Ishrana ovaca
By: Asima Skopljak
Specifičnosti ishrane ovaca Osnovni principi ishrane ovaca su dosta slični ishrani goveda, ali postoje i specifičnosti ishrane ovaca o kojima treba voditi računa prilikom sastavljanja obroka. Ovo se naročito odnosi na proteine gdje postoji veća potreba u metioninu nego kod goveda.
Ishrana treba da bude ujednačena i njoj mora da se posveti velika pažnja, ukoliko se od ovaca očekuje dobra proizvodnja – kvalitetna vuna, dosta mlijeka i mesa. Kao i kod ostalih kategorija preživara ishrana ovaca predstavlja najveću stavku u troškovima proizvodnje i zato ishrana mora da omogući efikasno iskorišćavanja hranljivih maksimalnu i
Ishrana bremenitih ovaca Ovce treba adekvatno hraniti u toku citavog perioda sjagnjenosti ako se želi dobiti zdrav, napredan i vitalan podmladak. To prakticno znaci da gravidne ovce treba hraniti sa odgovarajucim i dobro izbalansiranim obrocima, koji obezbeduju njihove uzdržne potrebe, porast vune i normalan razvoj fetusa. Pri nedovoljnoj ishrani ovaca u periodu sjagnjenosti, najcešce se radaju slaba i nedovoljno vitalna jagnjad, a što se negativno odražava na njihov kasniji porast i razvoj. U toku perioda bremenitosti ovce treba da povecaju tjelesnu masu. Povecanje tjelesne mase, zavisi od rase, ali treba da iznosi 9-13kg. Bremenite ovce treba da uđu u period sisanja jagnjadi sa izvesnim kolicinama tjelesnih rezervi, pošto su potrebe ovaca u laktaciji znatno vece nego u toku bremenitosti.
Nakon oplodnje ovcama treba obezbediti kvalitetnu pašu, što je moguce duže. Kako je zimi obicno nedovoljna kolicina paše, sjagnjenim ovcama treba obezbijediti dopunsku hranu. Najpogodnije kabasto hranivo za ishranu ovaca u toku zime je kvalitetno seno leguminoza. Travno sijeno mora biti od biljaka koje su pokošene u optimalnoj fazi vegetacije i adekvatno osušene. Gravidna ovca, sa tjelesnom masom od oko 60kg, može konzumirati u toku jednog dana 1,5-2kg sena. Potrebno je obezbijediti i neki od proteinskih dodataka, sa potrebnim kolicinama minerala.
Kolicina korijenasto-krtolastih hraniva i silaže u dnevnom obroku sjagnjenih ovaca treba da se krece od 2-3kg pojednom grlu. Pri tome, osnovu ishrane sjagnjenih ovaca treba da predstavlja seno dobrog kvaliteta.
U prvih 15 sedmica sjagnjenosti, ovce srednje težine mogu da konzumiraju u toku dana 1,5-2kg sijena srednjeg kvaliteta, ili 4-5 kg silaže dobrog kvaliteta ili 710 kg korijenasto-krtolastih hraniva.
U oskudnim uslovima ishrane sjagnjenih ovaca, u brdsko-planinskim podrucjima,u zadnjoj fazi bremenitosti mogu se koristiti obroci sledeceg sastava:
6-4 sedmice pre jagnjenja: 1kg sijena + 200gr
koncentrata 4-2 sedmice pre jagnjenja: 1kg sijena + 400gr koncentrata 2-0 sedmice pre jagnjenja; 1kg sijena + 500gr koncentrata Smatra se dovoljnim ako se ovce jednom dnevno hrane sa ovakvim obrocima. Treba izbjegavati ishranu sjagnjenih ovaca sa pokvarenom, plesnivom, promrzlom i trulom hranom.
U zimskom periodu ishrane ne treba sjagnjene ovce puštati na pašu u vrijeme golomrazice,kada je trava pokrivena slanom ili rosom. Kada je to neophodno, ovcama prije toga treba dati izvjesnu kolicinu sijena. Zimska ispaša smanjuje troškove ishrane ovaca, poboljšava promet materija u organizmu sjagnjenih ovaca, doprinosi boljem razvoju ploda, boljem formiranju vunskog pokrivaca i lakšem jagnjenju.
Ishrana ovaca u laktaciji
Ishrana ovaca u laktaciji ovaca trebalo bi da sadrži dovoljne količine hranljivih materija za sintezu mlijeka, porast vune i optimalnu kondiciju grla. Laktacija ovaca obično traje oko četiri meseca, a mliječnih rasa i do šest mjeseci. Maksimalna produkcija mlijeka dostiže se veoma brzo, dvije-tri sedmice poslije jagnjenja. Na mogućnost ispoljavanja mliječnosti ovaca posebno utiče ishrana. Potrebe ojagnjenih ovaca znatno su veće od potreba bremenitih grla. To se naročito odnosi na energiju i proteine
Ovčije mlijeko se po hemijskom sastavu značajno razlikuje od kravljeg što istovremeno znači da za proizvodnju jednog kilograma mlijeka ovaca treba obezbijediti oko 0,7 hranljivih jedinica energije, 100-110 grama svarljivih proteina, 2,3 grama fosfora i 3,6 grama kalcijuma. Ovce, u odnosu na svoju telesnu masu, daju veliku količinu mlijeka. Ishrana ovaca, neposredno po jagnjenju, sastoji se od postepenog privikavanja na konzumiranje povećanih količina hrane, koja treba da podmiri potrebe u hranljivim materijama i spreči prekomijerno trošenje ranije stvorenih rezervi.
Pri određivanju potreba za hranljivim materijama treba imati u vidu da ojagnjene ovce, osim što daju određene količine mlijeka, produkuju i vunu, koja po svojoj prirodi predstavlja proizvod proteinskog karaktera. Mlade ovce koje u isto vreme i rastu dio hranljivih materija treba da obezbijede za porast. Sve su ovo razlozi za to da se ishrana ovaca u laktaciji u prvih mjesec-dva organizuje po volji. Pri zimskom jagnjenju obroci ojagnjenih ovaca treba da sadrže sijeno dobrog kvaliteta, slažu, koncentrovana hraniva, so
Kao dobra dopuna obroku ojagnjenih ovaca može poslužiti koncentrovana smiješa sastavljena od:
19 % zrna ovasa 15 % suncokretove sačme 3 % sladnih klica 30 % pšeničnih mekinja 31 % stočnog brašna i 2 % mineralnih materija.
U obroku ovaca u laktaciji, udio sirove celuloze u suhoj materiji može biti nešto veći. Obrok ovaca u laktaciji u zimskom periodu treba da sadrži seno dobrog kvaliteta, silažu, slamu leguminoza, koncentrovana hraniva i eventualno korijenasto-krtolasta hraniva.
Ishrana jagnjadi i jagnjadi u tovu
Osnova za uspiješnu proizvodnju mesa predstavlja pravilna ishrana jagnjadi od samog početka tova. Posebnu pažnju treba obratiti na genetski potencijal grla i pravilno korišćenje krmnih smiješa u zavisnosti od uzrasta i postignute težine . Potpune krmne smiješe za porast i tov jagnjadi proizvode se u brašnastom i peletiranom obliku. Kod svih faza tova jagnjadi, obrok treba dopuniti kvalitetnim lucerkinim sijenom u neograničenim količinama zbog pravilnog razvoja predželudaca i održavanja digestivnog zdravlja životinja.
Dobra smiješa za tov jagnjadi obezbeđuje:
Optimalan balans energije i proteina Optimalan nivo vitamina i minerala Optimalan odnos digestivnih vlakana Odličnu konverziju Odlično varenje Visok prirast Odličan randman mesa
Sistemi tova jagnjadi u RS.
Intenzivan tov jagnjadi do 90-120 dana starosti Ishrana se bazira na mlieku (sisanje), uz dodatak pravilno spremljenih smiješa i kvalitetnog sijena. Odbijanje sa 30-40 dana. Na kraju tova jagnjad dostižu težinu od 25-30 kg – randman do 55%. Koncentrat treba da sadrži kukuruz, ovas ječam mekinje i uljanu sačmu. Vitamiski mineralni panel u količini od 2%
Ishrana priplodnih ovaca i ovnova Ishrana ovnova Ishrana ovnova za VO (imaju poseban režim ishrane u centrima za VO i na društvenim farmama). Ishrana ovnova za prirodno parenje je slična režimu ishrane odraslih ovaca, s tim što se 30 dana prije sezone parenja prihranjuju koncentratom u količini od 100-400 grama, a u sezoni parenja koncentratom 500-600 grama dnevno po grlu i 30 dana po završetku parenja sa koncentratom u količini od 100-400 grama dnevno po grlu.
Proizvodnja priplodnih ovaca uslovljena je prvenstveno genetskim, ali I velikim brojem paragenetskih faktora. Jedan od najvažnijih paragenetskih faktora koji direktno utice na proizvodnost priplodnih ovaca je ishrana. Iz tog razloga, ishrana priplodnih ovaca mora biti u skladu sa potrebama životinja, Najveci zahtjevi u pogledu hranljivih materija kod priplodnih ovaca, javljaju se u prvom mjesecu i posljednjoj trecini graviditeta, kao i u periodu gajenja jagnjadi. Iz tog razloga u ovim periodima fiziološkog stanja ovaca mora se posvetiti posebna pažnja njihovoj ishrani.
Flašing metoda u ishrani ovaca Sprovodi se 50 – 60 dana prije pripusta Treba utvrditi kondiciju priplodnih ovaca Dnevi obroci se povećevaju u cilju poboljšanja kondicije priplodnih grla. Dodavanje žitarica, kvalitetnija kabasta hrana, silaža (do 2 kg dnevno), kvalitetan pašnjak.
