FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE UVOD U GRAFIČKU TEHNOLOGIJU
KAKO SE IZVODI TAMPON TISAK
30.10.2017. III semestar
Azra Mukić
SADRŽAJ 1. Uvod........................................ Uvod.............................................................. ............................................ ............................................ ............................................... ........................... .. 1 2. Razrada problema..................................... problema........................................................... ............................................ ............................................. .............................. ....... 6 3. Zaključak........................................ Zaključak.............................................................. ............................................ ............................................ ............................. ....... .............15
Kako se izvodi tampon tisak?
SAŽETAK: U seminarskom radu je objašnjen pojam tampon tiska kao i klišeji koji se koriste za tampon tiska, te principi izrade klišeja. Osnova tampon štampe su tamponi koji se koriste za otiska pa su date osnovne informacije o tamponima kao i faze izrade tampona, princip rada tampon štampe te postupak prijenosa boje sa klišeja na podlogu kod tampon štampe. Navedene su i osnovne podjele stojeva za tampon štampu sa kratkim osvrtom na princip rada otvorenih strojeva za tampon tisak.
KLJUČNE RIJEČI:TAMPON TISAK, KLIŠEI, TAMPONI, OTVORENI TAMPON TISAK
Haw to take a tampon print? print? ABSTRACT: The seminar paper explains the term printing press, as well as the clichés used for the printing press, and the principles of making clichés. The basis of the printing press is the tampons used for the print, giving basic information about the tampons as well as the phases of the tampon, the principle of printing the print job and the process of transferring the color from the clichés to the substrate at the printing press. The basic breakdown of the buffer for printing with a brief overview of the principle of operation operation of of the open buffer printing printing machines machines are also indicated.
KEYWOORDS: TAMPON PRINT, CLIESSES, TAMPONS, OPEN TAMPON PRINT
1. UVOD Tisak (eng. Printing) pripada osnovnoj proizvodnji. Tisak se provodi upotebom različitih tehnika. Danas postoji mn oštvo tehnika koje se sve češće primjenjuju zahvaljujući svojoj jednostavnosti, brzini i umjerenim zahtjevima tiska.
Slika1. Shematski prikaz direktnog tiska
Kod klasičnih se tiskarskih tehnika otisak dobiva prenošenjem tiskarske boje na tiskovnu podlogu. To se ostvaruje ostvaruje pritiskom tiskovne forme (fizički predložak s tiskovnim elementima edstvom koji nose boju i neobojenim slobodnim površinama) površinama) na podlogu, izravno ili posr edstvom nekoga prijenosnog elementa. U novije se doba, kod digitalnih tiskarskih tehnika, otisak ostvaruje s digitalno zapisane
tiskovne forme pohranjene u računalnoj memoriji, na osnovi koje, prema naredbama iz računala, digitalni tiskarski stroj oblikuj e otisak. Prema načinu prenošenja boje s tiskovne forme na tiskovnu podlogu, tiskarske tehnike dijele se na: -izravne (direktne), kod kojih se boja prenosi izravno s tiskovne forme na tiskovnu podlogu, te -neizravne (indirektne), kod kojih se boja s tiskovne forme najprije prenosi npr. na prijenosni valjak ili tampon, s kojega potom prelazi na tiskovnu ti skovnu podlogu. Prema obliku tiskovne podloge, tiskarske tehnike dijele se na one kod kojih je tiskovna tis kovna podloga podloga u pojedinačnim pojedinačnim komadima (tisak na arke) i one ko d kojih je tiskovna
namotana u kolutovima (tzv. tisak iz role, rotacijski tisak ili rototisak), pa se najčešće tiska rotacijskim strojevima s valjcima (tzv. rotacija); papirna podloga za takvu vrst tiska obično se naziva rotopapir. 1
Prema načinu ostvarenja otiska, tiskarske tehnike dijele se na one kod kojih se otisak ostvaruje pritiskom i one kod kojih to nije slučaj. Ipak, najčešća je podjela klasičnih tiskarskih tehnika prema odnosu tiskovnih elemenata i slobodnih površina tiskovn e forme. Po tom se kriteriju tiskarske tehnike dijele na tehnike: - visokoga tiska, -tehnike plošnoga tiska, -tehnike dubokoga tiska i -tehnike propusnoga tiska.
Tehnike visokoga tiska T ehnike hni ke vi vi sokoga sokoga tiska tisk a rabe tiskovne forme kod kojih su tiskovni elementi uzdignuti u
odnosu na slobodne površine, a boja se s tiskovnih elemenata, izravno ili posredno, prenosi na
tiskovnu podlogu.
Slika 2. Shematski prikaz indirektnog tiska
Najvažniji oblici visokoga tiska su: -knjigotisak, -visoki neizravni tisak i -fleksografski tisak. 2
Knjigotisak je je postupak visokog izravnoga tiska kod kojega se boja najprije nanosi na uzdignute tiskovne elemente tvrde tiskovne forme, s koje se pritiskom izravno prenosi na
tiskovnu podlogu. Pretečom knjigotiska smatra se drvorez, a stvarni razvoj započeo je Gutenbergovim izumom tiskarske preše, kakve su se rabile do XIX. st., kada su ih zamijenili brzotisni, zaklopni i rotacijski strojevi (knjigotisak ). ). Općenito, knjigotisak danas kvalitetom zaostaje za ofsetnim tiskom, pa je još zastupljen tek s manje od 5% svih otisaka, dok je 1970 ih bio zastupljen s 50%. Visoki neizravni tisak (suhi ofsetni tisak ililetterset) ililetterset) ostvaruje ostvaruje se strojevima koji se u osnovi sastoje od temeljnoga valjka s tiskovnom tis kovnom formom, prijenosnog (ofsetnoga) (ofsetnoga) valjka i tiskovnoga valjka. Za tu se tehniku rabi viskozna tiskarska boja, koja se iz spremnika (bojanika) posredstvom niza valjaka (tzv. duktor i heber, razribači, nanosači) nanosi n a tiskovnu formu. Boja se zatim s tiskovnih elemenata pritiskom prenosi na prijenosni valjak s
kojega, opet pritiskom, prelazi na tiskovnu podlogu. Tiskati se može jednobojno i višebojno, jednostrano i obostrano, ovisno o izvedbi izvedbi stroja. Danas se ta tehnik a najviše primjenjuje u tisku ambalaže te obrazaca i vrijednosnih papira. Fleksografski tisak (također fleksotisak ili anilinski ili anilinski tisak ) tehnika je izravnoga tiska s (također fleksotisak
pomoću razmjerno mekane, fleksibilne tiskovne forme. Ta se tehnika najviše koristi za tisak ambalaže uz razmjerno nisku kvalitetu otiska. Tiskarski su strojevi jednostavne građe (temeljni i tiskovni valjak), koristi se razmjerno rijetka boja (male viskoznosti) pa nisu potrebni složeni uređaji za njezino nanošenje na tiskovnu formu, a kako su pr itisci u tisku mali, strojevi ne moraju biti robusni. Fleksografski tisak danas omogućuje milijunske naklade na upojnim i
neupojnim tiskovnim podlogama. Danas su ponajprije zastupljene ofsetnim tiskom, dok se npr. svjetlotisak vrlo rijetko rabi.
Tehnike plošnog tiska Riječ je o postupku otiskivanja tiskovnom formom kojaj je u ravnini, bez izbočina i udubina, što znači da su tiskovne i slobodne površine također u istoj ravni.
Slika3. Shematski prikaz prikaz ofsetnog tiska
3
Ofsetni tisak (također ofset ) tehnika je plošnoga neizravnog tiska. Ta se tehnika razvila iz litografije; oko 1880. kamene ploče bile su zamijenjene metalnima, a početkom XX. st. uveden je prijenosni (ofsetni) valjak, pa ta tehnika od 1970-ih prevladava u tisku novina,
knjiga i sl. Strojevi za klasični (mokri) ofsetni tisak u osnovi su građeni od temeljnog valjka, na kojem se nalazi tiskovna forma, te prijenosnog i tiskovnoga valjka. Tiskovni elementi i
slobodne površine razlikuju se svojim afinitetom prema tiskarskoj boji, što se postiže vlaženjem tiskovne forme posebnim sustavom u stroju, pri čem se tekućina za vlaženje prihvaća na slobodne slobodne površine pa one postaju postaju oleofobne (odbijaju (odbijaju boju). Sustavom Sustavom za nanošenje boje zatim se na tiskovnu formu nanosi tiskarska boja koja se prihvaća na tiskovne elemente te se pritiskom prenosi na prijenosni (ofsetni) valjak s kojega pritiskom prelazi na
tiskovnu podlogu. Danas se sve više koristi i tzv. bezvodni ofsetni tisak, kod kojega se afinitet prema boji tiskovnih elemenata elemenata i slobodnih površina površina postiže bez bez vlaženja tiskovne tiskovne forme. Mjesto sustava za vlaženje, u današnjim se strojevima nalaze laserske glave koje, prema naredbama iz računala, u samome stroju izrađuju tiskovnu formu (tzv. tehnologija DI, akr. od engl. Direct engl. Direct Imaging ). ). Strojevi za plošni neizravni tisak mogu biti jednobojni ili višebojni, predviđeni za tisak tisak iz role ili tisak na arke. arke.
Tehnike dubokoga tiska
Slika 4. Shematski prikaz dubokog tiska
T ehnike hni ke dub dubo ok og a titi ska odlikuju se tiskovnom formom kojoj su tiskovni ti skovni elementi udubljeni
u odnosu na slobodne površine. Bakrotisak je je najznačajnija najznačajnija tehnika te vrste, kod koje se boja boja prenosi na tiskovnu tiskovnu podlogu izravnim pritiskom tiskovne forme. Bakrotisni strojevi dijele se na bakrotisne preše, bakrotisne strojeve na arke i bakrotisne rotacije. Bakrotisni strojevi na arke kao tiskovnu
formu najčešće koriste bakrenu ploču koja se stavlja na temeljni valjak, dok bakrotisne rotacije imaju masivni bakreni valjak na površini kojega se graviranj em ili jetkanjem udube tiskovni elementi. Najčešće se otiskuje tako da se temeljni valjak s tiskovnom formom uranja 4
u boju, potom se posebnim nožem (rakel) boja s površine skida, a boja preostala u tiskovnim elementima pritiskom se prenosi na tiskovnu podlogu. Tiskovni elementi kod bakrotiska
mogu biti različitih dubina pa se tom tehnikom mogu ostvariti pravi višetonski otisci, ali se koristi i rasterska reprodukcija te kombinacija tih tehnika. U tehnike dubokoga tiska ubrajaju se i -čelični reljefni tisak (još tisak (još i slijepi tisak ) te -tamponski tisak , koji se danas, međutim, rjeđe rabe u velikim serijama.
Tehnika propusnoga tiska
Slika 5. Shematski prikaz rada rada sitotiska
T ehnika hni ka pr pr opusnoga opusnoga titi ska je sitotisak, kod kojega su tiskovni elementi tiskovne forme forme
propusni za tiskarsku tiskarsku boju, a slobodne slobodne površine nisu. Prilikom tiska tiskovna tiskovna se forma (mrežica) približava podlozi, a boja se gumenim nožem protiskuje kroz tiskovne elemente te izravno, pritiskom nanosi na tiskovnu podlogu. Sitotiskom se može, ovisno o izvedbi stroja, tiskati na komade (arke) ili iz role, a osim strojeva s ravnom mrežicom grade se i oni s valjkastom tiskovnom formom. Sitotiskom je moguće tiskati na različite tiskovne podloge upor abom abom različitih tiskarskih boja.
5
2. RAZRADA PROBLEMA
Tampon tisak Tampon tisak ( njem. Tampondruck m,; engl. Tampon printing) najnovija je tehnika tiska.
Jednom od tehnika tiska na ravnu čeličnu ploču izvede se otisak ( najčešće se upotrebljava duboki tisak i sitotisak) te se na taj otisak pritisne gumeni tampon koji prenosi boju na podlogu za otiskvanje. Tampon tisak je izuzetno pogodna tiskarska tehnika za tisak na neravnim podlogama, pa se za to i upotrebljava.
Tampon tisak se vrši pomoću ravne tiskovne forme na koju se željeni predložak stvara jetkanjem u metalu ili fotopolimernim ravnim pločama. pločama. Takva tiskovna forma se naziva naziva klišej. Tampon je najčešće elastični jastučić od silikonske gume koji se naslanja na klišej sa kojeg se prenosi boja na sami tampon koji dalje prenosi boju na tiskarsku površinu.
Klišeji u Tampon tisku Klišeji u tampon tisku služe kao nosioc motiva koji će se prenjeti na tiskovnu podlogu. Klišeji mogu bit: -čelični -cinkovni i -polimerni
Fotopolimerni kliše Fotopolimerni kliše je kliše je najzastupljeniji u tampon tampon štampi.
Slika 6. Fotopolimerni Fotopolimerni kliše
Napravljen je od fotoostljivog polimera i zato se koristi u kratkim tj. malim serijama.
6
Fotopolimer omogućava maksimalno maksimalno skraćenje vremena pripreme klišea za rad. Ovaj kliše daje najbolji odnos cijena/isplatljivost za serije ispod i oko 10 000 otisaka, mada iskustvo govori da može podn ijeti čak i 100 000 otisaka.
Slika ili logo koji želimo da oštampamo potrebno je na neki način prvo udubiti u kliše jer boja se zadržava u udubljenjima (duboka štampa) . Kod ove vrste klišea, udubljenja se prave uz pomoću UV zračenja. Koristi se tzv. '' UV kofer'' koji posjeduje u sebi posebne UV lampe.
Potrebno je napraviti pripremu, prebaciti je na film ili paus i postaviti je između klišea i UV lampi.
Princip izrade fotopolimernih klišeja: 1. Skidanje zaštitne folije u tamnoj komori 2. Pranje gornje površine (sprečavanje ljepljenje filma) 3. Predosvjetljavanje predloška bez kontakt. rastera (5 ( 5 - 15 s) 4. 1 min osvjetljavanje sa kontaktnim rasterom (80/90 ili120/90 lin/cm) 5. Razvijanje sa 98% etilnim alkoholom (2 min uz konstantno
mješanje štapićem) 6. Sušenje klišeja vrućim zrakom (fenom)
Slika 7. Proces snimanja snimanja klišea
7
Cinkovi klišeji
Slika 8. Izgled Zn klišeja klišeja
Izdržljivost im je oko 200 000-300 000 otisaka. Princip izrade Zn kliš eja: 1. Skidanje zaštitne folije na predoslojenom klišeju 2. Osvjetljavanje klišeja (1min, 20 s) kroz kopirni predložak(stranično ispravni pozitiv - šihta okrenuta prema dolje)
3. Dodatno osvjetljavanje 20 s (veće površine uz kontaktni raster od 80/90 ili 100/90 lin/cm) 4. Razvijanje u razvijaču (1 min uz poljevanje klišeja) 5. Ispiranje vodom i sušenje 6. Korekcija flomasterima nezaštićenih djelova i zaštičivanje bočnih površina 7. Pečenje klišeja T = 50°C (otvrđivanje kopirnog sloja) 8. Jetkanje 16% nitratnom kiselinom uz povremeno mješanje (1 min = 0,01 mm dubine)
Čelični klišeji
Slika 9. Izgled čeličnog čeličnog klišeja
Izdržljivost im je i do 1 000 000 otisaka. Maksimalna veličina T.e. je 250 μm. Veće površine je obavezno rastrirati (kontaktni raster linijatura od 80do 120 lin/cm). Primjer transfera bojila: 8
0,25 μm = dubina klišeja 0,12 μm = nakon udara tampona (50% transfer) 0,8 μm = na otisku (nakon 40% isparavanja bojila na tamponu)
Slika 10. Reproduk 10. Reprodukcija cija klišeja
Tamponi za tampon tisak Tampon je strojni dio po kojemu je i tehnika otiskivanja dobila ime (eng. pad). Funkcija tampona je da preuzime bojilo ti skovnu podlogu. Tampom bojilo sa klišeja i prenese ju na tiskovnu direktno utječe na kvalitetu otiska te se mora prilagoditi bojilu i tipu tiskovne podloge.
Slika 11. T amponi amponi za tampon tisak od različitih materijala i različitih veličina
Tampon sadrži: -bojila -silikonsku gumu, -silikonsko ulje i -dodatke za regulaciju tvrdoće Ovisno o udjelu dod adtaka za regulaciju tvrdoće moguće je ostvariti različite tvrdoće tampona. Te tvrdoće u industriji se kreć u od 0°Sh do 40°Sh (shora), a u grafičkoj industriji se kreću od 2°Sh do 14°Sh (shora). Tvrdoća tampona mora odgovatrati obliku i hrapavosti tiskovne podloge te 9
diretno utječ e na
kvalitu reprodukcije. Strojevi bez vibracija dati će točniji i precizniji otisak - bez vidljivih valova na otisku.
TAMPONI Vrlo meki Meki Srednji Tvrdi
OBOJENJE
TVRDOĆA U °Sh
Žuti
2-3 °Sh 3-5 °Sh 6-9 °Sh 10-14 °Sh
Zeleni
Smeđi Crveni Tabela 1. Podjela tampona tampona prema prema mehkoći, mehkoći, tvrdoći i obojenju obojenju
Tvrdoća koja se najviše koristi je oko 10 SHORA. Najkvalitetniji materijal za izradu izradu tampon guma guma je uglavnom žućkasto žućkasto -bele boje jer je to boja silikonskog kaučuka , odlično amortizirali vibracije nastale od tamponskih strojevi. M aterijali crvene boje su tvrdji i izradjeni od klasičnog silikona. Za ostvarivanje dobrog otiska potrebno je pravilno izbrati (proizvesti) tampon. Pa tako tampon: - mora odogovarati veličini motiva na klišeju - mora odgovarati dimenziji i obliku tiskovne podloge (10 – 20% – 20% veća od otiska)
Pravilan izbor tampona treba odrediti vlastitim testiranjem.
Lakše je tiskati ako je zaobljenost između klišeja i tampona veća (vrijedi samo za malu dimenziju otisaka gdje su deformacije tampona i slike veće). Kod neravnih podloga površine bočna ukošenost tampona mora biti što veća (dimenzijonalna stabilnost).
Dimenzija na tamponu ne označava fiziču veličinu tampona nego površinu koju može uspiješno otisnuti. Izrada tampona se izvodi u dvije faze :
1. izrada negativnog kalupa 2. izrada pozitivnog tampona
10
Slika 12. Izrada negativnog kalupa
Slika 13. Izrada pozitivnog tampona
1. Polirana unutarnja površina - omogućava postizanje fine rezolucije 2. Dno kalupa u sredini kalupa (vršna zaobljenost) - omogućava izvlačenje izvlačenje iz T.e. i dobar transfer bojila
3. Bočna zaobljenost - kod mekih tampona = dimenzijonalna stabilnost
Princip rada tampon štampe Princip rada tampon štampe se zasnivaju na
sljedećim koracima:
- nanošenje boje valjkom na kliše, - svlačenje boje NOŽEM sa klišea, - boja boja koja je ostala ostala u udubljenjima u klišeu klišeu se uzima gumom gumom (tzv. tamponom) i prenosi prenosi na
površinu podloge podloge koja se štampa. štampa.
11
Slika 14. Nanošen 14. Nanošenje je i skidanje boje
Prijenos boje sa klišeja na podlogu kod tampon štampe Kada se završi proces nanošenja i skidanja boje, tampon t ampon preuzima boju sa klišea i prenosi je na predmet.
Slika 15. Putanja tampona
Procesa nanošenje/skidanje nanošenje/skidanje boje i
prenos boje na podlogu odvijaju u jednom mahu, a
postupak je sljedeći: sljedeći: valjak nanosi boju na kliše, stroj mašine se nalazi u prednjem položaju i tampon se nalazi tačno iznad predmeta na koji je potrebno naneti otisak. - u momentu kada
- tampon se spušta pomoću pneumatskih klipova na predmet, ostavlja boju i diže se, zatim se stroj vraca nazad i u tom povlačenu nož skida boju sa klišea (boja se zadržava zadržava samo u
udubljenima u klišeu). Tampon se spušta i preuzima boju iz i z klišea. Tampon štampa spada u proces duboke štampe. 12
Strojevi za tampon tisak Ovisno o tipu proizvoda mogu se pronaći i Obično se primjenjuju sljedeće tri 3
razne konstrukcije tampon tiskarskih strojeva.
podjele:
1. Prema konstrukciji tiskovne jedinice
a) otvoreni princip (bojilo je u otvorenom bojaniku)
b) zatvoreni princip (bojilo je u hermetički zatvoreno zatvoreno u bojaniku) c) tamponske rotacije Otvoren sistem je napravljen za "male" i serije sa brzim promjenama, boje, klišea i sl.. ( 1-100 000 otisaka ) Zatvoren sistem je napravljen za "srednje i velike" serije koje koje se rade svaki dan u stalnom kontinuitetu (100 000 - .... otisaka)
2. Prema stupnju automatičnosti (ulaganju predmeta koji se otiskuju) a) ručni strojevi (sve faze izvode se manualno) b) poluautomatski strojevi (tisk. jed. se pokreće automatski a podloga manualno) c) automatski strojevi (sve faze izvode se automatizirano)
Slika 16. Ručni stroj za tampon tiska tiska
3. Prema broju otisnutih boja u jednom prolazu
a) jednobojni strojevi b) dvobojni strojevi c) trobojni strojevi
d) četverobojni strojevi d) peterobojni strojevi e) hibridni strojevi 13
Otvoreni princip tampon tiska
Otvoreni princip tampon tiska (bojilo je u otvornemo bojaniku) se primjenjuje kod ručnih i poluautomatskih tampon strojeva.
Slika 17. Otvoreni princip tampon tiska
Otisak kod otvorenog principa tampon tiska
nastaje u šet koraka:
Slika 18. Shema nastajanja otiska kod otvorenog tampon tiska
1. donji rakel nanosi bojilo 2. gornji rakel skida bojilo
3. tampon udara o klišej 4. tampon dolazi iznad predmeta 5. tampon udara o predmet 6. predmet je otisnut 14
3. ZAKLJUČAK Tampon tisak je tehnika dubokog tiska sa indirektnim otiskivanjem, gdje pomoću gumenog tampona prenosimo boju sa tiskovne forme, klišea, na željeni predmet. Od dana kada se štampa pojavila i počela razvijati, radilo se na problemu prenoše nja otiska na neravne površine. Iz tog razmišljanja proistekla je i tampon štampa. Zbog mogućnosti rada na neravnim predmetima i svim vrstama podloge tj. materijala, ova vrsta štampe je našla veoma veliku upotrebu. Osnovne gran e u kojima se koriste tampon mašine: Automobilska industija, elektronska industija, pakovanja,tastature, staklo i keramike, ID kartice, medicinska industrija, CD industrija, kancelarijski materijali, igračk e, e, sportska oprema.
15
Literatura:
Uvod u grafičku tehnologiju; Darko Babić; Zagreb,1998. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; Enciklopedija.hr.; Tiskarske tehnike http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61456 pa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tehnike tiska u funkciji funkciji optimizacije Sveučilište Josi pa nakladničke proizvodnje; Ivan Pozderac https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos%3A1578/datastream/PDF/view
CP plus (centropapir.rs.); Tampon mašine http://www.centropapir.rs/tampon_masine_kurs.htm
16
