Princip rada OTO motora gde su detaljno prikazani taktovi motora.
Full description
montevideo ruben rada
montevideo ruben rada
Skripta za studente političkih nauka-sociologija rada
Full description
Surat Penawaran Bendung RadaDeskripsi lengkap
Prezentacija o osnovama rada hladnjaka
Full description
Medicina china
skripta za ispit iz metodike rada pedagoga 2, ffosFull description
MEDICINA RADA ISPITNA ISPIT NA PITANJA PITANJA 1. Medicina rada (istorijat, predmet i zadaci) ?
Opažanja o profesionalnim bolestima počinju !e počinje I lju!is"i lj u!is"i ra! u najelementarnijem obli"u# $e% $e% "o! pr&i' a"ti&nosti "oje se mou na(&ati ra!om )obra!a "amena I sl#* je bilo traumati(ma+ )o,te%enja o"a+ "ože* i !rui' oboljenja# - eipats"im papirusima+ a i u !elima starorč"i' pisa.a /0ipo"rata+ Aristotela+ 1alena+ i !r# (abeleženo je !elo&anje lo,i' uslo&a ra!a na (!a&lje# Ja&ljaju se profesionalne bolesti# Ipa" se smatra !a poče.i me!i.ine ra!a !atiraju o! 2$ i 2$I &e"a# - to &reme u Južnoj Nemač"oj bilo je ra(&ijeno ru!arst&o i topljenje metala+ pa su su on!a,nji le"ari le"ari moli !a (apa(e ne"a profesionalna oboljenja spe.ifična (a poje!ina (animanja# 3445# o!ine poja&ljuje se monorafija pos&e%ena profesionalnim oboljenjima ru!ara i topioničara+ čiji je autor bio Para.el(us# Me!i.ina ra!a je pre&enti&no "urati&na !elatnost "oja se ba&i prouča&anjem uti.aja uslo&a ra!a na (!ra&lje i ra!nu sposobnost ra!ni"a# Ona teži !a (a,titi i pobolj,a (!ra&lje ra!ni"a spreča&anjem i "ontrolom profesionalni' bolesti i po&re!a na ra!u# 6a!ata" me!i.ine ra!a je !a &r,i profesionalnu orijenta.iju i sele".iju+ ra&naju%i se prema fi(iolo,"im i psi'olo,"im sposobnostima čo&e"a i !a u .elini ra!i na prilao7a&anju ra!a čo&e"u )ran!om mestu*# Me!i.ina ra!a se ba&i i me!i.ins"om re'abilita.ijom i rea!apta.ijom oboleli' na ra!u# Posebno mesto (au(imaju (!ra&st&eno8pros&etne (!ra&st&eno8pros&etne mere+ "ao i (!ra&st&eno &aspitanje+ "oje imaju (a .ilj !a probu!e intereso&anje ra!ni"a (a oču&anje sopst&eno (!ra&lja# 2. Organizacija i obim delatnosti u medicini rada ?
Orani(o&ana Orani(o&ana (!ra&st&ena (a,tita ra!ni"a spro&o!i se u 9 8!ispan(eru (a me!i.ine ra!a 8(a&o!u (a (!ra&st&enu (a,titu ra!ni"a 8institutu (a me!i.ine ra!a Obim !elatnosti službe (a&isi o! sle!e%i' elemenata9 :pri&re!ne rane i &rste !elatnosti+ te'nolo,"o pro.esa i načina ra!a+ broja (aposleni'+ ra!ni' mesta sa ri(i"om po (!ra&lje+ stanja be(be!nosti na ra!u+ prof# oboljenja+ bolo&anja (bo po&re!a na ra!u :stru"ture ra!ne snae po polu+ u(rastu+ (animanju+ "&alifi"a.ijama i !r### !r### :uslo&a ra!a i ra!ne sre!ine;&rste i težine ra!a+ mi"ro"lime+ aero(aa7enja+ bu"e+ &ibra.ija i !r### :epi!emiolo,"e situa.ije u ra!nim r a!nim orani(a.ijama
1
3. Delatnost dispanzera za medicinu rada ?
Dispan(er (a me!i.inu ra!a pre!sta&lja osno&nu orani(a.ionu orani(a.ionu je!ini.u (a (!ra&st&enu (a,titu ra!ni"a i !eo je najče,%e !oma (!ra&lja# Me!i.ins"u opremu !ispan(era čini E<1+ spirometer+ "omplet (a antropometriju+ au!iometer+ ortorejter+ laboratorija+ računari= Delatnosti !ispan(era o!nose se na sale!a&anje+ sale!a&anje+ pra%enje 'iijens"i'+ epi!emiolo,"i' i so.ijalni' uslo&a ra!ne sre!ine i spreča&anje uti.aja ,tetni' činila.a+ uče,%e u spro&o!jenju profesionalne orijenta.ije orijenta.ije i sele".ije+ oba&ljanje oba&ljanje le"ars"i' prele!a prele!a pri (apo,lja&anju+ (apo,lja&anju+ oba&ljanje pret'o!ni'+ perio!ični' i !rui' prele!a ra!ni"a "oji ra!e na ra!nim mestima opasnim po (!ra&lje+ pra%enje (!ra&st&eno stanja 'ronično oboleli' ra!ni"a i in&ali!a+ pružanje pr&e pomo%i pomo%i ra!ni.ima+ uče,%e uče,%e u spro&o!jenju spro&o!jenju mera pre&en.ije pre&en.ije al"o'oli(ma i !rui' &i!o&a (a&isnosti+ o.enji&anje pri&remeno nesposobni' (a ra! u s&r'u lečenja=# 4. Delatnost zaoda za zdrastenu za!titu na radni"a ?
6a&o! (a (a,titu (!ra&lja ra!ni"a+ &anbolnič"a ustano&a osni&a se 9 8na ni&ou je!no ili &i,e o"rua+ "a!a obe(be!juje (!ra&st&enu (a,titu )pre&enti&nu i "urati&nu* (a s&e (aposlene na toj teritoriji> 8na ni&ou ra!a / uni&er(itets"o .entra )?eora!+ No&i sa!+ Ni,+ 8na ni&ou !elatnosti )žele(nič"i+ a&iosaobra%aj+ a&iosaobra%aj+ ministarst&o unutra,nji' poslo&a* "a!a obe(be!juje (!ra&+ (a,titu (a s&e (aposlene u toj ustano&i# Delatnosti (a&o!a su pra%enje i pre!u(imanje mera (a (a,titu i unapre7enje ra!ne sre!ine+ ra(matra (a'te&e ra!ni' mesta i mere (a nji'o&o pobolj,anje+ ot"ri&a u(ro" po&re!a i oboljenja+ orani(o&anje orani(o&anje i učest&o&anjeu profesionalnoj profesionalnoj orijenta.iji i sele".iji+ oba&lja pre&enti&ne a".ije;&a".ina.ije a".ije;&a".ina.ije (a (a spreča&anje maso&ni' maso&ni' oboljenja+ oboljenja+ "ao i (!ra&st&eno (!ra&st&eno &aspitni ra!= #. Delatnost instituta medicine rada ?
Institut me!i.ine ra!a je naj&i,a stručna naučna i nasta&na ustano&a u oblasti me!i.ine ra!a u !rža&i+ i referentni stručno meto!olo,"i i "or!inati&ni .entar (a (!ra&st&enu (a,titu ra!ni"a# -čest&uje u i(ra!i (a"ona i pra&ilni"a# Orani(uje i reali(uje nasta&u# $. %aja&nije metode medicine rada ?
6!ra&st&eni ra!ni.i u s&ojim ustano&ama primenjuju ni( meto!a !a bi imali u&i! u (!ra&st&eno stanje ra!ni"a# 3# Meto!e 'iijens"o ispiti&anja obu'&ataju 9 :ispiti&anje fa"tora fi(ič"e+ 'emijs"e i biolo,"e priro!e# :ispiti&anje "ojima se ba&i mentalna 'iijena )afe"ti&ni o!nos prema poslu+ interpersonalni o!nos###*
@# Meto!e psi'ofi(ič"i' i eronoms"i' ispiti&anja+ "ojima se ut&r7uju osobenosti mentalne i fi(ič"e "on!i.ije i pona,anje poje!ini' orana i sistema# #
B# E"sperimentalna meto!a )u( pomo% laboratorijs"i' ži&otinja (a ra(ne potrebe*# 4# Epi!emiolo,"e i statistič"e meto!e a* ut&r!juje se pro.ena (!ra&st&eni' posle!i.a nastali' usle! e"spo(i.ije na ra!nom mestu b* pro.ena ri(i"a (a !rue rupe istim aensima .* usposta&ljanje rani.e e"spo(i.ije !a se smanji ri(i" # Statistič"i meto! 8ba&i se pri"upljanjem+ obra!om i anali(om po!ata"a "oji se o!nose na stanje (!ra&lja i fa"tore "oji na njea utiču# '. roesionalne !tetnosti i nji*oa "lasii"acija ?
3# tetnosti u &e(i sa proi(&o!nim pro.esom a* i(ič"e )nenormalna temperatura &a(!u'a+ toplotno (račenje+ ne!o&oljna ili po&e%ana &lažnost &a(!u'a+ nenormalni atmosfers"i pritisa"+ nepo&oljna "ombina.ija temperatura &lažnosti+ strujanja i toplotno (račenja* 8 enerija (račenja )ultra&ioletno+ infra.r&eno+ ren!en+ ra!ioa"ti&no+ mi"rotalasno i ja"i i(&ori s&etlosti* 8 me'anič"a enerija )bu"a+ &ibra.ije i e"splo(ije* b* 0emijs"e i fi(ič"o'emijs"e )to"sične materije i proi(&o!na pra,ina* .* ?iolo,"i fa"tori )infe".ija+ mi"robi+ para(iti+ lji&i.e+ !o!ir sa bolesnim ži&otinjama+ lju!ima i (ara(nim materijalom* @# tetnosti (bo ne!ostat"a 'iijens"o8sanitarni' uslo&a na ra!nom mestu 8ne!o&oljna "ubatura ra!no prostora+ !efe"tno tare&anje i os&etljenje###* # tetnosti "oje nastaju usle! nefi(iolo,"i' uslo&a u &e(i sa nepra&ilnom orani(a.ijom ra!a 8pre"o&remeni ra!+ preterano inte(i&an ra!+ nera.ionalan ra!+ je!noličan položaj i pre"omerno napre(anje# +. roesionalna o!teenja (oboljenja)?
Profesionalna oboljenja su o,te%enja (!ra&lja sa posle!i.ama+ "oja se poja&ljuju "o! (aposleni' &i,e neo "o! obično stano&ni,t&a+ a !ire"tno su u &e(i sa oba&ljanjem (animanja# Po (a"onu su samo nji'o&e benifi.ije slične# Da je bolest profesionalna mora se !o"a(ati (a"ons"im reulati&ama )np# prof# astma9 !a se (aposlio (!ra& a (a to je !o"a( le"ars"o u&erenje+ !a u,enja ima na poslu+ !a su no%u manja i !a prestaju "a!a se u!alji sa ra!no mesta*# - (!ra&st&enom "artonu se mora s&e e&i!entirati# Po pra&ilni"u je ut&r!jeno 4 profesionalni' bolesti+ (nači !a bi bolest bila pri(nata "ao profesionalno oboljenje mora !a bu!e na tom spis"u# -. olesti rada i telesna o!teenja?
Postoje FFbolesti ra!aFF !e !ola(i !o smanjenja ili ubit"a ra!ne sposobnosti i ne pripa!aju profesionalnim bolestima u užem smislu+ jer se ja&ljaju i "o! ostalo stano&ni,t&a a ne"e se sre%u i u ži&otnoj sre!ini )arterijs"a 'iperten(ija+ bi'ej&ioralni poreme%aji+ 'ronična nespe.ifična oboljenja orana (a !isanje i bolesti lo"omotorno sistema*# Po! telesnim o,te%enjem se po!ra(ume&a naru,a&anje fi(ič"o interiteta i op,te ži&otne sposobnosti )ne mora !a ima &e(e sa in&ali!no,%u i često nije profesionalno*# Profesionalne bolesti se prija&ljuju na!ležnoj inspe".iji i reionalnom (a&o!u (a (!ra&st&enu (a,titu# 3
1/. Me*anizam rada mi!ia i neuromus"ularnog pribora?
Po"reti orani(ma i spolja,nji ra! (asni&aju se na fun".iji poprečnopruasti' mi,i%a reulisanim ner&nim sistemom ).entralnim i perifernim*# O! te fun".ije (a&isi "&alitet i "&antitet čo&ečije ra!a+ a a"ti&nost ostali' orana o!nosno orans"i' sistema "ao i ra!na sposobnost .elo orani(ma# S"eletni mi,i%i čine o"o BGH telesne mase prosečno čo&e"a# Nji'o& "ontra".ijs"i !eo sastoji se i( proteina &la"nasto tipa "oji se protežu a"sijalno !už mi,i%ni' &la"ana )a"tin i mio(in* Početa" ili prestana" a"ti&nosti s"eletni' mi,i%a o!re7uje ner&ni sistem# Mi,i% se sastoji i( motorni' je!ini.a+ u čijem sasta&u se nala(i &i,e o! 'ilja!u mi,i%ni' &la"ana "oji je!no&remeno reauju jer su iner&isani oran.ima a"sona je!no periferno motorno neurona# - s"eletni mi,i%ima se me'anič"a enerija !obija i( 'emijs"e enerije orans"i' fosfata boati' enerijom ali je (a o!rža&anje !o&oljne "on.etra.ije ti' je!injenja potrebna enerija i( o"si!a.ije li"oena i masti# Pro.es mi,i%ne "ontra".ije protiče u !&e fa(e a* anareobna b* aerobna Ner&ni impuls !ola(i i( CNS+ na!ržuje mi,i% i !o&o!i !o elastično napre(anja i njeo&e "ontra".ije# Enerija (a (a mi,i%nu "ontra".iju nastaje "ao re(ultat e(otermič"e rea".ije .epanja a!eno(intrifosfatne "iseline ;ATP< na a!eno(infosfornu "iselinu i fosfornu "iselinu# .epanju ATP8a učest&uje a"tomi(in "oji presta&lja je!injenje mi,i%ni' belanče&ina a"tina i mio(ina i ja&lja se "ao ferment .epanja ATP8a# To je pr&a anaerobna fa(a mi,i%ne "ontra".ije )li"oen se ne obna&lja i i!e u mlečnu "iselinu* - aerobnoj fa(i mle%ne "iseline )!obijene i li"oena u anaerobnoj fa(i* se o"si!i,e u 0 @O i uljen!io"si!+ a na račun oslobo7ene enerije ostali !eo mlečne "iseline prela(i u li"oen# 11. 0nergets"a potro!nja pri radu?
- to"u ma"simalno fi(ič"o napora potro,nja O @ u .elom orani(mu može se po&e%ati (a 3G834 puta a "o! a"ti&ni' mi,i%a i (a 4G83GG puta# Inte(itet napora o!re!juje stepen potro,nje O@# ?r(ina utro,"a O@ u mi,i%u nije u&e" u ra¬eži sa br(inom transporta pomo%u !isajno i "ar!io&as"ularno sistema# A"o ra¬eža postoji on!a je to stabilno stanje# Normalno to je Bl O@;min# Napor "oji to (a'te&a može trajati ne"oli"o minuta# A"o ne postoji stabilno stanje !efi.it O @ raste 3834l napor se mora pre"inuti#
6amor je ose%aj is.rpljenosti+ la!i+ umora i opomena ra!ni"u !a prestane sa ra!om jer mu je potreban o!mor+ a i mera je orani(mu !a smanji a"ti&nosti i spreči ,tetne posle!i.e# 6amor je normalna prola(na poja&a "o! čo&e"a "oji ra!i i i,če(a&a posle "ra%e ili !uže o!mora# Prema &rsti se mou ra(li"o&ati @ &rste (amora9 a"utni i 'ronični#
4
A"o ra!ni" ne pre"ine sa ra!om na"on ose%aja (amora+ nastaje premor u &i!u is.rpljenja orani(ma i ne prola(i u !anu u "ojem je nastao# Premor nije normalna poja&a+ &e% poreme%aj "oji remeti (!ra&st&eno stanje ra!ni"a# Stepen premora (a&isi o! toa ,ta je i(a(&alo (amor i "oli"o je !uo (amoreni orani(am i(laan ra!u be( o!maranja# O!mor je smanji&anje a"ti&nosti+ ili pre"i!anje ra!a u .ilju pono&no usposta&ljanja ra¬eže u orani(mu !a se on pono&o osposobio (a ra! )u"lanjaju se proit&o!i metaboli(ma+ snab!e&a se 'ranlji&im materijama##* O!mori mou !a bu!u9 3# Po načinu nastan"a spontani8planirani @# Po sa!ržaju pasi&ni)spa&anje+ ležanje+ se!enje* / a"ti&ni )pre!sta&lja s"up sports"i' a"ti&nosti+ re"rea.ija* 13. loga ula u iziologiji rada ?
Kula primaju na!ražaje "oji i( spolja,nje sre!ine !eluju na lju!s"i orani(am# Sastoje se i( tri !ela9 8 re.eptora )periferni !eo+ prima o!re7en obli" enerije i pret&ara u impuls* 8 pro&o!ni"a )pro&o!i impulse o! re.eptora !o ner&ni' .entara "ore mo(a+ !e se &r,i anali(ators"a fun".ija* 8 o!o&araju%e "orti"alne aferentne (one )ta"o se !obija utisa" o stanju spoljne sre!ine* Prema se!i,tu re.eptora i spe.ifičnosti čulni' utisa"a+ ra(li"uje se L čula 3# "ožni sen(ibilitet / "oža @# !ubo"i sen(ibilitet / mi,i%i i teti&e # &is.eralni i &eetati&ni sen(ibilitet / unutra,nji orani B# u"us / je(i"+ slu(o"oža usta 4# miris / nosna slu(o"oža # slu' / u'o 5# ra¬eža / labirint L# &i! / o"o 14. rincipi iziologije is*rane radni"a?
Is'rana ima osobenosti "oje se ra(li"uju i prema &rsti inte(iteta ra!a i prema inte(itetu ra!a+ "ao i uslo&ima po! "ojima se ra! oba&lja# 0rana sasta&ljena o! ra(ličiti' namirni.a obe(be7uje ra!ni"u !obro (!ra&lje# $itamini i soli imaju (a,titnu ulou i nisu enerets"a materija# $itamin C )manji (amor* ? )"oristan efe"at enerije* A )pobolj,a&a &i!* S ob(irom !a se 'ranom po!miruju potrebe orani(ma u "alorijama+ a(otnim materijama potrebnim (a sinte(u sopst&eni' belanče&ina+ o!nosno reenera.ije t"i&a &o!e i minerala+ moramo !a &o!imo računa !a s&a"o!ne&na is'rana sa!rži bar je!nu namirni.u o! sle!e%i' se!am rupa9 :žitari.e )'leb+ testo+ proi(&o!i o! bra,na* :meso+ jaja+ riba :masti )s&injs"a+ biljna mast+ ulje+ masla.* :po&r%e :&o%e :slat"i,i :&itamini 5
- to"u ra!no &remena ra!ni.ima treba obe(be!iti je!an !opuns"i obro" "oji na!o"na7uje manja" u poro!ičnoj is'rani i mora !a sa!rži njeo&e !ne&ne is'rane# Obro.i treba !a bu!u "&alitetni+ neobilni i la"o s&arlji&i# Obje"ti (a is'ranu treba !a bu!u u bli(ini ra!no mesta# 1#. adna sposobnost radni"a?
Ra!na sposobnost je sposobnost poje!in.a (a oba&ljanje posla "oji se može &alori(o&ati na trži,tu ra!a ili sposobnost orani(ma !a u to"u ra!a o!rži unutra,nju fi(iolo,"u ra¬ežu i !a po prestan"u ra!a br(o i u potpunosti usposta&i s&e obli"e ra¬eže "oji su o!stupili o! fi(iolo,"i' &re!nosi# Osim trenutno stanja (!ra&lja+ jo, mnoi !rui fa"tori> ra!no mesto+ poro!ične i so.ijalne prili"e+ na&i"e+ "limats"i uslo&i it! o!re7uju čo&e"o&u psi'ofi(ič"u .elinu i bitno utiču na njeo&u ra!nu sposobnost# Pojam bolest ne po"lapa se sa pojmom ra!ne sposobnosti# Ima bolesti "oje ne utiču na ra!nu sposobnost+ !rue utiču samo po&remeno )npr# čir na želu.u*+ ili samo "o! o!re7eni' (animanja )npr alerija na bra,no "o! pe"ara*+ !o" ne"e bolesti )npr a"utna febrilna stanja* u(ro"uju ra!nu nesposobnost "o! s&i' (&anja# Obli.i ra!ne sposobnosti9 Op,ta ra!na sposobnost Po!ra(ume&a sposobnost poje!in.a (a oba&ljanje s&i' &rsta poslo&a na op,tem trži,tu ra!ne snae+ be( ob(ira na stručnu osposobljenost+ u .ilju obe(be7enja sre!sta&a (a e(isten.iju# Profesionalna ra!na sposobnost Po!ra(ume&a sposobnost poje!in.a (a oba&ljanje poslo&a u oblasti us"o profesionalno opre!eljenja &e(ano (a stručnu osposobljenost i ,"ols"u spremu# 1$. romene u organizmu pod uticajem is"o"e temperature?