geodezija u eksploataciji objekataFull description
JavaScript nije Java. Toliko! Kada smo ovo razjasnili, možemo da pređemo na značajnije i važnije učenje, kao npr. kako da napravite dobre slajdere. Šalu na stranu, JavaScript je jedna imple…Full description
seminar prvi
Full description
Full description
Full description
Senzori
Full description
ETIKA SEMINARSKIFull description
sfgFull description
opsteFull description
Full description
stomatologija enterijer
Infekcija
Zavarivanje i sječenje laseromFull description
Univerzitet u Banjoj Luci Akademija umjetnosti Studijski program: Muzička umjetnost Smjer: Kompozicija Nastavni predmet: Muzički oblici
Seminarski rad! tema:
Analiza oblika i tretmana svite svite ( prožimanje prožimanje barokne ideje i forme ) u impresionizmu u djelu Bergamska svita svita Kloda Debisija Debisija
U seminarskom radu koji za temu ima analizu oblika i tretmana svite u impresionizmu prikazanog kroz djelo Kloda &ebisija! Begramska svita! poku$a7u da na $to bolji način! prije svega! povučem paralelu izme8u barokne svite kao i njenog razvoja pa sve do njenog oblika koji dobija u impresionizmu! a zatim da pribli9im #ormu i stavim je u neke okvire! koliko to muzika bude dopu$tala- Smatram to veoma bitnim za početak rada jer sigurno da postoji tajna koju krije svita koja se kao ideja prose9e od ;<< vjeka kada je cvjetala uvelikoKada ve7 govorim o sviti ne mogu a da ne spomenem da imamo i razlikujemo baroknu = staru svitu > koje je cvjetala u ;<< i prvoj polovini ;<<< vjeka! i noviju = modernu svitu > < ? vjeka-' Svakako! o ovome 7u detaljnije govoriti u onome $to slijedi! a to je komentar o djelu- @dma u samom uvodu tio bi da naglasim da 7e koncept ovog seminarskog rada da se sastoji iz tri dijela- Nakon detaljnije analize #orme i tematskog materijala ove svite smatram da je najbolje da prvo $to treba da istaknem u pismenoj #ormi mog rada jeste moj komentar o djelu koji 7e sadr9ati osnovne podatke koji 7e omogu7iti preglednost dalje analize koja 7e slijediti za njim- "otrudi7u se da svaki stav ove svite uporedim sa baroknom svitom i njenim stavovima te da pored sličnosti prona8em i različitosti isti- %a kraj! kao $to je i očekivano! napisa7u zaključak koji 7e da objasni moje postupke i da zaokruzi moj analitički rad i pristup Bergamskoj sviti-
Bergamska svita :
1 Nauka o muzičkim oblicima, Dušan Skovran – Vlastimir Peričić, Beogra 1!!1" goine #
Svita je vi$estavačna instrumentalna kompozicija sastavljena od namjanje tri stava pa sve do uglavnom 2 ili 4 stavova- "ostoje slučajevi i s mnogo vi$e stavova =endlove svite imaju i do ., stavova>- Stavovi uglavnom predstavljaju manje muzičke oblike- Unutra$nja muzička povezanost stavova svite nije tako čvrsta kao kod sonate ili koncerta ali to nije odlika muzike naredni perioda =poslije baroka> kada se susre7emo sa tematskim jedinstvom i visestavačnim kompozicijama koje ga imaju i zbog čega jedan vid tog jedinstva u ovoj sviti ne mo9e tek tako da nas iznenadiCipični stavovi za baroknu svitu su : Allemande! Sarabande! 3ourante! Menuet! Digue! "relude! Air!
a
G3lair de luneI je nosio naziv G"romenade
dolaze
iz
;erlenovi
pjesama-
Svita je do9ivila brojne orkestracije - Cre7i stav G3lair de luneI je jedna od najcitiraniji kompozicija =stavova> na #ilmskom platnu@va svita ima četiri stava : '- G"r/ludeI .- GMenuetI (- G3lair de luneI - G"assepiedI "rva tri stava imaju zajednički motiv. 2 $nternet % &tt'%((en")iki'eia"org()iki(Suite*bergamas+ue
•
"r/lude ) 6 ) J ) 6 ) J ) & =takt ''>
•
Menuet ) D ) 6 ) D ) 6 ) J =takt 5>
•
3lair de lune ) 6 ) J ♭ ) 6 ) J♭ ) &♭ =takt ').>
koji se javljaju vi$e puta u tim stavovima i &ebisi i svaki put G zamaskira I donose7i i u originalnom obliku ="r/lude>! diminuciji =Menuet> i augmentaciji =3lair de lune>- @no $to sada slijedi su moja zapa9anja o ovome djelu u kratkim crtama koje 7u u dijeli analize i razrade moji zapa9anja
•
da
detaljnije
obrazlo9im
i
dopunim
:
@čigledna je i česta upotreba sekvenci u stavovima $to bi na neki način predstavljalo poklon Bau i baroknim svitama koje sam spominjao u samom uvodu ovoga seminarskog rada-
•
Svaki stav ima vrlo jasnu #ormu i mo9emo ga tonalno odrediti pa tako za G"r/ludeI mo9emo re7i da je u 6 duru! GMenuetI je u a molu! G3lair de luneI u bojom kontrastiraju7em &es duru! a G"assepiedI u #is molu-
•
Barokne svite koriste isti tonalitet za svaki stav! $to daje jednu uni#iciranost cijeloj kompoziciji! ali kod &ebisija to nije slučaj! kao ni kod ostali kompozitora nakon baroka- @no $to povezuje kasniju svitu = u uvodu okarakterisana kako nova svita> često postaje vanmuzička tema =pjesma! slika! dramatska radnja---> bilo da je ona za orkestar ili solo instrument-
•
Bergamsku svitu karakteri$e ritmička 9ivanost-
•
3ijelostepena ljestvica u ovome djelu nije kori$tena kasnijim djelima- @vdje se dr9ao tonaliteta i njegovi armonija pro$ireni i slobodnije kori$teni- "a tako mo9emo -
često na7i nerije$ene septakorde i nonakorde! G zabranjene I paralelne pomake ? rezultat &ebisijevog čestog kori$tenja oktavnog podcrtavanja melodije-
P r/lude :
"rvi stav Bergamske svite jeste "reludijum- Napisan je u taktu + u 6 ? duru i prestavlja uvod u svitu- - - @vaj motiv je zajednički za prva tri stava te 7u ja u svakom ponaosob da ga prona8em i ukazem na njegovo pojavljivanje i variranje„ Motiv „ primjer broj 1.
@čigledno je oktavno zadebljanje melodije ? tenika koju &ebisi često koristi zbog koloristički potreba- Motiv se nadovezuje kao dio druge #raze! od njega stvara dvotakt! koji se doslovno ponavlja ='')'.! '()'>! a zatim i varira kori$tenjem mikromotiva s početka stavka.
Slijedi ()taktni zaključak A dijela koji potvr8uje tonalitet 6 dura i donosi mirno7u koja 7e biti karakteristična za B dio---
!enuet : &rugi stav ove svite naslovljen je sa Menuet $to nas odma upu7uje i daje smjernice za dublji( analitički pristup na ovome djelu- Nije li to odma u početku znak da sam na pravom putu kada 9elim ovu svitu da poistovijetim i uporedim sa onom baroknom- Uzimaju7i i neke druge argumente u obzir ja smatram da je to dobar znak te da zaista ima razloga da se i ovaj stav uvrsti i uporedi sa baroknom svitom- Kao $to smo u baroknoj sviti imali Menuet tako ga imamo i danas u ovoj sviti ali svakako na način na koji ga je tretirao Klod &ebisi- Menuet je u ovoj sviti prvi stav igračkog karktera koji čuva! na jedan poseban način! autentičnost svite@vaj stav je napisan u a ? molu u taktu ( + ! traje ', takta $to je sa oznakom za tempo Andantino oko minute. Njegova sema je slede7a : A B A' 3 =razvojni dio > B' 3@&A-
Ako pogledamo njegove taktove od ? og do 2 ? og veoma lako 7emo uočiti i prisjetiti se gdje je inicijalno tematsko jezgro tog motiva- Malo je nepravedno analizirati samo jedan jedan #ragment Menueta na ovaj način ali taj #ragment je veoma bitan i zato ga spominjem- Ako se vratimo prvom stavu ove svite i pogledamo motiv bi7e nam jasno da je on ovdje sproveden ali ni ovdje ni u slede7im pojavama on nije u potpunosti isti! te je pomalo variran i prilago8en tempu! #akturi i karakteru svakog stava posebno-
#/oristim termi 0ubla kaa govorim o etalnio analizi 3 &armonia,makro i mikro struktura, analiza tematski& materiala 4 5
jedan vid polemike koju bi započeo ali koja bi bila potpuna kada bi ja imao u rukama poetski tekst kojim se bio inspirisan Klod &ebisi-
"lair de #une :
Cre7i stav Bergamske svite jeste 3lair de Lune - Napisan je u taktu *+4 u &es ? duru-
6
trodijelnom taktu = 1+4! *+4-- > &obro! ovaj stav nije brz kao 9iga! nalazi se u nizu stavova veoma bliski baroknoj sviti! očekivan je i do$ao je iako ne u pravom obliku! opet u taktu *+4-
Passepied :
"oslednji stav Bergamske svite naslovljen je sa G"assepied = paspje > $to nama uop$te i nije stran naziv- G"assepied je samo jedna od igara upotrebljivani u svitama Ooana Sebastijana Baa i njegovi savremenika a pritom je #rancuskog porijekla@vaj stav je pisan u #is ? molu u taktu + sa Allegretto ma non troppo kao oznakom za tempo- Kada je u pitanju izvo8enje ono je u trajanju oko četiri minute- S obzirom da sam spoemnuo passepied tio bi da napomenem da pored zemlje G porijeklaI i tempa ovaj G"assepied nema ni$ta zajedničko sa istoimenim stavom koji smo susretali u baroku- @vaj stav bi uporedio sa jednom drugom baroknom igrom na koju u odre8enoj mjeri ovaj stav i asocira! a tako8e je #rancuskog porijekla- &akle! GBourr/e = bure > je tako8e #rancuska igra u brzom + taktu i ja bi je uporedio sa ovim stavom! koliko mi to dozvole neke osnovne činjenice- Ne bi mogao a da ne spomenem Ooann Sebastian Bac! @rkestarska svita br- ' BP; ',11 ! "assepied < i << koji predstavljaju primjer #rancuske igre paspje = passepied > koja je kori$tena u #rancuskim baroknim operama! baletima! posebno u pastoralnim scenama- Najče$7e se pronalazila u taktovima ( + 4! 1 + 4! ( +
"ored seme ovoga stava svite koja je slede7a : A B A 3oda! smatram da je bitno da podsjetim da je ovaj stav sam #ini$ pred kraj trke i jedan veoma interesantan način da se zaokru9i ovo kompleksno djelo-
$aklju%ak :
Nadam se da sam u nekoj mjeri uspio #ormalno kao i idejno da osvijetlim muziku Kloda &ebisija u Begramskoj sviti- S obzirom da sam se ograničio na pronala9enje barokne ideje u ovom djelu! mnoge oblasti nisu u potpunosti obra8ene! to je ne$to čega sam svjestan%aključak koji 9elim iznijeti na samom kraju ovog seminarskog rada jeste to da sam ovdje uspio da prona8em i opravdano postojanje barokne ideje $to je veoma bitno za dosta dublji i ozbiljniji analitički pristup ovome djelu- Barokna ideja u ovoj kompoziciji ogleda se ne samo u #ormi ve7 i u sekvencama tipičnim za barok a prilago8enim impresionizmu i drugim parametrima koje sam ve7 navodio- "ojedine igre epoe baroka mogu se katkad prona7i u < i u vijeku ? u potpuno stilizovanom vidu uz primjenu izra9ajni sredstava novijeg doba = prvenstveno armonije > tako da rezultat mo9e biti veoma udaljen od prvobitnog izgleda ti igara@va svita odi$e jednom drugom idejom i ja smatram da nije toliko pobjegla od prvobitnog izgleda! čak $ta vi$e! kompozitor je mo9da tio i da je o9ivi onako autentično kako se odr9ala vijekovima- Naravno! ona nije jedina! imamo dosta svita inspirisani baroknim uzorima a Begramska svita je jedna u nizu oni koje tu inspiraciju najbolje pokazuju- Autentična je na sebi svojstven način i smatram da je odličan primjer za sagledavanje pro9imanja barokne ideje i #orme u impresionizmu-
@snova akorda je 3 =dominanta 6 dura> ali je oboga7en i drugim tonovima koja stvaraju posebnu boju! tipičnu za Kloda &ebisija-
11
#iteratura :
"eriči7! ;- Skovran! &- Nauka o muzikim obli!ima! Beograd Marinkovi7 Sonja! "storija muzike za """ i "# razred srednje $kole! Beograd oQat! E- ='*41> %ebuss& in 'roportion- 3ambridge: UniversitF "ress
12
Long! M- ='*1,> At te piano it %ebuss&. London: O-M- &ent R Sons Nicols! E- ='*2.> %ebuss&. @#ord: UniversitF "ress Scmitz! J- ='*5,> *e 'iano +orks of laude %ebuss&- NeQ Tork: Sloan R "earce