske školjke: Za ispiranje zahodske školjke služe vodokotlići (ispirači), i to ispirači s rezervoarom za vodu i tlačni ispirači. Najčešća su rješenja s visokim vodokotlićem (slika 2.6.), niskim vodokotlićem (slika 2.7.), mono blokom (slika 2.8. J.) ili ugrađenim vodokotlićem (slika 2.8.2.)
---T fA)'~f ~fl Slika 2.7. Zahod s niskim vodokotlićem
·1· ' l •
l l
ISPIIIU
.:!OY
.,
'i
i
' j:
Slika 2.8.1. Monoblok ~st ,i<~sf
Slika 2.6. Zahod s visokim vodokotlićem
Danas se često primjenjuju ugrađeni vodokotlići. Njihove su prednosti: lakše održavanje čistoće prostorije, teže oštećivanje, tiši rad i jednostavnost. Prilikom montaže poj edinih tipova ispirača treba paziti na visinu propisanu za ugradnju. Tlačni ispirači omogućuju brže ispiranje i pogodni su prilikom češće upotrebe. Priključuju se direktno na vodovodnu instalaciju, zahtijevaju određeni tlak u vodovodnoj mreži i veću količinu vode za ispiranje, a u vodovodnoj cijevnoj mreži uzrokuju vibracije i buku. Budući da je kvalitetna voda sve skuplja, u posljednje se vrijeme pri upotrebi sanitarnih predmeta posebna pozornost posvećuje štednji vode. Ona je moguća primjenom dvokoličinskog ispiranja ili kao/stop. Štedni vodokotlići izrađuju se podžbukni ili nadžbukni (slike 2.9.).
27
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
A
2
3
Slika 2.9. Dvokoličinski
ispirači
[4]
4
Prilikom izmjene dotrajalog vodokotlića moguća je ugradnja ovoga novog tipa (Twico tehnika dvostrukog ispiranja). Na taj načiri se štede i voda, i novac (slika 2.10.).
~--~
C
D
E
ir~~~~ EI ~ JSJ~
w
~~~g~
~~~·~~~ ~
~
~
~
~
l plitke zahodske školjke· 2 i 3 duboke zahodske školJke 4 jezičaste školjke
potrošnja vode Zll ispiranje WC-a običnim 9 litarskim vodokotlićem ~~~
B
29
Slika 2.11. Tipovi i vrste zahodskih školjki [2]
328,5 mJ
900 l
360 l
131,4 mJ
potrošnja vode ZJl ispiranje WC-a dvokolilinskim Twico ispiračem
Slika 2.10. Ušteda vode primjenom dvokoličinskog ispiranja [4]
Zahodske školjke u zahodu s ispiranjem mogu, prema načinu upotrebe, biti za sjedenje ili čučanje. Školjke za sjedenje su raširenije. Prema načinu njihova postavlja~ uja razlikujemo podne i zidne. Ove potonje u novije se vrijeme sve više upotrebljavaju. Održavanje čistoće sanitarnih prostorija mnogo je bolje i jednostavnije ako je oM>
Plitke školjke imaju plitki tanjurasti prijamni dio u kojem je mala količina vode. U njima je moguć nadzor fekalija, što je u nekim slučajevima važno. Iz takvili se škOljki-zadah jače širi i dulje traje, pa ih se ne preporučuje u javnim zahodima. Duboke školjke imaju prijamni dio ljevkasta oblika, ispunjen vodom, pa se zadah i:iiiirije širi. Tip duboke školjke je i jezičasta školjka, koja nije ni higijenski ni estetski · prihvatljiva, alije ipak često ugrađuju. Sjedalo s poklopcem sastavni je dio zahodske školjke. Ono također mora biti tllipje;nsk:o. Sjedalo ima gumene ili plastične čepove koji sprečavaju oštećenje školjke. · dijelovi moraju biti od nehrđajućeg materijala.
1lr:~~~j·e~~jo~;š~i:s~taknuti
il
·
da se prema fiziološkim dimenzijama proizvode zahodske školjke:
čovjeka (ergo-
i to do 3 godine starosti (za jaslice) te do 6 godina starosti (za vrtiće). ?sim :zalo1od.skiih š:koljal
30
SANITARNI l UflEĐAJNl ~EOMETI
BOŽENA TU~Afl: KUĆNA KANALIZACUA
javnim objektima šire namjene pogodnija ugradnja podnih zahodskih školjki, u nas poznatih pod nazivom "čučavac".
r~ l
..
Nezamrzavajući
31
se zahod
Ovakvi se zahodi postavljaju na mjestima gdje se ne može spriječiti zamrzavanje vode u sifonu. Sifon je spušten u prostoriju u kojoj je temperatura iznad oce, a tuje postavljen i ispirač, koji se pritišče nogom.
~
' '
,l\
l
'
~~
. u
"•
l
,"
• ~
~~P~-"
!.o\,
~(:-
Slika 2.12. Ugradnja zah6da "čučavca" Slika 2:14. Nezamrzavajući se zahod [2]
Specij alni zahodi Zahod s tušem ili klowmat najnoviji je proizvod visoke tehnologije. Tehničko rješenje omogućava održavanje higijene tijela bez upotrebe papira, i to sustavom pranja i sušenja. U isto se vrijeme uklanja neugodan vonj, a sušilo s toplim zrakom omogućava suše nj e. U zahod su ugrađeni električni motor, grijač vode i ventilator s toplim zrakom. ~-~r--~· l
'
:~;
'
l
Slika 2.13. Zahod s tušem (klozomat) [41
Vakuumski zahod ;; :Yakuurnski se zahod, umjesto ispiranjem, čisti isisavanjem vakuumskom crpkom, uz_dodatak oko l ,21 vode odnosno prema potrebi. Primjena ovog tipa zahoda prepom9.uj~se na mjestima gdje nema kanalizacije, npr. na kupalištima, u kampovima i sL Prilikom isisavanja otpadne vode iz zahodske se školjke isisa~a i zrak, pa se i zadah J+13.;D.je širi, ali se pojačava buka.
32
SMITARNIIIJIEĐAJNI PREDMETI
BOŽENA TUŠAR: KUĆNA. KANAUZACLJA
s umivaonikom. Sifon je ugrađen ispod stropa i ne može se isisati, paje tako onemogućena komunikacija kroz kanalizacijsku instalaciju.
33
Zbog higijenskih razloga pisoari i zahodske školjke ne smiju, radi ispiranja, biti direktno na vodovodnu instalaciju. Dotok vode mora se prekinuti prikladnim ispiračem sa spremnikom vode za ispiranje. Ispiranje pisoara može biti ili stalno ili automatski pođeš eno u određenim interva-
priključeni
lima (slika2.18.). Uređaji za aktiviranje ispiranja pisoara mogu biti podešeni tako da ih aktivira zadržavanje u području od 15 do 50 cm ispred uređaja, i to minimalno 7 s, te da nakon uporabe pisoara ispiranje traje 13 s. Podešene se vrijednosti mogu naknadno mijenjati, i to prema potrebama korisnika. Uređaji mogu biti: 1 infracrveni s mrežnim napajanjem 2 infracrveni s baterijskim napajanjem 3. radarski, skriveni iza opločenja, tzv. protuvandalski; 4. pneumatski nožni 5. pnewnatski ručni
Slika 2.16. Zahod u kaznionici (zatvoru) [2]
3
2.3.2. Mokrionici (pisoari) 2
Pisoari se ugrađuj~-~ zahodima za muškarce, a služe samo za odvođe~je ~okra~. Postavljaju se u svim javnim zgradama, tvornicama, želj~znič~ ~.~grm postajama, javnim zahodima i na drugim mjestima s većim broJem posJetltelJa. U
4
5
'
stanovima se postavljaju samo iznimno. . . . . Karakterističnog su oblika sa pripadnim sifonom, a smještaju se uz vertikalni_ Zid. Zbog svojstava mokraće da brzo truli i razvija intenzivan zad~ ~ve površme s kojima dolazi u dodir moraju biti glatke, kemijski otporne i dob~o l.spu:ane vodom. Budući daje zbog soli, koje sadrži, molcraćalakša od vode, ako se lsp!IllllJe ne podudara s upotrebom, mokraća se zadržava u sifonu i hlapi, pa se tako širi neugodan zadah.
lmiva<,ni
'~~~;::~=~~~,:Veličinu i položaj umivaonika određujemo prema načinu ,U
Slika 2.17. Zidni pisoar (4]
Naime, osim za pranje ruku i umivanje, umivaonici služe i za pranje pranje sitnijih komada rublja i za uzimanje vode. se nudi mnogo tipova umivaonika, različitih veličina i oblika. Razvelike i male bolničke umivaonike, a u zahodima se naj češće "'"'-"ll' mali umivaonici, koji su često kutnog oblika (slika 2.19.).
34
SANITARNI! UREĐAJNI PREDMEll
BOhMA TUŠAR: KUĆAA KAIW.IZACUA
35
Umivaonik može biti postavljen i na stup, ali je pritom također konzolama ili vijcima pričvršćen na zid, a stup služi samo kao ukras i zaštita sifona. opći
ručni
1 - pričvršćenje vijcima
~1~ l
(---~ :
liječnički
~~
3 - pričvršćenje konzolom
J
10··50
---tl-..
2- pričvršćenje vješanjem
J --_---
J
~
..
[ ~--
. -
~
..
. 8~_2.20. Pričvršćenja umivaonika
Slika 2.19. Tipovi wnivaonika [21 Unutrašnji oblik umivaonika mora biti takav da onemogućuje prskanje vo.~e p~:.: njegovu punjenju i upotrebi, a iz punoga sanitarnog.~~edme~ ~~da _se mora preh~evatl u odvod. Vanjski oblik umivaonika treba omoguctti lako ctšc~nJe, a~ ~ačt da u njemu ne smije biti nedostupnih udubina. Njegovi su rubovi uvijekzaobljem da ometa kretanje sanitarnom prostorijom.
različite.
se 1:'"i.~~::,:~~~~
Dimenzije umivaonika su Posebno po dimenzijama, koje su od 25/20 cm do 50/40 cm. Povoljna je. sr~dnja umivaonika 60/45 cm, koja je i modularna i dobro se slaže sa ztdnim pl<>Či<:am•ll dimenzija 15xl5 ili 20x20 cm. ._ • _ Konstrukcija umivaonika mora omogućiti njegovo jednosta~o pncvrsćenJ~ _, izdržati teret eventualnoga neprimjerenog načina upotrebe , __ penjanje) tj. pojedinačnu silu od 100 kg. Najveći broj umivaonika pričvršćuje se pomocu konzola, a u ~~VIJ:.. direktno u zid, vijcima ili vješanjem na dvije kuke. Ovi jednostavniJI ~-acmt šćivanja primjenjuju se za umivaonike izrađene od veoma čvrstog matenjala, a i zid također mora biti primjereno čvrst (slika 2.20.).
,.,·:;~Visina iznad poda za postavlJanje wmvaonika iznosi za
.~:, odrasle osobe ,;:\~.·· dj_ecu od 6 do 14 godina .;~;i~E!~:~... djecu od 3 do 6 godina .frizerski umivaonik
80 cm 70 cm 60 cm 75 cm
,,,•,_-J''"ma umivaonika na stupu ovisi o visini stupa. vode u umivaonik moguć je zidnom i stojećom ispusnicom. ispusnice i miješalice pričvršćuju se na horizontalni dio umivaonika. -~_,,, -~""•toga na tom mjestu moraju biti otvori ili stanjeni dijelovi koji se <,pl'obUu. Armature se na keramiku pričvršćuju kitom (najbolji je gips), karika ili stezanjem pomoću podložaka i gumenih brtvi. ISp•usJnicJe i miješalice imaju više prednosti, jer mogu biti postavljene na I'OI!Oivisini,lula im može biti pokretna, a može joj se dodati i savitljivi se olakšava ispiranje unutrašnjosti posude. Iz higijenskih je razloga postavljanje zidne miješalice iznad liječničkih wnivaonika.
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
36
37
Bo1ENA 1\JŠAR: KUĆNA KANAUZACUA
Pri upotrebi tople vode (u novije vrijeme tako je uvijek) treba postavljati miješalice, a ne posebne ispusnice za hladnu i toplu vodu. Naime, u potonjem slučaju miješanje je vode moguće samo u posudi, a nemoguća je upotreba mlaza vode, što je velik nedostatak
. u. tab~ci 2.2. prikazana je godišnja potrošnja vode pri korištenju različitih tipova tspusruca u J~~om jektu ~a l OO korisnika dnevno, 300 dana godišnje, uz 3 bara pritiska. Zbog htgtJenskih zahtjeva u odnosu na kakvoću pitke vode, izljev vode u umivaonik mora biti najmanje lS cm iznad moguće maksimalne razine vode u umivaoniku. Za odvod vode iz umivaonika služe izljevni ventil i sifon. Metalni izljevni ventil ujedno je i spoj keramičke posude s cijevnim odvodom a služi i za zatvaranje mnivaonika ' Sifon je najčešće od kromiranog mesinga, a može biti ugrađen i u umivaonik. Po kons~ciji r~likujemo P-sifone i bocaste. Promjer sifona najčešće je 30 mm, a voderu čep u nJemu visok je 60 mm. Uz umivaonik se postavlja i potreban pribor: držač ručnika, držač sapuna, polica
o?
čepom.
i ogledalo. U školama, vojarnama, industrijama i drugdje gdje se veći broj osoba istovremeno koristi umivaonicima postavljaju se grupni umivaonici. SUka 2.21. Stojeća ispusnica i miješalica
Zbog velikog broja korisnika u javnim toaletima nastaju veliki problemi s održavanjem higijene, pa se u tom slučaju preporuča upotreba štednih vodovodnih armatura: pneumatska vodovodna armatura aktivira se pritiskom, a isključuje se nakon : podešenog vrem~pskog intervala; elektronička vodovodna armatura aktivira se jednostavnim prekidanjem infracrvenog snopa ispod armature, a isključuje se odmicanjem ruku. Cijeli upravljački mehanizam srnještenje u tijelu armature ine zahtijeva nikakvo vanjsko napajanje. ·':
2.3.4. Bide Bi~e je sanitarni predmet, koji se donedavno postavljao samo u dobro opremljene kupaomce raskošnih hotela i elitnih stambenih zgrada, a danas ga sve češće nalazimo i u osrednje opremljenim stambenim kupaonicama, bolnicama, lječilištima tvornicama, školama i dr. ' ~i~e se up?t~ebljava za pranje srednjeg dijela tijela, pranje nogu i klistiranje. PranJe Je moguce IZ posude ili mlazom vode . .. ,B~de ~ože biti pričvršćen na J!Od ili konzolno na zid (slika 2.24.). Btde Je opremljen stojećem (koja je na samom bideu) ili zidnom armaturom a pranje pOd mlazom, i to bez higijenskih nedostataka. Takvim doći do usisavanja otpadne vode u vodovodnu mrežu. vode uvijek služi miješalica, jer je pri upotrebi potrebna topla voda.
OII]Q_g>Jćuje <
Slika 2.22. Pneumatska ispusniea [4]
Slika 2.23. Elektronička ispusn:ica
Ove armature omogućavaju maksimalne uštede u potrošnji vode, a i en potrebne za zagrijavanje (zaštita okoliša!), što relativno veliku investiciju za armature može povratiti u vrlo kratkom roku. Tablica 2. 2.
vode pri različitim ispusnicama
način~m
38
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
B02EKA TUSAR: KUĆKA KANALIZACUA
Otpadna se voda odvodi preko izljevnog ventila,preljeva i sifona. Sifon je najčešće cijevni P-sifon, promjera 32 mm, a odvodna cijev cjl40 mm. Uz bide postavlja se pribor, i to: držač sapuna, držač spužve, kuka za ručnik, a za lakše dizanje i rukohvat, otprilike 80 do 100 cm iznad poda.
2.3.5.Kade Kadama nazivamo sve posude koje služe za kupanje i pranje cijelog tijela. Na tržištu ih možemo naći u najrazličitijim oblicima i veličinama. Prema tipovima, namjeni i veličini razlikuju se: kade za kupanje, kade za tuširanje, kade za pranje nogu, dječje kade i terapijske kade. Kada za kupanje izdužena je oblika i takvih dimenzija da prosječan čovjek može u njoj ležati. Dio kade gdje dolazi glava u pravilu je polukružan, a nožni je dio je četvrtast. Prema vanjskom obliku kade mogu biti: slobodno stojeće ili uzidane. U slobodno stojećih kada vidljiv je njihov vanjski oblik. One ne zadovoljavaju higijenske uvjete, jer je moguće prelijevanje vode preko rubova, a čišćenje je poda ispod kade otežano. Uzidane kade omogućuju lako održavanje higijene kupaoničkog prostora. Kade za kupanje imaju preljev i zidnu annaturu. b
o
" l -kada
2- zid s opločenjem 3- podloga 4- ispust 5- sifon 6- preljev 7 - preljevna cijev 8- vratašca 9 - ručni tuš i miješalica 1O - mogućnost postavljanja miješalice lSOO 11600 17
Dimenzije polnkada se kreću od 100/65/45 do 150/70/46, a najčešća veličina je 120170/46 cm. Univerzalne i kade za tuširanje imaju dimenzije od 60/60/12 do 135/135/40 cm, .a najčešće su 80/80/30 cm. Kade mogu biti izrađene od raznih materijala: od lijevanog željeza, imaju stijenke debele 4-6 mm, iznutra su emajlirane, a izvana obojene radi zaštite od korozije, otporne su na udare i koroziju i vrlo trajne, ali su relativno teške i skupe; od čeličnog lima, prešane su u jednom ili više komada i emajlirane iznutra i izvana; plastične se danas vrlo često upotrebljavaju, imaju glatke površine, lagane su i otporne na utjecaje korozije. Sve vrste kada, bez obzira na materijal od kojeg su izrađene, zbog svoga prostornog oblika imaju vrlo tanke stijenke, ali su ipak dovoljno čvrste da podnesu potreban teret {oko 200 kg vode, težinu kupača i vlastitu težinu). Za ukrućenje kade važan je oblik njena ruba. Zbog funkcionalnih i statičkih razloga, a i radi lakšeg pranja i čišćenja, na kadama- su potrebna i zaobljenja većih ili manjih presjeka._ Kade se postavljaju na noge, koje mogu biti čvrste ili podesive. Za obzidavanje (ugrađivanje) kade upotrebljavaju se opeka i produžni ili cementni mort. Na kojoj će visini biti gornji rub kade, ovisi o visini same kade i prostoru za smještaj izljevne armature i sifona. Rub kade za ležanje obično je 55 do 60 cm imad poda. Jspred slobodne dulje strane kade za ležanje, polukade, univerzalne, kade za sjedenje i kade za tuširanje upotrebna je površina 60 cm. Voda se uvijek dovodi preko slavine i miješalice, jer je za kupanje potrebna i topla voda. Za tu se svrhu gotovo uvijek upotrebljavaju zidne armature. Promjeri ovih slavina su obično 15 mm, za brže punjenje 20 mm, a u javnim i-prOstorima 25 mm, sve ovisno o dimenzijama vodovodne mreže. ·::;:;:-. Kada se mora relativno brzo puniti, jer o tome ovisi udobnost. Voda se iz kade --~~Vodi kroz izljevni ventil, preljev i sifon. Važno je da bude oSiguran pristup si(onu : --:tadi čišćenja. Priključak na kanalizaciju može biti direktan ili indirektan preko ~,iaoničkOJla JPOg sifona.
)
...:L ,)
Slika 2.25. Kada [l] Dimenzije kada se veoma razlikuju, a to zavisi od proizvođača. Dimenzije slobodnih i obloženih kada (vanjska duljina/vanjska širinal'najvec:a dubina- sve su mjere u cm) u rasponu su: od 140/60/45 do 185/82/52 cm, a najčešće su 160/70/46 170/75/46
39
:t (140 _-J
,
~.,.
Izljev i preljev kade sa sifonom i sa slivnikom [2]
40
BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACLJA
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
41
Izlj evni ventil kade sličan je umivaoničkom izlj evnom ventilu. U nas je uobičajen onaj promjera 32 nun, a radi bržeg pražnjenja bolji je s promjerom 40 mm. Čep za zatvaranje izljevnog ventila kade najčešće je na lančiću. Preljev se obično sastoji od otvora smještenoga oko lO cm ispod gornjeg ruba kade s rozetom, koljena od bakrene legure te olovne, mesingane ili plastične preljevne cijevi lj) 30 mm. Preljevna se cijev ispod kade spaja s izljevnim ventilom ispred sifona odnosno slivnika. Veza s mrežom kućne kanalizacije moguća je na više načina, preko sifona ili slivnika, kako je prikazano na slici 2.27.
3 h
Slika 2.28. Tuš annature u raznim izvedbama [4]
"
•
l
i- " '
h
Slika 2.27. Priključak kade na kućnu kanalizacijsku mreŽU [2]
-
Uz kade za kupanje, a isto tako i uz one za tuširanje, valja osigurati sljedeći pribor: rukohvat te držače za sapun i spužvu. Ćesto dodajemo sjedalicu, plastične zavjese na držačima, prostirke, vagu i sl.
iiii
""·~~I'~
H4- Tr "H ·"j
2.3.6. Kada za tuširanje Kade namijenjene samo za tuširanje kvadratnog su oblika. Njihove su najčešće dimenzije 90x90 cm ili 80x80 cm, a duboke su od 13 do 30 cm. Dno im je ponekad hrapavo radi sprečavanja klizanja. Najčešće su ugrađene s dvije strane. Za dovod vode primjenjuju se uzidana miješalica i ručni tuš. Voda se odvodi preko izljevnog ventila, izljevne cijevi$ 40 mm i slivnika. Pribor uz kadu za tuširanie su zavJ· esa na držaču zavJ· ese, odnosno zatvorena 'J omična stiJ' ena. Javni prostori zahtijevaju robusnije uređaje, pa se stoga preporučuje upotreba ugrađenih armatura (u zid, strop ili pod) (slika 2.28).
"
~~-F~
' ' Slika 2.29. Kada za tuširanje [lJ 2.3.7. Sudoper Ka0
P
.Jl!.·.
IPP"?!!!'
l,
l • kada za tu.šaranje 2 - podzid - cigla 3 - limena zaštita 4 - viješalica i tuš 5- sifon
'
"
1
rest sanitarni predmet, sudoper je sastavni dio svake kuhinJ· e bilo u stanu oranu menzi h 0 tel . ' ' K .' . . ' u, a 1 u laboratorijima, bolnicama i dr. uluDJski sudoperi t br · . mlaza . . upo re JaVaJu se za pranJe suđa u samoj posudi pranje pod m, pranJe vaca, povrća ruku 1. d dl . ' ra=• svrhe. ' r., za 0 agaDJe posuđa, te za uzimanje vode u
SANITAANII UREĐAJNI PREDMEn
42
BOŽENA TUŠAR: KUĆAA KANAliZACLIA
d · kružndi ovalni kombinirani Sudoperi su najčešće četvrtasta oblika, a poneka su l l • s dijelom za cijeđenje. . .. .., . . . čeličnog lima, iznutra su emajlirani, 111 Zidni sudoperi, izrađem od liJevanog~1~eza . ·· · · · · · s loho m . . . K .čki su sudoperi najčešće JednodiJelni l kombllliram p a 1ZVal13. oboJem. erarm
za ci~~~ ploče s izdubljenim dijelo~ za pranje najviše se primjenjuju u primorskom
43
Voda se u sudoper dovodi mij~šalicom i ispusnicom. Pritom je važno razlikovati je li dovod tople vode centralni ili se voda grije lokalno, električnim odnosno plinskim bojlerom. U drugom slučaju i miješalica mora odgovarati tipu grijača vode. Voda se odvodi kroz izljevni ventil, ~ 32 ili 40 mm, uvijek s čepom. Otvor treba biti pregrađen ili osiguran perforiranim timom da u njega ne bi upadali veći komadi. Za dvodijelni sudoper sifon je obično zajednički. Preljev se radi od cijevi~ 25 ili 30 mm.
području.
2.3.8. Predzidne instalacije
hladnom vodom.
Primjenom predzidnih instalacija može se lakše, brže i ljepše rješiti instalacija vodovoda i kanalizacije u sanitarnim prostorijama. Predzidne instalacije moguće je piedvidjeti u novograd.njama, ali i za zamjenu ili pri adaptaciji sanitarnih prostorija. Postoje Kombifix i Duofix montažni element koji se sastoje od skrivenoga plastičnog rez_ervoara u metalnom okviru. Komplet sadrži sve spojne elemente za instalaciju i ~lemente za učvršćenje, što omogućavaju jednostavnu i brzu montažu. [4]
ka ·edan od kubinjskih oJ Ploč .češće od nehrđajućega čehcnog h ma. elem;::~er m:;::;~ jednodijelan ili dvodijelan i uvijek je opskrbljen toplom i
Danas se često upotrebljava ormarić sa sud~~ero~,
,,
0
~cilr J
1Q!9-1200
"'""'==fi
~
SUka 2.30. Detalj dvodijelnoga kuhinjskog sudopera
Prema obliku sudoper može biti polukružni, koji se postavlja tamo gdje dovoljno mjesta, ili pravokutni.
Slika 2.33. Dovršena kupaonica
·C!J .
lo...i. ••s
iif •••
Slika 2.31. Oblici kuhinjskih sudopera
· velikog broja objekata primjenjuju se i gotovi sanitarni čvorovi, instalacijski blokovi, a poslije gotove kupaoničke kabine od betona prikazana su tri tipa gotovih opremljenih sanitarnih prostorija.
SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI
•
BOžeNA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA
44
b
a
l
Slika 2.35. Dvorišni slivnik [2]
~
910
~80
1630
45
Na mjestima gdje je potrebno prihvatiti velike količine vode i na velikoj duljini postavljaju se dugački slivnici, npr. pred ulazima u podrumske ili podzemne etaže. Krovni slivnici prihvaćaju i odvode kišnicu s površina ravnih krovova i terasa u kišne vertikale, što su u pravilu unutar objekta. Proizvode se s presjecima 70, 100, 125 i 150 nun, od ~ijevanog željeza, raznih legura i plastičnih materijala.
l - toplinska izolacija
2 - prsten s brtvom
3 - hidroizolacija 4-
sintetička
folija
5 - plastična cijev 6 - vertikala
Slika 2.34. Montažni sanitarni čvorovi [l]
2.4. Uređajni predmeti
u kućnoj
se kanalizaciji, osim sanitarnih predmeta, za prij:~ i odvod~nje ili ' obradu otpadne vode do izvjesnog stupnja upotrebljavaju i uredaJm pre~~tl·.. . Razlikujemo tri glavne skupine uredajnih predmeta: slivnike, zatvarače t odjeljtvače.
Zajednička im je karakteristika da su svi ugrađeni u pod. 2.4.1. Slivnici Slivnici služe za prijam i odvod otpadne vode s podnih površina. Vanjski slivnici (ulični, dvorišni, kišni, krovni i balkanski) odvode uglavnom. kišnicu i vodu od pranja površine u odvode za oborinsku vodu. Dvorišni slivnici postavljaju se na dijelu vanjske kućne kanalizacije, a svrha spriječiti začepljenje kanala. Obično su od lijevanog ~ljeza, osigurani rešetkom, tJ s taložnikom, a rjeđe sifonom (slika 2.35.).
Slik-a 2.36. Plastični krovni slivnik [2] Moguća je i primjena krovnog slivnika s podtlačnim sustavom odvodnje (slika 2.37.), što daje nove mogućnosti u rješavanju odvodnje s krovova, bez obzira na njihov oblik i slojeve pokrova. Karakteristike su tog tipa slivnika: veliki kapacitet (na površini do400 m2 te sa do 12 Vs dovoljno je jedno vodolovno . grlo), izlazna cijev iz sifona malog promjera 56 mm, odvod horizontalnim cjevovodom. cM<>guće ''"primjene na krovovima svih oblika (ravni, kosi, kupolasti) bez obzira
krovnih slojeva (neprohodni krov, prohodne terase ili parkirališta, zeleni . Ugrađeni grijači jamče funkcioniranje u svim klimatskim uvjetima (patent Skandinavije).
S~ITARNliiJREĐAJNIPREDMETI
47
2.4.2. Zatvarači U kućnoj kanalskoj mreži zatvarači služe za zatvaranje protoka otpadne vode pri jakim pljuskovima i u slučajevima usporene vode u kanalskoj mreži. Svi sanitarni predmeti postavljeni niže od razine usporene vode moraju biti osigurani zatvaračima da se na tim mjestima otpadna voda izjavne kanalizacije ne bi izlila u objekt. To se sprječava postavljanjem: -kanalizacijskog zasuna, koji je u načelu otvoren, a zatVara se zbog velike vode Slika 2.37. Vodolovno grlo podtlačnog sustava [4]
Za odvodnju oborinske vode s balkona primjenjuju se balkanski slivnici (slika2.38.).
ili
- odbojnog poklopca (koji je nepouzdan) i pored njega ručnog zatvarača.
l
H
,,
Slika 2.38. Balkanski sliVnici [2]
Unutarnji slivnici (podni, stropni i kupaonički) vodu od pranja podova i onu slučajno prolivenu uvijek odvode u odvode za otpadnu vodu (slika 2.39.). Podni slivnici služe za odvodenje vode s podova prostorija, najčešće prizemnih
ili podrumskih. U pravilu su od lijevanog željeza, masivni i čvrsti, raznih oblika, sa sifonima, s rešetkama manje ili veće težine, a čvrstoća im ovisi o opterećenju. Podni slivnici obično imaju taložnik, koji se postavlja radi sprečavanja začepljenja
~li,~2.40.
Kanalizacijski zasun [2]
sifona ili odvodne cijevi. l
~ OdjeliliV,Iči' (separatori) uređajni su predmeti što služe za zaštitu dijelova kanali-
Slika 2.39. Podni slivnik [2]
utjecaja nekih tvari, kojih ima u otpadnoj vodi, kao što su masti, i slično. više vrsta odjeljivača, i to prema tvari koju odvajaju iz otpadne vode.
48
BOŽENA TU$AR: KUĆAA KANA.LIZACUA
Glavne su skupine:
·taWžnici- služe za izdvajanje uglavnom anorganske tvari: blata, pijeska, pepela i
lišća;
.
• odjeljivati masd-umasnimpogonima(velike kuhinje, tvo~ce.~a~ ~oru~e) pri pranju posuđa i preradi robe u toploj se otpadnoj vodi u ~CIJU ulijeva_ l ve~ika količina otopljene masti. Hlađenjem vode ta se mast stvr?ne 1 ~:ata na zidovlDla cijevi i tako im smanji promjer, a može izazvati i zagušenJe. Buduci da se m~t teško čisti korisno je, a i propisano, da se u takvim pogonima masna otpadna tvar, pnJe nego
što~ sprovede u kanalizacijsku mrežu, propušta kroz odjelji~č~ masti
,.
U odjelji vačima masti protjecanje se otpadne tvari uspon 1 tako m~ogu~~ da .se voda ohladi i mast izdvoji te kao lakša ispliva na površinu. Mast se vad1 ruptcastun zaimačama, a voda oslobođena masti (za 92 %) odvodi se u kanalizaciju. Izvađena mast se iskorištava, prerađuje ili baca u smeće.
• odjeljivači benzina • odjeljivati ulja O odjeljivačima detaljnije u poglavlju 4.
Slika 2.42. Neki tipovi - odjeljivači pijeska, masnoća, benzina [l]
Literatura: l.
2. 3.
4. 5.
3. CIJEVI I PRIBOR Za odvođenje otpadne vode upotrebljavaju se cijevi od raznog materijala i raznih tipova. Izbor cijevi ovisi o vrsti otpadne vode i mjestu upotrebe u objektu, a i o cijeni. Budući
da je protjecanje otpadne vode kroz kanalizacijske cijevi, u pravilu,
~vitacijsko, u njima nema većeg pritiska, pa se stoga upotrebljavaju i materijali
koji_ se ne upotrebljavaju za vodovod (beton i keramika), a cijevi od ostalihmaterijala obično imaju tanje stijenke. Cijevi moraju biti dobre kakvoće kako bi se osigurali siguran transport otpadne vode, otpornost na kemikalije, postojanost na nagle promjene temperature te otpornost na koroziju. Za dvorišne i priključne kanale upotrebljavaju se keramičke, betonske i cijevi od sintetičkih materijala, a iznimno cijevi od lijevanog željeza. -U zgradama se najviše koristimo cijevima od lijevanog željeza, zatim azbestcementnima, plastičnima, olovnim i drugim cijevima. . ·-Prema namjeni i položaju u kućnoj mreži primjenjuju se ove vrste cijevi: za temeljne vodovode: keramičke, od lijevanog željeza, azbestcementne, HDPE (High density poly ethylene) cijevi, PVC (Polyvinil chloride) cijevi; i:a vertikalne vodove: od lijevanog željeza, azbestcementne i plastične - PVC ili ,·::'lroPE cijevi; grane i ogranke najčešće: od lijevanog željeza, čelične te plastične - PVC ili
":za
Kucbel, J.; Fiala, J.; Ondroušek, K.: Tehnieke. zariadenia budov II, ALFA, Bratislava, 1988. Radonić, M.: Vodovod j kanalizacija u zgradama, Građevinska knjiga, Beograd, 1980. Tadić, D.: Kućne instalacije, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1965. Geberit- tehnička dokumentacija korporacije, Predstavništvo Zagreb. Prospekti proizvođača sanitarnih predmeta
većinom spajaju naglavcirna. Za račvanje, mijenjanje pravca i promjera fazanski komadi. Nepropusnost spoja može se postići_ pomoću kudjelje i asfalta, a u novije vrijeme, ovisno o vrsti cijevnog materijala, gumenim ili·zo!varivaujc:m (HDPE).
[ab:ričlkim cijevima ili cijevima od kamenštine koristimo se uglavnom u temelj-
ukopanoj u zemlju. cijevi proizvodi su od gline s različitim dodacima, pečene na visokoj ·:·Za vrijeme pečenja se glaziraju, a time se osiguravaju glatkoća stijenki, i otpornost na kemijske i druge utjecaje iz otpadnih voda i tla.
3. CIJEVI l PRIBOR
SO
51
BOžENA TUSAit KUĆNA KANAUZACLIA
Zbog krhkosti ne smiju biti izložene većem pritisku i udarci~a. . . . Prema kakvoći keramičke se cijevi svrstavaju u klase A, B 1 C, ~koJe su prop1saru
. odstupanja u izgledu i dimenzijama te dopuštene gr~ške u glazun ~sl. Ra k ramičke cijevi lj> so mm i 4> 7S mm prmzvode se dugacke 0,5 10,75 m, a cijevi s:eos~lih promjera dugačke su 1,0 m. (prema hrvatskoj normi HRN B.D 1.220)
Račve omogućavaju međusobno spajanje dvaju ili triju kanala. Ogranci račve izvode se pod kutom 90° ili 45°. Odvojak račve može imati jednaki promjer kao i glavna cijev ili manji (slika 3.3.). (HRN B.D 1.240 i HRN B. D 1.245)
Slika 3.4. Redukcije - prijelazi
Slika 3.1. Ravna keramička cijev Tablica 3.1. Dimenzije ravnih keramičkih cijevi
75
100
!37
164
16 60 12
17 60 16
125 193 18 60 20
150 224 19 70 24
za promjene pravca, odvajanje pojedinih kanala
200 274 20 70 34
250 334 22 70 48
(račvanje)
300 390 25 70 63
400 500 30 70 100
i za održavanje
kanalske mreže ugrađuju se fazanski komadi.
Redukcije na jednoj strani imaju veći poprečni presjek, a na drugoj manji. Primjenjuju se na mjestima gdje se mijenja dimenzija kanalizacijske cijevi. Razlikujemo pravilne s naglavkom uzvodno, na užoj strani, i obrnute s naglavkom nizvodno, na široj strani (slika 3.4.). (HRN B.D 1.230) Lukovi također mogu biti prelazni a primjenjuju se na mjestima gdje vertikala prelazi u horizontalni vod, povećanog promjera.
Slika 3.5. Revizijski komadi
Cijevi s otvorom za reviziju primjetijuju se na mjestima gdje može doći do u kanalu i uslijed toga do začepljenja kanala. Imaju otvor s poklopcem za koptrolu i odčepljivanje. Pod poklopcem je gumeni umetak, koji osigurava bermetičDOSt'otvora od izlijevanja otpadne vode i prodora plinova. Poklopac se uvijek nalazi s gornje strane cijevi i priteže se oprugom koja prolazi kroz rupe u izbočinama cijevi. ·Razlikujemo ravne revizijske cijevi, revizijske lukove te jednostruke i dvostruke reyi~jske račve (slika 3.5.). (HRN B.D 1.270)
talc;>~enja
Slika 3.1. Lukovi i skretnica
Lukovi se primjenjuju pri promjeni pravca, a izrađuju se četi~ ~pa, svi~pnlm_jen• i do$ 400 mm prema kutu skretaoja (a~ 90', 60", 45" i 30")- Na slici3.2. osim lukova_ · i fazanski komad skretnica, koji se stavlJa na mJeStu gdJe Je · Prik azanJe . (HRN DI225'HRNB 01226)• promjena pravca kanala paralelna s os1 kanala B. · l · · ·:
ill~ill Slilca."-3.6. Cijev s dva naglavka
dva naglavka upotrebljavaju se pri rekonstrukciji kanalizacijske mreže
Slika 3.3. Jednostruke i dvostruke račve
se proizvode i drenažne keramičke cijevi, koje služe za odvođenje i procjedne vode. Od normalnih keramičkih cijevi ove se cijevi razlikuju su im u gornjoj polovini izbušene rupice promjera 3-5 mm, kroz koje i teče donjom polovicom cijevi.
52
BOžENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACLJA
3. CIJEVI l PRIBOR
.Ji;g; ·. l : , ASFALT "ti; .
·_\
j
53
~,--··:
. , KUDJEUA o' ~·~ ::,,·~:i ___ _j
Slika 3.7. Spajanje keramičkih cijevi [3]
Keramičke se cijevi na klasičan način spajaju nabijanjem kudjelje i zalijevanjem asfaltnim kitom (a). Također je moguće, a ujedno brže i bolje, spajanje gumenim profiliranim prsteoovirna, koji zadovoljavaju svojom čvrstoćom i vodonepropusnošću (b). (slika 3.7.)
Slika 3.10. Jednostruke i dvostruke račve
Slika 3.11. Revizijski komad
3.2. Cijevi od lijevanog željeza ~181@ .
3.2.1. Cijevi od lijevanog željeza s naglavkom Primjenjuju se za kućne vertikalne vodove, počesto i za sabime vodove, a ponekad i za grane i ogranke. Izrađuju se od sivog lijeva, kao i vodovodne, ali s tanjim stijenkama d= 3,5- 6 mm. Obostrano su presvučene slojem bitumena, otporne na koroziju i trajne
(HRN CJ 1.421). Cijevi se proizvode' s naglavkom na jednoj strani. Prema čvrstoći razlikuju se tri grupe cijevi: lake, srednje teške i teške. Razlikuju se i prema debljini stijenke cijevi te prema debljini i obradi naglavka, kao najvažnijeg dijela cijevi. Lake cijevi najčešće se upotrebljavaju za instalacije izvan zida. U slučaju kad je cijev u zidnom usjeku ilije zgrada javnog karaktera preporučuje se upotreba srednje teških cijevi, a teške se cijevi primjenjuju onda kad se želi da budu dugotrajne. Proizvode se~ 50, 70, 100, 125, 150, 200 mm, duljine 150,250,500,750, 1000, 1250, 1500, 1750, 2000,2250,2500,2750 i 3000 mm. Za promjene pravca, promjera cijevi, odvajanje kanala- račvanje te za održavanje mreže- reviziju ugrađuju se fazanski komadi (slika 3.8.-3.13.).
.r.r.flr-:=
fi!it8\
~
~
Slika 3.12. Sifoni od lijevanog Ž!:!ljeza
Za spajanje cijevi od različitih materijala rabe se i spojni dijelovi od lijevanog zelJeza. v
•
1
4
2
5
EH Slika 3.13. Spojni i poklopni dijelovi od lijevanog željeza
Na slici 3.13. prikazani su: l - ~io _cij.~vi _za sp.~janje keramičke na cijev od lijevanog željeza; 2- Spoj CIJeVI od lijevanog željeza na keramičku· 3 :.. ·cij~v s dvostrukim naglavkom; ' ,4-:- Usadni naglavak: za spajanje prekinutih vodova; ~ "-: JX:~klopac kraja cijevi od lijevanog željeza.
Slika 3.8. Lukovi (90", 45", 90" s petom, dugački luk)
~a '
,
•
SUka 3.9. Prijelazni luk 80", etažni luk, prelaznica centrična i ekscentrična
, Spajanje cijevi od lijevanog željeza
E;3,:: ·n·-;· ·-· ''
l
3. CUEV11 PRIBOR
54
55
BOžENA TUŠ AR: KUĆNA KANALIZAGUA
Cijevi s naglavcima spajaju se nabijanjem kudjelje u prostor između cijevi i naglavka i zalijevanjem olovom ili bitumenom, ali sve rjeđe. U novije vrijeme prešlo se na spajanje pomoću gumenih prstena raznih profila (slika 3.14.). U svijetu je izvedba kućne kanalizacije na ovaj način već pomalo zaboravljena, jer se pronalaze novi materijali, koji omogućavaju bržu i jednostavniju izvedbu.
3.2.2. Gjevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog proizvođača
Fazonski komadi: lukovi radijusa 22°,45°, 67°30', 87°30' i luk velikog radijusa 87°30'; jednostruke račve; dvostruke račve.
'
ll'
··'
!
Osim navedenih, upotrebljavaju se i posebni fazanski komadi, od kojih su neki na slici 3.15.
Pont-A-Mousson) Odnedavna se na hrvatskom tržištu nudi nova vrsta cijevi od lijevanog željeza i fazonskih komada bez naglavka. Cijevi i fazonski komadi SMU (sustavi gravitacijske odvodnje) odvodnog sustava izrađuju se od lijevanog željeza, proizvedenoga novim postupkom recikliranja odabranih čelika i legura, što proizvodu daje visoku kakvoću, a posebno je ekološki prikladan, jer se može neograničeni broj puta reciklirati. Cijevi i fazanski komadi (odvojci, račve) izrađeni su od sivog lijeva te izvana i iznutra zaštićeni antikorozivnim premazima. Vanjski premaz cijevi crvenom temeljnom bojom ima svrhu zaštite od oksidacije, a unutarnji je od epoksidne smole. Na fazonskim se komadima epoksidna smola upotrebljava i za vanjski i unutarnji premaz. Cijevi se proizvode nominalnih promjera: 40, 50, 75, 100, 125, 150, 200,250, 300 i 400 mm, podaci u tablici 3.2. Sve su cijevi dugačke 3,0 m. Mogu se prema potrebi rezati na zahtijevanu duljinu. U proizvodnom programu SMU odvodnog sustava još su i brze spojnice, izrađene od nehrđajućeg čelika i standardne EPDM brtve, te ovjesni element od konstrukcijskog čelika, zaštićen galvanskim pocinčanjem. Tablica 3.2. Cijevi SMU odvodnog sustava
luk s odmakom
protočni
sifon
krovni slivnik
Slika 3.15. Neki fazanski komadi SMU odvodnog sustava
Posebno se proizvode spojnice i obruči za prijelaz sa cijevi od lijevanog željeza
na plastične. Cijevi odgovaraju slijedećim normama: · međunarodna ISO 6594 francuska NF A 48-720 njemačka DIN 19522 hrvatska HRN C.fl.485 i HRN C.JI.486.
Vanjski
P aM
Oznaka
i
il
· SMU odvodni sustav prema potvrdi o sukladnosti (br. P-25-23 a/96), izdanoj od Hrvatske, udovoljava u Republici Hrvatskoj zahtjevima za za: unutarnju kućnu kanalizaciju, sustave odvodnje oborinskih voda i itilltcijske cijevne sustave . .·O>silon opis.ao<>g SMU sustava, postoji i SMU H/B program visoke zaštite, koji je za odvodnju korozivnih i agresivnih tekućina, jer sadrži dodatnu visoko zaštitnu prevlaku. Za unutarnju zaštitu služe dva sloja epoksidne smole, a za metalik cinčani premaz i antracitno siva vinilna boja. sustav visoke zaštite primjenjuje se za agresivne otpadne vode i podzemne
>li~ti'futa građevinarstva
se podaci mogu dobiti od zastupnika za Republiku Hrvatsku {6] i iz proizvođača.
3. CIJEVI l PRIBOR
56
57
BO!ENA TUŠAR: KUĆNA KAMAUZACUA
3.3. Azbestcementne odvodne cijevi
Izrađuju se od smjese azbesta i cementa u kalupima pod velikim pritiskom. Dobre su kakvoće i trajne. (HRN B. C 4020) Mogu poslužiti za svevodoveukućnoj mreži, ali se najviše primjenjuju za ventil~~ske vertikale. One su relativno lagane, neosjetljive na lutajuće struje i otporne na koroZJjske utjecaje normalne kućne otpadne vode. Ako su vode ili zemljište agresivni, takve se cijevi moraju zaštititi premazima ili na drugi način. Proizvode se s naglavk.om ili bez njega.
$60,80, 100, 125, 150 i 200 nun, duljine 3,0 m, s debljinom stijenke 6-9 mm.
Cijevi i fazanski komadi mogu se spajati ili na klasičan način, kudjeljom i zalijevanjem bitumenom, ili cementnim mortom, a nedostatak je ovoga spoja da se ne može demontirati. Bolji je spoj nazuvicom ili gumenim rukavcem (slika 3.16.1), koji se navuče na kraj cijevi a unutrašnji se dio naglavka, kao i gumeni rukavac, nanosi sa sredstvom za klizanje i uvuče u naglavak. Pri tome se mora paziti da zubac
!B ,m -w
Azbestcementne cijevi mnogo se primjenjuju u gradskoj kanalizaciji i za vanjsku dvorišnu kanalizaciju izvan objelcta, odnosno unutar kompleksa objekata. Proizvodni program obuhvaća dvije klase ovih cijevi, spojnica i fazonskih komada, a klasifikacija je provedena prema minimalnoj tjemenoj nosivosti. Razlikujemo: laki tip cijevi, s oznakom KC- L($ 350-1100 mm) teški tip cijevi, s oznakom KC- T($ 100-1100 mm). Duljine cijevi: ~ 100-300 mm, duljine 3,2 i 5,0 m $300- 1100 mm, duljina 5,0 m
Za spajanje cijevi upotrebljavaju se "Dalma- reka" spojnice za KC-L i KC-T cijevi (sL 3.17.).
rukavca uskoči u žlijeb u naglavku (slika 3.16.3.).
i
Slika 3.16.1. Spoj AC cijevi nazuvicom
-+
=~
l_--[- _1_
~---i--~ I_·_'~-~'~j
---·-.Cl-----·-·---·-·-·-·-·-·-
:--1------l---------~
_ iQ
p
l \t300-"KIOO
a) Spoj je moguć i bez srednjeg prstena
BITUMENSKI KIT BITUMENSKA VRPC A
''
'
'
''
' ' ·-·-·..-·- ·-·~ -+-·-·-·-·-·-
'
'
Slika 3.16.2. Spoj AC cijevi kudjeljom
ill .
'
''
~Ti
m
Slika 3.16.3. Spoj AC cijevi gumenim rukavcem
h\ /'riiel"
Spojevi AC cijevi ~ijevi i fazonskih komada od azbestcementa u gradskoj, odnosno dvorišnoj p~jenjuju se i slivnici za prihvat oborinske vode, što se sastoje od
tipskog dna i rešetke od lijevanog željeza na armirano-betonskoj · (sL 3.18.). JJillcebom. azbe,;tc<:m,,ntnih cijevi, slivnika i gotovih okana moguće je zadovoljiti Zaizv·edlbu vodonepropusne kanalizacije.
58
3.CIJEIITIPRIBOR
BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACUA
59
3.4. Olovne odvodne cijevi
'·
Ove se cijevi upotrebljavaju za grane i ogranke, uglavnom za kratke spojeve od sanitarnog predmeta do vertikale ili temeljnog voda. Cijevi su meke i daju se lako sjeći i savijati u hladnom stanju, pa zbog toga nemaju fazonskih komada, već se · spojevi izrađuju na licu mjesta. Proizvode se: ~ 30, 40, 50 ,70, 100 i 125 mm, duljine 2,2 i 2,5 m, a~ 100 i 125 mm- l m duljine debljina stijenki d~ 2 mm, a za~ 125 mm d~ 2,5 mm I
~~
SUVIIIK Til" A; 1. l..L)u•~o-:oelje..,• ,..,~.
1. Arrn\rono-betonS~O po>dlot..• ploča
1.
lJ(raden~ oD.O.LM.O.•Ri:KA• polusp<>jnlc&
,: Kr•tk• <:IJn koJo"' ..
.-.~uu, .. kllt otlllo". •ll0 "" 111
kllul>ne clj<"YL
~--'!-
t. f"'Ot.cern.,.tn.a ploh koJa )< U\J~pljono no cl)ewl 7. BcUJns~a O·O
·Za spajanje i račvanje ovih cijevi primjenjuje se lemljenje (slika 3.21.), a savijaju se tako da se cijev ispuni pijeskom ili spiralnom oprugom, pa nisu potrebni nikakvi dodatni fazanski komadi (slika 3.20.). Olovne su cijevi osjetljive na mehanička oštećenja, ali su otporne na koroziju i trajne. Takoder su otporne na vibracije i ne prenose ih dalje, pa su dobri zvučni izolatori. Osjetljive su na cementni· i vapneni mort. Stoga ih se mora zaštititi papirnim omotom. Dulje horizontalne vodove treba, zbog mekoće i lakog savijanja, poduprijeti po cijeloj njihovoj duljini. Danas se olovne cijevi sve više nadomještaju plastičnima.
Slika 3.18. Slivnik [4]
Primjenjuju se i gotova montažna revizijska okna (slika 3.19.)
~llttmijtttttutijm~
Slika 3.19. Montažno revizijsko okno [4]
Spojevi olovnih cijevi
3. CIJEVI l PRIBOR
60
61
B02ENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACUA
[l][IJ
3.5. Plastične odvodne cijevi 3.5.1. PVC cijevi i PE·HD (sustav Pipe-life) PVC cijevi za kanalizaciju mogu se primijeniti za sve dijelove kućne kanalizacijske mreže, ali se najčešće upotrebljavaju za grane i ogranke, vertikalne vodove, ventilacijske vodove te kišne vertikale (HRN G. C6.511, HRN B. C6.521). Slika 3.22. prikazuje sve dijelove kućne kanalizacije te pripadni dvorišni dio izveden od PVC cijevi. Prednosti su im: mala masa-lagane, velika duljina cijevi (do 12 m), glatka površina, tako da nema inkrustacije niti taloženja, ne korodiraju, lako se obrađuju, dobro izgledaju, ne napadaju ih lutajuće struje (ne mogu se upotrijebiti za uzemljenje). Na tržištu se danas mogu nabaviti PVC cijevi raznih proizvođača. Ovdje se prikazuju cijevi od tvrdog PVC-a, s oznakom E, za polaganje u zemlju te cijevi s oznakom HT za kućne odvodne sustave. Nedostaci su plastičnih cijevi: osjetljivost na povišenu temperaturu (pa ih se ne smije upotrijebiti za odvode od aparata s toplom vodom), rastvaraju ih aceton, anilin, benzol i slični materijali, mekane su i mogu se lako oštetiti, pri temperaturi ispod
oo e postaju krute i lome/se na udar, termoplastične su.
Proizvode se s naglavkom, fazanski su im dijelovi slični kao i za druge cijevi.
Spajaju se gumenim prstenom.
Ozn•ka
lf'fimjer:
HTEA70/40/8n HTOA.. J .. ./67
lf'fimjer:
HT70/1500l KTB •• J ..
"' ----w-
-----w-
(Primler:
HTB70!8n HTEA ...{.. /45
14 ·Podrumski sifm {NO 100) 1S • Odzračrik YEJtikale {od NO SO do NO 150) 16 • Prlčvrsna OOujmlca (od OO 32 do KO 150)
~
--,-,.-
--.-,--,-,--,-,NO l2
PVC • kanaltzacljake cijevi
---;oo
--"-,--.,-,tmA •• / ...{67
(Primjer:
HTEAl00/70/bn
~
--"'--,00" --"-,-
i NO SO)
--.,-,-
Slika 3.23. Cijevi i spojni elementi s ugrađenom brtvom [2]
Dijelovi kućne kanalizacije [2]
17 ·Cijev s uličliin kolćakom (od NO 100 do NO 500) lB· ~ak· p:inosllarli 45' (od NO 100 do OO 500) 19 ·Luk 15', ~. 45", 67"i 87' (od NO 100 do OO 500) 20 • Prelazna tijev (od NO 100 do NO 500) 21 ·~~ivir s poklgon (oci NO 100do NO SOO) 22 • NepoY111na zaklq:Jka (oci NO 100 OO NO 200) 23 • ROS ·sustav za p!tUz cijevi kroZ zid (od NO 100 do NO 250) 24 ·KM od'lodrik (NO 100) 25 • Ov!Xišni siloo (NO IDO i NO 150)
62
3. CIJEVI l PRIBOR
BOŽENA TIJSAR: KUĆNA KAWI.LIZ:ACUA Duljina
Oznaka
m
100/0,5
100/1
~= ~ ~ ~ ~ ~
[).____
0,5
_J
3 0,5 2
3
125/5
Duljina m 0,5
Oznaka 150/0,5 150/1
~ ~ ~
0,5
loii7Q.5
~ ~ ~ ~
Slika 3.24. Cijevi s punom stijenkom
m
toleroncija
~w
1~1
1~1
l~ l
l~ l
100
110
125
125
+1,0 +1,2
4,3 4,9 62 77
.Ol .0,7 .09
[l<.g/mJ 1,46 1,88
NO
-t-.
150
160
200
200 250 315
250
.,
"'
300
loleronOio
'" •" +2,9
97 12,2
•' o
304 469 737
+1,5
11,70
•"
Slika 3.25. Kanalizacijska djev PE - HD
__._
--- ·t-·-
' • 'l
~~
1~1
"'
J,.nl
t~l
110
122
6,0
125
125
137
6,0
150
160 200 250
174
70 141
NO
100
200
""
300
315
"'
230 285 350
\64
16,1
[mm]
"'" "
\65 153 153
3.5.2, HDPE odvodne cijevi HDPE cijevi proizvode se od tvrdog polietilena visoke gustoće, a imaju dugi vijek trajanja. Ove se cijevi mogu iskoristiti za odvodnju svih otpadnih voda u objektu i gradskoj kanalizaciji, zatim u kemijskoj industriji i za radioaktivne otpadne vode i kao eluat na deponij ama komunalnog otpada. Ekološki su najprimjerenije. Utrošak energije za proizvodnju sirovine i proizvoda sedam je puta manji nego za čelične cijevi, a dva puta manji nego za PVC. Prilikom sagorijevanja ne stvaraju se otrovni plinovi niti se zagađuje okoliš. Upotrebljive su za otpadne vode temperature od -30°C do +sooc trajno te do 100°C kratkotrajno. Otpornost na habanje veća im je nego metalnih cijevi. Otporne su na udarce i ne mogu se razbiti niti napuknuti. Proizvode seu dimenzijama 32, 40, 50, 56, 63, 75, 90, 110, 125, 160,200,250, 315 mm (tablica 3.3.). Cijevi su standardne duljine Sm, a zbog spajanja sučeonim zavarivanjem nema otpada. Velik je izbor raznih fazonskih komada (slika 3.28.). Spajanje je moguće sučeonim zavarivanjem, elektrospojnicama, naglavcima, vijčanim spojem ili prirubnicama (slika 3.29.) . Pojedini čvorovi mogu se izraditi u radionici. Takva je izrada kvalitetnija i brža. Postoje prijelazni komadi na sve druge tipove cijevi. Tablica 3.3. Podaci za HDPE cijevi
:::' j
[kg/m] 0,13
016 026
l 70 215 2,85
Slika 3.26. Elektrospojnica, sustav Eurofusion
Slika 3.27. Aparat za električno zavarivanje
63
za Pl uvia odvodnju krovnih voda
Slika 3.29. Načini spajanja HDPE -a [l]
zvučno
izolirane HDPE cijevne sustave upotrebljavaju se dB 20 cijevi i · Kao što im i samo ime kaže, maksimalna razina buke u funkciji ne decibela. Cijevi i fazonski komadi dB 20, za razliku od običnih HDPE, stijenku, a materijal je veće gustoće. l'roiizvc>dese u dimenzijama$ 56, 63, 75, 90 i IlO mm. Cijevi su dugačke 3 m. se kao i HDPE ili steznim obujmicama. J,pi:oizvoclnji se primjenjuju staodardi DIN 19535, J 9537, 8074, 8075. Slika 3.30. Aparat za elektrovarne spojnice [l]
66
3. CIJEVI l PRIBOR
B02ENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACLJA
67
Tablica 3. 4. Osnovne karakteristike kanalizacijskih betonskih cijevi [5]
3.6. Betonske cij evi Klasične betonske cijevi danas se upotrebljavaju još samo za odvođenje oborinske ili druge čiste vode (tehnološke) na dionicama uličnih i dvorišnih vodova. Proizvode se kružne ijajolike (sl. 3.32.1 i sl. 3.32.2). Često se izrađuju s podnožjem, a spajaju se na pero i utor (sl. 3.32.1), odnosuo klasično s naglavkom (sl. 3.32.3) (HRN U. Nl 050).
[kN/m]
SUka 3.32.1. Betonska kružna cijev s podnožjem Izrađene su vibracijsko-tlačnim postupkom od prirodnog agregata, cementa i dodataka. Jamče potpuno vodonepropusni kanalizacijski sustav, jednostavno i brzo se ugrađuju. Namijenjene su za odvodnju oborinskih, fekalnih i agresivnih voda. Gumena brtva je otporna na prekristalizaciju (DIN 4060).
Slika 3.32.2. Betonskajajolib cijev
a
ZAVIIŠETA.I(kBSZ
j
.
'
Slika 3.32.3. Betonska cijev s naglavkom
Radi zaštite kakvoće podzemne vode danas se za odvodnju otpadne vode moraju upotrijebiti cijevi koje jamče vodonepropusnost, pa se stoga i u nas proizvode kanalizacijske vodonepropusne betonske cijevi, dugačke 2500 mm, s ugrađenom gumenom brtvom ("Samoborka"), prema DIN 4032.
l'l!nN US P/SOCI IUDUKCIJA Uli BAU IUISlSSo\lSQO""" NA12oo ....
I'RmN Uli P/150
OKNAUS12
l l
OG
l
Slika 3.33. Betonske kanalizacijske cijevi s ugrađenom gumenom brtvom [5]
Slika 3.34. Djelovi kontrolnog okna KBS R sustava [5]
68
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA
Osim cijevi moguće je primijeniti K.BS (kanalizacijski betonski sustav) koji uz cijevi nudi još kontrolna (revizijska okna), spojnice "okno-cijev", prstene, završetak okna i poklopac od lijevanog željeza. Na slici 3.34. prikazani su kanalizacijska vodonepropusna kontrolno okno - KBS R i pojedini pripadajući djelovi. Uz ovaj program na tržištu se nude i prikladna okna i spojnice.
Literatura: l. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Geberit, tehnička dokumentacija _koncerna, Predstavništvo Zagreb Pipe life, cijevni sustavi, Proizvodni program, Karlovac Radonić, M.: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Građevinska knjiga Beograd, 1980., str. 491 -507. Salonit Vranjic, Azbestcementne cijevi za uličnu kanalizaciju tipa KC, Dalmacija cement, katalozi Samoborka, Dioničko društvo, Samobor, Kanalizacijski betonski sustav K.BS, katalog SMU i SMU- H/B sustav gravitacijske odvodnje za zgrade, CMC Ek.ocon d.o.o. Tadić, D.: Kućne instalacije, drugo izdanje, Beograd, 1965., 7-25. Zakon o nonnizaciji, NN br. 55/96.
4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 4.1. Osnovni pojmovi Kanalizaciju čine građevinski i tehnološki objekti, koji služe za prihvaćanje otpadnih voda i njihovo odvođenje izvan naseljenog područja, do mjesta gdje se otpadne vode podvrgavaju postupcima pročišćavanja i ispuštaju u prirodnu vodnu sredinu, odnosno u okoliš. . Kanalizacijski sustavi urbanih sredina sastoje se od sljedećih dijelova: A) kućne (privatne) kanalizacije, koja obuhvaća sanitarne predmete, cijevnu mrežu unutar pojedinog objekta i kanalizacijski priključak; B) gradske (javne) kanalizacije, koja sadrži: - mrežu pomoćnih i glavnih kanala u naselju, - uređaj za čišćenje otpadnih voda i - ispust u prirodni vodni sustav, odnosno u okoliš. Kućna se kanalizacija sastoji od uređajnih i sanitarnih predmeta za zahvaćanje otpadne vode te odvodnog sustava u objektima, odnosno na privatnom posjedu. Ona može biti priključena na vlastiti uređaj za čišćenje otpadne vode i lokalni ispust ili na gradsku kanalizaciju. Kanalizacijski priključak dio je kanalizacij skoga sustava koji spaja glavni sabirni vod kućne kanalizacije, od zadnjega kontrolnog okna, do priključka s gradskom kanalizacijom. Gradska (javna) kanalizacija mreža je kanala s pratećim objektima za prikuplianje _otpadne vode iz pojedinih ulica ili dijelova naselja, koja tako prikupljene vode glavnim kanalom odvodi do uređaja za čišćenje otpadne vode. . _ Uređaj za čišćenje otpadne vode (gradski ili lokalni) objekt je u kojem se otpadna · ~oda podvrgava postupcima čišćenja do takvog stupnja da se može ispustiti u prirodni · .V~ sustav, i to bez štetnih posljedica za nj, a time i za živi svijet. " ·, Razvojem obrtništva i zanatske proizvodnje, otpadne vode unutamj e kanalizacije sve češće podvrgavati postupku djelomičnog pročišćavanja, odnosno postupku Li·:~~:tho:xlrtog čišćenja otpadnih voda u uređajima za predpročišćavanje. Postupkom predpročišćavanja u otpadnim se vodama snižavaju koncentracije
'!l~::~~;;i to do razine određene za javnu kanalizaciju, a radi zaštite objekata javne ~ i omogućavanja kvalitetnog rada centralnog uređaj a za čišćenje otpadnih
lspust je mjesto gdje se pročišćene otpadne vode ispuštaju u okoliš.
70 l'
il'
B02ENA TLJ!iAA: KUĆNA. KANAUZACLIA
,4. KANAUZACLJSKl SUSTAVI URBANIH SflEDlNA
4.2. Kanalizacija naselja Kanalizacijom se rješava problem odvodnje svih vrsta gradskih otpadnih voda iz objekata, s prometnica i iz industrijskih pogona do uređaja za pročišćavanje vode. Na uređaju se otpadna voda čisti do stupnja koji neće dovesti do promjene (pogoršanja)
71
Radi smanjenja dimenzija kanala i uređaja za pročišćavanje, na glavnom sabirnom kanalu mješovitoga kanalizacijskog sustava često se primjenjuju rasteretne građevine (kišni preljevi), koji pri jačim oborinama dio oborinske vode ispuštaju u prijamnik uz uvažavanje zakonskih propisa o kakvoći ispuštene vode, odnosno kakvoći vode
prijamnika.
kakvoće vode
prijamnika i na određenom se mjestu ispušta u prirodnu vodnu sredinu (rijeka, prirodno ili umjetno jezero, more, kanal i dr}
l.
Pritom treba nastojati da se sa što većeg dijela slivnog područja otpadna voda odvodi gravitacijski kako gradnja ne bi bila preskupa i da se postigne održavanje uz što je moguće manje godišnje troškove. U ravničarskim područjima često se mora graditi tlačna kanalizacija, odnosno
2. Ispust pročišćene vode 3. Ispust rasteretne vode
ne može se uvijek izbjeći djelomično dizanje vode, jer bi inače dubine kanala postale prevelikim.a, a time i izvedba gospodarski neprihvatljivom. Prema načinu prikupljanja otpadne vode iz nekog naselja razlikujemo dva osnovna sustava odvodnje: mješoviti ili skupni sustav, u kojem se sve vrste otpadne vode (kućanske, industrijske i oborinske) zajedno odvode istim kanalima, razdjelni ili odvojeni sustav, u kojem se oborinske vode odvode odijeljeno od kućanskih i industrijskih 1
·'
Iz ovih osnovnih sustava odvodnje razvile su se kombinacije: polurazdjelni ili djelomični razdjelni sustav i kombinirani sustav.
4.3. Gradski kanalizacijski sustavi 4.3.1. Mješoviti kanalizacijski sustav
4. Rasteretna građevina
5. Glavni sabirni kanal
Slika 4.1. Mješoviti kanalizacijski sUstaV [13}
4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav U ovom sustavu najčešće imamo dvije, a moguće je i više odvojenih kanalizacijskih mreža. Jedna mreža obično služi za odvođenje otpadnih voda (kućanskih i industrijskih), a druga za odvođenje oborinskih voda. Kanali za oborinsku vodu često se najkraćim putem vode do prijamnika, jer se donedavna oborinsku vodu smatralo neznatno zagađenom. Danas se zna da prve oborine donose znatna onečišćenja, pa se javlja potreba
1:3 saniranjem stanja kakvoće vode pojedinih prijamnika. Na slici 4.2. prikazan je . razdjelni sustav gradske kanalizacije s glavnim objektima.
Ovim se sustavom sve vrste otpadnih voda, formirane na području kanaliziranog sliva, istim kanalima odvode u zajednički uredaj za pročišćavanje i potom ispuštaju u prijamnik. Prilikom polaganja mreže treba voditi računa o topografskim prilikama u odnosu na mogućnost gravitacijskog toka vode u kanalima. Također je potrebno utvrditi vrste i sastav vode s obzirom na štetne u~ ecaje na kanalizacijsku mrežu te, ako je potrebno, uvesti prethodno pročišćavanje za industrijske otpadne vode.
L
Uređaj za pročišćavanje otpadne vode
2. Ispust pročišćene vode 3. Ispust oborinske vode
Na slici 4.1. prikazani su mješoviti sustav gradske kanalizacije i njegovi glavni objekti. Kanali se u mješovitom sustavu najčešće postavljaju u osi prometnica, pa poprečni presjek ove kanalizacije najčešće izgleda kao na slici 4.3.1. U mješovitom sustavu odvodnje najveće hidraulička opterećenje u kanalu stvara oborinska voda. Stoga se kanali hidraulički dimenzioniraju prema mjerodavnoj oborini. U sušnom se razdoblju protok u tim kanalima uvelike smanjuje, što dovodi do taloženja.
Uređaj za pročišćavanje otpadne vode
~Kanali
za otpadne vode
--- Kanali za oborinske vode
Razdjelni kanalizacijski sustav [13]
72
B02ENA TUSAR: KUĆ~ KANAUZACUA
4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
Dio oborinskih voda u razdjelnim se kanalizacij skim sustavima bez pročišćavanja ispušta u prijamnik. Danas se, međutim, zbog saznanja o kakvoći otpadne vode zahtijeva i njezin odgovarajući predtretman prije ispusta. Karakterističan poprečni presjek prometnice s razdjelnim kanalizacij skim sustavom izgleda kao na slici 4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav može biti potpun ili nepotpun. Potpuni je onaj gdje se pomoću dvije ili više kanalizacijskih mreža odvode sve vrste otpadnih voda, fonniranih na području kanalizacijskoga sliva. Nepotpuni je onaj razdjelni sustav u kojem se otpadne vode prikupljaju sustavom kanala, a oborinske se vode odvode otvorenim jarcima, rigo lima i sl. Obično predstavlja prvu fazu gradnje kanalizacijskog sustava, koji naposljetku postaje razdjelnim sustavom.
73
Djelomični je razdjelni sustav u smislu zaštite kakvoće vode prijamnika povoljniji od razdjelnoga, jer vodu od pranja prometnica i prve dotoke oborinske vode, koja je najzagađenija, uključuje u otpadnu vodu i usmjerava na gradski uređaj za pročišćavanje. Ovaj sustav ima svojih prednosti i u pogledu održavanja kanalizacijskih objekata, jer se prilikom upuštanja oborinske vode u kanale za otpadnu vodu formiraju veće količine vode s većom brzinom toka što omogućava čišćenje (ispiranje) kanala. U ovom je sustavu potrebno istovremeno izgraditi obje kanalizacijske mreže, i to tako da je kanalizacija kućanskih otpadnih voda položena niže od oborinske kanalizacije kako bi se omogućilo priključi vanje podrumskih prostorija. Oborinske vode nije potrebno voditi duboko, jer se one prikupljaju na površini terena. Plićim vođenjem smanjuju se količine iskopa, a time i troškovi.
4.3.4. Kombinirani kanalizacijski sustav
4.3.1. Mješoviti sustav
4.3.2.Razdjelni sustav
Slika 4.3. Položaj objekata ooV6dnje u mješovitom i razdjelnom sustavu gradske kanalizacije [13]
Ovaj je sustav najčešće posljedicom širenja naselja, koja su već imala izvedenu kanalizaciju mješovitog tipa..U tom se slučaju u starom dijelu naselja zadržava kanalizacija mješovitoga tipa, a za novi se dio predviđa razdjelni sustav, pa se kućanske otpadne vode iz ovoga razdjelnog sustava priključuju na postojeći mješoviti kanalizacijski sustav, u kojem još uvijek ima toliko rezerve. Za oborinske se vode izgrađuju posebni kanali s ispustom u prijamnik (uz uvjetno čišćenje). U velikim se gradovima može formirati nekoliko takvih područja s kombiniranim kanalizacijskim sustavom.
4.3.3. Djelomični razdjelni (polnrazdjelni) sustav Ovaj se sustav, kao i razdjelni, sastoji od odvojenih samostalnih kanalizacijskih mreža za otpadnu i oborinsku vodu, ali su na oborinskoj kanalizaciji ugrađeni specijalni objekti, koji prve dotoke oborinske vode (s najvećim zagađenjem) odvode u kanalsku mrežu za otpadne vode i dalje na uređaj, a ostale oborinske vode odvode direktno prema prijamniku (slika 4.4.). PRESJEK
•
0 1 Kanal za
oborinsku vodu 2 Kanal za otpadll\J vodu
l FAZA- PRVI OOTOCI U
KANAL OTPADNE VODE
Slika 4.4. Objekti na polurazdjelnom kanalizacijskom sustavu [15]
PRESJEK
l! FAZA - PREMA PRIJEMNIKU OBORINSK'
VODE
4.3.5. Izbor kanalizacijskog sustava Izbor sustava ovisi o više činilaca, kao što su lokalne prilike, gospodarske investicijski i pogonski troškovi, te posebno sanitarni i ekološki uvjeti
mogućnosti, područja.
Svaki od navedenih sustava ima svojih prednosti i mana. Mješovitim se sustavom sva otpadna voda jednoga sliva odvodi istim kanalom, pa je cijevna mreža jednostavnija i preglednija, a troškOvi gradnje su manji, što je često odlučujuće pri izboru. Nedostatak je mješovitog sustava potreba hidrauličkog dimenzioniranja kanala prema količini oborinskih voda, što daje protoke 20 do 50 puta veće od količine kućanske otpadne vode. Stoga za vrijeme "suhog" dotoka nastaju problemi u otjecanju (male brzine, taloženje). Pri jakim pak pljuskovima, zbog premalog kapaciteta cijevi, često dolazi do tečenja pod tlakom, što opet izaziva pojavu usporene vode u kanali'.zacijskoj mreži, a posljedica je plavljenje prostorija, koje su spojene na kanalizaciju, a ispod su razine mjesta pojave usporene vode. Nedostatak. je i u tome što se u prijamnik dio nepročišćene otpadne vode, i to preko kišnih preljeva tj. povremenim ~te
74
BCJ1ENA TUŠAR: KUĆNA KANAUlACUA
Razdjelni kanalizacijski sustav sanitarno je i ekološki povoljniji, a uz dobro hidraulička dimenzioniranje kanala izbjegavaju se i problemi s pojavom usporene vode. (Problem usporene vode u kućnoj kanalizaciji detaljno je obrađen u poglavlju 6). U razdjelnom sustavu također su povoljni izbor i način rada uređaja za pročiš ćavanje otpadne vode prije ispuštanja u prijamnik Ako otpadnu vodu treba dizati, dovoljne su crpke manjeg kapaciteta, a time su i troškovi pogona niži. Nedostaci su razdjelnoga sustava veći građevinski troškovi, s obzirom na nužnost gradnje dviju kanalizacijskih mreža s potrebnim pratećim objektima, te ispuštanje prvih oneč.išćenih dotoka oborinske vode bez pročišćavanja u prirodnu vodnu sredinu. Potonji se problem dobro rješava polurazdjelnim sustavom u kojemu se ovi prvi dotoci i voda od pranja ulica odvode zajedno s k:ućanskom otpadnom vodom na uređaj za pročišćavanje. U nekim se naseljima mješoviti i razdjelni sustav često kombiniraju, tako da dio naselja ima mješoviti, a dio razdjelni sustav. Postoji i nepotpuni sustav razdjelne kanalizacije, gdje se oborinske vode otvorenim kanalima odvode u melioracijske kanale i prirodne tokove, a otpadne se vode sakupljaju u sabirnim jamama, čiji se sadržaj povremeno prazni i odvozi vozilom komunalnog poduzeća ili pak prije ispuštanja lokalno pročišćava. Većina gradova, u koji~ je izgradnja kanalizacije započela prije stotinjak i više godina. prihvatila je mješovite sustave odvodnje, odnosno sve se otpadne vode odvode zajedničkim kanalima. Podizanjem ekološke svijesti, a time i postavljanjem sve oštrijih zahtjeva za zaštitu okoliša, a posebno podzemnih zaliha pitke vode, uočeno je da su mješoviti sustavi preglomazni, opterećeni velikim brojem teško lješivih problema, pa se u posljednje vrijeme gotovo redovito za odvodnju primjenjuju razdjelni ili polurazdjelni sustavi. Budući daje promjena postojećega mješovitog sustava u već izgrađenim kanalizacijama, posebno u većim gradovima, gotovo nemoguća, razdjelni ili polurazdjelni sustav primjenjuju se pri širenju gradova u novim naseljima. Jedan od problema mješovitog sustava pojava je septičkog stanja vode u kanalu (trule vode). U mješovitom sustavu kanali se moraju hidraulički dimenzionirati za protok oborinske vode koji je za lO puta (pai više)veći od protoka kućanskih sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda (tzv. protok sušno g perioda). Naime, u sušnom se razdoblju male količine kućanskih otpadnih voda kreću znatno manjim brzinama, pa se organske tvari intenzivno talože. Prije početka radova na projektiranju kućne kanalizacije treba znati osnovne podatke o sustavu gradske kanalizacije te o mogućnostima priključka na nju ili potrebu lokalnog rješavanja ispusta iz objekta. Pri dobivanju lokacijske dozvole za gradnju potrebno je raspolagati ovim podacima. (Detaljniji podatci o kanalizaciji naselja mogu se naći u knjizi: "Kanalizacija naselja", autora: Jure Margete.)
4 · KAAAllZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
4.3.6. Primjena nov"h I
75
č"
na IDa odvođenja otpadnih voda
4.3.6.1. Tlačna kanalizacija Za manja nas r ·1· di ega II o naselja s manjim k r~· zbog povoljnijih graditeljskih i go d . . o Icmama otpadne vode često se zacije. T~v se sustav preporučuj;o arskih UVJeta, predlaže izvedba tlačne kanali~
-
u
ravmčan;kim
podru ...
. Cjuna, gdje je zbog nemo , · . . gucnosh postizanJa primjerenib b mna, odnosno nagiba e.. . na područjima s visokom 1Jpoevdzi, potrebno ugrađivati prepumpne stanice, .. ernnom vodom na podruČJIIIla s nestabilnim tlom (ld' .•t ) . ' ~· lZISat na vodozastitnim područjima.
Tlačni se kanal'IZ3CIJS · · ki sustav sastoji od kuć b. 4.5.), kućnoga tlačnogpriključka z . dni "ko n_oga sa mmg okna s crpkorn (slika stanica. Sustav kućne kanalizaci~ e ~~:mru: ga tiacnog voda i prikladnih prepumpnih
.
otpadna se voda iz pojedinih
obj;ka~ gravi:~-a~~ susta~ r~jelne kanaJizacij e, a IJ s
o vodi do kućnoga sabirnog okna.
1·~----~·~1~25~0~-----0600
.,
t
'
.~-z_-_/
.-.
l l
-+-+ J
Slika 4.S.
Kućno sabirno okno s crpkom
1111000
Danas su na raspola · ·· . .. .. . . . . ganJu CIJeVI od plastičnih mat .. ala, pop~rumpresJekom (0 80 do 300 mm) ko' . . enJ . vecih du~ maJ s manjim moguce polagati plitko (1-1 5 ) ' ~e JC, shčno kao I vodovodnu instalaciiu 'm. ;J'
4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDII'\A
Nedostaci su tlačne kanalizacije veća potrošnja energije_ ~e potreba za crp~o~ i ora omogućiti sigurnu l Jednostavnu upo e u. gradnjoU: ob}e~t~. ~akav s;:sta~~kućanskih otpadnih voda, a oborinske se vode NamijenJen Je 1 sključtvo za o vo JU odvode odvojeno, i to gravitacijski.
.. u već . akuumske kanalizacije razvili su se zbog tshh razloga koJI s
4.3.6.2. Vakuumska kanalizacija Susta:Vt v
. .
alizaci"om. I u ovom sustavu odvodnje otpadne vode
.
~pomb_enktautto~:~:grs~v=:~: sab~ogaokna. Dalje seprimjen~uje sustav pakuodtlaka IZ o
.. tiže hanički odnosno v uman· e tlaka od atmosferskoga, koJI se pos me ' . . . je djelovanja u (slika 4.6.) tome da . kn (l) akuumski zatvarač otvara u unapn]e lače u glavni vakuumski cjevovod vode u sabrrnom o u v .. alima otpadne se vode, poiDtJesane sa zrakom, uv v • tvara Otpadne se vode odvode do centralnog rezervoara . dk ž (2) i zatvarač se ponovno za · "ki sustav grasemree . (3) iz kojega se prepumpavaju u gravttactJS
.
77
B02ENA TIJSAR: KUĆNA KANALIZACLIA
76
Je
~J
~~a=~!. ~rincip
se.~~~:%~=:
v
DETALJ 1
DETALJ 2
____j l
~-----
__J
Slika 4.6. Vakuumska kanalizacija [14] Vakuumski sustav prikazan na slici 4.6. sastoji se od: . . r l .. kim akuumskim zatvaračem, u koJem se pnkup Ja sabirnog okna s regu actJS v otpadna voda iz objekta, 2. vakuumskog cjevovoda, 3. zajedničkog rezervoara otpadne vode, . . . 4. ventila za osiguranje podtlaka u crpnoJ stamct,
l.
5.
crpke za mulj.
Promjeri cijevi za vakuwnsku kanalizaciju određuju se tako da u njima ne bude taloženja, a to se omogućava osiguranjem minimalne brzine od l mis. Podtlak. u vakuumskoj stanici iznosi od 0,6 do 0,8 bara, a određuje se prema duljini sustava i veličini područja njegove primjene.
4.3.6.3. Odvodnja oborinskih voda Donedavna se smatralo da oborinske vode treba što brže prikupiti i odvesti izvan urbaoih područja, a danas ih se, zbog hidroloških mzloga, radi prihranjivanja podzemlja i ponovnog iskorištenja vode, želi zadržati u slivu. Naravno, budući da kakvoća oborina nije uyijek besprijekorna, primjerena se dodatna filtracija pokušava osigurati pomoću biljnog pokrova i slojeva podloge. Kišne se vode također, prije nego što su se onečistile,.često prikupljaju u određe~ nim retencijama i preko podzemnih drenova upuštaju u podzemlje. Ovakvo umjetno prihranjivanje podzemlja, osim prednosti, ima i nekih nedostataka - onečišćenje podzemnih voda iz površinskih slojeva, što smanjuje učinak i filtraciju pri sljedećim oborinama. U našim se područjima za lokalno odvođenje oborinskih voda često primjenjuju tzv. "upojni zdenci" ili "negativni zdenci" (slika 4.7.). Kišnica, koja se u manjim količinama sakupi na mjestima odakle se ne može gravitacijom odvesti u kanalizaciju ili gdje nije izgrađena oborinska kanalizacija, može se upustiti u teren preko upojnog zdenca. Ako je kišnica čista, to je vrlo povoljno rješenje za zaštitu kakvoće i štednju vode. Veličina ''upojnog zdenca" ovisi o veličini slivne površine, količini oborina, propusnosti zemljišta (vrsti tla) te razini podzemne vode. Jedno je od osnovnih pravila da između razine podzemne vode i dna upojnog zdenca treba ostaviti najmanje 1 m razmaka.
4.4. Kućna kanalizacija Kućna je kanalizacija ona unutar objekta ili kompleksa objekata. Kanalizacijski sustav u zgradama stvarni je početak kanalizacije u naselju. Bez obzira na mogućnost priključka na sustav gradske kanalizacije ili lokalno ispuštanje otpadne vode, kućne se kanalizacije do priključka, odnosno sabirnog voda, projektiraju i izvode jednako, i to uvijek kao razdjelni sustav. Unutar objekta kanalizacija mora osigurati higijensko~sanitamu odvodnju svih vrsta otpadnih voda iz njega i njegovih pripadajućih dijelova. Pri tome treba paziti da se niti prilikom izvedbe niti za vrijeme eventualnih budućih intervencija na kanalskoj mreži ne poremeti statička stabilnost objekta. Otpadne se vode iz objekta odvode uz normalni atmosferski tlak, a otječu slobodnim padom s višega na niže mjesto.
78
4. KANAI..IZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
Bo1ENA 1\IŠAR: KUĆNA KANAUZACUA ljeYOI1o telje;z.ni poklopac SOO mm betonska pokrovna p\oca MB150
/
/ /
/
belonskl stopa.
.,
MB l50
176
4.4.1. Sustav kućne kanalizacije
176
30
30
100
so
40 l
Zbog takvog gravitacijskog načina odvodnje otpadne vode iz objekta dimenzije kanalizacijskih cijevi moraju biti veće od dimenzija cijevi za druge instalacije, i to zbog već spomenutog razloga, a i zbog potrebe ventiliranja kanalske mreže. Po načinu izvedbe i njenoj funkciji u objektu kanalizacija spada među najsloženije instalacije na području kućnih instalacija. Kućna kanalizacija mora zadovoljiti sljedeće uvjete: sigurno i besprijekorno funkcioniranje; upotrebu materijala koji će osigurati dugi vijek trajanja; prvoklasnu izvedbu spojeva od postojana materijala radi osiguranja vodonepropusnosti; primjerenu ventilaciju cijelog sustava odvodnje; primjereno dimenzioniranje cijevi; osigurano čišćenje i održavanje kanalizacije; zaštitu od naglih promjena temperature; treba paziti da cijevi ne dođu pod utjecaje slijeganja zgrade; mora se spriječiti povrat usporene vode izjavne kanalizacije; valja osigurati dovoljne količine vode za ispiranje; nakon izvedbe osigurati stalnu kontrolu i održavanje kanalizacijskog sustava u ispravnom stanju.
(Europska norma EN 12056-1, EN 12056-2 pokriva područjennutarnje kućne kanalizaoije)
78
30
79
ll l
30
U kućnoj se kanalizaciji posebnim sustavom prikupljaju otpadne, a posebnim oborinske vode, a na gradski se sustav priključuju ovisno o njegovoj vrsti. Ako je gradski sustav mješovit (u kojemu se istim cijevima odvode sve vrste otpadnih voda: kućanske, oborinske, industrijske), kućna će kanalizacija sve otpadne vode prikupljati u glavnoj sabirnoj cijevi, a na gradsku će kanalizaciju biti priključena
preko kontrolnog okna (slika 4.8.1.). Ako je gradska kanalizacija razdjelnog sustava (u kojem se otpadne vode odvode odvojeno od oborinskih voda), o tome treba voditi računa već prilikom projektiranja kućne kanalizacije, tako da će kućna kanalizacija imati po dva kontrolna okna i priključka, tj. posebni za kućanske otpadne, odnosno za oborinske vode (slika 4.8.2.). Važno je napomenuti da se često gradi i tzv. nepotpuna kanalizacija. Nepotpuna kanalizacija nastaje kad se kućanska otpadna voda odvodi sustavom kanala u gradsku kanalizac!ju ili na lokalno pročišćavanje (septička jama, biološki uređaji), a odatle u prijamnik, a oborinske se vode (kišnica) slobodno izlijevaju na zemljište oko zgrade (ono mora biti prikladno pripremljeno za upijanje ili odvođenje kišnice) ili se upušta u tzv. upojne zdence (slika 4.7.), odnosno u podzemlje.
i.
l
Slika 4.7. Princip izvedbe opojnog zdenca
!··.·
80
BOŽENA. TU~AA: KUĆNA KANALIZACUA 4. KANALilACUSKISUSTAVl URBANIH SREDINA 1 _ glavtrl sakupljač unutarnje kanalizacije 2 . kanalizacijski priključak 3 . podna rešetka 4 _kišna kanalizacija (oborinska) . .. 5 _ venika\a otpadne vode (mješovite kana~Jza~~e) venika\a otpadne vode (razdjelne kanailzaCLJe) _ 6 7 . dvorišna kanalizacija . .. 8 _ glavni kanal (uličru) mješovite k~~-c 9 _ glavni kanal (ulični) oborinske kana~Lza~~e lO. glavni kanal (ulični) otpadne kanalizaciJe
. 4.8. 2 . Ra SUka 4.8.1. Mješoviti kanalizacijski sus~~ . Sb~ . zd"JeIni kanalizacijski sustav Slika 4.8. Mješoviti i razdjelni kanalizaCIJSki sustavi unutar obJekta [3]
p=
K .
. povezam. sustav c~evJ ·· ·ko~"i funkcionira kanalizacija predstavlja . u nekoliko . . faza.: .. ih otpadne vode iz sanitarnih i predmeta u zgradt, od onih naJVlS
uređajnih
do najnižih; h . t Inih cijevi i vertikala dovodi tako prikupljenu otpadnu vodu sustava~ onzon a_ . '"k b' og kanala (temelJnog voda), do zaJedmc oga sa tm . ..sk · '") otpadne se ( dn· na kućnoj kanalizaciJ OJ mrezt r .. T lokalni uređaj za pročišćapreko kontrolnog okna za ~e g vode iz z ade izlijevaju u gradsku kana tzaCIJU I t u . .. vanje (t!o gdje nije na gradsku kanalizaciJU).
mognlipriključak
Uvjeti priključenja kućne kanalizacije na gradski kanalizacijski sustav određeni su pravilnicima poduzeća koja gospodare gradskom kanalizacijom. 4.4.2. Glavni dijelovi kućne kanalizacije
Kućna se kanalizacija (slika 4.10.) sastoji od:
l. 2. 3.
4. 5.
6.
prijamnika otpadne vode (sanitarni ili uređajni predmeti sa sifonom); horizontalne katne mreže koja osigurava odvod otpadne vode od prijamnika do vertikalne kanalizacije (grane i ogranci); vertikala s ventilacijskim dijelom; glavnoga sabirnog kanala u najnižoj etaži (podrum, prizemlje) ili u tlu ispod objekta (temeljna kanalizacija); slivnika i vertikala oborinske kanalizacije; neke zgrade u sustavu kućne kanalizacije imaju i pripadajuću dvorišnu mrežu, koja se sastoji od rigola ili slivnika za prikupljanje oborinske vode ili prikupljanje otpadnih voda iz drugih objekata istog vlasnika, na istoj lokaciji, dakle, pripadajuću vanjsku cijevnu mrežu i kontrolna okna;
priključka zgrade na gradsku kanalizaciju, tj. dijela od zadnjega kontrolnog okua do kanala gradske mreže. VENTILACIONA KAPA
WC
u
Slika 4 _9 ,1. Priključak na gradski mješoviti sustav [13] OKNO Slika 4.10. Glavni dijelovi kanalizacije
Osim spomenutih dijelova, sadržavati i druge objekte, i to:
. Prikl. čak na adski razdjelni sustav [13] Slika 4.9.2. JU gr aliza .. gradske kanalizacijske sustave [13] Slika 4.9. Priključci kućne kan CIJe na
81
kućna
kanalizacija može u
određenim
uvjetima
objekte i uređaje za djelomično ili potpuno pročišćavanje otpadnih voda prije njihova uvođenja u javnu kanalizaciju (predtretman otpadne vode); objekte i uređaje za dizanje otpadnih voda na višu razinu - kućne crpne stanice ako se u gradskoj kanalizaciji pojavljuje usporena voda ilije gradska kanalizacija plića od kućne kanalizacije;
82
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACUA
objekte za prikupljanje i obradu otpadnih voda: sabime jame, septičke jame, male uređaje; objekte i uređaje za snižavanje razine i odvodnju podzemnih voda (drenažna kanalizacija). Efikasnosti ekonomičnost kućne kanalizacije ovisi o broju sanitarnih i uređajnih predmeta i izboru instalacijskog materijala. Broj sanitarnih predmeta određuje projektant objekta- arhitekt, i to prema namjeni objekta i broju korisnika. Broj ovih predmeta određuje potrošnju vode u zgradi,
4· KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
83
samoisisavanje vodenog č .f, . odvodnu cijev ako J. e ona epa SI odna na~~aJe u slučaju protjecanja vode kroz .. . puna vo e a mJe omogućen d d zrak CIJev t formira vodeni klip ko..1 . kr ' . . . ovo a. Tada se u ·~ . . . ~ pn etan;u tza sebe t zaziva p d tl k Ak . . sruzeru pntlsak veći od visine vode " . . . o .a . o Je ova; (samoisisavanje) Ovome na . . l~ogkasacepa, d~lazt do tstsavan;a vode iz sifona . d . . gtnJu Jev te sarntarne posude . . 1. m ucrrano (strano) isisavanj d ., . npr. urmvaoruc ; vodenog klipa pri pražqjenj~: e~og c~pa s~fona nastaje pod utjecajem pojave razni sanitarni predmeti spoieni n g. tusd~t~ predmeta. To se događa ako su :J a IS IOlllCU ogranka a nij. e · d . . ~. . ,. ostgurano za ovol~ava;uće povezivanje s atmosferom ( odzraciVanJe), (slika4.11.).
odnosno količinu otpadne vode. Pri rješavanju sustava kućne kanalizacije dodatni problem predstavlja eventualno prodiranje u prostorije plinova, nastalih razgradnjom organske tvari u kanalskoj mreži, odnosno njihovo uklanjanje. Stoga je izuzetno važan dobar ventilacijski sustav. Ako se kućna kanalizacija ulijeva u gradsku mrežu, najčešće je riječ o sumporovodiku ~s i ugljičnom dioksidu co2, a ako je povezana sa septičkomjamom, može se javiti i metan CH • Da bi se to spriječilo, u svaki se sanitarni predmet ugrađuju sifoni ili 4
vodeni čepovi, odnosno hidraulički zatvarači. Svaki dio kućne kanalizacije ima svoje osobitosti i nazive, i to prema ulozi, mjestu i položaju. Otpadna voda iz sanitarnih predmeta obavezno prolazi kroz sifon (poglavlje 2) i prikuplja se u horizontalnoj katnoj mreži, odatle otječe u vertikale, priključene na glavni sabirni horizontalni vod (temeljna kanalizacija), i preko kontrolnoga se okna izlijeva u gradsku mrežu. Sustav kućne kanalizacije samo je djelomično ispunjen otpadnom vodom, a preostali dio zauzimaju zrak i plinovi. Protjecanje cijevima promjenljivo je, i to s obzirom na količinu i vrijeme. Ponekad je u cijevima samo zrak, a nekad su one ispunjene otpadnom vodom. Ove promjene izazivaju različite tlakove u cijevnoj mreži, a i smetnje u funkcioniranju.
4.4.2.1. Horizontalna katna mreža Sastoji se od ogranaka, a služi za odvođenje otpadne vode iz prijan:mih posuda (sanitarnih i uređajnih predmeta) do najbliže vertikale ili temeljnoga voda. U granama i sifonima mogu nastati začepljenja i šumovi pri protjecanju, a moguće je i isisavanje vodenog čepa sifona (poglavlje 2.2.). Pravilno otjecanje otpadne vode, bez spomenutih smetnji, ovisi o vrsti sanitamoga predmeta, količini vode, načinu njegova pražnjenja, promjeru cijevi te duljini i obliku grane. Ako nije pravilno izvedena horizontalna katna mreža, tj. njene grane i ogranci, može doći do pojave isisavanja vodenog čepa sifona, i to:
Slika 4.11.1. Odvodna cijev bez ventilacije [ll J
Slika 4·11.2. P~jena kombi sifona
Na slici 4.11. prikazanje sluča· strano a . . .. sifona. Na odvodnu ciiev bez t~! .. g. (~duciranog) ISisavanja vodenog čepa :J ven 1 aCIJe prikl;uč · · 1. varajućim sifonirna Kad se . l" I . ena su tn IZ Jevna mjesta s odgo~ . .. . u IZJev naglo Ispusti odred k ! ... pn sh;evanju u vertikalnu ciJ·evpr d 'b . . . ena o Icma vode, ona će . . . e so om Izgurati zrak Izmeđ 1 . 1 , . . ~ vodu 1Z Sifona 13. Obratno će se dogoditi u di. l . . . . u li ?'.a to ce IStisnuti izljeva Il u kojem će se kao pos!J'edica t k Jed u CIJ_ev~ I~nad točke ISisavanja sifona 0 a vo e po;av1t1 vakuum p · .. rom;ena pntisaka u sustavu kućne kanali .. " . mjeničnog upuštanja tople odnos_ hladn zaCIJe ~oze se dogoditi i zbog nalzširenje zraka u cijevno1 mreži . taknođ e"v~e, što.•ma za posljedicu skupljanje i • J I o er moze Izazvati par · · . . posljedice termičkih utjecaja. emecaJe u stfomma. To su Pojava se može izbjeći
· ·
k
. .
venti.lom),kojispriječavaisi~==n: o~bl Slf~na (sifon ~k~mbinaciji s odušnim
eliminim šwnove u odvodnom s~ v . en~ ~a Sifona, prodiran;e neugodnih plinova, ~eva dodatno odzračivanje (slika4.11.2.). vu I ne
l
.l
4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
84
85
BOŽENA TUŠAR: KUC14A KANAUZACUA
3;tK~IP ~V
VODENI KUP
G
Isisavanje vodenog čepa .fi ~ . . .. i to ako J· e ogranak,· . SI okna moze se poJaVIti l pri prolazu vode kroz vertikalu ·· d ~ · vodom povezan s atmosferom• spunJen zra om a (slika 4.13.). ' DIJe o usmm
G - grana, OG - ogranak, V - vertikala Slika 4.12. Mogućnosti izvedbe grane [91
Grane mogu biti položene koso, horizontalno ili vertikalno lomljene ili složene. Na slici 4.12. prikazane su neke mogućnosti izvedbe grana. Pri tome je najbolje položena grana u rješenju pod 1., jer sprečava samoisisavanje sifona (nastaje usporavanje toka vode zbog gubitaka na priključku). U slučaju 2. vertikalno skrenuti ogranak pri protjecanju omogućava formiranje vodenog klipa u vertikalnoj dionici, a sam vodeni klip izaziva isisavanje vodenog čepa sifona. Da bi se to spriječilo, valja povećati promjer grane i ogranka, ili, ako je sanitarni predmet više od 5 m udaljen od vertikale, izvodi se posebno odzračivanje. Pn tzvedbt kOse grane, slučaj 3., takOđer se zbog povećane brzine vode i mogućnosti nastajanja vodenog klipa poyećava mogućnost isisavanja vodenog čepa sifona. Priključenjem dvaju sanitarnih predmeta na vertikalni ogranak. slučaj 4., izaziva se inducirana isisavanje vodenog čepa sifona. U tom slučaju treba povećati promjer vertikalnog dijela ogranka ili također postaviti poseban odušni vod. Na samoisisavanje utječe i oblik uljeva grane u vertikalu, koji može biti izveden lukom od 45o ili račvom od 45°, što zbog veće brzine pri uljevu povećava samoisisavanje sifona, a istovremeno smanjuje pritisak u vertikali i inducirana isisavanje. Uljev preko račve od 70° ili 87° smanjuje samoisisavanje čepa sifona i omogućava bolju ventilaciju grane i vertikale. Najprikladniji je nagib grane ili njenog dijela 2% ili l :50. Što je nagib veći, grana mora biti kraća. Duljina grane ogramčena je upravo radt izbjegavanja pojave samoisisavanja sifona. Ona svakako zavisi od njena promjera i nagiba. Duljina grane, odnosno udaljenost izljevnog mjesta od vertikale, ograničuje se da ne dođe do pojave samoisisavanja (tablica 4.1.). Tablica 4.1. Najveće udaljenosti između sanitarnog predmeta i vertikale [6] (od osi izljeva do osi vertikale) Udaljenost [cm) . $ [mm]J!fane 32 40 50 75 100
. . . ~noge zemlje u svoje propise unose ova o ani~ . naJ vece udaljenosti između . ·z~· . gr cenJa. U tabhci4.1. navedene su OSI 1 Jeva samtarnog predmeta · . . američkim propisima N. . . . I os1 vertikale prema važi i u nas (ali ne kao.pr~e~ač~ ~roptsl dopuštaju najveće udaljenosti od 5 m, što . p1s, vec Je to preporuka komunalnih d , ) , . propis~m udaljenost je definirana na 4 m. . po uzeca . ;::,vtcarskim
90 120 170 210 330
J
/ /
/
/ /
/
/
Slika 4.13. Isisavanje sifona ogranka pri protoku vode vertikalom [11 J
4.4.2.2. Vertikalna kanalizacija Vertikalnu kanalizaCiju čin k r k . ulijeva voda iz sanitarnih i ure~a·= t~ OJe se: preko ~orizontalne katne mreže, (temeljnu kanalizaciju) VertikaJ J p ed:U~ta I odvodi u glavne sabirne kanale što prodiru kroz krovnu. konstruke.~e .produzuJ~ u odušne (ventilacijske) vertikale ventilacija). u l završavaJU ventilacijslrim glavama
e~
(primam~
Prema vrsti vode ~az 1l]cu.~erno l. poJedine . kišne rt.k otpadne l ( vertikalne vodove i to· . ve 1 a e samo za ktšnicu) j ' · sanitarne vertikale. Za pravilno funkcioniranje ovo a d .. l ku. . .. neke činjenice o protoku otpadn gd kriJe a ~ne kanalizaciJe potrebno je utvrditi .. . .. e vo e oz vertikalu. ~likom ISpJhvanja toka vode kroz vertikale ustanovren . . . u vertikalnu cijev, zavisno od količine . . ~ o Je .da pn ulj evu grane više ili manje ispuni presjek cijevi (slik:~~4~bl;,~t ulJeva l pr~mJ~ra vertikale, voda pred sobom zgušnjava i potiskuje zrak, š~ . . , tome s~ .oblikuJ.e vodeni klip, koji zrak se razrJ'eđuie a pn·n·sak .... o povecava pnhsak, a tza vodenog klipa " • smzava.
l
4• KANAUZACLISKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
86
87
Bo!ENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACLIA
kut skretanja veći · · 3, nastaje . povećani pritisak na mjestima Ako je prijelaza vertikaln h . od 45o '~nrnJer · . . oga u onzontalru vod Na tom smije priključiti direktno na vertikal ., . se mJeStu samtami predmet ne . b . . U. vec na honzontalni dio d b· d ši tz aciVanJa sifonske vode Prikl' čak ~ . . • a ne 1 o o do se r;;;_ze ~~esu postavljanjem premoštenja odvodne cijevi ili spajanje~ s (slika 4.16.). am og pre eta Izvan područja povećanog pritiska
MAKSIMAlNI SNIZENI PRITISAI<
.:a
Pri svakom prijelazu vertikale u horizo Ini d . katu, nastaje kritična ritisnutazo .. nta . vo.' bez ob~rra na to na kojem je (slika 4.16.). p na, u kOJOJ se sarutarru predmetme smiju priključivati
POVIŠEN PfUTISAI<
pojava pri uljevu grane u vertikalu
.
Za
vis~ke
objekte preporuka je da na svaka
Slika 4.14. Raspored pritisaka u vertikalnoj kanalizaciji s bočnim uljevom [9]
izmaknuta, 1 to ugradnjom "etažer " d. otpadnih tvari i poništenja kinetič~ 'ra l
Mjerenjem pritisaka, koje voda izaziva pri protjecanju kroz vertikale, utvrđeno je da odmah iza uljeva, na pribi. 0,5 m, nastaje najveće smanjenje pritiska, koji se prema dolje povećava, a na visini od oko 2 m od dna vertikale prelazi preko normalnog atmosferskog pritiska u povećani pritisak. Na mjestu prijelaza vertikale u horizontalni vod dolazi do pojave usporene vode i povećanog pritiska (slika 4.14.). Sniženi pritisak može izazvati inducirane isisavanje vodenog čepa sifona u sanitarnim predmetima na području sniženog pritiska. Da bi se spriječilo isisavanje
podnožje cijevi.
sifona, postavlja se sekundarri.3. odušna vertikala. Povišeni pritisak izaziva prskanje i istjecanje vode iz sifona i izlaženje pjene od detergenta kroz sifone. Zbog toga se u zoni povišenog pritiska ne smiju priključivati sanitarni predmeti nego se oni moraju priključiti izvan ovoga područja. Budući da se pregibi vertikala ne mogu uvijek izbjeći, preporuča se da kut pregiba bude najviše a== 45°, a bolje je a== 30°, jer tada nema znatnijeg povećanja pritiska u vertikali i utjecaja na sifone, pa se računa kao _Qaje takva vertikala ravna (slika 4.15.), primjer l. i 2.
2
3
.
četiri
.
kata ve .
rtikala bude blago
s~anJenJa brzme, sprečavanja segregacije
e energiJe pada, koja može pogubno utjecati na
------:;t--- i&&-..--------------------------u l l'
~~ ~
':l
__ J __
kontrakcija E odvodne cijevi.~ A
<2,0m
Slika 416 • . odvodne cijevi [ 16] · · Prim'Jer premostenJa Slika 4.15. Sheme pregiba vertikale
.
88
4. KANAUZACLISKI SUSTAVl URBANIH SREDINA
BOtENA ll..ISAR: KUĆNA. KANALI2ACLJA
. kad . abimi vod ispod podrumSkog Je s . abirni vod. rikl'učuju na vertikalu nego na s
Sanitarni se predmeti u podrumu, u slučaJU . 'sk
svom položaju mogu biti poda, zbog pojave povećanog pnb._ a ne p ~ . . ka . vertikale Kišne vertikale ovisno o vrstl krova na obJektu, p~ema .' ·e vertikale vrijede tsta pravila o I za .. vanjske dt unutarnJe. Za unutarnJ . l 'č • , l' ene ilt. plastične, pa se zbog ·k kiš vertika e naJ esce tm . otpadnih voda. VanJ.S ~su"' ,ne. ··e rikl'učka na sustav kanalizacije u donJem opasnosti od meharučkih ostecenJa pnJ p . J sta 't' cijevi od lijevanog željeza. dijelu, i to na visini 150 cm ~d te~a, moraJ~ ~ ~~;nim vertikalama, prihvaćaju Oborinske se vode, u qešenJlma s van~..s m ikal e uvode otpadne vode limenim žljebovima ispod krovne strehe. U kisne se vert en
\
89
Ventilacijski vodovi omogućavaju ulaz zraka u kanalizacijsku mrežu i njegovo izlaženje iz nje. Kad se sanitarni predmeti ne upotrebljavaju i kad nema dotoka otpadne vode u nju, cijevna je kanalizacijska mreža prazna. Ćim počne ulijevanje otpadne vode, izvjesna količina zraka mora izaći iz cijevne mreže, a na njegovo će se mjesto u nju usisati jednaka količina zraka.
. ifona treba sve vertikalne
Ventilacija služi i za izravnavanje pritisaka pri protjecanju otpadne vode. Raspodjela pritisaka u vertikalama prikazana jena slici 4.14. Snižen pritisak izaziva isisavanje vodenih čepova sifona, što ima za posljedicu izlaz plinova u prostorije, a povećani pritisak izaziva izbacivanje otpadne vode iz sifona. Ovo se sprječava izravnanjem pritiska s atmosferskim preko odušnih vodova.
:~~:::::~~!~::~~'!~!aju ventilacijskom:::e~:~i:~:l~astaju
Ventilacija može biti izvedena kao primarna ili sekundarna. Za primarnu se ventilaciju vertikale provuku iznad krova i na njih se postavi ventilacijska kapa. Ovaj je sustav razvijen i primjenjuje se u srednjoj Europi.
(posebno obrađeno u poglavlju4.4.2.4.);
. . .
. T . kanalizaciJe 1 sprecavanJa ISisavanJa s . .. kim T Radi ventl ~:m-Ja rovedene cijevi nazivaju se ventilactJS I l
Ventilacija kanalizacij~ služi za o~v:_ph~~:~~ :;J:tvaraneug~dan vonj, što ga č' produženjem vertikale razgradnjom organske tvan u otpadnoJ~ I, pn ... . .. . .. ade NaJJednostavmJIJe na m . .. treba što pnJe tzvestl.IZVan zgr · . .. Po načelu primarne ventilaciJe iznad krova. To se naziva primarnom ventt1~CIJ~~• . se 1. okna gradske i dvorišne kanaliZaCIJe. odzracuJU ~.l
Sekundama se ventilacija izvodi tako da se uz svaku vertikalu kanalizacije postavlja paralelna odušna cijey, koja je barem u svakom trećem katu spojena s vertikalom. Na taj se način izbjegava isisivanje sifona koje bi moglo nastati uslijed podtlaka stvorenoga istovremenim ispuštanjem otpadne vode u različitim katovima zgrade. Spoj odušne cijevi s vertikalom kanalizacije treba izvesti s nagibom prema glavnoj vertikali da se spriječi prelijevanje otpadne vode u odušni sustav. Ovaj je sustav razvijen u Americi Na slici 4.18. prikazane su dvije mogućnosti izvedbe sekundarne ventilacije. Sekundarna ventilacija obavezna ·e i u nas i to za sve ob· ekte s više od pet etaža, 70 mm. Posebnu vrstu ventilaciJe predstavlja sustav "SOVENT'' (razvio ga je Švicarac F. Sommer). U takvoj je ventilaciji primijenjen poseban element- Sovent-račva- koji na utoku e u vertikalu ima pregradu, pa voda prilikom ':lli· evan· a ne može vodenim klipom zatvoriti cijeli presjek cijevi. o se ostgurava obro odzračivanje primarnom V@tilacijom, a smanjuju se mogučnost pojave sniženog pritiska i opasnost od isisavanja vodenog čepa sifona.
!..najmanji JOL presjek mora bih
~100
mm
v
Za odvod zraka na_prijelazu vertikale u horizontalni sabirni vod primjenju'e se Sovent-deaerator, koji odvaja zrak od vode i omogucava nJegovo o v enJe odušnim
Vodom...
--·----
. ,. . . . Pri primjeni primarne ventilacije, radi zaštite vodenih čepova sifona od samoisisavanja, vertikale treba tako hidraulički dimenzionirati da se nikad potpuno ne ispune vodom, već da voda teče uz stijenke, a u cijevi ostaje određena količina zraka koji cirkulira u vertikali.
Slika 4.17: Ventilacijska kapa za dovo d zraka u mrežu i odvod i nje [ll]
Niža cijena izvedbe prednost je sustava primarne ventilacije, a manja sigurnost od pojave isisavanja sifona sanitarnih predmeta njena je mana.
90
BohMA. TUSAA: KUĆKr\ KArWJZACUA
4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
\ ;;_glavni
/
-······"-········· 'llt-~~d~ru~g~i vod ventilacije R Razvodne q:ane ~\ r-Drugi ventl.L 1:1 \t_ vod, odvojen
l
(
t '
.;
'"l__
!_~
91
Sekundarna ventilacija pruža veću sigurnost od isisavanja sifona, ali zbog dvostrukog sustava cijevi zahtijeva i znatno v~će troškove U najnovije vrijeme i na našem se području nude i ugrađuju automatski odušni ventili Studor, koji su prije tridesetak godina patentirani u Švedskoj (EN 12380), Proizvode se dva tipa. Maxivent se ugrađuje na vrhu vertikale, pri čemu nema potrebe za prodor kroz krovnu konstrukciju. Ventil se u zgradama s klasičnom krovnom konstrukcijom smješta u potkrovlju, ili u zidu sanitarnog čvora, osiguran rešetkom koja omogućuje pristup zraka ventilu, ili u instalacij skom vertikalnom oknu.
Drugi je tip automatskoga odušnog ventila Minivent, koji se, prekriven rešetkom radi pristupa zraka, postavlja na odvodnu cijev pojedinoga sanitarnog predmeta (umivaonika, sudopera, ... ) ili u vertikalno instalacijsko okno.
_ _ _ _/ _ _ _ NEMA PRODORA KROZ KROV
STUDOR :.;...: MA.XI-VENT
-~i~-~-~\_-____-__ //_________ _
STU DOR MINI-VENT-
.,
KAT
' STU DOR
SUka 4 _18. Sekundama ventilacija [16]
MIHI•\IENT
PRIZ:
Slika 4.20. Primjena odušnog ventila Studor (7]
4.4.2.3. Sabirna horizontalna kanalizacijska mreža Sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mrežu čine horizontalno položeni kanali u
sovent .. račva
Slika 4.19. Ventilacija sustava "Sovent" [9}
sovent- deaerator
zgradi, a u njih se ulijeva otpadna voda iz vertikala i eventualno direktno prildjučenih grana te iz podnih slivnika: Horizontalna mreža (temeljni vod) odvodi vodu u priključni kanal ili u dvorišnu kanalsku mrežu.
92
BOŽENA TL.ISAR: KUĆNA KANAUZACIJA
4. KANALIZACLJSKJ SUSTAVI URBANIH SREDINA
Prema vrsti otpadne vode razlikujemo sa~ime vodove: sanitarni _ za otpadnu vodu; kišni _ samo za kišnicu; . skupni- ujedno je i sanitarni i kišm. .
.. .
.
ui
"
\
dn
od oda najniže etaže ili ovješena
odu najkraćim putem
ravm
zadaća joj je ~svu otpa ~- vfti .. nego i najbolja. Stoga mreža sabirnih vodova zgrade. Takva Je ne samo naJJe ruJa 1
mora biti jednostavna i pregledna.
v
v k. v.
'/
r.o. ....,
ti
/
priklj.
l
~-,
v
v Slika 4.21. Sabirna horizontalna kanalizacija
. . vo d ova mora se voditi Prilikom postavljanja horizontalnih sabtm.ih konstruktivnim elementima zgrade;
hidrauličkim zahtjevima;
. ..
.
.·
..
računa
o:
.rria i fazonskim komadima;
. st'-a mogucno "~~ izvedbe prema pnmtJenJerum CIJeVI montaži i održavanju. ..
l'
4.4.2.4. Kućna oborinska kanalizacija "Kiša donosi blagodat" kaže stara poslovica. Odnos prema ovoj prirodnoj pojavi veoma je važan za cijeli svijet.
SabirnasekanahzactJalZvodtpolozenautl s_p p 1kanalizacijom, a o strop Sabima kanalizacija ispod poda u tlu naztva s~ tem~~op:tezima odvede iz ·
93
. ZI.dovuna, · na razmaku SD-100 ara1 Ino s temelJ.nun
SabimisevoduviJekpos~vJap e . . . d izbjegneu~ecaj slijeganjazidova. cm od njih, kako bi se omoguc~o ~akš~;pa~anJe lvij~e~ križaju pod pravim kutom, jer je Sabirni se vodovi s temelJrum ZI ovuna u tada prodor kroz zid ~aj~ać~. . bimo voda. Ako se ipak mora mijenjati, Treba izbjegavah miJenJanJe prav~ sa , . g di" usom ili u kontrolnim oknima, najbolje je to učiniti pomo~u lukova sa sto vecim ra J
Danas se sve više teži tome da odvodenje klšnice iz kuće bude što jednostavnije. da je na zemljištu, na kojem je kuća izgrađena, tektonskim procesima, ispiranjem i taloženjem stvorena prirodna ravnoteža između oborina i otjecanja voda, tu ravnotežu valja i održati.
Budući
Širenjem gradova i gospodarskim razvojem u posljednjih nekoliko desetljeća znatno je poremećena ravnoteža između oborina i načina odvođenja oborinskih voda. Brz razvoj gradova pridonio je brzoj odvodnji kišnice, a time je povećana opasnost od poplava i smanjena mogućnost prihranjivaqja podzemnih voda, što znači ugrožavanje dobivanja pitke vode.
U poglavlju 4.4.1. opisan je sustav kućne kanalizacije s obzirom na sustav gradske kanalizacije. Međutim u svijetu voda danas, zbog promjene kakvoće i mogućnosti njene upotrebe, postaje sve skupljom. Tako se sve više čuju razmišljanja o tome kako se kišnica ne bi smjela odvoditi u kanalsku mrežu, već da je treba zadržati u slivu, kojem i pripada, jer mogućnosti njene ponovne upotrebe mogu biti višestruke. U individualnoj stambenoj izgradnji posebno se preporučuje postavljanje spremnika za sakupljanje kišnice, koja se može iskoristiti za zalijevanje vrtova ili pranje i čišćenje dvorišta_ Za ove namjene voda iz gradskoga vodovodnog sustava postaje preskupom, a štednja svih resursa iz biosfere, među kojima voda zauzima važno mjesto, osnovno je načelo današnjice.
4.4.2.5. Priključak na javnu kanalizaciju
Priključni kanal spaja kućnu kanalizacijsku mrežu s uličnim kanalom, odnosno s gradskom kanalizacijom.
Priključni kanal počinje u kontrolnom oknu u objektu, odnosno u dvorištu, što je i povoljnije, a završava na spoju s uličnim kanalom (slika 4.22.).
!prikliUČfi kanal -rt. RO.
što je najpovoljnije rješenJe. b" . kišne mreže spajaju samo na k · Š vitom SUStaVU sa Ime Se l . ku U sabune zaj.ednic om ~Jeb~ . č e, zbog začepljenja ili prevelikog otpora pn proto ' nivou mreže, Jer l rna ·v
mogla nastati ~oplava. . d kišnih i sanitarnih vertikala na skupnom vodu PreporučuJe se da razmak Izme u bude najmanje 3 m.
O: l50mm minimalni nagib 1:50 {2 %J
~!.
SUka 4.22. Priključni kanal
L
94
4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
BOlENA ruSAR: KUĆNA KNWJZACUA
. di k , kanalizacije ali se projektira prema Priključni je kanal sastavrn. ? u~ne uli~ . k:anal,obaveznojezasveobjekte
propisima za javnu kanalizaciju. PriklJ_llČ~~e na
cm
na području gdje postoji javna ~~IZ~C~J:· . kanalizaciju treba postupiti na U gradu Zagrebu pri izvedbi pnklJUC a na Javnu
sljedeći način: -
. .
_.
95
Bušenjem uličnog kanala izvodi se priključak na-već postojeću gradsku kanalizaciju, posebno ako je ona od betonskih cijevi. U tom se slučaju u zidu uličnog kanala, 30 cm iznad njegova dna, izbuši otvor, u nj se uvede priključna cijev i zatvori spoj (slika 4.24.).
l' čnog kanala, računajući od dna javnog
priključak uvijek mora bttl na 113 vtsme u l
.
b· ti u kontrolnom oknu; . kanal~< 30 cm, priključak obavezno mora l . kan li akojeJavru 'f. ,. k tr lnimoknimaJavne atreba nastojati da priključci budu u postojeCIDl on o
kanala; . .
~150mm
zacije. ~ alno oduzeće koje se bavi .. Priključne kanale, u pravilu, izvodi I održava komun p
kanalizacijom, ali o trošku vlasnika ~bj~e~taodr. ed . . . . alni promjer priključnog . vilnikom naJčesce UJe t nurum . l . Komunalnim se pra ." . . 'b 2% ako ne postoje drugi raz ozt. kanala, obično je to $ 150 mm, a uobtcaien J~ _nag~. .mamo dva priključna kanala, U djelnim sustavima gradske ana tzactJe I raz bni za oborinsku vodu. . .. . . posebni za otpadnu odnosno, P?~se. . . ..,. . . č' i to ovisno o vrsti CIJeVI I Kućni se kanal može na ubcru priklJUCitl na tn na ma, promjeru uličnoga kanala.
~,
CD
30'
Slika 4.23. Priključak pomoću fazonskog komada
"'e se rimijeniti kad se u ulici, u kojoj Prikliučak pomoću fazonskog komad~ mo~ p . 'li dmab priklJ-Učuju na ~ . ·k altzactJa pa se oru 1 o već postoje objekti, gradt Javna an. . ' t a priključak (slika 4.23.). gradski sustav ili je unaprijed ostavlJeno mJeS o z
Slika 4.24. Priključak bušenjem uličnog kanala
Slika 4.25. Priključak revizijskim oknom
Priključak se može izvesti i revizijskim oknom. Takav je priključak najčešće okomit ili pod kutom u odp_osu na gradsku kanalizaciju, također 30 cm iznad dna okna (slika 4.25.). Ako se na gradski kanalizacijski sustav priključuje više objekata istog vlasnika ili više ulaza istog objekta, to se mora izvesti jednim priključnim oknom.
4.5. Dvorišna kanalizacija Dvorišna kanalizacija povezuje kućnu kanalizacijsku mrežu s gradskom kanalizacijom ih, ako takve nema, s lokalnim uređajem za pročišćavanje otpadne vode. Sva otpadna voda iz dvorišta i drugih površina oko zgrada istog korisnika odvodi se dvorjšnom mrežom. Po opsegu dvorišna se mreža može raditi za: jednu zgradu, s eventualno manjim sporednim zgradama; skupinu zgrada, više zgrada u dvorištu, gdje mogu biti neko poduzeće, tvornica, škola, bolnica i sl. Za projektiranje i izvedbu dvorišne kanalizacije vrijede pravila koja se primjenjuju i za javnu gradsku kanalizaciju (materijal, slivnici, kontrolna okna, nagibi i dr.). Položaj kanala unutar skupine zgrada prikazan je na slici 4.26. Raspored ovisi o reljefu terena, rasporedu zgrada, položaju priključaka pojedinog objekta, mjestima prikupljanja oborinske vode unutar skupine objekata i o položaju drugih instalacija. Za dvorišnu kanalizaciju još je važno da kanali budu: što kraći, i to zbog cijene, ali i radi boljeg funkcioniranja; paralelni s vanjskim zidovima zgrada;
-
------------. . . .aa. . . . . . . . . .a&m&lllfmw~,llllllllllllllll.
) 96
BOžENA TUŠAA: KUĆNA KANALIZACUA
4· KANAUZACIJSJ(I SUSTAVI URBANIH SREDINA
na primjerenom (2- 4 m) razmaku od zgrade (temelja) radi osiguranja odvodnih cijevi i zgrade; na najmanjoj, ali ipak dovoljnoj dubini; na primjerenom razmaku od korijenja drveća; te da ne budu na površinama predviđenima za buduću gradnju.
ro------1/1
1/l
r-, ,--, L __ J
l
l
-9,
l
l
l
L_J
:
l [
l
l
1
i
i
iL
li8MlEl!.JJNJ,JlL ___ _
G~
l
l
1
l
i
r-l 1
1
l
l L_ J
·" vodovi oko zgrade Drenazni
l
l l
1
_ _ _ _ .fi.EQl.lb. !J_NJ..,LA_ _ _ ~
l
L----r--...J
~------------------~
l
Slika 4.27. Drenažni vodovi oko zgrade
.. Drenažni se vodovi priključuju na okna s talo... . . . . .. "]' . . zrucima, a IZ b.h se okana voda slijeva u kanal oborinske kanal" ""l~ • JZaclJe 1 1 zajednički kanal · valJa paziti da drenažna kanali .. . u IDJesovitom sustavu. kak zaciJa bude Iznad kanal. .. o se otpadne vode ne bi uliievale u dr IZ3CIJe za otpadne vode p t .. li "J enazru sustav . . ~s ~JI mogućnost pojave usporene vode u prikljucujedrenaža,zazaštitutr b .. . . _gra skoj kanahzaCIJI na koju se d k .. . e a postaviti ručm Ili automat ki vo u, OJI ce prostoriju štititi od popla s zatvarač za usporenu eventualnog razaranja zbog .,, ka ve usporenom otpadnom vodom, a drenažu od pnus . Ako nije moguć gravitacijski odvod iz dre . . kan . .. . vode treba podizati u viši odvodni kanal U nazne . alizacye, procJed.ne (drenažne) d · . -. · tomslučajunećeb"ti · vo e, jer ce vtsma uljeva biti viš d . . I opasnosti od usporene a o VIsme usporene vode (slika 4.28.). v
ULICA Slika 4.26. Situacija kanalizacije za skupinu zgrada [9]
Na području grada Zagreba uvjet je da odvođenje oborinske vode s dvorišnih površina, parkirališta i prometnica, koje pripadaju istom vlasniku/korisniku, bude prije priključka na javnu kanaliz~iju provedeno preko slivnika s taložnikom. Definirani su i tipski slivnik od betonskih cijevi, s oblogom od betona M-20 oko cijevi, te podloga od 20 cm. Dubina taložnikaje 1,5 m, a priključci moraju biti vodonepropusni.
v
1;:f
ti$
d "' u~
'
,. j
DRENA>NA KANAUZACIJA
========i!:::l
Slik8 4.28. Crpna stanica na priključku dr
L,pr .....!Jo~HL_ 7
l
l j 0
"'' tl
"""
-.>!.-
•
•
•
•
d .
4.6. Drenažna kanalizacija Ako je zgrada locirana na padini brda ili općenito na takvom mjestu gdje je izložena procjedivanju vode sa strane, potrebno je, radi zaštite podrumskih prostorija od vlage i podzemne vode, osigurati odvodnjavanje, i to drenažnom instalacijom. Prije priključka na gradsku mrežu, voda prihvaćena drenažnim sustavima uključuje se u zajednički kanal, i to uvijek u sustav odvodnje oborinskih voda. Drenažni vodovi mogu biti postavljeni oko cijele zgrade ili samo na onom dijelu odakle dolazi procjedna voda. Drenažne cijevi (koje mogu biti od pečene ilovače, keramike, betona ili plastične) postavljaju se u blizini vanjskih temeljnih zidova. Dubina drenažne odvodnje mora se odrediti tako da i na najvišoj točki bude nešto niža od hidroizolacije poda prostorije, koju štitimo. Nagib drenažnih cijevi je 1-3 °/or/ Cijevi je najbolje postaviti na betonsku podlogu radi osiguranja od ispiranja podloge. Cijevi se u rovu oblažu krupnim šljunkom ili tucanik.om do potrebne visine, a oko toga filtrom od krupnog pijeska u sloju debelom približno 20 cm (slika 4.27.).
97
••
en;u,ue kanaliZaCIJe
. ...
--------------------~Bm--·z·~·~·~~w~*M~tmt~®%ma~!~~~flllllllllllllllllllll
98
Bo1ENA TUSAR: KUĆNA KAHAUZACUA 4. KANAliZACIJSKI SUSTAVJ URBANIH SREDINA
99
ručnim će
. . u ku·en oj kanalizaciji 4.7. Specijalni objekti
4 7 l Kućna crpna stanica
. al k • • • JC kan s og rene . . o adne vode, odnosno prepumpav~ Primjenjuje se za dizanJe tp .. zbo veće dubine ili pojave uspo sadržaja iz onih dijelova o~~ekta_ iz ko;~ ~e,od ~čne kanalizacije. Zbog pove~anih vode ne mogu normalno uliJevati u sablffil; uređaj treba u zgradi izbjegavati kad troškova i potrebe stalne kontrole rada, ov av odje to moguće. . . adsko kanala ili zbog usporene vode u g Ako je, bilo zbog višeg gr b" gktu neizbježno, treba paziti da sve gradsko,i mreži postavljanje crpne stamce _u o_?skie. budu tako i priključene. Prepum· J ' ·kr '"''f gravitaciJ , otpadne vode, koje se mogu pn JU Ciki .. . . d kote dna gradskog kanala, odnosno . d.10 otpadne vode OJI JC Ispo pava se samo onaJ . . arene vode. · . d kote pretpostavl;ene poJ ave usp_. rvoara i manji potreban kapacitet tspo Na taJ. se nacm post"" znatnomanJIVOlumenreze tzu
priključka
uvjetima: se crpkama prazniti najmanje jednom dnevno, a crpkama s automatskom regulacijom do 10 puta na sat. Bazen treba ventilirati preko kanalizacijskih vertikala, odnosno iznad krova zgrade treba omogućiti vezu bazena s atmosferom. Ako je to moguće, treba predvidjeti preljev, i to na takvoj visini da ne bude moguće plavljenje bilo kojeg dijela objekta.
Kad nema uvjeta za preljev, što je najčešći slučaj, treba predvidjeti dovod "električne energije iz dva izvora (rezervni elektroagregat), ručnu crpku ili, u najlošijoj varijanti, isključenje vode zatvaranjem zatvarača na glavnom vodovodnom vodu.
U stambenim i javnim objektima poklopci iznad sabirnih rezervoara moraju biti nepro dušni za plinove (obično se primjenjuje dvostruki poklopac).
ručne ili automatske, za fekalne i muljne vode. Pri projektiranju
Ctpke mogu biti crpki treba se pridržavati
sljedećih pravila:
svaka crpka mora imati svoj usisni vod s proširenjem na kraju (bez usisne košare); crpke moraju biti potopljene;
v•
crpki (slika 4.29).
VERTIKALA
obavezno valja predvidjeti rezervnu crpku istih karakteristika kao i u radne; za ukJjučivanje i isključivanje crpki primijeniti plovak ili drugi automatski način; potrebno je pripremiti podatke za izradu projekta elektroinstalacije.
električni
električnog
onnar (komandni onnar) s elementima osiguranja motora I od preopterećenja i elementima za automatsko rukovanje stanicom također je sastavni dio crpne stanice. Mora se dodati alannni za Cipku ili drugi intervencije. Jednom u mjesec dana crpka se, radi provjere ispravnosti, obavezno mora nakratko uključiti.
kućne
uređaj ručnu
način
Valja predvidjeti cijevi, fazonske komade i potrebne armature za priključenje na
kućni kanalizacijski sustav.
Slika 4.29. Kućna crpna stanica
. b .ti na slijedeće: d· · umpavanJem, tre a Pazi .. v Akosediootpadnevodemoraodvo thprep avanje se može upotrijebiti mena količini otpadne vode, za prepump . o OVISUO
ka ili crpka s elektromotorom; . b"ti lako pristupačna i dobro crp . . " rpna stamca mora 1 . prostorija u kojoj Je smJe~t~na e. .. tl"ena zaštićena od utjecaja smr~vtce, . dno ili umjetno venblirana t os~tJe _J. 'adnih- oda au objektu smJeštena pnro .h obonnskih I otp v ' ,. . " . zaštićena od prodora podze~ , . . . a. Pristupi moraju omogucth unosenJe tako da buka ne smeta njegoVIm konsrucrm i iznošenje crpki. · · od crpnog bazena, k 0 J.i može biti od čeličnog ,· se crpna stanica sastOJI b treba odrediti prema sljedectm lima, betona 1"li arrmr· anog betona. Volumen azena
Kućna
određenim slučajevima priključenje kućnu
U za sanitarnih predmeta, za. koje bi trebalo primijeniti crpnu stanicu, može poslužiti potisni kanalizacijski sustav koji prikuplja otpadne vode i izbacuje ih na visinu od 4 m i udaljenost do 50 m. Na naše su gdje su i atestirani, a mogu se nabaviti pod nazivima tržište dopremljeni iz Saniplast, Sanivelox ili Sanibravo (slike 4.30. i 4.31.).
Njemačke,
Saniplastje upotrebljiv za tri razne namjene. Uređaj se sastoji od dviju komora, jedne za prikupljene otpadne vode i druge za smještaj motora. Plašt je od primjereno zaštićene plastike (slika 4.30.). Saniplast 2. -sabire otpadne vode sanitarnog čvora bez kade ili tuša Saniplast 3. - sabire sve otpadne vode Sanibravo je zahod, opskrbljen crpkom i drobilicom, također sabire vode svih Sanitarnih uz prihvata vode, kiselina i (ovo se zapravo ne bi smjelo upuštati u sustav gradske kanalizacije), (slika 4.31.).
uređaja,
mogućnost
vruće
"i.
' l<
Saniplast 1. -sabire otpadne vode jednog zahoda
masnoća
l 00
4. KANAUZACLJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
BožENA TU$AR: KUĆNA KANiLIZACUA
. sve otpadne vode osim . lox rma . . t e značaJ·ke kao Saniplast 2, sab rre Saruve ts fekalnib, dakle, bez zahoda.
l 0l
4. 7.3. Povišena temperatura otpadne vode Ispuštanje u javnu gradsku kanalizaciju otpadne vode s temperaturom većom od
40°
e najčešće nije dopušteno.
Povišena temperatura, naime, štetno djeluje na kanalsku mrežu. Cijevi se uslijed povišene temperature neravnomjerno šire i skupljaju, a to izaziva napukline i koroziju. Na spojevima zabrtvljenima asfaltom brtveni se materijal počinje topiti, pa kanalizacija na spojnom mjestu postaje propusnom za vodu. Povišena temperatura ubrzava biološke procese, koji izazivaju bržu potrošnju kisika i pojavu trule vode, a ponekad i zagušivanje mreže. Topla otpadna voda može povremeno nastajati u kotlovnicama ili prilikom ispuštanja pogonske vode zbog kvara na instalaciji. Tada otpadnu vodu treba ohladiti miješanjem s hladnom vodom, a to se najčešće radi u posebnom bazenu. Takav je bazen, ako je namijenjen za malu količinu vode od l do 3 m 3, smješten u objektu, a ako se radi o većoj količini, izvan njega. .
Slika 4.30. Saniplast
Nastaje li topla otpadna voda kontinuirano, kao npr. u praonicama rublja i drugdje, primjenjuje se postupak hlađenja. Pritom se nastoji da se voda upotrijebljena za hlađenje i sama zagrije i iskoristi, tako da je ovaj postupak ekonomski opravdan (slika 4.32.).
U vrijeme sve skuplje energije i problema energetskog onečišćenja okoliša, obveza je štedjeti energiju na svim područjima i iskorištavati već jednom upotrijebljenu energiju akumuliranu u otpadnoj vodi. Znanstveno je utvrđena mogućnost iskorištenja čak 26% toplinske energije iz otpadnih voda, odnosno oko 4,6 kW dnevno po stanu [3]. Mogućnost dobivanja energije iz otpadne vode prikazana je na slici 4.32. l,
't ".
'
27"~/i\
Slika 4.31. Sanibravo
. .. d tp dnih voda neodgovarajućeg sastava 4.7.2.ZdtitagradskekanalizactJeO o a . . .
noće
i druge tvan, koje Otpadne vode često sadrže l~awte ~li .kis~.e =~~~:e~~:~ sustava i time skraćuju općenito nazivamo agresivnimazah,Jer.~ste~uJ: ~~e troškove održavanja glavnih kanala vijek njihova trajanja, odnosno tiJeVaJU o gradskoga kanalizacijskog sustava. . .b da, ali u stambeno-poslovnim . d . adama nema agrestvru vo U kućanskim otp a nun v . . . o. ih se mogu ispuštati agresivne vode. objektima često su i zanatske r~toruc~, ~~k ~a rikfučenje, odnosno prije izdavanja
;~ ~ fm· -,___"..,.
___ _----,
3
l l
019
2. odvod otpadne vode 3. dotok hladne vode 4. odvod podgrijane vode
Grads~ korn~~a po~uzec~::;::~:e fz k~jih se ispuštaju otpadne vo.de 1
suglasnosti za pnklJucak~ za J ~ t ane Ispusti su posebno različitog sastava propis~J~ određ~e ?re ~~ 9). poglavlju 9., a prema vazecem Pravtlniku
I. dotok otpadne vode
obrađeru u Slika 4.32. Iskorištavanje toplinske energije iz otpadne vode [3]
l 02
B02ENA. TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA
4· KANAUZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
l 03
4.7.4. Agresivne otpadne vode
Komunalna poduzeća ne dopuštaju upuštanje u javni kanalizacijski sustav otpadnih voda u kojima su agresivne i štetne tvari koncentrirane iznad dopuštenih granica. Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama određena je dopuštena kakvoća otpadne vode prije upuštanja u javnu kanalizaciju. Sastav otpadne vode nadzire se analizom uzoraka uzetih iz kontrolnog okna ispred priključka na javni gradski sustav. · Agresivne vode nastaju u mnogim industrijama: kemijskoj, prehrambenoj i dr., u tiskarama, laboratorijima, akumulatorskim stanicama, galvanizacijama, cinčaonicama itd., a i u malim privatnim obrtničkim radionicama, restoranima, pekarnicama i sl. U svakom procesu rada, gdje se pojavljuje nekoliko različitih vrsta zagađenja otpadnih voda, uobičajeno je i stručno opravdano prikupljati ih u sabirnom baZenu ili oknu za egalizaciju. U oknu za egalizaciju (izjednačenje), mogu se miješanjem voda različitih karakteristika postići takvi rezultati da daljnja obrada i ne bude potrebna. Ovo se posebno uspješno primjenjuje prilikom snižavanja temperature i neutralizacije miješanjem kiselih i lužnatih voda i sl. Za neutralizaciju otpadne vode upotrebljavaju se čvrsta i tekuća sredstva. Sredstvo se mora dobro izmiješati s otpadnom vodom, a radi nadzora mora biti predviđena mogućnost izmjere pH faktora.~Neutralizacija je temeljni proces za sve daljnje postupke obrade otpadne vode. Neutralizacija se obično obavlja u posebnim objektima, koje treba projektirati u dogovoru s kemičarima, koji će odrediti sredstvo za neutralizaciju, količinu i vrijeme kontakta, a građevinar će predvidjeti za to primjerene objekte na kanalskoj mreži. Okna za neutralizaciju obavezno treba ventilirati, a sve ventilacijske cijevi i glave moraju biti od materijala otpomog na kiseline. Posebno treba paziti da se za kisele vode upotrijebe cijevi, slivnici i uljevi od materijala otpomog na kiseline. U pravilu, ovisno o vrsti i količini otpadne vode, a u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, te internim zahtjevima komunalnog poduzeća, za sve otpadne vode, koje se po svom sastavu razlikuju od kućanske otpadne vode, treba prije priključk~na gradsku Gavnu) kanalizaciju ugraditi odjeljivače (separatore), koji mogu biti različitih tipova.
-!..
~~~~~&:J;-~
l. taložnik 5. dotok 6. odtok
7. rešetka SUka 4.33. Taložnik [3]
taloženja čestica, koja se može pretpostaviti: za krupni pijesak v = O, 1 mis za sitni pijesak v= 0,008 m/s za mulj v ~ 0,00015 m/s . l
Talo~ je ~b~~no sastavni dio drugih odjeljivača, npr. masti iz velikih kuhin· restorana Ih odjelJ Ivača ulja, benzina i naftnih derivata. ~a
4. 7.6. Odjelj ivači masti i ulja (hvatala masti) U
~ ~bj~kti~a ~ p~pre~mu toplih jela obavezno se ugrađuju odjelj ivači ulja i masti p~mJen~ o~ih odjeljtvaca treba voditi računa o visokoj temperaturi otpadnih voda.
. , što Je posljedica uporabe perilica za suđe i sve snažniiih sredstava za odmašć' Ak · d' l" • ' !VanJe -~~Je o Je!_I;,ac m~sti preblizu perilici, zamašćene vode prolaze kroz n·e ~ p~c~ bez pro~tscavanJa, a masnoće se počinju izdvajati tek u cjevovodu pri~o~ ITUJeSanJa vodama mzvo . dn 0 od ugrađenog hvatala masti Zbo . s.. drugim otpadnim . toga ~~JelJ IVač masti mora bi~i nešto veći od proračunate veličine a na d.ov 0 d g ~sc~ne otpadne vode treba izvesti barem jedno kontrolno okno sa ;te enico u naJmanJe 15 cm, koja služi kao taložnik i s obveznim prirodnim 1'Ji . dnimp m, od \l !'č. d' l" ponu oduškom. e I ~a ~.~e~tvačamasnoćeodređuje se prema protoku i vremenuzadržavan·a Ako Je vnJeme zadržavanja 3 min, korisna površina hvatala masti iznosi ~. F~0,25
m'/1/s.
Minimalni protok q ~2 Vs do 400 obroka, a za svakih da!J·n;ih l OO obrok d d . Cl a o aJe se 0,5 Vs. Ulazna brzina v= 1 m/s.
4.7.5. Taložnici Taložnici se mogu primjenjivati kao samostalni objekti, što uglavnom služe za odvajanje anorganskih tvari: pijeska, zemlje, mulja, pepela i sL, ali i organskili krutih čestica, što potječu iz klaonica, mesnica itd. Jednostavan tip taložnika prikazan je na slici 4.33. Prilikom odabira i hidrauličkog dimenzioniranja taložnika mjerodavna je brzina
ugos~t:~::::~e~:~::~~~~:~~~aS:J.::ažrikla~e~~~ z~atskih rad~oni~~·
.• 'ed' k P ~uctu na javnu kanalizaCIJU J mopre otalom.tkazaodvaJanJesuspendiranihčestica. d" l" č . . i drugih štetnih tvari. l o Je~tva a masti, benztna v
•
•
•
l Q4
BOžENA TIJSAR: KUĆWI. KANALIZACIJA 4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
armirano bt t. poklopce 2w:75w:QOcm
l 05
4.7.7. Odjeljivači benzina i naftnih derivata Benzin, benzol i razna laka ulja tekućine su koje brzo hlape i u dodiru sa zrakom stvaraju eksplozivne pare. Stoga nije dopušteno njihovo uvođenje u gradsku kanalizaciju. Odjeljivači benzina slični su odjelj ivačima masti, s razlikom što nije potrebno prethodno hlađenje otpadne vode u kojoj ima benzina i drugih lako zapaljivih tekućina. U takvim objektima treba obavezno smanjiti brzinu protjecanja, da izdvojene tvari ne mogu isplivavati. Ovakvi se odjeljivači ugrađuju u garažama, automehaničarsk:im radionicama, praonicama automobila, na benzinskim crpkama i drugim mjestima.
!.dotok vode
2.izdvajanje isplivavanjem o
o
Ml 25
N
,. 20 ~ 20 l.
1
N
J~, 30
50
j•
107
20 ... 1
''
' so
3 .plovak kontrole otjecanja
o
N
4.odvod vode Slika 4.35. Odjelj ivač benzina (Passavant) [9].
v 20 l. ..
)l
~,20
4.7.8. Odjeljivači !kroba
l
Odjelj ivači škroba postavljaju se u velikim kuhinjama uz ljuštilicu za krumpir. Škrob, koji bi se direktno ispuštao u odvodnu cijev, ubrzo bi izazvao njeno začepljenje. Ispred odjeljivača škroba obavezno se postavlja taložnik. Proizvode se tipski odjelj ivači sljedećih dimenzija:
147
,'20 '
",20 ..
70
1
1
'l
Lx b= 155x6Jcm ili 180x76 cm h= 95 ili 108 cm teški 320, odnosno 440 kg ~
o N ~
o
"'
-~
J
~
l
.-+-il-· : ~i::J:j-
o· N
l
l
-
·--
~
o ao
..."' -'l< Slika 4.36. Odjeljivač škroba (Passavant) [91
Slika 4.34. Hvatalo masti
Da bi
odjeljivač škroba pravilno radio, treba ga redovito čistiti.
l Q6
BalENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA
4.7.9. Odjeljivač sapunice
. . ..
. rubi" a za odvajanje sapunice i mulja pnmJenJUJU U javnim kup~mcama_I_ praomcar: i tvavaju, a mulj se taloži na dno. . . . se odjeljivači sapuruce. U nJuna sapuru sp kutna ili kružna oblika. DimeDZJ.omraJU .
.
--~~-vanJ· a Ovi se ob;ekti obično grade od betona, pravo ' . . tpadne vode 'J · "ednodnevoom vremenu :t.aWLa • se prema količlDl o •h"'""'
~
="'
eJ. ~l
~
-
--·
~
Slika 4.37. Odjeljivač sapunice [9].
Literatura:
..
3. 4. 5.
tvornica i usamljenih zgrada, Prva knJiga, Broz R.: Kanalizacija w-:adov~ ngraas:fe~ina FNRJ Beograd, 1950. god. . Izdavačko preduzeće mirustars a. ~ . h· . .! sku i sanitarno-tehničku ocJenU h 0 b. k t ·Pnrucnik za tgtJen HigiJena građevni 'l~~ a,._ .. Beo ad-Zagreb, 1949. god. . gr. d . b d vii Alfa Bratlslava, 1988. građevnih objekata Medicmskaknjtga, . ' dro ~ k K- Tehnieke zana ema u o . .' 85 od Kucbel, J; Fmla, J; On use , h. 'k kripta fakultet Sarajevo, ll. dio, 19 . g . Kurpjel Branko: Osnovi hidrote m _e, s /" . elia Građevinski fakultet Beograd, . . . M... SnabdievanJe vodom t kana lsan;e nas ;.r , ;.r MilOJeVlC
6. 7. 8.
1987. god. . d PHCC ASPE 1975. National Standard Plu~ungyC~ e, . -atski ~stalater, (VII), br. 3. Zagreb, 44-46. Marinčić, L.: Autorski odusru venttl, ~ • . ·avnu kanalizaciju (Sl. gl. grada Pravilnik o sastavu otpadnih voda ko;e se upusta;u u J .. O
l.
l. 2.
Zagreba br. 24177). . .. d ma Građevinska knJiga Beograd, 198 · . , M ... Vodovod i kanallzacya u zgra a • Radome, d· . .. Udruženje slušača tehničkog l O. go Rieszner V.: Vo d ograd n;·e Il. 2 dio vodovod i kanaliZaCIJa,
9.
fakulteta Zagreb, 1930. ~~- ~ . IV razred građevinske tehničke škole, Beograd, . . TađićD.:Kućneinstalacye,Uđžbenikza · eetvrt1 65 od da ?Agreba 19 . g . . ' b' katakanalizacifskogsustavagra ' 12. Tušar B.; Bjegovtć, D.:__Tra;n~st o ~e 6 -13 6.1998, 327·334. opći sabor HDGK, BnJunski otoci.' MIL h.l I.. Stokovanie a čistenie odpadovych vod, . . R nak D. Namer J., o er .. 13 .. Urcikan P., us. ·•. . Bratislave, Stavebna fakulta, 1991. . . Slovenska technicka umv erzi ta~ . . ROEVAC-ROEDIGER GmbH, GrađenJe uređaJa, . 14. Vakuum-tehnika, poddačna kanalizaClJa,
IL
prosped ~ M . Kanalizacija (rukopis predavanja), Fakultet 15. Vo opiJa, .. Zagrebu, Zagreb, 1978. . Wavin AS/program, katalog prOizvoda. Zakon o vodama, NN br. 107/95.
~~:
građevinskih
znanosti u
5. HIDRAULIČKI PRORAČUN KUĆNE KANALIZACIJE Proračun kućne kanalizacije provodi se radi odabira cijevi primjerenih promjera kako bi se otpadne vode iz svih sanitarnih i uređajnih predmeta odvele iz objekta bez zagušenja pri otjecanju i uz takve pritiske u mreži koji neće izazivati isisavanje sifona. Kanalizacija se projektira i izvodi tako da otpadna voda teče kroz kanale gravitacijom sa slobodnim vodnim licem. Uobičajeno je da cijevi budu ispunjene do otprilike polovice promjera, a brzina otjecanja ovisi o nagibu ~la. Dok sanitarni uređaji nisu u upotrebi, cijela je mreža ispunjena zrakom, a kad se u ~u upusti otpadna voda, zrak i plinovi moraju izići iz nje. Protok se u kućnoj kanalizac;ijijavlja povremeno, a to izaziva stvaranje vodenih klipova ispred kojih se javljaju područja povišenog pritiska, a iza njih područja sniženog pritiska. Da se otklone sve negativne pojave i da se dobije kanalizacija s najmanjima potrebnim presjecima kanala, treba poznavati više promjenljivih elemenata, od kojih su važni: promjenljivost protoka; neravnomjemost protoka (neravnomjemost upotrebe); promjenljivost broja osoba koje se služe sanitarnim predmetima; raznolikost sanitarnih predmeta i uređaja; promjenljivo trajanje upotrebe sanitarnog predmeta; ispunjenost mreže zrakom i plinovima. Zbog raznovrsnog sastava otpadne vode i spomenutih pojava veoma je teško
točno obuhvatiti sve hidrauličke pojave u mreži, koje se odvijaju prilikom protjecanja i koje su često promjenljive, pa nije moguće dati podatke o dimenzijama kanala koji bi se zasnivali na točnom hidrauličkom proračunu. Obično se dio proračuna kućile kanalizacije utvrđuje na iskustvenoj osnovi, a pritom se uzimaju u obzir vrsta i broj sanitarnih predmeta, prosječna količina potrošene vode u Vs ili broj uljevnihjedinica, režim upotrebe vode, vrsta i nagib kanala, materijal cijevi (hrapavost), punjenje kanala i dr. Kanalizacijske se mreže unutar pojedinih objekata izvode već dugi niz godina, pa postoje i dugogodišnja iskustva, ispitivanja i provjere, što daju podatke o prosječnim
količinama otpadne vode za svaki sanitarni i uređajni predmet, protok u l/s, uljevne jedinice, odnosno ekvivalentne faktore pojedinoga sanitarnog predmeta. U Hrvatskoj dosad nisu doneseni nikakvi zakonski propisi o dimenzioniranju _kućne kanalizacije. Na području grada Zagreba primjenjuju se "Smjernice za izvedbu interne kanalizacije", prihvaćene još davne 1969. godine.
5. HIORAUUCKI PRORAĆUN KUćNE KANALIZACIJE
l 08
} 09
so!ENA ruSAR: KUĆNA KANAUZACIJA
. . . ·e rema spomenutim smjernicaOvdje ćemo prikazati iskustveno ~ellZl~m~an~ ~i u nekim drugim europskim ma, a i propise Republike ~jemač~~· ~OJI s~=b:ut986, koji se odnosi na kanalizemljama. To je njemački mdustnjski stan zaciju zgrada i parcela.
5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada Zagreba
.
.. , . .. u adu se Zagrebu najčešće određuju na osnoVI DimenziJe kucne kanalizaciJe ~ . . . . . kvivalentni faktor poje. . k-· sunavedemmimmalmpromjerie k ovih smJernica, u OJIIDa .. ~· dal' ·e dimenzioniranje kanalizacijs e dinoga sanitarnog predmeta, koJI sluzi za JnJ
mreže. . · di ih ·tamih predmeta i . . . - rikf ~ ih odvodnih cijeVI poJe n san1 Tablica S.l. Mmrmalru pro~J7~ p . JUCD • • OJI.'hO vi pripadaJUCl ekvtvalentru fakton [41
Minimalni promier Vrsta sanitarnOg predl:reta
,,
J. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
8. 9.
JO, JI, 12. 13.
14. !5. !6. 17. 18.
Ručni umivaonik Vodoskok za piće
Normalni umivaonik Bide Korito za pranie Sifon u podu kao snoredni odvod Kuhinjski jednodijelni sudoper Pojedinačni pisoar Kuhinjski izljev Tuš od sifona dalje Kuhinjski dvodijelni sudoper Sudoperi u velikim kuhinjama Kuhinjski sudoper kombinirani, s izljevom Odvod u nodu Kada i podni sifon Skuuni pisoari Zahod Skupina uređaja u stanu s od~odom u jednu odvod.nicu (bez obrua na ev. veći zbir ekvivalentnih faktora)
priključka odvodne
cijevi [mm] 30 3
Ekvivalentni faktor pojedinoga sanitarnog
Pošto se prema tablici 5.1. odrede minimalni promjeri priključka odvodnih cijevi za pojedini sanitarni predmet, pristupa se dimenzioniranju kanalske mreže, grana, vertikala i sabime (temeljne) kanalizacije. To se radi tako da se zbrajaju ekvivalentni faktori sanitarnih predmeta koji dolaze na zajednički vod, pa se prema tablici 5.2. utvrdi potreban poprečni presjek horizontalnoga ili vertikalnog voda. Ako bi se pritom ustanovilo da je potreban promjer cijevi manji nego je to utvrđeno tablicom 5.1., treba zadržati onaj naveden u tablici 5.1. Tablica 5.2. Dimenzije vodova za otpadnu vodu [4]
l 2 3 4 5
Dopušteni ukupni broj ekvivalentnih faktora F za horizontalne vodove vertikalne vodove JO 25 40 100 150 270 400 600 900
Promjer cijevi [mm]
50 70
!OO 125 150
Maksimalno dopušteno prekoračenje ekvivalentnih faktora za promjer cijevi
'f> 70 mm iznosi do 5%, a za veće promjere do 10%. Ako se izljevi iz stana uključuju u više vodova, za dimenzioniranje su mjerodavni
predmeta
pojedinačni ekvivalentni faktori sanitarnih predmeta. Za svaki zajednički cijevni vod uzima
[FJ
se u obzir najviše 12 ekvivalentnih faktora jednoga stana, pa i onda kad se zbrajanjem ekvivalentnih faktora dobiju veće vrijednosti (tablica 5 .J., redni broj 18). Na ovaj se način odrede dimenzije cijevi kućne kanalizacije za otpadne vode. Posebnu pažnju treba posvetiti dimenzioriiranju sabime horizontalne kanalizacijske mreže, odnosno za odabrane dimenzije treba predvidjeti i primjereni nagib cijevi.
l
pojedinačnih
2 2
4
Tablica 5.3. Nagibi sabime (temeljne) horizontalne kanalizacijske mreže [4]
-
Promjer cijevi
-
~
6
[nun] 50 75 100 125 150 200
-
50 70 50 70 100
7 8 JO
100
12
-
Normalan nagib [%]
3.5 2,5 2 1,5 l 0,8
Izuzetan minimalni nagib [%] 2,5 1,5 1,2 1,0 0,8 0,6
Maksimalni nagib [%] 15 15 15 15 15 15
Izuzetan minimalni nagib iz tablice 5.3. može se primijeniti samo ako je gradska . kanalizacija visoko položena i jedino u slučaju primjene ovoga izuzetnoga minimalnog nagiba moguć je gravitacijski odvod otpadne vode. Za promjere cijevi veće od 200 mm nagibi se određuju prema uvjetima za izvedbu javne gradske kanalizacije.
ll 0
5. HIDRAUUĆKI PRORAČUN KUĆtE KANALIZACUE
B02ENA T\JSAA: KUĆAA KANALIZACUA
Sabirna (temeljna) kanalizacija postavlja se na dubinu k~ja će omogućiti gravitacijsko odvodenje otpadne vode iz objekta i pripadnog dvorišta, uz zadovoljavanje i drugih uvjeta, npr. priključka najnižih etaža, utjecaja temperature i dr.
Tablica 5·4 · Prikl.JUcne ~ ·· dnosti· samtarruh · · predmeta i promjeri priključnih cijevi [l] VDJe
5.2. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema DIN 1986. predmeta, a prema priključnim vrijednostima
2. 3. 4.
5. 6. 7.
AW, u 1/s, prikazanih u tablici 5.4
Njemački standard pri određivanju dimenzija pojedinih dijelova kućne kanali-
zacije uvodi priključne vrijednosti AWs s pripadajućim količinama otpadne vode u l/s iz pojedinoga sanitarnog predmeta. Zbroj priklj učnih vrijednosti (AWs) daje protok prema kojem se određuju dimenzije vodova, a pri tome se vodi računa i o istovremenosti upotrebe sanitarnih predmeta. Postupak dimenzioniranja prikazanje u nastavku. Zbrojem vrijednosti AW, tablice 5.4. dobit će se količina otjecanja ~·a iz te se vrijednosti određuju poprečni presjeci cijevi. Tako se prema _vrsti objekta razlikuje
ii
Promjer ogranka
Sanitarni predmeti
l.
Ovaj se propis zasniva na količini otpadne vode koja otječe iz sanitarnih i uređaj nib
Bide (sa~ 2 pregiba cijevi) (sa> 2 re iba ci'evi) Tuš Tuš seri'ski bez č a Izl'ev kuhin'ski Izl'ev fekalni Kada, direktno s ·ena Kada, grana nad podom,
8. 9. 10.
11. 12.
Pisoar 'edinačni Pisoar serijski do 2 mjesta do 4 mjeŠta do 6 mjesta > 6 m'esta Odjeljivači masti, benzina, ura Sudo
stambenih i sličnih zgrada s kratkim vršnim opterećenjem:
q,=0,5~LAWs
(l/s)
2.
q, =0,1~'2.AWs (lis)
(5.1)
~2
(5.2)
q, =1,2~'2.AWs (lis)
0,5 0,5
50 50 rema otoku u Vs
50 !OO 50
l
2,5
40
so
l
70
0.5 l !,S 2
Prema kapacitetu
50 70 50 !OO
l
1,5 l 2 l
70 50 70 !OO
1,5
40 50
0,5 0,5
l
1,5 2
pregiba
prema dotoku Vs
industrijskih objekata, koji je dugotrajan i ravnomjeran, a iznosi:
3.
[Vs]
so
hotela i velikih restorana:
vrijednost
AW,
50
Kada sa slivnikom
14.
L
Priključna
~ [mm] 40
duž.~lm
13.
odtok iz:
111
!OO (5.3)
U navedenimjednadžbama drugi korijen izražava istovremenost upotrebe sanitarnih predmeta. Iz tablice 5.5. moguće je pročitati odtok sanitarne otpadne vode q, prema zbiru prik.ljučenih vrijednosti AW s• a prema jednadžbi 1. za stambene zgrade.
5,5
4,5 r Napo':'en~: Iz usporedb~ s ta?Iicom 5.1. vidljivo je da su dimenzije priključaka ,_P erna SmJernicama gotovo tdent1čne ovima prema DIN-u.
L '
5. HIDRAUUĆKI PRORAĆUN KUĆNE KANALIZACUE
113
BOhMA TUŠAR: KUČWI. KANAUZACUA
112
Tablica
5.5~ Odtok sanitarne otpadne vode iz stanova prema zbroju priključnih vrijednosti (q,
$
~;l 12,
AW,
14
,:};,
AW,
~~:l
5.92
28(
8.37
·"'
:.51
,75_ 94
69
75
94
l<
2.
.
3.61 3.67
i2
4.
.3 4,36
,_
1:54"
.07 ".25 7.42
Oo
70
4,42
80 84
1.47
25 130
-w·
18 59
$ [mm] 70 100 125 150
l
l
60
25
60 159
Dopušteni orikliučci AW, broj zahoda
Promjer
iOO
~
' 2~
so 25
"'
-
18 125 300 795
'
Tablica 5.9. Sanitarne vertikale sa sekundarnom ventilacijom [l J
JO
o:
98
3. 3. 3, 3.32 3.39
52 54
96
56
.
'l l
q, [V'] dopušt. 2,1 5,6 8,7 14,1
broj zahoda
AW,
[mm] 70 100 125 150
~l
AW,
3.9
36 38
Dopušteni o-rildiučci
Promjer
=o.s)2,Aw, 1[lJ. 56 58 60
Tablica 5.8. Sanitarne vertikale s pomoćnom ventilacijom [l]
q, [Vs] dopušt. 2,6 6,8 10,5 17,2
-
27 185 441 1183
37 88 236
12.
Horizontalni dijelovi sanitarne kanalizacije dimenzioniraju se prema tablici 5.10. Horizontalna katna mreža dimeitzionira se prema tablici 5.6. Tablica 5.10. Sanitarni horizontalni vodovi [lJ
...
Tablica S 6 ·Dimenzioniranje horizontalne katne mreže (grane) [l] Promier grane$ [mm] bez ventilacije s ventilaciiom LAWs oozv·
3
100 15
45
-
70
50 l 15
Pritom se vertikalni dijelovi grapa (ogranci) 1\'150 i 1\'170 mm odabiru s promjerom većim za jednu veličinu ili ih treba dodatno ventilirati. Grane dulje od 10 m ili opterećene s više od 15 AWs treba obavezno ventilirati. Sanitarne se vertikale dimenzioniraju prema tablicama 5.7., 5.8. i 5.9. Tablica 5.7. Dimenzije sanitarnih vertikala s primarnom ventilacijom [l) Promjer $ [mm] 70 100 125 150
Dopušteni priključci
AW, [Vs! 9 64 154 408
13 31 82
-
[mm]
70 100 125 150 200 250 300 400 500
2%
1,5%
q, [Vs]
AW,
1,5 4 7,2 11,7 25 45,4 73,5 157 283
9 64 207 548 2500
q,
1% AW,
[ll']
-
-
-
q, [Vs]
1:0,5 AW,
[lis]
-
-
-
-
3,4 6,1 10,1 21,7 39,3 63,7 136,3 245,3
46 149 408 1884
2,8
31 100 269 1253
-
5 8,2 17,7 32 52 111 200
q,
-
-
-
1:$ q, [V']
-
-
28,6 42,3 78,5 126,0
4,5 6,7 12,45 20,15 29,8 55,0 89,0
Protok u Vs Q,
brOi zahoda
NAGlliKANALA
Promjer $
stanovi 1,5 4 6,2 10,1
o7V.
labor. i dr. 1,5 3,2 4,6 7,5
Vrijednosti iznad podebljane crte ne važe za vodove u zgradi, nego za vanjske ·vodove. .., Tablice 5.7.. , s_. s., -~·9._ i 5.10. izrađene su prema Prandtl-Colebrookovimjedna-džbama za punJenJe CIJeVI hld=0,5 i za koeficijent hrapavosti k= l mm (dijagram slika 5.1.). '
BOžENA TUSAA: KUćNA KANAUZACIJA
114
"lo
I!SO o
1\
40 o 300
1\
\
l\
\
lO o
~
1\ 30 2o
~
~
1\ \
\
lO ~5
2
3
4 5
7
1-
'{'
~
10
0,33
\
g
.
~ ~
'0,67
1\
0,8
~
o
\
\ 1\
\
\
1\
1\
'
1\ 1\
\
1\
1\
1\
1\ 30
SANITARNI OTICAJ
50 70
q5
IIXt
1\
200 300
? .
Q~
2 2,5
gdje je:
3,3
Slika 5.1. Dimenzije sanitarnih odvđdnih cijevi (h/d=0,5) [l]
Prema opisanim postupcima moguće je dimenzionirati unutarnju kućnu kanalizaciju.
N·P·q !OO
(Ifs)
(5.4)
• Q količina o1padne vode (Ifs) - N broj sanitarnih predmeta iste vrste - p postotak istovremenog izl' eva . . . - q količina izljeva iz pojed~h s~tsamih~tarnihdmpredmeta iste vrste(%) . pre eta (Ifs)
ID
soo ll•
~u
.
5
\
11 5
. Prema našoJ praksi nužno je prikl"učak kanal. .. . . . Cima o ukupnoj količini 1padn J. . JZaCIJe dJmenzwrurati prema podaZa o e vode JZ objekta (Ifs). ~ proracun otpadne sanitarne vode jz ob. elcta . . . . . nadzba, prema koi oi se oVJ· b . PfllllJenJUJe se Sammgova jed• . J :.r , sna o roJU samtarnih p d k . ~· . poJedmoga sanitarnog predrn t . tku re meta, ohcmi izljeva iz izračunava količina otpadne v::ei:;:;~oku:Istovremenog rada sanitarnih objekata,
1.5
1"\
20
0,4 0.5
\B ~
e,.,l- ~o ~
..v
7
0,2 0.25
k
l \ y
\ v r\
50 40
'""1\
2
-\
\
1\
15o 12 5
1\
'
\
1\
1\
20 o
'
\
5. HIORAULIĆKI PRORAćUN KUĆNE KANALIZACIJE
5.4. Dimenzioniran · riJd. č Jep JU kaotpadnevodenagradskukanaliz •.
Dakle, za proračun je nužno . . ·5.11. i 5.12. poznavati q 1 P, kOJI se mogu iskoristiti iz tablica Postotak istovremenog rada (P) sani . . . . se broj sanitamili predm t . tarnih predmeta Iste vrste Izračuna se tako da e a Iste vrste (N) pomnoži s ekvivalentom (K) iz tablice 5.11.
5.3. Dimenzije ventilacijskih vodova
Tablica 5.11. Količina izljeva iz pojedinih
Posebni proračuni ventilacijskih (odušnih) vodova u pravilu se ne izrađuju. U gradu Zagrebu uobičajena je praksa da se u objektima visokima do pet katova postavlja primarna ventilacija, kojoj je promjer jednak promjeru vertikale na koju se nastavlja. U objektima gdje kanalizacijske vertikale prolaze kroz više od pet katova izvodi se sekundarna ventilacija. To uz glavnu odvodnu vertikalu podrazumijeva i paralelnu ventilacijsku vertikalu, promjera barem 70 mm, koju treba najmanje u svakom trećem katu spojiti s glavnom vertikalom kanalizacije. Ostale odušnice (pomoćne) obično imaju promjere 2/3 odvodnih cijevi koje ventiliraju ili promjer jednak promjeru odvodne cijevi. Iznimka su zahodske grane za koje je dovoljan presjek ventilacijske cijevi 50 mm. Držeći se navedenih preporuka nije potrebno posebno proračunavati dimenzije ventilacijskih vodova [4]. Sustav ventilacije prema DIN-standardima utječe na dimenzije sanitarnih vertikala (tablice 5.7. i 5.8.). Primarni ventilacijski vodovi imaju promjer vertikale; a ostali ventilacijski vodovi (pomoćni i sekundarni) imaju promjere 2/3 do l presjeka sanitarnih vodova koje odzračuju.
Vrsta sabirnog predmeta izljev zahod s visokim ispira čem zahod s niskim ~piračem
l pisoar
umivaonik sudoper
kada tuš bide mali izljev
Ekvivalent K
sarutarnih predmeta [5] Količina izl'eva nn
u Vs
l
0,33
u l/min. 20
3.6
1,20
-
6,0 0,5 0,5 2,0 2,0 0.7 0,5 0,25
2,00 0,17 0,17 0,67 0,67 0,22 0,15 0,08
-
10 10 40 40 14 JO
5
Prema vrijednosti umnoška bro'asani . . . se vrijednosti postotka istovreme~o ra~ j.re~eta l e~Ivalenta K (NK) oči taju posebno za stambene, posebno za dru~tv a IZ Jeva_Jedna~h sanitarnih predmeta, s ene zgrade IZ tabhce 5.12.
\ BO!ENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA
116
5. HIDRAULIĆKI PRDRAĆUN KUĆNE KANALIZACIJE
. dnakih sanitamih predmeta [5] Tablica 5.12. Postoci istovreme nih.12rJeva iz je
~
.BK ~10
,8
,z
" 15 "2Q. " "
-"-
_2,Q_
od !"C
''1_8()_
I,Q_
"2Q!!.
~
"2~
_4 _4
"40 "45 "5C •• 6C .• 7( •• 80
.M_
.l
""lO
~
,_!
""_SQQ_
_J~
..~
,7
..
.. 25
5_,3
~
~
-"
"_gQ_ "~
_i,
5.5.1. Dimenzioniranje prema Smjernicama grada Zagreba
~
Ovo dimenzioniranje se također može provesti pomoću već spomenutih "Smjernica za izvedbu interne kanalizacije na području grada Zagreba~'.
"
9_,()_
_s.
~
~
222. •J:
....
"4~
"_5 ~
f
Prvo se odreduju dimenzije žljebova i vertikala, ovisno o tome jesu li vertikale vanjske ili su unutar objekta {tablica 5.14.).
_g
"~
~ '4C . 50 '.6Q.
5.5. Dimenzioniranje kanalizacijske mreže za odvod oborinske vode
..
"20
""O<
>2_
12~
18
"/l
" "
~
•. 5!
8,
"9Q.
"!4.
•• J{
~ ~
9,
_2, ~
14."!
·~
•• J:
"
Do " 12
Tablica 5.14. Dimenzije krovnih žljebova i vertikala [4] Površina krova Promjer krovnog Promjer vertikala u (horizontalna žlijeba u mm objektu u mm ___E_~k~) do m 2 30 !OO 50 60 125 70 120 160 !OO 200 200 125 300 240 150
!'_
·~
~
"
·~
....1±.
.!..,±.
Promjer vertikala izvan zgrade (limene) u mm 60 75
!OO 120 150
Prora Čun ko li•. crne sanitarne otpadne vode IZ objekta obaveznose prilaže projeknt
kućne kanalizacije.
. '' bl .. 5 13 Č prikazanje U ta IC! . . C PnmJer prora una d . t benog objekta sa 20 W -a. . ... ako izračunati količinu otpadne vo e IZ s am . .
32
.
K .ka, 20 sudopera , 18 kada i 2 tuša? Postupak Je s!JedecL urmvaoru
.
Tablica 5.13. Pri mJerprorac-una
Vrsta sanitarnog predmeta
wc umivaonici sud~ri
kade !UŠ
Ukupni broj N 20
32 20 18 2
Ekvivalent K
~~
Ukupna količina p•
q
Q
[Vs] 3,6 0,5 2,0 2,0 0,7
72 16 40 36 1,4
7,5
15,7 9,9 10,5 19,8
1,20 0,17 0,67 0,67 0,22
Uku....,E!lo o_!2!Ldne vod~-
ll\
N·P·q 100
1,80
0,85 1,32 1,26 0,08 5,31 Vs
Zatim se određuju dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne vodove oborinske vode, kako je to prikazano u tablici 5.15.
Vanjski vodovi za odvođenje oborinske vode i priključak oborinske vode u razdjelnom kanalizacijskom sustavu ili količina dodana u zajedničku kanalizaciju dimenzioniraju se prema jakosti kiše (intenzitetu koji se uzima u Vs/ha). Pri dimen.zioniranju pripadajuće kUćne oborinske kanalizacije uzima se nešto kraće vrijeme trajanja kiše u minutama, nego .što je to uobičajeno za gradsku kanalizaciju. U gotovo svim većim gradovima usvojeni su podaci o mjerodavnom intenzitetu oborina (za Zagreb je prema Vodoprivrednoj osnovi grada Zagreba i=140 l/siha), ali nisu poznati podaci o kiši, pa se pretpostavlja da je njena vrijednost i= 200 - 300 l/sxha. Ako se radi o objektima, mogu se uzeti vrijednosti. Ako su na raspolaganju podaci o visini oborina u mm i trajanju kiše u minutama daju meteorološke stanice), je do podataka (takve podatke llsxha jednadžbom:
često
proračunskoj većim
najčešće
" • Vrijednosti p IZracunaJU se lmeamominterpo laci'omprema tablici 5.12.
moguće doći
166.67 ·h ( 1/s · ha)
. . se pn'kl'JU čak otpadne vode na Na osnovi. ovako utvrđenog protoka dimenztomra gradski razdjelni kanalizacijski sus~v.. ak izračunatu količinu otpadne Za gradski mješoviti kana!i~ClJSki sustav uz. ov o vode mora se predvidjeti i kohčma vode od obonna.
veće
gdje je: h = visina oborine u nun t = trajanje kiše u minutama
(5.5)
BolENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA
118
S. HIDRAULIČKI PRORAčUN KUćNE KANALIZACIJE
Tablica 5.15. Dimenzije horizontalnih vodova za oborinske vode{4] Priključena površina u m 2 na koju padaju oborine, uz nagib
kanalizacije l% i uz maksimalnu lokalnu količinu oborina Količina
V.fua
!OO
!OO
70 140 210 280 350 420 490 560 630 700 770 840 910 980
soo Površina koja hvata oborine
d
600 700 800 900 1000
ll OO 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800
Ekvivalentni faktor za oborinske vode u mješovitom odvodu (N)
L-~--~~li~~a mj~rodavna za di~enzioniranje priključka oborinske vode na gradsku
razdJelnog susta dn di" mješoviti priključni kanal ob~~o~ ~s~ Jela p(protoka koJ:i se up~šta u zajednički nadžbe: se IZra unava rema racwnalnoJ formuli) iz jed.....u.uuu:aClJU
(l/s)
oborina
70 200 300 400
Promjer horizontalnog voda samo za oborinske vode (mm)
1050 1120 1190 1260
ISO 45 90 135 180 225 270 315 360 405 450 495 540 585 630 670 720 765 810
200 35 7 105 140 175 210 245 280 315 350 385 420
!OO
25 43 62 81
-
!OO
-
125
-
455 490 525 560 595 630
(5.6)
gdje je: 70
150
-
134 168 202 235 270 311 352 394 435 475 517 558
i =intenzitet oborine (L's·ha)
A:
površ~ s ko~e se prihvaća oborina (ha) 'l' -koefiCIJent O!Jecanja (tablica 5.16.) Tablica517 Dimenzi" ki~nih d · · Je s vo ova prema slivnim površinama (l]
Slivna površina u m 2 pri max. kiši u lis ha
Otjecanje
1.5%
$ [mm]
q, [1/s]
!OO
6,3
600
[mm]
q, [Vs]
100
5,4
$
Sljedeći podatak, nužan za proračun količine oborinske vode, koeficijent je otjecanja \JI, čija vrijednost ovisi o obradi plohe na koju _oborina pada, a često se uzima još u obzir i nagib plohe.
125 125
BL l.
2. 3. 4. 5.
Vrsta plohe i obrade Krovovi objekta Asfaltni i betonski kolnici Betonski šu rikavi kolnici Parkovne ceste Zeleni pojas
ravan do 1% nagiba 0,90 0,70 0,30 0,20
0,10
1-5% 0,90 0,80 0,40 0,25 0,15
nagib >5% 0,90 0,90 0,50 0,30 0,20
!OO
4,5
150 ISO
150
13,4
16,1
18,7
200
200
8,1
11,5
200 Količina oborinske vode iz objekta i u neposrednoj blizini objekta prema navedenim podacima uvjetovana je kratkotrajnim lokalnim oborinama, što ih karakteriziraju jak intenzitet i mala površina na koju oborine padaju.
q, [Vs]
9,8
t------11-------1 Konfiguracija terena nagib
$ [mm]
125
Podaci u tablici 5.16. Tablica 5.16. Koeficijent otjecanja 'll [4]
119
40,2
34,4
28,2
120
ĐClŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA 5. HJDRAUUČKI PRORACUN KUĆNE KANAUZACJJE
5.5.2. Dimenzioniranje prema njemačkim propisima (DIN 1986)
1:5 oo
'\
Dimenzije vertikalnih cijevi za odvodenje oborinske vode također se odabiru na osnovi veličine pripadajuće slivne površine (za kose krovove obično se uzima horizontalna projekcija), intenziteta oborina, nagiba plohe i položaja vertikale u objektu ili pak limene izvan objekta. Vrijednosti su prikazane u tablici 5.17. Prema tablici 5.17. moguće je dimenzionirati horizontalne kišne vodove i vertikalne vodove. Pri korištCnju njemačkim propisima uključenje koeficijent otjecanja 'If= l, što pridonosi sigurnosti. Unutarnje kišne vertikale dimenzioniraju se kao cijevi s nagibom 2%, a vanjske Oi mene) kišne vertikale dimenzioniraju se kao cijevi s nagtbom l%.
3oo
~
2%
mm 100 125 !50 200 250 300 400 500
l
6,3 11,5 18,7 40,2 73 118 253 456
1,5% j_ q, ili Qm 1/s 5,4 9,8 16,1 34,4 63,2 102 219 394
A
G I 1%
/'
l: 0,5
gdje je:
<~."-ukupni
l
l:
4,5 8,1 13,4 28,2 51,5 83,5 179 322
-
-
-
7,2 10,7 19,9 32,2 47,7 88,0 142,4
45,8 67,7 125,6 201,6 kućne
vodove pri
5o
e
'JO
eJ
~ 1\
"' ~
o
,,
\
10 3
•
5
7
to
!\
\
1\
q,-kišni odtok Tablica 5.18. izrađena je prema Prandtl-Colebrooku za punjenje h/d= 0,7 i za koeficijent hrapavosti k= l mm. Prema slici 5.3. moguće je direktno izabrati primjerene dimenzije cijevi za kišne i zajedničke vodove u zgradi. Tablica 5.19. i slika 5.3. služe za izbor dimenzija kišnih i zajedničkih kanalizacijskih cijevi izvan zgrade. Izrađene su za dopušteni protok q za punjenje cijevi bl d= l i koeficijent hrapavosti k= l mm prema Prandtl-Colebrooku.
\
50 70
100
3oo
L'.
_\
so 30
1\
.--
..1
\'lo.-
\
1\
1\ 7
tO
'i> ; - ~-'K'
f\
\ \
O,Jl
o, s
\".
~~~ ~ o
"~
0,4
/'
0,67
o, e
o-
-&~o
l
"
t, 5 \
\ \
0,2 0,25
-, .,4-r-
_\
\':>"' ~
~'?:.
\e,o • 5
lO tOOOI/•
1\
.>- \ _\ J..
J
\500
200 lOD
\
lO \5 2
\
'\
\
20
6
'l.
67 40
l, J
\
\
20 o l so 12 5
2 2,
\
\ \
to o
odtok
l,
OTICAJ q Slika 5.2 Dime · · · · · . DZlJe kišnih vodova izvan zgrade (h/d~ 1)[1] l: 5 oo
0,67
0,8 l
~o
1\
JO
20
."
e
"
~
e
o
."
ot,
(5.7)
q,-sanitarni o dtok
,.,
0
e
0,5
e
\
es ~-2SC, ~-"' o
\l
67
I~
q, 1/s
Vrijednosti iznad podebljane linije ne vrijede za unutarnje čemu je
<1."=q,+q, (lis)
~
..>("
12 5 IDO
B
O,JJ 0,4
\
Tablica 5.18.: Horizontalni kišni i zajednički vodovi [l] N
0,25
\
2
\
o
0,1
""
1\
2 oo 15
'l.
\
...l..
20
Promjer cijevi
121
,, '·a 2
\
5
_\ \
\ \
5
\ \
20 lO KŠ 50 70 tOO 200 300 SUka . .. . l Nl ILl SKUPNI OTICAJ q 5.3. Dtmenzue kišnih 1· ·edn."k' ' . ZaJ tc th vodova u zgradi (h/d "" O, 7) [l J
~oo
l
o
ll•
122
BO~NA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA
Tablica 5.19.: Kišni i skupni vodovi izvan zgrade [l]
Promjer
N
~ [mm]
2%
150 200 250 300
23,4 50,2 90,7 147,0
r
G l 1,5% _ik ili qm u Vs 20,2 43,4 78,5 127,0
B
A
l%
l
16,5 35,4 64,0 103,0
..
5.6. Dimenzioniranje Priki.JU čka n a gradsku kanalizaCIJU kanahzaci·e ovisi hoće li objekt biti Jednim priključkom O sustavu gradske . " . . J "li ako je gradski sustav razdjelni, dvama na gradski i, osebnim za oborinske vode. . " posebnim za otpa k a kan:lizacJjskog sustava dlffienzije prikljucka U slučaJU razdjelnoga g~ads og ku . č atom u poglavlju 5.4., a dimenz!Je otpadne vode određuju se prema pro: ku ~:atom u poglavlJU 5 5. ·ld· "ka oborinske vode prema pro d pn JUC . "ti adski kanalizacijski sustav sastoji se o : (5.8) Dotok u mJesovl gi
priključen priključcuna,
mJesoVI::::~~
~
~.FO... +O.,, (l/s) . " . " . k li". dotoka najčešće daju oborine, pa se zaJednicki U ovom slucaJu glavne o eme . dani. t blicama izrađenima prema kanali i dimenzioniraju kao kišni vodo:I_{tako su 1u a njemačkim propisima), odnosno na shci5.3.
Litaratura: l. 2. 3. 4.
5. 6.
6.1. Predradnje Da bi se moglo pristupiti proj ektiranj u kućne kanalizacije, prethodno je potrebno zatražiti uvjete za prikljupismenim podneskom od nadležnoga komunalnog čenje na gradski odvodni sustav.
poduzeća
Uz zahtjev kojim se traže uvjeti za priključenje valja dostaviti: katastarski izvod za zemljište na kojem se gradi objekt, i to u mjerilu l : 1000 s ucrtanom zgradom; programsku skicu s opi so~ i crtežima namjeravanog zahvata u prostoru, a ako je to industrijski ili bilo kakav proizvodni objekt, potreban je i kratak opis tehnološkog procesa buduće industrije. Komunalno poduzeće, od kojega se traže uvjeti za priključenje, dužno je također pismeno odgovoriti, s potrebnim podacima nužnima za daljnje projektiranje instalacije. U odgovoru komunalnog poduzeća moraju biti sljedeći podaci: mogućnost priključka i uvjeti za to; podaci o sustavu gradske kanalizacije (mješoviti ili razdjelni);
DIN 1986 EntwOsserungsanlagen fo r Gebau .. de und Gnmdstiicke, 1978. ' · e de PHCC-ASPE 1975. National StandardPlwrung o '.. dama Građevinska knjiga, Beograd 1980. Radonić M.: Vodovod i kanalizacya u Zf!:a ~- ada Zagreba, Skupština grada Smjernice za izvedbu interne kanalizacye za po rucje gr
d
Zagreba, 1969.
6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE
_
.
.
. Beo
Tehničar (2), Građe:m_ski p;u~ TušarB.:Predavan}alZpre mea odov ~kanalizacija za vinske instalacije, 1983.-1994.
slušače usmjerenja građe-
položaj i visinske kote gradske kanalizacij e i mj esto pretpostavljenog priključka, što se ucrtava na dostavljenoj katastarskoj podlozi; podaci o eventualnoj pojavi usporene vode u gradskoj kanalizaciji (ako je gradski sustav mješoviti); drugi podaci potrebni za izradu projekta kućne kanalizacije;
potreban sadržaj projekta kućne kanalizacije.
Osim potrebnih podataka, dobivenih od nadležnoga komunalnog poduzeća, prije ?:3-počinjanja projektiranja kućne kanalizacije od investitora se zahtijeva pismeni
Projektni zadatak, koji će biti sastavni dio projekta.
Obično se projekt kućne kanalizacije radi zajedno s projektom vodovodne prikazu navesti samo instalacije, na istim podlogama i u istom uvezu. U ovom jatkepo1:re1Jne za izradu kanalizacije, uz napomenu da se kanalizacija s ?b:zirc>mnanje:nofuJakc:imlinl.llj:e velike dimenziJ-e i lclZV<:dbe, svrstava među najzahtjevnije instalacije u objektu.
ćemo
(!~avitllcijskc tečenje),
općenito, mogućnost
124
BOžENA TU~AR: KUĆNA KANALIZACUA
6. PROJEKT KUĆNE KANAUZACUE
komunalnim instalacijama, podaci o gradskoj kanalizaciji,
6 .2 . Sadržaj projektne dokumentacije . Zakonom o Sadržaj projektne dokumentacije ~ropisan J_e
građenju
125
(NN 77/92 i
cijevni materijal, predviđen za pojedine dijelove vertikale, glavni sabirni kanal, dvorišni kanal),
33/95) i uvjetima komunalnog poduzeca [13] [14]. ·. U našoj praksi projekti se opremaJU kako shjedt.
kućne
kanalizacije (gmne,
eventualni specijalni dijelovi kućne kanalizacije (kućna crpna stanica, neutralizacija otpadne vode, dezinfekcija, dekontaminacija i dr.),
6.2.1.Podaci o izrađivaču projektne dokumentacije
ako ne postoji gradska kanalizacija, treba navesti otpadne vode i ispusta pročišćene vode,
Na prvom mjestu u projektu se prilaže: ovlaštenje poduzeća, dokaz o upisu u registar Trgovač~og suda,
način i stupanj pročišćavanja
podaci o sanitarnim i uređaj nim predmetima (vrste, tipovi, dimenzije, primjena hrvatskih normi, klasa) te vrste i tipovi armature uz sanitarne predmete.
. sla imenovanje glavnog projektanta I . . K amore arhitekata i inženjera za odgovornog nosJOca po . TješenJe
. .. " izraditi samo stručna osoba- "ovlašteni inženjer" Projekt kućne kana~actJe_moze " . odredbama Komore arhitekata i s položenim stručnim ispitom l s ovlastenJem prema ad . r tvu (NN br 40/99) inženjera u gr tte JS · kan. . .. ovlašteni proiektant mora dobro .ekta kućne a1tzaCIJe J . d d b Za Izra u .. i o"ave koje nastaju pri protjecanju otpadne poznavati :funkcwmranJe mstal~CIJ_e p ~ trukt zgrade lJ. dobro se upoznati s konzultitab s kons arom . vode. Također se mora . , t. prolaza cijevi kroz njih. Mora . . 1 tima zgrade 1 mogucnos rma . . d konstruktivmm e emen . . · · · čvršćivanja ciJeVI o . .1 truk gućnosti vodenJa, spaJanJa 1 pn . . poznavah pravi a s e, m~ " ·ektiran"e i izvedbu instalaciJe kucne različitih materijala, te propise vazne za proJ J
~ r~g ~ro~
Važna napomena: U stambenim objektima prizemni je dio često namijenjen za poslovni prostor, ali nije određena njegova namjena. Komunalno poduzeće zahtijeva da se u takvom slučaju već u projektnoj dokumentaciji uvjetuje djelatnost koja NEMA otpadnih voda štetnih i opasnih svojstava, što onemogućava naknadnu ugradnju uređaja za pročišćavanje, pa ovako izi-ečeni navod ujedno uvjetuje i buduće korištenje prostorom. Projektni zadatak mora sadržavati i popis svih priloga: pisanih i crtanih.
Također se navodi i rok izrade projekta.
6.2.3. Suglasnost komunalnog poduzeća Na zahtjev investitora o uvjetima priključenja na gradsku kanalizaciju, komunalno poduzeće izdaje načelnu suglasnost, s podacima bitnima za priključak. Obično se na
kanalizacije. . ·1n· . T orme koji bi točno obrađivali U Hrvatskoj, nažalost, ne post_oJe ~~vi I~I "Il n . N'apodručiu grada Zagreba , . kanal. ··· · ačmenJihovaiJesavanJa. :.~ problemeukucnoJ I~ac~Jil~ . . db kanalizaciJ" e primjenjuju se "Smjernice . ktiranie dimenzwmranJe Itzve u . " 1969) za proJe . '-' • . .. odruč"e grada Zagreba"(usvojene JOS · · za izvedbu mteme kanalizaCIJe za P. J d (" 1977) [ll] [4] . dluk od odn] I otpadne vo e IZ · · Također je važeća I O . a o_. v radi ovi načelne suglasnosti komunalnog Projekt kućne kanalizaciJe se . na osn poduzeća ili uvjeta za priključak i pro;ektnoga zadatka.
(kotama dna kanala i poklopca okna ulične mreže). Kote dna kanala ili kote nivelete stabilne su točke, koje se praktički ne mijenjaju s vremenom i uporabom kanala, te se uvijek iskazuju u apsolutnim vrijednostima (npr. 112,48). Dubina kanala je veličina koja se može promijeniti, primjerice rekonstrukcijom prometnice, pa se iskazuje u
6.2.2. Projektni zadatak
metrima (npr. 4,37). Zbrajanjem s kotom nivelete može se dobiti apsolutna kota poklopca (naš primjer: 112,48+4,37~ kp 116,85). Za mješoviti kanalizacijski sustav
Sastavljeni projektni zadatak mora odobriti služba koja se bavi odvodnjom otpadnih voda.
..
•
..
U projektnom ~ad~~ m~raj~ bib ~ag~:;:·ili izvedbeni projekt), vrsta projekta (IdeJni proJekt, glavnp ~ . grad b . k risnika konstruk,. . di važnizainstalaCIJU,namJenaz e, roJ o .' . podacde, I o CIJa zgra nacm postavlJ.anJ·a cijevi (vidljivo ili skriveno), podaci o drugun
o~t
zg_:~
priloženoj katastarskoj situaciji ucrta položaj gradskog kanala s podacima o mjestu priključka, promjeru uličnog kanala, materijalu od kojeg je izved7n, dubini kanala
također je potreban podatak o koti eventualne pojave usporene vode u gradskoj mreži. Primjer: Suglasnost komunalnog poduzeća.
U nastavku se navodi izvadak iz izdane suglasnosti tehničke službe Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. grada Zagreba za stambeno-poslovni objekt u čijem je sastavu i
tiskara.
6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACUE 126
127
BOŽENA T\JSAR: KUĆNA KANALIZACUA
Investitor je u svrhu dobivanja lokacijske dozvole zatražio od komunalnog poduzeća uvjete te mogućnost i način odvodnje otpadnih voda sa parcele k.č. br...... . K.O. Klara ..... ulica i br. na kojoj predviđa gradnju stambeno-poslovnog objekta u čijem sastavu se predviđa tiskara.
Tehnička služba- Odjel suglasnosti u rješenju odgovara: Prema gore zatraženo m izdaju se temeljem članaka 36. i 38. Zakona o prostornom 30/94) POSEBNI UVJETI s aspekta odvodnje i javne kanalizacije, koje nadležni ured treba propisati kod izdavanja lokacijske dozvole. Interna kanalizacija mora se izvoditi i koristiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji vqda, Odluci o priključenju na komunalnu infrastrokturu, Odluci o vodoprivredno) osnovi grada Zagreba i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih "Pravilnikom o sastavu otpadnih voda koje se upuštaju u javnu kanalizaciju" (Sl. gl. grada Zagreba 24/77), te je
uređenju (NN br.
potrebno predvidjeti uređaj za predtretman otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda predmetnog objekta priključit će se na postojeći javni kanal rp 40 cm izgrađen ........ ulici, vidljivo iz priloženog položajnog nacrta. Kota usporene vode u javnoj kanalizaciji iznosi 114,45 m.n.m. Odvodnja svih prostora smještenih ispod navedene kote usporene vode (prostorije podruma, suterena, kana/iz iranih dvorišta) neće se moći priključiti u javnu kanalizaciju direktno gravitacijom, već će se otpadne vode s tih prostora morati prepumpcrvati na kotu višu od kote usporene vode. Priključenje odvodnje na javnu kanalizaciju treba izvesti na visin_: 13 cm iznad dna kanala, a prema kotama kanala prikazanim u priloženom po ožajnom nacrtu. Otpadne vode iz prostorija tiska moraju se prije uvođenja u mrežu interne kanalizacije pročistiti u separatoru, dok se otpadne vode iz prostora obrade snimljenog materijala ·moraju pročistiti u oknu za egalizaciju koje će se po potrebi koristiti i kao okno za vršenje neutralizacije. Sva otapala i sredstva za čišćenje opreme, kao i za obradu materijala, smiju se koristiti samo ako imaju vodopravnu dozvolu. Za prikupljanje iskorištenih kemikalija i boja potrebno je koristiti zasebne kontejnere za tehnološki otpad. Svi odvodi otpadnih voda koje treba pročistiti moraju se priključiti na unutarnju kanalizaciju uzvodno od uređaja za pročišćavanje. Na priključnom kanalu prije spoja s javnom kanalizacijom, mora biti izvedeno kontrolno mjerno okno u kome će se moći vršiti neometano uzorkovanje, za utvrđivanje količina i kontrolu zagađenja otpadnih voda, smješteno na slobodnoj površini tik uz
regulacijsku liniju (ogradu) i nizvod d · v. v, do kojeg je osiguran nesmetan . tuna o v uređalga za procJScavanje vode, a na mjestu prlS 'P· n.ontro no okno treba biti v . oznaceno crvenim kva dratom veličine 25x2S cm 1• u sre d'mz. zutzm krugom p · lO . Investitor, odnosno korisnik objekta obavezu ·e se ;o"}Jera - cm. . . . .~ ~ cev~ svako Vnjeme l bez na;ave, uz prisutnost svog predstavnika d rada svih dijelova uređaja za pri/cu . '. -~zvol~~:~a se _zzvrs! provjera ispravnosti 1 Uk l"k . pganJe l proclScavanJe otpadnih voda o l o se utvrdz da se u javnu kanalizaci"u u koje ne zadovoljavaiuprema "P . .ku lj pusta.JU agresivne i štetne vode :s. ravz1m o sastavu otpadnih d k · javnu kanalizaci ·u" · vo a Oje se upuštaju u od trenutka prikZuč;n;;;~~:;;as_kzd:nJe__priključka na teret korisnika, a odvodnja otpadnih voda. anJa o racunat će se po tarifi za odvodnju agresivnih v
v
v·
,
•
•
•
•
Interna kanalizacija sa svim ri ada. . . .. nepropusno, što će se na tehnicK.: 'P uređa~un_a treba biti predviđena vodoOborinske od . m preg e u okazatz VJerodostojnim dokumentom V e s otvoremh površina pa k" I"vt . · predmetnom zahvatupotrebnoJ·ep . , kor Izra lS a l prometnica pripadajućih rovesttpre s ivnikastalov ik ·· na javnu kanalizaciju. zn ompryeprikljuc"ka
y;,und
Prije ishođenja građevn d· . 1 . opskrba i Odvodnja" d. o. o. _es;::;o~lf:;~s_;~o;~dužan _dos~crviti poduzeću "Vodosuglasnost. 'E, projekt mterne kanalizacije na Priključenje odvodnje sa d . putem poduzeća "Vodoop.skrb~~O; e t~e f!~r:;le naJavnu kanalizaciju treba izgraditi vićeva 1., Zagreb. vo nJa .o. o. -SEKTOR ODVODNJE, Fa/nego-
Potpis rukovoditelja službe
Tek nakon dobivanja ovak · "h · .. objekt, s obzirom na d .đ onapts~. u:Jeta, k~~~ su specifični za svaki pojedini ~nzreađsaenadrzaJe t l~kdaCIJU, pristupa se izradi projektne dokumentacije, koja prema IZ anom naputku · · ·h . građevne dozvole potrebno dob"t" k 'J_er Je za IS ođenJe u~ ete. I I onacnu suglasnost Iste službe, koja je izdala i
::r: ::ti
v
•
6.2.4, Tehnički opis Tehnički opis ili tehnički izvješta· sastavni . d' . . biti kratak opis instalacija s bitnim ~dacima Je to s_vako_gp~Jelct~. U nJemu mora potpunosti iščitati iz nacrta i štonije:osebnod. ~~o J~ optsab sve sto se ne može u Za dio projektne d kum .. .. e ~n~ opisano u stavkama troškovnika. opisu navode: o . entaciJe koJI se odnosi na kanalizaciju u tehničkom se
~tak opis sustava gradske kanalizacije· mJesto priključka; ' materijal, promjer i dubina uličnog kanala (ako gradska kana!izactJamJetzvedena .. .. .
______....,...___________ 128
6. PROJE!(l KtiĆNE KANAUZACLJE
BožENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA
i nema mogućnosti priključka, onda lokalni način odstranjivanja otpadne vode); kratak opis procesa rada i mogućnost pojave štetnih tehnoloških otpadnih voda, te odabrani postupak predpročišćavanja i vrijednosti efluenta nakon pročišćavanja; mjesto i položaj (dubina) temeljnih vodova, vertikala, grana, te opis ventilacijskog sustava; nagibi kanala;
cijevni materijali pojedinih dijelova kućne kanalizacije, način pričvršćenja, toplinska i zvučna izolacija, zaštita od korozije; okna na unutarnjoj i pripadnej dvorišnoj kanalizaciji, materijal, poklopci, dubine; ispitivanje kanalizacije po fazama izvedbe i konačno nakon kompletne montaže. Sanitarni i uređajni predmeti: opis tipa sanitarnog ili uređajnog predmeta: oblik, vrsta, materijal i način montaže, pričvršćenje
i pripadne armature.
6.2.5. Tehnički uvjeti Radi osiguranja izvedbe kućne kanalizacije prema projektu, njena dobra funkcioniranja i pravilna održavanja, izVOđač radova mora se pridržavati propisanih tehničkih uvjeta koji su sastavni dio projekta. Dio radova prilikom iZvedbe kanalizacije odnosi se na vanjsku kanalizaciju, od zadnjega kontrolnog okna do priključka, te pripadni dio u dvorištu objekta. Za ovaj dio radova (obično ga izvodi građevinsko poduzeće) primjenjuju se Zakon o građenju (NN 77/1992.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građenju (NN 33/1995.) Radovi se izvode jednako kao i na gradskoj (javnoj) kanalizaciji [13). U ovom će se dijelu ukratko opisati tehničke uvjete što se odnose na izvedbu kućne kanalizacijske instalacije koju izvodi poduzeće za montažu instalacije. Uvjeti izvedbe radova na montaži kućne kanalizacije u nekim su državama definirani zakonskim odredbama, pa nema potrebe posebnog prepisivanja tehničkih uvjeta. U Hrvatskoj takvi zakoni još nisu doneseni, pa se izvođaču radova moraju dati osnovne upute kako bi se izbjegla razilaženja između projekta i izvedbe, a time i naknadni radovi, odnosno dodatni troškovi.
6.2.5.1. Tehnički uvjeti za izvođenje instalacije kućne kanalizacije:
::tl~~~- sve visinske
kote u projektu i usporediti ih sa stvarnim visinama na
Kanalizaciju treba polagati od riki' učk . a na kraiu vertikal . p J a na uhcm kanal, zatlm temeljnu mrežu . :.r etgrane; ' SVI prolazi cijevi kroz nosive zidove mora·u se vod' . . . ne smiju čvrsto ugrađivati u konstrukti diJ' l th okonuto na Zid. Cijevi se kr .d vne Je ove zgrade Otvori l .. . oz ZI moraju biti dovolino v liki đ , · za pro az CIJeVI · • :.r e , a me uproston oko kan 1· ·· kih IspunJavaju se vlažnom glinom kud. 1. .,_ 1 • • • 1• a 1Z8CIJS vodova ·· . • ueJOID,aSuutmmtlitra l f" · . ct;evt se u zemlji polažu u sl . .. k ko.. :.rno e as tcm.m kitom· 5 crn; OJ PlJes a ~~ obuhvaća cijev u debljini od najmanj~ w
•
•
za zatrpavanje rovova ne smiju se upotri'ebiti h . J umus, otpaci građevinskog
~~te~jala, zgura ili kamenje;
~lJeVI se mogu polagati u rov tek kad nadz ... . . oma sluzba utvrdi da Je rov pravilno Iskopan;
zatrpavanje rova može započeti tek kad .e . . . , instalacije; · J ISpitiVanJem utvrđena ispravnost
~~:~:!t:: ::~:~
cijevi u zidovima, stropovima i drugim konstruktivnim
na .zidove i stropove pričvrsti·"u. 0 bUJmtcama, . . cijevi · odnosno o · š cuna, ovtsno 0 vrsti i prom· .. . VJe ene na razma~eru CIJeVI" olovne i plastične cijev· t r . . čvrstu podlogu; I u op un prostonjama treba po cijeloj duljini osloniti na sanitarne i uređajne predmete ugraditi uredn . . skom izgledu prostora; o I precizno, vodeći računa o estet. . .. sanitarne predmete pričvrstiti na zid tako da m konzolno izdržati silu od 1000 N Vi . . o~u na na;nepovolJDIJem mjestu · Is me postavl;an;a sanitarnih redm dr se u opisu troškovnika. .P eta o eduju Uobičaj_ene v~sine ugradnje (od gotovog poda):
80 utnJvaonik (prednji rub) ······················ polica nad umivaonikom ....... ........... ... .... cm ogledalo do sredine .................................................. 125 cm
držač ručnika
na gradilištu valja raditi samo prema odobrenom projektu, a mora postojati i
...... ::: ·:: ::::::: :::::: ::: :: ······ ····· .. 155 cm zidna slavin ............................ 75 cm kuhinjski su:~ .. ~~ .............................................................. l lO cm
dozvola za izvođenje; u svemu se treba pridržavati odobrenog projekta. Prije početka postavljanja instalacije projekt valja usporediti sa stvarnim stanjem na gradilištu i s tim upomati nadzornog inženjera. O svim eventualnim izmjenama i dopWlanla takoder
visoki vodoko:ić (~~J: 85 ili 90 cm kuti. .. ................................ 200cm Ja za toaletni papir......................... pisoar (predn. i rub ........... ......... ... ..... ... 80 cm
se mora dogovoriti sa službom nadzora;
129
::::::::::::::.... ···· ········
U
) ............................................................ 65crn
130
BolENA TUSAR: KUĆNA KAAAUZACUA
ispitati vodonepropusnost instalacije, i to zapisnički uz nazočnost izvođača radova, nadzorne službe i predstavnika komunalnog poduzeća. Ispitivanje je uvijek na trošak izvođača. Obaveze izvođača instalacije:
da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokažu u ugovorenom roku; da s gradilišta odmah makne sav neispravan materijal, a otpad nakon završetka radova; da pri izradi instalacije surađuje s ostalim izvođačima u zgradi; da izradi nacrt izvedene instalacije i preda ga službi koja će održavati instalaciju
(dopune i izmjeoe projekta).
6. PR
Di~enzioniranje grana i vertikala Sanitarni uređaji gru · ·
WC (Vertikala K") 25
o's
-umivaonik
A
proračune:
crpna stanica (dizanje otpadne vode); neutralizacija; ~l
KUHIN.JA (vertikala K".) - sudoper kuhinjski l O
A
' . 1,0 l/s odabran$ 70 uun
~
-praonik -slivnik
hladeoje otpadne vode; sabirne ili septičke j arne; upojni hunari;
A .,
podzemni ispusti. Primjer: Hidraulički proračun kućne kanalizacije obiteljske zgrade, koja sadrži prizemlje i kat, odnosno tri zahoda, četiri umivaonika, dvije kade, s1,1doper, praonik i perilicu rublja, a priključuje se na gradski mješoviti sustav.
Priklj učne vrijednosti sanitarnih predmeta Tablica 6.1. Određivanje priključnih vrijednosti (Aws) (vidi tablicu 5.4.) Priključna
Sanitarni ili uređajni predmet Kada sa slivnikom
Presjek priključka +(mm)
so
Aws lis 1,0
Umivaonik
40
0,5
Zahod
!OO
2,5
Perilica rublja
so so so
1,0
Slivnik u garaži
3,O l/s odabran $ 1OO uun
GARAžA
kućna
Sudoper kuhinjski
,
~
Hidraulički proračun kućne kanalizacije sastoji se od proračuna mjerodavnih protoka te dimenzioniranja cijevne mreže i specijalnih dijelova kanalizacije. Postoje li u objektu drugi specijalni uređaji. za njih treba izraditi posebne
·
KUPAOMCA iv':~~ ~~deće vertikale (dimenzije priključka na vertikale) - penbca rublja 1o -wc 2:5 -umivaonik O,S -kada 1,o A~ 5,0 l/s odabran$ 100 uun
-wc
6.2.6. IDdraulički proračun
.
1,0 1,0
vrijednost
131
0,5 2,0 2,5 l/s odabran $ 50 uun priključak na horizontalni vod
VERTIKALA K, A_~ 5,0 l/s. 2 ~ 10,0 l/s A ~641( '4.~4,01!s s 'l, =il,S A_~ O,S . .Jiii ~ 1,581 l s
A
WJdo.z
= 9,0 Vs
A_~ 0,5 . .Ji.~ O Sl! s
Odabnma cijev 0 70 mm
qdnz.
13 2
6. PROJEKT KUĆNE KANAUZACUE
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANAliZACIJA
·· kih
U objektu je predviđena primarna ~e~tilac~ja kana.lizact~s ve .. . tmaJU . . J"ednaki poprecrn presjek kao 1 vertikale. Odušne CIJeVI
rtikala
Dimenzioniranje priključka na gradsku mrežu
.
. . odom iznad krovne plohe 1,20 m. azbestcementne cijevi, !1170 nun 1 !Ill OO :mm. s IZV
Odabrane su:
Ukupna količina otpadne i oborinske vode mjerodavna za dimenzioniranje na gradsku mrežu :
priključka
Q
Ukupna količina sanitarne otpadne vode iz objekta . ·tarnih predmeta 1 to prema Treba je dimenzionirati za istovremenu u potrebu saru ' Samingovoj jednadžbi (vidi poglavlje 5.4.): Ta bUea
6 2 . Proračun količina sanitarne otpadne vode iz objekta (vidi tablice 5.11. i 5. 13.).
...
Ukupni broj
Sanitarni ili uređajni predmet
ZAHOD UMIVAONIK
K 3,6
4
0,5 2,0 2,0
l
KADA
2
PERILICA i SUVNIK
Q~--
N. 3
SUDOPER
Ukupna količina N·P·q
Ekvivalent
__ _!__ VQ_0_.5___
UKUPNOSANITARNE OTPADNE v
DE
!OO
N.K
p
au,
o (If')
10,8 2,0 2,0 4,0
19,2 19,8 19,8 19,8
1,20 0,17 0,67 0,67
0.69 0,13 0,13 0,26
_1_8_
..!.9-'!..d:n.. ---&~3~iis---
150 mm uz nagib 2% i visinu
punjenja 0,5 h kapacitet cijevi brzina
Q = 8,60 1/s v= 0,981/s
bolje je usvojiti veći nagib (3% ili 4%), s obzirom na mali protok za "suha"
vremena[!]. 6.2.7. Statički proračun
~
Ipak, prilikom projektiranja kućnog priključka ili dijelova dvorišnih kanala, koji se izvode prema pravilima za izvođenje gradske kanalizacije, a ispod su prometnih površina, ponekad i plitko zbog mogućnosti (uvjeta) priključka, treba provjeriti statičku sigurnost u rov položene cijevi, i to prema koeficijentu statičke sigurnosti, propisanom za pojedinu vrstu cijevi. Proizvođači cijevi, koje se rabe za polaganje izvan objekta, u svoj im katalozima navode ove vrijednosti. Potrebno je izračunati ukupnu vertikalnu silu koja djeluje na cijev i provjeriti koeficijent sigurnosti n: Vertikalna se sila sastoji od: opterećenja nadsloja tla od tjemena cijevi (Pv ); prometnog opterećenja (najčešće mjerodavno opterećenje dvaju kamiona nosi· vosti po 13 t (26 t) svedeno na l m' (Pv2)); težine lm' cijevi (G); težine otpadne vode (Gov).
50,00 m' Koeficijent otjecanja 'll= 0,9 Intenzitet oborine i= 300 lis x ha
Primjer statičkog proračuna :
2
pomina okućrnce 160,00 m
gustoća mase zemljanih materijala y
Koeficijent otjecanja '1'==0,4
Ukupna količina oborinske vode ~rin.fke == LFkrova • 'l' "i + LFokut!.tućn " 'l' "i
. oo + 0,016. 0,4. 300 = 2,86 + 1,92 =4,781/s = . Qoho~i.uke 0106 0 9 3 •
(6.2)
Ill
1
Odvodnja oborinskih voda s uređenih površina o~ćnice
J
Za odabrani minimalni poprečni presjek
učvršćenja cijevi iskustveno poznat već mnogo godina.
56,00m'
F, (za K,) 10,00. 5,00 =
= Q ..,;- + Qo"'"""'' = 1,34 + 4,78 = 6,121/s
Statičkim proračunom dokazuju se stabilnost, čvrstoća i nosivost cijevi. Za projekt kućne kanalizacije obično se ne provodi statički proračun, jer je način postavljanja i
Odvodnja oborinskih voda s krova objekta . . Proračun pripadajuće krovne površine po oborinskoj vertikah F, (za K,) 8,00-7,00 =
133
(6.1)
pijesak ............................................................ l, 7 tlm' šljunak ............................................................ 2,0 tlm' vlažna glina .................................................... 1,8 tlm' les (prapor) ..................................................... 2,1 tlm' masna ilovača ................................................. 1,5 t/m3 zbijeni pijesak ................................................ 2,0 tlm'
134
BOlfNA TUŠAR: KUĆNA IWW.IZACUA
13 5
6. PROJEKT KUĆNE I
- težina protočnog fluida (otpadne vode)
(6.6)
gdje je: d- unutarnji promjer cijevi (m) Yov- gustoća otpadne vode
- Ukupna vertikalna sila koja djeluje na l m' cijevi (6.7)
-Koeficijent sigurnosti: Slika 6.1. Podaci potrebni za provedbu statičkog proračuna PKR
n~-
G
_ opterećenje nadsloja tla
k
(6.8)
gdje je: Pv l
~y-h·b ~}
(t/m')
(6.3)
gdje je: y _gustoća zemljanog materijala (t/m 3 ~. • b _visina sloja zemlje iznad ~emena CIJeVI (m)
P_~ffi- minimalna tjemena nosivost cijevi prema kojoj su cijevi i klasificirane G- ukupna vertikalna sila koja djeluje na cijev k- koeficijent nalijeganja cijevi na posteljicu, ovisi o središnjem kutu nalijeganja
2a, o debljini i vrsti podloge
b- širina rova (m)
-prometno opterećenje (uzet je u obzir i koeficijent dinamičkog udara) Pv2
1r·p,·(d+s) 4
(t/m')
(6.4)
U tablici 6.3. prikazane su vrijednosti koeficijenta nalijeganja k za različite središnje kutove nalijeganja i za podloge od nevezanog materijala ili od mršavog betona. (Podaci prema katalogu Salonita- Vranjic, Azbestcemen.tne cijevi za uličnu kanalizaciju tipa KC) [l 0], a prema slici 6.2. Tablica 6.3. Vrijednosti koeficijenta nalijeganja za azbestcementne cijevi [I OJ.
. " •· ro isima gdje je: -sila vertikalnog opterećenja usvojenog prometnog vozila prema vazeciin p p Pv . . , · (d+s) _širina rasprostiranJa opterecenJ~
-težina lm 'cijevi (t/m')
gdje je: D -promjer cijevi (vanjski) (m) s -debljina stijenke (m) Ye- gustoća cijevi (t/m 3)
Podloga od nevezanog materijala
Središ2i!. kut 0' 30' 2a
60'
(6.5)
Podloga od mršavog betona
2a
90' 30' 60' 90' 120° 150°
180'
Koefi'ii_ent na~~ 1,1 1,25 1,5 1,8 1,25 1,65 2,25 2,50 2,80 2,90
BOžENA TlJŠAR: KUĆNA KANALIZACUA
136
6. PROJEKT KUĆNE KAIW.IZACUE
Koeficijent
statičke
·· · propisuje jednak ili sigurnosti n za azbestcementne se CIJevi
veći od: r na kamionadnod 13 t60(26t t) l 5 -za stalna opterećenja i dva paralelno postav_Je. 1,2 , _za stalna Proračunom
opterećenja
i v al"J ak 0 d 20 t il"1 gus"emčar 'J 30 t, o
osno
. . od propisanog, · ... · je se dokazuje koeficijent n veel ctme
.
potvrđena
i
statička sigurnost ukopane cijevi. . čun treba predvidjeti zaštitu cijevi, Ak se sigurnost ne može dokazati prora om, .. . .t .
~born zaštitne ploče, odnosno svoda··ala iznad kanalizacijske ct;evt.
1 o IZVe
Cijevi na posteljici od nevezanog matenJ
2a=30° k= 1.25
"
13 7
6.2.8. Predmjer i predračun Da bi se mogli ugovoriti radovi bez naknadnih troškova na izvedbi, posebno je važno dobro izraditi ovaj dio projektne dokumentacije, koji se još naziva dokaznica mjera i troškovnik. U tom dijelu, koji može biti zajednički ili odvojen, u predračunu se daje detaljan opis svih radova, a u predmjeru također detaljno izračunate sve količine za opisane radove. Radovi na kućnoj kanalizaciji obrađeni predmjerom i predračun obuhvaćaju: cijevi po vrstama (od lijevanog željeza, azbestcementne, PVC, PE, olovne i dr.) za svaku vrstu cijevi definirati klasu, norme za proizvodnju i kakvoću cijevi te primjereni način spaj~a, fazonske komade, pričvršćenja, eventualne dilatacije (PVC), zaštitu i sve drugo nužno za postavljanje i spajanje cijevi; prodor cijevi kroz zidove, stropove i temelje, zaštitu cijevi;
specijalne dijelove na kanalizaciji: slivnike, zasune, taložnike, odjeljivače, crpke,
uređaje u objektu. 1. Cijev leE na ravnoj podlozi. Ovaj 51učai pnldičld
nikada ue nastupa
2 Cijev zatrpali lO cm i1.nad tjemena ~ij.~im · . materijalom. Posteljica mole bill od ili zemlje, ali nikako od ilovolSe.
~unka.
2a=6f!!r k= 1.50
"
Uz projekt kanalizacije obavezno se navode i sanitarni predmeti, koji moraju biti detaljno opisani. Primjer: Umivaonik: veličina, tip (opći, ručni, koritasti, bolnički itd.), materijal (sanitarni porculan, fajansa, plastika itd.), boja, pričvršćenje (konzolne, vijcima, na nogama itd.),
sifon (u sanitarnom predmetu, plastičan, kromiran, 3 Ci"
:r.alrpilti !Sanimadjcmcnanabij.~ ..
~materijalom. Poste!jica je od p!Jesb lli
=nljaoog materijtJa.
Cijevi na posteljici od mršavog betona
također
čep na lančiću, preljev).
Bitno je da sve navedeno bude opisano u troškovniku da ne bi bilo nesporazuma pri davanju ponude za izvođenje, s obzirom na ponuđenu cijenu radova. Zahod: tip (podni, zidni, čučavac, suhi, specijalni), JTialeJjjal i boja (kao za umivaonik), sjedalo i poklopac (plastika, drvo),
ispiranje
(kotlić: visoki, niski, nasađeni, uzidani),
od kojeg materijala, boja, cijev za ispiranje (vidljiva, uzidana).
Kada: veličina, materijal (od lijevanog željeza, čelična, plastična ....) boja, slobodna ili uzidana, sifon, slivnik, čep s lančićem, preljev i sve drugo nužno za dobro funkcioniranje. Tuš: slično kao za kadu.
,..,
~-no"
'
-
o o
~
Slika 6.2. Način nalijeganja cijevi na podlogu [lOJ
Pisoar: zidni, stojeći, mokri zid, materijal, ispiranje (automatski kotlić, mehaničko nožno, električno, fotoelektrično). Bide: podni, zidni, boja, sifon (u sanitarnom predmetu ili JX>sebno), čep s lančićem. Sudoper: kuhinjski, laboratorijski, ili drugi, zidni, stolni, podni, materijal (od
lijevanog željeza, čelični, keramički, plastični, kamen:i), boja, jednodijelni ili dvodijelni, čep s lančićem, preljev, sifon (olovni, plastični).
13 8
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACUA
• Napomena: Uz sanitarne predmete treba, osim navedenoga, opisati i dio annature i cijevi koje se odnose na vodovodne instalacije (što prethodno nije naglašeno). Sanitarni predmet je pričvršćen na obje instalacije i međusobno ih povezuje. Vodovodna instalacija završava na izljevu vode u sanitarni predmet, a mjesto prihvata upotrijebljene vode u sanitarnom predmetu je uljev, -odnosno početak kanalizacijske instalacije. Uz opisane sanitarne predmete, u troškovniku također treba detaljno opisati opremu, koja se obavezno postavlja uz sanitarne predmete.
6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE
5'o.bav~ i montaža cijevi od lijevanog zeljeza t fazonskihkomada. Za brtvl' . tr" b' . uen;e upo IJe ..Iti .kudjeljno uže i rastaljeno olov?. CIJeVI na zid pričvrsti ti kukama na sv~ 1,0 m i kod svakog naglavka. Obracun po m • ugrađ .. . ene CIJevi prema poprečnom presjeku. $100mm $70mm
To su: kutija za papir (drvena, plastična, kromirana itd.); držači za ručnike; kuka za odlaganje garderobe; ogledalo (veličina, oblik, staklo, pričvršćenje itd.); onnarić (s ogledalom, osvijetljen, s priključnicom itd.); polica (od stakla, plastike, keramike ....); doza za tekući sapun; zahodska četka i sve drugo potrebno za đobro funkcioniranje i upotrebu sanitarnih predmeta. Navedeni prijedlog izrade predmjera i proračuna ne odnosi se na građevinske radove koji nužno također moraju biti određeni, ali na način kako je to uobičajeno i za sve druge građevinske radove (iskop, beton i armirani beton, tesarski radovi, zidarski radovi, uređenje okoliša i dr.). U nastavku je, kao primjer, izvadak iz predračuna projektne dokumentacije za neke stavke. Dobava i ugradnja keramičkih kanalizacijskih cijevi klase "A" s potrebnim fazonskim komadima te materijalom za spajanje i brtvljenje. Za brtvljenje upotrijebiti kudjeljno uže i asfaltni kit. Ova instalacija se polaže u zemlju, na prethodno pripremljenu posteljicu od pijeska debljine l O cm. Obračun po m' položene kanalizacije.
$100mm
m'
~~b~va
m' m'
i montaža olovnih odvodnih
C~Je~t. C.ijevi spajati lemljenjem. Sve
VI~lJive di~~Iove zaštititi premazom uljane boje, a
~~J~love koji se ubetoniravaju
pre~azatJ bitumenom u ·hladnom stanju
(rezJtol). poprečnom
Obračun presjeku.
po
m'
prema $l OO mm $50mm
Doba_va i
m' m'
~~~ja ventilacijske kape od
saloru~e CIJeVI duljine 1,5 m. Ugraditi je na kraju ventilacijske vertikale. Obračun po komadu prema poprečnom presjeku.
$ 125 mm $100mm
~~va_ i ugradnja umivaonika sa stojećem 111ljesahcom. SkolJ'ka od prvokl asne . faJanse vel. 560x465 mm, s učvr'"e . 'd :.~.;nJem na ZI .• S umivaonikom dobaviti i montirati kromrranu srcoliku miješalicu tP 15 kro~r~. sifon
kom kom
13 9
6. PROJEKT KUĆNE KANAUZACUE
140
141
BOhMA MAR: KUĆNA KAKAUZACIJA Obračun po komadu postavljenog umivaonika
6.2.9. Nacrti
kompletno kom
U položajnom nacrtu (slika 6.4.), koji se radi u mjerilu 1:1000 ili 1:500, a za manje zgrade l :200 ili l; 100, potrebno je, na osnovi dobivene suglasnosti i podataka komunalnog poduzeća, prikazati zgradu za koju se projektira kanalizacija, i to u odnosu na glavnu gradsku prometnicu, susjedne objekte, navesti duljinu i dimenzije priključnog voda te visinsku kotu priključka i mjesto priključka na gradsku kanalizaciju.
Dobava i ugradnja kade za kopaoje. Kada je od lijevaoog željeza, emajlmum .. Predviđena j e ugrađena. K.romrram ~dlje~o preljevni ventil$ 32/25 sa ."fonskim koljenom spojiti odvodnom_ CIJeVI .4t 30 mm na kanalizaciju. Za pnstup stfonu u aditi ponildana vratašca vel. 20/20 cm, z~u miješalicu s "telefon" tuše~, montirati na 850 mm od poda. Kada Je
=
=·
6.2.9.1. Položaj ni nacrt {situacija)
.
veličine 1700x750 Obračun po komadu kompletno postavljeoe
kom
kade.
.,
Dobava i ugradnja prvokl~noga polukristalnog ogledala vel. 600x400 .=: .. 4 ............ s četiri kromuana VtJka 1 deblJme LLI.U~, ~ ~·• gumenim podmetačima za ucvrsctvanJe
na zid.
o
kom
Obračun po komadu s ugradnjom.
Dobava i postavljanje kromiranog držača za ručnike.
Obračun po postavljeoom komadn
-dvokraki - trokraki
kom kom
. . ado edvideoe projektnom dokomenNasličannačintrebadetaljnooptsatiSver ~e_pr ". obračuna jedinicu mjere,
.. U adove u svakoj stavci valja navesti t nacm ' .. taciJOID. z r .. . . dinične cijene i ukupne CIJene. utvrđenu količinu i ostaV1tl stupce za upis JC
Na kraju predračuna navodi se rekapitulacija svih predviđenih radova. " k .. . tavni dio projektne dokumentacije, Na osnovi izrađenog predracuna, OJ l Je sas ugovaraju se i ustupaju radovi.
Slika 6.3. Položajni nacrt Priključni kanal (slika 6.4.) mora se ravuom linijom spojiti na gradski
krma!.
Radi zaštite od mehaničkih oštećenja, dubina priključnog kanala određuje se kao minimalna s najmanje 1,0 m nasipa iznad tjemena kanala. Ima li zgrada podrumske prostorije, dubina se određuje tako da se i one mogu gravitacijski priključiti, uz uvjet dovoljne dubine gradske kanalizacije i ako se u njoj ne javlja usporena voda.
6. PROJEKT KUĆNE I
142
143
B02EMA TU$AA:KUćt~AKANAUZACUA
.. •--" dna gradskog kanala, u pravilu, .....;~r 1 · čka kućne kanalizacije mora b th LW4U . . eže K ota ~.u>..LJU . . d taloga IZ gradske mr u za 1/3 visine kanala da se smanji mogu~nost _vrac:mJa v~ e_t moću fazonskog komada, . kanalizacf u Priključakje moguće tZVestma vtše načina. po . kućnu ~ · . .. . . · ·· kim oknom (vidi poglavlje4.42.5.). bušenjem cijevi gradske kanaliZaciJe I 1I revlZIJS .
u
l>
e: t/H --<
rn
Slika 6.4. Prik!jučsk
.
. na priključku kanalizacije biti vidljivi:
u položaJnom nacrtu moraJU
položaj priključka; spoj na gradsku mrežu; _ _y poprečni presjek kanalskog pnklJucka; materijal priključnog kanala; uzdužni nag_i~; dn d k kanalizacije kota apsolutna VIStnska kota a ~ ~.e , usporene vode u javnoj kanahzactJI.
6•2.9.2. Tlocrti
.
priključne
b. ekta Raspored mo
cijevi, kota
krih •
cvorov
ai
pro~ektan_ta o Jt ob.~kta- arhitekt. Tim rješenjima sanitarnihpredmetauobjektuodređujepro~e~ .. ~ tri' ki zaht)·evi što je Tlocrti katova dobij_u se od
.. . dra tv tehnički uvJeti 1 ergonome JS ' moraju se zado~oljtt_t ~ .:sy eno. često ni' e-primjereno riješen prostor za uvijek i zadovolJaVaJuce nJeseno. ~eđutunfunk . J au·i e i vij'ektrajanja. Instalacije .. .. užnih. bespnJekomo ctomr e~ smještaJ rnstalactJan za . .. . . tavka ·e da traju toliko dugo u objektu moraju zadovoljiti dugt VIJek traJ~Ja, pretposl. . -~ ktraiania 100 godlna . ade . ki b'ekti imaJU pretpostav JeDI VIJe :.~ :.~ kolikoisamobJekt.Gr .. vms o~ .. k d l . do određenih promjena. Te promjene i više, a u dijelu instalaciJa gotovo UVIJe o azt
mogu biti: starost instalacije, korozija, mehaničko oštećenje cijevi ili spojeva. Također korisnici zgrade mijenjaju životni standard, estetske uvijete, :funkcionalnost prostora i slično. S obzirom na nabroj eno, bilo bi nužno u fazi projektiranja i izvedbe objekta ozbiljno razmisliti o prostornom smještaju instalacija, kako bi one, naročito u odnosu na no seće dijelove konstrukcije, bile postavljene tako da naknadne izmjene i adaptacije budu moguće bez velikih zadiranja u konstrukciju objekta, jer će to zahtijevati manja ulaganja, a omogućiti i lakšu provedbu zamišljene promjene. Na tlocrtnim podlogama treba određivanjem položaja vertikala riješiti instalaciju kanalizacije. U podrumu ili, ako ga nema, u prizemlju, rješava se glavna sabirna kanalizacija, i to položaj no i visinski. Pritom valja voditi računa o mjestima prolaza kroz konstruktivne dijelove objekta i o položaju drugih instalacija, te o estetskom izgledu kanalizacije kad je ona vidljiva. Ako je glavna sabima kanalizacija u zemlji, ona se prikazuje u tlocrtu temelja, jer se i izvodi u vrijeme izgradnje temelja objekta. U projektu kućne kanalizacije mora biti priložen i tlocrt krova, na kojem se označe površine krovnih ploha, usvojeni koeficijent otjecanja, položaj objekata odvodnje žljebova i vertikala, te položaj odušnih završetaka vertikala otpadne vode_ Radi bolje pregled.nosti i mogućnosti prikazivanja same instalacije, dobro je iscrtati tlocrtne podloge u kojima ne treba biti niza kotnih linija, namještaja i drugih dodataka koji su obično na arhitektonskim podlogama. N a ovim podlogama valja tankim linijama iscrtati konstruktivne dijelove zgrade, zidove, stupove, otvore te sanitarne i uređajne predmete (potrebu ovih drugih utvrđuje projektant instalacija, a njihov položaj dogovara s arhitektom odnosno odgovornim projektantom zgrade). Na tlocrtima objekta odrede se položaji vertikala i označe kružićem i slovnom oznakom. Obično se označavaju slovom K, kojem se dodaju brojevi, i to arapski za otpadne vode, a rimski za oborinske, ili obratno, uz odgovarajuću legendu sa strane. Detalji mokrih čvorova označe se također u tlocrtima, brojem ili slovom uz napomenu broja priloga u kojem su detaljno obrađeni. Ako su katovi u objektu jednaki (karakteristični kat) nije pOtrebno crtati svaki. Najveću pažnju treba posvetiti crtanju najnižeg tlocrta u kojem je riješen glavni sabirni vod kućne kanalizacije. On može biti ovješen o strop prizemlja ili podruma ili položen u zemlju ispod najniže etaže. N a slici 6.5. prikazan je glavni sabirni horizontalni vod s priključkom na gradsku kanalizaciju mješovita sustava. Na slici 6.5., s obzirom na kosi krov i prihvat oborinske vode pocinčanim žljebovima, za odvodnju oborinske vode namijenjene su vanjske limene vertikale. Na visini 1,5 m od zemlje one prelaze u cijevi od lijevanog željeza i priključuju se u kontrolno okno zajedno s otpadnom vodom. Na svakom kontrolnom oknu upisuju se kote dna cijevi priključaka i izlaza iz okna, a na cijevima vrsta cijevi (KC-oznaka za keramičku cijev), poprečni presjek u mm, uzdužni nagib u postotku i duljina pojedinih dionica od kontrolnog okna do kontrolnog okna.
144
BO!ENA TIJSAR: KUĆNA KAHALIZACUA
l :. 1~1
.so 1
ns
195
2to l 12
1
?41
so
lli
~
ll,!
i'!
il '
~
6. PROJEKT KUĆNE KANALJZACIJE
1 ~a=t=
6.2.9.3. Sheme vertikala kanalizacije
n
Na tlocrtima objekta prikazuju se svi horizo0 taJni .. . . .. vertikale u tlocrtu prikazuju samo .. . . ~~J~lovi ~ahzactJe, a sve se 1 slovnom oznakom U shemama rtikp~ oalzaJno, I to ~com I brojčano, odnosno ve a one se crtaJu u pravoJ· vel'tčm1, · · sa svim . dtjelovima koii ru·su· VI'dl"" ·. ;, lJIVI IZ t 1OCrta; To su dimenzije vertikala, vrste ci"evi i . adna ., ~· . . čenja sanitarnih dm . ~ pnp du~ma, nacm 1 mJesto prikljupre eta na vertikalu, ventilacija.
~iii
l
"
r,'~
... ,
li =• <' ....!!f
-
145
'· ...
"'·''"'
e61)
!l!!f~~li;L._
Slika 6.5. Glavni sabirni horizontalni vod i priključak na grndsku kanaliz>ciju mješovita sustava [I]
U prikazanom primjeru priključak je izveden na gradsku kanalizaciju kontrolnim oknom. U rješavanju glavnog sabirnog voda i priključka za konkretni slučaj bolje je, a nekada i obavezno mjesto relativnih kota, kao što je slučaj u ovom primjeru, gdje je kota ± 0,00 pod prizemlja objekta, a dubine su dane s + ili ~ od te kote, upisivati stvarne apsolutne kote u metrima nadmorske visine, vezane na državni visinski nivelman. Tako će se izbjeći eventualne greške ili zabune.
'
l. tot
'
Slika 6.6.1. Sheme vertikala kan
r
··
.
r
...
..;.-: l
.;
' ;
_,
.
a tzactje s pnmarnom ventilacijom [12]
146
6. PROJEKT KUĆNE KANAliZACIJE
ao1ENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA
. Sheme vertikalka se su ucrtane stropne ons
.
147
kom vertikalnom presjeku zgrade, na kojem
ctrukrtaJ~J~t~t::~e kote, u pravilu u istom mjerilu u kojem su
crtani i tlocrti. . l' .. k .. evi i njena duljina te poprečni Na shemama se označavaJU vrsta kana tzaclJS ~ ClJ presjek. Također se prikaže i ventilacija svake verttkale. SC
scf/Oatm
9 IUO
~m
..
~· ,.~,
' ~~
-
-~
' ~~
..,
.,.
'
Vodovodna se instalacija, u pravilu, prikazuje u aksonometrijskoj shemi, a kanalizacijska se mreža tako prikazuje samo u nekim iznimnim slučajevima kad je to potrebno radi bolje preglednosti. Sheme vertikala prikazane su Da slikarn.a 6.6.1. i 6.6.2 .
Iz oba je crteža vidljivo dane treba crtati svaku vertikalu u objektu, budući da su
i sanitarni čvorovi tipski, pa se vertikale rješavaju slično kao i detalji. Označe se sve
' ..,;;§ t
Slika 6.6.3. Izometrijska shema dijela kanalizacije [12]
--
·~
-
... -~ la kanalizacije sa sekundarnom ventilacijom [12] Slika 6.6.2. Sheme vertika
jednake vertikale i nacrta se odgovarajuća shema. Prilikom crtanja shema vertikala projektant može nacrtati svaki sanitarni predmet, priključak i odgovarajuće fazonske komade kao na slici 6.6. L, ali je prihvatljivo i crtanje detalja priključka samo na jednom katu, a na ostalim se to jednako primjenjuje, bo što je prikazano na slici 6.6.2. (radi boljeg pregleda slika je skraćena, ali u shemi moraju biti ucrtani svi katovi). Na slici 6.6.3. prikazan je detalj izometrijske sheme dijelova kanalizacije. Specifikacija i opis fazonskih komada također se mogu dati na samoj shemi ili u posebnom prilogu, koji je ujedno i podloga za izradu predmjera i predračuna.
148
6.PROJEKTKLIĆNEKANAUZACUE
ĐOŽEtiA TUŠAR: KUĆNA KAKALIZAGUA
6.2.9.4. Uzdužni presjek kanalizacije Uzdužnim piesjekom kanalizacije utvrđuju se visinski odnosi kanala prema zgradi, okolnom zemljištu i gradskoj kanalizaciji. Utvrđivanjem i prikazom dubine glavnoga odvodnogkaoalapotvrđujeseimogućnostgravitacijskogotjecanjaotpadoevodeizobjekta. Uzdužni presjek je podloga za izradu predmjera i predračuna, jer se pomoću njega
izračunavaju dubine, odnosno količine iskopa i nasipa, potrebna razupiranja,
broj okana i duljine cijevi. Glavni sabirni kanal se prikazuje, ako je to moguće, po cijeloj duljini, a sporedni, koji se na njega priključuju, od svoga početka do priključka na glavni kanal Na uzdužnom presjeku kanalizacije valja označiti: vrstu cijevi: poprečni presjek; nagib cijevi; kote površine podova i zemljišta; dubine rovova; kote dna cijevi; kontrolna okna i međusobne razmake.
149
6.2.9.6. Normalni poprečni presjek Za vani~ ski dio kan a1·IZactJe ·· obično se crta Ini ~ . . . 1:50, a na nacrtu se označe podac" l·w· no~ poprecm presJek u mJerilu • 1 za raz rctte dubme dna kan 1 do nJegovu širinu, podlogu kut li. . . . a a, o osno rova, . ' . na JegallJa I načm zatrpavanja rova. N li . . . a s Cl 6.8. prikazanJe normalni o reč . cijevi od tvrde plastike (PVC) . ad nihp p m presJek za polagan.Je kanalizacijskih . ,Izr e premastandarduDIN19534"1. .. . prop1sima ONORM B 5184) [2] [3]. 11 aus!njskim Uztakavnormalnipoprečnipresjekob·v
za sve
ril
~
.
. .
veličine poprečnih presieka Cl·J·evl· pnmiJenJem I~n~.se ~ .azheu tab~ca u kOJOJ su svi podaci proJektu. J
---1-
NASIP MATERIJALOM 112 ISKOPA
--if- NASI P SITNIM
5
sf~-~-~"''--~+~
Uzdužni se presjeci obično rad6:tza dužine u mjerilu u kojem su i drugi dijelovi projekta (tlocrti), a za visine najčešće se uzima manje mjerilo kako bi se bolje prikazali
MATE~IJALOM
visinski odnosi. Iako arhitekti, u pravilu, u svojim nacrtima kao visinsku kotu prizemlja najčešće daju ±0,00, u nacrtima je nužno, radi izbjegavanja moguće greške, koristiti se apsolutnim kotama. Na slici 6.7. prikazanje primjer ~užnog presjeka, prema tlocrtu na slici 6.5. B
--·
---~
~~~~--: l tC
Slika 6.8.: Nonnalni poprečni presjek
Podaci za normalni " · · tvrde plastike (prema D;~~~c;~ ~76~~;: ~aJ °~:~anje kanalizacijskih cijevi
1
~~n', l
.
l '
L l1
1
Tablica 6.4. Podaci za cijevi od tvrde pas l tik e (p rema slici 6.8.) [9]
D,
s [mm]
B [cml
H [c,;,l
h [cm]
110
3,0
80
10,30
10,00
11,61
0,0095
0,0944
160
3,6
80
10,36
10,00
12,34
0,0200
0,1013
[mm]
. ..". Slika 6.7. Uzdužni presjek [l]
od
e [cm]
F,
[m21
F, [m']
200
4,5
80
10,45
10,00
12,93
0,0314
0,0988
250
6,1
90
10,61
10,00
13,66
0,0491
0,1179
315.-
7,7
95
10,77
10,00
14,62
0,0779
0,1299
.,i' 'i:
J.:
150
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA
6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE HJ 1 :z o
TLOCRT
6.2.9.6. Detalji
VOOTIULAIII
o•1
PRESJEK
HJ
1:20
~~·
U projektu kanalizacije za sve ono što se ne može dobro predočiti u nacrtima ili pak detaljno opisati u stavkama troškovnika prilažu se detalji: kontrolna okna: -unutarnja u objektu; -vanjska okna te -svako specifično okno, s obzirom na -materijal ili dubinu, stepenicu i sl. prodori kroz zidove i stropove izolacije cijevi (ako je potrebno) toplinske i zvučne Detalji svih uređaja u objektu: za sve primijenjene proizvode, koji su na tržištu te se kupuju gotovi i ugrađuju, nije potrebno posebno crtati detalje. Koji će se detalj priložiti projektu i u kojem će mjerilu biti nacrtan ovisi isključivo o projektantu instalacija ili zahtjevu (ponekad i naknadnom) investitora, odnosno izvođača radova.
..-"••u•o•• ...... ,
.......
___",
...... ,.,..,_ "'""""'"""
Slika 6.9.2. Detalj sanitarnog čvora na zadnjem katu
,,
l
TLOCRT
l l
.ll
.i
-·~
.~ l'
l
'
;
'
'
P1 J 1:20
PRESJEK
MJt:20
l~ i ;
~
1·:
' i
Oo
l -!
. l l": ' . ; .)"[) l /tki_ . l.
-" - J
' J__ -
"'"·
'
o p"
l
l HIAlU
VIITIIAl~
td.c. '"' .. lEGUD>:
EIJI>' U HNTilACIJW I1Uu.•ZI.·C[II. CI/[V
-HlADU VIIIIA
--toru
VOilA
l
Slika 6.9.1. Detalj sanitarnog čvora u stanu
Slika 6.9.3. Detalj sanitarnog čvora u sredini nebodera '
151
\ 15 2
ĐolENA 1U$AR: KUĆNA KANALIZACUA
6.PROJEKTKUĆNEKANALIZACIJE
Presjek o-a
PRO~AZAK
CIJEVI
KROZ
Presjek b-b
STROPNU kONSTRUKCIJU Q Q
L
_j
SHka 6.12. Revizijsko okno Slika 6.10. Prodor cijevi kroz zidove i stropove
~
r------
l
S .. LOMT/1.0. CIJEV
S .. K.t.POII
l
j
U~TITifl U14ENI OPS ..V
-..;;:;:;
LJEVJ\/IO·ZEU!:ZNI
Ir--
UL!n OLCMlM
•~~E'I.o.NO·tEUEZ/IA '
.
!
l l '-jFt
r·
l
tf ·tl-
n l
L
f
l
l
SUka 6.11. Detalj završetka ventilacije na ravnom krovu
SUka 6.13. Kaskadno revizijsko okno
~::::;J:t}~
153
154
BOŽENA TUMR: KUĆNA KANAU2ACUA
U situaciji kad je nagib terena prevelik, većom se dubinom okna želi smanjiti potreban broj okana, koja su skuplji dio kanalizacijskog sustava. Međutim, budući da stepenice više od l m nisu preporučljive (a u javnoj kanalizaciji i oknu priključka nisu ni dopuštene), izvode se okna s kaskadom. Presjek ogranka kaskade dimenzionira se za
6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACUE
N a sli_ct- 6.1~. p~ikazani · su detalji sanitarno čvo g ra vodovoda t kanalizacije.
odvođenje samo sanitarnih otpadnih voda ili se empirijski odredi kao 112 $ glavnoga kanala, ali ne manje od $150 mm. Iz načina dimenzioniranja vidljiv je i princip djelovanja. Sve intervencije na kanalu izvode se u periodu bez oborina, kad kanalom teče samo
t l ocrt
sanitarna otpadna voda, koja će biti odvedena kaskadom uz dno okna i omogućiti rad u oknu. Nailaskom većih količina otpadnih voda (oborine), djelovat će glavni odvod, a ujedno će se kaskadni odvod pod povećanim pritiskom samoispirati. Danas se upotrebljavaju mnogo efikasnija posebno izrađena okna od polietilena s ekscentričnirn dovodom vode, poništenjem kinetičke energije brzine vode i samoispiranjem okna u posebnom sferična oblikovanom dnu (proizvodnja "ROMOLD"). Ovakva okna, uz primjenu prikladnih kvalitetnih kanalizacijskih cijevi, omogućuju savlađivanje većih nagiba terena znatno manjim brojem okana (slika 6.14.).
Slika 6.15. a Tlocrt
Slika 6.14. Polietilensk.o okno (ROMOLD)
S
155
. . .. J]ešenom mstalaciJOID
156
6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE
B02ENA TUSAR: KUĆKA KANALIZA.CUA
pr~sj~k
b-b
a-a T
::
,,
"'~
.JU<:
•UTHI VEotTIU o'lloo .I>TIUI•WIII.a"
Slika 6.15. b Presjek a-a
Slika 6.15. e Presjek b-b
157
159
6.PROJEKTKUĆNEKANAUZACIJE
158
BOžENA ruMR: KUĆAA ~
ll
6.3. Nove mogućnosti projektiranja kućne kanalizacije
~~-Oij
\~
·~ 'L>...•-o• •
~
>=mr r-ms
--
l
l ~
l ::: :: ::::: :::::
*
•
j
l
~
1.
'll~ >
~ •' o, OI •
l
l
~
g•
**
l
'--
.ll l
l
l
l
•
e
~
n
~
~
n
>·
§
!
_::
-·
-
bfo.
....
~
l
-
.
- l= .
i
~ ~
~
A
~
-
G
-
h
;
l
ln
ill
...
~
1
~ ~
e
~
~ ln ~ ~
.
!
!
l l a: i 5 i ~ ~a: Ji ig i i ~~ i f . ~ ~ ~ "' "' ~ a
8
ll Slika 6.17. Uzdužni presjek
Slika 6.16. Situacija l
l
n
~~
~
g e
l
~
-.-
n
l
r! f- ~
~
~
l
'-'
.....
~
l
--
0
i!
~
ll "" . 'l.l(
O>
~
~ ~
-_,..
l
<-uo
"§•
•
- '-"' .. '::: - .. -- . ..
-.
l[
l
"" ""
l
l
•
__!!"_
fi
'-'
'l
-- -~ ~
r,
-
L-Oll
S-Oll
'"" ""
~
160
B02EHA TUSAR: KUĆNA KANAUZACUA
6. PROJEKT IC UČNE KANAUZACUE
1
IETM.J LJCiRADI[ ITUIDI MAXI-VENT
KROV
..._...
«W
N-''"""'
~ JIINI-VDIT
o
4. KAT
--
/ugradba kada nema podnog &lfona/
3. KAT
--
2. KAT
1. ICAT
Delaij ........ SlUOOR MINI- VENT ispod umivaonika
P.S.
P.S.
PRI Z. dn 160
1"11"1
Slika 6.18. Shema vertikale i ugradnja Studor odušnog ventila
Slika 6· 19· Detalj ugradbe odušnog ventila
161
162
BOŽEt{A TU$AR: KUĆNA KANALIZACLJA
Literatura:
. .. di lomski rad, Zagreb, 1998. . D . N. .. J'ešavanja kućne kana/lzacye, P Badovmac .. acm r
l.
DIN !9534
2. 3. 4.
ONORM B 5184 d v··ma grada gdje nije izgrađena javna dv d .. 0 tpadnih voda na po ruCJl Pravilnik~ o 0~ nJI . . da za eba br. 24/1977. kanalizacija, Sluzbem glasmk ~ gr NN b 28/96. . Pravilnik o izdavanju vodopravmh akata, . ktir.. • . izVođenje betonskih i armlrano5. · ·uvjetimazaprc.ye ranJel I Sl l' t 6. Pravi/niko tehničkim m;erama l . ~ . ivnom djelovanju vode i t a, . lS betonskih konstrukcija u sredinama rzlozemm agres . .. dn"e u seizmičkim područjima, Sl. list br. 39/64. Pravilnik o privrememm proprszma za ~ !l -ta ·u u javnu kanalizaciju, Sl. gl. grada Pravilnik o sastavu otpadnih voda koje se upus 'J
br. 32nO. 7. 8.
Zagreba, 1969. .. . Prospekti proizvođača ctJeYt .. . l" č kanalizaciju tipa KC, Dalmacija cement, · . V .. Azbestcementne c 11 eV1 za u 1 nu 10. Salorut ranJIC, 1 reb Skupština grada kata og . ka lizacije za područje grada ag a, ll. Smjernice za izvedbu mterne na
9
z
Zagreba,l969. . . ·- . db "hprojekatakućnekanalizaczje 12. Tušar B.: Podacl IZ vrse fZVe en! 5 13. Zakon o građenju, NN br. 77~~~~ br. 36/95 14. Zakon o komunalnom gospo , Zakon o normizaciji, NN br. 55/96 4 15. đ nju NN br. 30/9 16. Zakon o prostornom ure e , Zakon o vodama, NN br. 107/95 17. Zakon o zaštiti na radu, NN br. 59/96 18.
7. IZVEDBA KUĆNE KANALIZACIJE 7.1. Predradnje Izvedbom, ili kako se kod nas najčešće govori, montažom kućne kanalizacije osiguravaju se dobro funkcioniranje i dugi vijek trajanja instalacije, a cilj je da se to postigne uz relativno najniža ulaganja. Prije početka rada na montaži kanalizacije, radni prostor treba primjereno očistiti. Potom valja kontrolirati mjesta postavljanja cijevi, provjeriti dimenzije prema projektu i utvrditi položaje mokrih čvorova, nagibe kanala i sl. Kanalizacijska se mreža montira uz određene uvjete za rad. Tako u zimskom razdoblju objekt mora biti zatvOren, a montaža se obavlja dok temperatura u objektu ne pada ispod +5°C. Pri montaži kanalizacije treba uvažavati određene tehnološke postupke i mjere zaštite na radu. Kanalizacija u objektu se ne izvodi odjednom, već u fazama usklađenima s napredovanjem graditeljskih radova. Tako se temeljna kanalizacija, ako je ukopana, provodi zajedno s betoniranjem temelja objekta (nekad i . prije). Kućna cijevna mreža se montira nakon završetka grubih građevinskih radova. Završetak radova na montaži kanalizacije postavljanje je sanitarnih predmeta i podnih sifona, i to nakon završnog žbukanja i postavljanja podova. Prije početka radova na montaži kućne i dvorišne kanalizacije treba na gradilištu pripremiti potreban materijal. Nosilac posla (građevinsko poduzeće) mora za nj osigurati primjeren prostor, najbolje zatvoreni. Pri prijevozu i uskladištenju treba se, ovisno o predviđenim vrstama cijevnih materijala za izvedbu kanalizacijske mreže, pridržavati preporuka proizvođača cijevi. One se odnose na sljedeće: Prilikom prijevoza treba paziti da cijevi cijelom duljinom naliježu na pod vozila, kako je to prikazano na slici 7.1. Treba ih položiti tako da tijekom vožnje na mogu vibrirati i da nema naprezanja na savijanje. Cijevi treba zaštititi od oštrih rubova, pri utovaru ili istovaru ne smije ih se povlačiti niti bacati. Utovar i istovar treba obaviti pažljivo i pritom se koristiti prikladnom dizalicom. Prilikom skladištenja palete treba postaviti jednu na drugu tako da obodni drveni okviri naliježujedan na drugi, a ne smije ih se slagati u visinu veću od 1-2 m. Mjesto _skladištenja mora biti ravno i cijevi moraju međusobno nalijegati po cijeloj duljini. Da cijevi ne bi ležale na neravnoj podlozi, postave se barem tri podložne letvice za Uobičajene duljine cijevi od 12 m. I pri slaganju po visini također treba podložiti letvice da se spriječi nepravilno ležanje cijevi i eventualno deformiranje (važi za cijevi).
164
BOŽENA TIJSAR: KUĆNA KANALIZACUA
7• IMOBA KUĆNE KANALIZACUE
165
Nagibi se određuju · manjim od v >O 75 c:a ~sna~~ vu~ne s~age vode, koja je pri brzinama tečenja ne U ~- ' . s, OVO Jna a ostgura samoispiranje cjevovoda.
odvodn~:~=~:j:e::: u ~oslje~~ ~je~e radi uštede i povećanja efikasnosti
ispunjenošću pa su prikl' - ~č~e pn:sJe -~riklJu~ka s potpunom ili gotovo potpunom
' . . ~~c~J. _esto 1 manJih presJeka od 41 150 mm. Ne mogu li se posticimh minimalni na "b·1 d'10 . gt • odvodnJe valja riješiti crpnom stanicom.
Slika 7.1. Prijevoz cijevi do mjesta ugradnje [3]
Slika 7.2. Skladištenje cijevi [3]
7.2. Priključci ua gradsku mrežu
113 •.39 m.n.m.
Svaki objekt mora imati samostalan priključak na gradsku mrežu, koji je određen propisanim uvjetima komunalnog poduzeća još prije nego što se pristupilo izradi projektne dokumentacije. Prije početka izvedbe priključka, odnosno polaganja priključnog kanala, veoma je važno provjeriti visinske odnose priključka gradskog kanala i uzdužnog nagiba priključnog kanala. To znači da treba provjeriti točnost podataka navedenih u projektu. Osnovni uvjeti koji se moraju poštivati pri izvedbi kanalizacijskog priključka pojedinog objekta: priključak mora biti što kraći; nagib mora biti jednak na cijeloj duljini priključne cijevi; dimenzija priključka ne smije biti manja od$ 150 mm; najmanji nagib za~ 150 mm je 2% (preporuka); nagib je maksimalnom brzinom, koji za
najveći
priključka ograničen
većinu
cijevi, što služe za izvedbu priključka, iznosi 3 m/s.
Pon~kad se zbog mogućnosti gravitacijskog priključka mora izvesti minimalan nagib, pa su stoga i smjernicama za projektiranje kućne kanalizacije, jednako kao i DIN normama, ovi nagibi utvrđeni prema promjeru cijevi (tablica 5.3.).
Slika 7 .3. Uzdužni p resi:.o ek ku·enog Priki'JUčka od PVC cijevi na ulični kanal
CEMENTNI MORT 1:2
166
BOžENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACIJA
167
Na slici 7 .4. prikazan je detalj izvedbe spoja kućnog priključka, cijevi od tvrde plastike (PVC), na uličnu betonsku kanalizacijsku cijev, i to pomoću prijelaznog komada "RDS" ili "KGF" od tvrde plastike i gumene brtve. PVC cijev se na kontrolno okno ili drugu betonsku građevinu priključuje posebnim priključnim komadom s gumenim brtvenim prstenom, a vanjske površine moraju biti tako obrađene da se može postići vodonepropusna veza između betona i priključnog komada. Ujedno veza mora i biti dovoljno čvrsta da ne dođe do deformacije cijevi (slika 7.5.). Također se u troškovniku posebno iskazuje potreban broj priključnih komada prema presjeku priključne cijevi. OCTONSI
HRN - U-N1 051 HRN - U-N1 052
Slika 7.5. Priključak na kontrolno okno
Na slici 7.5. prikazan je detalj izvedbe spoja cijevi od tvrde plastike (PVC) na kontrolno okno ili drugi betonski objekt, pomoću prijelaznog komada "RDS" ili "KGF'~ od tvrde plastike, s gumenom brtvom.
presjek
Slika 7.6. Priključak fazonskim komadom [l]
168
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACUA
. . 7.6) pnmJe · · ru··v Priključak fazonskim komadima (shka JI J' e ako se svi .. dobjekti . .Istovremeno priki'JUCUJU • . na gradsku kanalizaciju, odnosno kad se unapnJe znaJU točni položaji priključaka (poglavlje 4.4.2.5.).
7.1ZVEDBA KUĆNE KANAUZACLJE Vanjska strana zida
169
Urut81'Jia strana zida
t:JD::::
-~Vanjska stra'la zida
Unutarnja strana zida
Slika 7.9. Ugradnja PVC cijevi u zid kontrolnog okna [31 Slika 7.7. Priključak keramičke cijevi na gradski betonski kanal [2]
N
li . 7 7. prikazanje nekoć često primjenjivani način priklj~čka na gradsku
a s ct · .. . . . . . lika ( d • og) presJeka. kanalizaciju od betonskih CIJeVI,~~ th JaJ~ uz um l'' i svaka kanalizacija. Vi done ro usnost je osnovm zahtjev, koJI mora zado~o ~It . o b ~ pke kanalizacijs~e cijevi izrađuju vibro-tlacmm postupkom, što tm Stoga se e ons ,. . e ostu kom rade i revizijska okna. Za sve osigurava vodonepropusnost~ aJe~ s p b;, (DIN 4060); a cijevi se na okno međusobne spojeve upotreblJaVaJU se gumene e . . . . • . spoJmcam . . a (DIN 4034) • prikazanima na shct 7.8. pnklJUCUJU
7.3_ Kanalizacijska mreža izvan objekta (dvorišna) 7.3.1. Iskop rova i polaganje cijevi
SUka 7.8. Presjek baze kanala kontrolnog okna [6]
Pri iskopu rova treba voditi računa o njegovoj širini,. koja mora, ovisno od dimenzije cijevi, iznositi najmanje 70 cm. Rov treba osigurati od prodora vode. Važno je da cijev bude položena na dobro pripremijenu posteljicu od prikladnog materijala. Prilikom polaganja treba paziti da cijev po cijeloj duljini dobro leži u rovu da se ne bi dogodilo da cijev bude oslonjena samo najednom mjestu ili u jednoj liniji, jer bi to izazvalo neravnomjerno opterećenje cijevi. Na području nalijeganja najčešće se postavlja posteljica od pijeska, debela najmanje lO cm i uvećana za 1/10 promjera cijevi. Iznad cijevi područje je njena prekri vanja, visoko najmanje 30 cm, i to u zbijenom stanju. Ovaj zadnji sloj treba posebno pozorno izvesti kako bi se poslije opterećenje završnog sloja, npr. ceste, ravnomjerno rasporedilo po cijeloj duljini. Oko spojnih mjesta rov se smije zatrpati tek nakon završnog ispitivanja vodonepropusnosti cjevovoda, odnosno nakon odobrenja nadležne nadzorne službe. Na slici 7.10. prikazanje ·· položaj cijevi u rovu.
Kak0 se danas za kućne kanalizacije sve više primjenjuju ~VC ~aliza~ijs~e . · k OJe · se o dmah pri Izradi 1.betoruranJU .. edlaže se i poseban sustav obujnuca .. d CIJeVI, pr Tak adnju u zid za dtmenztje o okna ili zida postavljaju u samu otplatu. o .za ~gr .. od 300 do ~ 500 mm ~ 100 do ~ 250 mm postoji RDS-sustav, a za vece duneuztJe ~ . VC .. . posebni brtveni prsten. Ovi sustavi omogućuju j~~sta~~ u_vođenJ:e :azi~~~v~ ·a otplate i to tako da se kraj kanalizaciJSke CIJeVI namaz nakonskidan] . · (rk 79) laganim zaokretanjem ugura kroz već ubetoniranu obuJmtcu s I a ...
Za izvedbu pripadajućeg dijela kanalizacijske mreže izvan objekta upotrebljavaju se različiti cijevni materijali. Cijevi moraju ravnomjerno nalijegati na podlogu po cijeloj duljini kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao "prosta greda" ili "konzola". Širina rova mora biti takva da sa svake strane osigurava minimalno 20 cm slobodnog prostora. Posteljica za cijevi redovito se izrađuje od nevezana materijala (pijeska), ali nije rijedak slučaj da se izvodi i od mršavog betona. Ovo naročito dolazi u obzir kad se cijevi polažu u plitke rovove, gdje je uz to i znatan utjecaj prometnog opterećenja. Ovaj se dio kanalizacijske mreže najčešće izvodi od keramičkih cijevi.
'
170
ĐOŽENA TU!;AR: KUĆNA KANALIZACUA
7.1ZVEDBA KUĆNE KANALIZACUE
171
cijev s jedne i druge strane, što se također čini i na mjestu spoja, ali tek nakon ispitivanja vodonepropusnosti montiranih dionica. Cijevi treba zatrpavati u horizontalnim slojevima, i to tako da prvi sloj uz plašt cijevi bude od sitnijeg materijala koji treba nabiti ručnim nabijačima. Ostale slojeve treba bolje nabiti kako bi se zasuti materijal dobro zgusnuo i da se uspostavi veće trenje o strane rova. U protivnom dolazi do naknadnih slijeganja zbog prometnog opterećenja, odvajanja i "propadanja" završnog zastora.
.. f
Područje
prekrivanja cijevi :L~-7'o;;;:-
iji *''
Područje
nalijeganja cijevi
l
..
Slika 7.10. Položaj cijevi u rovu [3]
Keramičke cijevi
~ 50
. .
do
k ramičke cijevi s presJecuna od "' nun Za otpadne vode pnmJenJUJ~ se ~v k no l'anim užetom i asfaltom. Cijevi 600 nun. Vodonepropusnost spoja postlze s_e o _P J l . betona. se polažu na pješčanu posteljic~u, a one većih presjeka u s OJ . .
. .
·'
Betonske cijevi
. . .. . T su betonske cijevi proizvedene Primjenjuju se dva ttpa betonskih CIJe~l- o . . ''pero i utor" s gumenim . . . d ačke l Om koJe se spaJaJU na ' postupkom centnfugrranJa, ~g ' • "buk Budući daje vodonepropusnost - · OJa cementnom z om. odn. 1 prstenom ili brtv Jenjem sp . bl' . Drugijepostupakproizv ue ovakvih sustava upitna, oni se sve IJeđeupotre JaVaJkU. a za brtvlienie služi gumena C" . d gačke25m snaglav om, ~ ~ . tzv. vibrotlačenjem. lJeVI su u . ' ' akvim cijevima zadovoljava uvjete tzv. "labirint" brtva. K vali teta kanala _Izvedeno~ ov . . funk · nalnostl (poglavlje 3.6.). vodonepropus~osti I.. cm od dn. e zabranjena je upotreba loših cijevi,. zbog Na bilo kojem dijelu sustava vo J . l kopni sustav odvodnje, pa -- . e vode kojim se potapa CJe o . mogućnosti pojave usporen ' ak m diJ'elu kanalizacije bez obzrra otpoidnih voda u tlo moze doci na sv o . di w
dopro ranJa
••
.
b . k.ih voda
na to je li'Damijenjen samo za odvodnJU o onns
Azbestcementne cijevi
.
-
.. .. ka 'li mršavog betona. .. . olagati u posteljiCU od pljes I Azbestcementne e lJeVI mogu _se_p . . . kom razinom podzemne vode, Betonska se posteljica preporučuJe l na mjestima_~ vtso . . d · · ani a P'ieščane posteljiCe. .. kako ne bt dolazi1o o Isprr :.~ 'J • 'ti dubljenje postelJICe za . d l spo•inice potrebno je ostavi pro .. d Na mjestu g Je o aze J • . al. š' . anie rova na tim mjestima mJe "DALMA REKA" spoJmce, I pro mv :.~ b.. z .. debljlllU - .. . ''p dbiti". Pri tome se lagano na IJR u potrebno. Montirane CIJeVI treba sa strana o
Slika 7.11. Polaganje azbestcenientnih cijevi u rov [5]
Slični se postupci primjenjuju i pri polaganju cijevi od drugih materijala. Za pojedine cijevne materijale proizvođači obično daju naputke o prenošenju, skladištenju i ugrađivanju, a tih se uputa valja pridržavati. Obavezno treba vidjeti kataloge ili prospekte proizvođača cijevi. Cijevi od sintetičkih materijala Ove se cijevi, najčešće pod nazivom plastične cijevi, upotrebljavaju za oborinske i otpadne vode. Brtve se gumenim prstenom. U rov se postavljaju na pješčanu podlogu i pažljivo zasipavaju. Prije polaganja treba pozorno pregledati jesu li cijevi ispravne, odnosno utvrditi da se nisu oštetile pri transportu.
7.3.2. Naknadna ugradnja prijelaznih komada i odvojaka, odnosno novih priključaka
Vrlo često se javlja potreba da se na već postavljenu cijevnu mrežu priključi neki novi sadržaj. To se može uraditi postavljanjem kontrolnog okna ili ugradnjom fazanskog komada.
Primjer naknadne ugradnje na PVC cjevovodu: Želimo li naknadno, na već položeni i ugrađeni PVC kanalizacijski cjevovod, ugraditi novi priključak, koristimo se odvojkom tipske oznake KGEA (oznaka prema katalogu proizvođača) (45°) i dvjema dvostranim spojnicama KGU. Da bi se takav
172
BOiENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACUA
7.1ZVEDBA KUĆNE KANALIZACUE
.. k ·u stavljamo novi priključak, skratiti . .. vi kako je to prikazano zahvat mogao izvesti, treba osnovnu CIJev, na ~J za duljinu odvojka KG_~A_uvećanu za dv~~pr=~:o:;;~·15o. Spojeni elementi na slici 7.12. Krajeve CIJeVI treba na rubu ost p ni u kojem se slučaju ne smiju skraćivati.
173
Kontrolno okno označava se kvadratom, veličine 25><25 cm, crvene boje sa žutim krugom, promjera 10 cm, u sredini (vrijedi na području grada Zagreba). Kontrolna se okna također izvode na dvorišnoj kanalizaciji, ali i unutar objekta ako je glavna sabirna kanalizacija ispod poda najniže etaže (u temeljima). Ako je kontrolno okno u zgradi, na maloj dubini, tada se često provodi u zatvorenoj cijevi, ali obavezno mora postojati mogućnost čišćenja. Detalji primijenjenih revizijskih okana, pojedinačnih ili tipskih, prikazuju se u detaljima projekta. Na slici 7.13. prikazana je mogućnost izvedbe kontrolnog okna u objektu, keramičkom zatvorenom cijevi, radi sprečavanja neugodna vonja iz kanalske mreže. Za okna u području podzemne vode potrebno je, radi osiguranja vodonepropusnosti kanalizacijskog sustava, izraditi prikladnu hidroizolaciju.
t~ lli~
i
- -_,._il
-i-J-~,. j
1
~
900
~
Slika ?.ll. Naknadna ugradnja odvojka [3]
odrezane N · dan kraj odrezane cijevi stavi. se odVOJ.ak KGEA -a • na drugi kraj"ka. .. . aJe . . . umetnuti dio cijevi između odvoJ I CIJeVI cijevi navlačrmo dvostruku spoJlllCU, ~ ~ "č tako da one polovicom svoje .•. dn · · Tada spo1mce panu erno takoder JOS Je u spOJniCU. J .• • dan ·· · · one odrezane. duljine nalegnu preko odvojka i_doda_ne CIJeVI, o:-;~:~~:jak: ;r~~::rn dvostrukom
~a taj=~ ~e~~~~:~:7e p::re:;e i prilikom naknadne ugradnje drugih 1
Slika 7.13. Kontrolno revizijsko okno u objektu [2J
7.4. Kanalizacijska instalacija u zgradi
. spoJmCOm. elemenata.
Kanalizacijska instalacija u zgradi i svinj eni pripadajući dijelovi (uređaji) moraju biti predviđeni i izvedeni vodonepropusna, a to se pri tehničkom pregledu dokazuje vjerodostojnim dokumentom.
7.3.3. Kontrolna okna
Kanalizacijske cijevi unutar zgrade postavljaju se u zidovima, stropovima, podovima i ispod površine tla.
.. . . kanalizacijom mora biti izvedeno Na priključnom kanalu pnje spoJa s ~avnom . n· uzorci za utvrdivanje k · moćt nesmetano uzuna kontrolno mjerno okno u ome ~e se. .e osebna važno ako su u objektu i količine i sastava otpadnih voda IZ _objdcta. Ovo J p mo biti agresivne(vidi4.7.4.). sadržaji koji mogu ispuštati vod~ koJe_posv~~ ~7:vu re:::lacijsku liniju objekta (ili Ovo okno smješta se na JaVDOJ pov mt dtr~ana otpadne vode i na mjestu ogradu objekta), nizvodno ~ eventualnog pre e gdje je osiguran nesmetan pnstup.
Radi kontrole ili popravka važno je da su cijevi postavljene tako da budu što
pristupačnije.
Cijevi se mogu postavljati otvoreno - vidljivo uza zidove ili ispod stropa, ili zatvoreno, u kanalima. U oba slučaja cijevi se pričvršćuju o konstruktivne elemente zgrade, a pritom se mora voditi računa o slijeganju zgrade, dilatacijama te širenju i skupljanju. Cijevi se najčešće postavljaju kombinirano, tako da je dio njili zatvoren, a dio pristupačan i vidljiv.
174
B02ENA TIJŠAH: KUĆNA KANALIZACIJA
~L
7. IZVEDBA KUĆNE KANALIZACIJE
-----lr;
Postoje određena mjesta u zgradi, npr. stubišta i svi dijelovi zgrade gdje bi temperatura mogla pasti ispod 0°C, na kojima je bolje ne postavljati kanalizacijske cijevi. Također nije dobro cijevi postavljati u kotlovnici centralnog grijanja i drugim dijelovima objekta s visokom temperaturom, jer na takvim mjestima dolazi do topljenja bitumena ili kita na spojnicama cijevi, što zahtijeva intervencije i popravak
ror-rr-.-rJY'-~--_,/;r=·~::.__
#l,i:""'._"' ...
•• '"
~
Ako u zgradi postoje pokretni uređaji, dizalice i sl., koji mogu izazvati mehanička oštećenja i vibracije, kanalizacijske cijevi moraju biti primjereno udaljene. Budući dase vodovodne i kanalizacijske instalacije projektiraju i izvode zajedno, treba, zbog higijenskih razloga, paziti da vodovodna instalacija posvuda bude iznad kanalizacije kako bi se spriječila svaka mogućnost onečišćenja pitke vode onom
·~
6' 5'
..
'"
~~
l-
,.
~;;
~
~,.
~
l
'" •
..
,."
7.4.1. Temeljna kanalizacija Glavna sabima kanalizacija najčešće se postavlja ispod poda najniže etaže iz koje se odvode otpadne vode. Tada se naziva temeljnom kanalizacijom, polaže se u zemlju, a cijevi mogu biti: keramičke, azbestcementne, od lijevanog željeza ili plastične. Betonske se cijevi, ~_,pravilu, ne polažu u zgradi već samo u dijelu dvorišne kanalizacije. Najmanji poprečni presjek temeljnog voda u objektu je 70 mm ako se njime ne odvode vode iz WC-a, a najčešće je ~ 150 mm. Nagib kanala ovisi o poprečnom presjeku ili se određuje prema pravilnicima i propisanim preporukama
(slika 7.15.).
.
,.
otpadnom.
(tablica 5.3.). Dubina polaganja cijevi uvjetovana je mehaničkom zaštitom od udara, opterećenja ili pak zamrzavanja. Za cijevi položene unutar objekta obično se za osiguranje zahtijeva 20-30 cm nasipa iznad tjemena cijevi. Na slici 7.14. prikazan je uzdužni presjek temeljne kanalizacije objekta priključenog na gradski mješoviti sustav. Na početku temeljnog voda (točka O) priključenje dvorišni slivnik, što je dobro predvidjeti, kad god je to moguće, radi ispiranja temeljnog voda, kontrole i održavanja, a tu se također priključuje i dio oborinske vode ako je gradski sustav mješovit. Na uzdužnom presjeku 4-4' predviđeno je unutarnje zatvoreno revizijsko okno, a izvan objekta kontrolno okno prije priključka na gradsku mrežu. S obzirom na zadanu kotu priključka (nema pojave usporene vode u gradskoj mreži) i tješenje najdonje etaže osiguranje uzdužni nagib temeljne kanalizacije 3%. Također je prikazan detalj prolaza cijevi kroz temelj zgrade unaprijed ostavljenom mogućnošću prolaza (plan oplate temelja odnosno izvedbeni projekt zgrade). Osnovno je pravilo postavljanja da cijev nikad ne smije biti čvrsto uzidana u nosive dijelove zgrade, nego mora ležati slobodno, i zbog toga otvor mora biti za 3-5 cm veći od vanjskog promjera cijevi
l 75
'
,.
Slika 714 • · · • Prim·!Jer uzduznog presJeka temeljne kanalizacije [2J
,.
N
l
l 150 l
Slika 7.15. Detalj prolaza cijevi Jcroz temelj [2)
.
Mjesta~ či~ćenje temeljne kanalizacije postavljaju se tamo gdieJ·e v-'
..
Jatnostzačepl,en .. · . :.~ ~a VJero~ Ja CIJeVI, a to su mJesta nagle promjene pravca i ulievi bočnih kanal .
u glavru kanal. Takva s · edb . . . ' a e IZV a preporuČUJe da se IZbJegnu začepljenja (slika 7.16.).
17 6
7. IMDBA KUĆNE KANALIZACLJE
BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACUA
Drugi je slučaj prikupljanja otpadne vode glavnim sabirnim vodom .dl.. . ·stropa ~A-·-a 0 dn . . , VI JIVo ISpod •• ~Ulll ' osno pnzemlJa. U tom se sluča·u "č š· . . .. od hjevanog željeza ali i plastične e·· . b . ~- naJ ~ c_e Up?trebljaVaJU Cijevi na stropove i zidove: . lJeVI se o UJnucama l VJešaljkama pričvršćuju
3
2
177
pose= s~~ ovaj dio ~~~lacije primi~e~e cijevi od sintetičkih materijala, treba ih . p ~Ivo postaviti, I to zbo.g velikih koeficiienata istezan,; vih .. . se dio od 1 tičn ·· · . . ~ ~a o CIJevi. Ako da takva P_~ ebCIJeVI u~adi u beton, Istezanje se sprječava silom, ali se preporučuJ· e CIJev ne ude dulJa od 1 m. Slika 7.16. Mogućnost uljeva bočnih kanala u glavni kanal [4]
Priključak nikad ne bi smio biti izveden pod pravim kutom (primjer 2), pa niti ako se tu predviđa kontrolno okno, već pod kutom 45°, kao što je to prikazano na primjeru L I rješenje u primjeru 3 hidraulički je lošije od primjera 4, ali se ne može uvijek izbjeći, pa tu treba predvidjeti otvor za čišćenje. Ako je to moguće s obzirom na namjenu prostora, otvori za čišćenje mogu se postaviti tako da se izbjegnu kontrolna okna u objektu (slika 7.17.).
2
,,
3
~t b ~ t --+
R45"
L87•
s
Za prič~ćenje cijevi na strop odnosno zid služe metalne obujmice posta l. neposredno IZa naglavka cijevi. Na horizontalnim od . . ' v Jene . v ovuna razmak lZIDedu obujmica treba biti · dnak . . Je deseterostrukom vanJskom promjeru voda, ana vertikalnim od . naJVIŠe 2 m (slika 7.18). v ovuna
1 NEPOM!ĆNA OBUJMICA 2 SLOBODNA OBUJMICA
R4SO
R'5°
Slika 7.17.: Otvori za čišćenje sabirne kanalizacije [4]
Primjeri 1-4 odnose se na temeljnu kanalizaciju ispod poda, a primjer 5 sabirni je vod, ovješen ispod stropa, s otvorom za čišćenje na račvi, koji je zatvoren čepom. Prednost je predloženih rješenja ne samo ušteda novca za izvedbu okna, nego je i čišćenje lakše i jednostavnije. Važna napomena: Otvori za čišćenje moraju biti postavljeni prema smjeru tečenja, uvijek uzvodno od mjesta vjerojatnog začepljenja da bi prilikom intervencije i nakon nje voda postepeno otjecala bez neugodnosti za radnika koji radi na odčepljivanju. Prolazi kroz temelje ili zidove objekta uvijek su pod pravim kutom. Ako se cijevi polažu paralelno s temeljnom stopom, moraju biti od nje odmaknute barem za 1,0 m dase izbjegnu utjecaji slijeganja zgrade na kanalizacijsku instalaciju, a i da se omoguće eventualni naknadni popravci. Cijevi s vanjske strane zgrade (dvorišna kanalizacija) treba odmaknuti od zgrade za najmanje l do 2m.
08UJMICA SA Ul0.2:NOM TRAKOM
Slika 7.18. Sabirna kanalizacija ispod stropa
. . Upo~ebljavaju se nepomične obujmice, koje su fiksno pričvršćene o ko . dijelove, I slobodne, koje labavo obuhvate cijev i služe samo ka l šnstruktivne ćava horizontalno - . .. . . o os anac to omoguklizni l . poffilcanJ_e l1I_ ~Je cijevi. Između čvrstih !očaka postavljaju se nag avet za kompenzuanJe razlika u duljini istezanja i skupljanja cijevi.
B02ENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA
178
7. IZVEDBA KUĆNE KANAliZACIJE
7.4.2. Vertikale
r . lobodno uza zid ugrađene u zidne otvore Vertikale u zgradi mogu se pos~v J~b s . Zbog ~pasnosti od smrzavanja ikalnirn instalaciJ skim otvonma. . . .· ili slobodno, u vert . . 'sk . tubt.šne zidove. Ne može li se to IZbJeCI, tavljatl u vanj e l S .. ika! nije dobro vert e pos . .~ otreb lJ" avaju cijevi od liJevanog . . ki . 1. ti za vertikale se naJcesce up .. . treba ih toplins lZO rra : . . . .. . oprečni presjek CIJeVI ~O mm. željeza, azbestcementne lli pl~ti':_~e._ NaJ~~J~!ei~i način, i to bez obzira ria njihov Vertikale se na zidove pncvrscUJU UVIJPrie'č ", nJ· e J· e moguće izvesti kukom l li slobodne ili zatvorene. vrsce polozaJ, ~-Jesu bol" •. obu;micom 2 (slučaj b) na slici 7.19. (slučaj a), aliJe JI nacm ' v
y
•
•
179
Na dnu svake vertikale postavljaju se otvori za čišćenje, i to na visini 40 cm od poda kako bi se prilikom čišćenja mogla podmetnuti posuda. Otvori za čišćenje su od istog materijala kao i vertikale.
Mogućnosti postavljanja otvora za čišćenje prikazane su na slici
7.21.
•
s
fS
FS
FS
FS
•
rus~
b
~ ~
Slika 7.21. Otvori za čišćenje na dnu vertikale [4J
.·
Ako je vertikala u zidu, odnosno, ako nije vidljiva, na mjestu otvora valja postaviti vratašca, koja sa svake strane moraju biti b3rem za 5 cm veća od poklopca na otvoru za čišćenje. Kišne vertikale mogu biti unutarnje ili vanjske. Za unutarnje se vertikale primjenjuje
2 Slika 7.19. Načini pričvršćivan}a vertikala [2]
. ", . . ako na lavka ali najmanje dva puta na CiJ. evi se na zidove pnčvrscuJU Ispod svč g k g buJ· m' t· ce Dno vertikale oslanja · · · tr pneplo e pre oo · svakomkatu.Moguseoslomtllo_s_ o ak d" o cijevima od lijevanog željeza, se na blok od opeke ili betona Ih sek, o se. ra_ Jru 1 Prema nosivosti tla određuju . . ·u,;e luk s petom (slika 7.20), ao u pnmJe . pnmJenJ , . ika! se i dimenzije oslonaca (blokova) Ispod vert e.
3
2
1
isti materijal kao i za sanitarne vertikale. Vanjske su vertikale najčešće limene (pocinčani lim), kao i žljebovi za prihvat vode, ili plastične. Budući da su ti materijali zbog svoje male čvrstoće osjetljivi na mehanička oštećenja, za dm~ji dio vertikale, do visine 1,5 m iznad tla, upotrebljavaju se cijevi od lijevanog željeza ili čelične. Kišne se vertikale ne smiju otvoreno izlijevati na pločnike ili prometne površine, jer bi voda pritom prskala po prolaznicima, a zimi izazivala poledicu i moguće nesreće. Ako se kišna vertikala ne priključuje u glavni sabirni vod (nepotpuni razdjelni sustav gradske kanalizacije), vodu treba prihvatiti primjerenom obradom plohe na koju se izlijeva.
7.4.3. Grane i ogranci
s
s
,.
1
Slika 7.20. Oslonci vertikala [4]
;,'=
Grane i ogranci mogu se izvoditi od olovnih, cijevi od lijevanog željeza, azbestcementnih ili plastičnih. Cijevi se postavljaju s određenim nagibom, kako je to već navedeno u poglavlju 4.2.1. Preporuka je da se priključci grana na vertikale izvedu pomoću fazonskih komada, pod kutom od 87° do 88S\ jer se na taj način osigurava cirkulacija zraka iznad otpadne vode, što će onemogućiti izazivanje podtlaka u mreži.
51
.....
Najpovoljnije je da grnne budu postavljene vidljivo, ispod stropa ili između stropa i spuštenog stropa. Ponekad se grane polažu i illlutar stropne konstrukcije, ali to nije najsretnije .rješenje, jer ostaju nepristupačne. Ako je stropna konstrukcija rebričasta, od vodnu se cijev može položiti između dvaju rebara i osigurati mogućnost pristupa s donje strane.
--------------·-180
BolEKA TiJSAR: KUĆNA KANAUZACLJA
7. IZVEDĐA KUĆNE KANAI.JZAC!JE
::era
. od r oruča se izvedba na različitim Pri dvostranom priklJUČtvan}u _na v~~ v p bude ispod izljeva manJeg vismama Pntom treba paziti da tzlJev CIJeVI veceg_Pro se barem osigurati njihov promjera (slučaj a), odnosno, ako to mJe moguce, mora međusobru razmak od najmanje 25 cm (slučaJ b). .
Iznad krova zgrade, ako je tamo terasa, da se izbjegne neugodan vonj treba izlazne odušne cijevi podignuti na primjerenu visinu (3 m), a ako je u blizini odušnog voda prozor zgrade, mora ga se udaljiti i povisiti. Horizontalni odušni vodovi moraju biti postavljeni s nagibom 1:50, svi prelazi na vertikale izvedeni lukovima 45°, a priključak na vertikale kanalizacije pod kutom 45° do 70°.
b) PRESJEK
a) PRESJEK
~~g ~r-----77 TLOCRT
TLOCRT
. . v od [l] (prema ONO RM B 2501). Slika 7.22. Priključci grana na vertikalm
7.4.4 . Odu§ni (ventilacijski) vodovi
7.4.5. Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije Nakon izvedbe svake kanalizacije mora se, u interesu korisnika instalacije i zgrade, ispitati njena vodonepropusnost. Ispitivanjem se provjerava ispravno odstranjivanje otpadne vode, odnosno da se prilikom montaže nisu negdje začepili priključni kanal, vertikala ili drugi dijelovi cijevne mreže. Ispitivanjem se moraju obuhvatiti svi vodovi i ventilacijski sustav. Za kućnu kanalizaciju ovo se ispitivanje najčešće odvija u tri faze:
I.
. . ~nib dova. detaljno su opisani u poglavlju 4.4.2. Svrha, postavljanje i ttpovt odus vo d dn kanale važno je da to bude . · od~ vodova na o vo e . ·- . . . . funkcioniranje kanalizaciJe. Prilikom tzvedbe spoJeva . ..., . d b d 0 Siguraru provJetravanJe 1 . . . izvedeno tako a .u u.. ki d · moraJU . · !5 cm iznad najvtse razme. bttl postav1Jeru Primarni venttlaCIJS vo OVI . . . .. ki dovi treba da budu izvedem . dm tu Sarutarru venh 1actJS vo .. . d • . dn stavni)' e i da se spriječi uliJeVanJe vode u sarutarnom pre . e . . . . zraka 1 plinova bu e sto Je o tako da struJanJe otpadne vode u odušoicu. .., . . . riki)' uče na odvodnu mrežu grane, . d" " sekundarne odusne CIJeVI P . .. Ak.osepoJe 1nacne d. ·'ona TakoćesespriJečtti• . .. · aknutao tjemena 51 l' · onamorabitizadvapromjeraciJeVIpo~ . . tp dne vode (masnoće dlake I .. . od š ijevi pnmJesama tz o a ' . začepljtvan;e otvora u ne e d dušna cijev bude postavljena vertikalno sl.). Zbog istog je razloga također vazno a o ili koso na granu (slika 7.23).
ll.
w
ll lit ND
ll
~
ll
~
G. grana O - odušni vod
. . po;e · d"mačnih odušnih vodova [4] Slika 7.23. PostavlJanJe
181
m.
faza: podrazumijeva ispitivanje donje odvodne mreže (temeljne kanalizacije) prije zatrpavanja rovova. U toj fazi kontroliraju se uzdužni nagib kanala prema projektu (ravnjača i libela ili nivelman) i hermetičnost spojeva kanala. Ispitivanje se provodi tako da se cijeli sustav ispuni vodom pošto se zatvori na najnižem kraju. U slučaju propuštanja vode, najčešće na spoju, spoj treba rastaviti i ponovo ga ispravno izvesti. Tako se radi dok cijela temeljna kanalizacija ne zadovolji uvjete nepropusnosti. Tek tada se rovovi smiju zatzpati. faza: obavlja se nakon izvedbe vertikala i ogranaka. Ovo se ispitivanje može provesti pomoću vode, zraka, dima ili sumporne pare. Voda slnži za djelomično ispitivanje vertikala. Pošto se začepe svi otvori, osim najvišeg kroz koji se upušta voda, ispitivanje se provodi pod tlakom shtpca vode najmallje 3,0 m do 5,0 m u roku od 15 minuta. Ako spojevi pritom ne propuštaju vodu, znači da su ispravni. Cijela se vertikalna mreža ispihtje zrakom, dimom ili plinovima, i to pomoću kompresora s manometrom. Aparat se priključi na jedan od otvora, a svi se ostali dobro zatvore. Pokusni je pritisak obično 0,5 bara, a traje 15 minuta. Opadanje kazaljke na manometru ili izlaženje dima (plina) znakovi su neispravnosti spoja, pa ga treba popraviti. faza: provodi se nakon postavljanja svih sanitarnih i uređajnih predmeta. Ako svi sifoni drže vodu i nema promjena na mreži, znači da je instalacija ispravna. Tek tada se mogu zatvoriti zidni usjeci i polagati podloge za podove. Prilaže se primjer zapisnika o ispitivanju vodonepropusnosti.
BOlENA.llJSAR: KUĆNA KANAUZACUA
182
ZAPISNIK O ISPITIVANJU VODO NEPROPUSNOSTI KANALIZACIJSKIH GRAĐEVINA VODOM
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI Odstranjivanje otpadne vod~ iz kućne kanalizacije moguće je centralno, u uličnu kanalizaciju i dalje kroz gradski uređaj, ili lokalno.
OPCI PODACI
Datum ispitivanja:-------Investitor:--------Lokacija:---------
1.
3.
2. Izvođač:--------4. Građevina: - - - - - - - -
ZAPISNIK br.: _ _
TEHNICKI PODACI 1.
Vrsta građevne:------------------====
2. 3. 4 . s. 6.
Dionica Ronstacionaža, (st. Km):
7. 8.
Ispitivanje se provodi (redni Vrijeme ispitivanja, oddo (h):
9.
Dozvoljeni gubitak vode (Vm2):
Ro".,:~-=--,..--:-:---'----_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-=-=-=-
(m _):~================================= (mm)_~.;--,.-----------------3
Dužina, L (m); volumen Nazivni promjer, DN Vrsta materijala i cijevi:
----------------
bro,~j}=:==;;;;===~~;~~~~ _ne zadovoljav_a
10. Ocjena vodonepropusn_o_st_i:_ _ _·_za_d_o_v_o_IJ_••_•_ _ _ _ _ _ _ _ __ 11. Opažanja i primjedbe:
Lokalno odstranjivanje obuhvaća odvođenje otpadne vode iz zgrade ili skupine zgrada na odredeno mjesto, gdje se ta voda na pogodan način učini neškodljivom i ispuštanjem se uključuje u prirodni hidrološki ciklus. Otpadna je voda vrlo podložna truljenju, jer osim mineralnih materija, koje ne trule, sadrži i vrlo mnogo organske tvari, što trune i razvija plinove i neugodan vonj. Pod utjecajem mikroorganizama, uglavnom bakterija, u mulju otpadne vode počinje proces truljenja, što se odvija u dvije faze.
U prvoj se fazi aerobne·bakterije, kojima je za život potreban kisik, brzo razmnožavaju, hrane se organskom tvari iz otpadne vode, vrše oksidaciju i proizvode mineralne tvari. Karakteristika je ovoga aerobnog procesa da se odvija brzo, s malo plinova i bez neugodna vonja, a traje samo dok u vodi ima kisika za aerobne mikroorganizme. Rezultat razgradnje je mulj. U drugoj fazi, koju označava anaerobno vrenje, javlja se:
kiselo vrenje, a pritom se stvara velika količina mulja, pH<6, koji je kiseo i smrdi. To je svježi mulj, koji je vrlo nepodesan za obradu. Nakon toga nastupa metansko (alkalne) vrenje kojim mulj postoje crne boje,
tekuć je, lako se suši, pH>7, ne smrdi, a količina muje četiri puta manja u odnosu na svježi mulj (cca 0,26 lid po osobi).
Za
Naručitelja:
_ _ _ __
Za
Ispitivača:
_ _ _ _ __
Literatura: l.
2. 3. 4. 5.
6.
~:~~:: 1~~:::~-~~~;::::~~:~:::;::·~ariadenia
budov Il.
Alfa, Bratislava, 1988.
PIPE LIFE cijevni sustavi, Upute za polaganJe G đ . k knjiga Beograd 1980 g. Radonić M.: Vodovod j kanalizacija u zgradama, ra evms a ' Salonit, cijevi za kanalizaciju, Prospekt Samoborka, Katalog proizvoda
Za vrijeme ovih procesa u talogu čestice se zajedno s mjehurima plinova dižu na površinu vode, gdje se stvara kora (plovni mulj, skrama), usput inficiraju vodu, pa se jednaki procesi zbivaju i u vodi. Ako bi sadržavala samo organske biološki razgradi v e tvari, otpadna bi voda ovim procesima sama sebe pročistila (sarnopročišćavanje ili autopurifikacija). Samopročišćavanje (autopurifikacija) vode proces je biološke razgradnje u kojem, uz prisutnost kisika, mikroorganizmi razgraditelji iskorištavaju organske tvari iz otpadne vode ~ao hranu, a njezinom oksidacijom nastaju mineralne tvari. Proces samopročišćavanja otpadne vode, koji je polazište svim uređajima za pročišćavanje, traje u normalnim uvjetima od 30 do 50 dana.
U svakoj vodi u kojoj ima organske tvari dolazi do pojave samopročišćavanja. Ovo se prirodno samopročišćavanje sastoji od niza povezanih fizikalnih, kemijskih i ·:.· bioloških procesa.
184
BOžENA TUŠAA: KUĆAA KANAUZACLJA
Prirodno samopročišćavanje otpadne vode odvija se brže ili sporije, ovisno o određenim ekološkim čini ocima, kao što su npr. temperatura, svjetlost, strujanje, atmosferski plinovi i dr., te odredenim hidrauličkim elementima: brzini vode i turbulenciji. U uvjetima, koji vladaju u okolišu, za obradu vode samopročišćavanjem bili bi potrebni uređaji vrlo velikih dimenzija, pa bi ovaj način bio neekonomičan. Međutim, suradnjom s kemičarima, biolozima i bakteriolozima te imitiranjem procesa u prirodi, uz održavanje optimalnih uvjeta za razgradnju, uspjelo se skratiti vrijeme pročišća vanja, a time su smanjene dimenzije uređaja i oni su učinjeni gospodarski prihvatljivijima. Dalje će se obrađivati samo problematika lokalnog odstranjivanja otpadne vode. O pročišćavanju otpadnih voda više se može naći u specijaliziranoj literaturi.
B. OOSTRAHJIVANJE OTPADNE TVARI
F -· nacrt
l
""""=
li
~
•
rt
.. -~----
-~ E
~
·~
•
,
'.... '. lk
•
! o'
l'
<'·i/
'l
i
+<
1
'l
_,
j
!
l
•
·.
odredene zahtjeve. Najvažniji je zahtjev svakako onaj zdravstveni (sanitarni) kojim se isključuje mogućnost da fekalna otpadna to:ar zagađuje okoliš (zrak, zemlju, vodu). U takvim područjima grade se higijenski suhi zahodi u kojima je važno pridržavati se određenih
-1
l
~"~
8.1. Područje bez vodovoda i kanalizacije U pojedinim područjima stanovništvo, nažalost, još uvijek nije opskrbljeno vodom iz vodoopskrbnog sustava niti je izgrađen sustav prikupljanja otpadne vode. U tom se slučaju, radi zaštite ljudskog zdravlja, grade posebni objekti koji moraju zadovoljiti
~
!
"'""ll
185
'
'!
l
-..-
w
;;.j'i
"
tlocrt
uputa za izvedbu i održavanje. Zavod za zaštitu zdravlja grada Zagreba, Služba za sanitaciju fizičke okoline, dao je naputak za izvedbu, dimenzije i nacrt higijenskoga suhog zahoda (slika 8.1.), koje u potpunosti prenosimo [9]. Higijenski se suhi zahod primjenjuje tamo gdje ne postoji javna kanalizacija, a stambeni objekt nema vodovodne instalacije, dakle, uglavnom u uvjetima seo~ skoga ili prigradskog načina stanovanja. Higijenski suhi zahod može biti samostalno stojeći objekt ili se može uklopiti u stambeni objekt, i to tako da se druga komora s poklopcem za pražnjenje nalazi izvan tlocrta zgrade. Dobro dimenzionirani suhi zahod mora se prazniti 3 puta godišnje, i to samo sadržaj druge komore. Marka betona mora biti 30, a to se može postići dobrim miješanjem materijala navedenih u tablici u omjeru 1:5 (tri puta treba miješati u-suho, a tri puta uz dodatak vode). Prilikom betoniranja pokrovne ploče jame potrebno je ploči dati takav nagib da se spriječi slijevanje kišnice na poklopac jame. Na krov treba postaviti žlijeb da se krovna voda ne slijeva na poklopac jame tj. u jamu.
Slika 8.1. Higijenski suhi zahod [ 9]
Dimenzije u nacrtu označ b . . Zahodsku kućicu treba re~:evit:J~.v~~a.odgovaraju v?jedn~stima u tablici 8.1. mlijekom. cis I I povremeno Je dezmficirati vapnenim Beton se mora izvesti bez na uklin odmah zatvoriti cementnirn r!rtom~· Ako se one s vremenom pojave, valja ih Daske, upotrijebljene za otplatu . ' mogu se nakon nJena skidanja iskoristiti za izvedbu kućice zahoda. U tablici 8.1. nije iskazan tr šak .. vrsta materi.ala m u o . matenJala za izvedbu kućice. Tip kućice i se postiže v;rtika:gu sed oc:abrati.~o :olji. <:>na mora biti dobro ventilirana, a to om o usnom CIJevi. Na Sjedalu mora biti prikla danpokl opac.
186
BOŽENA Tu$AR: KUC NA KANAUZACUA
Tablica 8.1.: Osnovni podaci za
Za
broj osoba
I. komora šir. duž. dub. A B [m] [m] [m]
do 3 do 4 do6 do 8 do 10 do 15
0,60 0,60 0,70 0,70 0,75 0,75
I glJenski
0,35 0,42 0,55 0,66 0,78 1,01
0,90 0,90 1,00 1,00 1,00 1,00
0,90 0,90 0,90 1,0 1,10 1,30
187
biti vodonepropusna,
DIMENZIJE JAME II. komora dub. duž. šir. str. E D F [m] [m] [m] [cm]
e
0,60 0,60 0,60 0,65 0,65 0,75
8. OOSlRANJNANJE OTPAONE TVARI
suhi zahod
0,50 0,65 0,90 1,05 1,20 1,54
10 10 10 10 10 15
imati zaobljene prijelaze između zidova i dna te poklopac za pražnjenje.
De b rina
dna
pokr.
Pregr
[cm]
[cm]
[cml
10 10 10 10 10 15
8 8 8 8 8
7 7 7 7 7 7
lO
Sabime jame mogu biti kružnoga ili pravokutnog oblika, ovisno o materijalu. Njihov volumen ovisi o: vrsti (namjeni) zgrade, broju osoba u zgradi i količini otpadnih voda. Ako je volumen manji, bit će potrebno češće čišćenje i obratno. Primjer: Za stambenu zgradu s 10 stanara, s količinom otpadne vode 50 Vd po osobi, uz pražnjenje svaki mjesec, potreban korisni volumen bio bi:
UIRO AK MATERIJALA za obie komore Cem.
Pij es.
Voda
Šljun.
broj osoba
Ukupno bet. [m']
[kg]
[m']
[m']
[m']
[m']
[m']
do3 do4 do6 do 8 do 10 do 15
0,75 0,81 0,91 1,26 1,37 3,29
232 251 282 390 424 994
0,42 0,45 0,51 0,70 0,76 1,91
0,14 0,15 0,16 0,23 0,25 0,76
0,56 0,60 0,67 0,93 1,00 2,46
5,62 7,45 9,55 13,53 14,65 18,90
0,14 0,19 0,24 0,34 0,36 0,47
Za
,,
Drvo za oplatu
8.2. Naselja s izgrađenim vodovodnim sustavom, a bez gradske kanalizacije .. . . di ku.ena kanalizaciJ. a ' po svim pravthma ·· b" khmatzvo . U takvim se naselJima u o_ t dne vode uvijek prikupljaju razdjelnim opisanima u poglavlju 4.4., s ttme sto se o pa
~e
sustavom.
. .. .
v
od
slučajevima
odvodnja~
takvim rješavamo b a za otpadne vode (fekalne t . odnosno u upoJne unare, ku oborinske vode na teren, . N k od njih opisat ćemo u nastav · Potrošne) moguća je primJena VISe IJes~nJa.adne a de a ,· o značaikama okoliša i e vo ' ' Rješenje će ovisiti ~ ko li.. .ciD.l. t. kakvoći o tp gospodarskim mogucnostuna.
Konačnu dispoZICIJU Iskonstene v e~ ·v
·v
•
v
•
8.2.1. Sabirne jame (nužničke, fekalne jame) . . benih ili drugih objekata, tamo gdje nije izgrađen PrikuplJena otpadna voda: om unalna služba za pražnjenj e, ispušta se u sabtmu kanalizacijski sustav, a postOJI jamu koja mora:
~~stam
V~ J 0 (osoba)x50 (l/d/osoba)X30 {dana)~ 15.000 t~ 15 m 3
(8.1)
Ako se odabere kružna jama s polumjerom r-1,5 m, potrebna se korisna visina (h) izračuna:
h~~ r'n
15 L5 2 ·3,14
2,12m (8.2)
Izračunata visina 2,12 m odnosi se na dubinu jame ispod uljeva otpadne vode. Ne smije se dopustiti propuštanje ovakve jame, jer zagađenje podzemne vode predstavlja opasnost za zdravlje.
kakvoće
Radi zaštite podzenmih voda, koje su glavni izvor vodoopskrbe stanovništva, u gradu Zagrebu je za bez kanaliZacije, tj. ona koja nisu priključena na kanalski sustav, propisan "Pravilnik o odvodnji otpadnih voda na područjima grada gdje nije izgrađena javna kanalizacija" (Služberu glasnik grada Zagreba br. 24/1977.g.).
područja
izgrađene
utvrđuju
Pravilnikom se gradnja, iskorištavanje i održavanje objekata, instalacija i uređaja za skupljanje otpadnih voda.
područjima, izgrađena konačno
izgrađeni
Na gradskim gdje su objekti u ulici, nizu ili naselju, a u kojima nije javna kanalizacija, otpadne vode iz objekata prikupljaju se razdjelnim sustavom i izlijevaju u sabime jame ili preko za • -Cl!van1e otpadnih voda u otvorene prirodne ili umjetne vodotoke. U dijelovima grada gdje su objekti
uređaja pročiš-
izgrađeni rijetko (slobodno stojeći objekti
:.;.međusobno udaljeni više od 100 m) za stambene se i druge objekte, u kojima boravi do l O osoba, mogu
izgrađivati sabime jame prema tipskom projektu, i to:
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE NARI
188
189
Đo2:ENA TLJSAR: KUČMA KANALIZACIJA
· ktu tipa A (slika 8.2.); za objekte u kojima boravi do pet osoba prema proJe ro·ektu tipa B. za objekte u kojima boravi šest do lO osoba prema p ~ Atmiranot:&tonski ili id,juni
pr
111.
s j
k
111.
pddopac
Jama se mora graditi bez ispusta i preljeva, s jednom komorom i s otvorom, minimalne veličine 60x60 cm. Mora biti na mjestu do kojega je moguć pristup vozilima za pražnjenje jame. U sabirnu jamu mogu se upuštati: otpadne vode iz kućanstva i industrijske otpadne vode.
Gl.avra ormo.tura p-'(lmm/15 cm
ls ."
_lj_
/~ an~jdno """"'";.:G mm/1Scm
L
~)l!
l lKjtv
8.2.2. Septičke jame
,,
T t o e r t
Oborinske se vode ne upuštaju u sabirnu jamu. Poduzeće koje održava javnu kanalizaciju prazni sabirnu jamu posebnim vozilima i sadržaj izlijeva u javnu kanalizaciju na za to posebno određenim mjestima, koja se moraju redovito čistiti vodom pod pritiskom i dezinficirati. Za pražnjenje sabirnih jama plaća se naknada prema Odluci o odvodnji voda. Važno je istaknuti da sabima jama ne služi ni za kakvo pročišćavanje otpadne vode, već samo za njenu akumulaciju. Valja znati da su sabime jame tek međufaza na putu otpadnih voda od sanitarnog predmeta do javne kanalizacije. Stoga se u sabirne jame mogu direktno ispuštati samo sanitarne otpadne vode, a eventualno postojeće tehnološke otpadne vode od· drugih djelatnosti u objektu moraju se, prije ispuštanja u sabirnu jamu, pročistiti prema kriterijima važećima za javnu kanalizaciju.
Septička jama najčešći je oblik prihvata sanitarnih otpadnih voda iz pojedinačnih objekata, uz zadovoljavanje higijenskih uvjeta. U septičkoj jami voda se pročišćava i tako se otklanja opasnost za zdravlje, pa se vode iz septičke jame mogu, uz potreban oprez i nadzor, upuštati u okoliš. Nepravilno izvedene jame čest su uzrok zagađenja okoline i
..
,- . ' IL..!>>
-:.::J
izvorzaraza.StupanjemnasnaguPravilnikaogrnničnimvrijednostimapokazateljaopasnih
.
Uljev
295 3?S
L2S
Slika 8.2.: Sabirnajama [8]
. . 3 75 2 O m a volumen joj je 15 mJ. Sabirnajama tipa A veli.kaJ_e2,0_x ' x 'f 'A ali s volumenom 30 m3 i Sabirna jama tipa B identična Je s onom Ipa '
m:
dimenzijama 3,0 x 5,30 x 2,50 Sabirne jame mogu se graditi tn buke 1·2 uz dodatak sredstava od betona M -20 s unutarnjim premazom cemen e z . donepropusnost betona; . . · a· zaodvčeolika i to tako da su u cijelosti zaštićene antikoroziVTillll prem~llTI • • . b t odonepropusnosh. od drugih materijala za koje Je petre an ates o v v
i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/1999) uvjeti postaju još stroži. Osnovna je značajka septičkih jama da se u njima taloženjem izdvajaju suspendirane tvari, a istaloženi mulj u njoj i dalje truli. Prema načinu taloženja razlikujemo dvije vrste septičkih jama: jednostavne septičke jame ili septike-trulišta te dvokatne taložnike - tzv. emscherske septike ili Imhoffove tankove. Septičke se jame sastoje od dvije ili tri komore, pri čemu je prva komora najvažnija. Obično je dvostruko veća od ostalih i ima glavnu funkciju u izdvajanju taloživih tvari. Druga i treća komora samo su preljevne i stoga im je volumen manji, a ponekad su i pliće. Septička jama uvijek je puna vode, a voda u komorama teče po zakonu spojenih posuda; prilikom dotoka nove otpadne vode u prvu komoru nastaje prelijevanje iz prve u drugu i iz druge u treću, a višak vode istječe iz septičke jame (slika 8.3.). Komore moraju biti izvedene tako da se spriječi kratkotrajan tok vode od ulaza do izlaza. Dok voda prolazi duljim putem, ona se dulje zadržava i za to je vrijeme proces taloženja potpuniji.
190
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KAr.ALIZACLJA
191
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI
Na dnu nataložena organska tvar pod djelovanjem anaerobnih bakterija dalje trune. Početni je proces kiselo vrenje, dalje se nastavlja metanska vrenje, koje postupno zahvaća cijelu zapreminu komore, mulj i vodu, a na vrhu se oblikuje kora koja sprečava pristup zraku. U septičkoj se jami u procesu truljenja razvijaju plinovi (ugljični dioksid, dušik, metan, sumporovodik). Zbog toga septičke jame treba ventilirati kako bi se otklonila opasnost za ljude pri održavanju jama. Zbog metanskog vrenja i stvaranja plinova smanjuje se volumen mulja (3 do 4 puta). Septičke jame grade se pod zemljom, najčešće od betona, koji mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti, ili s unutarnje strane moraju biti ožbuk.ane cementnom žbukom do crnog sjaja.
Dimenzioniranje septičke jame (za 15 stanovnika, vriJeme ·· zadržavanja otpadne vode l dan) Volumen septičke jame: V=300xl5=4500 1=4,5 m' Dubina vode obično je 1,5 m Prva komora - taložnik tak o đ er se odabtre . većeg volumena od 2,0 m3
(8.3)
Površina septičke jame
F= 4,5 =30m'
1.5
Površina prve komore: 1,5 m2 p ovrsma -· druge i treće komore: 2 x
'
o, 75m2
Presjek 2-2
,,i""
/
~
ll
l
"
l
(8.4)
Presjek 3-3
l Ul
'~
Slika 8.3. Shema trodijelne septičke jame [ll]
Ako su podzemne vode visoke, vanjski sloj oko jame, debeo 20 do 30 cm, treba obraditi vodonepropusnim glinastim materijalom. Septička se jama s gornje strane osigurava armiranobetonskom pločom, a nad njom je obično sloj zemlje, debeo 0,5 m, za zaštitu od utjecaja vanjske temperature. Pregrade u komorama izvode se cca 20 cm iznad nivoa vode, a preporučuje se da slobodni prostor iznad razine vode do gornje ploče bude visok 0,5 m. Svaka komora ima otvor za čišćenje- okrugli, promjera 60 cm, ili pravokutni, 60x60 cm. Za uljev otpadne vode i preljeve iz komore u komoru, koji su potopljeni, upotrebljavaju se keramičke cijevi i fazanski dijelovi, a u malim septičkim jamama za prelijevanje služe otvori u pregradama, veliki cca 20x20 cm. Radi lakšeg pražnjenja, dno jame izvodi se zakošeno, s nagibom u jednom smjeru. Septičke jame najčešće treba čistiti i prazniti svakih šest mjeseci,~· dvaput godišnje. Primjer. Proračunati i nacrtati septičku jamu za objekt sa 15 stanovnika Količina otpadne vode [300 l/d/stanovnik]. Mulj iz septičke jame vadi se jedanput godišnje. Pročišćena voda se najčešće ispušta u podzemlje pomoću upojnog bunara ili prikladnoga infiltracijskog sustava.
r tJ_
020
l
l
1:"1
'"'
11 '" ll '" l]
: l
Propustljivo zemljU. te iznad nivoa podzemne vode
''
l....,
Dimenzioniranje upojnog bunara: Potrebna upojna pov iznosi l m2 rsma po osobi, uz pretpostavku krupnog pijeska ili šljunka v·
15 osoba x lm 2 =15 m2 za usvojeni promjer 2,5 m
•
______________.. 8. ODS1fW-lUVANJf OTPADNE TVARI
192
BOIDU. TUSAR: KUĆNA I(AWUZACIJA
Tablica 8.2. Osnovni podaci za septičku jamu (slika 8 .5)
Površina će biti:
F =R2·TI =2,5l·TI =4,90ml ""' 4 4
(8.5)
Usvojena u pojna površina vertikalnog omotača 2,0 m -064·25IT·2=10,0m' Fcmw!MM' '
(8.6)
du Zagrebu Zavod za zaštitu zdravlja pr~oručivao abjel~e8d2bu septičke U gra . d" ··e prikazane u t ICI • • ·ame prema slici 8.5. NJene su osnovne tmeilZlbJ otreba septičkih jama, a za J . druč" da Zagreba za ranJena up :JU gra . d" . vne kanalizacije namijenjene su Danas Je na po , odvodni u otpadnih voda s područJa g Je nema Ja d ~. . T komunalnog po uzeca. . .. sabime Jame, koJe se prazne vozi Ima dn" anske tvari anaerobnom digest:IJom, Učinak pročišćavanja odnosno razgra Je org kakva se odvija u septičkoj jami, iznosi 55-58%.
'1 . ,.
-+"+
o,
PRESJEK
o
• -""----jlc"'"il-- "---t"+-
-+•4---~' - - - + " l Slika 8.5.
duljina
duljine
D,
D, D,
H,
doS do 10
do 15
[m] 2,50 3,60 4,00
do20
4,45
[m] 1,25 1,80 2,00 2,25
Broj osoba
cementa
pijeska
dubina iskopa
širina
[ml
r'!:r
[m]
1,15 1,25 1,35 1,45
2,07 2,17 2,27 2,37
1,25 1,60 2,00 2,25
Utrošak materijala šljunka vode
š
armature ~!O mm
~6mm
[kg] 5,00 8,90 11,75 15,10
[m']
[m']
~J
do5
[kg] 3 085
6,43
7,74
l 923
[kg] 28,00
do 10 do 15 do20
5 169 5 853 6 953
9,73 !2,19 14,49
11,70 14,59 17,33
2 9!0 3 654 4 334
48,60 57,53 75,80
8.2.3. Dvokatni taložnici
"l
'
Dimenziie iame dubina vode
Broj osoba
TLOCRT
..
~
193
Septička jama koja se primjenjivala u Zagrebu [9]
Ponekad se umjesto septičke jame za pročišćavanje otpadne vode primjenjuju dvo.katni taložnici. Između septičke jame i dvokatnog taložnika osnovna je razlika u vremenu zadržavanja otpadne vode. U ovim drugim objektima otpadna voda brzo prolazi kroz taložnik (l sat), izbistri se i isti eče "oslobođena od suspendiranih tvari", pa se još u svježem stanju ispušta u prijamnik ili odvodi na uređaj za biološko pročišćavanje. U septičkoj jami otpadna se voda najčešće zadržava po jedan dan (24 sata). Razlike su i u konstrukciji samog uređaja. U septičkoj jarni u istom su prostoru i svježa otpadna voda i talog koji trune. Stoga dolazi do međusobnog miješanja što remeti proces vrenja, a voda, koja se prelijeva iz jedne komore u drugu, sadržava dosta truljivih tvari, pa je i na samom ispustu voda mutna i katkad neugodno vonja (H,S). Zgodnom konstrukcijom i smještajem taložnika iznad trulišta i neutralnim slojem između njih odvajaju se ta dva međusobno različita tehnološka procesa (taloženje i truljenje), a kratkoća vremen~ zadržavanja otpadne vode u objektu omogućuje priključak za veći broj osoba. Zbog toga se dvokatni taložnici najčešće upotrebljavaju za javne objekte: škole, motel e, bolnice, eventualno naselja, odnosno dijelove naselja. Dvokatni taložnici nazivaju se još i Iroho.ffovim bunarima, i to prema dr. ing. Karluimhoffukojiihje konstruifao, a katkad i emscherskim bunarima, prema Emscheru u Njemačkoj, gdje su bili prvi put primijenjeoijoš 1906. godine [13].
8. ODSTRANJIVANJE 0TPADNE1VARJ
194
Bo1ENA rušAR: KUĆNA KANALIZACUA
.
. kružni taložnik prema čerkesu, a u :ablici 8.3.
.
Na slici 8.6. prikazanJe dvo~~ ti· promjer visina, volumen, broJ osoba za navedene su njegove osnovne. vnJe. ost otpadn; vode. koje može služiti i maksimalni satru pro o
k
PRESJEK C-D
tf~ TLOCRT
195
Donji dio uređaja trulištamora imati zakošene stranice s nagibom 1:1 do 1:1,5, i to radi lakšeg klizanja istaloženih čestica u trulište. Mulj u trulišnom dijelu može se skupljati do donjeg otvora, iznad njega stvara se neutralni sloj, koji proces truljenja razdvaja od procesa taloženja. Za uklanjanjeprovrelog (zrelog) mulja služe vertikalne cijevi, cp 200 mm, na kojima je zasun, smješten u oknu pored uređaja. Za određivanje zapremine trulišta nužno je poznavati osnovne podatke o: količini i vrsti svježeg mulja i vremenu potrebnom za truljenje. Proces razgradnje mulja u trulištu aoaerobaoje (bez prisutnosti kisika). U prvoj fazi to je kiselo, a u drugoj metansko vrenje. Intenzitet procesa ovisi o temperaturi, te je, na primjer, pri temperaturi otpadne vode od l 0°C potrebno 120 dana, a uz temperaturu od
OHALJ
l5°C dovoljno je 60 dana. To vrijeme truljenja i količinu taloga u Vstanovniku, ovisno o temperaturi otpadne vode u °C, moguće je odrediti prema tablici 8.4. (Stroganov). Vrijednost W (količina taloga) i p% (postotak dnevnog opterećenja) uz poznatu temperaturu t u tablici 8.4. ·određuju se prema jednadžbama
katni kružni taložnik (po čerkesu) [15]
Slika 8.6.: Dvo
,,
og taložnika [15] Tablica 8.3. Osnovne dimenzije dvok atn D
Red. Broj [MJ
l 2 3 4 5 6
4,0 4,0 4.5 4,5 5,0 5.0
H,
h,
H
Zapremina
w
trulišne
cilindra
konusa
zajedn.
[m]
[m]
[ml
[m'J
5,4 6,38 5.4 6,72 5.40 7,11
1.4 1,04 1.18 1,18 1,13 1.13
6,44 7.40 6,58 7,90 6.73 8,44
26.2 28,8 46,6 57,6 56,6 90.1
komore
Moguć
Q-
priključak
za broj stanOVnika 485 652 619 901 752 1502
[m3/h]
12,5 12.5 14.1 14,1 17,5 17,5
.". ćavan·e ... . .. . en kanalski sustav, pnhcno se često za proctš .~ l u nas, tamO gdJe mJe tzgrađ . ." . . r radijednostavnije izvedbe om su
otpadne vode upotrebljavaju dvokatm talozmct, a
najčešće pravokutnaoblika.
l
d 6 mmfs kroz uzak žlijeb od 0,15 m po dužini Put otpadne vode brzmom od 3 o . d . tal g koi i duž kosih zidova krOz · prolasku tz vaJa o • J • · uređaja omogućava da se pn tom . U l ;::__;,_. na ulazu i izlazu, treba postaV1t1 . al • 'ka ada u truhšte. ta O:t.lUfo.-u, _ • • u . U t m se procesu iz otpadne vode pn nJen donji prorez tz t ozru . p . . . , . zadržavan1e phvaJucih tvarL o pregrade za " .. prolazu izdvaja oko 70% suspenziJa.
W=0,525t
(8.7)
P(%)= _(!J_ ·100 0,525
(8.8)
gdje su vrijednosti pretpostavljene prema 0,7količine svježeg taloga po stanovniku na dan (24 h). Uz pretpostavku da se 50% organske tvari raspada, a izdvojeni mulj zbijena polovi11-u, dnevna količina taloga po stanovniku iznosi 0,7x0,5x0,5=0,1751. U praksi se taj teoretski proračun povećava 3 puta, pa se volumen truli šta po stanovniku izračunava ovako: Wt=O,l75x3xt=0,525t
(8.9)
Ako je poznala temperatura (t) o1]l!lrlnevode, ti se podaci mogu uzeti prema tablici 8.4. Tablica 8.4.Vrijeme truljenja i količina taloga ovisno o temperaturi [15] Temperature otpadne vode o e
Vrijeme truljenja u danima
6 7 8,5 10 12 15 20
210 180 150 120 90
25
60
30 21
Količina
taloga
u Vs
w
110 95 79
63 47 31 16 ll
Postotak dnevnog opterećenja
% 0.64 0,74 0,88 1,10 1,49 2,22 4,45 6,40
196
BOŽEHA TU SAR: KUĆNA KANALIZACUA B. ODSTRANJIVANJE OTPADNE lVAAI
Pri temperaturama nižima od 6°C ne izdvaja se plin, a sam se proces odvija veoma sporo. Za izdvajanje p~ (metana) optimalna je temperatura +25°C, a za raspadanje (razgradnju) +36,5°C. Da bi se postigla takva temperatura, uredaji se ukapaju u zemlju ili se oko njih izvodi nasip od zemljanog materijala. Također se i gornja ploča izolira zemljanim nasipom ili se prekriva trstikom, odnosno slamom. Količina taloga po stanovniku za komunalne otpadne vode (kućanstva) iznosi u prosjeku 0,7 do 0,91 s otprilike 95% vode. Primjer: Dimenzioniranje dvokatnog taložnika za 1300 stanovnika: Broj priključenih- ekvivalent stanovnika: ...................................... 1300 ES Specifična količina otpadne vode: .............................. '!.,=200 l/d/stanovnik Dnevna količina otpadne vode: ................................................ Qd=156 m 3/d 3 Dnevna količina tuđe vode (procjedne): ..................................... Qt=78 m /d l Dio srednje dnevne količine otpadne vode zbog kolebanja potrošnje: . K= 12
~
:<
~..,
..
POGLED ODOZGO
-
~
0~·1~V _,:.==
'
' ,_
'
..
1 !j
"A '=
l m
lf2 !7 .. "
UZDUŽNJ PRESJEK
5
Za dvokatne taložnike posebno se određuju dimenzije taložnika, a posebno truli šta.
POPREĆN! PRESJEK
16 25 · ln š" taložnika : ....................... f1o=-=--= q·h 12,m 5 ' . Honzontaapovrma v, 1,3 Duljina taložnika: ........................................................................... L=7,0 m Širina taložnika: .............................................................................. B=2,5 m Poprečni presjek taložnika: ................................................ A=bxB=3,75 m' Kritična brzina protjecanja: .................................................. vnm= 0,005 m/s
v =16,25m'lh=433mlh 1 ' 3,75 mz V
=0,0012 rnls
1
..
'
~
a·· ..·-
~
'JI. r-;
Potrebno smanjenje suspendiranih tvari: ............................................... 50% Vrijeme zadržavanj a u taložniku: ....................................................... t= l ,5 h Smanjenje BPK : .................................................................................... 30%
Srednja brzina protjecanja: ...............................
li
' '
q.=l6,25 m3/h
Dimenzije taložnika: 3 Volmnen 16,25xl,5: ................................................................... V=24,37 m Srednja dubina taložnika: ................................................................. h=l,5 m Površinska opterećenje: ............................................................. V 0=1,3 m/h
-
~ ...,
156 78 . d avm. d oto k o tp adn e 1. tuđ e vo de: ................ qh = Q, + Q, = + MJero 12 24 12 24
.,
,.
r8J
-,
''
-
il "' il "' 'l A"
SJi ka 8.7. Dvo katni taložnik prema primjeru
;~ ·.~ L-" ' ' "'
""
197
198
BDiEm TUŠAR: KUĆNA KANALIZACLJA 8. ODSTRANJIVANJE DTPAĐHE TVARI
Dimenzije trulišta Suspendirane tvari dnevno po stanovniku: .................. 0,070 kg/d/stanovnik Učinak smanjenja suspenzije: ............................................................... 50% Sadržaj vode u mulju: ............................................................................ 95% Specifična količina sirovog mulja: .................................. 0,70 l/d/stanovnik Temperatura vode u spremniku za stabilizaciju: .............................. T=l2°C Vrijeme stabilizacije mulja: ............................................................. tmin=90 Specifični obujam spremnika za stabilizaciju: ......................... V 1= 61,0 m 3 Pražnjenje trulišta dva puta godišnje.
8.3. Neki gotovi
uređaji
za biološko pročišćavanje otpadnih voda
Na područjima gdje nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, a gradi se neki stambeni objekt ili više njih, prema važećem Zakonu o vodama i podzakonskim pravilnicima te prema izdanim vodopravnim uvjetima obavezno je pročišćavanje otpadne vode prije njena ispuštanja u prirodni vodni sustav. Najčešće je riječ o hotelima, mOtelima, školama, vojarnama, bolnicama, kampovima, marinama, sportskim centrima i sl. Osnovne su značajke otpadnih voda iz tih objekata da su to kućanske otpadne vode, u kojima je glavni sastavni dio organsko opterećenje, te biološka razgradi vost tog opterećenja. S obzirom na jednaki sastav otpadne vode, različitosti u pojedinom uređaju odnose se na priključak za odredeni broj osoba, pa se i takvi tipski uređaji nude na tržištu u veličinama prema ekvivalentu stanovnika (ES). Ek:vivalen~ stanovnika podrazwnijeva opterećenje otpadne vode iskazano prema pokazatelju BP~ (biološka potreba kisika u pet dana). U Hrvatskoj već godinama djeluje više proizvođača takvih uređaja, a montiran je veoma velik broj uređaja i njihovo funkcioniranje potpuno zadovoljava, tj. efluent (otpadna voda na izlazu iz uređaja) može se bez bojazni upustitj u svaki prirodni vodni sustav. Sve je više novih tipova uređaja, a ubuduće će svakako biti i drukčijih. Svi gotovi uređaji za pročišćavanje koncipirani su na osnovi procesa biološkerazgradnje, pri čemu se pretpostavlja da je sastav otpadne vode standardan za sanitarne otpadne vode te da su one eventualno potrebnim postupcima predpročišćavanja oslobođene svih sastojaka koji bi spriječili proces biološke razgradnje (ulja, masti, derivati nafte, kiseline, Južine, teški metali i sl.) veći
8.3.1. Bio-disk Bio-disk je uređaj koji se u nas proizvodi prema licend engleske tvrtke Ames erasta ltd. Uređaj se izrađuje u standardnim veličinama za l O, 30, 60, ll O, 200, 265, 350,420, 500, 650 i 1000 ES.
199
noCRT
Slika 8.8. Shema Bio-disk uređaja (lOJ
Sastavni. su dijelovi BIO-DISK-a (slika 8.8.): l.
2. 3.
tank, koJI sad!žava primarni i sekundarni tal0 žnik," lukružni...... međusobnoodvojenepregradom· zhJeb, smješten na pregradi između taložnika unut k . .. ' btolo~ proces pročišćavanja; • ar OJega se odviJa
P?
~= I ~ogonski sustav. To je čelična osovina na koju su pričvršćeni di k . eru od mrežastoga polietilena. Diskovi su postavlieru· tak d . . s okVI rš' · . ~ o a tm Je o o
I
40o/r p
ov. me ~aJno uronJeno u otpadnu vodu, a 60% u dotica·u s ak Rotor s diskoVIma okreće se brzinom od -pola do J' ednog okreta~ a ~ ~m. ~a u mmutt a P ogon osi gurava e1ektromotor male snage (0,2 5 _1 kW)· ' 5 poklopac. ' • o
4.
odva:j:e~:~~~ć::: o~adne vode na...to~ ti~u uređ.aja sastoji se od primamog
dvokatnom Imhoffovu tal ~r:am)Tom talo~ tspod btološke zone (slično kao u . ozn . useodvaJa50-70% suspendiranih tvari. 30 o
:!u~~:::~t:dna vo~a prelaz.i u ~iološku zonu, gdje diskovi služe k~o č-:~:
s preljevima, čime s:o~!=~~ ~~~~~~zrronaotppadnodijeljedna~euikrpetzaseb~h odjeljaka tik. ·~ :~ ~ evo etm oorgamzam 'b l" e e h proČisćavanja. Tip, odnosno veličina bio-diska dređ . . ~ I o JI čkog .opte~e~ja (dotoka otpadne vode) i biološk;go opte~~::j:a ~n~:I h=u~~~ uređaJa UZimaJU se hidraulička opterećenje od 180 l/d/ES ·b" 1 šk. ~ . CIJl 68 g BPK,Id!ES. I Jo o o opterecenJe od Uredaji BIO-DISK k tru. · . • do 500 m Kad . ~n~ . uam su za btološko opterećenje otpadnih voda BPK ~· se priklJUCuJu otpadne vode iz restorana kantina i većih Jruhin,ia' P0 treb na Je prethodna ob ad tp dn • ' ' • mora redovito održavati. r a o a e vode pomocu odjeljivača ulja i masti, koji se Kao i pojedini dru · t · ·· č gt go OVI uređaJI za pročišćavanje otpadnih voda tako i BIO . DISK ra dl po na elu aktivno r d b' . ' g mu ~a, a a I se postigla puna efikasnost pročišćavan·Ja,
200
BOŽENA TUSAR: KUĆNA I
na početku rada uređaja potrebno je određeno vrijeme za stvaranje dovoljne količine biološki aktivnog filma na diskovima (aktivnoga mulja). Ljeti to je vrijeme od tri do četiri tjedna, a zirni i do tri mjeseca. Ako treba to vrijeme skratiti (npr. zbog rada hotela u sezoni), mulj se može dopremiti iz prve komore nekoga septičkog taložnika i ubaciti u primarni dio uređaja. Uređaj može biti izložen prekidu napajanja električnom energijom u trajanju od nekoliko sati, a da ne bude poremećaja u procesu pročišćavanja. Međutim, potraje li prekid dulje, uputno je povremeno okrenuti rotor da bi se spriječilo ljuštenje mikroorganizama s diskova. odnosno njihovo odumiranje. Ručno okretanje rotora potrebno je i radi očuvanja pogonskih dijelova. Za višesatnog se zastoja iz gornjega se nepotopljenog dijela diska ocije di tekući dio, a pri ponovnom uključenju, zbog nesrazmjera težine, dolazi do pucanja lanca, zupčanika i sl. Uređaji su potpuno zatvoreni, s različitim mogućnostima ugradnje (iznad zemlje, djelomično ukopani ili pod zemljom - slika 8.9), oblikovani tako da ne narušavaju
20 l
uključivanjem samo jednog modul . b. l ški . a, uz automatsku recrrkulaciju efluenta, ~~~- . IO os proces I kad nema dotoka· uw:.t.avat:L
urerumeđ~jmlokad~:unog(grtipa može se p;en:Uestiti pošto postane nepotrebnim na pn·vr mbudućnosti o CIJama adilištima, i sl) . . . emoći priklj.učiti na . ad. 'p~~~~fod~ ~a objekte koji će se u bližoj tzgr em
Tablica 8.5. Tipovi i veličine Bio- d.lS k mo du Ia [14] Tip BDMC60 BDCM !OO BDCM 150 BDCM200 BDCM250 BDCM300 BDCM350 BDCM400
izgled prirodne sredine. MOGUĆNOST UGRADNJE UREĐAJA BIO-DISK
l
zactjski sustav.
Kapacitet
ekv. st.
m3/dan
60
ll 18 27 36 45 54 63
!OO 150 200 250 300 350 400
72
kgBPKS/dan 4,0 6,8 10,2 13,6 17,0 20,4 23,8 27,2
. . Učin~ čišćenja ovisi o organskom opterećen ·u kućans . . vnJednosti od čak 94 %. !J kih otpadnih voda, a doseže
1 VlSoke
8.3,2, Biotip . Ti?ski uređaj, koji se izvodi u veličinama od 50 do 2500 ES . mka),.trna ove osnovne pokazatelje rada: (ekvivalent stanov-
-
Slika 8.9. Mogućnosti ugradnje Bio-disk uređaja [lOJ
hidraulička opterećeljja od O75 do 37 5 'Ih tp dn . ' • m o a evode 1 Jo os opt~ećenja·od· 30 do 150 kg BPKjd. Ta; se uređaJ za proc1šcavanje otpadn"h d . · b" Ivka
muljem, što znači da u njemu organske ~ ':u a zasmv~ na ~ostupku s aktivnim organizmi iz aktivnog mulja. Postu ak . an u otp~dnOJ vodi razgrađuju mikroživotni ciklus mikroorgamz·am pl J: aeroban, to ;est za razgradnju, odnosno za a raz agaca nuždan 1·e ki ik, k ·· otpadnu vodu u uređaju Glavni . .. _ s OJI se mora unositi u . su sastavru dJjelovJ uređaja (slika 8.10.):
o..
Danas se na tržištu također nudi BIO-DISK-MODUL, TIP BDM, koji pruža nešto veće mogućnosti u upotrebi, i to zbog više razloga: slaganjem modula mogu se, u skladu s povećanjem opterećenja, dobiti veći kapaciteti od početnoga; točnijim dimenzioniranjem, osim što se smanjuju investicijski troškovi, dobiva se i bolja kvaliteta efluenta (otpadne vode na izlazu); uređaj za sezonske objekte (kampove, marine i sl) može se ukopčavanjem i iskopčavanjern pojedinih modula prilagođavati potrebama. Također je moguće
Slilta 8.10. Biotip
202
BalENA TIJSAR: KIK:NA KAHAUZACIJA B. ODSTRANJNANJE OTPAONE TVARI
a) b)
e) d)
bioaeracijski bazen u kojem dolazi do apsorpcije organske tvari, sekundarni (naknadni) taložnik u kojem se izbistrena otpadna voda odvaja od aktivnog mulja, koji se taloži, povrat aktivnog mulja iz taložnika u bioaeracijski bazen (pomoću mamut·pumpe), aeracija otpadne vode upuhivanjem komprimiranog zraka u vodu.
EfL JL-5...i-.\_jjL...J e
+ a
Uređaj se postavlja na glavni skup ljač kanalizacije, a na dovodu (ako zatreba) postavlja se dio mehaničkog uređaja: rešetke, sita, pjeskolov, odjeljivač ulja i dr.,
što proizvođač svakako preporučuje za industrijsku otpadnu vodu, a za sanitarne otpadne vode to nije potrebno. Razlika u razinama dovoda sirove (nepročišćene) vode i izlaza čiste vode u granicama je od 0,2 m. Utrošak energije za rad uređaja malen je i procjenjuje se na 0,1 kw/h/d po ES. Energija se troši samo za pogon kompresora. Kompresori i automatika, potrebna za rad uređaja, smješteni su u posebnom zatvorenom prostoru, što omogućava lakše održavanje uređaja. Regulacija dovoda zraka varira ovisno o ulamom opterećenju, pa se i na taj način štedi energija. Uređaj je pod zemljom i može se lako uklopiti u okoliš. Efekt rada uređaja 95·py~totna je razgradnja organske tvari.
8.3.3. Biokom Također se upotrebljava za pročišćavanje otpadnih voda, opterećenih komu·
203
b
SU~a 8.Il. Biokom [!OJ
8.3.4. Bio A.M. . I
Taj se biološki uređaj izrađuje u komadu (tiks .. s modularnim elementima A.M.l OO do A.M.450an) za veličme A.M.25 do A.M.I OO
UređaJ se može vidjeti uz ulazni ob. ekt
pročišćavanje otpadne vode s
t ..
d~
"
~ela Ucka". Biološki uređaj za v
.edn as OJI se o aeractJe talo... · . .. J om kućištu. Automatski se regur . . . '.. ZellJa I praznjenja, a sve u koje iznosi 20 do 30 sati. ITaJu razme l VOJ eme zadržavanja otpadne vode,
nalnim ili industrijskim organskim tvarima, a posebno za pročišćavanje otpadne vode iz prehrambene industrije: mljekara, klaonica, pogona za preradu voća i povrća, pivovara i dr. Biološko opterećenje iznosi od 60 do 1200 kg BPK/dan, a moguće je priključiti sanitarne otpadne vode iz naselja sa ekvivalentom stanovnika
.. . r:rodulamiuređajpretpostavljas ·an."eviš . . . spaJaJu kako je potrebno pa se ako . paJ ~ b e Jedinica (modula), kOJI se međusobno • • Je potre no mogu pred ·d· · · U susjednoj Republici Sloveni"i tak đ , . v~ uetu proširenja uređaja. za pročišćavanje od koi ih val· J o ~r ~~upotrebljavaju gotovi biološki uređaji ' J ua spomenuti nJ th tri. .
do 20.000. Taj se uređaj može naknadno povećavati tako da se na osnovni objekt dogradnju pojedini dijelovi, pa se kapacitet uređaja može povećati za četiri puta. Glavni dijelovi uređaja Biokom prikazani su na slici 8.11. U njemu se odvija dijagonalna aeracija, odnosno zračni se mjehurići dijagonalno izdižu, zato što se odvojeno uzdužne kreće voda i okomito dižu mjehurići. Kretanje vode ostvaruje se
8·3•5· Hidrodisk spiralnih biodiskova
podvodnim propelerom. Sekundarni taložnik i prostor za zgušćivanje mulja smješteni su odvojeno u sredini uređaja.
Uz taj se uredaj mora sagraditi i mehanički dio koji služi za prethodni postupak pročišćavanja, a sadržava grubu i finu rešetku, pjeskolov, a akoje potrebno, i odjelj ivač ulja i masti.
Proizvod Hidroinženiringa ~. hr . do HD060, dakle za riki' JU .~ana) dolazi na tržište pod oznakom HED0060 ' p JUčke s ekvivalentom stanovnika od 60 do 600.
8.3.6. Eko roi
u pos ruedn'ue se vrijeme često upotrebrava . otpadnih voda iz naselJ·a sa kv. l U na područJu Slovenije za čišćenje e t va entom stanovnika do 2000 p u tom uređaju teče u ovim fazama: · roces pročišćavanja l. faza: mehaničko čišćen ·e d 2. faza· biološko č'š• . ~ u vokalnom (emscberskom) taložniku . I cenJe preko valjka 3. faza: naknadno taloženje u vertikal~om taložniku.
204
BolEHA TIJŠAR: KUĆNA KANAUZACIJA 8. ODSTRANJIVANJE OTPADNElVARI
Na tržištu postoji i:
8.3. 7. Biokon .
205
8.3.6. Odabir uređaja
•. •
.
adnih voda u kontejnerskoj izvedbi (slika 8.!2).
BiološkiuređaJzaprocišcav~Jeotp d dni k t .;ner dugačak6 9ili 12metara, đ . . vt nJe U Stan ar On eJ ' ' . Kompletan ure aJ smJese . rt Nakon postavljanja uređaJa na .d rmalan cestovru transp o · .. . k
koji je predv1 en za no . . . v . odn . dvodna kanalizaciJa 1 e e 1 jednostavne betonske temelJe priklJUCUJU se dov aI o trična energija, te se uređaj pušta u rad.
Može se ustvrditi da je tehnologija obrade i odstranjivanja otpadne vode iz naselja i iz objekata već davno svladana i da se rješenja mogu naći u upotrebi gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, koji daju dobre učinke pročišćavanja (do 95%). Pri tome ne treba unaprijed davati prednost bilo kojemu od opisanih uređaja, pogotovo ne prema njegovoj cijeni . Za svaki pojedinačni primjer objekta, industrije ili naselja valja zatražiti savjet stručlliaka i odabir rješenja zasnovati na ispravnim zaključcima do kojih se dolazi ocjenom više varijanti zješenja. Donošenje odluke uvijek se mora zasnivati ponajprije na tehničkim i ekološkim, a tek potom na ekonomskim pokazateljima, premda ni oni nisu zanemarivi Još jedna važna napomena. Svaki od opisanih objekata mali je pogon, s vlastitom tehnologijom i vremenskim rokom; da bi radio dugo i s dobrim učinkom, mora se posebna pozornost posveti~ održavanju. Nažalost, mnogi su objekti postavljeni samo zato jer su bili uvjetovani vodoprivrednom dozvolom, a odmah nakon izvedbe ostali su zaboravljeni, odnosno od cijeloga izvedenog sustava objekata za pročišćavanje najčešće se upotrebljava tzv. by-pass, tj. otpadna se voda mimo uređaja ispušta u prijamnik [14].
8.4. Pročišćavanje otpadnih voda u prirodnim sredinama Poznata je i od davnina iskorištavana sposobnost samopročišćavanja voda. Pročišćavanje otpadnih voda u prirodnim sredinama svakako je jeftinije i jednostavnije
Slika 8.12. Biokon [lO]
provoditi ondje gdje za to postoje uvjeti, a to su: da otpadna voda mora biti biološki razgradiva i
Svaki kontejner sadržava tri funkcijske cjeline: 1. bioaeracijski bazen, 2 _ sekundarni taložnik i 3. pogonsko-upravljački prostor. .. ri. ed zadanom vremenskom programu. Rad je uređaja automatski I teče po unap J zvučno izoliranom Kompresori i automatika smješteni su u ~sebnom zat:"o:_:~:~i · uređaJem_ · i održavanje veoma su Je · . •v ) . da. ·vremenih objekata (gradihsta prostoru, a rukovanJe •.•. avanJe otpadnih vo lZ pn od . Pogodan je za proctsc .. d 'd riključaknasustavodv enJa i onih objekata za koje se u dogledno YnJem~ pdnre preseliti na novu lokaciju. 1' d edaj može veoma Je os . "f otpadne vode. a a se ur v•v . . drugih a vjerojatno će se poJaVI I Osim nekoliko opisanih ure~j~ na ~stu Ima I . .. . • . al'1 pnnc1 . ·p,· rada i učmct u svth su vrlo shcru. 1. neki. nov1,
::a
da moraju biti zadovoljeni osnovni prirodni uvjeti: prihvatljiva lokacija, kontrola procjeđivanja, povoljne klimatske prilike (temperatura, oborine, isparavanje i dr.). Da ti postupci i uvjeti imaju svoje puno opravdanje, dokaz je i to što se u tehnologiji pročišćavanja(u izgrađenim uređajima) zapravo imitiraju prirodni postupci, odnosno biološki procesi koji se pri organskom zagađenju zbivaju u svakoj prirodnoj vodnoj sredini.
S malim količinama otpadnih voda učinci pročišćavanja daju i nešto bolje rezultate, odnosno veće vrijednosti nego što se mogu postići na uređajima za pročiš
ćavanje.
Prema podacima Vasilenka (Kijev, 1970.) mogući učinci pročišćavanja u postocima, u prirodnim prilikama i s izgrađenim uređajima, prikazani su u tablici (8.6.).
206
BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA
Tablica 8.6.: Učinci pročišćavanja u postocima Osnovni ookazateJj_
BPKs otopljene tvari amonijak oksidansi UBB (ukupni broj bakterija)
Prirodni uvieti 93-50 99-65 98-35 95-45
Izgrađeni uređaji
98-50
90-80
80-95 85-45 31-50 49-65 AEROĐNA
NOVE STANICE
l ON A
ALGE~
Pri ocjenjivanju kakvoće prirodne vode i njene upotrebljivosti posebno je važno ustanoviti biološke osobine, koje se ocjenjuju prema organizmima što se nalaze u vodi, odnosno utvrditi saprobnost vode, a onaj e u izravnoj vezi-sa stupnjem onečiš ćenja. Vode se prema saprobnosti mogu podijeliti u: oligosaprobne ili čiste vode, mezosaprobne (a i b), polisaprobne ili vrlo onečišćene vode (otpadne vode).
l
iiiRTVE
STANICE
HzO,PO..
'-.BAKTEAIJE l GlJIVE--<
!
I.IRTYf
STANICE
NOVE STANiCE
""''~·~·-'. ~.~.,:,.~~::... ~~~--!(.'?.L...~~~~~-~-~~~:~.C~~~~J. . .l I.l AN~~~~BNA "; .'
8-4_1_ Lagune
fAKULTATIVNA ZONA
CO:!,Nfi;J
\
·'
:·.
Slika 8.13. Shema procesa u laguni [5J
Na Istoku, u azijskim zemljama, već se godinama primjenjuje postupak pročiš
ćavanja vode u lagunama. Taj J'e postupak veoma sličan postupku pročišćavanja vode u prirodnim vodnim sredinama. Lagune su zemljani spremnici u obliku prirodnih ili umjetno izgrađenih udolina u koje se dovodi otpadna voda, ostavlja ondje nekoliko dana i izlaže procesu samopročišćavanja.
U laguni se odvija razgradnja organskih tvari, čišćenje otpadnih voda uz aerobnu i anaerobnu izgradnju i razgradnju stanica i uz fotosintezu alga. Osim bioloških procesa, u lagunama se, zbog duljeg zadržavanja vode uz razmjerno malu brzinu strujanja, istodobno zbivaju i fizikalni postupci taloženja i isplivavanja. Na slici 8.13. prikazana je shema mogućeg tijeka procesa u laguni (prema J.E.Zajcu, 1971.). Iz slike je vidljivo da se lagune mogu podijeliti u više tipova. One mogu biti: aerobne, fakultativne (aerobno-anaerobne), anaerobne i aerirane
~--- rnlilTTrT·l·-·· 1 KOMANDNA KUĆICA ----
BY-PASS
~i~Još~J ~tupanj~1~:a~
l. Prvi ----------------------/1. Drug 1 bJoloskJ stupanj (2. faza) 1. Aeracijski lanac 111. Ta/ožnik mulja 2. Plivajući preljev rv. Sekundarni ta/ožnik 3. Povrat aktivnog mUlja
Slika 8.14. Bio-laguna . Jedna od prednosti pročišćavarya otpadne vode u la . . Izgradnje, jer je riječ o zeml· . . . . gunama ruski su troškovi ~anun spremrucuna Međutnn . hidrogeološke istražne radove kojima , di.. .. , vazno Je DaJpnJe IZVrŠiti procjeđivanje vode u pojedini~ sredU::: utvr ti filtr~~IJSke ~akteristike tla; naime, će biti potrebni i dodatni rado . d m?že ugroziti kakvocu podzemne vode, pa zauzimaju velike š' VI a se _postigne vodonepropusnost lagune. Lagune povr me, pa se, u pravdu, primjenjuju tamo gdje zemlja nije skupa. v
U prva tri tipa laguna količina raspoloživoga otopljenog kisika ovisi o otapanju iz atmosfere i procesima fotosinteze, a u aeriranu se lagunu kisik dodaje različitim sustavima ozračivanja (to su često plivaJući aeratori).
•
•
-·
•
208
BOlENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA B. ODSlRANJIVANJE OTPADNE TVARI
Klimatske prilike na području lagune utječu na ishlapljivanje vode, a pod utje· cajem oborina može doći do povećanja ukupne količine. Dubina vode u laguni odlučna je za tijek procesa, ona iznosi od 0,3 do 6 m, a nagib pokosa najčešće je l: l ,5. U aerobnim lagunama, koje su u pravilu plitke, sunčeva svjetlost prodire do dna, pa i procesi fotosinteze teku po cijeloj dubini lagune. Ostali tipovi laguna nešto su dublji kako bi se smanjila površina, proces u njima nešto je sporiji, a vrijeme zadržavanja otpadne vode u laguni malo je dulje. U želji da se vrijeme zadržavanja vode u laguni skrati, konstruiran je tip aerirane lagune, koji je zapravo prijelaz od lagune prema uređajima za pročišćavanje otpadne vode. Otpadne vode mogu se u lagune dovoditi uz prethodno taloženje ili bez njega. Prosječne vrijednosti postignute u različitim tipovima laguna, kad se otpadna voda dovodi bez prethodnoga taloženja, iznose (prema Metcalfu i Eddyju, 1974) kako je prikazano na tablici 8.7. Tablica 8.7. Podaci za razne tipove laguna [5] Laguna ookazateli
srednja dubina vrijeme zadržavanja
La una
anaerobDa 2,5-5
fakultarivna 1,0-2,0
aerobna 0,30-0,45
aerirana 2-6
20-50
7-30
4-6
3-10
15-30
500
8.4.2. Biljni uređaji i akvakulture VracaJUCl · · ·· se sve više prirodnim ostu · .. mogu postići veoma dobri rezultati p -~Cl~, koJI~a se uz_ minimalne troškove uređaja (Slika 8.15.). ' u SVIJetu Je nlZVIjen projekt primjene biljnih Takvi su ma rI ure đ ajt.. na osnovi vegetacije d · voda iz samostalnih objekata sei .. . ·~~ogom za proctšćavanje otpadnih Biljni uređaji - močvar; m~gum:Jih turid't~tickihl kompleksa, pa i gradskih naselja. ak dz gra l I sa s obodnorn vodn š' p . s po emnim tokom. To su litici zeml' . . . . . om povr mom ili SpiJeČavaju procjeđivanje. Na o~e l . Jaru J arct s~ slojevll11a za brtvljenje koji bi1jke. Tio mora biti dovoljno se s Ojeve pos~vlJa plod~o tlo na kojem rastu Vi l"~. . . propusno da omogucava vo deru tok . . , . · e teme OVIh uređaJa određuju se stanovniku, koja se uzima od l do 5 pr:n;,a P~?adaJUCOJ površini za prik!.jučak po troškovi održavanja su minimalni. m . ostizu se dobri učinci pročišćavanja, a v•
Na slici 8.16. prikazana je primjena birn đ . ~·-.. voda iz kućanstva tJ. obJ'telJ'sk k , og ure aJa za procisćavanje otpadnih · e uce u Njem vk · v· d· . dobro uklopljen u okoliš uređene oku. . ~akac OJ. l. l se kako Je biljni uređaj . cmce J.; avsenačmpro~·~· · o tp a doIh voda primienJ.UJ·e . . .· CiscavanJakućanskih 'J J u SJevernoJ Italiji za udar b. po k azao se vrlo učinkovitim U sus·ed . ... JCn~ o 1ekte za odmor, a primjenjuje. . ~ llOJ SlovemJI ovaJ se postupak također
Y
(dani)
organsko opterećenje
(kgBPK,) ha.d
200-500 20-80 (max 750)
(100 do 150 uz povremenu recirkulaciju vode)
Lagune se veoma često postavljaju u seriji, pri čemu se također često primjenjuje postupak povrata vode (recirkulacija) iz posljednje lagune u prvu. U procesu pročišćavanja otpadne vode u laguni će se stvarati i određena količina mulja (nerazgradivog ostatka), koji treba čistiti,~· vaditi iz lagone svake 2 do 3 godine, i to pošto se laguna isključi iz sustava. Mulj se može iskorištavati na poljoprivrednim
površinama. Učinak pročišćavanja vode u laguni ovisi o godišnjem dobu, odnosno vremenskim prilikama. Tako se ljeti u kućanskim otpadnim vodama postiže smanjenje organske tvari za 80 do 95%. Uz lagune je korisno graditi i ribnjak:e, u koje se, uz dotok vode iz vodotoka, može dodavati i do 20% pročišćene vode iz lagune.
209
U.t..\Z.NALUI)JEI.J<,o. GllADEVJW, OG LUIEifOG l
~
110.00
~;K,t~r~~ t
Slika 8.15. Shema bil"
Jnog
l
·
uređaJa
.
v•v,
za proc1scavanje
l
2,4_0
l
1,50
l
240 .
l
~
9, ISPUŠTANJE OTPADNlli VODA 9.1. Uvjeti za kakvoću ispuštenih voda
Slika S.16.
Kućni
.. ki ureda:~i za vegetaciJS
pročišćavanje
Literatura:
.
1.
Č epurnJ'ak p.-- Objekti i uređaji za procrscavan;e d omaćih otpadnih voda, Građevmska
2. 3.
knjiga, Beograd, 1965. . 'tion Rueil-Malmaison.Degremont, 1979. Degremont; Water Treatmefl[Handbook, Ft~Wtedit Water Disposal, John Wiley and Sons, J. C.: Water Supply an as e . G M Geyer Farr, . ., •
4
. 5. 6. 7 ·
8. 9.
10.
v• v
,
Konačni postupak u rješavanju kanalizacijskih sustava, bilo velikih bilo kućnih i lokalnih, ispuštanje je pročišćene vode u prijamnik. Pročišćene otpadne vode mogu se ispuštati u prirodne vodne sustave (vodotoke, jezera, more), a tamo gdje nema drugih mogućnosti i u tla (u tom slučaju voda mora biti primjerene kakvoće). Zakonskim su odredbama uvjetovani norme i standardi kojima se sve vode svrstavaju u vrste, od I. do V. Prema uvjetima upotrebe voda za određene namjene utvrđena su sljedeća mjerila za pojedine vrste:
•
Inc New York, 1981. . v.v, vanie upotrebljenih voda, Beograd 1950. . k ka l" an;e gradova zprecrsca .:r I t ed Imhoff, K.: Pn'rnčni za na rs ':J • • Ii tm en t Disposal, Reuse, n er, If d Eddy INC: Wastewater Engmeenng rea ' Metca an ' 1991 · New York: Mc Graw-Hill Book Company, ka . . dm eta Snabdjevanje vodom i kanaJtMil . vićM ·Liubisavljević:Zbirkazadata IZ pre OJe ., ~ . l B d 1984 sanje naselja, Građevinski ~~ku tet eo~ Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1948. Petrik M.: Opskrba vodom l otpadna tva ' d v.. rada gdje nije izgrađena javna ' ·· t aJnih voda na po ruc;1ma g Pravilnik o odvovdnp_op . da Za eba br. 24/1977. ·. kanalizacija, Sluzbem glasnik gra. gr b Sl žba za sanitaciju flZlcke okohne, Preporuke: Zavodzazaštituzdravljagrada-Zagre ' u Mirogojska e. 16. đ, .
Prospekti proizvođača gotovih biol~ških ure a;a d građevinske tehničke škole, Beograd, Tadić, D.: Kućne instalacije, Udžbemk za IV razre
odručja
izgrađena
r .·a Hrvatska
Vrsta I.
Podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu upotrebljavati za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu iskoristiti za uzgoj plemenitih vrsta riba.
Vrsta IL
Vode koje u prirodnom stanju mogu služiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na voili, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon pročišćavanja mogu upotrijebiti za piće i druge namjene u industriji i sl.
Vrsta ITI. Vode koje se mogu iskoristiti u industrijama bez posebnih zahgeva za kakvoćom vode i u poljoprivredi. Te se vode pročišćavaju da bi se upotrijebile za određene namjene. Vrsta IV Vode koje se pročišćene mogu iskoristiti na pomanjkanje vode. Vrsta V.
područjima
gdje je veliko
Vode koje se gotovo ne mogu iskoristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije (Uredba o klasifikaciji voda NN 77/98). [I l]
1965. . .h d gdje nije kana Jzacu , 12. TušarB.: Odvodn;aotpadm v~ a~f994 br 26 35-37. vodoprivreda (Ill), Zagreb, stu em ' d . . , eda (III) Zagreb, prosinca 1994, br. 27' Tušar B.: Dvokatne taložnice, Hrvatska vo opnvr 13. da 36 3 7 .. b· j ko otpadne VO de, Hrv atska vodoprivre . 14. TušarB.: Gotoviuređapza lO os ..
Prema usvojenim normama određene su granične vrijednosti pojedinih pokaza. telja, i za pojedine vrste voda, a i za otpadne vode ispuštene iz pojedinog objekta u sustav gradske kanalizacije ili u prirodnu vodnu sredinu. (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40199). Tablica 9. I.
(IV) br. 28, 33-36. i br. ~0, 40-41.. . i" ena đevnihobjekata,Medicinska knJlga, Zlokas D.: Odstranjivan;e otpadnih voda, Hl g J gra IS. Beograd-Zagreb, 1949,499-538.
Prihvaćanjem novih zakonskih propisa, uz "standarde vodotoka", koji služe kao prijamnici upotrijebljenih voda, važnima postaju i "standardi otjecanja", odnosno kakvoća ispuštene otpadne vode.
ll.
v
pročiŠĆavanje
212
-----------------
BOŽENA TU~AR.: KUĆNA KANALIZACLJA
Tablica 9.1.:
·· opasnih i drugih .. . kazatera i dopuštene koncentraCIJe . vnJednostt po . J k . . uštaju u sustave javne odvodnJe tvari u tehnološkim otpadnun vodama OJe se !Sp T upnro dne prijamnike [7] 11
Pokazatelj
Vodotok-more
m.
n. lc!'!~
2. T~ratura oc za . .ru ne više od: 3. Boja
oc,
VRSTA 6,5-8,0 35 2 bez nje
4. Miris
bez njega
IV.
VRSTA 6,5-8,5
40
1
3 slabo primjetna slabo
1
v.
VRSTA VRSTA 5,5-9,0 5,0-9,5 45 45 3 3 slabo slabo primjetna L_primietna primjetan primjetan
5,0-9,5 45
primjetan
5. Kru_Q_ne tvari 6. Taložive tvari ml/l 7. Ukup. suspend.
bez~ih
bez~ih
1,0 20
2,5 30
25 125 15
25 125 17
bezmJh 5,0 50
bezpjjh 10 80
bez !!ijh 20
40
80 400 40
250 700
so
tvari~
8. BPK, ~ 0,!1 9. KPKc,- mg O,!! 10. Ukupni organski ugljik UOU mg Cll (TOC) ll. Toksičnost (za nbe ili dafl!lie, GF) Ua. Biološka razgradljivost OOU (DOC~i1i KPK% 12. Alwninii mw'l 13. Arsen mg/l 14. Baka; mg/l 15. Barij_mg/] 16. Bor mg/] 17. Cink mg/l !8. Kobalt mg/] 19. Kositar mg/l 20. Krom ukupni mg/I 21. Krom • _mg/l 22. Mangan mg/l 23. Nikal 24. Olovo mg/J 25. Selen mg/l 26. Srebro !11g/l_
ll!li!
28. Vanadij mg!! 29.Uk.!!Qni fenoli
,,
200 25
l
2
3
3
3
-
-
-
-
najmanje 70
2,0 0,2 0,1 2,5 1,5 1,0 0,5 0,75 1,0 0,05 2,0 1,0 0,2 0,02 0,1 2,0 0,05 0,1
3,0 0,3 0,25 3,0 2,0 1,0 1,0 1,0 1,25 0,1 2,5 1,25 0,5 0,03 0,15 3,0 0,05 0,2
3,50 0,4 0,4 4,0 2,5 1,5 1,25 1,25 1,5 0,15 3,0 1,5 0,75 0,04 0,2 4,0 0,075 0,3
4,0 0,4 0,5 5,0 3,0 2,0 1,5 1,5 1,75 0,!5 3,5 1,5 1,0 0,05 0,3 5,0 0,075 0,4
4,0 0,5 0,5 5,0 4,0 2,0 2,0 2,0 2,0 0,2 4,0 2,0 2,0 0,1 0,5 10,0 0,1 0,5
5,0 1,0 0,1
6,0 2,0 0,25
-
-
l 0,2
"'Z!!_
37. Ortofosfati ~g/1 38. Amo'!ii_ion mg Nn
-
9. ISPUSTANJE OTPADNIH VODA
30. Fluoridi m~ 31. Sulfiti~
32. Sulfidi ~ 33. Sulfati '!Ill 34. Kloridi ~ 35. UkEE_ni fosfor ~ 36. Djelotvor. klor Cl 2
Komunalni sustav odvodnje
~tan
27.~-ezo
1
Granične
8,0 4,0 0,5
-
4 0,3
8 0,3
3,0 1,0 1,5 7,0 25 15,0
30,0 100
2,0 0,5 1,0 5,0 15 10,0 30
40
4,0 3,0 2,0 10,0 35 20,0 50
1,5 0,05
2,0 0,1
2,0 0,15
2,0 0,2
0,025
0,03
0,05
0,1
0,25
0,5
0,75
1,0
0,05
O, l
O, l
0,1
-
0,025
0,05
0,05
0,05
4,0
5,0
7,0
10,0
20,0
2,0
4,0
4,0
10,0
1,0
2,0
4,0
4,0
10,0
0,2
0,5
l,O
1,0
2,0
500
750
1000
1500
2000
39.Nitrit~
40. Nitrati~ NII
41. ~i dušik 11_1g_Nn 42. Mineralna t.!!i_a ~ 43. Ukup. ulja i masn. mg/l 44. Aldehid~ 1,0 45. Ukupni ar. O,Q2 ~ikovodici ~ 46. Ukupni nitrirani 0,01 E.&Ukovodici~ 47. Ukupni O, l haloge n. ugljikovodici
'Eli!. 48. Ukupni organofosfomi pesticidi
-
~ 49. Ukupni org.anoldomi pesticidi mg/I
50. Uk. pov. aktivne tvari~ 51. Detergenti,anionski
'Eli!. 52. Detergenti,neionski
'!'&'! 53. Detergenti, ketionski
'Eli!. 54. Radioaktivnost ~oBeta~qn
12,0 10,0 1,0 400 1000 10,0 0,3
-
2 0,25
1,0 O, l 0,5 2,0 5 5,0 25
9,0 5,0 1,0
1,0
10,0
-
** U tablici m:Su sadržane koncentracije opasnih j drugih tvari, a ni drugih pokazatelja dopuštenih za ispuštanje u prirodni prijamnikprve vrste, podzemlje, odnosno u "vrlo (Ispuštanje otpadnih voda u takvim se lješava u skladu s planskim osnovama za upravljanje vodama i na temelju mjera utvrđenih u planovima za zaštitu voda).
područja.
slučajevima
o~jetljiva"
213
214
BOiENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA
Državni Plan za zaštitu voda [3] propisuje potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće vode te utvrđuje i primjenu mjera zaštite. Sastavni je dio plana i kategorizacija vode radi postizanja planirane (utvrđene) vrste vode. Kategorizacija se odnosi na vodotoke, jezera, podzemne vode i more. Prema "Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama" prijamnici se dijele na: "manje osjetljiva područja" (vodotoci lli. i lV. kategorije) i osjetljiva područja" (vodotoci i jezera ll. kategorije). Prema veličini, uređaji za čišćenje otpadne vode dijele se na one: do 10.000 ES (ekvivalent stanovnika) i više od 10.000 ES. Ekvivalent stanovnika (ES) označava jedinicu opterećenja prema BPK5 (biokemijska p<,>trošnja kisika petodnevna) koja iznosi 60 g 0 2 na dan po stanovniku. Predviđeni su stupnjevi pročišćavanja: prvi, drugi i treći Radi boljeg razumijevanja problematike objašnjavaju se neki upotrijebljeni pojmovi: Vrsta vode utvrđuje se arializom kakvoće prema Uredbi o klasifikaciji. [ll] Vode se prema kakvoći svrstavaju u pet vrsta. Kategorija vode planirana je vrsta vode prema kojoj se prijamnici na osnovi kategorizacije razvrstavaju u skupine (mjerila odgovaraju pojedinoj vrsti vode prema spomenutoj Uredbi) Prethodno čišćenje znači uklanjanje iz vode opasnih i drugih tvari, i to prije ispuštanja u sustav javne odvodnje (predtretman otpadne vode). Propisuje se i za kućanske otpadne vode ako u otpadnoj vodi ima određenih štetnih i opasnih tvari (poglavlje 8.). Uređaji za pročišćavanje prema stupnju pročišćavanja mogu se podijeliti na: prethodni stupanj: uklanjanje krupnih plivajućih i raspršenih otpadnih tvari, prvi stupanj: primjena fizikalnih i/ili kemijskih postupaka kojima se iz otpadne vode uklanja najmanje 50% suspendiranih tvari i najmanje 20% BPK5 u odnosu na ulazne vrijednosti, drugi stupanj: primjena bioloških i/ili drugih postupaka kojima se u otpadnoj vodi smanjuju koncentracija suspendiranih tvari i BPK5 za 70-90%, a koncentracija KPK (kemijska potrošnja kisika) za najmanje 75%, treći stupanj: primjena fizikalno-kemijskih, bioloških i drugih postupaka, kojima
9. ISPUSTANJE OTPADNIH VODA 21S se u otpad.n · di · · OJ vo Sina!1JUJe koncentracija hranjivih tvari (dušik. fi fi . 80% i uklanjaju drugi posebni pokazatel" k . .. . t os or) naJmanje drugog stupnja čišćenja (biljni uređaji J~v::e ~oguce odstraniti primjenom odgovarajući stupao' v'š' . . . '. re' ispuštanja kojim se~ ;~:::~nn;:~naJ~~lo k~j~eg pos~pka čišćenja ili načina nosti za pojedine pokazatelje, p J amru posttzu proptsane dopuštene vrijed-
"vrloosjetljivapodručja"suon d ~· . . . vode bez obzira na stupanj čiš;e~;a ~~;eulkc:1:/e za~ranJeno ispuštanje otpadne "osjetljiva područja" su ona d ~· ·. . egonJe, podzemne vode), voda uz treći stupanj čišćeniap(:o~:Jtl ukktoJa J~. d)opušteno ispuštanje otpadnih ., . . " . a egorlJe , d ... . . manJe OSJetljiva područja" su ona otpadnih voda uz odgovarajući stup:o... ~CJ~ ~koJa Je dopušteno ispuštanje "posebno štićena područja" su ona pod~ c~~cenJ: ~ode III., lV. i V. vrste), zaštite (vodozaštitne zone ili pos b ru .~adnna OJ una se provode posebne mjere e no YnJe a vodna područja). Tablica 9.2 Odno ... · . . • .s ve1tetne uređaJa t stupnja pročišćavanja
a) Vodotok svrstan u IV vrstu vode ("manje o . ti'· SJ e ~t va područja"), VELIČINA UREĐAJA do 10.000 ES 10.000 do 50.000 ES više od 50.000 ES
b) Vodotok svrstan u III
vrs
1---...!VE~U~ A UREĐAJA do 10.000ES više od 10.000 ES
STUPANJ PRO '!.~CAVANJA odl!ovaraiući
orvi (l.) orvi (l.)+ drugi (II.)
tu
d (" . vo e manJe osjetljiva područja"), STUPANJ PRot Iš AVANJA . nrvi (l.) Prvi(!.)+ dru•i (ll.)
e) Vodotok svrstan u II vrstu d (" . 1.. · vo e OSJet JIVa područja"); VELIČINA UREĐAJA do IO.OOOES više od l 0.000 ES
STUPANJ PRO( :rS( Ay ANJA . orvi (l.)+ dru oi (ll.) DfYI (l.)+ druo; (ll.) +treći (.II.
d) Jezera, svrstana u II. vrstu vode ("osjetljiva područja"). VELI INA UREĐAJ A
za sve
uređaje
STVPANJPRO IŠCAVANJA prvi(!.)+ drugi (ll.)+ treći (Ill.)
216
BOŽENA TuSAA: KUĆNA KANALIZACLJA
•
. -.,Ar,; odamakojese iz za pročišćavanJe • •w ""ednostipokazateljauo,..,.......umv _ . uređaja .. ik Tablica 9.3.: Grarucne vnJ . oč"š • vanja ispuštaju u prirodni pnJamn nakon određenog stupnJa pr 'ea
STUPANJ PROĆ1ŠĆA V ANJA
POKAZATEU1
l.
Ukupne suspendirane tvari
Ukupne suspendirane tvari
Biokemijska potrošnja kisika BPKs (20oC), bez nitrifikacije
n.
Kemijska potrošnja kisikaKPK,;,
,,
9.1.1. Ispuštanje u more
9.1.2. Ispusti u rijeke i jezera
tekućice-
Prijamnici mogu biti vode rijeke i potoci, a ispuštanje treba biti odobreno od vodnogospodarskih službi, i to u skladu s važećim zakonskim propisima ..
120-150 mgll 35 mg/l od 10.000 ES) 60 mg/l (do 10.000 ES)
(veće
25 mg 0,11 (veće od 10.000 ES) 40 mg o2n (do 10.000 ES) 125 mg 02/l od 10.000 ES) 150 mg 02/l (do 10.000 ES)
(veće
Ukupni fosfor
Ukupni dušik (organski N+NH3+N02+N03)
15 mg N/L (10.000-100.000 ES) 10 mg N/1 (veće od 100.000 ES)
.. . .
. . o ćnosti korištenja njome, IniJenjaju Radizaštitekakvoćemorskevode,atnnet~ gu ··amnike Nekim naseljima u
. . . bl" nih voda u pnrodne pnJ . . . se i načini ispuštanja _upotnje ~~ ..... . . vol"ni"i prijanmik. Dugogodtšnja praksa Hrvatskoj Jadransko Je mo~ naj~lizt I naJpo Jre Jopravdavala se povoljnim postupadnih d najkraćlm putem u mo ·wta ispuštanja otp vo a ks. d. i asimilira otpadnu vodu te urus va cima razrjeđenja i činj~nlc~m da mo~~ o t t ;dne vode i mogućnosti razrjeđenja u "kroorganizme. Uz bJOlosku razgra tvos o .. . kakvoći vode mora. rru da ne bi trebalo btti promJena u kazati da . se uz određenu duljinu podmorskog masi morske vode smatra!~ se Proračunima se moglo. relativno lako do š. ~e 3,00 m namiJ. enjen rekreaciji. Ipak • . baJni ·as propisane mne pCj •. . w . adn vodeizazvaovidljivepromjene ispusta, moći očuvati o -T · · · wavanjatspustanjaotp e . al ovajjenačinraznus~anJal_IJes . aženi"e u zatvorenim i poluzatvorerum uv ama, kakvoće morske vode, koje su sve Izr Jb du o vremena. gd.Je jeza ·J·enu mase morske vode potre no g
·=
217
Za svaki ispust treba utvrditi uvjete kakvoće ispuštene vode, odnosno propisanu vrstu vode prijamnika.
GRAN1ĆNA
VRIJEDNOST
2 mg P/l (10.000-100.000 ES) 1 mg P/1 (veće od 100.000 ES)
Ill.
9. ISPUšTANJE OTPADNIH VODA
Ispusti otpadne vode u prijamnik mogu biti gravitacijski ili tlačni. Konstrukcija ispusta treba biti što jednostavnija, obliku korita rijeke i ne smije stvarati prepreku u poprečnom presjeku vodotoka.
prilagođena
Visinska Iješenja ispusta ovise o razinama malih i velikih voda, ali i o visinskim prilikama na slivnom području s kojega se prikupljaju otpadne vode.
stajačice,
specifično već
osim onih u more, koje je i Ispusti otpadne vode u opisano, ispusti su u jezera i umjetne akumulacije, što s obzirom na kakvoću ovih voda koja je gotovo uvijek II. vrste, spadaju u skupinu "osjetljivih područja". Za sve takve ispuste nUŽno je provesti analize kakvoće vode, odnosno kontrolu kakvoće ispuštene vode. Primjerena se kakvoća prije ispuštanja mora osigurati pomoću uređaja za pročišćavanje. Ispuštanje otpadnih voda u jezera ili akumulacije ekološki je problem, jer se zbog prekomjernog unosa hranjivih tvari (dušik i fosfor) pogoršava kakvoća vode. U praksi se provode posebna istraživanja svakoga pojedinoga vodnog sustava, a za prognozu stanja kakvoće vode prijamnika nakon ispuštanja otpadnih voda prirnje~ njuju se razni ekološki modeli
9.1.3. Ispuštanje u tlo
slučaju
U kad nema drugih prihvatljivih prijamnika a pritom je zapravo riječ o i spuštanju u podzemne vode.
način već
mOguće je i ispuštanje u tlo,
područjima
izgrađena kućanska
Ovakav dolazi u obzir samo na· gdje nije javna kanalizacija su prikupljanje i odvodnja otpadnih voda lokalni. To je otpadna voda bez štetnih ili opasnih tvari, a prethodno je obavezno pročišćena do određenog stupnja.
područjima
ograničena
količina,
U gdje je opskrba vodom zbog nedovo ljnih pa je nužna štednja, otpadne se vode posebno prikupljaju, i iskorištavaju za navodnjavanje poljoprivrednih kultura (Izrael).
obrađuju
9.2. Osobine ispusta Na važnim kanalizacij skim sustavima treba, prema sustava izgraditi uredaj za pročišćavanje otpadne vode i
važećim propisima, na kraju odgovarajući ispust.
218
BOŽENA TUŠAA: KUĆNA KANAUZACUA 9. ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA
. dne vodne sustave utječu na kakvoću vode, pa je Ispusti otpadne vode u pnro. . . ledu is uštenih količina u odnosu na nužno svaki ispust posebno anahzrratt ~ irati kakvoću ispuštene vode o ana IZ protok u prirodnom prijanmiku. ~ako~er Je v
po:m
i-
i kakvoću vode prijarnnika na mJestu~~us~.
đ sa zadanim uvjetima: vodoprivreSvaki ispust otpadne vode mora tti_us _a en. dnima, sanitarnima, ekološkima, estets~ I. drug.tm. Prema vrsti vode koju ispuštamo razlikujemo.
~spustte oJZbroasO:r~~dgre,adevina u. mješovitim sustavima kanalizacije, . tspus e ispuste vode nakon pročišćavan~~ I ~- .. , ih oda (takvih još uvijek ima na ispuste nepročišćenih ili djelonncno proctscen v našim područjima).
vode, a
219
također je važno i estetsko uklapanje ispusta u okoliš.
Podvodni se ispust preporučuje, u prvom redu, zbog zdravstvenih razloga, jer se otpadne vode intenzivnije razrjeđuju odnosno miješaju s vodom prijamnika. Dugačkl se podvodni ispusti uglavnom predlažu za ispuste umore, rijeke,jezera i akumulacije. Postoji li mogućnost povrata vode prijamnika u kanalskl sustav, u ispusnom oknu mora postojati osiguranje da se spriječi ova pojava (žablji poklopac ili zasun). U kanalizacijskim sustavima s relativno malom količinom otpadne vode potrebno je na ispustu osigurati minimalnu brzinu tečenja. To se postiže crpkama ili pomoću automatske dozažne komore sa sifonom (Milerov sifon) (slika 9.3.), što se obavezno primjenjuje za ispuste na zemljište.
. . žno 1.e ras olagati hidrauličkim podlogama z~ p r . ti kakvoću ispuštene vode l . sredmu, te ana tzrra . otpadnevode,a i za prirodnu vodnu vode prijamnika, a i lokalne uvjete. .
.
Pri dimenztomranJU Ispusta va
Slika 9.3. Dozažna komora i Milerov sifon
Sifoni se izrađuju od keramike ili betona, a promjer odvodne cijevi treba osigurati brzinu pražnjenja od 1,0 do 1,5 m/s. Broj je pražnjenja od 10 do 15 puta na dan.
1. dotok 2. odtok 3. rasterećenje 4. preljev Slika 9 .1. Ispust iz rasteretile građevine
9.2.1. Obalni ispusti .
.. .
..... · tpadne vode Ispusta JU . b' ktiko'imasepročišćenetneproctsceneo . Ispusb su, dakle, o ~e ~. b" . balni t.li podvodni-potopljeni (slika 9.2.). u prirodne vodne sustave. Ispusti mogu ttt o
Pri ispustu otpadne vode u prirodne prijamnike, u kojima visina vodostaja varira, što je i najčešći slučaj, pa je i za morske ispuste (plima-oseka) potrebna provjera za dva slučaja tečenja pod tlakom (pri visokom vodostaju prijaninika) i sa slobodnim vodnim licem. Takvim se proračunom utvrduju najpovoljnija kota dna ~anaJa na ispustu te promjer i nagib dna kanala (slika 9.4.).
12
22
------~O.«~:iQ::sooti~J----- om J • 0.8"1.. ~
"' o
a~wous
'1100cm
Slika 9.2. Obalni i potopljeni ispust
.
'y-.".2g
.
.. amnike sa slobodnim vodnim licem ili pod tlakom
Otpadnesevodemo~..~~tabUPJ?J
. . a minimalnih vodostaja (iako bi Obalni se ispust naJcesce predvtđ~ tzna~ ~v~ smije stvoriti zapreka toku potopljeni bio bolje tješenje). Odabrarum se rJe enJem ne
soam
Slika 9.4. Rješenje obalnog ispusta za dva
slučaja razine vode u prijamniku [6]
220
BOŽENA TUSAR: KUĆWI. KAr.AUZACLJA
U slučaju visoke vode (kota 126,00) javlja se tečenje pod tlakom, piezometarska linija ima pad 0,44°/ uz nagib dna kanala 0,8°/ Prilikom nisko~ vodostaja (ko~ 122,00) tečenje je sa slobodnim vodnim licem, a sam je ispust potoplJen zbog estetskih ()O
221
9.1SPUSTANJE OTPADNIH VODA
()0.
i zdravstvenih razloga. Ispusti završavaju ispusnom glavom na obalnom dijelu. Ona mora biti solidno izvedena da se spriječe u~ecaji strujanja vode. Na ispustu uvijek treba stabilizirati dio obale, i to na mjestu samog ispusta i oko njega. Ispusti se s vanjske strane zaštićuju rešetkom, a na kraju cjevovoda povratnim poklopcem, koji pri visokom vodostaju sptječava povrat vode iz vodotoka u kanalizacijski sustav (slika 9.5.).
Najčešće se podvodni ispust u priobalnim dijelovima ukopava u dno, a pri većim se dubinama vode u prijamniku polaže na dno. Prilikom polaganja cjevovoda, odnosno njegova potapanja, treba raditi osobito pažljivo. Način rada ovisi o vrsti i tipu cijevi te o uvjetima lokacije, što je specifično za svaki pojedini slučaj.
Ekološki i sanitarni uvjeti zahtijevaju što bolje miješanje ispuštene vode s vodom prijanmika, i to radi bržeg smanjivanja koncentracije pojedinih ispuštenih tvari i što manjeg poremećaja propisane vrste vode prijamnika. Zbog tog se razloga na kraju dugačkih podvodnih ispusta postavljaju difuzori (slika 9.6.), kojima se voda ispušta u više mlazova, okomito na strujanje vode u prijamniku. Nužno je osigurati primjerene izlazne brzine, što je moguće na više načina: gravitacijski ako je položaj kanala povoljan u odnosu na dubinu ispusta, pomoću crpne stanice na kraju obalnog dijela ispusnog kanala ili Milerovim sifonom. Na dugačkim podvodnim ispustima na kraju obalnoga dijela, odnosno na početku podvodnoga, obavezno se postavlja odušno okno za zaštitu od ulaza zraka u podvodni dio. Na slici 9.6. prikazanje difuzor s dva otvora na kraju podmorskog cjevovoda, položenog u more na dubini od 50 metara.
~"-~U 'I·;>OO
_
TP
-~ g.=.....
OPIOOI>OO
....
/\;""/
........
~~~~
JC[ME"'OM
-+---"'"'--+ Slika 9.5. Detalj obalnog ispusta
Uvijek, kad je to moguće, ispust treba zbog estetskih i zdravstvenih razloga postaviti ispod razine male vode. Na ispustima se obično skupljaju galebovi, a često
Slika 9.6. Detalj difuzora (lOJ
i štakori, a to valja onemogućiti.
9.2.3. Ispuštanje u tlo 9.2.2. Podvodni (potopljeni) ispust Podvodni se ispusti, radi zaštite od vanjskih utjecaja, ukopavaju u dno prijamnik~: Moguće je i njihovo polaganje na dno i zaštita betonskim opterećivačima, koJI osiguravaju stabilnost cijevi.
Otpadna se voda, nakon prolaza kroz septičku jamu, dvokatni taložnik ili neki od gotovih uređaja za biološko pročišćavanje, ako u blizini nema prikladna prijamnika (vodotok, more, melioracijski kanal ili sl.), može ispustiti na filtarsko polje za podzemno natapanje.
------~-=-===~-!!!!'!---!"""!-.
222
B02ENA TIJŠAR: K\JĆWI KANAIJZACUA
9. ISPUSTANJE OTPADNIH VODA
Najčešći je slučaj ispusta u pjeskovito zemljište s dubljom razinom podzemne vode (3 m ili više). Mehanički izb is trena voda pri ovakvom se podzemnom natapanju ili subirigaciji dijelom pročišćava biološki, a djelomično se kapilarne diže kroz zemljište do biljnoga korijenskog sustava. Sustav podzemnog natapanja omogućava iskorištenje ostatka otpadnih hranjivih tvari (dušik, fosfor) u poljoprivredi, a da pritom ne izaziva neugodne pojave, npr. širenje insekata.
t»>lljN.I.l.l.
$- 'E,.3-,
Toloittik
Slika 9.7. Shema podzemnog natapanja [2] Uobičajena shema podzemnog natapanja prikazana je na slici 9.7. Otpadne se vode dovode u taložnik, iz njega u dozažnu komoru i na ispust u drenove. U mnogim se područjima sustavi podzemne subirigacije uvelike primjenjuju kao dopuna malim uređajima za čišćenje otpadnĐ vode. Mehaničko se pročišćavanje otpadnih voda, prije podzemnog natapanja, mora obaviti veoma pažljivo. Poželjna je (ali nije obavezna) i truležna obrada u septičkoj jami. Površina potrebna za smještaj podzemnog sustava navodnjavanja mota biti po mogućnosti ravna, s malim nagibom, kako je to prikazano na slici 9.8. Tamo gdje nije izgrađen vodoopskrbni sustav već je opskrba vodom individualna, iz bunara, podzemno se natapanje može primijeniti samo ako ne zagađuje okolne bunare. S obzirom na smjer toka podzemnih voda prvi bunari moraju biti: 100 m nizvodno od završetka sustava- drenova, 30 m uzvodno od početka sustava- drenova, 50 m po strani od krajeva sustava- drenova.
Podaci su približni, a potrebno je, posebno na kraškim područjima, uvažiti lokalne hidrogeološke prilike. Mehanički pročišćena otpadna voda u septičkoj jami ispušta se u mrežu drenskih cijevi, odakle se upija u zemlju. Kako u zemlji ima zraka, razvijaju se aerobni procesi i organske se tvari mineraliziraju, a voda se miješa s procjednom vodom ili se transpiracijom preko biljaka vraća u atmosferu. Radi osiguranja opisanoga procesa, drenažne cijevi ne treba polagati duboko. Na slici 9.9. prikazanjepresjekdrenažnogrova,naslici 9.10. duljine i međusobni razmaci rovova, a na slici 9.11. detalji polaganja cijevi.
Slika 9.8. Shema podzemnog natapanja s okretnim žlijebom (koritom)- klackalica [2]
1----- maz 2Dm, Slika 9.9. Presjek drenažnog rova [2]
o)
SJika 9.10. Raspored lat~lnih ~ala u sustavu podzemnog natapanja: a) s obostrarum račvanJem, b) s naizmjeničnim račvanjem [2J
223
224
B02ENA TUSAR: KIJĆNA KANALIZACLJA
9.1SPUSTANJE OTPADNIH VODA
l . i l J•MOJ .l
Literatura: l. 2.
$Qhfzr1 liJ/Mje
l l
'
3. 4. S.
6. 7. • l
l
l
8.
l ls: :p•O.DOJ l
}
9.
Him
10. ll. 12. 13.
Slika 9.11. Detalj polaganja cijevi [2]
.,
Tablica 9.3.: Duljine drenova Vrsta zemljišta Krupan pijesak Sitan pijesak i porazna zern)j!l Laka oieskovita ilovača Teška pjeskovita ilovača
225
Duljina drena po stanovniku u m 4
6 12 18
Prilikom ispuštanja otpadnih voda u podzemnu irigaciju ili intennitentne pješčane filtre izuzetno je važno da dozažna komora bude ispravno dimenzionirana. Najvažnije je da se u drenažni sustav u što kraćem vremenu upusti takva količina vode da se sve drenažne cijevi i glavni vod istovremeno ispune kako bi se cijela površina polja za podzemno natapanje ujednačeno opteretila. Tu zadaću ispunjava dozažna komora sa svojim uređajima, a njen kapacitet mora biti za l 0% veći od ukupnog volumena svih cjevovoda u sustavu podzemnog natapanja. Navodnjavanje je druga mogućnost ispusta na zemljište, a moguće ga je provoditi raspršivanjem, plavljenjem ili procjeđivanjem iz otvorenih kanala. Ako se navodnjava otpadnom vodom (što nije preporučljivo), nju se mora prethodno dezinficirati. Obavemo treba predvidjeti kontrolu kakvoće otpadne vode i proizvoda koji se tako uzgajaju, a obično se propisuju i zaštitne zone, i to otprilike 200 m oko zemljišta koje se navodnjava.
Council directive concerning urban waste woter treatment, EU Directive 91/271/EEC
Ćepumjak, P: Objekti i uređaji za pročišćavanje domaćih otpadnih voda, Građevinska knjiga, Beogrnd 1965. Državni plan za zaštitu voda, NN br. 8/99. Health Aspectes ofwaste wo ter und Excrete use in Agriculture and Aquaculture, IRCWD News 23,1985. Margeta, J.: Kanalizacija naselja, Sveučilište u SplitU, Građevinski fakultet Split, 1998. Milojević, M.: Snabdjevanjevodom i kanalisanje naselja, Građevinski fakultet Beograd, 1980. Pravilnik o graničnim vriJednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN br. 40/99. Pravilnik o katastru emisije u okoliš, NN br. 36/96. Tušar B.: Gospodarenje otpadnim vodama naselja na Jadranskoj obali, Druga hrvatska konferencija o vodama, Hrvatske vode od Jadrana do Dunava, Dubrovnik, Hrvatska, 19.-22. svibanj 1999., 971-978. Tušar B.: Dokumentacija Za kanalski sustav Vzsa, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, .siječanj 1994. Uredba o klasifikaciji voda, NN br. 77/98. Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama, NN br. 3311996 . Zakon o vodama, NN br. 107/95.
226
B02ENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA
KAZALO POJMOVA A
D
aerator- Sovent, 90 agresivne vode, 102 aktiviranje ispiranja, 33 -infracrveno, 33 -pneumatski -ručni, 33 -nožni, 33 - radarski protuvandalski, 33 aktivni mulj, 200 akvakulture, 209 amonijak. 206 aparat za elektrovarne spojeve, 64 autopurifikacija 183 azbest cementne cijevi, 56, 170
Dalma-reka spojnica, 57 deaerator (Sovent), 90
B
,,
bakreni lim, 22 bakterije: aerobne, 183 anaerobne, 183 betonske cijevi, 66,170 bide 37-38, 137 biljni uređaji,209 bio A.M. 203 bio-disk, 198 biokemijska potrošnja kisika (BPK),l2 biokom, 202 biokon, 204 bio-lagwn 207 biološko pročišćavanje otpadnih voda, 198 biotip, 201 brtva, 67
e cijevi, 49-68 -azbest cementne, 56, 57,.170 - betonske, 66,170 - HDPE cijevi, 65 -keramičke, 49-52, 170 -lijevano željezne, 52-54 - od sivog lijeva, 54, 55 -olovne, 59 - plastične, 60-65 - PVC cijevi, 60
č čeličo.i
lim, 22 čučavac, zahod, 30
detalji, 150
difuzor, 221 dizanje otpadne vode, 98 djelomični razdjelni sustav, 72 djelovi kućne kanalizacije, Sl dozažna komora, 219
dozažni sifon, 219 drenažna kanalizacij a, 96 drenažni vodovi, 97 dvorišna kanalizacija, 95 dvokatne taložnice, 193-198 dvokoličinski ispitači, 28
E ekonomičnost. 20 Ekorol, 203 ekvivalent stanovnik, 198 ekvivalentni faktor, l 08, l 09 elektronička armatura, 36 elektrospojnica, 62 emajliranje, 39, 42 Emscher, 193
ergonomija, 19 etažni luk, 52
F fajansa, 21
fosfor, 213 fazanski komadi, 50
G glavni dijelovi lcućne kanalizacije, 81-95 - grane, 84, 179 -gumeni prsten, 52 - horizontalna katna mreža, 82 - priključak na javnu kanalizaciju, 93 - sabima horizontalna kanalizacijska mreža, 91 - vertikalna kanalizacija, 85
H hidraulički proračun kućne
kanalizacije, l 07-122, IJO - dimenzije ventitacijskih vodova, 114
228
KAZALO POJMOVA
BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACLJA
-dimenzioniranje oborinske kanalizacije, 117122 -dimenzioniranje prildjučka, 122 -prema DIN 1986,110-113 -prema Smjernicama grada Zagreba, 108-110 higijenski suhi zahod, 185 hlađenje otpadne vode, 101 horizontalna katna mreža, 82 ·HPDE cijevi, 63 hrapavost cijevi, 120 hvatalo masti, 103, 104
I Imhoff, 193 iskop rova, 169 ispiranje, 25 ispitivanje vodonepropusnosti, 181, 182 ispuštanje otpadnih voda. 211-225 izbor kanalizacijskog sustava, 73 izvedba kućne kanalizacije, 163-182
K kada za kupanje, 38-40
kada za tuširanje, 40, 137 kakvoća
,,
ispuštenih voda, 211 kamen, 22 - prirodni, 22 -umjetni kamen (terazzo), 22 kamenština, 21 kanalizacija naselja, 70-77 - drenažna, 96-97 -kućna, 77-95 - dvorišna, 95-96 kanalizacijski zasun, 47 kaskadno okno, 153 kaskadno revizijsko okno, 153 kaznionički zahod, 31-32 • sanitarni porculan, 21 - fajansa, 21 - kamenština, 21 KBSR- sustav, 67 keramičke cijevi, 49 kiselo vrenje, 183 kišna vertikala, 85 klozomat, 27 koeficijent oticanja, t l 8 kolčak- v. naglavak: komandni ormari, 99 kombinirani kanalizacijski sustav, 73 kontrolno okno, 172
konzole, umivaoničke, 35 KPK, 13 kućna crpna stanica, 98-100 kućna kanalizacija, 77-95 kudjelja, 52, 53
L lagune, 206
lim,22 - bakreni lim, 22 -čelični, 22 lijevano-željezne cijevi, 52 - cijevi od sivog lijeva, 54 lijevano željezo, 22 luk, 50, 52, 55
M materijali, 21 materijali za cijevi, 49 metanska vrenje, 183 miješalica, 36, 41 Milerov sifon, 219 mješoviti kanalizacijski sustav, 70 močvare, 209 mokrionici, 32 -stojeći, 32 -upravljanje, 33 -zidni, 32 montažni sanitarni čvorovi, 43, 44 montažno revizijsko okno, 58 more, 216
N nacrti, 141 nagibi kanalizacije, l 09 naglavak, 50, 51, 52 neutralizacija otp. vode, l 02
o obolni ispust. 218 219,220 oborinska kanalizacija, 93 obujmica, 177 odabir uređaja, 205 odbojni poklopac, 47 odjeljivači, 47, 103-106 -benzina, 105 ~masti, 103 - sapunice, l 06 - škroba, l 05 odstranjivanje otp. tvari, 183 odušni vodovi, 88-91, 180
- primarni, 89 -sekundarni, 89, 90 - sovent, 89, 90 ~ studor, 91 odvodnja oborinskih voda, 77 ogranci, 179 Olovne odvodne cijevi, 89 otpadna voda, 11-18, 211 ~industrijske otpadne vode, 14-15 ~ komunalne otp. vode, 16 -kućanske otpadne vode, 11-14 ~ oborinska, ll, 15~ 16 - sanitarna, ll - tehnološka, ll otyori za čišćenje, 176
p PE-HD cijevi, 62 pisoari v. mokrionici, 32 plastika (sanit. predmeti), 23 pneumatska armatura, 36 podzemna voda, 16 polaganje cijevi, 169, 171 polietilensko okno, 154 porculan sanitarni, 21 PVC -cijevi, 60 povišena temperan.rra otp. v. 101 pričvršćenje sanitarnih predmeta, 28, 35 prildjučak, 93, 142, 164 primarna ventilacija, 89 pritisak u vertikali, 86 procesi pročišćavanja otp. vode, 183 procjedne vode, 16 projekt kućne kanalizacije, 123- detalji, 150-157, 160 ·hidraulički proračun, 107-122, 130-133 -nacrti, 141-161 -normalni poprečni presjek, 149 - položajni nacrt, 141 • potopljeni ispust. 218, 220 -predmjeripredračun, 137-140 -predradnje, 123 • predzidne instalacije, 43 - pričvršćenje, 177, 178 - procjedne vode, 16 ·projektni zadatak, 124-127 -sheme vertikala, 145-147 -statički proračun, 133-136 -tehnički opis, 127-130 - tlocrti, 142-144 - uzdužni presjek, 148, 159
229
R rasteretna građevina, 218 razdjelni kanalizacijski sustav, 71 redukcije-prijelazi, 51 revizijsko okno, 153 rezervoar, 98 rukovanje ispusnicom, 36
s sabima horizontalna kanalizacija, 91, 177 sabirne jame, 186-189 samopročišćavanje, t 83 sanibravo, 100 sanitarna sigurnost (higijena), 19 sanitarni porculan, 21 sanitarni predmeti, 24-42 -bide, 37-38 - kada, 38-41 - mokrionici, (pisoari) 32-33 -sudoper, 41-4-3 -umivaonici, 33-37 -zahodi, 24-30 specijalni zahodi, 30-32 sekundama ventilacija, 89, 90 separatori, 47, 103-106 septičke jame, l 89-193 sheme vertikala, 145, 146 sifoni, 23-24 -isisavanje vodenog čepa sifona, 83 - neisisni sifon, 24 - samoisisavanje, 83 - vodeni čep, 23 sigurnost upotrebe sanltamih predmeta, 19, 20 situacija, 141, 158 skretnica, 40 slivna površina, 119 slivnici, 44-46, 48 - balkanski, 46 -dvorišni, 45 -krovni, 45, 46 -podni, 46 SMU odvodni sustav, 54 soniplast, l OO soprobnost vode, 206 sovent-sistem ventilacije, 90 specijalni objekti u kućnoj kanalizaciji, 98-106 statički proračun, 133-136 studor-odušni ventil, 91 sudoper, 4), 42 suglasnost komunalnog poduzeća, 125 suhi zahod, ·25 sustav kućne kanalizacije, 79
230
B02ENA TUŠAR: KUtNA KAHALIZA.CUA
T taložnici, 102, 194 tehnički opis, 127·130 tehnički uvjeti, 128 temeljna ~lizacija, 91, 174 temperatura otpadne vode, l Ol tlačna kanalizacija, 75 tlačni ispirač, 26 tlocrti, 142, 155 topla voda, IOI trulište, 195
u umivaonik, 33-35, 137 • pričvršćenje umivaonika, 35 • tipovi umivaonika, 34 • liječnički, 34 • opći, 34 . ručni, 34 upojni zdenac, 78 uređajni predmeti, 44 • odjeljivači, 44 . slivnici, 47 -zatvarači, 47 uzdužni presjek, 159
v vakuumska kanalizacija, 76 vakuumski zahod, 31 ventilacija kanalizacije, 88, 89 vertikale, 178 vertikalna kanalizacija, 85 vodonepropusnost, 181 vrijeme truljenja, 195
z zahodi, 24--30 ·čučavac, 30 . kaznionički, 31,32 ·monoblok, 27 • nezamrzavajući, 31 · s ispiranjem, 25 ·s niskim vodokotlićem, 27 · s tušem (klozomat}, 30 • s visokim vodokotlićem, 26 • tipovi i vrste školjki, 29 . ugradbeni vodokotlić, 27 · vakuumski, 31 zatvarači, 4 7 - odbojni poklopac, 47
,,
SAN\OBORK;.\ IZACIJSKI BETONSKI SUSTAV KBS REVIZIJSKA OKNA;SPQJNICE, PRSTENI, ZAVRŠETAK OKNA, ŽELJEZN().UJEVANI POKLOPAC
Geberit Vodeći u naprednoj tehnologiJI Instalacija vode i odvodnje
,.m_
GeberH Pluvta Odvodnja oborinskih voda sistemom podtlaka
EVftlpeld pionir u ......,_
Geberit Pluvia odvodnja oborinsklh voda s krovolta bazirana je na principu podllaka uzrokovanog gniVitacijom. Sistem se 8llltCiii od krovnih vodoloYnih p, cijeYI i fazonski1 komada saćinjenih od Geberlt HOPE, ;eo;.......",.._....."_,.. ..
Geberit ;e osnovan 1874., kada je gospodin Caspar Gebert u Rapperswilu pored Zuricha ($vicarska) otvorio trgovinu materijalom za vodu i odvodnju. Kompanija je bila u lllasnittvu obiteiF 123 godine, a od 1999. je dioničko druttvo. Gabarit je prvi napravio dOdokolllć (110!5). prvi je u Evropi poćeo primjenjivati plastićne materijale (1935), te je postao sinooim za inovaciju i kvalitetu sanitame opreme.
,_....,. princ;pu-
Gebelil_...."..,..,. nu ottYotfl1u b8z polretlnihpadova
na odYocbJm cjeYOYOdu.
Cl
--
K_..... na pnom
kao l unapređiVanje postoiećih proizvoda. Svi noYi proizvodi se odmah certlficiraju za sva tr:ži§ta gdje je Geberil prisutan. Geberit je medu prvim kOmpanijama koje su u $vicarskoj dobile EN ISO 9001
Prodajni koncept Geberita je bazi- · ran na atrategiji usmjerenoj na vodoinstalaterska zanimanja i specijalizirane veletrgovce. GeberitOYi centri za obuku diljem Evrope redovito obučavaju instalatere, inžinjere, pro;ektante, arhitekte i eve ostale korisnike...
aa
....,mitu """""'""-Je_. manjo- prooton>m wdenje._
---IOćenja .lednostavnl i brzi sistem -ja
Geberil P/uvia Sistem
----
~
/.
Danas Geberit Grupa, koja se sastoji od 14 tvornica u $vicarskoj, Njemaćkoj, Austriji, Haliji, Portugalu, SAO, Kini, Sloveniji i Velikoj Britanij ima preko 400) zaposlenih. Ukupni prihod za 1998. iznosi
kOrisnicima.
a-
er-~--=--. ~-------------------!~
u....,_., ......... u
s...e
a padova na odvodnom aa ._ . , """"'" rnarf utoAak raMog vremena na I"'88T8
8 vake godine Gebeflt investira značajni iznos svog ~upoog prihOda u istraživanje i razvoj novih
1,032 mlrd et-F. Prodajna mjesta se nalaZe Skoro u svakoj Evropskoj di'Ž8Yi kao i u Kanadi i SAO. lapfaw se 85% lJI:upnog prihoda realizira izvan Svicarske. · tvornice Grupe posjeduju najsuvremeniju tehnologiju koi& omogućava brzu isporuku svim
Geber~ Pluvll ........ omogućav8. veću fleksibilnost pri
PNdnoetl
Geberlt:
---
-----
l&
Geberlt Pluvta ......,.
•= a D D
horizontalnim
cjevtMJdom nekoliko vertikala minimalnim iskopima
~#A [ili
11m
.GEBERIT
INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE CIVIL ENGINEERING INSTITUTE OF CROATIA !OOOO ZAGREB, JANKA RAKUŠE l, PP 283 tel.: 01/6144 Ill, fax: 0116144 781,0116144 769 Poslovni centar OSIJEK Drinska 18 tel.: 031/274 400, fax: 0311274 400 Poslovni eentar RIJEKA Viktora Cara Emina 5 tel.: 0511330 744, fax: 0511330 810 Poslovni centar SPLIT Matice Hrvatske 15 tel.: 0211523 333, fax: 021/551 152
