UNIVERZITET DŽEMAL BJEDIĆ ODSIJEK ZA MUZIČKU KULTURU MOSTAR
PREDMET SEMINARSKI RAD IZ VOKALNE TEHNIKE TEMA ; UMJETNOST SOLO PJEVANJA
Mostar : #$%$&'(($)
UVOD
Stu!"t ; Jas*+" Bra,"-+.
Da bi se lakše shvatili zakoni i principi na kojima se zasniva proizvodnja ljudskog glasa , potrebno je da se objasne najosnovniji principi i zakoni koji vladaju u proizvodnji zvuka upšte. Iz tog razloga prva tema ovog rada nosi naziv :
OSNOVNI POJMOVI TEORIJE ZVUKA Zvukom se naziva sve ono što se uhom čuje . To moe biti udar stakla ili drveta , šum vode ili liš!a itd.. Da bi se zvuk ostvario potrbno je prisustvo elastičnog tijela koje ima spo sposo sob bnost nost da po pre rest sta anku nku meha ehaničko ičkog g djel djelov ova anja vanjske sile poprimi prvobitni oblik . Zvuk karakterišu dva "izička elementa # $%&'(T i T')*)+*( . Zvuk karakterišu četri kvaliteta# I-I+) , *)I+) , /%*) , T')*)+*( .
/RA0A VOKALNO/ INSTRUMENTA okalni instrument je veo eom ma sloen organ ljudskog organizma . -astavljen je od niza organa i niza miši!nih grupa koji u trenutku emisije glasa moraju da djeluju kao jedna jedinstvena organska zajednica. Da bi vokalni organ mogao djelovati kao govorni aparat u akciju mora stupiti čitav disaoni trkt sa velikim brojem glavnih , sporednih I pomo!ni !nih miš iši! i!a a. Dok pri pje jeva van nju por ored ed naved aveden enih ih počinje raditi I gotovo čitavo miši!je abdomena . 0 muzičkoj praksi organi vokalnog instrumenta su obra1eni po grupama:
23 %'4)+I Z) '(-$I')5I*0 6 proizvodnju i regulaciju vazduha 3. 73 %'4)+I Z) 8%+)5I*0 6 proizvodnju i emitovanje tona 3. 93 %'4)+I Z) '(Z%+)+5I*0 6 oblikovanje i rasprostiranje tona 3.
DIJA1RA/MA
Dija"ragma je pljosnata, tanka miši!novezivna ploča 6koja u tijelu ima oblik kupole3a koja se kod sisavaca nalazi smještena na dnu prsnog koša i odvaja prsnu šupljinu od trbušne šupljine. Dija"ragma ima vanu ulogu u disanju 6njena kontrakcija omogu!ava udisaj3.
/LASNI2E 3 /LASNE ŽI2E 4lasnice su dva sluzokona, horizontalno poloena nabora bjeličaste boje, sa tri izraene stranice I sjednom ivicom. 23
-poljašnja
73
4ornja
93
Donja
;3
-lobodna ivica
23.-poljašna stana glasnica je ugra1ena du bočnog zida grkljanske duplje, dok su druge dvije strane slobodne. 73.4ornja strana je horizontalna I blago konkavna a sačinjava pod grkljanske komore tzv:
NAČINI DISANJA U TEHNI2I PJEVANJA
Tokom dugog niza godina I straivanja ustanovilo se da se moe disati na četri različita načina . +eki od tih su izrazito štetni po zdravlje ljudskog organizma , a uporedo štetno djeluju na normalno I slobodno emitovanje pjevanog tona I zdravlje vokalnog instrumenta . 23
I-%&% I=I &=)I&0=)'+% DI-)+*(
73
'(/'(+% I=I &%-T)=+% DI-)+*(
93 $'()>+% I=I 6 )/D%
DI*)8')4<)=+%
DI-)+*(
&%
VISOKO ILI KLAVIKULARNO DISANJE *e tipičan primjer kako se ne smije disati . %vaj način osim što je potpuno neprihvatljiv u pjevanju , nanosi velike štete zdravlju čitavog organizma. $ri ovakvom disanju se aktiviraju samo gornja rebra i podiu ramena 6 ključne kosti 3 , dok donja rebra ostaju nepomična . $rilikom ovakvog disanja trbušni zid se uvlači pa se dija"ragma maksimalno visoko podie. isoka pozicija dija"ragme tjera sve organe iznad sebe u previsoku poziciju , što znači da larinks 6 grkljan 3 mora zauzeti poziciju u kojoj je veoma oteana normalna proizvodnja glasa . %vakvim
načinom disanja se aktivira samo jedan mali dio plu!a 6 samo vrhovi 3 , dok ve!i dio ostaje neiskorišten , te vremnom zakrlja , a kako je provjetravanje 6 oksidacija 3 nedovoljno dolazi do čestih oboljenja disaonih organa .
REBRENO ILI KOSTALNO DISANJE %vim načinom disanja šire se srednji dijelovi grudnog koša i to samo bočno , te se dija"ragma opet uvlači visoko u grudnu duplju što za sobom povlači previsoke pozicije traheja 6 dušnika 3 i larinksa 6 grkljana 3 a taj način stvara nepovoljne uslove za rad glasnica . 'ezonanca stiješnjena zbog podignutog larinksa nije u stanju da se oblikuje u dovoljnoj mjeri I doprinese boga!enju proizvedenog tona , tako da pjevani ton postaje stisnut I nesadrajan . $rilikom kostalnog disanja se unosi velika količina vazduha ali pjevač nije u mogu!nosti da ga iskoristi zbog nepovoljnog poloaja dija"ragme I svih ostalih miši!a smještenih iznad dušnika .
PREČAŽNO ILI 4 ABDOMINALNO 5
DIJA1RA/MALNO
DISANJE
&od ovakvog načina disanja , dija"ragma se maksimalno spušta na nie I vrši neprirodan pritisak na organe smještene ispod sebe. %vaj neprirodan pritisak dija"ragme predstavlja veliko optere!enje za trbušne organe , a posebno za donje trbušne miši!e . @irenje grudnog koša se vrši samo u donjem dijelu. +ajve!a mana ovakog načina udisanja lei u ukočenosti dija"ragme . 0dahnuta količina vazduha je dovoljna ali ukočena dija"ragma nije u stanju da postepeno ispušta vazduh , pa se on naoglo izbacije van . Iz ovakvog načina disanja mogu proiza!i samo tonovi negativnih kvaliteta.
KOMBINIRANO ILI KOSTO 3 ABDOMINALNO %vaj način disanja se vrši ujedinjenom akcijom cijelokupnog respiratornog aparata . -vi miši!i grudnog koša su podjednako angaovani , pa se grudni koš mo!e širiti od vrha do dna u svim mogu!im pravcima . &osto abdominalni nači disanja omogu!ava da se čitava plu!a napune zrakom , da se teret rada miši!a rasporedi na sve miši!e podjednako I da se izvrši slobodno kretanje dija"ragme bez čega pjevani ton ne moe posti!i svoje odre1ene kvalitete.
$rilikom ovakvog disanja "onatorni organ zadrava nisku poziciju odnosno onu koja karakteriše slobodnu proizvodnju pjevanog tona.
TRI OSNOVNE KVALITETE /LASA 4 6+s+"a 7 -a8+"a 7 9o-a 5 Da bi se ostvarila ova tri kvaliteta , potrebno je aktiviranje različitih "unkcija pojednih djelova vokalnog instrumenta . Iako se radi o različitim radnjama u raznim područjima "onatornog aparata , one moraju biti savršene uskla1ene kako se pojedine miši!ne grupe u akciji ne bi me1usobno ometale I narušavale harmoničnost glasovne emisije.
VISINA /LASA I u vokalnom instrumentu kao I kod ostalih instrumenata vladaju osnovne "izikalne zakonitisti , naravno ovdje se ipak moraju imati u vidu speci"ične osobenosti jer se radi o instrument koj je sastanvi dio ivog bi!a , pa je time podloan svim biološkim I "izičkim zakonitostima koje vladaju u ljudskom organizmu. isina tona proizvedena na vokalnom instrumentu zavisi od napetosti , debljine I duljine glasnica. 6 što su glasnice
kra!e , tanje I napetije to je ton viši , a što su glasnice due , deblje I manje to je ton nii 3. Debljina glasnica kod muškaraca iznosi otprilike izme1u 7A7B pa I 9A milimetara. Debljina glasnica kod ena iznosi oko 2;7A milimetara I nešto su pokretljivije nego kod muškaraca . &od djece prije puberteta duina glasnica iznosi C milimetara s još manjim larinksom. Iz ovih razlika u veličini larinsksa 6 grkljana 3 , duini I debljini glasnica izlazi I ona ralika izme1u muških I enskih glasova , izraena u jednoj oktavi razlike .
JAČINA /LASA *ačina glasa zavisi od "izičkih I "izioloških "enomena . -a sigurnoš!u se moe re!i da jačina glasa zavisi od slede!ih elemenata # amplitude trptaja tjela koje treperi, snage izdisanog zraka , gra1e rezonantnih prostora , tonske visine . 23 )mplituda treptaja podrazumijeva udaljenost krajnih tačaka tijela koje treperi , što znači , ukoliko su glasnice due to je ton jači. 73 -naga izdahnutog zraka učestvuje u pojačavanju pjevanog glasa , jer prilikom snanijeg pritiska zraka
zvuk glasa se pojačava , dok pri slabijem ispuštanju zraka glas se stišava. 93 4ra1a rezonantnih prostora je uslovljena pravilnom postavkom drijelno ? usne šupljine. $rilago1avanje drijelnousne šupljine prijemu svakog tona koji proizvedu glasnice doprinosi razvitku boje , visine , pa I jačine glasa. ;3 Tonska visina glasa uveliko zavisi od pravilnog rada I vjebanja , jer glas male snage pravilnim radom se moe razviti u začuduju!e veliki isnaan glas I to ne samo po pitanju jačine nego I ostalih zvučnih kvaliteta. 'azvijanje glasa se moe usporediti sa razvojem biljke . -vako nasilno pojačavanje glasa uz pomo! velikih disaonih pritiska optere!uje ne samo glasnice nego zamara cio vokalni organ a cjelokupni rezultat toga je obično pucanje glasnica. esta promjena ovakvog načina rada vokalnog organa , gdje su miši!i I glasnice neprestano izloeni zamaranju I naprezanju dovodi do njegova uništavanja.
BOJA /LASA
/oja glasa predstavlja dragocijeni i gotovo najvaniji kvalitet zvuka glasa. &ao što I kod bilo kojeg muzičkog instrumenta glavnu ulogu u boji tona ima rezonator , tako i kod ljudskog glasovnog instrumenta rezonantni prostori imaju presudnu ulogu u "ormiranju boje glasa. )likvotni tonovi čine da se jasno razlikuju tonovi jednog instrumenta od drugog , ili zvuk jednog glasa od drugog glasa. )ko resonator pojačava osnovni ton I njegove prve alikvotne tonove , onda ton postie savršenu harmoničnost boje . )ko se pojačavaju viši alikvotni tonovi , koji su najčeš!e u disonantnom odnosu s onovnim tonom onda je ton neprijatan I piskave boje . /ogatstvo alikvotnih tonova u nekom glasu u prvoj mjeri zavisi od uro1enih kvaliteta svakog pojedinca I pravilnog obrazovanja.
RE/ISTRI LJUDSKO/ /LASA $očetkom 29 st. u zapisima dominikanca 4eronima da
puni glas , prirodni glas i lani glas. $itanje različitih registara u ljudskom glasu dugo je predstavljalo kamen smutnje a te posljedice se I danas osje!aju. Izraz registar potiče od orgulja , odnosno mehanizma proizvodnje različitih tonskih boja na njima, 'egistri na orguljama označavaju serije svirala jednakih po "ormi I strukturi , a različitih po veličini . 'azlike u veličini svirala uvjetuju proizvodnju tonova razlčitih po veličini dok mu boja ostaje ista. jeruje se da je ovo navelo muzičke pedagoge da promjene u boji koje se dešavaju na odre1enim tonovima vokalnog opsega kod neobra1enih glasova upotrijebe izraz '(4I-T)' ili promjena registra. $romjene registra se ne zbivaju samo na prelasku za visoki glasovni poloaj ve! se slične promjene dešavaju I na prelazu iz niskog n asrednji glasovni poloaj isključivo kod enskih glasovnih vrsta.
PRSNI RE/ISTAR ILI BRUSTTON o o *u,+= )?aso6a +aziv E/rusttonF dolazi iz njemačke pedagoške prakse I kod nas se prevodi kao E prsni ton E, a odnosi se na seriju tonova koji se priaju od "2 nanie. Da bi niski tonovi dubokih enskih glasova ipak postizali dobar volume I plemenitu zvučnu sadrajnost a na prelazima zadrali pozitivne zvučne kvalitete, potrebno je da niski tonovi u sebi sadre pojedine karakteritike centralnih tonova glasovne skale.
što je najvanije lako prelaenje na centralne tonove. &atkada se mislilo da su centralni tonovi enskog glasa proizvod "alzetnog načina pjevanja. To je potpuno pogrešno mišljenje. $rema podatcima kojim raspolae nauka smatra se da je "alzetni način proizvodnje glasa osobina muških glasovnih vrsta, a mogu se primjetiti samo na visokim tonovima opsega, dok enske glasovne vrete ne mogu proizvoditi "alzetne tonove. 8alzet je potpuno odvojeni mehanizam rada glasnica, koje su samo trenutačno u kontaktu da bi se odma po ataki razdvojile, ostavljaju!i pukotinu izme1u svoja dva itanjena ruba , za cijelo vrijeme trajanje tona , Tako proizveden ton se ne moe pojačavati . ve! ostaje u mezzo ili piano jačini.
KLASI1IKA2IJA PJEVAČKIH /LASOVA
ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH SE VR@I KLASI1IKA2IJA PJEVAČKIH /LASOVA
$ri klasi"ikaciji glasova treba voditi računa o četri osnovna elementa: 23
=ična boja ili tembr glasa
73
%pseg ili obim glasa
93
Tessitura glasa
;3
+ačin upotrebe prelaznih tonova
LIČNA BOJA ILI TEMBR /LASA =ična boja ili tembr čije prisustvo u glasu prestavlja glavnu dra ivog muzičkog instrumenta zavisi od kvalitete I količine alikvotnih tonova. &oličina I kvalitet tonova su vezani za gra1u svakog pojedinog instrumenta , a posebno za gra1u rezonantnih prostora. 'azlika u ga1i koje mogu varirati u malim procentima , dovode do toga da ni dva glasa iste vrste ne samo da nisu jednake boje , ve! se ponekad I dijametralno ralikuju. Tembr uro1ena boja glasa podsvjesno stečena govornom navikom jaoš u ranom djetinstvu I modi"icirana pubertetom nije nešto što se ne moe mijenjati. +aprotiv boja glasa se moe mijenjati kako korjenito tako I trenutačno, a jasan primjer toga su imitatori , koji gotovo idetično dočaraju tu1i glas.
OPSE/ ILI OBIM /LASA $od opsegom ili obimom glasa se podrazumijeva tonski raspon od najdubljeg do najvišeg tona koji moe proizvesti vokalni instrument. %pseg pojedinog ljudskog
glasa je uslovljen anatomskom strukturom , "iziološkom pokretljivosti miši!a I stupnjem sposobnosti nervnog sistema da stimulira mehanizam koji stavlja u "unkciju sloenu aparaturu "onatornog organa. %pseg ili obim svih kategorija ljudskog glasa podrazumijeva onaj razmak u kojem se kre!u sve vrte ljudskih glasova , a on obuhvata priblino raspon od velikog 5 6 dubokog basa 3 do (9 6 koloraturnog soprana 3. %vaj razmak preko četri octave uzima se kao prosječan opseg ljudskih glasovnih instrumenata ali ove granice I gonje I donje mogu biti prekoračene kod nadarenih pojedinaca.
TESITURA /LASA esto se termin tessitura glasa miješa sa terminom ospeg ili obim glasa. Za objašnjenje pojam tessitura glasa mogla bi se izvesti slede!a de"inicija: tesitura glasa predstavlja seriju tonova jednog glasovnog opsega ? različitog na različite glasovne kompozicije pa čak I za pojedine glasove iste kategorije na kojima se pjevač kre!e sa savršenom lako!om. $omicanje gornje granice tessitura kod visokih glasova moe se prihvatiti u izvijesnoj mjeri, dok pomicanje njihove donje granice nanie teško se moe prihvatiti I opravdati.
PODJELA PJEVAČKIH /LASOVA
$odjela pjevačkih glasova se u osnovi vrši na tri osnovna principa: 23 'od muških glasova 73 'od enskih glasova 93 'od dječijih glasova '%D <0@&IH gl. obuhvata tri različite kategorije ili vrste gl# rsta basova s opsegom od velikog ("2 rsta baritona s opsegom od velikog )g2 rsra tenora s opegom od velikog Hd7 '%D >(+-&IH gl. sa tri različite kategorije ili vrste gl: rsta soprana s opsegom od malog ha9 rsta mecosoprana s opsegom od malog ah7 rsta altova s opsegom od malog ""7 ilig7 '%D D*(I*IH gl. koji se dijele na glasove dječaka i djevojčica: -oprani s opsegom od c2"7 ili "is7
VJEŽBANJE PJEVAČKO/ /LASA $ostoji nekoliko načina vokalnog vjebanja, a to su # Zagrijavanje glasa $roširavanje vokalnog raspona 4ornja linija glas horizontalno i vertikalno &orištenje vokalnih tehnika kao što su povezivanje,stakato,kontrola dinamike,brza "igurativnost,pjevanje u širokim intervalima,triler pjevanje,pjevanje melisma i ispravljanje vokalnih grešaka.
STAV TIJELA $roces pjevanja najbolje "unkcionira kada se tijelo "izički nalazi u odre1enom poloaju. +a sposobnost slobodnog kretanja zraka u tijelo i iz tijela te na dobivanje potrebne količine zraka mogu ozbiljno uticati poloaji različitih dijelova disaonog mehanizma. )ko se tijelo nalazi u savijenom poloaju, ograničit !e se kapacitet plu!a, a napeti trbušni zid onemogu!it !e kretanje zraka nanie od dija"ragme. Dobro dranje tijela omogu!ava disaonom mehanizmu da e"ikasno ispuni svoju osnovnu "unkciju bez nepotrebnog trošenja energije. Dobro dranje tako1e olakšava iniciranje "onacije i podešavanje pravilnog
poravnavanja rezonancije, kao i sprečavanje nepotrebne napetosti u tijelu. okalni pedagozi tako1e navode da zauzimanjem dobrog stava kod učenika javlja ve!a doza samopouzdanja i staloenosti prilikom izvedbe. $ublici tako1er više odgovaraju pjevači s dobrim dranjem. Dobro dranje koje je prešlo u naviku na kraju poboljšava cjelo tjelesno zdravlje zato što omogu!ava bolju cirkulaciju krvi i sprečavanje umora i stresa.
LJUDSKI /LAS I PJEVANJE 0 svom "izičkom aspektu,pjevanje ima dobro de"inisan način da zavisi od uportrebe plu!a,koja djeluju na način da drijelo obezbje1uju vazduhom.azduhom iz plu!a dobiva se pisak i vibracija tona,koji imaju "unkciju pojačala kao što su cijevi u duhačkih instrumenata,a jezik,zajedno s nepcem,zubima i usnama, artikulira konstantni vokal na pojačani zvuk. Iako ova četiri ljudska mehanizma "unkcionišu samostalno, oni se ipak kordiniraju u osnivanju vokalne tehnike i načina za interakciju jedan na drugome. Za vrijeme pasivnog disanja,zrak se udiše pomo!u dija"ragme, a izdisanje se doga1a bez napora. Inhalacija je potpomognuta korištenjem vanjskog me1urebrenog miši!a, nakrivnog miši!a i vratnih miši!a. isina tona mijenja se sa glasnim ilama.)rtikuliranje sa zatvorenim ustima zove se pjevušenje ili zujanje.
4las kod svakog pojedinca se razlikuje i prilikom izvedbe pjevanja,njegov ton je jedinstven i to ne samo zbog stvarne veličine pojedinca,nego i zbog glasnih ila na koje utieče veličina i oblik te osobe. ovjek ima sposobnost vokalnog zavijanja, kojeg moe opustiti, zategnuti ili mu promijeniti njegovu čvrsto!u i gusto!u, a tom prilikom dah moe biti prenesen na različite pritiske. Izgled prsa, vratnih miši!a, poloaj jezika i zatvorenost inače nepovezanih miši!a moe biti promjenjiv. /ilo koja izmjena tih dijelova tijela, rezultira promjenom u glasno!i, boji ili tonu proizvedenog zvuka. Zvuk je tako1e rezonantan u različitim dijelovima tijela,pa stoga pojedinačne veličine i struktura kostiju moe utjecati na zvuk kojeg proizvodi pojedinac. $jevač tako1e moe izvoditi zvuk na odre1eni način tako da je rezonantniji unutar njegovog vokalnog prostora. To je poznato i kao vokalna rezonancija. *oš jedan veliki uticaj na izvo1enje vokalnog zvuka i njegovu izradu je "unkcija grkljana, kojim ljudi mogu manipulirati na razne načine, čime proizvode različite zvukove. Te razne "unkcije vrsta drijela, opisane su kao različiti vokalni registri.$rimarna metoda kod pjevanja je korištenje vokalnog "ormanta, koji na spektrogramu prikazuje akustičnu rezonanciju za najosjetljivije dijelove uha.
