SEMINARSKI RAD Predmet:
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Tema:
HIDROENERGIJA
Student: Aleksandar Gaković Br. Indexa: 09-11/RPI
Pr edavač edavač: prof. dr. Esad Jakupović
Banja Luka, april 2013.
Obnovljivi izvori energije
Sadržaj:
Strana:
UVOD
2
HIDROENERGIJA HIDROENERGIJA KROZ ISTORIJU
3
HIDROENERGIJA DANAS
4
VELIKE HIDROELEKTRANE
9
DRŢAVE S NAJVEĆOM PROIZVODN P ROIZVODNJO JOM HIDRO-ELEKTRIĈNE ENERGIJE
11
ZAKLJUĈAK
13
LITERATURA
14
Aleksandar Gaković
1
Obnovljivi izvori energije
UVOD
Hidroenergija odnosno energija vode je jedan od najznačajnijih obnovljivih izvora energije prevenstveno zbog svoje konkurentnosti sa fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Sunčeva energija dopire do Zemljine po površine izazivajući isparavanje vode, zemljišta i biljaka, čime se uzrokuje podizanje vode: posljedica je energija po položaja vode (potencijalna) i energija kretanja vode (kinetička). Energija po položaja vode je po početni oblik energije vode u prirodi koji se može iskoristiti u tehničkim sistemima za pretvaranje. Termin hidroenergija je najčešće ograničen stvaranjem snage dobijene na osovini, usljed pada vode. Tada se ta snaga koristi direktno za mehaničke svrhe ili veoma često za proizvodnju električne energije. Drugi izvori vodene snage su talasi i plima i oseka. Osnovni način upotrebe je: pre pretvar varanje nje energ ergije ije po položaja vode (potencijalna u akumulacijama) i kinetičke energije vode (protočne) u mehaničku energiju proticanjem kroz vodene turbine, a zatim najčešće u električnu u generatorima. Proizvedena mehanička energija po pokreće generator koji je po povez vezan sa osovi ovinom nom tur turbine bine.. Snaga naga dobi obijena na ovaj vaj način je data: Snaga = W.Q.H.η wati W.Q.H.η wati gdje je: W = specifična težina vode, N vode, N/m /m 3Q= 3Q= stopa protoka vode, m3/sekH = visina pada, mtr Η = Η = efikasnost pretvaranja potencijalne energije u mehaničku
Aleksandar Gaković
2
Obnovljivi izvori energije
HIDROENERGIJA KROZ ISTORIJU Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi, najvitalniji izvor za čovječanstvo i osnovni uslov za opstanak svih živih bića na planeti. Ljudsko tijelo može da izdrži nekoliko sedmica bez hrane ali be z vode može samo nekoliko dana. Poznato je da je oko tri četvrtine površine na Zemlji prekriveno vodom i procjenjuje se da je ukupna količina vode na zemalj skoj kugli oko 1,4 milijarde km3 (1,4 x 1021 litara).
I pored ove količine vode koja se nalazi na zemaljskoj kugli, voda koja je dostupna za ljudsku upotrebu je veoma ograničena, ograničena, odnostno odnostno svježa voda predstavlja manje od 2,5% od ukupne količine vode na zemaljskoj kugli, dok se skoro 80% nalazi zaleđeno na polovima. Prema ovome samo 0,5% svježe vode na planeti se može koristiti za ljudsku upotrebu. Otkako je čovjek počeo da bilježi svoju istoriju, vod u koristi kao izvor energije. U poređenju poređenju sa fosilnim gorivima čije su rezerve ograničene, rezerve rezerve vode za proizvodnju proizvodnju električne električne energije energije se ne iscrpljuju. iscrpljuju. Svaki vodeni tok je nosilac određene količine energije. Prvi put se iskorištav anje energije vode spominje čak prije 2000 godina u staroj Grčkoj i Egiptu, gdje su vodeni točkovi bili povezani sa mlinskim kamenom da bi samljeli žito. Kasnije ti isti vodeni točkovi su bili povezani sa osnovnom opremom kao što su st rug, testere i razboj da bi se proizvodio namještaj i tkanine. Za vrijeme industrijske revolucije krajem 1800 godine, Majkl Faradej je
izumio Faradejev dinamo, preteču modernog generatora.Konstruisanjem Faradejevog dinama u praktičan uređaj 1870. godine i prva komercijalna proizvodnja proizvodnja električne električne sijalice 1880. godine, uticali su na stvaranje ideje o korištenju vodene snage za proizvodnju električne energije i započinje postavljanje postavljanje mnogo malih generatora generatora duž vodeničnih vodeničnih jazova. jazova. Na taj način proizvedena energija se koristila u za obezbjeđenje električne energije u mlinovima i za proizvodnju tekstila u lokalnim zajednicama. Vodena snaga je otvorila novu eru 1876. godine, kada je u Bavarskoj izgrađena prva hidroelektrana hidroelektrana na svijetu a služila je za snabdijevan snabdijevan je
električnom energijom dvorac velikaša, koji se nalazio u blizini. U SAD prva komercijalna hidroelektrana je počela sa radom 1882 . godine na rijeci Fox River. Izlazna snaga te hidroelektrane je iznosila 12 kW, što je bilo dovoljno da se obezbijedi svjetlo za 250 sijalica. Prvu pravu hidroelektranu je izgradio Amerikanac Forbes na Nijagarinim Nijagarinim vodopa vodopadima, dima, i ona je puštena u pogon 1895. godine ali je grad Buffalo električnu energiju iz te elektrane dobio Aleksandar Gaković
3
Obnovljivi izvori energije
početkom početkom 1896. godine kada je izgrađen izgrađen dalekovod. Korištenje hidroenergetskog potencijala u BiH počinje 1899. godine kada je izgrađena prva hidroelektrana “Elektrobosna” na rijeci Plivi snage 7MW, tada najveća u Evropi. Korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja tj. hidroenergija se ne može koristiti jednakim intenzitetom cijele godine. Kako bi se regulisali vodostaji rijeka i osigurala dovoljna količina vode tokom cijele godine, grade se velike brane i akumulaciona jezera
HIDROENERGIJA DANAS Hidroenergija ima sve prednosti obnovljivih izvora energije, jer je
neograničena, čista i jeftina gledajući dugoročno. Kapaciteti mogu biti jako veliki, pa samim tim ivrlo isplativi. Inicijalne investicije jesu velike, ako se uzme i proces akumulacije vode, ali ipak izgradnja je do 50% jeftinija od ozgradnje nuklearne elektrane i termoelektrane na ugalj ili druga pogonska
goriva, a pored toga se ne uključuje kupovina pogonskih goriva. Takođe i cijena održavanja je mn ogo manja, jer nisu potrebni skupi filteri, cesti remonti, kao ni odlagaliste otpada. Pored toga, tehnologija je vrlo provjerena i pouzdana, te jako fleksibilna, jer je moguće moguće jako brzo brzo promjeni promjeni ti protok vode te samim tim generisati energiju.
Pored porizvodnje vode, branama se kontroliše i nivo rijeka, umanjuje se višak tokom sezone poplava i povećava nivo tokom suša. Međutim, velike b rane i hidrocentrale imaju i neke nedostatke. Prije svega utiču na izgled predjela u kome e nalaze, pa i na sam ekosistem, jer veliki dio terena mora biti potopljen da bi se stvorili uslovi za akumulaciju vode. Samim tim mjenja se brzina, tok i temperatura rijeka, sto dalje prouzrokuje smetnje kod migracije riba, te mjenjaju ekosisteme uz samu rijeku. Konačno mjenjaju protok
riječnog taloga, uzvodno u jezeru gdje dolazi do taloženja, dok je nizvodno vodotok osiromašen. Osnovne komponente hidroelektrane su: vodotok, zahvat vode za HE, napojni cjevovod HE, strojarnica, ispustni cjevovod , priključak za izlaz električne energije .
Trenutno je u upotrebi ili razvoju više oblika korištenja energije vode. Neki oblici su isključivo isključivo mehanički, mehanički, no većina je okrenuta okrenuta pretv aranju energije vode u električnu energiju. Među širim područjima su:
Vodenice, Vodenice, koje se kor iste iste strojeva;
Aleksandar Gaković
već vjekovima za pogon mlinova i ostalih 4
Obnovljivi izvori energije
što se uobičajeno odnosi na vodene brane ili postave uz rijeke (npr. vodenice vodenice čiji se pogon temelji
Električna
energija dobivena iz vode: vode:
na hidraulici) na hidraulici);; tokova, koja se dobija iz kinetičke energije rijeka, Energija vodenih tokova, potoka i okeana; energija, koja se dobiva iz vrtloga; Vrtložna energija, oseke; Energija plime i oseke; iz protoka uzrokovanih plimnim mijenama; Energija dobijena iz protoka valova; Energija valova; Osmotska energija , odnosno energija gradijenta saliniteta, pomoću koje se
energija dobiva iz razlike u koncentraciji soli između morske i riječne vode; Energija morskih struja; struja ; Energija morskih razlike temperature oceana na različitim dubinama. dubinama . Energija dobivena iz razlike Energija vodenih tokova (hidroenergija) je danas izvor 715 000 MW, 000 MW, odnosno 19% električne energije proizvedene u svijetu. Velike brane Velike brane se još uvijek projektuju. Trenutno najveća hidroelektrana na svijetu, Hidroelektrana svijetu, Hidroelektrana Tri klanca, izgrađena je u Kini, na Kini, na najdužoj svjetskoj rijeci, rijeci Yangtze. Yangtze. Osim
u nekolicini zemalja koje imaju energije vode dovoljno za pokrivanje većine potreba za električnom električnom energijom, hidroelektrane hidroelektrane uobičajeno uobičajeno pokrivaju povr šne šne potrebe za električnom električnom energijom zahvaljujući zahvaljujući mogućnosti mogućnosti brzog upuštanja upuštanja u pogon. Također, Također, hidropotencija hidropotencijall se može koristiti kao veliki spremnik spremnik jeftine energije ukoliko se pri suvišnoj proizvodnji hidrogenerator koristi kao pumpa (reverzibilne hidroelektrane). hidroelektrane). Hidroenergija u osnovi ne stvara emisiju ugljen-dioksida emisiju ugljen-dioksida CO2 ni ostale štetne tvari, za razliku od izgaranja fosilnih goriva, te stoga nije značajni činilac globalnog zatopljenja usl jed jed štetnih emisija CO 2. Područja s obiljem
hidropotencijala privlače indrustriju. No, pretjerana briga za okoliš može biti
prepreka razvoju hidroenergetike. Glavna prednost hidroelektrana je njhova sposobnost da pokriju sezonsku i dnevnu površnu potražnju za električnom energijom. Kada se smanji potražnja, brana jednostavno pohranjuje pohranjuje više vode, koja onda daje snažniji tok. Neke hidrocentrale koriste brane za pohranu viška energije (često noću ) tako da
hidrogenerator koriste kao pumpu koja vodu vraća u akumulaciju. Električna se energija može opet generi sati u slučaju porasta potražnje. potražnje. U praksi se korištenje spremljene vode komplikuje zbog potreba za navodnjavanjem, koje se mogu
javiti istovremeno istovremeno kad i vršna električna električna opterećenja. opterećenja. Ne zahtijevaju zahtijevaju sve hidroelektrane branu: neke koriste protok samo dijela toka rijeke, što je karakteristika manjih hidroelektrana.
Aleksandar Gaković
5
Obnovljivi izvori energije
.Hidroelektrana Sl ik a 1. 1 Hidroelektrana
Tri Klanca
Energija plime i oseke
Iskorištavanje energije plime i oseke u zalivu ili estuariju postoji u Francuskoj (od 1966.), u Kanadi i Rusiji, a moglo bi se proširiti i na ostale lokacije gdje je velika promjena razine mora u vrijeme plime i oseke. bine. "Zarobljena" voda propušta se kroz plimnu branu u oba smjera i pokreće tur bine. Ovakvi sistemi efikasno generi šu električnu energiju u kratkim ciklusima svakih
6 sati (prilikom svake mijene). Ovo ograničava primjenu energije plime i oseke: ova je energija vrlo predvidljiva, no ne može zadovoljiti brzo mijenjajuće potrebe.
Energija strujanja plime i oseke
Riječ je o relativno novoj tehnologiji koja energiju crpi iz strujanja vode koje se stvara pri morskim mijenama. Princip rada je sličan onome kod vjetrogeneratora. Što je veća gust ina vode, generator može proizvesti veću snagu. Ova je tehnologija u ranom stadiju razvoja i zahtijeva još istraživanja prije nego nego postane značajnij značajnijii sudionik sudionik u snadbjevanju električnom energijom, no neki prototipi već daju obećavajuće rezultate.
Aleksandar Gaković
6
Obnovljivi izvori energije Energija morskih valova oceanskih valova daje znatno više energije od Iskorištavanje površinskih oceanskih valova plimnih kretanja. U Škotskoj Škotskoj i Ujedinjenom Ujedinjenom Kraljevstvu istražena istražena ja izvedivost izvedivost toga. Generatori su pričvršćeni na plutajuće platforme, a prolaskom vode kroz šuplje betonske konstrukcije proizvode električnu energiju. Brojne tehničke poteškoće usporile su napredak. Prototip generatora iz energije valova konstruiše se u Port Kembla u
Australiji i očekuje se da bi mogao proizvesti energiju od 500 MWh godišnje. Pretvarač energije valova konstrui san je u septembru 2005. i početni s u rezultati nadmašili očekivanja za vrijeme valova male energije. Energija vala obuhva ta se pomoću generatora generatora pogonjenog pogonjenog vazduhom i pretvara u električnu. Za države s dugačkom obalom izloženom snažnijim valovima, energija valova omogućuje generisanje električne energije dovoljne za potrebe potrošača .
. Plutajuća Sli ka 2
Aleksandar Gaković
elektrana Palamis
7
Obnovljivi izvori energije
MALE HIDROELEKTRANE
Kada govorimo o ekološki prihvatljivim hidroelektranama onda se u obzir uzimaju samo one koje neće narušiti postojeći eko sistem u njenom okruženju. Pod pojmom male hidroelektrane (u našoj zemlji) podrazumijeva se hidrocentrala čija nazivna snaga ne prelazi 5 MW. Dijele se u dvije osnovne grupe i to protočne i derivacijske. Protočna je ona HE kod koje se strojarnica i turbina nalaze neposredno na ili uz vodotok uz vodotok te tako direktno koriste postojeću kinetičku energiju vodotoka, derivacijska je ona koja ima vodozahvat te se cjevovodom voda vodi do strojarnice sa turbinom, koji su smješteni na znatno nižem terenu nego sam zahvat, i time se dobije dodatna kinetička energija (na račun potencijalne). Druga podjela su tzv. Elektrane sa i bez akumulacije. Elektrane sa akumulacijom (vještačko jezero ) imaju brane koje obezbjeđuju kontinuiran rad
za određeni period bez obzira na količinu dotoka vode u akumulaciju, što ih sa ek onomskog onomskog aspekta čini boljim. Posebna vrsta derivacijske HE je tzv. reverzibilna HE. Ova vrsta HE ne ovisi o vodotoku nego se radi dvostruka
akumulacija. U vrijeme špice potrošnje el. energije iz akumulacije koja se nalazi na većoj nadmorskoj visini se pušta voda u akumulaciju niže nadmorske visine kroz turbinu i tako proizvodi el. energiju, dok se u vrijeme izvan ove špice ta Brane bez akumulacije se smatraju samo one ista voda vraća pumpama nazad. Brane bez koje ili imaju samo zahvat ili je njihova ustava sa tako malom akumulacijom da
ne utiče na okolni biljni i životinjski svijet. Stalnost količine proizvodnje je upitna ali su sa ekološkog aspekta prihvatljivije. Vrste turbina i generatora kod malih HE U malim hidroelektranama se koriste dvije osnovne grupe turbina prema dejstvu na radno kolo rotora i to:
akcione (impulsne) rotor nije potopljen u struji vode te se kod njih koristi
samo brzina vode. Prema varijanti konstrukcije najčešće se koriste tzv. Kaplanova, Fransisova i Propelorova turbina,
reakcione koriste i energiju brzine ali i pritiska vode češće su u upotrebi te prema načinu odvođ odvođenja enja i dovođe dovođenja nja vode u turbinu mogu biti: aksijalne, aksijalne, radijalne i dijagonalne a najpoznatije konstrukcije su tzv. Peltonova, tzv. Peltonova, Turgo i Crosflow turbina.
Generatori koji se koriste u malim hidroelektranama mogu biti sinhroni i indukcioni (asinhroni). Aleksandar Gaković
8
Obnovljivi izvori energije
VELIKE HIDROELEKTRANE
Tri klanca (Kina)
Hidroelektrana Tri klanca, najveća hidroelektrana svijeta 2009. je puštena u pogon. Tih 26 divovskih turbina proizvoditi će 85 milijardi kilovatsati struje godišnje (približno 18 osrednjih nuklearki), te će time biti zadovoljeno deset posto kineskih potreba. Obuzdat će se treća najduža rijeka svijeta (iza Amazone i Nila) i smanjiti katastrofalne poplave u kojima je samo u 20. stoljeću stradalo više od pola milijuna ljudi. Visina brane bit će visoka 185 i duga 2309 metara, na vrhu široka 18 metara, a uz dno 124 metra. Nastat će jezero dugo više od 600 kilometara. Povećat će se plovnost Yangtzea, čista hidroenergija smanjit će upotrebu najprljavijeg fosilnog goriva, ugljena, kojim se truju šume i stanovništvo ne samo u Kini nego i u susjednim državama, olakšat će se slanje vode s juga na sušni srednji i sjeverni dio Kine. Poplavljeno 29 mili ona kvadratnih metara zemlje, dva velika i 116 manjih gradova su se potopila, raseljeno je više od mili on stanovnika. U umjetnom jezeru završit će sva prljavština prljavština potopljenih potopljenih gradova, gradova, tvornica tvornica i bolnica. Više od tri hiljade industrijskih i rudarskih preduzeća .
Itaipu (Brazil/Paragvaj)
Itaipu je hidroelektrana na rijeci Parana na granici Brazila i Paragvaja. Riječ Itaipu na jeziku lokalnog naroda Gvarani znači „kamenje koj e pjeva“. pjeva“. Hidroelektrana Itaipu je najveća hidroelektrana hidroelektrana na svijetu. To je zajednički zajednički poduhvat Brazila i Paragvaja na rijeci Parana, oko 15 kilometara sjeverno od
„Mosta prijateljstva“. Instalirana snaga hidroelektraneje 14 GW, sa 20 generatora od po 700 MW. Rekord u proizvodnji struje je postignut 2000. kada je proizvedeno 93,4 milijarde kilovat-sati energije (93% ukupne potrošnje u
Paragvaju i 20% ukupne potrošnje u Brazilu). Sporazum o izgradnji brane i hidroelektrane je zaključen 1973. Umjetno jezero j e formirano 1982. Prvi generatori s radom su počeli 1984., a posljednji u 2006. i u 2007. Ukupno ih sada ima 20. Time je instalirani kapacitet podignut na 14.000 MW. Po
međudržavnom ugovoru, nije dozvoljeno puštati u rad više od 18 turbina istovremeno. Američko udruženje građevinskih inženjera je 1994. proglasilo branu Itaipu Itaipu za jedno od Sedam Sedam čuda modernog modernog svijeta. Aleksandar Gaković
9
Obnovljivi izvori energije
Statistika: - Za izgradnju brane upotrebljeno je 50 miliona tona zemlje i kamena - Od betona upotrebljenog za izradu bran e bilo bi moguće izgraditi 210 fudbalskih stadiona veličine Marakane u Brazilu. - Od čelika upotrebljenog za izgradnju, moglo bi se napraviti 380 Eiffelovih tornjeva. - Iskopana količina zemlje u ovom projektu je 8,53 puta veća od one iskopane pri gradnji Eurotunela. - Na izgradnji je radilo oko 40.000 ljudi. ljudi.
Dužina brane je 7234,5 metara, a maksimalna 225 metara. Maksimalni protok je 62,2 tisuće kubnih metara vode u sekundi
Hooverova brana (SAD)
godina je prošlo otkako je izgrađena; nije više najviša, nije najveća i nije najsnažnija (u smislu energije koju daje njena elektrana); to su danas druge, u svijetu i u Sjedinjenim Državama, ali i ona sama još uvijek je brana , u Crnom kanjonu – Black Black “strašna”, nakon svih ovih godina. Hooverova brana, Canyon, na granici između Nevade i Arizone, oko 50 km jugoistočno od Las Vegasa. Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća, ni u svijetu ni u Americi, ali sa svojih 17 generatora, proizvodi još uvijek energije koju bi, općenito govoreći, dale dvije nuklearne elektrane – oko 2.078 MW. Akumulacijsko jezero Lake jezero Lake Mead najveće je umjetno jezero u Sjedinjenim Državama, dugo 177 km, najveće dubine 152 m, kapaciteta 35,200.00 0.000 kubnih metara – ekvivalent dvogodišnjeg prosječnog protoka čitave rijeke Colorado. Ove godine, nažalost, razina vode u jezeru Mead najniži je u 39 godina i južnoj Nevadi prijeti izva nredno stanje – rijeka Colorado, odnosno jezero Mead snabdjeva Las Vegas sa 90 % vode, ali količina vode koju akumulacijsko jezero može primiti dovoljna je da preplavi državu veličine Sedamdeset i pet
Pennsylvanije, Pennsylvanije, stopu duboko.
Aleksandar Gaković
10
Obnovljivi izvori energije
Sl ik a 3. Brana
Hoover
DRŢAVE S NAJVEĆOM PROIZVODNJOM HIDRO ELEKTRIĈNE ENERGIJE Kada se posmatra količina hidro -energije, tj. električne energije proizvedene u hidroelektranama, prilikom nekog perioda, valja razlikovati dva
pojma. Nominalnu snagu koju ta hidroelektrana hidroelektrana može ostvariti ostvariti kada bi cijeli promatrani period radila punim kapacitetom, te stvarnu proizvedenu snagu u promatranom promatranom periodu. Omjer Omjer godišnje, stvarno stvarno proizvedene, proizvedene, snage te instalirane snage je faktor kapacitivnosti. Instalirana snaga je zbir svih generatora neke države kada bi ra dili pri nominalnoj snazi cijele godine. U tabeli se nalaze podaci o godišnjoj proizvodnji je objavio BP objavio BP Statistical Review – Review – Full Report 2009:
Aleksandar Gaković
električne energije koju
11
Obnovljivi izvori energije
Drţava
Godišnja proizvodnja hidro-elektriĉne energije (TWh)
Instalirana snaga (GW)
Faktor kapacitivnosti
Postotak od ukupne proizvodnje el. energ.
Kina
585.2
171.52
0.37
17.18
Kanada
369.5
88.974
0.59
61.12
Brazil
363.8
69.080
0.56
85.56
SAD
250.6
79.511
0.42
5.74
Rusija
167.0
45.000
0.42
17.64
Norveška
140.5
27.528
0.49
98.25
Indija
115.6
33.600
0.43
15.80
Venecuela
86.8
-
-
67.17
Japan
69.2
27.229
0.37
7.21
Švedska
65.5
16.209
0.46
44.34
Paragvaj
64.0
-
-
-
Francuska
64.4
25.335
0.25
11.23
Aleksandar Gaković
12
Obnovljivi izvori energije
ZAKLJUĈAK Električna energija predstavlja jedan od najčišćih oblika energije. Mogućnosti dobivanja električne energije su raznovrsni. Najprihvatljiviji su načini dobivanja iz obnovljivih izvora energije, kao što su hidroelektrane, vjetroelektrane
te
solarne
elektrane.
Od
obnovljivih
izvora
energije
hidroelektrane su najraširenije. Njihov udio među obnovljivim izvorima energije je oko 88% 8 8% (podatak za 2005. godinu). To je posljedica više či nilaca. Za razliku od vjetra ili sunca, čiji intenzitet je nepredvidljiv te ovisi o meteorološkim prilikama, voda, odnosno njen zapreminski protok, je puno stabilniji i stalniji tokom godine. To znači da je i opskrbljivanje električnom energijom pouzdanij e. Takođe, vrlo zanimljiva skupina hidroelektrana su reverzibilne hidroelektrane,
koje omogućavaju dva režima rada, te kao takve su vrlo isplative i poželjne za izgradnju. Procjenjuje se da je 2005. godine 20% ukupne svjetske potrošnje električne energije bilo opskrbljeno upravo energijom iz hidroelektrana, što je približno približno 816 GW. GW.
Aleksandar Gaković
13
Obnovljivi izvori energije
LITERATURA
1) 2) 3) 4) 5)
http://sh.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana http://sh.wikipedia.org/wiki/Hidroenergija http://sh.wikipedia.org/wiki/Male_hidroelektrane http://energis.ba/?lang=bh&n1=3&n2=17&n3=0&c=16 http://www.izvorienergije.com/energija_vode.html
Aleksandar Gaković
14