Prostorna Osnova - Tekstualni Dio

NOSILAC PRIPREME: FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA NOSILAC IZRADE: URBANISTIČKI ZAVOD BIH, SARAJEVO

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH ''SLIV RIJEKE UNE'' 2008. – 2028. / PROSTORNA OSNOVA /

Tehnički direktor: ___________________ ZLATAN LAZAREVSKI,dipl.ing.građ.

Direktor : ___________________ MUGDIM ČUKLE,dipl.ing.arh.

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________

Sarajevo, Decembar 2008. godine.

UČESNICI U IZRADI: Koordinator : ZLATAN LAZAREVSKI, dipl.ing.građ. Saradnici autori : Doc.Dr . SAMIR ĐUG, dipl.bio. Mr.Sci. NUSRET DREŠKOVIĆ, dipl.geograf. Mr. ŽELIMIR JOVANOVIĆ, dipl.ing.arh. RADE JAUZ, dipl.ing.arh. HARIS MUJKIĆ, dipl.ing.arh. ŽELJKO VUKOVIĆ, prof.geograf. KENANET HADŽIMUJIĆ, ing.saob. TATJANA RISTANOVIĆ-TOHOLJ dipl.prost.plan. MIRSADA HADŽIMUJIĆ arh.teh. EMIR PAJIĆ,informatičar

__________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

2


SADRŽAJ : UVOD 5 IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA S.R.BiH 1981-2000.g 8 1.0. POSTOJEĆE STANJE 9 1.1. PRIRODNI UVJETI I RESURSI 13 1.1.1. GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE 13 1.1.2. TEKTONSKE KARAKTERISTIKE 19 1.1.3. HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE 20 1.1.4. GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE 25 1.1.5. KLIMATOLOŠKE KARAKTERISTIKE 46 1.1.6. HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE 57 1.1.7. VODNI REŽIM 61 1.1.8. KVALITET VODA 65 1.1.9. PEDOLOGIJA 69 1.1.10.BIODIVERZITET 76 1.1.11.BIOLOŠKA RAZNOLIKOST TAKSONA 81 1.1.12.PRIJEDLOG ZAŠTITNIH MJERA I PROGRAM PRAĆENJA 99 1.1.13.ZAKLJUČAK O ISPUNJENOSTI POTREBNIH KRITERIJA ZA PROGLAŠENJE ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 100 1.2. KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG RAZVOJA 102 1.2.1. PRIVREDNE DIJELATNOSTI U OBUHVATU 102 1.2.2. PRIVREDNE DIJELATNOSTI U OKRUŽENJU 106 1.3. STANOVNIŠTVO I KARAKTERISTIKE RAZVOJA NASELJA 107 1.3.1. NASELJA U OBUHVATU 107 1.3.2. STANOVNIŠTVO U OBUHVATU 110 1.3.3. GRADOVI I NASELJA U BLIŽOJ OKOLINI 117 1.4. KARAKTERISTIKE RAZVOJA INFRA STRUKTURNIH SISTEMA 124 1.4.1. CESTOVNI PROMET 124 1.4.2. ŽELJEZNIČKI PROMET 126 1.4.3. PTT KOMUNIKACIJE 127 1.4.4. ELEKTROENERGETIKA 128 1.4.5. VODOPRIVREDA 128 1.4.6. ZAGAĐENJA I UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 130 1.5. DRUŠTVENE DIJELATNOSTI 132 1.6. PRIRODNO I KULTURNO HISTORIJSKO NASLJEĐE 139 1.6.1. PRIRODNO NASLJEĐJE 139 1.6.2. KULTURNO HISTORISKO NASLJEĐJE 140 1.7. NAMJENA PROSTORA 151 1.8. PROCIJENA UTICAJA NA OKOLIŠ 153 1.9. KARAKTERISTIKE RAZVOJA TURIZMA 156 1.10. PREVENCIJA, ODNOSNO OGRANIČAVANJE EFEKATA __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

3

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ PRIRODNIH NEPOGODA I KATASTROFA 1.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM DIJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA 1.12. ANALIZA I OCIJENA STANJA U PROSTORU 1.13. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 1.13.1. OPĆI CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 1.13.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 1.14 OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG UREĐENJA ZAKONSKI OKVIR LITERATURA I DOKUMENTACIJA

157 159 167 175 175 175 178 193 197

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH „Sliv rijeke Une“ 2008. do 2028. godine sastoji se od tekstualnog obrazloženja i slijedećih grafičkih priloga: 1. SINTEZNI PRIKAZ UTICAJNIH FAKTORA U ŠIREM OBUHVATU – POSTOJEĆE STANJE ( M 1:100 000 ) 2. SINTEZNI PRIKAZ INFRASTRUKTURNIH SISTEMA – POSTOJEĆE STANJE ( M 1:25 000 ) 3. PRIRODNO I KULTURNO-HISTORIJSKO NASLJEĐE

( M 1:25 000 )

4. KARTA NASELJENOSTI I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ( M 1:25 000 ) 4.1. KARTA NASELJENOSTI ( M 1:10 000 ) 4.2. KARTA NASELJENOSTI ( M 1:10 000 ) 4.3. KARTA NASELJENOSTI ( M 1:10 000 ) 4.4. KARTA NASELJENOSTI ( M 1:10 000 ) 4.5. KARTA NASELJENOSTI ( M 1:10 000 ) 5. SINTEZNI PRIKAZ NAMJENE POVRŠINA I KORIŠTENJA PROSTORA –POSTOJEĆE STANJE ( M 1:25 000 ) 6. OSNOVNI KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE N.P. UNA ( M 1:25 000 )

-

HIPSOMETRIJSKA KARTA N.P. UNA ( M 1:50 000 )

-

OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA N.P. UNA ( M 1:50 000 )

-

KARTA KLIMATSKIH TIPOVA N.P. UNA ( M 1:50 000 )


4

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ -

KARTA BONITETA VODA N.P. UNA ( M 1:50 000 )

-

PEDOLOŠKA KARTA N.P. UNA ( M 1:50 000 )

-

KARTA RIJEČNE MREŽE N.P. UNA ( M 1:50 000 )

-

KARTA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ( M 1:50 000 )

-

KARTA TEKTONIKE N.P. UNA ( M 1:50 000 )

-

KARTA POKRIVENOSTI TLA NP. UNA ( M 1:50 000 )

-

KARTA KONTAMINIRANOSTI MINAMA N.P. UNA ( M 1:50 000 )

UVOD Na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta (Službene novine F BiH br. 2/o6 i 72/07), Parlament Federacije BiH na sjednicama Predstavničkog doma ( 25. 09 2007.) i Doma naroda (18. 10. 2007.) donio je Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH – Sliv rijeke Une za period od 2007. do 2027. Godine. Na osnovu Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una, izrađenu od strane preduzeća Elektroprojekt d.d., iz Zagreba 2005.godine, iz njene analize, odnosno zaključaka proizilazi da se područje posebnih obilježja koje ima izrazit prirodni značaj, može svrstati u kategoriju nacionalnog parka. Obzirom da se radi o području izrazitih prirodnih vrijednosti, te da je glavni cilj zaštititi isto, proizilazi da je osnovna funkcija područja unaprijed poznata i tačno određena u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

5


Prostorni planovi posebnih obilježja za područja izrazitih prirodnih vrijednosti jedno su od temeljnih sredstava zaštite, uređenja i održanja područja. Prilikom izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja treba imati u vidu da je uloga Prostornog plana prvenstveno restriktivna(zaštitna), ali da ima i razvojnu komponentu kako bi se ostvario princip održivosti na zaštićenom području. Kod izrade prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj, osnovni cilj je očuvanje prirodnih obilježja, prirodnog izgleda i ambijenta u izvornom stanju. Mjere i akcija unapređenja prirodne sredine podrazumjevaju da su uvijek, bez iznimke i ustupka, usmjerene na poboljšanje uslova koji prostoru povečavaju kvalitetu prirodne sredine izvornog stanja. Kod ostalih vrsta prostornih planova osnovni cilj nije zaštita, ona je samo jedan od ciljeva, nego optimalni raspored stanovništva, njihovih djelatnosti i materijalnih dobara u prostoru. Nosilac izrade ovog planskog dokumenta je na osnovu provedenih priprema, izvedenih stručnih analiza i obilazaka terena pristupio izradi Prostorne osnove Plana unutar koje je dao prijedlog korekcija ranije predloženih granica obuhvata Nacionalnog parka Una. Unutar granica uključeno je šire područje vrela Krke (općina Bihać) i Bastašice (općina Drvar), masiv Osječenice (općine Bihać, Drvar i periferni dio općine Bosanski Petrovac), manje prostorne cjeline naselja Lohovo i područje naseljenog mjesta Veliki Stjenjani (općina Bihać). Područje Dubovskog isključeno je izvan granica NP jer ono ne posjeduje značajnije prirodne vrijednosti, izvan je neposrednog slivnog područja rijeke Une (izvan orografskih granica), a oslonjeno je velikom dužinom na trasu frekventne magistralne ceste M5 koja će vjerovatno u budućnosti biti rekonstruisana i prekategorisana u rang brze ceste. Na ovaj način izvan granica NP isključeno je i postojeće eksploataciono područje dolomita na Gorjevcu čije bi zatvaranje i sanacija (da je ostalo unutar granica NP) zahtjevalo značajna financijska sredstva. Navedene promjene rezultat su težnji da se unutar obuhvata NP uključe sve evidentirane prirodne vrijednosti koje obogaćuju i upotpunjavaju temeljni fenomen (izuzetno vrijedan hidrološki fenomen Vrelo Bastašice), kao i „sekundarni prirodni fenomeni“, prirodne vrijednosti koje nisu specifične za područje NP, ali ga obogaćuju. Uključene su i prostorne cjeline koje neposredno i značajno utiču na temeljni fenomen (područje Vrtočkih i Bastaških bara uz korito rijeke Unac uzvodno od područja Berek sa specifičnim oblicima vegetacije predstavlja prirodni rezervat ptica močvarica kao i šaranskih i ciprinidnih vrsta riba. U ovom području odvija se proces taloženja i razgradnje organske materije sa uzvodnog toka što predstavlja za kvalitet voda rijeke Unac veoma značajan prirodni proces autopurifikacije). Uže područje vrha planine Osječenice sa područjem naselja Stjenjani predstavljaju posebnu prirodnu vrijednost, do sada neadekvatno valoriziranu. Formiranje zona mješovite namjene na ovom području (ski centar, argela, ekstremni sportovi, polivalentne staze i šetnice i tsl.) mogu značajno obogatiti turističku ponudu bez sezonskog ograničenja. Težište analitičkog dijela treba biti usmjereno na valorizaciju i prostorno definisanje temeljnog prirodnog fenomena, odnosno nukleusa područja posebnih obilježja , koji ima izrazit prirodni značaj, odnosno snimanje i prezentiranje osnovnih prirodnih vrijednosti sa ciljem njihove zaštite i onih sadržaja od kojih ovisi mogućnost korištenja prostora, odnosno razvoja turizma kao dopuštene djelatnosti u zaštićenom području. Analiza je vršena unutar predloženih granica NP, te na nivou slivnog područja u hidrološkom profile Dvoslap (Lohovo).Granice slivnog područja su kombinacija orografskih i hidrogeoloških. Analizirani su mogući faktori uticaja izvan predloženih granica NP prostorno prirodno limitirani granicama slivnog područja. Prirodni uslovi i prirodni resursi su osnovni elementi za osmišljavanje __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

6


racionalnih uslova organizacije prostora u obuhvatu Nacionalnog parka Una. Prema Brundland –skom izvještaju Komisije za čovjekovu okolinu ( okruženje) i razvoj (održivi razvoj) koji se ogleda kao korištenje sadašnjosti u procesa promjena. U ovom procesu je korištenje resursa, upravljanje investicijama, orijentacija ka dostigntim nivoima tehnološkog razvoja i institucionalnnih promjena, osnov da se u harmoniji podjednako povećevaju sadašnji i budući potencijali u korist ljudskih potreba. Opstanak ovog područja u prethodnom periodu doveden je u pitanje, jednim djelom zbog djelovanja same prirode, a većim djelom djelovanjem čovjeka. Kako se radi o jednoj prirodnoj cijelini, vrlo vrijednoj za očuvanje njezine ukupne prirodne i biološke raznolikosti neophodna je primjena slijedećih principa održivog razvoja: • • • • •

korištenje obnovljivih resursa ne smije da prekoračuje mogućnost njihove obnove, zagađenje životne sredine mora da bude ispod apsorpcionih moći ekosistema, održavati zdrav biosistem sa što većim obiljem vrsta, njegovati i zaštititi kulturno naslijeđe, maksimalno smanjiti upotrebu neobnovljivih resursa i njihovo korištenje dozvoliti samo u ograničenoj mjeri.

Iz navedenih principa proizilaze i zadaci prostornog planiranja, a odnose se na: • • •

konzervaciju zatečenog stanja ograničavanjem širenja naselja, ekološku revitalizaciju životnog prostora, očuvanje kulturnog i graditeljskog nasljeđa

Ograničenje širenja naselja, odnosno građevinskog područja znači njegovu transformaciju i promjenu namjene. Kroz ekološku revitalizaciju što je moguće više treba uvažavati lokalne uslove. Brižljivim oblikovanjem pejsažnih revira limitirati značajniju izgradnju objekata unutar prostora Nacionalnog parka Una. Obezbjediti zaštitu izvorišta vodosnabdjevanja, efikasno tretirati čvrsti otpad i fekalne otpadne vode te razvoj drugih komunalni službi. Očuvanje kulturnog nasljeđa riješavati ne samo kroz zakonsku regulativu već i principom tihe rekonstrukcije tj. revitalizacije i time poboljšati stanje objekata kako bi se isti mogli uključiti u obrazovnu ili turističku ponudu.


7


IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA SR BiH 1981 – 2000. G. U prečišćenom tekstu Prostornog plana Bosne i Hercegovine za period od 1981.-2000. godine na prostoru obuhvata Nacionalnog parka Una registrovani su slijedeći zaštičeni objekti prirodnog i kulturno istorijskog nasljeđa: Regionalni parkovi prirode a) „nulta“ vrijednost 1. Vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorišta do Ripča, stepen zaštite I-IV. 2. Pojedine zone ove teritorije imaju najviši stepen zaštite kao izuzetno vrijedni objekti

prirodne baštine: •

Kaskade i slapovi u Martinbrodu,

•

Veliki Milančićev Buk, Jalak, srednji i Donji buk i drugi. (Površina ove zone je cca 5 ha .


8


•

Dio vodotoka, slapovi u Ripču

•

Crno vrelo na rijeci Uncu

•

Štrbački Buk na Uni kod Kestenovca

Na grafičkom prilogu – Prirodne i kulturno istorijske vrijednosti (PP R BiH 1981-2000) simbolima su označeni: •

Regionalni park prirode- Vodotoci Una i Unac na potezu od izvorišta do Ripča

•

Spomenik prirode (hidrološki)- Crni izvor(vrelo), Martin Brod

•

Spomenik prirode (geomorfološki podzemni)- Pećina u Martin Brodu

•

Spomenik prirode (hidrološki)- Vrelo Ostrovica, Kulen Vakuf

•

Memorijalni spomenik prirode- Bastaška pećina

Evidentirani su i objekti kulturno historijske baštine: •

Manastir Rmanj

•

Tvrđave: Ostrovica, Čovka, Orašac i Martin Brod

•

Mlinovi, stupe- Martin Brod

•

Ruralna cjelina- Martin Brod

Na istom grafičkom prilogu prikazana je i planirana vodna akumulacija na Uncu, HE „Manastir Rmanj“, sa pregradnim profilom uzvodno od Crnog vrela, što je i logično obzirom da se Crno vrelo štiti kao spomenik prirode najvišeg stepena zaštite (nulta) vrijednost. Nulta (međunarodna) vrijednost označava objekte od posebnog značaja u smislu rijetkosti ili jedinstvenosti na državnom, evropskom ili svjetskom nivou.


9


1.0. POSTOJEĆE STANJE Položaj i opće karakteristike Nacionalni park Una zauzima krajnji zapad – jugozapadni dio Bosne i Hercegovine, odnosno, rasprostire se unutar sljedećih astronomsko-geografskih odrednica: Geografske koordinate ekstremnih tačaka područja NP UNA su: Sjever

Jug

Zapad

Istok

ϕ = 44° 44’ 33” N; λ = 15° 57’ 58” E (naseljeno mjesto Podastrana); ϕ = 44° 21’ 02” N; λ = 16° 13’ 05” E (kota Gradina – 676 m); ϕ = 44° 43’ 46” N; λ = 15° 54’ 12” E (kota 509 m); ϕ = 44° 23’ 46” N; λ = 16° 20’ 42” E (lokalitet Vrtočke bare)

Sa aspekta općeg fizičkogeografskog položaja odnosno zonalno-pojasnog tipa, on pripada južnom dijelu bosansko krajiškog područja unutrašnjodinarske bosanske landšaftne oblasti sjevernog umjerenog landšaftnog pojasa. U ovom području dominiraju krečnjačko-dolomitne naslage mezozojskih i kenozojskih paleogenih uglavnom flišnih formacija. Na takvoj platformi dominantno je razvijen kraški, fluvio-kraški i fluvio-denudacioni destruktivni tip morfoskulpture koja je obrazovana na preovlađujućem planinskom (brdsko-kotlinskom) tipu morfostruktura. Značajnije akumulativne forme reljefa se formiraju unutar dolinskih i kotlinskih proširenja kao posljedica snižene energije reljefa. Kao posljedica geografskog položaja i reljefnih specifičnosti šireg okruženja Nacionalni park ”Una” ima umjereni termički režim sa vrijednostima godišnjih izotermi od 4,0 °C do 10 °C. Padavinski režim ima umjereno-kontinentalni karakter sa godišnjim izohijetnim vrijednostima u rasponu od 1250 mm do 1750 mm. Analagno navedenim vrijednostima pluvio-termičkog režima u širem području umjerenokntinentalni, predplaninski i planinski tip klime sa izmiješanim maritimnim i kontinetalnim utjecajima. Cijelo područje pripada slivu rijeke Une, odnosno crnomorskom slivu. Zbog preovlađujuće krečnjačko-dolomitne građe matičnog stijenskog supstrata površinska riječna mreža je slabo razvijena. Hidro-geološki odnosi su dosta složeni iako i podzemno oticanje pripada slivu Une. U najvećem dijelu oblasti dominira hidromorfni razdjel tala, posebno smonice, crvenice i kalkokambisoli. Po dnu riječnih dolina i kotlina razvijena su hidromorfna tla, posebno fluvisoli. Biogeografske osobenosti prostora posljedica su vrijednosti svih navedenih elemenata. U sjevernim dijelovima područja unutar sredogorskog visinskog pojasa su zastupljeni __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

10


ekosistemi bukovih i bukovo-jelovih šuma evropske bukve iz eurosibirske podoblasti. Na njih se prema visokogorskoj zoni veže biom bukovih i bukovo-jelovih šuma. U zoni oko središnjeg dijela toka rijeke Une rasprostire se vegetacija ekosistema mediteransko-montanih šuma cera. Zajednice mediteranske biogeografske podoblasti zauzimaju južne dijelove područja, i dominantno su predstavljene biomom supramediteranskih šuma i šibljaka medunca, bjelograbića i crnog graba. Regionalnogeografski šire područje Nacionalnog parka Una pripada makroregiji peripanonske Bosne, odnosno unsko-sanskoj mezoregiji čije nodalno-funkcionalno središte predstavlja grad Bihać.

Opći geografski položaj Nacionalnog parka Una __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

11


Prostor Nacionalnog parka Una ima povoljan saobraćajnogeografski položaj. Sa sjevera i sjeverozapada prema jugu i jugoistoku ovo područje ima priključak na magistralni putni pravac Bihać – Bosanski Petrovac – Drvar – Bosansko Grahovo – Livno. Unutar zaštićenog područja postoji više saobraćajnica uglavnom lokalnog ranga kojima se odvija saobraćaj za potrebe lokalne zajednice. Duž rijeke Une izgrađena je pruga kojom se danas odvija uglavnom teretni saobraćaj. Duž zapadnog i jugozapadnog dijela, teritorij nacionalnog parka direktno graniči sa Republikom Hrvatskom zbog čega je saobraćajno povezanost ovog dijela ograničena.


12

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ Bosanska Dubica

Bosanska Gradiska

Bosanski Brod

Bosanski Samac

Bosanski Novi Odzak

Prijedor Derventa

Bosanska Krupa

Bihac

Orasje

Modrica

Banja Luka

Sanski Most

Brcko

Gradacac

Prnjavor

Bjeljina

Srebrenik

Doboj Gracanica

Nacionalni park "Una"

Teslic

Bosanski Petrovac

Tuzla Maglaj

Mrkonjic grad

Zavidovici

Lukavac BanoviciZivinice

Zepce

Drvar

Zvornik

Jajce Travnik Kladanj

Zenica Vitez

Donji Vakuf

Kakanj Vares

Vlasenica

Olovo

Glamoc Bugojno Kupres

Drzavna granica Veci gradovi Vodotoci major_river river Cestovna mreza major_asphalt local_asphalt regional Np_Una_granice obuhvata 10

0

10

20

Visoko Gornji Vakuf

Livno

km

Ilijas

Prozor

Sarajevo Pale

Sokolac

Rogatica

Tomislavgrad Jablanica

Konjic

Gorazde

Saobraćajnogeografski položaj Nacionalnog parka ”Una” __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

13


1.1. PRIRODNI UVJETI I RESURSI 1.1.1. Geološke karakteristike Geološki sastav područja Nacionalnog parka ”Una” je veoma kompleksan. Nastao je kao rezultat vrlo složenih endodinamskih procesa, kroz dugu geološku istoriju ovoga prostora, pri čemu su se obrazovale veoma raznovrsne formacije magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena. U uvjetima vodene i kopnene sredine razvio se veoma raznovrstan biljni i životinjski svijet. Najveće površinsko rasprostranjenje u cijelom širem području imaju mezozojske naslage koje su, kako sa peterografskog tako i sa aspekta moćnosti, vrlo raznolike. Naslage donjeg trijasa gotovo redovno u podini imaju evaporite permske starosti, koji se mjestimično smjenjuju sa crvenim permskim pješčarima. Krovinu im petrografski predstavlaju facije crvenkastih, ljubičastih i zelenih škriljavih liskunovitih pješčara i laporaca. Gornjoverfenske naslage čine kontinuitet u sedimentaciji u ovom prostoru. Petrografski su predstavljene pločastim krečnjacima i pješčarima rjeđe crvenkastim pješčarima, po čemu su ove naslage dosta slične donjoverfenskim. Na najvećem broju areala rasprostranjenja verfenske naslage se mogu izdiferencirati na kampilske i sajske. Najveće površinsko rasprostranjenje verfenskih naslaga je utvrđeno u području Meljinovičke drage (oko 5 km južno od Bihaća), oko sela Crkvine i u široj zoni između Ripča i Kulen Vakufa. Preovlađujući petrografski sastav čine sivi pločasti i laporoviti krečnjaci koji su mjestimično škriljavi. Konkordantno preko njih leže krečnjaci anizijske starosti. Srednji trijas se odlikuje kontinuitetom u sedimentaciji, što je rezultiralo obrazovanjem cijelih planinskih masiva sa ovim naslagama. Tipične srednjetrijaske naslage su utvrđene u poremećenim jezgrima antiklinala kod Skočaja, Crkvina i Doljana. Kod Skočaja su ove naslage petrografski predstavljene masivnim ili rjeđe debelouslojenim dolomitima sa ulošcima krečnjaka koji samo manjim dijelom prelaze u gromoljaste, crvenkaste ili zelenkaste pojavne forme. Unutar ovih naslaga u obliku nepravilnih proslojaka su umetnute piroklastične stijene i rožnaci. Oko sela Crkvine ove naslage petrografski predstavljaju bijeli do sivi mjestimično crvenkasti krečnjaci. Ladinske naslage su ovim zonama slabije zastupljene i čine ih dolomiti sa proslojcima tufova, tufiti i bijeli krečnjaci sa foraminiferama. Naslage gornjeg trijasa se pojavljuju u izoliranim arealima uglavnom u erodiranim tjemenima manjih izduženih antikllinala. Najveće površinsko rasprostranjenje u zaštićenom području ove naslage imaju dolinom rijeke Une, oko Skočaja. Ovdje su slojevi izgrađeni pretežno od dolomita s tim što u donjem dijelu oni sadrže proslojke klastičnih i piroklastičnih stijena. Anizijskim naslagama krovinu mjestimično tvore ležišta boksita, na koje dalje leže sitnozrne breče izgrađene od kiselih tufova, krečnjaka, vulkanskog stakla i metamorfisanog boksita, zatim uslojeni krečnjaci i dolomiti s proslojcima zelenih glina, moćnosti od 10 do 30 cm. Nanjih se kao krovinske naslage dalje nastavljaju uslojeni sivi dolomiti sve do lijaskih slojeva. Sličan litostratigrafski razvoj i petrografski sastav gornji trijas ima i prema Kulen Vakufu na jugoistoku, oko Doljana, Crkvina i Bjelaja. Naslage jure su predstavljene sedimentnim, magmatskim i eruptivnim stijenama koje u litostratigrafskom stubu mezozoika zauzimaju značajno mjesto. Utvrđeno je prisustvo svih superpozicionih članova jurske periode, iako su tvorevine dogera, zbog veoma oskudne faune koju sadrže, dosta teške za utvrdjivanje. U spoljašnjim Dinaridima jurske naslage predstavljene su uglavnom karbonatnim sedimentima. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

14


Donjojurske naslage se uobičajeno pojavljuju u tjemenima i krilima većih antiklinala u vidu karbonatnih stijena. Ove naslage imaju dosta široko rasprostranjenje u zaštićenom području. Prva veća zona, koja je rasjedno markirana, se rasprostire sjeverno, zapadno i južno od Bosanskih Boljana.

N

Np_una_obuhvat Geoloske formacije 1 T2 1 T3 1M2 2 T2 1 2 T3 al i J1 J1 1-3 J1 4 J2 J3 1,2 J3 2,3 K1 K1 1-3 K1 1+2 K1 3-5 K1,2 K2 1 K2 1-2 K2 1,2 K2 3 M2 Pc,E Pr s T1 T2 1 T2 2 T2,3

4

0

4

8 km

Geologija Nacionalnog parka Una Petrografski je predstavljena krečnjacima i dolomitima donjeg i srednjeg lijasa i pločastim krečnjacima gornjeg lijasa. Kalcilutiti rjeđe kalkareniti (mrljasti krečnjaci) čine najviše slojeve u stubu. Moćnost im je različita i kreće se u rasponu od 100 do 200 m. Ova zona se u neprekinutom pojasu produžava dalje prema jugu do Kulen Vakufa, odakle dobija jugozapadni pravac. Preko serije markantnih rasjeda dinarskog pravca pružanja ovaj pojas se dalje nastavlja u pravcu jugozapada i preko Doljana i zapadno od Martin Broda kontaktira graničnu zonu zaštićenog područja. Manji areali se u obliku površinskih uložaka pojavljuju u južnom dijelu zaštićenog područja, u pravcu: Boboljušci – Razboj – Bastasi. Petrografski su predstavljeni dolomitima i krečnjacima sa proslojcima breča i na vrhu stuba mrljastim glinovitim krečnjacima, sa prosječnom moćnosti naslaga od oko 500 m. Naslage srednje jure – doger su znatno manjeg površinskog rasprostranjenja i pojavljuju se u nekoliko izolovanih areala. Značajnije područje sa ovim naslagama nalazi se na sjeveru oblasti, južno od Malog Ljutoča, te u zoni kontakta sa donjojurskim naslagama južno od Bosanskih Boljana. Petrografski su predstavljeni sivim i tamnosivim slojevitim i bankovitim __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

15


krečnjacima sa pentakrinama i slojevitim i bankovitim oolitičnim krečnjacima. Jedan manji areal površinskog rasprostranjenja nalazi se u zoni Bastasa. Markiran je serijom rasjeda i tvore ga dolomiti i krečnjaci sa ulošcima breča ukupne moćnosti od oko 500 m. ha

6500 6000 5500 5000 4500 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 T12

T21

T22

T2,3

1T3

J1

J11-3

J2

J2

J31,2

J32,3

J32,3

J32,3

J32,3

K1

K11-3

K11-3

K21

K21+2

Pc,E

1M2

Pr

al

P (ha)

Površinski udio geoloških formacija u Nacionalnom parku Una Malmske naslage imaju najveće površinsko rasprostranjenje u zaštićenom području sa preko 12000 ha ukupne površine. Dominantno površinsko rasprostranjenje imaju u južnom dijelu zaštićenog područja, od Velikog Očijeva na sjeveru do granice parka na jugu oblasti. Prvi petrografski član u stubu su dolomiti i krečnjaci sa ulošcima breča prosječne moćnosti od 500 do oko 850 m. Njihovu krovinu čine kvarcni pješčenjaci sa ležištima boksita i gipsa, koje dalje smjenjuju breče odnosno crni krečnjaci i rožnjaci. Geološki slijed u stubu čine dolomiti sa ulošcima klastita, grebnski krečnjaci i bijeli kriptokristalični krečnjaci ukupne moćnosti između 700 i 1450 m. Uskim pojasom doline rijeke Une od Martin Broda do Kulen Vakufa, ove se naslage nastavljaju prema sjeveru, preko Rajinovca, Orašca do južno od Račića. Kreda je karakteristična po sedimentima dosta različitih osobina. Prvu skupinu čine karbonati u spoljašnjem bosanskom dinarskom pojasu, predstavljeni veoma moćnim naslagama krečnjaka i dolomita, debljine do oko 2 km. Pružaju se u relativno širokom pojasu, od Bihaća na sjeverozapadu oblasti pa do granice nacionalnog parka na jugoistoku. Donja kreda također ima značajno površinsko rasprostranjenje – preko 8000 ha. Također kao i prethodne i ove naslage su najzastupljenije na jugu oblasti. Podinske sedimente u stubu mjestimično čine pješčenjaci i škriljavi lapori na koje se nadovezuju uslojeni svjetlosivi do bijeli krečnjaci i oolitični krečnjaci zatim tankopločasti i srednje uslojeni krečnjaci, sivi sitno i srednje kristalinični dolomiti, ukupne moćnosti oko 1000 m. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

16


Srednjojurske naslage se pružaju u jedinstvenom širokom pojasu meridionalnog pravca pružanja, u istočnom dijelu zaštićenog područja. Podinske naslage su manje moćnosti (oko 80 m) i čine ih breče s krečnjačkim mjestimično zaglinjenim cementnim vezivom preko kojih leže debelo i srednje uslojeni krečnjaci sa proslojcima breča, zatim slojevite interkalacije dolomita. Završni petrografski član u stubu čine debelo i srednje uslojeni rudistni krečnjaci s mjestimičnim slojevitim interkalacijama breča i konglomerata, ukupne moćnosti od 600 do 900 m. Kenozoik je period za vrijeme kojeg su se, na teritoriji Bosne i Hercegovine, odvijali intenzivni tektonski pokreti, jaka ubiranja i prekidi u režimu taloženja. U čitavom širem području nacionalnog parka su prisutni brojni rasjedi gdje je duž površina reversnih rasjedanja došlo do navlačenja starijih, najčešće gornjokrednih, sedimenata preko različitih odjeljaka paleogena. Paleogene naslage u ovom području predstavljene su eocenskim laporovitim ili pjeskovitim krečnjacima bočatne sredine koji leže diskordantno preko gornjokrednih naslaga, i ne odlikuje se potpunim prostornim kontinuitetom. Paleocen-eocenske naslage su zastupljene u obliku nekoliko uskih traka posebno oko Velikog Stjenjana gdje ove naslage imaju moćnost od nekolko stotina metara. Stijene se odlikuju ritmičnom izmjenom graduiranih klastita: laporaca, pješčenjaka, kalkarenita, sitnozrnih i krupnozrnih breča. Neogen u spoljašnjim bosanskohercegovačkim Dinaridima javlja se u vidu terestičkolimničkih naslaga koje u najnižim dijelovima tvore pelitski sedimenti sa sa klastičnim proslojcima na koje se naslanjaju laporovito-pješčarske tvorevine dok se u krovini nalaze klastiti (konglomerati i pješčari). Od neogenih, u području nacionalnog parka su zastupljene naslage jedino srednjeg miocena, koje se pojavljuju u nekoliko manjih izoliranih areala. Značajnije površinsko rasprostranjenje ove naslage imaju u zoni Kulen Vakufa odakle se, dolinom rijeke Une, produžuju prema jugu do sjevernije od Martin Broda. Petrografski su predstavljene laporovitim krečnjacima, laporcima i konglomeratima moćnosti od oko 300 m. Drugo veće područje se nalazi istočno od Orašca, dok se treći značajniji areal nalazi u zoni sela Račići. Najmlađe naslage holocenske starosti predstavljaju produkt neotektonskih pokreta u kombinaciji sa paleogeografskim uvjetima koji su tada vladali na ovom prostoru. Najstariji holoceni član je sedra izvorskog i riječnog porijekla. Područje nacionalnog parka je poznato po znatnim nakupinama ovih tipova sedre posebno u širem području Martin Broda. U riječnom koritu rijeke Une i njenih većih pritoka se kao poseban fenomen obrazovala serija sedrenih barijera na kojima su se formirali manji ili veći vodopadi, kao posebno rijetka prirodna datost. Sipari i padinske breče su se obrazovali na strmijim padinskim stranama, posebno tamo gdje je matični stijenski supstrat izgrađen od mješavine krečnjaka i dolomita. Takva područja su između Martin Broda i Kulen Vakufa, gdje dolina Une ima morfološka obilježja klisure, zatim sjeveroistočno od Bastasa i sl. Po dnu većih kotlinskih i dolinskih proširenja, posebno u zonama širokih aluvijalnih zaravni formirane su naslage aluviona u čijoj strukturi se mogu utvrditi glinovite frakcije u kombinaciji sa pijescima i šljuncima različitog prečnika zrna. Ove frakcije obično vode porijeklo iz uzvodnih segmenata vodotoka gdje su padovi u riječnom koritu veći a rad i energija tokova imaju destruktivni karakter.


17


Prijegled geoloških formacija Nacionalnog parka Una


18

R.br. Oznaka Geološka formacija 1 al Aluvijum: riječni i potočni šljunci, pijesci i gline (holocen) 2 s Sipari i padinske breče Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ 3 Pr Proluvijum 4 i Sedra 1 5 M2 Bazalni konglomerati i breče 6 M2 Konglomerati i glinoviti krečnjaci 7 Pc,E Breče, kalkareniti, kalcilutiti i lapori 3 8 K2 Rudistni krečnjaci (senon) 1+2 9 K2 Krečnjaci, pločasti krečnjaci s lećama rožnjaca, krečnjeviti lapori i dolomiti (cenoman i turon) 1,2 10 K2 Rudistni krečnjaci s ulošcima dolomita (a) i brece (b) - cenoman-turon 1 11 K2 Breče i pješčenjaci (cenoman) 12 K13-5 Krečnjaci s ulošcima dolomita (a) - barem, apt, alb 1-3 13 K1 Krečnjaci s ulošcima pješčenjaka i škriljavih lapora 1-3 14 K1 Krečnjaci s ulošcima pješčenjaka i škriljavih lapora (a)-valendis, otriv, barem 1-3 15 K1 Ooliticni krečnjaci 1+2 16 K1 Dolomiti , krečnjaci i breče (valendis-otriv) 17 K1 Sivi i tamnosivi krečnjaci sa nerineama i orbitolinama i dolomiti 2,3 18 J3 Grebenski krečnjaci: pločasti (a); masivni (b) - kimeridz-portland 2,3 19 J3 Dolomiti i pločasti krečnjaci s rožnjacima - "lemeske maslage" (kimeridz-portland) 2,3 20 J3 Bijeli kriptokristalinični krečnjaci 2,3 21 J3 Grebenski krečnjaci 22 J32,3 Krečnjaci 2,3 23 J3 Dolomiti sa ulošcima klastita (a) 2,3 24 J3 Breče 2,3 25 J3 Kvarcni pješčenjaci s gipsom (a) 1,2 26 J3 Krečnjaci s ulošcima zaglinjenih breča (a) 1,2 27 J3 Dolomiti 28 J2 Krečnjaci 29 J2 Krečnjaci, leće dolomita (a) - doger 30 J2 Krečnjaci s ulošcima breča (a) 31 J2 Dolomiti 4 32 J Mrljasti glinoviti krečnjaci 1 __________________________________________________________________________________ 1-3 33 J1 Zavod BiH, Krečnjaci Urbanistički Sarajevo 1-3 34 J1 Dolomiti 35 J1 Dolomiti i krečnjaci (lijas općenito) 2 36 T3 Dolomiti 1 37 T3 Laporoviti škriljavci i pješčenjaci

Br.areala 8 5 1 1 1 5 1 2 1 4 3 9 1 8 1 3 1 1 4 11 1 21 7 6 3 2 3 1 1 3 3 5 7 9 1 3 1

P (ha) 793,5 489,3 2,2 108,8 99,5 577,8 236,9 1068,1 338,6 6245,7 100,6 4448,2 141,5 1509,2 439,1 150,8 194,6 121,1 530,0 343,0 413,5 3548,1 1091,3 600,2 299,5 338,2 5784,1 139,6 443,6 354,2 125,5 124,5 957,9 907,2 19 398,8 368,8 9,0



20


1.1.2.Tektonske karakteristike Šire područje Nacionalnog parka Una odlikuje se, osim složenom geološkom građom, i tektonskim sklopom. U građi terena sudjeluju složeni polifacijalni kompleksi naslaga od mezozoika do kvartara.

Tektonika Nacionalnog parka Una __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

21


Karbonatne naslage krečnjaka i dolomita su daleko najzastupljenije, kako prostorno, tako i po dubini, a u znatno manjoj mjeri i samo mjestimično javljaju se pješčenjaci s gipsom, laporoviti škriljavci, škriljavi lapori i breče. Primarne tektonske crte reljefa nastale su kao rezultat tangencijalnih i naknadno radijalnh kretanja terena uvjetovane primarnim pritiskom koji dolazi iz zone jadranske ploče na jugozapadu. Jedan od značajnijih rezultata u tom smislu je obrazovanje markantnijih navlačnih struktura čije granice su uobičajeno označene fleksurnim rasjedima. Naknadnim radijalnim pokretima došlo je do stvaranja skokova i hodova na rasjedima što je rezultiralo remećenjem normalne stratigrafske strukture slojeva. Prvi tektonski pokreti u ovom području su započeli još u paleozoiku, tokom variscijske orogene faze. Pokretima alpske orogeneze uzrokovan je razvoj trijasa, donje i dijelom srednje jure, kada pod dejstvom kimrijske faze dolazi do izdizanja cijee regije i do stvaranja prvih plikativnih struktura u sedimentima mlađeg paleozoika i mezozoika. Vrlo intenzivnim tektonskim pokretima tokom dinarske faze (valendin – otriv) započeto je stvaranje primarnih tektonskih crta rellefa na mezozojskim tvorevinama što predstavlja početak tektonskog oblikovanje ove posebne subtektonske jedinice u Dinaridima označene kao limska zona. Ona je ovim pokretima navučena preko različitih zona Središnjih Dinarida u smjeru jugozapada. Ova zona je zahvaćena i mlađim alpskim pokretima austrijske, laramijske i pirinejske podfaze tokom kojih je ovo područje nastavilo da se i dalje navlači prema jugozapadu. Strukturno-tektonski se područje nalazi u okviru regionalne strukturne jedinice Dinarik. Osnovna strukturna značajka područja je njezina izražena razlomljenost s pružanjem rasjednih struktura i najznačajnijih rasjeda u smjeru sjeverozapad – jugoistok, te sekundarno jugozapad – sjeveroistok. Zbog toga je ona raščlanjena na manje regionalne jedinice subdinarskog nivoa ili tektonskih zona. U okviru limske zone kojoj pripada cijeli širi pojas izdvojen je Sansko-unski šarijaž, unutar kojeg je diferencirana sansko-unska navlaka kao jedna od posebnih tektonskih jedinica kojoj pripadaju krajnji sjeverni dijelovi područjae nacionalnog parka. Rasprostire se od između Rijeke Une na sjeverozapadu pa do Bronzanog Majdana na jugoistoku. Dio ovog šireg područja pripada Plivskoj navlaci (Središnji Dinaridi) čiji se krečnjaci rasprostiru od Vrnograča, Bužima i Cazina na sjeveru do doline Une na jugu oblasti. 1.1.3.Hidrogeološke karakteristike Litološka građa terena i tektonski odnosi uvjetovali su i osnovne hidrogeološke odnose. U primarno nepropusnim krečnjačko-dolomitnim naslagama djelovanjem tektonskih sila razvijen je sekundarni pukotinski porozitet kroz koji infiltrira padavinsku vodu prema hipsometrijski nižim dijelovima terena. Hidrogeološki se mogu na širem području razdvojiti četiri skupine naslaga: • vrlo propusne stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih krečnjaka, • djelomično propusne stijene sastavljene od krečnjaka s dolomitom, • djelomično nepropusne stijene sastavljene od laporovitih krečnjaka, i • nepropusne stijene koje sačinjavaju klastične flišne, aluvijalne i deluvijalne naslage.


22


Slivno područje rijeke Une u profilu Lohovo Glavno kretanje podzemne vode odvija se u propusnim i djelomično propusnim stijenskim masama kroz pukotinske sisteme, koji su u najvećoj mjeri vezane uz veće ili manje rasjedne zone. Generalni smjer kretanja podzemne vode u lijevom zaobalju Une i Unca je iz područja Like prema izvorima uz rijeku Unu i Unac, odnosno smjera JZ-SI do JI-SZ. U desnom zaobalju intenzitet cirkulacije podzemne vode je znatno manji, a osnovni smjer je SI-JZ. Podzemna voda izbija na površinu uglavnom na kontaktima karstificiranog krečnjaka i nepropusnijeg dolomita ili na kontaktima krečnjaka i slabo vodopropusnih klastičnih naslaga. Dinamika podzemnih voda isključivo je vezana uz padavinski režim s obzirom da se procjenjuje da se oko 75% padavinske vode infiltrira u podzemlje. Stoga su podzemni tokovi intenzivniji i brži za vrijeme hidroloških maksimuma u kišnom razdoblju godine, te u proljeće, kao posljedica nivalne retenzije, čiji je udio u ovom gorskom području znatan. U tim razdobljima prividna brzina kretanja podzemne vode pukotinskim sistemima je nekoliko kilometara na dan (do 12 km/dan), dok je to u sušnim razdobljima sporije (nekoliko stotina metara na dan). __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

23


Slivno područje rijeke Une i svih navedenih izvorišta uz nju može se bazirati isključivo na osnovu provedenih trasiranja podzemne vode kao i naosnovu određenih pretpostavki vezanih za osnovne geološke odnose u području. Tako su hidrogeološkim istraživanjima potvrđene veze ponora u Koreničkom i Krbavskom polju u Republici Hrvatskoj s izvorima Klokot, Dobrenica i Privilica kod Bihaća. S ponorima u Lapačkom i Mazinskom polju povezani su izvori Toplica kod Klise i Ostrovica kod Kulen Vakufa. U ovom zapadnom dijelu područja podzemna voda ima generalni smjer kretanja JZ-SI, odnosno J-S. U jugozapadnom dijelu područja, s ponora u Brezovcu prihranjuju se izvori Una, Velika i Mala Neteka, te manji izvori uz Unu uzvodno od Martin Broda. Na ovom području podzemna voda se kreće smjerom Z-I. U jugoistočnom području s ponora Resanovci kod Grahova i Vagan prihranjuju se vodom jaki izvori: Krka istočno od Begluka, te izvor Bastašice uz Unac na zapadnom dijelu Drvarskog polja, a voda se javlja i na jakom Crnom vrelu na Uncu kod Martin Broda. Područje sjeveroistočno od Une nije značajnije istraživano, a utvrđena je veza ponora kod Bosanskog Petrovca s Crnim vrelom na Uncu. Iz navedenih hidrogeoloških istraživanja proizlazi da slivno područje Une i Unca na području Nacionalnog parka ”Una” generalno obuhvaća prostor zapadno od Bosanskog Novog na sjeveroistoku i Bosanskog Petrovca na istoku, preko prostora Drvara na jugoistoku (granica sa slivom Sane), zatim prostora ograničenog na jugu linijom koja ide sjeverno i zapadno od Bosanskog Grahova (granica sa slivovima Cetine i Kninske Krke), preko Ličke Kaldrme, te dalje u Hrvatsku zapadno od Srba, preko Lapačkog, Krbavskog i Koreničkog polja (granica sa slivovima Zrmanje i Like), do prostora jugoistočno od Plitvica, gdje se sastaje sa slivnim područjem Korane. Međutim, potrebno je naglasiti da i dosadašnji rezultati hidrogeoloških istraživanja i interpretacije hidroloških mjerenja ukazuju da su granice sliva Une samo približno određene i na nizu poteza su nedefinirane. U toku je izrada «Studije antropogenog onečišćenja nakon rata i uspostave mjera za zaštitu Naconalnog parka Plitvica i Bihaćke regije u pograničnom području RH i BiH», od strane multidisciplinarnog međunarodnog projektnog tima, kojom se obuhvaća lijeva strana slivnog područja gornjeg toka Une. Jedan od rezultata biti će bolje definirana granica sliva Une, te mjere zaštite i rizici od onečišćenja tog područja, koje se poklapa sa širim područjem zaštite Nacionalnog parka ”Una”.


24


Sedrene barijere na rijeci Uni uzvodno od ušća Unca


25


Pećina u Martin Broda Od mineralnih resursa na području Nacionalnog parka ”Una” registrovane su naslage gipsa na više lokacija u prostoru između Kulen Vakufa i Orašca, koje se kod Orašca i eksploatiraju. U širem području uz nacionalni park nalaze se sjeveroistočno od Ripča potencijalno eksploatabilne naslage boksita, te zapadno od Ripča kod Melinovca neeksploatabilni boksiti s visokim sadržajem silicija. Građeviski kamen (krečnjak, dolomit, šljunak iz konglomerata i pijesak) lokalno se eksploatira na više lokaliteta, s tim da je najveći eksploatacioni kapacitet ima kamenolom kod Pritoke. Podzemna voda javlja se na više stotina izvora od kojih je nekoliko veće vodoizdašnosti, odnosno veće od 1 m3/s, zbog čega predstavljaju hidrogeološku i krajobraznu specifičnost. Od jačih izvora uz Unu, na širem području Nacionalnog parka, su izvori Klokot kod Bihaća (srednji kapacitet Qsr=15 m3/s), Toplica kod Klise (Qsr=1 m3/s), Ostrovica kod Kulen Vakufa (Qsr=4,9 m3/s), Krka jugoistočno od Martin Broda (Q sr=5,5 m3/s), te izvori Una (Qsr=7,5 m3/s) i Velika Neteka kod Srba. Uz Unac se javljaju Crno vrelo kod Martin Broda (Q min=4 m3/s), Bastašica zapadno od Drvara (Qsr=1,2 m3/s) i jako povremeno vrelo Okovir u kanjonu Unca južno od planine Osječenice. Geotermalni izvori nisu značajni na ovom području. Registriran je izvor kod Račića blizu Ripča kapaciteta < 1 l/s (pojačane radioaktivnosti), kao i slabi mineralni izvor kod Ćukova.


26


1.1.4. Geomorfološke karakteristike Sa aspekta općeg geomorfološkog položaja šire područje Nacionalnog parka Una pripada megageomorfološkoj regionalnoj cjelini Dinarskog planinskog sitema, koji svojim velikim dijelom pripada području Bosne i Hercegovine. Sa makro-geomorfološkog aspekta ovo područje pripada morfološkoj regiji bila i polja Zapadne Bosne, a prema fizionomskohomogenoj regionalizaciji regiji Bosansko-hercegovačkog visokog krša. Mezoregionalno nacionalni park pripada morfocjelini Osječenice s gorskom skupinom Ljutoča i dolinom Une, dok u ostalim okolnim mezoregijama participira samo svojim manjim dijelom. Apsolutna visinska razlika za razmatrano područje, između najniže tačke terena kod Ribića na 210 m n.m. i one najviše- vrha Ljutoč na 1.168 m n.m. je 958 m. Prosječna nadmorska visina područja je oko 340 m. Unutar doline Une dolinska ravan uglavnom ulazi u hipsometrijske kategorije od 200 do 300 m n.v. nizvodno od naselja Klisa, a uzvodno do Martin Broda nadmorske visine joj se kreću od 301 - 333 m (vežu se na hipsometrijski kat od 300-400 m). Padine dolina kojim otječe rijeka s višim terasama gotovo u cijelosti pripadaju visinskoj klasi od 400 do 500 m nadmorske visine, s tim da su najviši dijelovi padine uzvodno od Kulen Vakufa i u sutjeskama nizvodno od Klisa pa do Lohova čak nešto više od 500 m n.m.. Slični visinski odnosi karakterišu i doline Unca, potoka Račiča i Orašca (Duliba), s tim da im je dolinska ravan pretežno u hipsometrijskoj klasi od 400-500 m n.v. Visina Račičkog pobrđa (414 - 500 m) i pobrđa Lohovskih brda (423 – 547 m) kreću se uglavnom u kategorijama od 400 do 600 m n.m.. Predgorske stepenice unutar nacionalnog parka najviše su na Osječenici, od 600800 m n.m. i na Ljutoču 500-600 m n.m. Najviši dijelovi područja vežu se za gorski niz hrptova i masiva Ljutoča u centralnom dijelu istraživanog područja, gdje se teren izdiže od 600 m n.m. pa do preko 1.150 m n.m.. Vrijednosti energije reljefa kreću se u rasponu od -130 m do 690 m. Pozitivne vrijednosti ukazuju na pojačanu denudaciju, a negativne na pojačanu akumulaciju. Klase najvećih pozitivnih vrijednosti su u područjima najnestabilnijih dijelova terena kao što su padine dolinskih udubljenja i sutjeski rijeke Une i Unca, gorskih masiva i hrptova Ljutoča, Vijenca, Basače, Osječenice itd. Negativne vrijednosti su prostori najveće akumulacije stijenskog detritusa koje su utvrđene u područjima gdje su vrijednosti nagiba padina vrlo male ili gdje transportna moć vodotoka spada na nulte vrijednosti. Takva područja su zavala Martin Broda, kotlinska proširenja Kulen Vakufa, Klise, Lohova, Ripač-Ribića, dolina Orašca i dijelovi poloja doline Une. Na području nacionalnog parka se pojavljuju sljedeće morfološke cjeline: doline, kotline, zavale, pobrđa, gorski hrptovi i gorski masivi s predgorskim stepenicama. Generalno gledano, dolina rijeke Une počev od njenog izvora dominantna je morfostruktura razmatranog područja, koja se u granicama nacionalnog parka pruža u dužini od 66,2 km pravcem JI-SZ. Padom dna rijeke na tom sektoru određen je i pad doline koji iznosi prosječno 2,35 ‰. Ima karakteristike polimorfne ili kompozitne doline što se na potezu od Martin Broda do Bihaća (52,5 km dužine) ogleda smjenom sutjeski (klisura), vrlo uskih dolinskih sektora V izreza poprečnog profila i niza većih ili manjih dolinskih proširenja (kotlina) i zavala. Zapravo, tok Une se u svojoj morfološkoj evoluciji prilagodio geološkoj građi terena i neotektonskim pokretima. Uvažavajući osnovne litostratigrafske odnose u kombinaciji sa intenzitetom __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

27


sadašnjih neotektonskih pokreta i dinamikom recentnih egzogenih i akumulativnih procesa može se pretpostaviti da dolina rijeke Une nije starija od pleistocena. Na razmatranom potezu doline rijeke Une mogu se izdvojiti sljedeće morfocjeline: - Zavala Martin Broda sa zonom sutoke Une s Uncem - Uska dolina Une V profila od Martin Broda do naselja Gečet - Kotlina Kulen Vakufa - Sutjeska Buk - Kotlina Klise - Sutjeska Une od Kaluđerice do Ledenika - Dolina Une kod naselja Čelija - Sutjeska Štrbačkog Buka do Rudenjaka - Dolina Une od Rudenjaka do Loskuna - Sutjeska Loskunskog krasa - Uska dolina V profila Une do Lohova - Kotlina Lohova Posebno su za cijeli razmatrani potez rijeke Une značajni reljefni oblici nastali taloženjem sedre: sedrene barijerice (najbrojniji oblici su visine 0,5 do 1 m), sedreni otočići (razvijeni kod Martin Broda, Kulen Vakufa i Ripča), tektonski uvjetovani bukovi kod Martin Broda i Štrbački buk, pećine, posebno pećina kod Martin Broda i sedreni čunjevi (Štrbački buk).

Vodopad Martin Brod __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

28


Vodopad Štrbački Buk Za cijelo područje nacionalnog parka osim doline rijeke Une za integralno shvatanje još je značajan orografski sklop i morfološke specifičnost područja sliva rijeke Unca. On ima pretežno planinski karakter i u razmatranom području nalazi se kanjonasta dolina od Bastasa do Martin Broda dužine oko 20 km, pada po liniji talvega od oko 100 m i dubine 200 do 300 m. Planine su raspoređene po rubu bazena sliva i imaju dinarski pravac pružanja. Prema unutrašnjosti sliva, sa obje strane Unca, ove planine su zasječene dvjema površinama, koje razdvaja dobro očuvan fluvijalni pregib. Najzad, u reljefu sliva jasno se ističe uska kompozitna dolina Unca. Najistaknutije elemente reljefa čine Osječenica i Klekovača koje grade jedinstven planinski vijenac prosječne visine 1500 m, izdužen od SZ ka JI. Ovaj vijenac počinje neposredno iznad Une (Ivovac 849 m) i pruža se ka jugoistoku, sve do sjevernog dijela Glamočkog polja. Ovaj vijenac je građen pretežno od krečnjaka, bezvodan je, teško prohodan i nenaseljen. Jedini prijelaz preko ovih planina čini Oštreljski prevoj (1033 m). Viša površ u slivu Unca (950 - 1250 m) se javlja sa obje strane Unca od izvorišta do ušća. Najbolje je očuvana kod Tičeva polja i Crnog vrha, u Misijama i Ataševcu. Nešto niža površ (940 - 600 m) je dobro uravnjena i tipično razvijena površ u krečnjačkom terenu. Razvijena je sa obje strane Unca neposredno iznad kotlina, kanjona i klisura. Ona prati Unac cijelom dužinom od izvora do ušća, od 940 m iznad kanjona Pojilo do 600 m iznad Martinbrodske kotline, gdje se spaja sa površi iste visine koja je razvijena uz rijeku Unu. Drvarska kotlina (26 km 2) je nastala spuštanjem duž uzdužnog rasjeda Unca i niza poprečnih za vrijeme oligomiocenskog nabiranja Dinarida. Ovdje je postojalo neogeno jezero od koga su __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

29


danas očuvani jezerski sedimenti do visine od 730 m. Strane kotline su vrlo strme i uzdižu se 250-300 m neposredno iznad dna kotline.

Kanjoni Unca i Une kod od Martin Broda Reljef dna kotline je asimetričan, amfiteatralnog izgleda, jer se Unac primakao neposredno uz SI obod kotline. JZ strana dna kotline se postepeno izdiže od aluvijalne ravni Unca do ispod oboda kotline, preko sistema terasa. Unac se često izliva i plavi svoju aluvijalnu ravan, pri čemu je posebno ugrožen JZ dio Drvarske kotline u selu Bastasi. Kanjon Berek nastaje nakon suženja kompozitne Drvarske doline. Dug je 20 km, dubok 250300 m, sa prosječnim padom od 7-30‰. Kanjon je tektonski predisponiran i predstavlja dobar primjer uzdužnog rasjeda dinarskog pravca. Nastao je erozionim radom Unca i presjeca nižu površ koja ga prati cijelom dužinom. Po morfološkim odlikama, divljini i prirodnim ljepotama ovaj kanjon je vrlo atraktivan i najvećim dijelom neprohodan. U kanjonu postoje dva veća erozivna proširenja, Rastoka i Očijevske luke. U Rastoci Unac meandrira te nastaje nekoliko manjih šljunkovitih otočića. Pri niskim vodama Unac u kanjonu Berek presušuje sve do Crnog Vrela 2.5 km uzvodno od ušća u Unu. Martinbrodska kotlina se sastoji od riječnih i jezerskih terasa koje su fluvijalno nastale djelovanjem radom Une u postjezerskoj fazi, pošto je jezero ispunilo kotlinu sedimentima i nestalo. Prateći ritam spuštanja erozivne osnove Panonskog mora, Una je usjekla svoje terase u martinbrodskoj kotlini. Saglasno tome je išla i izgradnja reljefa Unca. Una je kod Martin Broda bila lokalna erozivna baza prema kojoj se Unac usaglašavao i gradio oblike reljefa. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

30


Selektivnom erozijom u mekšim jezerskim sedimentima izgrađene su kotline a u otpornijim krečnjačkim stijenama kanjoni i klisure.

Kotlina Martin Brod Osnovni oblici reljefa u slivu Une i Unca su nastali za vrijeme ubiranja Dinarida za vrijeme krede. Tada su nastale prve forme ove regije. Ovi su se pokreti nastavili u oligocenu za vrijeme Savske faze i dali su konačni reljef Dinaridima. Zatim je nastupio period mirovanja koji je trajao do kraja donjeg miocena. U tom periodu je vladala intenzivna denudacija i erozija, a time i snižavanje i uravnavanje tektonski stvorenih oblika reljefa. Takve su prilike vladale za vrijeme donjeg miocena u sjeverozapadnoj Bosni. U planinskim dijelovima nastali su riječni tokovi čija je erozivna osnova bila nivo panonskog mora. Iz tog perioda su stari miocenski ravnjaci Zapadne Bosne iz kojih se izdižu planinski vrhovi. Tim ravnjacima odgovara viša površ u slivu Unca. Krajem donjeg i početkom srednjeg miocena dolazi do novih tektonskih pokreta čime je raskinuta i deformisana stara mreža Unca. Duž uzdužne dislokacije Unca pravca SZ-JI i brojnih poprečnih rasjeda, došlo je do spuštanja niza kotlina koje su ispunjene vodom jedinstvenog jezera. Na taj način je fluvijalna faza u slivu Unca zamjenjena jezerskom. Jezerska faza je trajala od srednjeg miocena do srednjeg pliocena. Novi tektonski pokreti su se javili krajem srednjeg pliocena. Oni su poremetili jezerske sedimente i vjerovatno završili jezersku fazu. Prateći spuštanje erozivne osnove Une nastaje epigenetko usjecanje Unca i njegovih pritoka, kako u jezerskim sedimentima tako i u krečnjacima u njihovoj podlozi. Erozija Unca se odvijala i bočno i zasjecala je kako jezerske sedimente tako i krečnjake. U ovakvim uvjetima Unac se je bočno pomjerao i izgradio ovako razvijenu nižu površ koja ga prati cijelom dužinom. U gornjem pliocenu sa promjenama klime (pad temperature i povećanje padavina) dolazi do povećanja vode i erozivne snage Unca, kao osnovnog agensa za zgradnju niže površi. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

31


Hipsometrija i morfološki sklop terena Nacionalnog parka Una __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

32


Zona oko ušća Unca u rijeku Unu nizvodno od Martin Broda Osim doline rijeke Une, na razmatranom području značajni su još i kotlinsko proširenje u zoni ušća Unca u Unu, niz ponora sitastog tipa i vodoizdašni izvor Crno vrelo, potok na potezu Orašac- Dulibe (dužine oko 10 km), potok Račić (dužine oko 5,5 km), potok Sklop (dužine oko 4 km) i potok Doljanka (dužine oko 3 km).


33


Serija manjih slapova u zoni Dvoslapa i Troslapa na rijeci Uni Kao posljedica petrografskog sastava terena i recentnih klimatskih uvjeta u području Nacionalnog parka Una se razvilo nekoliko morfogenetskih tipova reljefa. Karbonatne – krečnjačko-dolomitne stijenske mase zauzimaju najveći dio bazena porječja Une i Unca, zbog čega se na njima dominantno razvio krško-korozioni proces. To je rezultiralo formiranjem specifičnog podzemnog - spilje ili pećine i površinskog - kamenice, škrape– škrapari, ponikve i uvale, krškog tipa morfoskulpture različitih dimenzija. Najveći dio istraživanog prostora obrastao je u recentnom razdoblju gustom šumskom vegetacijom, što u znatnoj mjeri usporava djelovanje korozijskih procesa. Tome se može dodati i razvijeni i kontinuirani pedogenetski pokrov, koji također ne stimulira procese rastvaranja krečnjakog stijenskog supstrata. Upravo stoga postojeći oblici krša su pretežito fosilnog obilježja. Na preko 90% prostora dominira tip maskiranog krša, na kojem je vrlo vjerojatno intenzivna subkutana korozija. Najznačajniji i najrasprostranjeniji egzogeni krški oblici ovog područja su brojne vrtače (ponikve). Njihova pojava veže se za najtektoniziranije dijelove karbonatnih stijenskih kompleksa, a to su najčešće zaravnjenije predgorske morfološke stepenice: Plješevička – Kalati i gorskog hrpta Vjenac - Doljani. Čestina pojave vrtača, koje su se tu oblikovale, tj. koje se oblikuju i danas, je izuzetno intenzivna pa se može govoriti i o tipu boginjavog krša. Pojava škrapa je vrlo rijetka. Oblikovane su uglavnom na ogoljenim dolinskim stranama – strmcima (Loshunjski Kras). Uvale su rijetke i po svom nastanku su tektonski predisponirane time da je u njihovom proširivanju – nastanku utjecala bočna korozija. Dno im je često puta ispunjeno brojnim vrtačama, kakva je uvala Gorjevac. Sličnog razvoja je i uvala Donje Polje na jugozapadnoj padini gorskog masiva Veliki Ljutoč, čije je dno ispunjeno padinskim korelativima, koji su akumulirani prvenstveno spiranjem. Od endogenih krških formi utvrđena je jedna kraška jama u sutjesci južno od Martin Broda, manja pećina u koritu Unca prema Crnom vrelu (Mujina pećina) te zaštićena Bastaška pećina iznad vrela Bastašice. Međutim, obzirom na veliku tektoniziranost stijenskih masa, daljnjim istraživanjima za očekivati je da će se otkriti niz novih krških jama i špilja, jer je područje nacionalnog parka u speleološkom smislu gotovo neistraženo. Padinski procesi su s obzirom na pretežno planinski karakter područja vrlo razvijeni i zastupljeni su praktično na cjelokupnom matičnom stijenskom supstratu. Proces dominira na padinskim terenima sa nagibima većim od 5 o. U dijelovima terena gdje dominira karbonatnikrečnjački stijenski kompleks padinski procesi imaju karakteristike fluvio-krške morfoskulpture koja se ogleda u procesima spiranja, jaružanja i oburvavanja terena. Tipični fluvio-denudacioni proces je razvijen na klastitima i manifestira se u procesima kliženja, osipanja i tečenja pedološkog supstrata. Kako u sastavu bazena porječja rijeke Une i njenih pritoka prevladavaju karbonatni stijenski kompleksi, padinski procesi nisu dominantni u generalnom razvoju reljefa, no njihova je važnost ipak velika, posebno na dolinskim stranama i padinama gorskih blokova i pobrđa. S obzirom na mehanizam, njihova djelovanja dijele se na čisto gravitacijske (osipanje, odronjavanje, urušavanje i lavine – stijenske i snježne), fluidalne (kliženje, puženje i tečenje – soliflukcija) i procese djelovanja oborinske vode, vode snježnice i sočnice (spiranje i jaruženje). U slučaju rijeke Une i njenih pritoka, koje su se prilagodile geološkoj strukturi i recentnim tektonskim pokretima, one su oblikovale svoje doline u primarnim strukturnim udubljenjima. Strane tih udubljenja, tzv. „dolinske strane“, su strukturne i rasjedne padine. Zbog njihovih izuzetno velikih nagiba dominirali su ili pak dominiraju procesi osipanja, urušavanja i odronjavanja (nagibi 32 – 55o i nagibi preko 55o). Upravo stoga, na takvim padinama ili __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

34


njihovim podnožjima oblikovani su sipari (koluvijalni materijal) ili njihove sukcesije, tzv. siparišni (koluvijalni) zastori i točila iznad njih, ili pak odroni i urušne kupe.

Sipar na ulazu u kanjon Unca kod Martin Broda


35


Morfogeneza područja Nacionalnog parka Una (Preuzeto iz: Studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una) __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

36


Na padinama od 12 – 32o i 5 – 12o prevladavaju procesi spiranja (vododerine), jaruženja (jaruge i derazijske doline) i klizišta. Treba dodati da je intenzitetu njihovog djelovanja bitno pridonijela i izuzetno velika tektonizacija stijenskih masa. Pojava klizišta prvenstveno je vezana za klastične sedimente na pobrđu Havale i Račićkom pobrđu, gdje je prisutnost najsitnijih, glinovitih čestica, omogućila oblikovanje kliznih ploha. Duž aluvijalnih zaravni rijeke Une i djelimično rijeke Unca, posebno u većim dolinskim proširenjima kotlinskog tipa dominira fluvio-akumulativni tip morfoskulpture. Aluvijalne zaravni su tu dvostrane i zastupljene sa svim morfološkim elementima u prikoritskom, središnjem i priterasnom aluvionu. Osim njih karakteristične su nakupine plavinskog materijalla na mjestima dolinskih proširenja, u zonama ušća pritoka u rijeku Unu. Takođe je u segmentu nizvodno od Kulen Vakufa do sjevernih granica parka uočen veći broj riječnih ostrva – ada u riječnom koritu rijeke Une. Osim navedenih u prostoru nacionalnog parka mogu se uočiti brojni drugi individualni tipovi morfoskulpture različitih dimenzija, vremena postanka i recentnog stanja koji su najčešće nastali kao produkt mehaničkog (fizičkog – temperaturnog i mraznog) razoravanja i hemijskog rastvaranja stijenskih masa i produktivnog pedološkog supstrata. Poseban aspekt u geomorfološkoj interpretaciji terena čine analize padinskog relejfa sa aspekta nagnutosti i prostorne orjentacije. Za ovu svrhu su konstruisani modeli nagiba i ekspozicija terena za nacionalni park ”Una” Za model nagiba terena izrađen korišten je 20-metarski digitalni model prostora nacionalnog parka, koji za prve tri klase nagiba ima nagibne kategorije od po 5 °, dok su za strmije terene nagibne klase konstruisane u rasponima od 10 odnosno 15 °. Analizom navedenog modela može se uočiti da su dolinske ravni rijeke Une i pritoka u zavali Martin Broda i kotlinama Kulen Vakufa, Klise, Lohova i Ripača (naplavne ravni) obilježene malim nagibima od 0 - 2 o, bez značajnih kretanja masa. Prevladava taloženje sedre i riječnog nanosa (šljunci, pijesci i manje silt). U prvu klasu nagiba ulaze i manji fragmenti naplavne ravni rijeke u duboko usječenim dijelovima doljnjeg ”V” izreza poprečnog dolinskog profila, i to od Martin Broda do Gledeča, kod Loskuna i Čelija. Niže riječne terase (I), akumulacijske i stjenovite (podovi) nešto su većeg nagiba, uglavnom od 2 - 5o, s tim da su one više (II i III) disecirane procesima spiranja (vododerine) i bujičenja (jaruge) pa ”tijelo” terase ulazi u klasu nagnutijih terena (5 - 12 o): zavala Martin Broda i kotlina Kulen Vakufa, te Klisa. Najveće površine zauzimaju klasu nagiba od 12 - 32 o i manje od 5 - 12 o. To su strmi i nagnuti tereni koji obilježavaju padinu hrpta i masiv Ljutoča i pobrđa Račića, te zavale, ali i više okršene dijelove predgorskih stepenica Doljana i Ostrovice (iznad Kulen Vakufa) i manjeg dijela Kalata. Vrijedi to i za predgorske stepenice Osječenice. Duboka usječena udubljenja kojim otječe Una (od Martin Broda do Gledeča, kod Čelija i nizvodno od Troslapa) karakteriziraju pretežito strme padine od 12 - 32 o i vrlo strme padine od 32 - 55o. Zbog značajnih nagiba jako je spiranje i jaruženje (12 - 32 o) i osipavanje i odronjavanje (32 - 55o). U principu strane sutjeski (Unca, Buk Une kod Kulen Vakufa, njena sutjeska Kaluđerica – ušće Orašca, Loskunski kras i Štrbački buk) najvećim dijelom su obilježene strmim liticama s preko 55o nagiba, na kojima prevladava osipanje i urušavanje stijenskih masa.


37


Nagibi terena Nacionalnog parka Una


38


Analogno utvrđenoj geometriji padina (sa aspekta oblika i nagnutosti) za iste je neophodno odrediti i njihovu prostornu orjentiranost, što je predstavljeno na narednoj karti.

Ekspozicije terena Nacionalnog parka Una __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

39


Kao osnovni faktor za prostornu orjentiranost padina može se uzeti preovlađujući meridionalni pravac pružananja doline rijeke Une usljed čega je širi kontaktni dolinski prostor sa pretežnom istočnom i zapadnom orjentiranošću. U dijelovima područja gdje doline rijeka imaju pretežni uporednički pravac pružanja padine su sa preovlađujućom sjevernom i južnom ekspozicijom.

3D model terena u dijelu kanjona Unca Na osnovu svih iznesenih činjenica može se konstatovati da se područje Nacionalnog parka Una odlikuje sa vrlo dinamičnim reljefom unutar kojeg se mogu izdvojiti nekoliko različitih energetskih klasa reljefa: od 5 – 30 m, 30 – 100 m, 100 – 300 m i preko 300 m. To ukazuje da ovaj prostor posjeduje vrlo visoke geomorfološke vrijednosti a s tim u vezi i vrlo razvijene sve elemente fizičkogeografskog diverziteta.


40


Sedra rijeke Une Najveću vrijednost ovog područja predstavljaju sedrene barijere na rijeci Uni. Javljaju se gotovo na cijelom toku Une, a na području Nacionalnog parka Una najznačajnije su u području Martin Broda, Štrbačkog buka, Troslapa, Dvoslapa i Ripča. Javljaju se u vidu podvodnih otočića, koji s vremenom mogu prijeći i u prave riječne otoke s vegetacijom. Također se javljaju kao kaskade, barijerice, te veći slapovi vezani uz tektonske pokrete. Starost im je kvartarna, uglavnom holocenska, a određena je na većem broju uzoraka na Plitvičkim jezerima, Korani i Krki i na jednom uzorku na Uni, metodama 14C kao i 230Th/234U. Starost najmlađih sedrenih tvorevina blizu izvorišta Une određena je na oko 3.000 godina. Većina ostalih rezultata dala je također holocensku starost od oko 6.000 - 7.000 godina. Međutim, dobivene su i starosti sedre između 90.000 i 130.000 godina, te oko 250.000, a također i 300.000 godina, čime se starost poklapa s Riss/Würm interglacijalnim razdobljem, odnosno taloženje je vršeno u sličnim paleoklimatskim uvjetima kao i danas. Sedronosnim tokovima mogu se proglasiti oni čije vode površinski ili podzemno dreniraju dolomitične naslage. Da bi došlo do izlučivanja sedre, riječne vode moraju, u dovoljnoj mjeri, sadržavati rastvoreni kalcijum bikarbonat. Takođe, sedra se, najčešće, stvara na lokacijama stupnjevitih uzdužnih profila pri turbulenciji vode ili na kontaktu hidroloških kolektora i izolatora. Pojava sedre je posljedica gubitka ugljendioksida iz bikarbonatske otopine. Rast sedrenih sedimenata odvija se u čistoj i prozračnoj vodi. U stvaranju sedre veliko učešće ima fitobentos, posebno modrozelene alge i mahovine. Prema tome, najznačajniji faktori koji uslovljavaju nastanak sedrenih tvorevina su: litološki sastav, prirodna neusaglašenost uzdužnog profila, turbulentnost u proticaju, rasprskavanje vode, promjene vodostaja, širina korita, dubina vode, prozračnost, učešće hemijski rastvorljivih elemenata u vodi (prvenstveno hidrokarbonati), gasovi u vodi (posebno ugljen dioksid), kiselost, prisustvo fitobentosa i mahovina koje imaju formativnu ulogu u nastanku sedre, te antropogeni uticaj. Temperatura vode takođe ima veliki značaj za nastanak sedre. Istraživanja koja su vršena u gornjem toku Unca ukazuju da tu nema mogućnosti za sedimentiranje sedre jer je prosječna temperatura vode u toku ljeta oko 10°C. U stvaranju sedre veliki značaj ima i prozračnost. Većoj prozračnosti, pa prema tome i manjoj opterećenosti vode suspendovanim nanosima, odgovara veća produkcija sedronosnih naslaga. Proces sedrenja je vrlo kompleksan prirodni proces koji je osjetljiv na bilo kakve promjene u vodi, zraku ili tlu. Treba napomenuti da pored navedenih fizičko-hemijskih i bioloških uvjeta postoji još niz parametara koji utječu na taloženje sedre, odnosno formiranje sedrenih slapova, a koji se mogu razlikovati od područja do područja. Količina vode jedan je od važnih faktora, pa tako npr. u sušnim razdobljima, kada su izvori vrlo siromašni vodom ili čak dođe do potpunog isušivanja vodenog toka, npr. uslijed izgradnje akumulacija, proces sedrenja može biti vrlo usporen ili potpuno zaustavljen. Brzina strujanja vode može također imati značajnu ulogu kod formiranja sedrenih slapova, u nekim slučajevima velika brzina vode dovodi do erozije postojećih sedrenih naslaga. Proces rasprskavanja vode na slapovima omogućava brži izlazak ugljičnog dioksida iz vode i time intenzivnije taloženje karbonata, dok prisutnost svjetla utječe na rast mahovine koja opet ima značajnu ulogu u samom procesu sedrenja. Čistoća vode jedan od osnovnih uvjeta da bi se takav proces nesmetano odvijao. Čak i vrlo male koncentracije organskog zagađenja dovode do prestanka rasta sedre bez obzira što su __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

41


drugi uvjeti za taloženje sedre zadovoljeni. Stvaranje sedrenih barijera i veličanstvenih sedrenih slapova prirodni je fenomen koji je započet prije više hiljada godina. Sedrene tvorevine nastaju na dijelovima vodotoka koji imaju relativno nisku temperaturu vode i prilično visok alkalitet i relativno spor tok. Ova dva faktora imaju antagonistički uticaj na proces nastanka sedre, budući da sa jedne strane visok alkalitet koji je znatno iznad granice taloženja pogoduje taloženju sedri, a sa druge strane niža temperatura, koja je gotovo redovno ispod temperaturne granice taloženja spriječava jače taloženje sedre. Relativno mala brzina proticaja vode smanjuje njeno rasprskavanje, što vodi ka sporijem taloženju sedre. Na lokacijama gdje je izraženiji pad i gdje voda ima brži tok dolazi do jačeg prozračivanja i taloženja sedre. Prosječna brzina se kreće oko 0.5-1.0 m/sek., a na mjestima većih padova do 1.5 m/sec. Stopa taloženja sedre je niža i vjerovatno prestaje u toku zime. Srednja dnevna temperatura vode u rijeci Uni je relativno niska (u toku ljeta kod Martinbroda 13.8°C). Ovakva temperatura vode nije pogodna za jače izlučivanje sedre. Temperatura vode je jedan od faktora sporog izlučivanja kalcij karbonata. U zimskim periodima ti uslovi su još više nepovoljni. Alkalitet i tvrdoća imaju visoku vrijednost, ali su gotovo na svim slapovima jednaki i ne mijenjaju se nizvodnom smjeru, kao što je slučaj u svim ostalim kraškim rijekama. U toku ljeta alkalitet vode varira od 3.0 do 3.8, dok u toku zimske sezone ima vrijednosti od 3.2 do 4.0. Ova variranja su prilično nepravilna tako da su čak na nekim donjim slapovima te vrijednosti veće nego u gornjim, da bi kasnije postali nešto niže, što je posljedica, u prvom redu, taloženja malo sedre tako da se malo otopljenog bikarbonata cijepa i taloži u monokarbonate, te se i alkalitet vrlo malo mijenja. Sa druge strane, rijeka Una svojim tokom prima dosta pritoka čije su vode bogate karbonatima, pa se tako istaloženi monokarbonati nadoknađuju. U prilog ovome govore ispitivanja 1957. na Uncu i slapovima više i ispod njegova ušća u Unu. Visoka tvrdoća vode u rijeci Uni trebala bi pogodovati taloženju sedre, ali relativno niske temperature vode i slabo strujanje to ne dozvoljavaju. Voda Une polioksidnog je tipa i količina kiseonika se kreće od 4.5 do 5.3 ccm/lit. Ne smanjuje se pravilno ni količina slobodnog CO2, koja se kreće od 2.2 do 4.4 mg/lit. i različita je na različitim slapovima. Značajnu ulogu u nastanku sedre imaju biotički faktori, odnosno živi organizmi, i njihove zajednice. Ove životne zajednice ne djeluju izolirano nego ovise o raznim faktorima koji vladaju na ovim biotopima. Ti faktori su uglavnom fizičko-hemijskog karaktera, kao što su temperatura, alkalitet, brzina vode, količina otopljenog kisika i CO 2. Sa druge strane i sami organizmi djeluju na sredinu u kojoj žive, prvenstveno svojim prisustvom i rastom što opet vodi ka promjenama i u sastavu njihovih zajednica. Na ovaj način postepeno dolazi do sukcesije životnih zajednica i sa tim vezano i oblika sedrenih tvorevina. Prve zajednice naseljavaju najmlađe sedrene tvorevine, koje nastaju duboko ispod vode u uslovima jačeg prozračivanja. To su zajednice modrozelenih algi koje mogu fiksirati CaCO 3 na površini ili u strukturi svoga staništa. Na ovaj način dolazi do nastanka čvrste krečnjačke podloge na koju se mogu naseliti drugi organizmi, kao što su najprimitivnije zelene alge Oocardium stratum. Dolaskom modrozelenih i zelenih algi nastaju podesni uvjeti za život životinjskih vrsta, na prvom mjestu ličinki vodencvjetova, tularija, a na njihovim tvorevinama zajednice vodenih mahovina iz rodova Fontinalis, Platyhypnidum, kao i algi koje žive na njima. U većim dubinama ova vegetacija ne stvara sedru jer ne može svojom fiziološkom aktivnošću djelovati na cijepanje bikarbonata, što je slučaj s prije pomenutim zajednicama, ali ove zajednice svojim busenastim habitusom mogu zadržavati izlučene karbonate i na taj način utjecati na stvaranje sedrenih naslaga. Ovakva aktivnost dovodi do promjene u sastavu __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

42


životne zajednice gdje se razvijaju nove vrste. Ove novonastale prilike dovode do smjene životnih zajednica, posebno zelenih algi iz roda Vaucheria, koje mogu asimilirati CaCO3. Najmlađe sedrene tvorevine u rijeci Uni uvjetovane su promjenama u sastavu životnih zajednica. Prvo nastaju niže kaskade, a na njihovim površinama razvijaju se zajednice koje znatno potječu rast sedrenih tvorevina zbog jakog prozračivanja vode, zajednica CinclidotusPlatyhypnidium-Rivulogamarus, zajednica mahovina, algi i komjaša. Dalji razvoj sedrenih tvorevina može ići u dva pravca. Sa jedne strane one se mogu razvijati i dalje kao zajednice vodenih staništa, pri čemu prvo nastaje mozaična vegetacija koju grade različite vrsta mahovina i zelenih algi, između kojih se naseljava više vrsta maločekinjaša, rakušaca, ličinki vodencvjetova, obalčara, tulara te odraslih komjaša. Ovakva zajednica stvara i posebne sedrene oblike poznate kao sedreni čunjevi kakve susrećemo na nekim mjestima u Martinbrodu i Štrbačkom buku. Ova zajednica, kao i ona koja se javlja na površinskim dijelovima barijera, razvija se pod uslovom jačeg osvjetljenja. Životne zajednice na površinskim dijelovima barijera mogu u jednom stadiju svoga razvoja da se zasjene. To se dešava tada kad se na površinama barijera počne razvijati vegetacija grmIja i stabala, koji svojim prisustvom zasjenjuju površinske dijelove. U tom slučaju počinju se mijenjati ekološki uslovi za razvoj biljaka na površini barijerice. Vrste koje su bile prilagođene za razvoj pod jačim osvjetljenjem ustupaju mjesto vrstama sjene. Stoga nestaju mahovine svjetla Cinclidotus i Platyhypnidium,. te ustupaju mjesto mahovini sjene, naročito vrsti Cratoneurum commutatum. Značajno je istaći da ovakve promjene u sastavu sedrene vegetacije ne izazivaju značajnije promjene u sastavu životinjskog svijeta. I dalje su zastupljeni u znatnoj količini maločetinaši i kornjaši, a jedino su rakušci kvalitativno slabije prisutni. Ovako formirana životna zajednica predstavlja za sada najveći stupanj progresivnog razvoja ne samo na Uni nego općenito. Sedrene tvorevine koje se u rijeci Uni stvaraju na području nacionalnog parka mogu se svrstati u dva tipa sedri: (1) Najčešće su male barijere visine 0.5-1.5 m koje su karakteristične upravo za ovo područje, jer pokazuju specifičnu gradnju i donekle se razlikuju od sličnih tvorevina u drugim našim rijekama. Barijere u nizvodnom smjeru stvaraju takozvane sedrene brade preko kojih protječe voda. Ovdje su takve brade slabo razvijene pa je barijera u nizvodnom dijelu gotovo okomita. Dok su u ostalim rijekama površinski dijelovi barijera kratki, ovdje su oni velikih dimenzija (u površinskom dijelu do 10 i više metara, a nizvodno se završavaju T izbočinom, što je značajno za ove tvorevine). Ovakva građa je uvjetovana brzinom kretanja vode koja je ovdje mala i ispod 1 m/sec, što utječe da se zbog slabog prozračivanja polaganije istaloži sedra. Prema tome, sedra se taloži veoma sporo, tako da ove tvorevine izgledaju da su mlađeg postanka, ali ne treba zaboraviti da se one sporo stvaraju i da se kalcij taloži kroz veoma dug period. Prema Rogiću sedrene tvorevine u Uni su postglacijalne starosti, kao i sedre na Plitvičkim jezerima. Na presjecima ovih tvorevina može se uočiti slojevitost ali i različita gustoća, što za sebe govori u razvoju, uslovima i načinu nastanka ovih tvorevina. U objašnjenju polaganog taloženja ili bolje reći rasta sedrenih tvorevina uzroci se nalaze u niskoj temperaturi vode koja se ovdje kreće zimi i ljeti ispod temperatura koje omogućuju normalno i intenzivno izdvajanje karbonata iz bikarbonatskih otopina. Iako su ovdje alkalitetne prilike (odnosno količine bikarbonata) povoljne, temperatura vode se kreće između 8-15°C, što ima za posljedicu znatno smanjenje intenziteta izdvajanja CaCO 3, a time i rasta sedrenih tvorevina. Ovakve tvorevine su česte i tvore najljepše slapove na Uni. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

43


(2) Drugi tip su sedrene tvorevine koje nastaju na tektonski uvjetovanim padovima. Na tim mjestima nastaju veliki padovi vode što izaziva njeno naglo prozračivanje, pa se onda ovdje izluče vrlo velike količine kalcij karbonata, a s tim u vezi i taložne sedre. Ovako pojačano prozračivanje može biti prouzrokovano i drugim gemorfološkim faktorima. To naročito vrijedi za slapove kod Martinbroda, gdje rijeka nadolazi iz uskog kanjona te se naglo širi u nekoliko krakova, padajući u duboke provalije i stvarajući tako jedan od najljepših slapova. Ovakvog porijekla je i Štrbački buk gdje takođe tektonski i geomorfološki odnosi stvaraju vrlo povoljne uvjete za intenzivno prozračivanje vode i taloženje sedre. Pitanje je što se na pojedinim mjestima riječnog korita ne stvaraju sedrene tvorevine pored svih pogodnosti prozračivanja vode. To se može dovesti u vezu jedino s već spomenutim hidrološkim prilikama u rijeci, koje ne samo da osciliraju kroz dulje vremenske periode, već do tih oscilacija dolazi i u raznim godišnjim dobima. Za vrijeme niskog i srednjeg vodostaja rijeke ovdje bi se mogle stvarati sedrene naslage, ali one nemaju svoj kontinuitet, jer nadolaskom velikih voda u proljeće nakon otapanja snijega erozivna moć rijeke je takva da se te sedrene tvorevine ne mogu održati. Rijeka Una je dobrim dijelom svoga toka predstavlja vrlo zanimljivo područje nastanka sedrenih tvorevina, koje nastaju u vrlo specifičnim i kontradiktornim uslovima stvaranja. Ovdje se pruža mogućnost sistematskog studiranja postanka i razvoja sedrenih tvorevina. To naročito vrijedi za embrionalne forme koje su ovdje kao nigdje drugdje vrlo dobro razvijene. Naime detaljna proučavanja ovih tvorevina su pokazala da se razvoj sedrenih tvorevina ne može proučavati samo na osnovu odnosa koji vladaju na površini, već i u dubini njenih slapova. Tu se pokazalo da sedra ne nastaje uvijek na isti način, te da treba razlikovati procese koji nastaju kad se stvaraju mlađe sedrene tvorevine od onih kad se izgrađuju na već razvijenim oblicima. Embrionalnu osnovu daje sedra koja znatno sliči na jezersku sedru, što je slučaj u Plitvičkim jezerima, to jest izgrađuje se najčešće cijanificejska sedra koja nastaje asimilacijskim djelovanjem jednostaničnih modrozelenih alga i kasnije jarmašica. Sasvim je drukčiji način kako nastaju sedre pod prilikama jakog prozračivanja vode. Na tim mjestima uloga biljke nije više aktivna već pasivna i tamo svojim prisustvom zadržava CaCO 3 izlučen iz vode abiotičkim putem. Ove najmlađe tvorevine pokazuju takođe da se ne razvijaju naglo i jednako, već postoje faze u njihovom razvoju. Pored toga u njihovom rastu ne sudjeluju samo pomenuti kombinirani procesi taloženja sedre, već ovdje važnu ulogu igraju i obični aluvijalni procesi, koji dovode do toga da se sedrene tvorevine nejednako formiraju (žljebovi, rupčage, rebra i sl.) i ispunjavaju kasnije nanosnim materijalom koji ne samo da izravnava površinu ovih tvorevina, nego na neki način i sudjeluju i u rastu ovih sedrenih naslaga. Najrazvijenije sedrene tvorevine u rijeci Uni su slabo zastupljene, što je vjerovatno rezultat nepovoljnih uvjeta prvenstveno abiogenog karaktera koji vladaju u ovoj rijeci. Ovako složeni ali spori procesi nastanka sedrenih tvorevina u Uni ne omogućuju njenu laku regeneraciju poslije narušavanja ovog složenog historijski razvijenog mehanizma biotičkih i abiotičkih faktora, koji su u historijskom sadejstvu stvorili najljepše slapove kao što su u Martin Brodu i Strbačkom Buku, ali i hiljade ostalih koji su itekako vrijedni i lijepi, neponovljivi, a rasprostranjeni su od Martinbroda pa sve do nizvodne granice nacionalnog parka.


44


Mahovine sedrotvorci S obzirom da sedrene tvorevine rijeke Une imaju obilježje temeljnog prirodnog fenomena, neophodno je izvršiti njihovu prostornu valorizaciju kako sa lokacijskog tako i sa aspekta kvalitativno-kvantitativne identifikacije. Lokacijski parametri uključuju utvrđivanje lokacijskih x i y koordinata u pravouglom koordinatnom sistemu. Kvalitativno-kvantitativna identifikacija podrazumijeva utvrđivanje hidrotipa sedrenih barijera (kaskade, prirodni pragovi, slapovi i brzaci) i njihove dimenzije u riječnom koritu. Analiza obuhvata korito rijeke Une unutar nacionalnog parka od uzvodno od ušća Krke u Unu do Lohova. Rezultati su predstavljeni u narednoj tabeli.

Najvažniji sedreni lokaliteti u nacionalnom parku ”Una” Lok. Naziv X koord. Y koord. 1. Carev brod 6352099.80 4924910.54

Opis Dimenzije (m) Porušena sedrena 50 x 40 barijera. P = 0,036 ha 2. Obuhvat: Više kaskada, Oreljov krš do 6352488.17 4927786.43 razvedeno sa 1200 x 20 – 200 mosta u naselju 6352565.33 4928793.27 brzacima, jedan P = 3,67 ha Martin-Brod visoki slap 5–6 m. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

45

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ 3.

4.

5. 6.

Obuhvat: 1) most u naselju Martin-Brod do ušća Unca u Unu (kota 319) 2) Unac od ušća uzvodno u dužini od 465 m Kaskade Buk nizvodno od KulenVakufa Kaskada nizvodno od Buka (rastojanje 625 m) Štrbački buk Obuhvat: Nizvodno od naselja Luke, u dužini od 1.325 m

7.

Troslap dio korita rijeke Une u zoni vrha Drenovača

8.

Dvoslap Obuhvat: od nizvodno od ušća potoka Pomama (kota 308) do uzvodno od naselja Gornje Lohovo

9.

Lohovo Lokalitet oko naselja Lohovo

6352565.33 6352060.52 6352431.46

4928793.27 4929565.83 4929361.30

6348172.62

4937803.46

6347891.91

4938325.15

6342737.59 6341588.13

4947502.97 4948087.19

6336520.22

4954815.39

6336459.61 6336005.47

4956249.14 4956783.89

6336033.68

4957608.13

Dugački potezi velikih i malih kaskada, strme sedrene obale, korito zasuto velikom količinom sedrenih komada, vodenice. Sedrene barijere u obliku kaskada, značajnije ukupno tri koje su poredane jedna za drugom. Sedrena nakupina u obliku kaskade. Nakupine sedre formirale su serije većih ili manjih kaskada i vodopada, od kojih je najpoznatiji Štrbački buk. Osim njih, manje sedrene nakupine su formirale veći broj brzaka i vodenica. Sedrene nakupine formirale su na vrlo maloj međusobnoj udaljenosti tri slapa relativne visine 1m do 2 m. Po dnu riječnog korita postoji veći broj sedrenog kamenja različitih dimenzija koje obrazuju manje brzake i vodenice. Sedrene nakupine su obrazovale dva slapa relativne visine 1 do 2m Sedrene nakupine su obrazovale sedrenubarijeru koja se nalazi ispod nivoa vode

1100 x 20 – 40 x 0,5 – 2 465 x 15 – 35 P1 = 3,20 ha P2 = 0,87 ha 80 x 45 x 0,5 10 x 35 x 0,5 50 x 25 x 1,0 P = 0,034 ha 20 x 30 x 0,5 P = 0,021 ha

1320 x 20 – 80 x 1 – 12 P = 4,13 ha

130 x 100 x 1- 2 P = 0,201

650 x 100 – 200 x 1-2 P = 9,42 ha

30 x 150 P = 0,082


46


Na osnovu iznesenih podataka može se zaključiti da se pojave sedre manifestiraju na dva načina: u obliku sedrenih barijera kojima se formiraju 9 slapovi i bukovi, i u kombinaciji između sedrenih 8 barijera i disperzno rasutog sedrenog kamenja 7 koji uvjetuju formiranje manjih kaskada, brzaka i 6 vodenica. U odnosu na oba pojavna vida, 5 ukupna površina rijeke Une, unutar granica 4 nacionalnog parka ”Una”, na kojem se vrši 3 vidljivo sedrenje iznosi oko 21,673 ha, što 2 ukazuje na izuzetne ekološke potencijale cijelog 1 područja. 0 U vezi sa istaknutim neophodno je da uprava 1 2 3 4 5 6 7 8 9 P (ha) nacionalnog parka, kao jedan od prioriteta u svom radu, preduzme sve neophodne mjere Sedrena područa rijeke Une u NP ”Una” zaštite, kako bi se sedrene naslage očuvale. Takve aktivnosti će uključivati monitoring za najvažnije hidro-geomorfološke pokazatelje koji utiču na formiranje sedre, kao i strogu zabranu korištenja ovih naslaga za različite građevinske potrebe. ha

10

8

3

2

7 20 0

0

200

40 0 Meters

200

0

200

400 Meters

Važniji sedreni lokaliteti


47


1.1.5. KLIMATOLOŠKE KARAKTERISTIKE Klimatski faktori Širi prostor Nacionalnog parka ”Una” predstavlja prijelazno područje između južnih dijelova sjevernog umjerenog klimatskog pojasa i sjevernih dijelova sjevernog suptropskog klimatskog pojasa, i to u njihovim priatlantskim landšaftnim sektorima. Granica razdvajanja između navedenih klimatskih pojaseva je, ustvari, pojas različite širine koji, uglavnom, prati pravac pružanja dominantnih planinskih vrhova na prijelazu između unutrašnjih i vanjskih Dinarida. Dominantnost klimatskih utjecaja jednoga i drugoga pojasa također su osnova za utvrđivanje ove granice. Usljed prisustva navedenih pojaseva i njihovog prostornog razmještaja, uz uvažavanje najprije reljefnih predispozicija terena, na širem prostoru nacionalnog parka dolazi do preplitanja i miješanja zračnih masa sa bitno različitim fizičkim karakteristikama. Ustvari, nad njegovom teritorijom se smjenjuju vlagom bogate zračne mase zapadne cirkulacije sa uglavnom suhim zračnim masama sa kontinentalnog istoka i sjeveroistoka te polarni maritimni zrak sa sjevera i suptropske mase sa afričkog sjevera. Ovakva situacija direktno se odražava na radijaciono-cirkulacione procese u širem regionu, što rezultira formiranjem većeg broja lokalnih klima. Opće morfološke specifičnosti terena vrlo su značajne za prostorno-vremensku dinamiku meteoroloških elemenata i posebno za mikroklimatske specifičnosti. Pojedini dijelovi terena imaju duboko vertikalno i horizontalno raščlanjenje sa visokim uglovima nagiba i uopšte vrlo izraženom ukupnom energijom reljefa. Nasuprot njemu, niskim stepenom ukupne raščlanjenosti odlikuju se zaravnjeni prostori u dolini Une i njenih većih pritoka kao i veći kompleksi niskog uravnjenog zemljišta unutar planinsko-kotlinskog prostora. U ovim područjima se tokom zimskog dijela godine obazuje veliki boj različitih meteoroloških pojava kao što su radijacione i advektivne magle, temeraturne inverzije i sl. Klimatski elementi Na području sliva rijeke Une su generalno zastupljeni umjereno-kontinentalni, predplaninski i mjestimično planinski tip klime. Dok šire područje Bihaća po svom geografskom položaju pripada pojasu umjereno-kontinentalne klime (oznaka Cfb), s dosta oštrim zimama i toplim ljetima, uzvodni dijelovi doline Une i dolina Unca pod utjecajem su predplaninske (oznaka Cfbx) i kontinentalno-planinske, šumsko-sniježne klime (oznaka Df) s oštrim zimama i prohladnim ljetima. Odlike ove predplaninske, te kontinentalno-planinske klime izrazite su padavine u novembru i u proljetnim mjesecima, te obilne snježne padaline. Međutim, ovo područje graniči i s područjima u kojima dominira sredozemni tip klime, pa se to odražava na režim padavina (vrijeme njihove pojave u kasnu jesen, te njihove količine i intenziteti), na temperature zraka (npr. na području Bihaća su prosječne temperature u januaru, kao najhladnijem mjesecu, u višegodišnjem razdoblju praćenja uvijek iznad nule), a također su česti iznenadni prodori toplih ili hladnih zračnih masa, kad u kratkom vremenskom intervalu dolazi do brzih promjena temperature, vlažnosti zraka i ostalih klimatoloških parametara, koji su uz to praćeni snažnom regionalnom cirkulacijom. Ukupna godišnja vrijednost sume globalnog Sunčevog zračenja na širem prostoru nacionalnog parka varira, i kreće se od 1.100 kWhm -2 po dnu kotlina do 1.300 kWhm -2 u hipsometrijski višim i morfološki otvorenijim dijelovima prostora. Najveća količina globalne radijacije __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

48


prisutna je u ljetnim mjesecima, što je, prije svega, rezultat djelovanja astronomskih faktora: najdužeg trajanja insolacije i najviše dnevne visine Sunca nad horizontom u toku godine. Pored njih, od značaja su i mali procent oblačnosti kao i anticiklonska raspodjela zraka u toku ljeta. Prosječna mjesečna vrijednost intenziteta ljetne radijacije iznosi između 150,0 kWhm -2 do 160,0 kWhm-2. Najmanji intenzitet radijacije prisutan je u zimskim mjesecima, tokom kojih prosječna vrijednost globalne radijacije iznosi svega oko 30,0 kWhm -2 u nižim do oko 40,0 kWhm-2 u višim hipsometrijskim nivoima. Opće reljefne karakteristike područja nacionalnog parka u velikoj mjeri određuje vrijednosti godišnje sume stvarnog broja sati sijanja Sunca u odnosu na bosanskohercegovački prosjek. h 330 320 310 300 290 280 270 260 250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 1

2

3

Srednje mjesečne

4

5

6

Prosječna godišnja

7

8

9

Maksimalne mjesečne

10

11

12

Minimalne mjesečne

Godišnji tok trajanja insolacije na M.S. Bihać U nižim dijelovima terena (aluvijalna zaravan rijeke Une i donjih dijelova tokova njenih glavnih pritoka), vrijednost godišnje sume se kreće oko 1.600 h do oko 1.800 h u otvorenijim morfološkim segmentima planinskog područja. Konkretnije, kotlinski dijelovi prostora su sa svih strana okruženi izraženijim planinskim morfostrukturama, koje uvjetuju formiranje dugačke sjene u jutarnjim i poslijepodnevnim satima kao i povećanu lokalnu oblačnost i magle, što rezultira sniženom sumom i obrnuto. Sezonska suma ljetnih mjeseci iznosi od 600 h do 750 h što je za oko 3,5 više od zimske vrijednosti. Zato u ljetnom vremenskom stanju, na cijelom području nacionalnog parka dominira vedro i bezvjetrovno vrijeme praćeno rjeđom lokalnom konvektivnom oblačnošću i padavinama. Zimsko vrijeme je obilježeno preovlađujućom ciklonskom aktivnošću sa intenzivnijim padavinama i maglama koje često prati vjetar lokalnog i regionalnog karaktera različitog intenziteta. Prosječna godišnja izoterma umjereno-kontinentalne klime u široj oblasti je 10,4°C, pretplaninske 8 do 10, a planinske 4 do 6°C. Za razdoblje od 30 godina na M.S. Bihać __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

49


minimalne prosječne mjesečne temperature javljaju se u januaru - 0,3°C, maksimalne u julu 20,0°C, dok se ekstremi kreću između -24,8°C (zabilježeno u siječnju) i 38,6°C (zabilježeno u srpnju). Termička obilježja područja nacionalnog parka je za potrebe utvrđivanja klimatskog tipa neophodno detaljnije odrediti, s obzirom da je temperatura bazni klimatski element u W. Köppenovoj klasifikaciji klime. Prosječna godišnja temperatura u nižim nadmorskim visinama pokazuje određenu zakonomjernost u svom prostornom razvoju, odnosno njena vrijednost u sjeverozapadnom dijelu Kantona je nešto veća i iznosi 10,0 °C pa do 9,5 °C u jugoistočnom, reljefno dinamčnijem dijelu. Tendencija opadanja temperature prema višim hipsometrijskim nivoima je uočljiva iz snižene prosječne godišnje temperature koja u zoni najviših planinskih područja opada na oko 4,0 °C. Najtopliji mjesec na prostoru cijelog nacionalnog parka je, do oko 800 m n.v., juli sa srednjom mjesečnom temperaturom koja se u sjeverozapadnim dijelovima parka kreće oko 20,1 °C (M.S. „Bihać“) do oko 20,0 °C u jugoistočnim dijelovima prostora. Na osnovu ovakvih vrijednosti se može zaključiti da su temperature duž dolinskog proširenja rijeke Une i njenih većih pritoka u nizvodnom dijelu dosta ujednačene i visoke, dok su unutar manjih prostornih kompleksa niskog tla njenih pritoka već osjetnije niže. U zonama iznad 800 m visine najtopliji mjesec je august, što ukazuje na već planinski karakter tih područja i jače kontinentalne utjecaje. Termičke vrijednosti augusta se nalaze unutar gradijenta od 17,5 °C u sjeverozapadnom dijelu područja do oko 17,0 °C u jugostočnom dijelu zone. Izražena kvantitativno-vremenska visinska promjenljivost temperatura posebno dolazi do izražaja na prostoru do vrha Osječenice gdje srednja augustovska interpolisana temperatura iznosi oko 14,0 °C. Shodno iznesenim činjenicama može se suditi i o vertikalnom termičkom gradijentu, koji na širem prostoru nacionalnog parka, tokom najtoplijih mjeseci iznosi 0,7 °C. Topliji dio godine po dnu većih riječnih dolina i na neposrednim kontaktnim padinskim stranama je predstavljen sa šest mjeseci čija je srednja mjesečna temperatura višim od 10 °C, s tim da se taj broj smanjuje sa porastom nadmorske visine, tako da na vrhu Osječenice te vrijednosti padaju na 4,0 °C. Slični kvantitativno-vremenski odnosi postoje i kod termičke diferencijacije analiziranog prostora sa aspekta minimalnih temperatura. Na nadmorskim visinama do oko 1.000 m najhladniji mjesec je januar sa srednjom mjesečnom temperaturom koja se kreće između 0,2 °C na prostoru sjeverozapada (M.S. Bihać) pa do -0,2 °C u proširenjima na jugoistoku oblasti. Tendencija intenzivnog opadanja temperatura i njihovog vremenskog pomijeranja na naredni mjesec prisutna je i kod visinske promjene minimalnih temperatura, tako da je na vrhu Osječenice najhladniji mjesec februar sa prosjekom od -2,5 °C. Januarski vertikalni termički gradijent iznosi 0,36 °C, što je znatno ispod njegovog godišnjeg prosjeka. Hladniji dio godine je u kotlinskom dijelu predstavljen sa jednim do dva hladna mjeseca, dok sa porastom nadmorske visine taj broj raste, tako da na vrhu Osječenice iznosi čak šest mjeseci. Vrlo karakteristična pojava, koja je tokom zimskog dijela godine prisutna praktično u svim kotlinskim dijelovima nacionalnog parka, su temperaturne inverzije. Najtipičnije među njima su radijacione inverzije koje nastaju intenzivnim rashlađivanjem zemljišta tokom noćnih i ranih jutarnjih sati, kada se po dnu kotlina ujezerava hladni i teži zrak, pa temperatura sa porastom visine raste. Ovakvo stanje može da traje od nekoliko dana do čak nekoliko sedmica usljed čega se temperature prizemnog sloja zraka spuštaju nekoliko stepeni ispod nule. Ova meteorološka pojava uzrok je i vegetacijskih inverzija, posebno u višim hipsometrijskim etažama. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

50

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ o

23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 -1 -2 -3 -4 -5 -6

C

I

II

III

Srednje mjesečne

IV

V


VI

VII

VIII


IX

X

XI

Mninimalne mjesečne

Godišnji tok temperature zraka na M.S. Bihać Temperaturne amplitude se svojom veličinom uklapaju u prostorni raspored izotermi. U sjevroistočnom dijelu parka ona iznosioko 20,5 °C, dok u jugoistočnom imaju nešto manju vrijednost koja iznosi oko 20,0 °C. Vrijednost amplitude sa porastom nadmorske visine zakonomjerno opada, tako da na vrhu Osječenice iznosi oko 17,5 °C. Na osnovu izloženih činjenica o osnovnim termičkim obilježjima moguće je na širem prostoru nacionalnog parka utvrditi tri glavna klimatska tipa. Prvi od njih ima oznaku Cf i zastupljen je po dnu riječnih dolina i njihovom neposrednom obodu, do nadmorske visine od oko 1000 m. Na osnovu iznesenih temperaturnih pokazatelja ovog prostornog dijela nacionalnog parka, navedeni glavni klimatski tip se, dalje, može izdiferencirati u klimatski podtip Cfb – umjerenotopla i vlažna klima s toplim ljetom. Srednja julska temperatura je iznad 18 °C, ali nigdje ne prelazi 22 °C, dok se srednja januarska temperatura ne spušta ispod -3 °C. Na nadmorskim visinama od preko 1000 m pa do oko 1800 m se može utvrditi Df glavni klimatski tip, koji se, analogno godišnjem termičkom režimu, može izdiferencirati u dva klimatska podtipa. Dfb klimatski podtip ili vlažna borealna klima s toplim ljetom se prostire u visinskom pojasu od 1.000 m do oko 1.500 m nadmorske visine, dok se na njega, u pojasu do oko 1800 m visine, nastavlja Dfc klimatski podtip ili vlažna borealna klima sa svježim ljetom. Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka u području nacionalnog parka iznosi oko 70 % u nižim do oko 85 % u višim hipsometrijskim nivoima, s tim da su konkretne vrijednosti tokom zimskog dijela godine najveće i smanjuju se prema ljetnom periodu kada su najniže. Relativna vlažnost zraka tokom godine kreće se između 70 i 84%, te je u kombinaciji s prosječnim temperaturama iznimno povoljna za život (osim u julu i augustu). Iznad sliva uobičajena je __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

51


pojava radijacijske i advektivne magle, s time da su radijacijske magle češće. Također se obje vrste magle češće javljaju u toplijem dijelu godine. % 100 98 96 94 92 90 88 86 84 82 80 78 76 74 72 70 68 66 64 62 60 58 56 54 52 50 I

II

III

Srednje mjesečne

IV

V

VI


VII

VIII

IX


X

XI

XII

Minimalne mjesečne

Godišnji tok relativne vlažnosti zraka na M.S. Bihać Prosječna godišnja oblačnost u nižim dijelovima prostora iznosi oko 60 % i raste do oko 70 % u planinskom dijelu nacionalnog parka. Na navedene vrijednosti, pored relativne vlažnosti, direktan utjecaj ostvaruje i količina padavina. Glavni maksimum oblačnosti je vremenski pozicioniran u decembru, dok se sekundarni pojavljuje tokom druge polovine proljeća i uglavnom su pod utjecajima barometarskih depresija. Glavni tipovi oblačnosti su frontalna i lokalna konvektivna. U odnosu na kvantitativne vrijednosti izonefa na prostoru Bosne i Hercegovine, prostor Nacionalnog parka Una pripada podtipu umjerenih širina koji je definiran kao umjerena oblačnost.


52

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ n/10 10,0 9,5 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 1

2

3

Srednje mjesečne

4

5

6


7

8

9


10

11

12

Minimalne mjesečne

Godišnji tok oblačnosti na M.S. Bihać Osnova za dalju, detaljniju diferencijaciju navedenih klimatskih tipova je pluviometrijski režim koji karakterizira širi prostor nacionalnog parka. U odnosu na njegov opći klimatski položaj moguće je utvrditi dva glavna tipa pluviometrijskog režima. Kontinentalni pluviometrijski režim imaju područja na sjevernom, sjeveroistočnom i istočnom dijelu područja. U zonama do oko 1000 m n.v., u toku godine, u sjevernom, istočnom i sjeveroistočnom dijelu područja prosječno se izluči oko 1340 mm, dok prema jugoistočnom dijelu godišnja visina padavina neznatno raste i iznosi oko 1350 mm. Krajnji jugozapadni dijelovi, na širem području planinskih prijevoja prema Jadranskom moru, imaju izmijenjeni sredozemni tip pluviometrijskog režima. To je posljedica njegovog položaja na granici između mediteranskih i kontinentalnih utjecaja, zbog čega se godišnja visina padavina značajno povećava i iznosi između 1500 i 1600 mm. U odnosu na navedene prosjeke godišnjih suma mogu se uočiti izrazite neravnomjernosti u vremenskoj raspodjeli padavina. Prvi ili primarni padavinski maksimum u kontinentalnom tipu pluviometrijskog režima na nadmorskim visinama do oko 700 m vremenski je pozicioniran na period novembar - decembar sa maksimumom u novembru. Prosječna mjesečna količina padavina tokom ovog intervala u sjevernim, istočnim i sjeveroistočnim dijelovima nacionalnog parka iznosi oko 135,5 mm, dok u južnom i jugozapadnom dijelu raste i ima vrijednost od oko 140,0 mm. Na nadmorskim visinama iznad 800 m prvi padavinski maksimum je vremenski pomjeren za jedan mjesec unazad, odnosno pada na period oktobar – novembar sa uvećanim prosjekom od oko 145,0 mm. Na prostoru sa izmijenjenim sredozemnim pluviometrijskim režimom, prvi padavinski maksimum je vremenski pozicioniran također na period novembar – decembar sa vrijednošću od oko 180,0 mm. Drugi, sekundarni period povećane visine padavina na cijelom prostoru nacionalnog parka je utvrđen u vremenskom intervalu april __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

53


juni, s tim da ga odlikuje neravnomjerijna visina padavina, sa izraženijom aprilskom vrijednošću. Na nižim nadmorskim visinama u sjevernim, istočnim i sjeveroistočnim dijelovima prosječna vrijednost mu iznosi oko 114,0 mm, dok se u južnom i jugozapadnom dijelu neznatno povećava na oko 118 mm. Sa porastom nadmorske visine, prosječna mjesečna visina padavina tokom ovog perioda raste na oko 150,0 mm u zoni planinskih oblasti na jugozapadu mm

320 300 280 260 240 220 200 180 160 140 120 100

80 60 40 20 0 I

II

III

IV

Srednje mjesečne

V

VI


VII

VIII

IX

Minimalne mjesečne

X

XI

XII


Godišnji pluviometrijski režim na M.S. Bihać U strukturi padavina češće su kišne od snježnih padavina (130 kišnih i 40 snježnih dana), s time da se snježne padavine prosječno zadržavaju na slivnom području oko 60 dana. Na obrazovanje i dinamiku vjetrova na širem prostoru nacionalnog parka direktno utiču reljefni sklop i osobenosti regionalne cirkulacije atmosfere nad Balkanskim poluotokom. Reljefni sklop određuje obje komponente vjetra u smislu da ih svojom općom morfologijom kanalira, odnosno pozitivne morfoforme utiču na njihovo usporavanje i preusmjeravanje. Tako su na području riječnih dolina vjetrovi kanalisani dolinskim stranama i struje paralelno sa njima, tako da im preovlađujući pravac puhanja odgovara pravcu pružanja riječnih dolina. Utjecaj regionalne atmosferske cirkulacije ima preovlađujući sezonski karakter i također je uvjetovan reljefom šireg prostora nacionalnog parka. Generalno se može konstatirati da se tokom hladnijeg dijela godine uspostavljaju sjeverna strujanja koja vode porijeklo iz Arktika, sjeveroistočne Evrope i Sibira po čemu se i nazivaju. U toku čitave godine prisutni su i prodori vlažnog i toplog maritimnog zraka koji sa sobom donose strujanja iz zapadnog i jugozapadnog kvadranta. Ovi vjetrovi imaju slapoviti karakter i pripadaju pojasu jugozapadnog fena koji se prostire do najizraženijih planinskih vrhova Plješevice, Grmeča, Klekovače i dr.. Zračne mase koje obrazuju fen struje iz prostora Jadranske akvatorije preko navedenih planina sve do __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

54


Peripanonskog prostora. U dijelu tog vrlo širokog pojasa, kojim se obavlja navedeno jugozapadno strujanje, je smješten i nacionalni park, unutar koje fenski vjetar ima visoku pojavnu čestinu. Prema rezultatima konkretnih osmatranja je utvrđeno da prosječni broj dana sa fenom iznosi oko 80. Najčešće se pojavljuje tokom proljeća i prve polovine ljeta, dok je tokom zime veoma rijedak. Dani tokom kojih postoji fensko strujanje u godišnjem prosjeku imaju temperaturu veću za oko 4,9 oC u odnosu na one bez njegovog djelovanja. Navedene termičke razlike su veće tokom zime: oko 6,1 oC, dok su tokom ljeta znatno manje: 2,2 oC. Pored termičkog djelovanja, fen u prosjeku smanjuje relativnu vlažnost i do 10 %. Pored regionalne cirkulacije, posebno mjesto zauzima i ona koja ima lokalna obilježja. S obzirom na vrlo raščlanjen reljef nacionalnog parka može se konstatirati da lokalna cirkulacija ima vrlo izraženu dinamiku i prostorni obuhvat. Načelno bi se na ovom prostoru mogla utvrditi dva tipa lokalne cirkulacije. Dolinska cirkulacija postoji tokom osvijetljenog dijela dana u obliku vjetrovnog strujanja koje se odvija po dnu dolinskih zaravni sa smjerom puhanja prema padinskim stranama, što se naziva dolinski vjetar ili danik. Padinska cirkulacija postoji samo tokom noći i manifestuje se vjetrovnim strujanjem koje se odvija niz padinske strane prema dolinskom dnu. Takav vjetar se najčešće naziva gorski vjetar ili noćnik. N 14,0 3,0 12,0 2,5

NW

NE

10,0 2,0 8,0 1,5 6,0 1,0 4,0 0,5 2,0

W

E

0,0

SW

SE

S Jačina

Prosj.jač.

Čestina

Prosj.čest.

Ruža vjetrova ns M.S Bihać

Na meteorološkoj stanici Bihać su, kao dominantni, zabilježeni vjetrovi iz smjerova zapadnog, jugozapadnog i jugoistočnog smjera sa čestinama većim od 12. Međutim, najveći utjecaj u širem prostoru ostvaruju vjetrovi iz južnog kvadranta čija prosječna brzina iznosi 2,6 m/sec, zatim iz jugoistočnog – 2,4 m/sec i jugozapadnog 2,0 m/sec. S obzirom na reljefne specifičnosti i prostorni obuhvat nacionalnog parka može se konstatovati da postoji veliki broj područja koja se međusobno razlikuju po dinamici i intenzitetu vjetrova. Konkretnije, na lokalnom nivou, morfološke specifičnosti terena, prije svih nagibi i ekspozicije padina, određuju smjer i intenzitet strujanja zraka i njihovu dnevnu izmjenu. __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

55


Agroklimatske karakteristike Meteorološka stanica Bihać počela je s kontinuiranim agrometeorološkim i biometeorološkim promatranjima i mjerenjima 1956. godine. Posebno se bilježe i obrađuju klimatski parametri značajni za doba vegetacije: pojave mraza, te padavine i srednje temperature u vegetacijskom razdoblju. Srednji datum ranog i kasnog mraza (po periodima od deset godina) 1960–1969 g. 1970–1979 g. Rani mraz (prosječno prvi dan s 12. studeni pojavom mraza) Kasni mraz (prosječno posljednji 14. travanj dan sa pojavom mraza)

1980–1989 g. 1990–1999 g.

13. listopad

24. listopad

23. listopad

19. travanj

16. travanj

26. travanj

Značajni elementi agroklimatskih specifičnosti razmatranog područja su i evaporacija i evapotranspiracija. Potencijalna evapotranspiracija za Bihać izračunata prema Tornthwite-u iznosi 584 mm godišnje, a stvarna 496 mm, dok evaporacija s vodene površine iznosi 730 mm godišnje.

Vrh Osječenice – pogled sa Medenog polja, ljetnji period godine __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

56


Tokom ljetnjeg perioda godine i intenzivnih vjetrova područja oko planinskih morfostruktura se odlikuju intenzivnim isparavanjem što rezultira smanjenjem količine produktivne vlage u tlu i zraku i nepovoljno se odražava na vegetaciju. Posebno se prate fenološki objekti (lisnato drveće) s homogenim (pravilnim) podacima, koje svojim vegetacijskim razvojnim ritmom odlično služe kao vremenski i klimatski pokazatelji: Prosječno trajanje vegetacijskog perioda (1960-1990. g.) Fenološki objekt Početak listanja Opće žućenje lišća Trajanje vegetacionog perioda (dana)

Lipa krupnolisna 16. travanj 22. listopad

Obična breza 16. travanj 19. listopad

Jasen bijeli 21. travanj 23. listopad

189

186

185

Pravo proljeće počinje s listanjem breze, lipe krupnolisne i dr. Ujedno je ovo razdoblje kada dnevna temperatura postupno prelazi 10,0 °C, a u prosjeku to je oko 12-tog aprila za područje Bihaća. Puna jesen nastaje sa žućenjem lišća svog listopadnog drveća. U isto vrijeme to je svršetak razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom preko 10,0 °C, koje se završava oko 24-tog oktobra za Bihać. Klimatski tipovi Izdvajanje klimatskih tipova prema W. Köppen-ovoj klimatskoj diferencijaciji je izvršeno na osnovu hidro-termičkih pokazatelja srednjih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka i srednjih mjesečnih i godišnjih visina padavina, dopunjenih kvantitativnim vrijednostima drugih klimatskih elemenata. U tu svrhu korišteni su klimatski pokazatelji određeni, na osnovu višegodišnjeg niza mjerenja, na meteorološkoj stanici Bihać. U svrhu dobivanja potpunije klimatske reprezentativnosti prostora, sva konkretna razmatranja su dopunjena i sa interpolisanim podacima sa meteoroloških stanica „Drvar“ i „Bosanski Petrovac“ “. Na osnovu izloženih činjenica o prostorno-vremenskoj dinamici pojedinih klimatskih elemenata može se konstatirati da neposredni prostor nacionalnog parka ”Una”, sa nadmorskim visinama do oko 1000 m, ima klimatski tip označen kao Cfbx” što označava umjerenotoplu i kišnu klimu sa toplim ljetom i bez sušnog razdoblja. Prostor iznad navedene visinske granice ima obilježja klimatskog tipa Df sa dva klimatska podtipa. Unutar hipsometrijskog raspona od 1000 do 1500 m nadmorske visine je prisutan Dfbx” klimatski podtip koji označava vlažnu borealnu klimu sa toplim ljetom i bez sušnog razdoblja. Unutar hipsometrijskog raspona od 1.500 m n.v. pa do oko 1.800 m n.v., klima ima obilježja Dfcx” klimata što predstavlja vlažnu borealnu klimu sa svježim ljetom i bez sušnog razdoblja.


57


Klimatski tipovi Nacionalnog parka Una


58


1.1.6.HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE Područje Nacionalnog parka Una se odlikuju provlađujućim planinskim reljefom što se odrazilo i na frekvenciju i veličinu vodotoka koji tuda protiču ili imaju izvorišnu čelenku u toj zoni. Pored toga vrlo značajan aspekt u analizi hidroloških karakteristika je vrsta stijenskog supstrata sa hidrogeološkog aspekta. Gneralno se može istaći da u zonama gdje dominira krečnjački i krečnjačko-dolomitski matični stijenski supstrat obrazovala se zona hidroloških kolektora što je rezultiralo prevođenjem padavinske vode, sistemom pukotina, prslina i kanala u krško podzemlje i odsustvom površinske riječne mreže. U zonama klastita, koji uobičajeno izgrađuju krovinske dijelove dna riječnih dolina i kotlinskih proširenja stijenske mase imaju obilježja hidrolških izolatora što se pozitivno odrazilo na opstojnost površinskog dijela riječne mreže. Prema iznesenim činjenicama može se konstatovati da se područje nacionalnog parka karakteriše prisustvom površinske riječne mreže ali sa velikim procentom podzemnog oticanja što se svakako negativno odrazili na ravnomjernu vodosnadbjenost i ravnomjernu prostornu zastupljenost površinskih vodotoka. Može se generalno zaključiti da je u zonama trijaskih, jurskih i krednih krečnjaka procenat procijeđene padavinske vode u krško podzemlje veoma visok pa se na takvim područjima površinska mreža vodotoka nije ni razvila. U odnosu na površinsku zastupljenost navedenih hidroloških kolektora može se procijeniti da se podzemno oticanje razvilo na preko 65 % od ukupne teritorije nacionalnog parka. Analizama vodotoka na kartama 1 : 25.000 došlo se do podatka da ukupna dužina svih povšinskih vodotoka nacionalnog parka iznosi oko 270,6 km. Na osnovu toga se može doći do podatka o gustini riječne mreže koja u odnosu na ukupnu površinu analiziranog područja od 347,7 km2 iznosi svega 0,78 km/km2, što je značajno ispod bosanskohercegovačkog prosjeka. Ukupna dužina vodotoka sa stalnom vodoizdašnošću iznosi oko 129,0 km, ili oko 0,37 km/km 2 što je još slabije u poređenju sa bosanskohercegovačkim prosjekom. L (km )

150 140 130 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Stalni

Povremeni

Na osnovu toga se može zaključiti da prostor nacionalnog parka ”Una” ima slabo razvijenu riječnu mrežu stalnih površinskih vodotaka. Ukupna dužina povremenih površinskih vodotoka iznosi oko 141,7 km, ili oko 0,40 km/ km2. Čestina riječne mreže određena je ukupnim brojem svih ili samo stalnih ili povremenih vodotoka. Ukupni broj svih vodotoka iznosi 314, odnosno oko 0,90 /km/km2. Stalnih vodotoka ima 99 odnosno, povremenih 215. Najveći dio riječne mreže je razvijen na prostoru platoa i zaravni u južnom dijelu Nacionalnog parka Una, između tokova Krke i Unca. Prijegled najznačajnijih vodotoka stalnog i povremenog karaktera dati su narednim tabelarnim prilozima.

Udio stalnih i povremenih vodotoka u Nacionalnom parku Una __________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

59

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' __________________________________________________________________________________ Najvažniji stalni i povremeni vodotoci na području nacionalnog parka ”Una” R.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48

Naziv Una Unac Potok Krka

Racicki potok Crni potok

Una - Ostrovica Racicki potok Grabovac Pomama

Gavrinovac

Kukavica

L (km) 50,25 25,69 7,66 4,92 3,69 2,87 2,86 2,68 2,01 1,67 1,64 1,51 1,40 1,33 1,10 1,07 0,96 0,95 0,86 0,76 0,72 0,72 0,68 0,66 0,66 0,55 0,53 0,50 0,48 0,45 0,43 0,42 0,42 0,37 0,36 0,35 0,32 0,30 0,27 0,25 0,23 0,23 0,21 0,19 0,17 0,16 0,15 0,14

R.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48

Naziv Adet

Smrdanac

Zuti potok

Bijeli potok

L (km) 7,41 5,11 2,88 2,39 2,17 2,08 1,74 1,65 1,63 1,62 1,59 1,56 1,50 1,47 1,47 1,44 1,41 1,40 1,37 1,31 1,27 1,26 1,26 1,19 1,16 1,13 1,13 1,12 1,12 1,09 1,09 1,08 1,06 1,06 1,04 1,02 1,01 1,01 1,00 0,96 0,94 0,93 0,93 0,91 0,91 0,89 0,89 0,86


60

Najveći vodotok i hirografska okosnica cijelog područja je rijeka Una. Una je hidrografski vrlo oslabljenog toka, zbog orografskog sklopa i geoloških uvjetovanosti. Rasprostranjene krških struktura karbonatnih stijena bitno su utjecale na morfologiju riječne doline, pa tako i na redukciju površinske rječne mreže. Zato se na razmatranom potezu u rijeku Unu od njenog izvora do Bihaća ulijeva mali broj pritoka, od kojih su značajniji samo desni pritoci i to između njenog izvorišta i Martin Broda: Srebrenica, zatim Krka i na kraju Unac.

Rijeka Una nizvodno od Troslapa Unac kao najveća pritoka na ovom dijelu Une hidrografski je također slabo razvijena (površinski pritoci postoje samo na njenom izvorišnom dijelu i na lijevoj strani do Drvara, dok se dalje nizvodno sukcesivno u njenom koritu izmjenjuju vrela i ponori, sve do najvećeg Crnog vrela). Nizvodno od Martin Broda glavna odlika hidrografije je siromaštvo pritoka, a prihranjivanje Une odvija se direktno iz krških vrela, najizdašnijih oko Kulen Vakufa. Javljaju se jedino manji, ponovo desni pritoci: potoci Orašac (Duliba), Račić, Sklop i Doljanka. Una je, kao i svaki drugi vodotok, u oblikovanju svog uzdužnog profila korita pod utjecajem neotektonskih pokreta, litološkog sastava, protoka i nanosa. Od posebne važnosti je recentna tektonika, posebno uz poprečne rasjede Martin Broda i Štrbačkog buka, gdje je povećani pad rijeke uvjetovao njeno snažno vertikalno usijecanje i pojačanu eroziju. Dodati treba da tektonski pokreti također utječu i na povećanu bočnu eroziju, što se jasno vidi u obliku njenih meandara, koji pokazuju odgovarajuće pozitivne ekstreme (kotlina Klise).

Hidrografska mreža Nacionalnog parka Una

1.1.7. VODNI REŽIM

Prema istraživanjima bilansa voda za cijeli sliv Une prosječno godišnje slivom oteče u rijeku Savu oko 7,3 milijarde m3 vode (novija istraživanja ukazuju na oko 7,9 milijardi m 3 vode), dok na cijeli sliv padne oko 12,5 milijardi m 3 vode. U ukupnim otjecajnim količinama rijeka Una bez Sane daje oko 4,3 milijarde m3 vode, ili oko 60% ukupnih količina. Međutim, u sušnim godinama doprinos Une u ukupnim količinama raste na oko 65%, budući se ukupno otjecanje s cijelog sliva smanjuje se na oko 75% srednjih, dok se u zasebnom dijelu sliva Une otjecanje smanjuje samo na oko 80% srednjih protoka. Objašnjenje za to su izrazito krške značajke slivnog područja Une, odnosno retencijsko djelovanje krškog podzemlja na tom dijelu ukupnog sliva. Rezultat ovih analiza su vrijednosti specifičnog otjecanja na zasebnom dijelu sliva Une (24, odnosno prema novijim istraživanjima preko 26 l/s/km 2), te koeficijent otjecanja za taj dio sliva od 62,6%. Također su iz provedenih analiza dobiveni rezultati o vrijednostima specifičnog otjecanja u sušnom razdoblju godine (lipanj- listopad) koji se kreće od 13,2 za prosječne godine do 10 l/s/km2 za najsušnije godine, kao i odnos od 1,3 : 1 između specifičnog otjecanja u prosječnoj i najsušnijoj godini, što također ukazuje na retencijske kapacitete podzemnog krškog dijela sliva. Stvarni uzdužni profil korita Une od njenog vrela kod Suvaje (398,850 m n.m. – Republika Hrvatska) pa do Bihaća (220,160 m n.m. – Federacija BIH), uzimajući u obzir nadmorske visine „0“ točke vodomjera predstavlja blagu konkavnu krivulju. Uzdužni profili rijeke Une Vodomjerna stanica „0“ kota u m n.m. Vrelo Une 398,850 Martin Brod - uzvodno 362,990 Martin Brod - nizvodno 310,336 Kulen Vakuf 301,200 Štrbački buk- uzvodno 292,670 Štrbački buk-nizvodno 249,830 Bihać 220,160 Uzdužni profili rijeke Unca Vodomjerna stanica „0“ kota u m n.m. Mokronoga 512,93 Drvar 463,374 Rmanj Manastir 315,00 (Martin Brod)

Odstojanje od u km 218,7 (208,7) 195 194 184,4 168,0 166,5 142,5

ušća Pad rijeke u m i ‰

Odstojanje u km -

ušća Pad rijeke u m i ‰

-

od

35,86 m 52,654 m 9,136 m 8,5 m 42,84 m 29,67 m

49,556 m 148,379 m

1,51 ‰ 26,33 ‰ 0,95 ‰ 1,93 ‰ 17,4 ‰ 1,24 ‰

-

Ista međutim ne pokazuje ujednačen hod, već ima nekoliko izraženih prijeloma. To je i razumljivo, obzirom da se tu radi o nesuglasnom, a ne ravnotežnom profilu riječnog toka, koji bi pretpostavljao postojanje pravilne parabolične krivulje na kojoj bi svakoj nizvodnoj tački na profilu odgovarala vrijednost manjeg pada u odnosu na uzvodnu.

Uzdužni profil rijeke Une i njenih pritoka određen po liniji talvega (Preuzeto iz Studije izvodljivosti nacionalnog parka ”Una”) Prosječni višegodišnji protoci Qsr, minimalni dnevni protoci različitih povratnih razdoblja Q minp i 100-godišnji maksimalni protoci Qmax100 Une i Unca u karakterističnim profilima

Vodotok (1) Una

Unac

Profil (2) Martin Brod uzvodno MartinBrod nizvodno Kulen Vakuf Bihać Rmanj Manastir

A (km2) (3) 820 1459 1564 3429 639

Qsr (m3/s) (4) 23,5 52,3 55,8 96,0¸* 28,8

Qmin10 (5) 3,43 7,64 8,15 14,0 4,20

Qminp (m3/s) Qmin20 Qmin100 (6) (7) 3,27 3,05 7,27 6,79 7,76 7,25 13,4 12,5 4,01 3,74

Qmax100 (8) 208 464 495 852 255

Napominje se da regionalna hidrološka analiza za sliv Une daje pouzdanije rezultate ukoliko se kao nezavisna varijabla usvoji srednji protok Q sr, umjesto veličine sliva A. Ovaj zaključak ukazuje također na potrebu usklađivanja veličina slivova duž toka Une i Unca. U skladu s tim usvojena je raspodjela prosječnih mjesečnih protoka unutar godine na slivu Une, kao i krivulje trajanja srednjih dnevnih protoka Une i Unca na karakterističnim profilima.

Prosječni mjesečni protoci sa sliva Une u modularnim koeficijentima Za sagledavanje hidroloških značajki gornjeg toka Une i Unca najznačajnije je sagledavanje protoka tih vodotoka, kako zbog uvjeta zaštite voda i karakterističnih hidrogeoloških osobenosti vodotoka, tako i zbog mogućeg njihovog korištenja.

Kriva trajanja srednjih dnevnih proticaja Une i Unca Prema podacima sa navedenih analiziranih hidroloških stanica utvrđeni su karakteristični dnevni protoci različitih povratnih razdoblja i predstavljeni na gornjem grafikonu. Prema dosadašnjim analizama i prethodnim prikazima sliv Une ima izrazite značajke kraškog sliva, kao i značajke kontinentalnog sliva, kojeg karakteriziraju: -

-

relativno mala razlika u prosječnim mjesečnim proticajima (najsušniji mjesec kolovoz ima 37% prosječnih godišnjih a najvodniji travanj 155% prosječnih godišnjih proticaja), minimalni srednji mjesečni protoci i minimalni dnevni protoci istog 20-godišnjeg povratnog razdoblja vrlo se malo razlikuju, a minimalni dnevni protoci 20-godišnjeg povratnog razdoblja iznose 14% višegodišnjeg prosjeka u profilu Bihaća, 11% u profilu Kulen Vakufa i Martin Broda nizvodno, te 10% u profilu Rmanj Manastira (na Uncu), velike vode 100-godišnjeg povratnog razdoblja samo su oko 9 puta veće od prosječnih, male vode traju relativno dugo razdoblje, dok velike vode naglo nailaze i kratko traju, velike vode rezultat su intenzivnih kiša i naglog topljenja snijega.

Na cijelom slivu Une erozijom je obuhvaćeno 93 posto površine. Odnos akumulacije nanosa i površine sliva je 7 posto. Odnos površina slivova bujica prema površini osnovnoga slivnoga područja za sliv Une je 15,9 posto. Za sliv Une je specifična produkcija nanosa 330 m3/km2/god., a specifično odnošenje nanosa 170 m 3/km2/god., što je u ovoj sektorskoj studiji provjereno i potvrđeno orjentacionim proračunom prema Flemingu. Moritoring riječnog režima

Područje nacionalnog parka ne raspolaže dovoljnim brojem mjernih stanica na bazi kojih bi se sa sigurnošću mogle utvrditi sve osobenosti riječnog režima tokova na njegovoj teritoriji. Zato bi bilo nephodno da se u mrežu hidroloških mjernih stanica, uz tri postojeće: Martin Brod na Uni, Kulen Vakuf na Uni i Drvar na Uncu osnuje još pet hidroloških stanica - Martin Brod (klisura) na Uni - Rmanj Manastir na Uncu - Krka na Krki - Rastoka na Uncu - Očijevske luke na Uncu Svih pet novih hidroloških stanica trebalo bi opskrbiti limnigrafskim uređajem s automatskom dojavom podataka. Uz redovita osmatranja vodostaja, te mjerenja temperature i kvalitete vode, potrebno je na svim profilima ovih postaja mjeriti protok vode najmanje deset puta godišnje kod različitih stanja u vodotoku. Nakon prvih pet godina takvih mjerenja, vidjet će se može li se smanjiti broj mjerenja protoka, s obzirom na hidrološku stabilnost mjernih profila. 1.1.8. KVALITET VODA Prikaz mjernih mjesta Istraživanja kvaliteta voda koja su obuhvatila analizu fizičko-hemijskih i bioloških parametara (fitobentos, zoobentos, ihtiofauna) su vršena na slijedećim lokacijama unutar NP ”Una”: Martin-Brod uzvodno (U-1), Martin-Brod nizvodno (U-2), Kostel (K), Štrbački buk (Šb), te pritoka Unac (Un). Fizikalno – hemijski parametri uzorkovani su 1991. godine na lokacijama Martin-Brod uzvodno (U1), Martin-Brod nizvodno (U2) i Ripač (U3) , a Zavod za javno zdravstvo proveo je uzorkovanje i analizu za potrebe projekta Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une (Alibabić i sur., 2005, ”draft”) na rijeci Uni, Uncu i Klokotu na lokacijama: Klokot, Kostela, Martin Brod (Una-Unac), Kulen Vakuf, te Drvar (Unac). Zajednice makrozoobentosa istraživane su na rijeci Uni na sljedećim lokacijama: izvorište Une, ušće Unca, Palučići, Vijadukt, Kamen, Ostrovica, Klisa, Toplice, Čelije, Dvoslap, Ripač, Plandište, Kostel i Salihovac. Hemijska i biološko – ekološka procjena kvaliteta vode rijeke Une Tokom provedenih istraživanja rijeke Une i pritoka Unca, od fizičko-hemijskih parametara analizirane su temperatura zraka i vode, intenzitet osvjetljenja, brzina strujanja vode, alkalitet, tvrdoća, količina slobodnog CO2, pH, koncentracija otopljenog kisika i zasićenost kisikom, BPK 5, potrošnja kisika iz KMnO4, elektro vodljivost, H2CO3, sulfati, amonijak, hloridi, nitriti i teški metali. Srednja temperatura vode na lokalitetima rijeke Unac utvrđena u istraživanjima 2002. i 2003. godine (maj i juli) bila je u granicama 8,9 do 11,2 °C, dok je u gornjem toku rijeke Une (kod Kulen Vakufa) bila u granicama 15,0 i 15,9°C. Najčešća je brzina strujanja vode iznosila oko 0,5-1 m/sec, a na mjestima većih padova do 1,5 m/sec. Tokom ljeta alkalitet se kreće od 3,0 do 3,8, a zimi od 3,2 – 4,0 ccm utrošene HCl (Matoničkin i Pavletić, 1959). Ukupni alkalitet

vode rijeke Une u listopadu 2001. godine bio je u granicama 14,00 -17,64 mg/l CaCO 3. Količina slobodnog CO2 varira u granicama od 2,2 do 4,4 mg/L. pH vode kretao se u granicama 7,90 – 8,2. Koncentracija otopljenog kiseonika je relativno visoka na svim lokalitetima i u granicama je 8,10 -13,2 mg/l. Zasićenost kiseonikom iznosila je 67,08 % - 100 %. U istraživanjima provedenim u razdoblju 1983./84. godine vrijednosti BPK 5 u vodi rijeke Une kretale su se u granicama 0,5 do 3,5 mg/L. U istraživanjima 2001. godine utvrđene su visoke vrijednosti potrošnje kiseonika iz KMnO4 što govori o povećanoj količini organske matererije u vodi istraživanih lokaliteta. Najniža vrijednost utvrđena je u vodi lokaliteta Una Toplice (3,16 mg/L), dok je najveća utvrđena vrijednost 8,84 mg/L na lokalitetu Una Ćelije Kestenovac. Najniža izmjerena vrijednost električne provodljivosti bila je 392 µS/cm na Uncu, dok je najviša vrijednost zabilježena u vodi lokaliteta Toplice (550 µS/cm). Vrijednosti odabranih hemijskih parametara (pH, HPK, rastvoreni O2, BPK5, ukupni nitrati, ukupni fosfati) koji su mjereni 2005. godine, ukazuju da vode rijeke Une pripadaju I kategoriji prema normativima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Vrijednosti odabranih hemijskih parametara za rijeku Unu

Lokalitet U-1 U-2 U-3 U-4 U-5

pH 7,91 7,83 8,04 7,83 7,96

HPK 0,36 0,72 0,80 1,04 1,28

rastvoreni O2 10,50 10,70 11,10 9,40 8,36

BPK5 0,80 2,00 1,10 1,40 1,00

Total N 0,377 0,732 0,523 0,588 0,543

Total P 0,114 0,196 0,368 0,354 0,206

Koncentracija nitrita u vodi istraživanih lokaliteta kretala se između 0,00020 – 0,00043 mg/L, izuzev gornjeg toka rijeke Une tijekom 2002. i 2003. godine, kada je utvrđena viša koncentracija nitrita (0,013-0,014 mg/L), te u ušću pritoka Unca u rijeku Unu tijekom 2003. godine (0,002 mg/L). Na svim lokalitetima vrijednosti karbonatne kiseline su relativno visoke (263,0 – 359,9 mg/L) što je u uskoj vezi s koncentracijom bikarbonata u slivu rijeke Une. Koncentracije žive i arsena na svim istraživanim lokalitetima bile su manje od 0,0005 mg/L, koncentracija selena bila je manja od 0,0001 mg/L, a koncentracije olova, nikla, kroma i kobalta manje od 0,01 mg/L. Koncentracije kadmija iznosile su manje od 0,002 mg/L, a vrijednosti koncentracije fosfora manje od 0,025 mg/L. Izmjerena vrijednosti mangana na svim lokalitetima bila je 0,001 mg/L, osim na gornjem toku rijeke Une u 2002. godini kada je zabilježeno 0,002 mg/L. Koncentracije bakra i željeza bile su u granicama 0,004 i 0,006 mg/L na svim lokalitetima, osim na gornjem toku rijeke Une, kada je utvrđena nešto viša koncentracija željeza u vodi (0,015-0,017 mg/L). Koncentracije cinka kretala se između 0,016-0,0,018 mg/L, a koncentracija kalija od 0,516 – 0,543 mg/L. Utvrđene vrijednosti natrija bile su u granicama 1,884 – 2,416 mg/L, a vrijednosti magnezija varirale su od 23,35 – 33,23 mg/L. Utvrđene vrijednosti kalcija kretale su se između 121,8 – 151,2 mg/l. Za rijeku Unu propisana je kakvoća vode koja mora zadovoljavati: -

od izvora do Martin Broda – vode I. klase od Martin Broda do ušća u Savu – vode II. klase

Za rijeku Unac propisana je kakvoća vode koja mora zadovoljavati:

-

od izvora do Drvara – vode I. Klase od Drvara do Martin Broda – voda II. klase

U razdoblju 1983/84. godine voda rijeke Une prema potrošnji kisika iz KMnO 4 pripada u I vrstu voda, dok je evidentno povećanje vrijednosti potrošnje kisika iz KMnO 4 tijekom 2002., 2003. i 2004. godine prema II i III vrsti voda. Prema podacima iz 2005. godine vode rijeka Une i Unca na području NP ”Una” zadovoljavale su zakonom propisanu klasu vode. Na promatranom području obje rijeke pripadaju II. klasi boniteta. Na osnovu pregleda utvrđenih fizičko-hemijskih parametara u posljednjim istraživanjima (2005.) uzorak vode ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH, Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) na mjernoj stanici Unac – Drvar – zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. klase. Na svim ostalim postajama voda je odgovarala kakvoći voda I. klase. Prema MDK EU kakvoća vode Une i Unca odgovara vodama I. klase na svim postajama. Temeljem postojećih podataka na svim je postajama utvrđen najveći broj betamezosaprobnih indikatora (11-12). Broj oligosaprobnih indikatora bio je u granicama 6-9, a alfamezosaprobnih 1-3. Polisaprobni indikatori nisu utvrđeni niti na jednoj postaji. Indeks saprobnosti vode u istraživanom razdoblju 1983/1984. godine na postaji U1 iznosio je 1,71, na postaji U2 bio je 1,64, a na postaji U3 bio je 1,73 i prema ovome parametru pripada u vode I. klase.Na osnovu postojećih prije izloženih podataka o strukturi makrozoobentosa u slivu rijeke Une (Sofradžija i sar. 2002, Alibabić i sar. 2005), prikazana je kakvoća vode metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). Najbolja kakvoća vode (I vrsta) je zabilježena na postaji Martin Brod, dok kod Kulen Vakufa kakvoća vode ukazuje na II klasu. Na postajama nizvodno od Bihaća utvrđena je relativno velika raznolikost makrozoobentosa, a uz prisutnost većeg broja jedinki indikatora jačeg organskog onečišćenja nađene su i jedinke iz skupina Ephemeroptera i Trichoptera, koje su indikatori čistih voda. Posljedica toga su relativno visoke vrijednosti EBI koje ukazuju na vodu II klase. Rezultati pokazuju da se kakvoća vode na većini lokaliteta duž rijeke Une, te Unca kreće u granicama II vrste, s primjetnim pogoršanjem nakon većih naselja, poput Kulen Vakufa. No, s obzirom da se radi o uzorcima iz različitih godina i sezona, rezultati nisu definitivni i zahtijevaju reprezentativnije analize.

Prijedlog stalnog praćenja U svrhu stalnog praćenja zajednice fitobentosa, te zbog mogućnosti komparacije dobivenih rezultata s rezultatima prethodnih istraživanja monitoring se treba odvijati na do sada referentnim stanicama na rijeci Uni, na dionici između Martin Broda i Bosanske Krupe, i to na lokalitetima: Martin Brod uzvodno (U1), Martin Brod nizvodno (U2) i Ripač (U3), Kostel (K), Štrbački buk (Šb), te pritok Unca (Un). Praćenje makrozoobentosa treba provoditi na istim stanicama.

Također treba propisati stalno praćenje kakvoće vode na ključnim lokacijama, kao što su područja nizvodno od naselja ili drugih mogućih zagađivača, te područja uzvodno od sedrenih barijera. Naime, stvaranje i očuvanje sedrenih barijera je vrlo složen i osjetljiv biološkohemijski proces i svaka promjena kvaliteta vode može te procese zaustaviti. Tim praćenjem moraju se obuhvatiti sva godišnja doba, te različite hidrološke situacije. Posebno je problematično ljetno-ranojesensko razdoblje, kad su u pravilu visoke temperature i mala količina vode. Monitoring fitobentosa treba obuhvatiti praćenje osnovnih-fizičko-kemijskih svojstava vode, te analizu biljnih zajednica i zajednica makrozoobentosa. Za procjenu kakvoće vode od fizikalno - kemijskih svojstva potrebno je pratiti: brzinu strujanja vode, količinu svjetlosti, temperaturu, koncentraciju suspendiranih tvari, pH, provodljivost, alkalitet, otopljeni kisik, zasićenost kisikom, KPKMn, KPKCr , BPK5, amonijak, nitrate, nitrite, ukupan azot, ukupan fosfor, ortofosfate. Kod analiza fitobentosa prati se kvalitativno i kvantitativno zajednica fitobentosa, te se vrši određivanje indeksa saprobnosti. Kod analize makrozoobentosa prati se kvalitativno i kvantitativno zajednica zoobentosa, vrši se određivanje biotičkog indeksa, te određivanje stupnja trofije. Analize zajednice fitobentosa i makrozoobentosa potrebno je provoditi sezonski – tj. najmanje četiri uzorkovanja godišnje. Idealna dinamika bila bi jedanput mjesečno. Analize fizikalnokemijskih svojstava vode provode se sezonski, uz uzorkovanje zajednica fito i zoobentosa. Ovlaštena institucija na području Unsko – sanskog kantona trebala bi provoditi praćenja kvaliteta vode rijeke Une i Unca jednom mjesečno, ako to sada nije slučaj. Metode ispitivanja predloženih pokazatelja kvaliteta vode treba provoditi institucija s ovlaštenim laboratorijem, a skladu sa važećim zakonima u BiH, te prema smjernicama Europske Unije.

1.1.9. PEDOLOGIJA Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta neujednačen. Prevladavaju sedimentne stijene različite starosti i sastava, počevši od najstarijih mezozojskih stijena iz razdoblja trijasa, do najmlađih kvartarnih, odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. Od vapnenačko dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice, koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta, a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće, odnosno sadrže do 99 % CaCO 3, pa netopivog ostatka (rezidija) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0,2 – 1,0 %.

Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca, i njihovim širim dolinama. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi, zatim močvarni sedimenti i taložine sedre. Na temelju OPK BiH za pripadajuće listove izrađena je priložena pedološka karta razmjere 1:50000, u kojoj su prikazani tipovi i podtipovi tala koji se javljaju na ovome području. Na pedološkoj karti prikazano je 55 kartografskih jedinica. U legendi je iskazana i vrlo precizna površina pojedinih pedosistematskih jedinica zastupljenih na ovom području. Najazastupljeniji tipovi tala su smeđe vrlo plitko i plitko tlo na jedrim krecnjačima (4757,6 ha), rendzina i vrlo plitko i plitko smeđe tlo na dolomitu (3200,7 ha), smeđe vrlo plitko i plitko tlo na krecnjačima (3153,9 ha), smeđe vrlo plitko i plitko tlo na jedrim krečnjacima i deluvijalno tlo vrtača (2397,7 ha), posmeđena rendzina na krečnjacima (2131,4 ha), rendzina na dolomitima (1983,6 ha), smeđe tlo na krečnjaku (1854,2 ha), rendzina, te smeđe vrlo plitko i plitko tlo na krečnjacima i deluvijalno tlo (1075,3 ha) Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu, a pogotovo za održiv opstanak nacionalnog parka i zaštitu okoliša u njemu. Ratna pustošenja na cijelom području, s obje strane državne granice, ostavila su dubok trag. Podaci pokazuju trend opadanja broja stanovnika koji nastanjuju ove prostore, s time da je u susjednim općinama Bosanska Krupa (na strani BiH) i Donji Lapac (na hrvatskoj strani) taj broj praktično prepolovljen. Na razmatranom području prevladavaju šumske površine, a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na „prirodni“ način korištenja, u kojemu visoku zastupljenost imaju livade, pašnjaci, i neplodno tlo. Pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine prostora. Slobodno se može reći da je to gotovo idealna odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti, pitomog i dopadljivog krajolika kao i održivog gospodarenja na ovom prostoru. Procjena ugroženosti tala Što se tiče procjena stanja ugroženosti tala na razmatranom području, raspoloživo je premalo podataka za relevantnu ocjenu stanja. S obzirom na količinu i intenzitet padavina, reljefne prilike i opće karakteristike krša sva tla izložena su visokom riziku od erozije vodom i vjetrom. Opravdana je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja. Inače su ranija istraživanja pokazala da je rizik od erozije na ovim tlima visok te se nikako ne smije dopustiti „aktiviranje“ žarišta erozije. Tom problemu treba posvetiti posebnu pažnju, utvrditi stanje, a zatim i preduzimati mjere zaštite. Dio tala sklonih eroziji, koja su u drugačijim socijalno-gospodarskim i demografskim prilikama privedena kulturi, a sada zbog depopulacije napuštena, treba smišljeno usmjeravati gospodarenju koje će osigurati njihovu zaštitu. Za ocjenu opasnosti od erozije predlaže se izvršiti istraživanja i naučno obraditi ovaj problem. Posebno je značajno istražiti problem moguće pojave novih žarišta erozije na uzvodnom dijelu slivnog područja Une, a pogotovo Unca, koja su izvan područja razmatranja Nacionalnog parka Una, ali mogu utjecati na stanje na tom prostoru.

O potencijalnim oštećenjima tla izazvanim nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi, kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu, kao što je pad sadržaja humusa zbog učestale obrade i nedovoljne brige o „prometu“ organske tvari, kao što je acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva, ili kao što je onečišćenje ostacima pesticida, nema dovoljno podataka za ocjenu stanja. Njih međutim svakako treba sistemski prikupljati i probleme držati pod nadzorom. No, sudeći posredno, na bazi postojećih saznanja o načinu korištenja zemljišta, nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. Podaci o potrošnji mineralnih gnojiva ukazuju da se mineralna gnojiva koriste na praktički simboličnoj razini. Sa sličnim podacima raspolaže se i za područje općine Donji Lapac, na kojemu je bilans azota, fosfora i kalija negativna, što označava ekološki prihvatljivu razinu potrošnje i „slobodan prostor“ za povećanje potrošnje, bez da se dovede u pitanje ekološka prihvatljivost - održivost gospodarenja. Očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha godišnje oranične površine simbolična i daleko je ispod ekološki prihvatljive potrošnje. Drugim riječima, ostaje sasvim „dovoljno“ prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva (čija je potrošnja ispod 1 kg/ha oranične površine), a proizvodnja stajskog gnojiva na tom području od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske materije u poljoprivrednim tlima ovoga područja. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unsko-sanskog kantona, dakle i razmatranog područja odvija na ekološki prihvatljiv način, koji ne ugrožava prirodna dobra i na niti jedan način ne dovodi u pitanje opstanak budućeg zaštićenog područja. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju analize prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze, zatim stanja i osobina tala, načina njihova korištenja, prvenstveno u poljoprivredi, očito je da su tla na razmatranom području jako raznovrsna u pogledu svih osobina. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i visokog stepena biološke raznolikosti. Zatečeno gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu temelji se na prilagodbi prirodnim prilikama, tako da nisu registrirani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tala. Shodno tome buduće korištenje treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih opisanih uloga tla. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. Poljoprivreda je doživjela teška oštećenja u ratu, od kojih se postupno i jako sporo oporavlja. U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora, a marginalne površine, kao potencijalna žarišta erozije prepustiti šumi. U poljoprivredi se treba pridržavati usmjerenja na stočarstvo, i to uzgoj krupne i sitne stoke, dakle goveda, ovaca i koza. U tom uzgoju maksimalno se treba opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost treba posvetiti podizanju, njezi i održavanju pašnjaka, a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu, dio s oranica a dio s livada.

U uzgoju bilja treba se opredijeliti najprije za krmne kulture, koje s jedne strane osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja, a s druge imaju visoku plodorednu vrijednost. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće, kao tržišno zanimljive proizvode. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu treba uvesti kalcifikaciju. Mjere zaštite i program istraživanja Cjelovita zaštita tla je uvjet bez kojeg je nemoguće utemeljiti, te osigurati opstanak i unapređenje stanja na nekom zaštićenom prostoru. Sukladno tome glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla na razmatranom području je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga, na način da se raznim mjerama održe prirodni ekosustavi, dakle bujne, vrstama bogate prirodne šume, te da agroekosustav bude stabilan i osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini, a da pri tome na niti jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu, zrak i biološke resurse – biljke i faunu. Kako bi se moglo na ispravan način utvrđivati potrebne mjere zaštite tala, nužan je pristup istraživanjima i praćenjima stanja tala, u obliku tri međusobno povezana koraka: •

Inventarizacija stanja tala-pedosfere – utvrđivanje vrsta i intenziteta oštećenja tala na razmatranom području,

•

Trajno motrenje – provedba monitoringa stanja,

•

Uspostava pedološkog informacijskog sistema.

Prvi je korak po redoslijedu provedbe inventarizacija stanja tala, koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla, da li oštećenja postoje, koje su naravi, koja su najopasnija, gdje su locirana, koje resurse ugrožavaju i u kojoj mjeri. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi «Kartu rizika od erozije», te utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima. U okviru programa pedoloških istraživanja posebnu pažnju treba usmjeriti na istraživanje ugroženosti zemljišta od erozija, te po potrebi na propisivanje potrebnih mjera zaštite. Slijedi na temelju rezultata inventarizacije stanja tala, utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere, te lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla, što bi omogućilo izradu bilansa ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva, teške kovine, PAH). Pedološki nformacijski sistem prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sistem, koji mora biti otvoren svim korisnicima. Taj sistem ima vrlo složene i važne zadaće. U svojoj djelatnosti usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i uputama o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla.

0

Tipovi tala na području Nacionalnog parka Una l_ B Ps _B C 5_ 1, 2B C _1 C 5_ ,2-B S +C 5_ R Z

G

C _S C 3_ 4B C 5_ 2B Kg _3 C _B B +C _R Z

M O C _4 -C -s C _R ZC 4_ s R D_R Z+ Z C 4_ +Dv 1, 2C B+ _R D Z+ v C _1 ,2 -B C _R Z

AD

i-A -k

5000 ha

4500

4000

3500

3000

2500

2000

1500

1000

500

R.br . 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32

Stari simbol C5_1,2-B D_RZ+D_1,2-B C_1,2-B C5_1,2-B+Dv C_RZ-s D_RZ C_B C_RZ+C_1,2-B+Dv C_B+C_C-s+Dv C4_3-B C4_RZ+C4_1,2-B+Dv C5_1-B C4_2-B D_B+Dv C_2-C-s+Dv C_RZ+C_2,3-B C4_1,2-B+C4_C-s+Dv C_B+C_RZ Kg_3-B C_S+C_RZ C_RZ p-A-k C,D_S C_RZ+C_1,2-B i-A-k D_RZ-c AD-k C4_4-B+C4_C-s+Dv D_RZ+Dv C5_2-B D_B+D_RZ C5_S+C5_RZ

Legenda pedološke karte Smedje vrlo plitko i plitko tlo na jedrim krecnjacima Rendzina i vrlo plitko i plitko smedje tlo na dolomitu Smedje vrlo plitko i plitko tlo na krecnjacima Smedje vrlo plitko i plitko tlo na jedrim krecnjacima i deluvijalno tlo vrtaca Posmedjena rendzina na krecnjacima Rendzina na dolomitima Smedje tlo na krecnjaku Rendzina, smedje vrlo plitko i plitko tlo na krecnjacima i deluvijalno tlo Smedje tlo, posmedjene crvenice na jedrim krecnjacima i deluvijalno tlo vrtaca Smedje srednje duboko tlo na krecnjacima Rendzina i smedje vrlo plitko i plitko tlo na jedrim krecnjacima i deluv tla vrt Smedje vrlo plitko tlo na jedrim krecnjacima Smedje plitko tlo na jedrim krecnjacima Smedje tlo na dolomitima i deluvijalno tlo vrtaca Posmedjena plitka crvenica na krecnjacima i deluvijalna tla vrtaca Rendzina i smedje plitko i srednje duboko tlo na jedrom krecnjaku Posmedjena crvenica, smedje tlo na jedrim krecnjacima i deluvijalno tlo vrtaca Smedje tlo i rendzina na jedrim krecnjacima Smedje srednje duboko tlo na konglomeratima Sirozem i rendzina na krecnjacima Rendzina na krecnjacima Aluvijalno karbonatno pjeskovito tlo Sirozemi na krecnjacima i dolomitima Rendzina i vrlo plitko i plitko tlo na krecnjaku Aluvijalno karbonatno ilovasto tlo Rendzina koluvijalna na dolomitu Aluvijalno-deluvijalno karbonatno tlo Smedje duboko tlo i posmedjena crvanica na krecnjacima i deluv tla vrtaca Rendzina i deluvijalno tlo na dolomitu Smedje plitko tlo na jedrim krecnjacima i dolomitima Smedje tlo i rendzina na dolomitima Vrlo slabo razvijeno tlo (sirozemi) i rendzine na jedrim krecnjacima

Kod 48 27 27 48 58 27 22 27 44 22 57 48 27 22 27 27 67 27 22 48 48 2 48 27 2 27 2 45 27 48 27 48

Br.ar . 6 4 3 2 2 5 6 1 1 3 2 2 1 1 1 2 4 1 3 5 10 4 2 2 2 1 1 1 3 1 1 1

P (ha) 4757,6 3200,7 3153,9 2397,7 2131,4 1983,6 1854,2 1075,3 857,6 851,3 809,4 713,5 671,7 665,2 652,0 582,3 572,6 553,1 521,1 502,7 468,5 449,2 399,8 383,9 372,1 367,5 365,9 314,5 264,6 215,4 198,1 193,6

33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55

D_B D_RZ-s C3_4-B C,D_RZ+C,D_1,2-B Ps_B C,D_C-s C_3,4-B Ps_3-B-a C,D_1,2-B C_B+Dv C5_3-C-s C_4-C-s C_3-B SM AD C_S Gl_B C_3-C-s L_RZ+L_B MG-k MG C4_1,2-B+C4_RZ+Dv MO

Smedje tlo na dolomitima Posmedjena rendzina na dolomitima Smedje duboko tlo na krecnjacima Rendzina i vrlo plitko i plitko smedje tlo na krecnjacima i dolomitima Smedje tlo na pjescarima Posmedjena crvenica na krecnjaku i dolomitima Smedje srednje duboko i duboko tlo na krecnjacima Smedje kiselo srednje duboko tlo na pjescarima Smedje vrlo plitko i plitko tlo na jedrim krecnjacima i dolomitima Smedje tlo na jedrim krecnjacima i deluvijalno tlo vrtaca Posmedjena srednje duboka crvenica na jedrim krecnjacima Posmedjena duboka crvenica na jedrim krecnjacima Smedje srednje duboko tlo na jedrim krecnjacima Smonica Aluvijalno-deluvijalno tlo Sirozem na krecnjacima Smedje tlo na glincima Posmedjena srednja duboka crvenica Rendzina i smedje tlo na laporima Mineralno-mocvarno glejno karbonatno tlo Mineralno - mocvarno glejno tlo Smedje vrlo plitko i plitko tlo i rendzina na jedrim krecnjacima i deluv.tla vr Mineralno-mocvarno oglejeno tlo

27 27 22 27 15 67 22 20 27 44 11 11 22 30 24 48 70 9 58 4 66 57 56

2 1 1 2 5 3 1 1 1 2 1 2 2 1 5 5 3 1 1 3 1 1 1

191,4 187,9 185,3 182,7 178,1 177,0 165,7 157,5 127,9 122,8 95,1 80,0 64,5 60,2 59,4 52,7 48,5 40,9 27,1 25,1 17,6 14,4 7,8

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________

Tipovi tala NP Una ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

77


1.1.10. BIODIVERZITET

Procjena biološke raznolikosti staništa i taksona Kopnena staništa na prostoru budućeg Nacionalnog parka Una su livade, pašnjaci i šume. Najveći dio površina predviđenog za Nacionalni park pokrivaju različiti tipovi šuma, kako klimazonalnih, tako i ekstrazonalnih i azonalnih. Travnjaci Pounja predstavljaju antropogene trajne stadije, te se mogu održati samo uz stalni posredni (ispaša) ili neposredni (košnja) utjecaj čovjeka. Područje obiluje vapnenačkim stijenama koje naseljavaju hazmofitske biljke (pukotinjarke). Ispod većih stjenovitih brda, pod utjecajem hidrosfere i atmosfere odlomljuju se dijelovi stijena, kotrljaju niz padinu, stvarajući tako mjestimično točila (sipare). Vodena staništa obuhvaćaju područje rijeka Une i Unca. Same rijeke Una i Unac nemaju razvijenu vodenu makrofitsku vegetaciju u području istraživanja, već se samo sporadično u malim tihim lagunama može ponegdje naći koja makrofitska vrsta. Od vlažnih staništa na promatranom području zastupljeni su vlažni i močvarni travnjaci, visoke zeleni, te tršćaci. Zastupljene su i kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom (poljoprivredne površine i kultivirani krajobraz), te izgrađena i industrijska staništa. Staništa na sedrenim slapovima predstavljaju svojim specifičnim ekološkim uvjetima poseban biotop, koji se znatno razlikuje od svih ostalih staništa u slatkim vodama. Ukupno je na slapovima nađeno, izuzevši više bilje i dijatomeje 42 vrste biljaka i to 25 vrsta alga i 17 vrsta mahovina. Sve ove biljke sudjeluju u izgradnji sedrenih tvorevina, osim 2 vrste hepatika. Većina su dakle porofiti, dok samo neznatan broj su aporofiti. Tipovi staništa - pokrov zemljišta (CORINE land cover) Osnovni preduslov za donošenje odluka u oblasti održivog upravljanja okolišem i prirodnim bogatstvima je poznavanje tačnih i kvalitetnih informacija o postojećoj biosferi i promjenama koje se na njoj dešavaju. Europska zajednica je upravo u ove svrhe izradila program za koordinaciju informacija o okolišu i prirodnim resursima pod nazivom CORINE (COoRdination of INformation on the Environment). CORINE land cover ili CLC2000 baza podataka predstavlja značajnu podršku u aktivnostima vezanim za zaštitu ekosistema, zaustavljanje gubitka biodiverziteta, praćenje uticaja klimatskih promjena, procjenu razvoja poljoprivrede i primjenu Okvirne directive o vodama (EU Water Framework Directive). CLC2000 je značajan set podataka za implementaciju ključnih prioriteta 6. Okolinskog akcionog programa Europske zajednice (the Sixth Environment Action Programme of the European Community). CLC2000 može, na primjer, pokazati gdje se fragmentacija pejsaža pogoršava usljed izgradnje saobraćajnica ili druge infrastructure, i tako povećava rizik da određeni ekosistem gubi vezu sa drugim ekosistemima, što zauzvrat može ugroziti opstanak flore i faune. U oblasti poljoprivrede CLC2000 može ukazati gdje se se nastavljaju ili pojačavaju strukturalne promjene, kao što sun npr., konverzija pašnjaka u obradive površine, širenje ili redukcija obradivih površina, itd. CLC2000 će poslužiti kao ulaz za EC 'Inspire' (INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe http://inspire.jrc.it) inicijativu, kojom se namjerava pokrenuti kreiranje evropske infrastructure za prostorne informacije koja pruža korisnicima integrisane usluge o prostornim informacijama. CLC2000 daje doprinos i Global Monitoring for Environment and Security (GMES http://gmes.info) ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

78


inicijativi koju vodi Evropska komisija i Evropska svemirska agencija, a koja od 2008. godine daje informacije o okolišu iz kombinovanih zračnih i svemirskih opservacijskih sistema kao i iz in situ monitoringa. Svrha CORINE programa je identifikacija i smislena kategorizacija pokrova zemljišta, koja uključuje definiranu nomenklaturu kodiranja i stvaranja kvalitetne baze podataka, potrebne za monitoring, organiziranje i upravljanje prirodnim resursima na regionalnom i nacionalnom nivou. Podaci o stanju pokrova zemljišta, u kombinaciji s drugim tematskim podacima, daju novi uvid u stanje i promjene prirodnih resursa na različitim poljima poput poljoprivrede, šumarstva, regionalnog prostornog planiranja, inventarizacije prirodnih resursa i praćenja okoliša. Tematsko kartiranje biofizičkog pokrivača Zemljine površine se može posmatrati iz dva ugla: (1) pokrivač zemlje se suštinski bavi prirodom pojedinih odlika (šuma, usjevi, vodena tijela, gola stijena, itd.); (2) korištenje zemljišta se bavi društveno-ekonomskom funkcijom (poljoprivreda, staništa, zaštita okoliša) osnovne površine. Budući da jje cilj CORINE programa pružanje korisnicima informacija o stanju okoliša, neophodno je izvesti kartografsku inventuru pokrivača zemljišta – to je CORINE land cover projekat. Veličina osnovne jedinice Osnovna jedinica treba da korespondira sa površinom koja ima homogen pokrov (trava, šuma, voda, stijena, itd.) ili predstavlja kombinaciju elementarnih zona (homogenih) što predstavlja karaktersitiku structure zemljišnog pokrova (pokriva veće površine koje čine jedan tip zemljišnog pokrova. U pogledu veličine, ova jedinica mora predstavljati značajnu površinu zemljišta, koja se jasno razlikuje od okolnih jedinica. Takođe, njena struktura zemljišnog pokrova mora biti dovoljno stabilna da služi kao jedinica za sakupljanje preciznijih informacija. Osnovna jedinica služi kao konceptualni alat za analizu zemljišnog pokrova i kao alat za čitanje i organiziranje podataka prikupljenih daljinskim istraživanjima iz satelita što daje prikaz heterogenosti i raznolikosti objekata koji pokrivaju površinu Zemlje. Prilikom definisanje osnovne jedinice mora se imati u vidu da se u prirodi zemljišni pokrivač uvijek javlja kao kombinacija površina koje su u većoj ili manjoj mjeri homogene/heterogene, bez obzira koja se skala koristi. Nadalje, bez obzira kako analizirali dobivene podatke, podaci prilkupljeni satelitskim sistemima daljinskog osmatranja ne pružaju prikaz aktualnog stanja zemljišnog pokrova, niti je moguće kartirati zemljišni pokrov u svoj njegovoj složenosti i raznolikosti. Zbog toga je potrebno koristiti jedinice za kartiranje koje zadovoljavaju dva kriterija (a) njihov sadržaj mora pružiti tematske podatke koje traži korisnik, i (b) ona mora pružiti prihvatljiv prikaz stvarne situacije. Površina najmanje jedinice za kartiranje je 25 hektara. Na skali 1: 100 000, 25 hektara je predstavljeno kvadratom 5 x 5 mm ili krugom radijusa 2,8 mm. CLC nomenklatura uključuje 44 klase u trećem nivou, 15 klasa u drugom nivou i 5 klasa u prvom nivou. Ne postoji neklasificirana kategorija. Prilikom izrade baze na području NP Una detektirano je 38 od 44 klasa definiranih unutar CORINE standarda. Definicija nomenklature Poljoprivredne površine ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

79


•

Pašnjaci – gusti travnati pokrov, u kome dominiraju vrste iz porodice trava, koji nisu pod sistemom rotacije. Uglavnom za ispašu, ali se može vršiti mehanička žetva. Uključuje zone sa živicom. Vlažni pašnjaci koji mogu biti poplavljeni u određeno doba godine (zimi između 10 i 30 cm) i koji se koriste za ispašu spadaju ovdje i nisu svrtsani pod močvarno zemljište. Pašnjak je uvijek smješten u blizini nenaseljenih i kultiviranih površina, što znači da visinski pašnjaci daleko od naselja ili usjeva trebaju biti svrstani u kategoriju 3.2.1. (prirodni travnjaci).

•

Kompleksna kultivacija – gusto zbijene male parcele različitih jednogodišnjih usjeva, pašnjaka i/ili trajnih usjeva. Na satelitskom snimku ova kategorija je uvijek predstavljena vrlo finom teksturom i lako prepoznatljivom poljoprivrednom shemom. Ovdje spada obradivo zemljište, pašnjaci i voćnjaci od kojih svaki zauzima manje od 75% od ukupne površine ove jedinice, kao i gradski vrtovi.

•

Pretežno poljoprivredna površina - zemljište koje u prvom redu zauzima poljoprivreda, sa značajnim udjelom prirodne vegetacije prvenstveno poljoprivredne zone, ispresijecane značajnim prirodnim zonama. U ovim jedinicama nije moguće izolirati homogeni podset površine 25 ha ili više u okviru poljoprivrednog tla ili prirodnih zona (prirodna vegetacija, šume, travnjaci, vodena tijela, ili gole stijene). Poljoprivredno zemljište zauzima između 25% i 75% ukupne površine ove jedinice.

•

Lišćarsko listopadna šuma – vegetacijske formacije koje prvenstveno čini drveće, uključujući i šibove, sa dominacijom širokolisnih vrsta. Jedina poteškoća u identifikaciji ovog tipa šume je uzrokovana efektom sjene u dolinama pod šumom, jer može doći do konfuzije sa četinarima. Redovi topola se mogu prepoznati na osnovu svog pravilnog geometrijskog oblika u blizini vodotoka. Širokolisne vrste drveća moraju pokrivati najmanje ¾ površine ove jedinice. Mladi izdanci i mlade plantaže spadaju takođe u ovu kategoriju. Šume i poluprirodne površine

•

Četinarska šuma – vegetacijska formacija koju prvenstveno čini drveće, uključujući i šibove, sa dominacijom četinarskih vrsta. Samo mlade sastojine se mogu pomješati sa kategorijom 3.1.1. površina pod četinarima mora obuhvatati najmanje 75% ukupne površine ove jedinice.

•

Mješana šuma - vegetacijska formacija koju prvenstveno čini drveće, uključujući i šibove, gdje nema dominacije niti lišćarsko listopadnih niti četinarskih vrsta drveća. Ova kategorija uključuje ne samo mješane šume u striktnom silvikulturnom smislu, nego i kompleksne šumske parcele koje obuhvataju mozaik širokolisnih i četinarskih vrsta gdje nije moguće razlučiti homogenu sastojinu veću od 25 ha.

•

Prirodni travnjak – nisko produktivni travnjak koji je često lociran u zoni neravnog terena. Često uključuje stjenovite površine i vrištine. Ova kategorija se najčešće nalazi u zonama gdje postoji intenzivna poljoprivredna aktivnost. Zone prirodnih travnjaka

________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

80


obično ne prikazuju granice parcela (žive ograde, zidove). Zone na kojima se vrši ispaša kada je načinjen snimak, posebno u blizini staja ili planinskih torova trebaju biti svrstane u kategoriju 3.2.1. a ne u kategoriju 3.2.2. (tresetišta) ili 3.3.3. (zona sa oskundom vegetacijom). Potrebno je uzeti u obzir udaljenost od stalnih naselja i dužinu perioda ispaše (manje od 120 dana: od juna do septembra).

•

Tranzicijska šuma/šikara – šibolika ili zeljasta vegetacija sa pojedinačnim stablima. Može predstavljati ili degradaciju šume ili njenu regeneraciju/kolonizaciju. Ova kategorija uključuje zone podložne eroziji ili gdje je zdravlje biljaka narušeno, kao i zone na kojima je vršeno pošumljavanje. Ako je riječ o prirodnoj progradaciji šumske vegetacije, onda se ova zona svrstava u klasu 3.2.2. ili 3.2.3. ova kategorija uključuje dva tipa evolucije. Jedinice u ovoj kategoriji je obično teško identificirati i razlučiti na satelitskim snimcima, jer oni jedva označavaju njihovo prisustvo. Kontekst (zone sa erozijom, strme padine) mora biti uzet u obzir ali je sateltiske snimke potrebno provjeriti koristeći zračne snimke.

•

Gole stijene – litice, padine sa aktivnom erozijom, stijene i grebeni. U tumačenju ove kategorije korisno je konsultovati topografske karte na kojima su gole stijene i pukotine stijena prikazane crnom ili crno-smeđom bojom. Funkcija topografskih karata je i da pomognu u preciznom označavanju stjenovitih površina uz izbjegavanje efekata sjene u dubokim i uskim dolinama uz rijeku Unu, a posebno u kanjonu Unca. Potrebno je konsultovati i topografske karte sa izohipsama kako bi se precizno odvojile zasjenjene površine. Potrebno je uzeti u obzir i moguće prisustvo kategorija 3.3.2 i 3.2.2 u ovim uskim dolinama.

•

Zone sa oskudnom vegetacijom – uključuju zone sa oskudnom vegetacijom na visokim nadmorskim visinama na planini Osječenici, što je rezultat erozije ili kasnog topljenja snijega ili ledenog pokrova (planinske stepe). Potrebni su dodatni podaci (zračni snimci, geološke i pedološke karte) za pravilno tumačenje ove kategorije. Močvare

•

Kopnene močvare – Nepošumljeno zemljište koje je djelomice ili u cijelosti pod vodom. Voda može biti stajaća ili cirkulirajuća. Uključuje površine niskog zemljište koje je obično poplavljeno tokom zime, i manje više zasićeno vodom tokom cijele godine. Na području Nacionalnog parka Una u ovu kategoriju spada zona bivših filtera na području Bastasa. Vodene površine

•

Vodotoci – Prirodni ili vještački vodotoci koji služe kao kanali za drenažu vode. Minimalna širina je 100 m. Potrebno je posvetiti pažnju minimalnoj širini bez kreiranja previše prekida u linijskim elementima pejsaža.

Analize koje se odnose na upotrebu zemljišta u Nacionalnom parku Una su izvršene korištenjem satelitske detekcije za pokrivenost površina odnosno korištenjem rezultata projekta Corine Land Cover za Bosnu i Hercegovinu (Karta: CORINE land cover – pokrov zemljišta). ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

81



82


1.1.11. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST TAKSONA Fitobentos

Fitobentos je definisan kao ukupan broj algi koje žive na površini supstrata na riječnom dnu. Ekološka niša algi fitobentosa se može karakterisati ekološkim varijablama kao što su hidrologija, tip supstrata, svjetlost, hemizam vode, temperatura, itd. Dugoročno posmatrano, fitobentos reagira na različite promjene u okolišu primarno promjenom u sastavu vrsta. Sastav i distribucija fitobentosa, zajedno sa ostalim biološkim i fizičko-hemijskim parametrima ima značajnu ulogu u ocjeni stanja i kvaliteta vodenih ekosistema. Podaci dosadašnjih istraživanja fitobentosa na ovom području ukazuju na visok stepen diverziteta ovih akvatičnih mikrofita. Najzastupljeniji su predstavnici silikatnih algi ili dijatomeja (Bacillariophyta), zatim slijede zelene alge (Chlorophyta), te modrozelene alge (Cyanophyta), dok predstavnici ostalih skupina algi imaju sasvim malo učešće. Modrozelene alge (Cyanophyta) su posebno brojne na sedrenim tvorevinama, na kojima se uglavnom razvija vegetacija nižih biljaka, a vegetacija viših biljaka se susreće samo na znatno razvijenijim slapovima. Sukcesije vegetacije na sedrenim slapovima rijeke Une i ušća Unca počinje modrozelenim algama od kojih najveću brojnost i frekvenciju (relativnu učestalost) imaju vrste Phormidium inundatum i P. uncinatum, a nešto manju vrste: Stratonostoc linckia, Merismopedia punctata, Phormidium sp. i Chamaesiphon incrustans. Rjeđe su priustne i vrste Gloeocapsa sp., Lyngbia martensiana, Oscillatoria sp. i Phormidium retzii. Na ušću Unca u Unu su nađene vrste: Phormidium favosum, P. inundatum (sa najvećom brojnošću i frekvencijom) i P. uncinatum. Iz odjela crvenih alge (Rhodophyta) najčešća vrsta je Chantransia chalybea osobito zastupljena na ušću Unca a zatim slijedi Lemanea annulata. Najmanju učestalost imaju Bangia atropurpurea, Lemanea fluviatilis (suprotno od zapažanja Matoničkin & Pavletić, 1965. na rijeci Zrmanji gdje je Lemanea fluviatilis dosta česta). Prisutne su i vrste: Bangia atropurpurea, Chantransia chalybea, Lemanea annulata i L. fluviatilis. Vrste Bangia atropurpurea i Chantransia chalybea žive i kao epifiti na drugim algama ili vodenim mahovinama. Najbogatija skupina su silikatne alge (Bacillariophyceae) sa dominacijom vrsta Cocconeis pediculus, Cymbella ventricosa, Diatoma vulgare, Gomphonema olivaceum, Melosira varians, Navicula gracilis, Nitzschia dissipata, Synedra ulna. Najmanja brojnost vrsta diatomeja (od osam do dvanaest) je na ušću Unca, što je posljedica niske temperature vode (9,4 -10,6 °C), jer prema Whitford-u (1968) in Maloseja, (1983) većina dijatomeja ima optimalni razvoj pri temperaturi vode između 15 i 20 °C. Na ušću Unca u Unu sa najvećom brojnošću i frekvencijom su: Cocconeis pediculus, Cymbella ventricosa, Diatoma vulgare, Gomphonema olivaceum, Meridion circulare i Navicula gracilis. Nešto manju brojnost i frekvenciju imaju: Cyclotella comta, Melosira varians, Synedra ulna, Nitzschia dissipata i Vrste odjela zelenih algi (Chlorophyta) prisutne su na svim profilima u NP Una. Iz ovog odjela najbrojniji su predstavnici roda Cladophora koji je zastupljen sa dvije vrste Cladophora crispata i C. glomerata. Na ušću rijeke Unca je kao i na rijeci Krki (GoIubić, 1957) dosta česta vrsta C. glomerata kao tipični stanovnik otvorenih, suncem obasjanih staništa. Na ostalim profilima rijeke Une je prisutna C. crispata. Veću frekvenciju imaju sljedeće vrste iz ovog odjela: Scenedesmus quadricauda, Ulothrix zonata, Closterium parvulum, C. obliquus, Closterium sp., C. ehrenbergii, C. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

83


leibleinii, C. acuminatus, Spirogyra sp. Manje su prisutne: Closterium acerosum, Cosmarium botrytis, C. reniforme, C. vexatum, Pediastrum boryanum, P. duplex, P. simplex i Stigeoclonium tenue. Odjel Chlorophyta je predstavljen sa četiri vrste. Sve konstatirane vrste se javljaju u bentosu ušća Unca, dok se na lokalitetima Une javljaju pojedinačno. Najzastupljenija je vrsta Cladophora glomerata, koja je konstatirana na većini istraživanih lokaliteta, a inače se pojavljuje na otvorenim i sunčanim mjestima. Makroinvertebrata Makroinvertebrata su značajan dio akvatičnih biocenoza. U skladu sa specifičnim autekološkim potrebama za život u vodenoj sredini, različiti organizmi reagiraju na različit način na promjene fizičkog i hemijskog statusa. Na akvatične biocenoze pored variranja prirodnih parametara u toku različitih sezona, kao što su temperatura, protok, rastvoreni kisik, itd., značajan uticaj ima i zagađenje iz pojedinačnih i difuznih izvora. Usprkos činjenice da se radi o rijeci čija dužina prelazi 200 km i koja odvodi vodu s velikog slivnog područja, dosadašnjih je istraživanja faune beskičmenjaka su vršena su samo sporadično. Istraživanjima na sedrenim slapovima polovicom prošlog stoljeća utvrđeno je čak 68 taksona makroskopskih beskičmenjaka. Najviše, 19 taksona pripada skupini Trichoptera, dok je skupina Ephemeroptera zastupljena s nešto manje taksona – 14. Tako velika raznolikost faune, te čak 36 taksona koje pripadaju skupinama Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera, indiciraju visok kvalitet vode na ovom području. Rezultati istraživanja koja su vršena na ovom području u novijem periodu 2000-2006. godina pokazuju da je dominantna vrsta u rijeci Uni na području nacionalnog parka račić (Gammarus balcanicus) iz skupine (Amphipoda), a posebno u uzvodnom dijelu toka. S velikim brojem jedinki zastupljeni su i predstavnici skupina Gastropoda.Idući nizvodno na lokalitetu Une poslije ušća Unca izražena je dominacija senzibilnih insekata u bentosu, gdje posebno dominiraju nimfe kamenjarki (Plecoptera), a posebno vrste Perla bipunctata, koje su prisutne najvećim procentom (preko 90%). Do manjih izmjena sastava zoobentosa dolazi na lokalitetu Palučci gdje je u manjem stupnju izražen pad brojnosti kamenjarki, a povećan biodiverzitet invertebrata bentosa. U bentosu ovog lokaliteta došlo je do porasta broja jedinki vodenih cvijetova (Ephemeroptera), znatna zastupljenost račića Gammarus balcanicus (18 %) i pojavljivanje mesosaprobnog indikatora Asellus aquaticus. Ovaj račić zastupljen je malim procentom što je uslovljeno i manjim zagađivanjem obalnih područja na kojima su naseljena mijesta. S obzirom na veći stupanj i prisutnost glavnih indikatora čiste vode na ovom lokalitetu voda ne prelazi ß mesosaprobni stupanj kvaliteta (II kategorija). Idući nizvodno broj jedinki opada ali u sastavu bentosa dominiraju vrste oligosaprobni indikatori (Odontocerum albicorne, Perla sp.). Pored njih u bentosu se javlja sa većim brojem jedinki amfipodni račić koji je zastupljen u najvećem dijelu rijeke Une na području nacionalnog parka. Rijeka Una na ovom dijelu iam vrlo raznolike abiotičke uvjete (prije svega sediment) što se reflektira na heterogen sastav zajednica zoobentosa koje je naseljava. Na lokalitetu nizvodno prema Kulen Vakufu dolazi do porasta broja jedinki i broja taksona u naselju faune dna. Prvi put se u bentosu Une od njenog gornjeg dijela javlja pojačana obraslost biljem što uzrokuje pojavu puževa koji su na ovom lokalitetu prisutni sa dvije vrste (Bythinia sp. Viviparus sp.) i većim brojem jedinki (500). Mikrohabitati sa sitnim pjeskom naseljeni su sa školjkama iz roda Sphaerium. Kao indikator ovog tipa sedimenta javlja se vrsta iz reda vodenih cvijetova Ephemera danica, a pored nje registrovan je veći broj mladih ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

84


larava iz familije Baëthidae. U bentosu ovog lokaliteta došlo je do većeg porasta brojnosti I raznovrsnosti maločekinjaša. Za ovaj dio toka rijeke Une može se reći da ima bogatu organsku produkciju, a sama voda je dobrog kvaliteta. Ihtiofauna Rezultati dosadašnjih istraživanja ihtiofaune na području koje obuhvata NP Una ukazuju da ovdje živi 15 vrsta riba iz 4 reda i 6 porodica. U odnosu na gotovo 320 europskih vrsta ovo čini vrlo mali udio od 5 % europske ihtiofaune. U odnosu na ihtiofaunu Hrvatske ovih 15 vrsta čini nešto više od 10 % vrsta. Ovaj gornji tok rijeke Une čini tipičnu salmonidnu vodu sa karakterističnim predstavnicima ihtiofaune. Na području iznad ušća Unca u Unu (Martin Brod) zabilježene su četiri vrste riba: potočna pastrmka - Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758., kalifornijska pastrmka - Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792., peš - Cottus gobio Linnaeus, 1758. i lipljen - Thymallus thymallus (Linnaeus, 1758). Prema literatuirnim podacima na ovom području dominiraju potočna pastrmka i lipljen, a u nešto manjem broju i peš. Na ušću Unca u Unu su zabilježene četiri vrste riba iz porodica Salmonidae, Thymallidae i Cottidae. Iz porodice Salmonidae to su: potočna pastrmka - Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758. i kalifornijska pastrmka - Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792. Porodica Cottidae je zastupljena vrstom peš - Cottus gobio Linnaeus, 1758., dok je porodica Thymallidae zastupljena lipljenom Thymallus thymallus (Linnaeus, 1758). Pomenuti dio Une i Unca na području Martin Broda, a na osnovu kvalitativno-kvantitativnog sastava ihtiopopulacija mogu se okarakterisati kao tipične salmonidne vode, sa svim osobinama planinskih tekućica. Na području Kulen Vakufa, prema podacima iz ranijih ihtioloških istraživanja rijeke Une i njenih pritoka, živi šest vrsta riba iz četiri porodice. Porodica Salmonidae je predstavljena sa dvije vrste: potočna pastrmka – Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758. i kalifornijska pastrmka – Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792. Iz porodice Thymalidae evidentiran je lipljen – Thymallus thymallus (Linnaeus, 1758.). Na ovom istraživanom području iz porodice Cyprinidae su konstatovane sljedeće vrste: klen – Leuciscuc cephalus (Linnaeus, 1758.) i gaga - Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758.). Porodica Cottidae bila je predstavljena samo sa jednom vrstom: peš – Cottus gobio Linnaeus, 1758. Nizvodno do granice Nacionalnog parka Una su nađene četiri vrste riba iz četiri različite porodice: Salmonidae, Thymallidae, Cyprinidae i Cottidae. Porodica Salmonidae zastupljena je potočnom pastrmkom - Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758., a porodica Thymallidae bila je zastupljena lipljenom - Thymallus thymallus (Linnaeus, 1758). Porodica Cyprinidae bila je zastupljena klenom Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758), a iz porodice Cottidae evidentiran je peš - Cottus gobio Linnaeus, 1758. Indeks biodiverziteta za ribe Indeksi biodiverziteta omogućavaju procjenu biodiverziteta ribljih zajednica na istraživanim lokalitetima. Vrijednost ovih indeksa predstavlja značajan indikator statusa ekosistema u odnosu na ljudski uticaj. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

85


Iako se danas u upotrebi nalazi veliki broj indeksa diverziteta, još ne postoji jedinstven stav među stručnjacima koji od njih je najpodesnii za analizu ribljih populacija. Pravilnik o izradi gospodarske osnove i godišnjeg plana u slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske iz 2004 godine, u poglavlju koje tretira uzorkovanje i obradu podataka u članku 4 navodi da za sve istraživane vode treba navesti Shannon-Wienerov indeks raznolikosti ihtiofaune, koji je izveden na osnovi brojnosti .i distribucije pojedinih vrsta riba. Ovaj indeks je korišten i i za procjenu stepena biodiverziteta na lokalitetima u NP Una. Shannon–Weaver-ov indeks H’ log 10 je jedan od nekoliko indeksa diverziteta koji se koriste za mjerenje biološke raznolikosti. Prednost ovog indeksa je ta što on uzima u obzir broj vrsta i jednakost vrsta (ravnomjernu zastupljenost). Vrijednosti ovog indeksa rastu sa povećavanjem broja jedinstvenih vrsta ili usljed veće jednakosti vrsta, odnosno ravnomjernije zastupljenosti vrsta u uzorku. Lokalitet Martin Brod Ušće Unca Kulen vakuf

Shannon-Weaver indeks 0.38 0.47 0.45

Flora i vegetacija Područje Nacionalnog parka Una odlikuje se visokim stepenom biološke raznolikosti. Ekosistemi u kanjonu rijeke Une i njene pritoke Unca imaju manje-više refugijalno-reliktni karakter, a najveći broj paleoendema i tercijarnih relikata je zastupljen u ekosistemima pukotina karbonatnih stijena gornjeg dijela sliva Une i njene desne pritoke Unca. Ekološki uslovi su omogućili i razvoj velikog broja raznovrsnih biljnih zajednica izuzetne vrijednosti sa preko 1900 biljnih vrsta, što iznosi 53.19% svih vrsta prisutnih u Bosni i Hercegovini. Intenzivnim istraživanjima vršenim u ovim ekosistemima ustanovljeno je prisustvo 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. Svi izvori koji se razvijaju u slivu rijeke Une spadaju u jedan složeni ekosistem kojeg karakterišu vrlo stabilni ekološki uslovi, odnosno vrlo malo variranje fizičkih i hemijskih parametara, pa i životnih zajednica. Ipak, ovisno o tipu izvora, a posebno temperature vode, mogu se razlikovati na vertikalnom profilu sliva Une, prema tipu vegetacije izvori mikrofitocenotičkog tipa u kojima glavnu producentsku komponentu čini fitoplankton, te izvori makrocentotičkog tipa koji se diferenciraju na izvore u ekosistemu klase Montio-Cardaminetea Br.-Bl., te izvore u ekosistemu klase Phragmitetea Tx. et Prsg. Na području toka rijeke Une se na sedrenim slapovima razvija vegetacija mahovina. Na slapovima visine 1.5 m se obilno razvijaju mahovine Cinclidotus aquaticus B.S.G. i Plathypnidium rusciforme Fleischr. Na ovim slapovima postoje i nešto jače zasjenjena staništa gdje se u velikom broju javlja vrsta Fissidens crassipes Wills. Zasjenjena mjesta se javljaju i na površini slapa tamo gdje se razvijaju više biljke, pa se tu razvijaju populacije vrste Cratoneurum commutatum (Hedw.) Roth. Sedrene tvorevine u Uni se stvaraju velikim dijelom njenog toka najčešće kao male barijere visine 0.5-1.5 m koje su tipične upravo za ovo područje, jer pokazuju specifičnu gradnju i donekle se razlikuju od ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

86


sličnih tvorevina u drugim našim rijekama. Rezultati dosadašnjih istraživanja indicaraju da su sedrene tvorevine u Uni postglacijalne starosti, kao i sedre na Plitvičkim jezerima. Na slapovima i sedrenim tvorevinama rijeke Une najzastupljenije vrste mahovina su Cinclidotus aquatils i Platyhypnidium rusciforme, i to tako da na mjestima slabijeg prozračivanja češća je Cinclidotus aquatilis, a na mjestima jačeg prozračivanja Platayhypnidium rusciforme. Na ovim mjestima razvijena je zajednica algi iz rodova Vaucheria i Cladophora. Rast algi, njihov habitus nije isti na svim dijelovima slapova što bi se moglo reći i za mahovine. Na mjestima gdje je izraženo turbulentno kretanje vode, a uslovljeno morfologijom sedre (čunjevi i sl.), habitus mahovina je drukčiji. Stabalca su kratka i rastu zbijeno, za razliku od ostalih dijelova slapova "sporijeg" kretanja vode, gdje su ista duga i razgranata. Na mjestima jakog prozračivanja vode javlja se u velikim količinama Cincilodotus aquatilisl Platyhypnidium rusciforme i rod Cratoneurum sp. Slapovi su prekriveni sa vodenim mahovinama Cincilodotus aquatilis Platyhypnidium rusciforme vegetacijom, a rjeđi pratioci su im Cincilodotus riparus, Hymenostilium sp. Didimodon sp. Navedene vrste se nalaze na površinskim, otvorenim dijelovima sedrenih barijera. U čunjevima, uvalama uz Cinciloditus aquatilis Platyhypidium rusciforme sreću se i Cratoneurus comutatum iako rjeđe, ali na zasjenjenim mjestima sjeni Cratoneurus comutatum susreće se češće. Registrovano je prisustvo vrsta mahovina iz roda Fontinalis u velikim masama. Mahovine prate alge iz rodova Vaucheria, Lemanea, i Cladofora. Na vlažnim dijelovima obale koje kvasi voda, bilo prskanjem ili na drugi način, u sjeni se često susreće mahovina jetrenjarka Marshancia polymorpha. Gotovo svi slapovi su osvijetljeni punom dnevnom svjetlošću, pa se na njima razvila zajednica mahovina svijetla, dok se na zasjenjenim mjestima slapova razvij vegetacija sjene, a ova vegetacija je aktivno sedrotvorna. Rijetko se susreće na slapovima pune dnevne svjetlosti. Za ova staništa karakteristično je mnoštvo vrsta iz životinjskog svijeta i izrazita prisutnost račića iz roda Gammarus. U zoni poplavne vegetacije se uz rijeku Unu na dubokim i vlažnim tlima razvijaju higrofilne i higromezofilne livade. Pojas poplavnih šuma sa crnom johom i topolama se javlja u dolinskim dijelovima rijeke Une. Njega odlikuje kontinuirano prisustvo vode u zoni rizosfere najznačajnijih vrsta drveća kao i visoka relativna vlažnost zraka, čiji je srednji godišnji prosjek između 85% i 95%. Zemljišta su močvarna – glejna, semiglejna, i šljunkovito-pjeskovita. Podpojas higrofilnih šuma lužnjaka i običnog graba okružuje aluvijalne ravni, naseljavajući najniže padine brežuljaka gdje je uticaj tekućih i podzemnih voda još uvijek značajno prisutan. Zemljišta pripadaju tipu pseudogleja (parapodzola) ili raznim semiglejnim tlima na livadama i sličnim ekosistemima koji su nastali antropogenom degradacijom ovih šuma. Na vrlo vlažnim staništima koja su posljedica uticaja izvorskih voda razvija se vegetacija visokih zeleni klase Carduuo-Cirsetea Lakušić 1978, odnosno reda Cicerbitetalia Lakušić 1978. Ove zajednice se odlikuju prisustvom vrlo velikog broja paleoendemičnih i tercijernoreliktnih vrsta. Najznačajnije endemične i subendemične vrste ove vegetacije su Cicerbita pancicii Beauv., Angelica illyrica K. Maly, Tanacetum macrophyllum (W. et K.) C.H. Schultz, Telekia speciosa Baumg., Campanula latifolia L. ssp. dinarica Lakušić, Carduus candicans W. et K., Carduus cylindricus Borbas, Cirsium waldstenii Rouy. Higrofilne livade na močvarnim glejnim tlima se nadovezuju na zajednice močvarne vegetacije. Umjereno vlažne (mezofilne) livade sveze Arrhenatherion elatioris na nitrificiranim staništima postepeno prelaze u zajednice sveze Agropyro-Rumcion crispi Nordhagen 1940, reda Agrostietalia ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

87


stoloniferae Oberd. et al. 1967. Najznačajnije su zajednice Rorippo-Agrostetum Oberd. et Mull. 1961, Potentillo-Festucetum arundinaceae Nordhagen 1940, Mentho longifoliae-Juncetum inflexi Lohm. 1953 i Trifolio-Agrostetum stoloniferae Marković 1973, koja je inače rasprostranjena u Posavini. Na najvlažnijim staništima je razvijena i tercijerna vegetacija šire rasprostranjene sveze Bidention tripartiti Norhagen 1940, dok se na nešto toplijim staništima javlja sveza Menthion pulegii Lakušić 1973. Na ocjeditijim staništima zajednice sveze Bidention imaju tendenciju prelaska u nešto nitrifilnije sastojine zajednice sveze Polygono-Chenopodion W. Koch 1926. Značajan dio primarnih i sekundarnih ekosistema u ovom području je danas pretvoren u obradive površine i okopavine na kojima se razvija vegetacija sveze Panico-Setarion (Siss. 1946) Oberd. 1957. Intenzivne ljudske aktivnosti u ovom području su dovele do konverzije velikih šumskih područja u različite oblike sekundarne i tercijarne vegetacije. U zoni Kulen Vakufa, na deposolima koji su najčešće nitrificirani razvijaju se zajednice sveza Arction lappae R. Tx. emend. Siss. 1946, Onopordion acanthii Br.-Bl. 1926, na nešto ocjeditijim tlima, te Artemision absinthii Lakušić et al. 1975 na najtoplijim nitrificiranim staništima. Na degradiranim staništima koja su prisutna u okolini naselja razvija se vegetacija sveze Polygonion avicularis Br.-Bl. 1931 ex Aich. 1933 sa asocijacijom LolioPlantaginetum majoris Breg. 1930 i Poaetum annuae Lakušić et al. 1975, te Polygonatum avicularis Lakušić et al. 1974. Uz vodotoke, u kanjonskom dijelu rijeke Une i Unca dominira vegetacija pukotina karbonatnih stijena klase Asplenietea rupestris (H. Meir) Br.-Bl. 1947. U ovom apojasnom ekosistemu je prisutan i vrlo veliki broj endemičnih i reliktnih biljnih taksona. Na ovom području u okviru reda Moltkeetalia petraeae Lakušić 1968, i sveze Edraianthion opisano je nekoliko za nauku novih asocijacija: Centaureo glaberimae-Onosmetum stellulati Lakušić et Redžić 1982 u kanjonu rijeke Unac kod Martin Broda na nadmorskoj visini od 320 m i J i JI ekspozicijama. Floristički sastav ove zajednice odražava istorijske promjene flore, vegetacije i ekosistema u slivu rijeke Une. U kanjonu Une iznad Martin Broda je opisana zajednica Hyssopi-Crepidetum chondrilloidis Lakušić et Redžić 1991 na nadmorskoj visini od 360 m i J ekspozicijama terena. Ovdje je opisana i stenoendemična zejednica Asplenio lepidi-Campanuletum unaensis Lakušić et Redžić 1991 na nadmorskoj visini od 365 m i JI ekspozicijama terena koju odlikuje prisustvo stenoendemične vrste Campanula unaensis Lakušić et Šoljan D. Na nekoliko lokaliteta u kanjonima Une i Unca je opisana zajednica Centaureo deustaeCampanuletum pyramidalis Lakušić et Redžić 1991 na Z-JZ i S ekspozicijama terena. Asocijacija Dianthi-Moehringietum malyi Redžić et lakušić 1991 je opisana na lijevoj obali Une blizu Štrbačkog buka na nadmorskoj visini između 330 i 360 m, na S, SI i SZ ekspozicijama terena. Vegetacija sipara klase Thlaspeetea rotundifolii Br.-Bl. 1947, reda Drypeetalia spinosae Quezel 1947 i sveze Peltarion alliaceae H-ić (1956) 1958 obuhvata dvije asocijacija koje su zastupljene u kanjonima Une i Unca. To su: asocijacija Micromerio tymifolii-Corydaletum leiospermae Lakušić et Redžić 1991 koja se razvija na J, JI, JZ, S, i SZ ekspozicijama terena sa vrstom Corydalis leiosperma koja je endem dinarida, te asocijacija Asplenio-Ceterachetum officinalis lakušić et Redžić koja se razvija na S ekspozicijama. Vegetacija mediteransko-submediteranskih kamenjarskih pašnjaka klase Thero-Brachypodietea Br.Bl. 1947, reda Scorzonero-Chrysopogonetalia i sveze Satureion montanae Ht. 1962 obuhvata dvije asocijacije prisutne u kanjonu Unca kod Martin Broda: asocijacija Physospermo-Satureietum montanae Redžić et Lakušić 1991 i asocijacija Artemisio albae-Rutetum Redžić et Lakušić 1991. U okviru sveze Satureion subspicatae Ht. 1962 opisane su asocijacija Satureio subspicatae-Festucetum ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

88


dalmaticae Redžić et Lčakušić 1991, i asocijacija Achilleo nobilis – Dorycnietum herbacei Redžić et Lakušić 1991. Vegetacija lišćarsko-listopadnih šuma i šikara klase Querco-Fagetea Br.-Bl. Et Vlieger 1937 pokriva značajne površine na području NP Una. U okviru reda termofilnih šuma hrasta medunca i kitnjaka reda Quercetalia pubescentis-petraeae Br.-Bl. 1931 u brdskom pojasu na ravnijim terenima, krečnjačkoj geološkoj podlozi i plićim tlima tipa kalkokambisola razvijena je asocijacija Asparago tenuifolii-Quercetum pubescentis Lakušić et Redžić 1991, koja degradacijom prelazi u šikare bjelograbića sveze Carpinion orientalis. U okviru sveze hrasta medunca i cera Quercion petraeaecerris (Lakušić 1976) Lakušić et Jovanović 1980 u dolinskom dijelu gornjeg Pounja, na J i JI ekspozicijama terena i krečnjačkoj geološkoj podlozi te krečnjačkim tlima je zastupljena zajednica šuma cera Quercetum cerris mediterraneo-montanum Lakušić et Kutleša 1976 koja je degradirana djelovanjem čovjeka. Jean od najčešćih degradacionih stadija koji je opisan upravo na ovom području gdje ukazuje na snažan prodor submediteranske klime. U okviru reda Ostryo-Carpinetalia orientalis (Ht 1954) Lakušić Pavlović, Redžić 1982 i sveze Carpinion orientalis Blečić et Lakušić 1966 opisana je zajednica Aceri-Carpinetum orientalis Blečić et Lakušić u kanjonu rijeke Une i Unca na većim nagibima terena i plićim tlima. Ova zajednica predstavlja degradacioni stadij šuma cera, termofilnih bukovih i termofilnih šuma hrasta kitnjaka. Dominantnu ulugu u ovoj zajednici imau elementi reda Ostryo-Carpinietalia orientalis, Quercetalia pubescentis i Prunetalia spinosa. Značajno prisustvo populacija vrsta kamenjara indicira određen stepen degradacije ove zajednice. U okviru sveze Seselerio-Ostryon su na ovom području zastupljene zasjednice šuma i šikara jesenje šašike i crnog graba Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae Ht et H-ić 1950 koje nalaze optimum u kanjonskim dijelovima rijeke Une na strmim terenima i plitkim krečnjačkim tlima, najčešće na S ekspozicijama sve do 1000 m nadomrske visine. Po broju vrsta jedna je od najbogatijih biljnih zajednica na ovom području. Reliktna zajednica Rusco aculeati-Ostryetum carpinifoliae Lakušić et Redžić 1991 je zastupljena na tipičnim refugijalnim staništima u kanjonskom dijelu rijeke Unac. U okviru reda Fagetalia moesiacae Lakušić 1991 i sveze Primulo acaulis-Fagion moesiacae Lakušić 1991 javlja se asocijacija Aceri obtusati-Fagetum moesiacae Fub., Fuk., Stef. 1963. koja je zastupljena na cijelom longitudinalnom profilu rijeke Une sa optimumom u gornjem i srednjem dijelu toka, na krečnjacima i dolomitima te smeđem krečnjačkom tlu. Gornju granicu šume na planinama u subalpinskom pojasu čine zajednice klase Roso pendulinaePinetea mugo Theurillat 1995 predstavlja gornju granicu šume. Ove zajednice koje pripadaju asocijaciji Pinetum mugi dinaricum Lakušić et al. 1973 se razvijaju različitim ekspozicijama i nagibima terena oko zajednica planinskih rudina i planinskih vriština a iznad pojasa subalpinske bukve. Njihovom degradacijom nastaju sekundarne rudine na karbonatima reda Seslerietalia juncifoliae Ht 1930 i planinskih i predplaninskih vriština na krečnjacima reda DaphnoRhododendretalia Lakušić et al 1979. Zajednice klekovine bora nastanjuju staništa koja imaju veći relativni intenzitet svjetla u toku ljetnog perioda. U prilog ovoj tvrdnji govori i prisustvo vrsta koje ulaze u sastav šumskih zajednica iz brdskog i gorskog pojasa, kao što su: Fragaria vesca, Asarum europaeum, Myosotis silvatica, itd. Vegetacija ove klase igra veliki značaj u zaštiti tla od erozije. Subalpinske bukove šume asocijacije Aceri-Fagetum subalpinum se razvijaju na J, JI, JZ padinama. Zatim slijedi pojas u kome dominiraju elementi tamnih četinarskih šuma Abiea alba i Picea abies kao i mezijska bukva (Fagus moesiaca). Treći pojas čine mezofilne montane šume bukve (Fagetum moesiacae montanum). Ovdje dominira mezijska bukva (Fagus moesiaca), dok su od šibova ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

89


dominantne vrste alpska ribizla (Ribes alpinum), a od zeljastih biljaka su najznačajnije vrste Viola silvestris, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Festuca heterophylla, Anemone nemorosa, Aposeris foetida, Crocus neapolitanus, Geranium robertianum, Cardamine bulbifera, Lactuca muralis, Poa nemoralis, i dr. U subalpinskom i gornjem dijelu gorskog pojasa u zoni bukovo-jelovih šuma AbietiFagetum moesiacae Bleč et Lakušić 1970, kao progradacijsko-degradacijski stadij na šumskim čistinama se razvijaju zajednice velebilja Atropetum belladonnae Br.-Bl. 1930 i žutog kolotoča Telekietum speciosae Treg 1941., te zvončike Campanuletum latifoliae Lakušić et al. 1990. U pojasu mezofilnih lišćarskih listopadnih šuma reda Fagetalia razvijaju se na izloženim grebenima i hladnim dolinama planine Osječenice šume pretplaninske smreke sveze Piceion abietis koje se penju do najviših vrhova. Na pojas bukovih šuma se nadovezuje klekovina bora a najizloženija mjesta najviših vrhova zauzimaju planinske rudine na karbonatima reda Seslerietalia juncifoliae Ht 1930. Šumska vegetacija gornjeg dijela brdskog i donjeg dijela gorskog pojasa se diferencira na niz biljnih zajednica od kojih su neke klimatogenog, oroklimatogenog a neke trajnog karaktera. Ekosistem mezofilnih hrastovo-grabovih šuma na ovom području zauzima najniži pojas klimatogene vegetacije. U spratu drveća dominira obični grab (Carpinus betulus), a značajno je prisustvo vrsta kruška (Pyrus communis), klen (Acer campestre), i jasika trepetlljika (Populus tremula). U spratu nižeg drveća dominiraju Carpinus betulus, Pyrrus communis, Quercus robur, Coryllus avellana, Crataegus monogyna, Ligustrum vulgare, Rosa canina, Evonymus europaeus, Cornus sanguinea, Juniperus communis, Viburnum lantana, Prunus spinosa, Rubus fruticosus, Rhamnus frangula i Genista tinctoria. Danas su ove zajednice izložene vrlo snažnom i raznovrsnom antropogenom uticaju. Sliv rijeke Unca najvećim dijelom pokrivaju zajednice sa bukvom. Na nižim nadmorskim visinama se razvijaju zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum). Na najnižim nadmorskim visinama u aluvijalnoj zaravni Unca kao i donjim dijelovima toka njegovih pritoka razvijaju se zajednice higrofilne vegetacije bijele vrbe (Salix alba), bijele topole (Populus alba) i crne topole (Populus nigra), johe (Alnus glutinosa) i rakite (Salix purpurea). Ove šume su bile pod znatnim utjecajem čovjeka koji ih je krčio i pretvarao u poljoprivredne površine, tako da se umjesto njih u aluvijalnoj zaravni nalaze zasijane površine pod kukuruzom. Na ocjeditijim, ali još uvijek vlažnim tlima razvijaju se zajednice sa hrastom lužnjakom i bijelim jasenom (Fraxinus excelsior). Na višim nadmorskim visinama od 750 m do 1000 m, na svim nagibima i različitim tipovima tala, razvijaju se zajednice hrasta kitnjaka. Ove zajednice su najjčešće zastupljene na strmim padinama kanjona, klisura i kotlina Unca. U kanjonu Berek na desnoj strani rijeke Unac na nagnutim ocjeditim terenima, na južnim i jugozapadnim ekspozicijama terena na krečnjačkoj podlozi, na plitkim karbonatnim crnicama razvijaju se zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens) i crnog graba (Ostrya carpinifolia) šume i šikare crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis). Najznačajnije drvenaste vrste su crni grab (Ostrya carpinifolia), hrast medunac (Quercus pubescens), javor gluhač (Acer obtusatum), crni jasen (Fraxinus ornus), dok su od šibova najznačajniji drijen (Cornus mas), trnjina (Prunus spinosa), i pavit (Clematis vitalba). U sloju zeljastih biljaka dominira jesenja šašika (Sesleria autumnalis), bljušt (Tamus communis), šparoga (Asparagus tenuifolius), i mnoge druge. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

90


Na lijevoj strani se razvijaju šume bukve, na koje se nastavljaju šikare u kojima dominira bijeli grab (Carpinus orientalis), mušmulica (Cotoneaster tometosa). Ovdje se, dakle, na vrlo malom prostoru razvijaju zajednice šuma mediteranskog i kontinetalnog područja. Na strmim padinama terena kod Očijevskih luka sporadično rastu rijetka stabla crnog bora (Pinus nigra). Iznad kotlina i kanjona, sa obje strane Unca, razvijene su hrastove šume, u kojima rastu, cer (Quercus cerris), bijeli grab (Carpinus orientalis), crni jasen (Fraxinus ornus), glog (Crataegus monogyna), klen (Acer campestre), i druge vrste. Na pojas hrastovih šuma nadovezuje se pojas šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum), na nadmorskim visinama između 550-1600 m, na karbonatnoj geološkoj podlozi, smeđim karbonatnim tlima i karbonatnim crnicama, na svim ekspozicijama i nagibima terena. Dominantne drvenaste vrste su bukva (Fagus sylvatica) i jela (Abies alba), uz koje se još javljaju i gorski javor (Acer pseudoplatanus), i gorski brijest (Ulmus glabra). U okviru ove zajednice se mogu izdvojiti zajednice montane bukve (Fagetum montanum), koja uključuje niske i prorijeđene šume koje su u prošlosti bile izložene značajnom djelovanju čovjeka. Između njih se nalaze proplanci na kojima se vrši ispaša. Iznad ovih zajednica se razvijaju mješane šume bukve i jele (Abieti-Fagetum), dok se u vlažnim i hladnim uvalama i vrtačama javljaju šume smrče (Picea abies). Ove zajednice se razvijaju na Osječenici. Kako to navode neki autori (Rodić, 1974) ovo su bile netaknute šume sve do početka 20. stoljeća. Iznad ovog pojasa se razvijaju zajednice subalpinske bukve (Fagetum subalpinum). Najviše dijelove Osječenice pokrivaju zajednice klekovine bora (Pinetum mughi). Na području Nacinalnog parka Una šume i šumska zemljišta zauzimaju značajne površine 239,43 km2. Prema podacima dobivenim iz ŠPO na području nacionalnog parka zastupljene su slijedeće gazdinske klase šuma prema kategorijama :

Gazdinske klase šuma prema kategorijama i prema površini Gazdinska klasa

Kategorija

1104 1108 Visoke šume bukve 1110 1113 1204 1205 1211

Mješovite šume bukve i jele, mješovite šume bukve i jele sa smrčom i čiste i mješovite šume jele i smrče

Opis Sekundarne visoke šume bukve (čiste i sa drugim lišćarima) na pretežno dubokim tlima na krečnjacima i / ili dolomitima Sekundarne visoke šume bukve (čiste i sa drugim lišćarima) na pretežno plitkim zemljišta na krečnjacima i /ili dolomitima Brdske visoke šume bukve (čiste 91s a drugim lišćarima) na pretežno plitkim tlima na krečnjacima i / ili dolomitima Subalpinske šume bukve (čiste i sa primjesama javora, jele i smrče ) na pretežno plitkim tlima na krečnacima i/ ili dolomitima Šume bukve i jele sa smrčom na pretežno plitkim tlima na krečnjacima i /ili dolomitima Šume bukve i jele sa smrčom na pretežno dubokim tlima na krečnjacima i /ili dolomitima Šume bukve i jele na pretežno dubokim tlima na krečnjacima i /ili dolomitima


91

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ 1213 1302

Čiste i mješovite šume bukve i crnog bora

1404 Visoke šume hrastova 1405 3110 3210 3410 3510

Šumske kulture na staništu brdskih šuma bukve Šumske kulture na staništu mješovitih šuma bukve,jele i smrče Šumske kulture na staništu hrastovih šuma Šumske kulture na staništu kserotermnih hrastovih šuma

4101 4102 4105

Izdanačke šume bukve

4106

4108 4201 Izdanačke šume hrasta 4204 4501

Izdanačke šume kserotermih hrastovih staništa

5101 5131 Šibljaci 5136 5140 5201

Goleti

Šume bukve i jele na pretežno plitkim tlima na krečnjacima i /ili dolomitima Šume crnog bora (čiste i sa drugim lišćarima) na pretežno plitkim tlima na krečnjacima i/ili dolomitima Visoke šume kitnjaka (čiste i sa drugim lišćarima) na dubokim tlima na krečnjacima i / ili dolomitima Visoke šume kitnjaka ( čiste i sa drugim lišćarima ) na pretežno plitkim tlima na krečnjacima i / ili dolomitima Šumske kulture četinara na staništu brdskih šuma bukve Šumske kulture četinara na staništu šuma bukve i jele sa smrčom na različitim tlima Šumske kulture četinara na staništu hrastovih šuma na različitim tlima Šumske kulture četinara na staništu kserotermnih hrastovih šuma na različitim tlima Brdske izdanačke šume bukve (čiste i sa drugim lišćarima) na dubokom kiselo-smeđem tlu na silikatnim ili silikatno karbonatnim supstratima Brdske izdanačke šume bukve (čiste i sa drugim lišćarima) na pretežno plitkim tlima na krečnjacima i /ili dolomitima Sekundarne izdanačke šume bukve (čiste i sa drugim lišćarima) na pretežno plitkim tlima na krečnjacima i/ ili dolomitima Sekundarne izdanačke šume bukve (čiste i sa drugimlišćarima) na pretežno dubokim smeđim i ilimerizovanim tlima na krečnjacima i /ili dolomitima Brdske izdanačke šume bukve (čiste i sa drugim lišćarima) na pretežno dubokim tlima na krečnjacima i /ili dolomitima Izdanačka šuma kitnjaka (čista i sa drugim lišćarima) na dubokim i pretežno dubokim krečnjačkim tlima Izdanačke šume hrasta kitnjaka na plitkim krečnjačkim i dolomitnim tlima Izdanačke šume hrastovih kserotermnih staništa na pretežno plitkim krečnjačko-dolomitnim tlima Šibljaci podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma bukve na različitim tlima Šibljaci podesni za pošumljavanje na staništu hrastovih šuma na različitim tlima Šibljaci podesni za pošumljavanje na kserotermnim hrastovim staništima Šibljaci podesni za pošumljavanje na staništu šuma bukve i jele (sa smrčom) na različitim zemljištima Goletii podesne za pošumljavanje na staništu brdskih šuma bukve na različitim tlima

5230 5231 5236

Goleti podesne za pošumljavanje na staništu hrastovih šuma na različitim tlima Goleti podesne za pošumljavanje na kserotermnim hrastovim staništima


92

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ 5240 6110 6120 6201 6301 6501 6901 6903 6904 6905

Šume nepodesne za gazdovanje Krš i golet nepodesni za pošumljavanje Stalne šumske čistine Prosjeke i dalekovodi

Minirane površine

6906 7101

Uzurpacije

Goleti podesne za pošumljavanje na staništu šuma bukve i jele (sa smrčom) na različitim tlima Visoke šume nepodesne za gazdovanje Izdanačke šume nepodesne za gazdovanje Krš i golet nepodesni za pošumljavanje Stalne šumske čistine Prosjeke ispod dalekovoda Minirane visoke šume sa prirodnom obnovom Minirane šumske kulture Minirane izdanačke šume Minirane goleti i šibljaci Minirane neproduktivne površine Uzurpacije

R.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Odjel 0 119 30 1 31 36 44/1 96 28 86 8 65 68 74 153/2 77 9 1 31 3 9 88 3 1

Odsjek 0 a a a b a a a a c a a c b a a a d c a b a a e

Gaz.klasa 0 1104 1108 1110 1113 1204 1205 1211 1213 1302 1404 1405 3110 3210 3410 3510 4101 4102 4105 4106 4108 4201 4204 4501

P (ha) 2,469 40,705 942,390 55,682 183,195 627,459 393,863 464,383 1410,089 99,149 12,382 267,144 41,873 96,849 8,978 808,057 31,077 1418,094 1266,337 417,408 124,279 1396,380 5929,676 2852,756


93

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44

9 6 2 31 1 16 2 2 147 45

c e b f h b g i d a

33 67 3 61 62 62 56 61 10

c č e b a b c e u1

5101 5131 5136 5140 5201 5230 5231 5236 5240 6110 6120 6201 6301 6501 6901 6903 6904 6905 6906 7101 Ukupno:

17,499 36,717 961,854 75,920 25,516 0,602 183,536 46,362 57,376 196,836 2039,192 776,892 69,186 15,184 73,678 3,209 436,132 7,337 23,985 6,015 23943,702


94


Gazdinske klase šuma NP ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

95


Vodozemci

Broj vrsta vodozemaca (Amphibia) koje su zabilježene na širem području gornjeg toka rijeke Une iznosi 10 vrsta, i to iz dvaju redova: Anura (bezrepci) i Caudata (repaši). Ovaj broj predstavlja 5o % ukupnog broja vrsta koje obitavaju u Hrvatskoj, tj. oko 20 % europskih vrsta vodozemaca. Vrste prisutne na ovom području svojom su biologijom uglavnom vezane uz vlažna, močvarna i vodena staništa. Vrsta čija je prisutnost također moguća je i čovječja ribica, koja nastanjuje vodena staništa Dinarskog krša. Gmizavci Podaci o fauni gmazova Like i jugozapadne BiH vrlo su malobrojni i fragmentarni. Na širem području gornjeg toka rijeke Une prisutno je 12 vrsta gmazova iz dvaju redova: kornjače (Chelonia) i ljuskaši (Squamata). U odnosu na ukupan broj gmazova Hrvatske (37 vrsta), ovaj broj čini 35 % faune gmazova, dok u usporedbi sa faunom gmazova Europe sačinjava 15-ak %. Ovako velik broj vrsta gmazova na relativno malom području čini ovaj kraj izuzetno vrijednim u herpetološkom smislu. Ptice Na temelju podataka promatranja i proučavanja ptica na širem području Like i gornjeg Pounja na ovom je širem prostoru zabilježeno više od 120 vrsta ptica. Od tog broja više od 80 vrsta su gnjezdarice, dok nešto iznad 20 vrsta potpadaju pod selice. Usporedi li se ovaj broj s europskom ornitofaunom on čini oko 25 % europske faune ptica, koja broji više od 500 vrsta. Temeljem literaturnih podataka i podataka o ornitofauni šireg područja Like i Pounja broj vrsta ptica prelazi 160 vrsta. Ptice područja gornjeg toka Une mogu se sistematizirati u 17 redova i 45 porodica. Značajne vrste su veliki tetrijeb (Tetrao urogallus L.) i lještarka (Tetrastes bonasia L.) ili šumska jarebica koja je vrlo rijetka Bosni i Heregovini. Sisari Fauna sisavaca, koji nastanjuju područje gornjeg toka Une prilično je brojna i uključuje 59 vrsta. Ovaj broj predstavlja gotovo 60 % faune sisavaca koji npr. obitavaju u Hrvatskoj, te više od 25 % teriofaune Europe. Među 60-tak prisutnih vrsta 9 pripada kukcojedima (Insectivora), 16 šišmišima (Chiroptera), 13 zvijerima (Carnivora), 3 redu parnoprstaši (Arctiodactyla), 17 glodavcima (Rodentia) i 1 redu dvojezupci (Lagomorpha). Očekuje se da uz sigurno prisutne vrste na širem području obitava još 9 vrsta šišmiša. Među parnoprstašima (Artiodactyla) pretpostavlja se da su prisutne još dvije vrste: jelen lopatar (Dama dama) i divokoza (Rupicapra rupicapra), za čiju su prisutnost na području porječja Une zaslužna lovačka društva ovog područja koja su ih pokušale unijeti (introducirati). Unutar skupine glodavci (Rodentia) četiri su vrste koje bi također mogle obitavati na ovom području i to su alpski voluharić (Microtus multiplex), vrtni puh (Eliomys quercinus) i nutrija (Myocastor coypus). Dakle, broj očekivanih vrsta sisavaca gornjeg porječja rijeke Une i okolnih područja iznosi više od 70 vrsta. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

96


Najznačajnije vrste sisara su mrki medvjed (Ursus arctos L.), jelen (Cervus elaphus L.), koji vjerovatno migrira iz lovišta iz susjedne Hrvatske, srna (Capreolus cepreolus L.), divlja svinja (Sus scrofa), zec (Lepus europaeus) – penje se i do 1200 m nadmorske visine, ali je mnogo brojniji u nizinskim dijelovima. Ovdje obitavaju i vuk, lisica, jazavac, kuna bjelica i zlatica, tvor, ris, divlja mačka, lasica, hermelin i vidra. Vrednovanje raznolikosti taksona Područje rijeke Une nalazi se u području Dinarskog krša i uvršteno je u KEC («Karst Ecosystem Conservation») područje, što samo potvrđuje njezinu vrijednost i potrebu za zaštitom, te očuvanjem bioraznolikosti. Geomorfološke značajke, mozaičnost staništa, geološka prošlost i biogeografski smještaj daju ovom području izuzetnu vrijednost u smislu bogatstva i raznolikosti flore i faune. Može se zaključiti da je čitavo krško područje, u smislu bogatstva faune od interesa zaštite za cijelu Europu, dok je bogatstvo podzemne vodene faune od globalne važnosti i interesa. Bez obzira što za konkretno područje ne postoji zasebno sačinjen popis vrsta, s obzirom na veliki broj postojećih staništa, zasigurno tu raste značajan udio bosansko-hercegovačke flore. Kao refugijalno područje Europe, ono sadrži brojne vrste iz dalje i bliže geološke prošlosti, relikte i endeme. Zastupljene su endemične vrste užeg (stenoendemi) i šireg područja. Dinarske su rasprostranjenosti Micromeria thymifolia, Hieracium waldsteinii, Corydalis leiosperma, Erysimum lineariifolium, Berberis croatica, Centaurea glaberrima, Onosma stellulata, Rhamnus illyrica, Iris bosniaca, Iris illyrica, Dianthus kitaibelii. Balkanske su vrste Opopanax chironium, Campanula balcanica, Cerastium decalvans, Digitalis laevigata, Melampyrum hoermannianum, Bupleurum kraglii, Verbascum abietinum, Asperula purpurea, Euphorbia glabriflora, Asperula longiflora, Cirsium candelabrum, Thymus jankae, Dianthus cruenthus, Euphorbia pancicii, Asperula scutellaris, balkansko-apeninske su Campanula pyramidalis, Frangula rupestris, Galium corrudaefolium, Arabis flavenscens, Sesleria tenuifolia, Eryngium amethystinum, Satureja subspicata, Cirsium montanum, Alyssoides graeca, Centaurea deusta, dinarsko-apeninska je vrsta Crepis chondriloides. Najuže su rasprostranjenosti Campanula waldsteiniana ssp. unaensis i Moehringia bavarica ssp. malyi, koje su zasad nađene samo na području Pounja. Većina navedenih vrsta raste na stijenama i nisu ugrožene. Manji broj raste na suhim travnjacima, koji mogu, zbog napuštanja ispaše, biti podložni progresivnoj vegetacijskoj sukcesiji prema šikarama i šumama.Uz gore navedene vrste od kojih su mnoge rijetke, može se dodati još mnogo vrsta močvarnih staništa koje su na tom području rijetke, a inače su, kao i svuda u Europi, ugrožene nestankom staništa. Sastojine tršćaka, visokih šaševa i močvarnih travnjaka sve se više odvodnjavaju, pretvarajući se u staništa produktivnijih poljoprivrednih kultura. Najizraženiji su indikatori karbonatne (krečnjačke i dolomitne) podloge: Peltaria alliacea, Micromeria thymifolia, Ceterach officinarum, Asplenium lepidum, Achnatherum calamagrostis, Allium montanum, Moehringia muscosa, Silene saxifraga, Teucrium montanum, Leontodon crispus, Allium flavum, Aethionema saxatile, Arabis alpina i druge. Indikatori mokrih staništa ponekad s vodom na tlu su Carex panicea, Carex paniculata, Carex riparia, Salix cinerea, Alnus glutinosa, Caltha palustris, Lycopus europaeus. Indikatori povećane količine dušika u tlu su Urtica dioica, Plantago major, Sambucus ebulus, Stellaria media i druge. Pokazatelji termofilnosti staništa su Carpinus ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

97


orientalis, Ostrya carpinifolia, Quercus pubescens, Orlaya grandiflora, Asparagus acutifolius, Cotynus coggygria, Crepis chondriloides, Prunus mahaleb i dr. Sva dosadašnja istraživanja vodenih beskičmenjaka, mada su bila rijetka ili nisu obuhvatila sva staništa duž toka Une, ukazuju na veliku raznolikost faune beskičmenjaka, koju je moguće usporediti s obližnjim vodenim staništima područja Plitvičkih jezera, što je još jedan od razloga za zaštitu i očuvanje rijeke Une i njenih pritoka, posebno Unca. Na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta kičmenjaka. Ukoliko se uzmu u obzir i očekivane tj. pretpostavljene vrste, taj broj doseže gotovo 250 vrsta. S obzirom na tipove staništa kakvi ovdje prevladavaju i na veličinu područja, te geografski smještaj, ovaj broj predstavlja vrlo bogatu i raznoliku faunu kičmenjaka. Smatra se da je Lička Plješivica, nakon Velebita i Plitvica jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. Ptice su najbrojnija skupina kičmenjaka ovog područja i vrlo je interesantna. Prisutne su vrste različitih kopnenih, ali i vodenih staništa, a karakterizira ju velik broj vrsta dupljarica (prvenstveno djetlovki), zanimljiva fauna sova, prisutnost tetrijeba i lještarke, zanimljiva fauna grabljivica, te bogatstvo sjenica (Paridae) i muharica (Muscicapidae). Ornitofauna šireg područja vrlo je zanimljiva i bogata zahvaljujući očuvanosti i nedirnutosti šumskih staništa, kao i prisutnosti različitih vodenih, brdskih i krških područja. Ihtiofaunu rijeke Une i njenih pritoka čini 15 vrsta među kojima je prisutno i nekoliko endemičnih svojti. S obzirom da se radi o salmonidnim vodama i pripadajućim vrstama riba, ova fauna je osjetljiva na promjene staništa i onečišćenje. Među ovim vrstama 6 ih se nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa. Dvije vrste su navedene i na popisu zaštićenih riba na razini Europe. Prema popisu ugroženih riba Hrvatske 7 vrsta ovog područja smatra se ugroženim u različitim kategorijama ugroženosti. Faunu vodozemaca istraživanog područja čini 10 vrsta, dok se za još 3 vrste pretpostavlja da dolaze na širem području. Među njima 2 vrste su ugrožene prema IUCN kategorizaciji na nivou Hrvatske kao i u Europskim okvirima. Među pretpostavljenim vodozemcima nalaze se i svojte koje se smatraju endemičnim za šire područje Dinarida. Većina vrsta vodozemaca vezana je za vodena staništa, dok se pojedine tijekom dijela godine zadržavaju na vlažnim i sušim staništima. Prema dostupnim podacima na ovom području pridolazi 15-ak vrsta gmazova, od čega su najveći broj vrste kopnenih staništa. Samo su pojedine specijalizirane vrste vezane uz vlažna i vodena staništa (bjelouška, ribarica i barska kornjača). Pojedine vrste su vrlo zanimljive zbog vezanosti za kamenita i stjenovita staništa. Među gmazovima nema posebno ugroženih vrsta, ali su prisutne pojedine rijetke i osjetljive vrste. Na području gornjeg toka rijeke Une i u njenoj neposrednoj okolici obitava oko 130 vrsta ptica. Među njima je najveći broj gnjezdarica i šumskih vrsta, od kojih su mnoge ugrožene na nivou Europe. Zajednice ptica močvarica i ptice vodenih staništa su slabo razvijene s obzirom na manju zastupljenost vlažnih i odgovarajućih vodenih staništa. Prisutnost pojedinih šumskih vrsta nesumnjivo daje rijeci Uni i okolnim staništima velik značaj za zaštitu ptica. Među vrstama ptica posebno se ističu globalno ugroženi kosac (Crex crex), mali vranac, sivi sokol (Falco peregrinus), veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus). Na području gornjeg dijela rijeke Une prisutno je 60 vrsta sisara. Uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste ovaj broj prelazi 70 vrsta. Velik broj vrsta sisara smatra se ugroženim prema nekoj od IUCN kategorija ugroženosti i većina je pod nekim oblikom zaštite. Podaci o kičmenjacima gornjeg Pounja vrlo su fragmentarni i prisutnost ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

98


mnogih vrsta može se samo pretpostavljati. Ne postoji jedinstveni popis tj. objedinjeni podaci o fauni ovog područja, tako da je teško raspravljati o eventualnim nestalim vrstama. Procjena i razlozi ugroženosti taksona i staništa Ugrožena staništa su prvenstveno močvarne zajednice trske, visokih šaševa, visokih zeleni i livada, kojih na ovom području ima malo, a trend je njihova isušivanja. Također su ugroženi kamenjarski pašnjaci, ali i drugi mezofilniji pašnjaci, te rijetke livade košanice, zbog napuštanja tradicionalne poljoprivrede. Razlozi ugroženosti staništa na širem području gornjeg toka rijeke Une: -onečišćenje vode i zraka -iskorištavanje vode -deforestacija – sječa šuma -ekonomski rast i aktivnosti vezane uz njega -nedostatak podataka -zakonska regulativa (neusklađenost) -klimatske promjene -osjetljivost i zainteresiranost za biološku raznolikost -izgradnja brana -urbanizacija, industrijalizacija, turizam i cestogradnja • Sve je jače izražen trend okupljanja i koncentracije stanovništva u gradove i veća središta. S povećanom urbanizacijom javlja se problem izlijevanja gradskih otpadnih voda iz kanalizacija. • Industrijska proizvodnja jedan je od ciljeva većine zemalja. Rijeke uz takva industrijska postrojenja postaju prijemnici njihovih otpadnih voda. Pitanje je koji tip industrije bi bio dovoljno malo štetan da ne dođe do ugrožavanja cjelokupne biocenoze gornjeg toka Une. • Područje se nalazi na turistički vrlo zanimljivom području. Unatoč činjenici da turisti donose određene koristi napretku i razvoju, postoji opasnost i od nepoželjnih posljedica na staništa i prirodnu faunu na zaštićenom području. Potencijalno najugroženija staništa na ovom području su:

zbog:

• krške vode - vodena nadzemna staništa – rijeke, potoci, izvori i vrela; te vodena podzemna staništa • predplaninske i planinske livade • šumska staništa – bukove šume i miješane šume bukve i jele


99


-izgradnje pastrvskih ribogojilišta; -nedostatne prekogranične i međukantonalne suradnje vezano za upravljanje, zaštitu i korištenje voda, te zaštitu vrijednih prirodnih područja na cjelokupnom slivnom području; -izgradnje krupnih infrastrukturnih objekata (prometnica, kanala, dalekovoda); -neplanske izgradnje.

Posebno ugrožena staništa s obzirom na faunu makrozoobentosa su: -Izvori – Radi se o kombinaciji podzemne i nadzemne faune, te isključivih stanovnika izvora (krenobionti). Izvori su posebno ugroženi zbog potreba za pitkom vodom i često su potpuno uništeni vodozahvatima i kaptažama. Svakako bi trebalo u zakonsku regulativu unijeti zabranu svih zahvata na izvorima i bar još 500 m nizvodno. -Sedrene barijere –Moguća su mehanička oštećenja (rafting), a posebno je opasno organsko onečišćenje, koje može spriječiti stvaranje sedre. Sedrene barijere su posebno osjetljive na promjene hidrološkog režima i specifičnih fizikalno-kemijskih paramatara, pa svakako treba spriječiti zahvate na uzvodnim dijelovima, koji bi to izazvali. -Podzemlje – nedovoljno istraženo, a cijeli prostor obiluje podzemnim objektima i drugim kraškim oblicima. Vjerojatno je da podzemna staništa obiluju brojnim endemskim i reliktnim vrstama, koje bi mogle nestati i prije nego se utvrdi njihovo postojanje. Razlozi ugroženosti i potencijalne opasnosti za vrste kičmenjaka na širem području gornjeg toka rijeke Une : -fragmentacija (rascjepkanost) i smanjenje prirodnih staništa -unos stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave -krivolov -nedostata podataka -onečišćenje -zakonska regulativa -klimatske promjene -turizam Potencijalno najugroženiji taksoni: Najugroženije su one vrste čije populacije su podložne fluktuacijama zbog male brojnosti, osjetljivosti na promjene staništa ili direktnog utjecaja od strane čovjeka. Među tako ugrožene svojte mogu se ubrojiti mladica, vuk, ris, medvjed. Značajne su također i vrste poput čovječje ribice, crnog daždevnjaka, velebitske gušterice, živorodne gušterice, kosca, dugonogog i riđeg šišmiša, širokouhog mračnjaka, lipljena, tetrijeba, ptica grabljivica, sova i dr.


100


1.1.12. PRIJEDLOG ZAŠTITNIH MJERA I PROGRAM PRAĆENJA Kao i u svakom biološki vrijednom području, bez obzira na njegov status zaštite, neophodno je zaštititi sva staništa i pripadajuće vrste, koja su na neki način ugrožena. Ovdje su to prvenstveno močvarne zajednice tršćaka , visokih šaševa, visokih zeleni i travnjaka, kojih na ovom području ima malo, a trend je njihova isušivanja. Mora se zaustaviti odvodnja takovih staništa, te trajnim monitoringom putem indikatorskih vrsta kontrolirati kvalitetu staništa. Također, treba se pobrinuti da se kamenjarski pašnjaci, ali i drugi mezofilniji pašnjaci, te rijetke košanice, zadrže u tome stanju, putem poticanja tradicionalne poljoprivrede. Prijedlog zaštitnih mjera za očuvanje biološke raznolikosti gornjeg Pounja: 1. znanstvena istraživanja – intenzivnim i ciljanim istraživanjima kao i mjerama monitoringa staviti naglasak na inventarizaciju faune kralješnjaka. U drugoj fazi provesti planove oporavka i upravljanja za pojedine rijetke, ugrožene i endemične vrste 2. zaštita staništa - spriječiti degradacije preostalih prirodnih staništa, zaštititi i očuvati prirodna staništa ovog područja čime se štiti čitava bioraznolikost – zaštita krških vodenih sustava, očuvanje šumskih staništa, očuvanje livadnih staništa 3. zaštita vrsta – akcijski planovi zaštite ugroženih, endemskih i rijetkih vrsta 4. proglasiti neki oblik zaštite na području gornjeg toka rijeke Une, proširiti i povezati buduća i sadašnja zaštićena područja – stvaranje mreže zaštićenih područja 5. obnavljanje (restauracija) izmijenjenih, oštećenih i uništenih staništa 6. implementacija međunarodnih konvencija i sporazuma o zaštiti svojti i staništa, kao i njihovo efikasno provođenje uz financijsku pomoć, tehničku pomoć izvana i edukaciju lokalnih stručnjaka; kreirati nove liste ugroženosti vrsta, uklopiti ih u zakonsku regulativu, kao i strogo provoditi postojeće zaštitne mjere na nacionalnom, ali i regionalnom nivou 7. objektivno procijeniti i regulirati složenu problematiku lova i ribolova u blizini i u zaštićenom području, te umanjiti jaz između zaštitnih mjera i zakonskih odredbi, tj. lovnih i ribolovnih gospodarskih osnova 8. povećati javnu svijest o vrijednosti krških područja i očuvanju staništa, kao i razbiti tradicionalno mišljenje da zaštita prirode i okoliša kao i zaštita bioraznolikosti direktno povlači za sobom žrtvovanje ekonomskog razvoja i stvaranja profita.

Prioriteti u inventarizaciji i monitoringu: • istraživanja vodenih staništa, posebice kraških izvora i vrela, te posebno sedrenih tvorevina • inventarizacija šumskih staništa i karakterističnih vrsta kralješnjaka, posebno šišmiša i ptica • inventarizacija faune brdskih i planinskih livada ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

101


• • • • • • •

inventarizacija petrofilnih vrsta klisura, kanjona i drugih krških staništa inventarizacija i kartiranje špilja, te faune podzemnih krških staništa inventarizacija faune beskralješnjaka praćenje ihtiofaune, posebice endemskih, osjetljivih i rijetkih vrsta praćenje faune i populacija šišmiša, s naglaskom na šumske vrste, kolonije ženki s mladima i mjesta zimovanja monitoring stanja populacija i kretanja velikih zvijeri (vuk, ris i medvjed) na širem području, te suradnja sa susjednim zaštićenim područjima praćenje populacija ugroženih i rijetkih ptica kao i ornitofaune specifičnih i osjetljivih staništa – šumska ornitofauna, petrofilna ornitofauna, grabljivice, sove, djetlovke

Procjenjuju se ukupni troškovi ove prioritetne inventarizacije u trajanju 3 godine u ukupnom iznosu cca 250.000 KM, nakon čega bi slijedio kontinuirani monitoring izabranih indikatorskih vrsta, s procjenjenim godišnjim troškovima od oko 100.000 KM (što se međutim može smatrati i samo participacijom u mogućim kompleksnijim međunarodnim istraživačkim programima). 1.1.13. ZAKLJUČAK O ISPUNJENOSTI POTREBNIH KRITERIJA ZA PROGLAŠENJE ZAŠTIĆENOG PODRUČJA Na temelju predočenog priloga o vegetaciji područja Une i Unca, može se zaključiti da ono zadovoljava kriterije za proglašenje nacionalnim parkom. Veličina mu je primjerena, a stanišna, odnosno biološka raznolikost velika. Tu se nalaze temeljni fenomeni, odnosno staništa očuvana u prirodnom ili skoro prirodnom obliku, koja su jedinstvena za područje Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, ali i šire. Ovakvog staništa, s obzirom na reljefne, klimatske, geološke, klimatske i vegetacijske značajke nema u Europi, te je ono važno kao primjer refugijalnog staništa koje odražava ne samo današnje već i ekološke prilike u geološkoj prošlosti Europe. Da bi se zadovoljili kriteriji za PAN Parks potrebno je usporediti stanje na terenu s EU smjernicama o staništima, o pticama, te s Bernskom konvencijom i/ili Ramsarskom konvencijom. S obzirom na nedovoljnu istraženost ovog područja i nedovoljnu literaturu, nije to moguće načiniti u ovom času, već su potrebna daljnja istraživanja, kako literature tako i terenska istraživanja. Preporuke WCMC za planiranje mreže zaštićenih područja mogu se primijeniti na područje Une, jer su tu zastupljeni jedinstveni fenomeni važni za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku: ekosistemi bogati vrstama, jedinstveni za zemlju, s endemskim vrstama. Što se tiče kriterija za UNESCO Nomination process (Tentative list), i oni su zadovoljeni, napose s obzirom na broj endemičnih vrsta. S obzirom na faunu kralješnjaka ispunjeni su kriteriji za proglas: Zajednički kriteriji: Izuzetne prirodne vrijednosti područja - Velika raznolikost faune kičmenjaka, sa prisutnim endemskim taksonima. • Ekološka funkcija - Područje je izuzetno očuvano od antropogenih utjecaja, o čemu svjedoči prisutnost velikog broja osjetljivih vrsta poput krupnih zvijeri, šumskih vrsta šišmiša, ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

102


•

specifične ornitofaune i sl. Nalazi se unutar KEC područja koje je jedno od centara europske, ali i svjetske bioraznolikosti.

IUCN kriteriji: • NP mora biti ekološki vezan na šira okolna područja - Zahvaljujući tendenciji i preporukama Europske unije o stvaranju ekološke mreže zaštićenih područja ovo će područje biti dio takvog sistema neprekinutih staništa s obzirom na očuvanost staništa i slabu naseljenost. •

UNESCO kriteriji: • raznolikost životinjskih vrsta - Područje je bogato vrstama koje su globalno vrijedne, uz prisutnost endemskih taksona. Posebna vrijednost je očuvanost krških fenomena i karakterističnih staništa – podzemna staništa, bukovo-jelove šume, brdske i planinske livade, izvori i vrela. •

PAN Parks kriteriji: • Područje je vrlo značajno na europskoj razini - Prisutan velik broj vrsta na popisima tj. dodacima raznih konvencija – Habitat Directive, Bernska konvncija, Bonnska konvencija, Washingtonska konvencija • Područje važno za očuvanje biološke raznolikosti Europe - Uključenjem ovog područja u mrežu susjednih i regionalnih zaštićenih područja stvara se neprocjenjiva podloga za očuvanje i obnovu biološke raznolikosti juga Europe, s naglaskom na endemsku floru i faunu kičmenjaka WCMC preporuke: • Zalihe biološke raznolikosti o Endemske vrste o Globalno ugrožene vrste o Nacionalno ugrožene populacije globalno neugroženih vrsta • Staništa o Kraški ekosistem kojem ovo područje pripada je jedinstven za čitavu Zemlju i predstavlja globalnu vrijednost i značaj o Šumski ekosistemi ovog područja izuzetno su bogati vrstama šumskih šišmiša, ptica, zvijeri (posebice velikih) . O čitavom području gotovo da i nema informacija, niti podataka o fauni kičmenjaka. Prema tome prvi korak predstavlja sakupljanje podataka u baze podataka tj. utvrđivanje nultog stanja faune ovog područja, uz pojedine prioritetne skupine.


103


1.2. KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG RAZVOJA 1.2.1. Privredne djelatnosti u obuhvatu Opća demografska slika i tržište rada

Razvitak stanovništva u obuhvatu Nacionalnog parka Una je analiziran kroz demografski razvoj općina Bihać, Bosanski Petrovac i Drvar u periodu od 1948. do 1991.godine. U njemu su se dogodile velike društvene i ekonomske promjene koje su bitno uticale na ukupna demografska kretanja. Istovremeno te promjene determinisale su u velikoj mjeri i buduće populacijske trendove na području Nacionalnog parka Una . Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Nacionalnog parka Una je u 26 naselja živjelo 6.632 stanovnika. Broj domaćinstava je iznosio 1790, a broj članova po domaćinstvu je bio 3,7. Prema urbanom obilježju analizirano područje spada u prostor sa niskim stupenom urbanizacije, što govori da ovaj prostor ni ranije nije bio značajno ekonomski razvijen niti je imao neku privlačnu moć. Demografska slika prostora Nacionalnog parka Una prema podacima iz 2008 godine govori da unutar granice obuhvata živi 1526 stanovnika.Ovaj podatak govori I o znatno izmjenjenoj demografskoj slici. Promjena je nastala usljed velike migracija stanovništva u proteklom periodu od zadnjeg popisa 1991 godine. Prema podacima o broju stanovnika iz 2008 godine gustina naseljenosti unutar Nacionalnog parka Una iznosi 20,2 stanovnika na hektar površine što je daleko manje od gustine naseljenosti iz popisne 1991 godine. Kad je u pitanju struktura stanovništva onda je generalno gledajući ovdje najzastupljenija starosna dob preko 45 godina,a evidentan je i stalni porast stanovništva preko 65 godina starosti. Prema podacima iz 1991.godine ovdje se najveći broj domaćinstava bavio poljoprivredom kao dopunskom ili osnovnom djelatnošću. Mali broj je bio zaposlen u prerađivačkoj industriji, trgovini, zanatstvu i uslužnim djelatnostima. Ukupan broj nezaposlenih sa ovog područja nemože se tačno utvrditi jer su nezaposleni prijavljeni na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Bihaću, Bosanskom Petrovcu i Drvaru (zbirno na nivou ovih općina). Stopa nezaposlenosti u analiziranom području kreće se u granicama koje su iskazane i na nivou općina, a iznosi oko 65%. Zaposlenost se kreće u granicama od 10 do 20 %. Po pitanju smanjenja nezaposlenih JU Služba za zapošljavanje USK-a je u toku proteklih godina provela niz aktivnosti u rješavanju problematike nezaposlenosti ali rezultati ovih aktivnosti na području Nacionalnog parka, jednog pasivnog prostora udaljenog od općinskih centara nisu posebno evidentni. Kad je u pitanju dohodak on je ispod nivoa susjednih općina jer većina stanovništva ovdje živi od socijalnih primanja, penzija i pomoći rodbine iz inozemstva. Procjena je da se ukupni mjesečni prihod nezaposlenih ovdje kreće oko 100 KM mjesečno. Zaposleni rade uglavnom u uslužnom sektoru ugostiteljstvu, trgovini, upravi i sl. gdje je zaposleno oko 75% od ukpnog broja uposlenika, a ostali manji broj zaposlenih je u sektoru poljoprivrede i šumarstva.


104


Ekonomsko stanje i biznis situacija

Dostignuti nivo privrednog razvoja analiziranog područja je ispod nivoa iz 1991 godine kada je društveni proizvod u općini Bihać iznosio 2.200 $ po stanovniku. Stopa zaposlenosti stanovništva u tadašnjim granicama općine Bihać iznosila je oko 24 %. Zatečena privredna djelatnost čiji je opstanak upitan u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Una su rudnik gipsa kod Kulen Vakufa, ribnjak u Martin Brodu, punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima. Nova ulaganja u privredu su skromna, posebno u njen proizvodni dio. Neka ulaganja nisu još ostvarena jer su upitna kao što je mogućnost otvaranja kamenoloma dolomita na lokalitetu Palež i proširenje ribogojilišta u Martin Brodu, a otvaranje rudnika gipsa i industrije gipsanih ploča planira se na rubnom dijelu NP u naselju Orašac. U razdoblju od 2000-te godine evidentna je pojava registriranja malih preduzeća sa malim brojem zaposlenih, najčešće 5-10 zaposlenih. Na analiziranom području 2008. godine aktivna su 52 privredna društva i drugi subjekti u okviru čega je 14 pravnih lica i 38 fizičkih lica koja obavljaju razne djelatnosti. Pregled registriranih poslovnih subjekata po djelatnostima Registrova na pravna PODRUČJE DJELATNOSTI lica u Poljoprivreda, lov i šumarstvo 2 Ribarstvo 1 Prerađivačka industrija 1 Trgovina 0 Ugostiteljstvo 0 Servisne i poslovne usluge 2 Lokalna upr. i administrativne službe 4 Obrazovanje Zdravstvo i socijalna zaštita Ukupno:

1 4 14

2008 godine Registrova Ukupno na fizička lica 4 6 0 1 2 2 14 14 14 14 4 6 0 4 0 0 38

1 4 52

Struktura % 11,6 1,9 3,8 26,9 26,9 11,6 7,7 1,9 7,7 100,0

Izvor : Podaci obrađeni u Službi za razvoj, poduzetništvo i obrt na osnovu podataka FZS

Iz datog pregleda vidljivo je da najveće učešće ima oblast trgovine i ugostiteljstva sa po (26,9 %), prerađivačka industrija ( 3,8 %),a visoko učešće imaju javne, socijalne i lične usluge sa (15,4 %). Proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda Ribogojilište u Martin Brodu u vlasništvu „Riz-Krajina“ izgrađen je na površini od cca 1,0 ha. Ovdje se proizvodi konzumna kalifornijska pastrva i mrijesti kalifornijska pastrva, lipljan i potočna pastrva sa oko 250.000 komada godišnje. Trenutna proizvodnja konzumne ribe iznosi 360-500 tona godišnje. Pogon zapošljava 21 radnika sa prosječnim mjesečnim ličnim dohodkom od 650,00 KM.Proizvođač koristi vode rijeke Unca na šta posjeduje vodoprivrednu saglasnost na korištenje 6 m³/s vode. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

105


Punionica vode „Green Water“ u Kulen Vakufu trenutno nije u pogonu zbog pribavljanja dozvole za rad .Punionica ima koncesiju na 20 godina za zahvat vode na izvoru Ostrovica do kapaciteta 10 l/s U probnom pogonu radila je sa 1 l/s i mogućim punjenjem 30 mil. Litara vode godišnje broj zaposlenih bio je 10 radnika.Tehnološka riješenja i vrsta proizvoda nisu prijetnja okolišu ali izgled objekta i potreba za uvođenje prometa teških transportera stvaraju problem zaštite okoliša. ZZ „Ostrovica“ – (zemljoradnička zadruga sa sjedištem u Kulen Vakufu ) kao koncesionar raspolaže sa 436 ha poljoprivrednih površina u analiziranom području od toga je po strukturi 134 ha voćnjaka, 226 ha pašnjaka i 76 ha livade. Ova zadruga se ranije uspješno bavila farmskim tovom junadi sa izlaznom masom tovljenika od 450 kg poslujući sa PPK «Agrokrajina» Bihać. U okviru ovog broja stoke ukupno se godišnje proizvodilo 1.838 tona mesa i 9.759.000 mlijeka. D.o.o. «Bihaćka mljekara Meggle»-preduzeće za preradu i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda koje je zahvaljujući ulaganju stranog kapitala dobilo i svog titulara koji je uspio na ovim prostorima realizira izuzetno vrijedan poslovni poduhvat organizovanja otkupnih stanica u Kulen Vakufu, Orašcu i Ćukovima za otkup sirovog mlijeka ukupnog kapaciteta 1850 l/dan . U sadašnjem momentu stvarno se otkupljuje 900 l/dan. Od farmi na ovom prostoru trenutno je u funkciji 5 farmi sa po 5 – 7 muznih krava za, od toga 3 su locirane u Kulen Vakufu i po jedna u Orašcu i Kalatima. Kalaonica i drugih pogona u funkciji nema. Drvna industrija Drvno prerađivački pogon „Deza Merc“ u Ćukovima proizvodi rezanu građu, malog je kapaciteta i zapošlava svega 6 radnika. Utjecaj pogona na okoliš je mala a ogleda se u buci, izgledu i vanjskom uređenju i utjecaju na vodu i zrak. Korištenje mineralnih sirovina Na području Nacionalnog parka Una utvrđena su ležišta gipsa, građevinskog kamena i sulfatnih mineralnih voda. Nalazišta kvalitetnog gipsa su istražena na lokalitetima Breščić i Rajnovac. Zalihe građevinskog kamena utvrđene su na lokalitetu Palež. Tvrtka ACB iz Bihaća traži koncesiju za korištenje nalazišta dolomita na navedenoj lokaciji (ispitivanja provedena na oko 5 ha, ukupni zahvat bio bi površine 100 ha, ukupni iskop bi bio u I fazi oko 500.000 tona, a cijena na tržištu po toni bi iznosila 6 KM). Zbog dosadašnjih ulaganja eventualnim odbijanjem koncesije investitoru bi nastala šteta od oko 40.000 KM. Nalazišta sulfatne mineralne vode registrovana su na potezu Ćukovi Orašac, na slijedećim lokalitetima: 1. Izvor Bile vode, 2. Izvor Jezero na ulazu u selo Ćukovi i 3. Izvor Perinovac uz selo Orašac . Za eventualnu eksploataciju ovih mineralnih voda potrebno je izvršiti njihovu valorizaciju na osnovu detaljnih (kvalitativo-kvantitativnih) istraživanja. Posebno značajna prirodno bogatstvo ovog prostora je ležište rude gipsa kod Kulen Vakufa.Trenutno se vrši eksploatacija manjeg dijela ležišta od strane privrednog društva “ Rudnici gipsa” d.d. Donji Vakuf na eksploatacionom polju „Breščić” kojem je od strane USK-a data koncesija na period od 20 godina (do 2022. God.). Površina eksploatacionog polja je cca 37 ha uz ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

106


procjenjenu rezervu od cca 3,5 m³. Istraživanja su pokazala da se na širem području nalaze znatno veće reserve gipsa procjenjene na 50 mil. m³. Položaj rudnika procjenjen je kao nepovoljan, pa postoji procjena o troškovima njegovog izmještanja, po cijeni od oko 6 mil. KM. Utjecaj ovog pogona na okoliš je značajan. Osim vizuelnog dominantni su utjecaji na zrak i vode, a bukom ne samo u okruženju rudnika, već i na transportnom pravcu.

Eksploataciono polje „Breščić“ Prema uvidu u pokazane interese u ulaganja, kroz prethodnu investicijsku aktivnost najjači interes iskazan je za daljnji razvoj ekspoatacije mineralnih sirovina na ovom području. Tvrtka Lafarge iz Francuske zainteresirana je za otvaranja novog rudnika gipsa, te na pokretanje proizvodnje gipsanih ploča. Za novi rudnik gipsa na području Orašca tvrtka Lafarge je dobila koncesiju za istražne radove na površini od 168,23 ha . Procjenjuje se da bi ta lokacija osigurala minimalne potrebe Lafargea od 20 do 30 mil. tona gipsa. Investicija u otvaranje rudnika i pripadajuće tvornice gips ploča procjenjuje se na oko 60 mil. KM, a rudnik i tvornica zaposlili bi oko 120 radnika, te bi otvorile i dodatna prateća radna mjesta (transport, infrastruktura, ostalo). Kapacitet godišnjeg iskopa iznosio bi do 180.000 tona, površina iskopa iznosila bi ukupno 60 ha, a dubina iskopa bila bi prosječno 40 m. Površina tvornice bila bi oko 5 ha, na području Orašca (kratki transporti, manji utjecaji transporta na okoliš). Planira se tiha tehnologija rada, koja u obradi gipsanih komada ne koristi vodu. Tvornica gipsanih ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

107


ploča međutim treba oko 15 m3/sat vode, što otvara pitanje njenog zbrinjavanja (pročišćavanja i ispuštanja). 1.2.2. Privredne djelatnosti u okruženju Prikaz zatečenog stanja privrede u okruženju razmatran je samo sa aspekta mogućeg uticaja na prostor Nacionalnog parka Una. U tom kontekstu dato je stanje privrede na prostoru općina Bosanski Petrovac i Drvar. Obje općine su se prema popisnim podacima iz 1991 godine ubrajale u nerazvijena područja. Raniji veliki privredni subjekti kao što je drvna industrija Šipad-Oštrelj u Bosanskom Petrovcu i Celuoza u Drvaru nisu u funkciji . U Bosanskom Petrovcu nisu u funkciji ni pogoni tvornice tekstila, hemiske i prehrambene industrije koji su devastirani, a proces privatizacije još nije izvršen. U Bosanskom Petrovcu prema podacima iz 2008 godine u privatnom sektoru je u funkciji šest privatnih preduzeća u oblasti drvne industrije, koja se uglavnom bave izradom građevinske stolarije i rezane građe, a zapošlavaju od 5 do 10 radnika. Od prijašnjih pogona neke proizvodne aktivnosti ima pogon za preradu plastike „Bosnaplast“. Pobrojani proizvodni pogoni na području općine Bosanski Petrovac su potencijalni zagađivači okoliša i njihov uticaj na Nacionalni park tek treba utvrditi. Ovom zaključku treba dodati da na prostoru ove općine postoje dvije Zemljoradničke zadruge koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i stočarstvom, a u privatnom sektoru angažovan je veći broj kooperanata koji posjeduju farme peradi (pilićarnici) što se takođe treba evidentirati kod procjene mogućih uticaja na okoliš u granicama Nacionalnog parka. Slična je situacija i na prostoru još nerazvijenije općine Drvar. Opšta ocjena je da su obje općine nedovoljno privredno i ekonomski razvijene ali bi se u perspektivi zbog velike nezaposlenosti i neiskorištenosti poljoprivrednog zemljišta mogle usmjeravati ka većoj poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju turističkih djelatnosti .


108


1.3. STANOVNIŠTVO I KARAKTERISTIKE RAZVOJA NASELJA

1.3.1. Naselja u obuhvatu Za utvrđivanje relevantnih paramertara koji odražavaju prostorni i populacijski uticaj naseobinskih struktura, analize su obavljene na dva prostorna obuhvata. To su obuhvati pod nazivima: „Nacionalni park Una“ i „Sliv rijeke Une u profilu Lohovo“ (u daljnjem tekstu Nacionalnog parka Una i Sliv Une). Detaljniji podaci o naseobinama, prostornim parametrima i stanovništvu dati su na obuhvatu Nacionalnog parka Una, jer isti predstavlja operativni prostor za koji se elaboriraju Prostorna osnova (sa osnovnom koncepcijom). Za prostorni obuhvat „Sliv rijeke Une u profilu Lohovo“, naseobinski aspekt je dominantno prezentiran veličinskim pokazateljima broja stanovnika po naseljenim mjestima, po općinama i ukupno, jer su to bitni faktori uticaja na prostor NP Una, a posebno na vodotok rijeke Une i njene pritoke kao i na izvorišta u Nacionalnom parku Una. Brojni tabelarni prikazi su u funkciji egzaktnih kvantifikacija i eksplicitnog prezentiranja istih, a posebno predstavljaju najbolju osnovu za argumentirano ocjenjivanje validnosti strukturnih karakteristika koje su bitne za konceptualizaciju. Površine naselja u obuhvatu Površina Nacionalnog parka Una iznosi 34.770,21 hektar, odnosno 347,7 kvadratnih kilometara. Na tom prostoru su obuvaćeni dijelovi općina Bihać, Drvar i Bosanski Petrovac i to: Bihać 29.761,52 hektara (297,6 km2) ili 85,6 % Drvar 4.043,58 hektara (40,4 km2) ili 11,6 % Bosancki Petrovac 965,11 hektara (9,7 km2) ili 2,8 %


109

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ Nacionalni park Una; površine naseljenih mjesta u obuhvatu

Tabela 1

Općinska strukturiranost Površina Br.nas. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Naseljeno mjesto Ćukovi* Doljani* Kalati Klisa Kulen Vakuf Lohovo* Orašac* Ostrovica Račić* Gorjevac* Rajinovci* Veliki Stjenjani Boboljusci Bosanski Osredci Mali Cvjetnić Veliki Cvjetnić Očigrije Malo Očijevo Veliko Očijevo Martin Brod Palučci Trubar* Bastasi Gruborski Naslon Bjelaj* Kolunić* Totali NP Una

Površina ha 662,32 2.488,96 1.497,20 652,75 1.020,41 254,72 826,71 514,24 883,65 222,50 607,83 1.880,77 3.100,45 1.058,18 2.802,23 2.050,24 988,80 2.429,71 3.690,99 386,70 913,94 828,23 2.011,66 2.031,93 424,83 540,29 34.770,21

km2 6,62 24,89 14,97 6,53 10,20 2,55 8,27 5,14 8,84 2,22 6,08 18,81 31,00 10,58 28,02 20,50 9,89 24,30 36,91 3,87 9,14 8,28 20,12 20,32 4,25 5,40 347,70

Površina

Bihać ex Drvar Drvar B. Petrovac Totali

Površina ha 11.512,05 18.249,47 4.043,58 965,11 34.770,21

km2 115,12 182,49 40,44 9,65 347,70

Strukture u % od totala NP Bihać 33,1 ex Drvar 52,5 Drvar 11,6 B. Petrovac 2,8 Totali 100,0 Strukture u % od totala NP Bihać 85,6 Drvar 11,6 B. Petrovac 2,8 Totali 100,0

Naseljena mjesta u Nacionalnom parku Una su obuhvaćena dvojako: sa cjelokupnom teritorijom i sa dijelom teritorije naseljenog mjesta. Ukupan broj tako alimentiranih naseljenih mjesta u Nacionalnom parku Una je 26. Od toga su: 16 sa cjelovitom teritorijom (14 iz općine Bihać i 2 iz općine Drvar) i 10 sa dijelom teritorije (8 iz općine Bihać i 2 iz općine Bosanski Petrovac). Veličinska struktura i struktura učešća površina naseljenih mjesta je heterogena. Rasponi su od 36,9 km2 koliko zahvata teritorija naseljenog mjesta Veliko Očijevo do 2,22 km2 koliko zahvata dio teritorije naseljenog mjesta Gorjevac. U svakom slučaju veličinska struktura zahvaćenih prostora naseljenih mjesta relevantna je samo za argumentaciju gustina naseljenosti, a ista je izuzetno mala. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

110


Nacionalni park Una; površine naseljenih mjesta u obuhvatu

Tabela 2

Veličinska komparacija po naseljenim mjestima Naseljeno Površi učešć mjesto na e Rang km2 % 1 Veliko Očijevo 36,91 10,6 2 Boboljusci 31,00 8,9 3 Mali Cvjetnić 28,02 8,1 4 Doljani* 24,89 7,2 5 Malo Očijevo 24,30 7,0 6 Veliki Cvjetnić 20,50 5,9 Gruborski 7 Naslon 20,32 5,8 8 Bastasi 20,12 5,8 9 Veliki Stjenjani 18,81 5,4 10 Kalati 14,97 4,3 Bosanski 11 Osredci 10,58 3,0 12 Kulen Vakuf 10,20 2,9 13 Očigrije 9,89 2,8 14 Palučci 9,14 2,6 15 Račić* 8,84 2,5 16 Trubar* 8,28 2,4 17 Orašac* 8,27 2,4 18 Ćukovi* 6,62 1,9 19 Klisa 6,53 1,9 20 Rajinovci* 6,08 1,7 21 Kolunić* 5,40 1,6 22 Ostrovica 5,14 1,5 23 Bjelaj* 4,25 1,2 24 Martin Brod 3,87 1,1 25 Lohovo* 2,55 0,7 26 Gorjevac* 2,22 0,6 100,0 0


111


1.3.2. Stanovništvo u obuhvatu Ukupan broj: 1.526 stanovnika na prostoru NP Una, u 2007/2008 godini, prema podacima općinskih službi. Prostorno administrativna distribucija stanovništva je izuzetno neujednačena i kompleksna. Po općinama: Bihać 1.306 stanovnika ili 85,6 % u 14 naseljenih mjesta Drvar 220 stanovnika ili 14,4 % u 2 naseljena mjesta Bosancki Petrovac 0 stanovnika ili 0,0 % u dijelovima 2 naseljena mjesta Po naseljenim mjestima: Bez stanovnika 10 naseljenih mjesta. Od toga u općini Bihać 8 naseljenih mjesta, pri čemu su 4 naseljena mjesta bez stanovnika u cjelini, a za 4 naseljena mjesta koja su samo dijelom teritorije u obuhvatu NP Una, na tim dijelovima je utvrđeno da nema nastambi, premda su nastanjena u dijelu izvan NP Una. Preostala 2 nenaseljena mjesta pripadaju općini Bosanski Petrovac, a nenaseljenost je rezultat nepostojanja nastambi na dijelovima koji su obuhvaćeni u NP Una. Naseljeno je 16 naseljenih mjesta, 14 u općini Bihać i 2 u općini Drvar. Veličinski aspekt; Interni naseobinski fond Nacionalnog parka Una. Interna veličinska struktura naseobina u obuhvatu NP Una, detaljno je prikazana u tabeli rang redoslijeda istih prema broju stanovnika 2008 godine. Jedina aglomeracija sa urbanim elementima jeste Kulen Vakuf. Sa 700 stanovnika predstavlja 46 % ukupne populacije u NP Una. Slijede Klisa 200, Bastasi 187 i Martin Brod sa 120 stanovnika. Sva tri su seoske formacije, kako po broju stanovnika (prema klasifikacijskoj metodologiji M.Macura, sva naselja sa 300 st. su ruralna) tako i po raspršenoj distribuciji građevinskih formata. Zajedno ova 4 naseljena mjesta su nastanjena sa 79 %, u 12 naseljenih mjesta je preostalih 21% od ukupne populacije, a 10 naselja je bez populacije.


112

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ Nacionalni park Una; stanovništvo po općinama i naseljenim mjestima Rang 2008g

Naseljena mjesta

NP Una

% NP Una

st.2008 g

od nas.mj.

Tabela 3 polarizacija Općina

% od uk.

Kumulativ

1

Kulen Vakuf

700

100,0

Bihać

45,9

45,9

2

Klisa

200

100,0

Bihać

13,1

59,0

3

Bastasi

187

100,0

Drvar

12,3

71,2

4

Martin Brod

120

100,0

Bihać

7,9

79,1

5

Boboljusci

60

100,0

Bihać

3,9

83,0

6

Orašac*

50

2,1

Bihać

3,3

86,3

7

Palučci

35

100,0

Bihać

2,3

88,6

8

Gruborski Naslon

33

100,0

Drvar

2,2

90,8

9

Ostrovica

30

100,0

Bihać

2,0

92,7

10

Veliki Cvjetnić

30

100,0

Bihać

2,0

94,7

11

Malo Očijevo

30

100,0

Bihać

2,0

96,7

12

Mali Cvjetnić

20

100,0

Bihać

1,3

98,0

13

Bosanski Osredci

15

100,0

Bihać

1,0

99,0

14

Veliko Očijevo

10

100,0

Bihać

0,7

99,6

15

Lohovo*

4

3,8

Bihać

0,3

99,9

16

Očigrije

2

100,0

Bihać

0,1

100,0

17

Ćukovi*

0

0,0

Bihać

0,0

18

Kolunić*

0

0,0

Bos. Petrovac

0,0

19

Bjelaj*

0

0,0

Bos. Petrovac

0,0

20

Trubar*

0

0,0

Bihać

0,0

21

Račić*

0

0,0

Bihać

0,0

22

Doljani*

0

Bihać

0,0

23

Kalati

0

Bihać

0,0

24

Gorjevac*

0

Bihać

0,0

25

Rajinovci*

0

Bihać

0,0

26

Veliki Stjenjani

0

Bihać

0,0

TOTALI NP UNA

1.526

30,3

100,0

Naseljena mjesta cjelovito obuhvaćena populacijom i površinom u NP Una Naseljena mjesta sa djelomično obuhvaćenom populacijom i površinom u NP Una Naseljena mjesta sa djelomično obuhvaćenom površinom bez populacije u NP Una Naseljena mjesta sa djelomično obuhvaćenom površinom bez populacije u NP Una Naseljena mjesta bez populacije 2008 g. cjelovito obuhvaćena površinom u NP Una

Gustine naseljenosti Osnovna karakteristika naseobinske strukture na prostoru NP Una jeste izuzetno slaba nastanjenost. Tabelarni prilog ilustrira strukture stanovništva površina, i gustina nastanjenosti. Evidentno je da su iskazi gustina po hektaru, kao jediničnoj površini za naseljeno mjesto bizarno neprimjereni, jer su sva naseljena mjesta sa gustinom manjom od 1 stanovnika /hektaru. Primjereno za komparaciju jesu gustine geografskih agregacija po četvornom kilometru. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

113


Nacionalni park Una; stanovništvo, površine i gustine naseljenosti

Općina Bihać Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Naseljena mjesta Ćukovi* Doljani* Kalati Klisa Kulen Vakuf Lohovo* Orašac* Ostrovica Račić* Gorjevac* Rajinovci* Veliki Stjenjani Boboljusci Bosanski Osredci Mali Cvjetnić Veliki Cvjetnić Očigrije Malo Očijevo Veliko Očijevo Martin Brod Palučci Trubar* Bastasi Gruborski Naslon Bjelaj* Kolunić* Totali NP Una

NP Una 1991g 462 154 52 557 1.063 706 2.574 162 286 7 216 57 222 219 112 212 54 104 72 187 87 312 382 68 187 521 9.035

2008 g 400 0 0 200 700 105 2.400 30 15 0 0 0 60 15 20 30 2 30 10 120 35 50 187 33 300 302 5.044

st.2008 g 0 0 0 200 700 4 50 30 0 0 0 0 60 15 20 30 2 30 10 120 35 0 187 33 0 0 1.526

Tabela 4

% st NP Una od uk nas. Mj. 0,00

100,00 100,00 3,81 2,08 100,00 0,00

100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 0,00 100,00 100,00 0,00 0,00 1.406

NP Una

NP Una gust.

površ. ha 662,32 2.488,96 1.497,20 652,75 1.020,41 254,72 826,71 514,24 883,65 222,50 607,83 1.880,77 3.100,45 1.058,18 2.802,23 2.050,24 988,80 2.429,71 3.690,99 386,70 913,94 828,23 2.011,66 2.031,93 424,83 540,29 34.770

st/ha 0,00 0,00 0,00 0,31 0,69 0,02 0,06 0,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,00 0,31 0,04 0,00 0,09 0,02 0,00 0,00 0,04

NP Una površ. Km2 6,62 24,89 14,97 6,53 10,20 2,55 8,27 5,14 8,84 2,22 6,08 18,81 31,00 10,58 28,02 20,50 9,89 24,30 36,91 3,87 9,14 8,28 20,12 20,32 4,25 5,40 347,70

NP Una gust. st/km2 0,00 0,00 0,00 30,64 68,60 1,57 6,05 5,83 0,00 0,00 0,00 0,00 1,94 1,42 0,71 1,46 0,20 1,23 0,27 31,03 3,83 0,00 9,30 1,62 0,00 0,00 4,39

Rang prema gustini st/km2 Naseljena mjesta Kulen Vakuf Martin Brod Klisa Bastasi Orašac* Ostrovica Palučci Boboljusci Gruborski Naslon Lohovo* Veliki Cvjetnić Bosanski Osredci Malo Očijevo Mali Cvjetnić Veliko Očijevo Očigrije Ćukovi* Doljani* Kalati Račić* Gorjevac* Rajinovci* Veliki Stjenjani Trubar* Bjelaj* Kolunić* NP Una

st/km2 68,60 31,03 30,64 9,30 6,05 5,83 3,83 1,94 1,62 1,57 1,46 1,42 1,23 0,71 0,27 0,20 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4,39


114


Cjelokupno područje Nacionalnog parka Una je od 1961 godine karakteriziralo smanjenje broja stanovnika. Od ukupno 26 naseljenih mjesta samo su 4 imala kontinuirani rast. Izuzetno veliku vrijednost indeksa 1991 g. u odnosu na ostala naselja imalo je Lohovo. Geopozicijski predstavlja neposredni kontakt sa konurbacijom grada Bihaća. Nacionalni park Una; stanovništvo po općinama i naseljenim mjestima

Tabela 5

Općina Bihać Ran g

Naseljena mjesta

Lančani indeksi 1953 - 1991 g 1948 1953 1961 1971 g g g g

1981 g

1991 g

Rang

Indeks 30 g

1991/1961 g

1

Lohovo*

114,0

94,4

102,1

137,5

118,9

1

Lohovo*

166,9

2

Kulen Vakuf

106,5

112,8

114,7

96,6

103,9

2

Orašac*

123,4

3

Orašac*

101,7

136,8

109,3

111,4

101,3

3

Kulen Vakuf

115,2

4

Ćukovi*

118,3

99,6

98,0

104,1

100,4

4

Ćukovi*

102,4

5

Račić*

107,4

97,3

88,8

72,6

95,3

5

Klisa

92,1

6

Martin Brod

119,4

93,4

97,1

88,9

89,9

6

Martin Brod

77,6

7

Ostrovica

106,8

105,0

100,4

78,1

89,0

7

Ostrovica

69,8

8

Klisa

114,0

137,8

103,5

101,0

88,1

8

Račić*

61,5

9

Malo Očijevo

131,7

103,6

79,4

66,9

86,0

9

Rajinovci*

60,2

10

Rajinovci*

112,1

94,7

86,9

92,0

75,3

10

45,6

11

Bosanski Osredci

96,5

92,1

77,9

74,6

73,2

11

Malo Očijevo Bosanski Osredci

12

Palučci

108,5

96,7

66,9

71,3

70,2

12

41,8

13

Veliko Očijevo

62,2

99,0

75,1

69,5

67,3

13

14

Mali Cvjetnić

90,7

88,7

72,8

91,8

62,6

14

Mali Cvjetnić Veliki Cvjetnić Veliko Očijevo

15

Veliki Stjenjani

99,7

86,7

77,6

46,5

62,0

15

Palučci

33,5

16

Doljani*

98,8

95,2

71,1

59,3

59,0

16

Trubar*

33,3

17

Veliki Cvjetnić

88,3

87,7

88,5

76,8

58,1

17

Boboljusci

32,6

18

Boboljusci

119,9

87,4

75,4

76,8

56,3

18

Očigrije

31,8

19

Očigrije

116,3

91,4

78,8

72,4

55,7

19

Kalati

29,4

20

Trubar*

102,2

90,9

82,1

74,5

54,5

20

24,9

21

Kalati

84,3

106,6

85,9

71,1

48,1

21

Doljani* Veliki Stjenjani

22

Gorjevac*

94,4

126,4

66,5

79,9

5,2

22

Gorjevac*

2,8

103,2

103,8

91,7

90,9

86,7

Bihać ukupno

1953 g

1961 g

1971 g

1981 g

1991 g

Bihać ukupno

Općina Drvar

1948 g

Rang

Indeks 30 g

23

Bastasi

89,6

106,3

59,6

83,9

83,4

1

24

Gruborski Naslon

90,2

172,8

103,5

45,6

56,7

2

89,7

116,0

69,1

71,4

77,9

1953 g

1961 g

1971 g

1981 g

1991 g

Drvar ukupno

Općina Bosanski Petrovac

1948 g

Rang

42,5

39,5 35,1

22,4 72,3 1991/1961 g

Bastasi Gruborski Naslon

41,7

Drvar ukupno

38,5

Indeks 30 g

26,8

1991/1961 g

25

Kolunić*

103,6

97,2

81,9

85,4

90,0

1

Kolunić*

62,9

26

Bjelaj*

104,7

105,7

79,2

81,1

64,9

2

41,7

Bos. Petrovac ukupno

104,0

100,0

81,0

83,9

81,7

Bjelaj* Bos. Petrovac uk.

55,5


115


TOTALI NP UNA Broj nas.mj.

Stanovništvo cjelovitih naseljenih mjesta 1948 1953 1961 1971 1981 g g g g g

26

102,1

104,4

88,7

1991 g

89,0

Indeks 30 g TOTALI NP UNA

85,8

1991/1961 g 67,7

Orašac i Ćukovi, premda su izvan obuhvata Nacionalnog parka Una , ali neposredno naslonjeni na granicu obuhvata, suštinski su njegov integralni razvojni urbani centar. Orašac je dominantna aglomeracija u južnom dijelu općine Bihać, populacijski i geopoziciono funkcionira kao sekundarni centar općine. Pri tome, sinergetski demografski potencijal sa naseljem Orašac od 3.036 (1991 g,) odnosno 2.800 stanovnika 2008 godine predstavlja osnovu za formiranje urbane aglomeracije prema suvremenim standardima. Kulen Vakuf je od ostalih cjelovitih naselja jedina aglomeracija sa predispozicijama za transformaciju u suvremenu urbanu cjelinu. Međutim fizički rast ovog naselja je limitiran brojnim faktorima prirodnih uvjeta (periodično plavljenje značajnih površina uz rijeku Unu), tako da je neophodno poduzeti izuzetno studiozno tretiranje njegove prostorne organizacije. Nacionalni park Una; stanovništvo po općinama i naseljenim mjestima

Tabela 6

Pregled populacije cjelovitih naselja Rang 2008g

Naseljena mjesta

1991g

Procjena

Indeks

2008 g

08/91g

NP Una st.2008 g

% NP Una od nas.mj.

Općina

1

Orašac*

2.574

2.400

93,2

50

2,1

Bihać

2

Kulen Vakuf

1.063

700

65,9

700

100,0

Bihać

3

Ćukovi*

462

400

86,6

0

0,0

4

Kolunić*

521

302

58,0

0

0,0

5

Bjelaj*

187

300

160,4

0

0,0

6

Klisa

557

200

35,9

200

100,0

Bihać

7

Bastasi

382

187

49,0

187

100,0

Drvar

8

Martin Brod

187

120

64,2

120

100,0

Bihać

9

Lohovo*

706

105

14,9

4

3,8

Bihać

10

Boboljusci

222

60

27,0

60

100,0

Bihać

11

Trubar*

312

50

16,0

0

0,0

Bihać

12

87

35

40,2

35

100,0

Bihać

13

Palučci Gruborski Naslon

68

33

48,5

33

100,0

Drvar

14

Ostrovica

162

30

18,5

30

100,0

Bihać

15

Veliki Cvjetnić

212

30

14,2

30

100,0

Bihać

16

Malo Očijevo

104

30

28,8

30

100,0

Bihać

17

112

20

17,9

20

100,0

Bihać

18

Mali Cvjetnić Bosanski Osredci

219

15

6,8

15

100,0

Bihać

19

Račić*

286

15

5,2

0

0,0

Bihać

Bihać Bos. Petrovac Bos. Petrovac


116

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ 20

Veliko Očijevo

21 22 23

Kalati

24

Gorjevac*

25

Rajinovci* Veliki Stjenjani TOTALI NP UNA

26

72

10

13,9

10

100,0

Bihać

Očigrije

54

2

3,7

2

100,0

Bihać

Doljani*

154

0

0,0

0

Bihać

52

0

0,0

0

Bihać

7

0

0,0

0

Bihać

216

0

0,0

0

Bihać

57

0

0,0

0

Bihać

9.035

5.044

55,8

1.526

30,3

Građevinsko zemljište, nastanjenost i parametri iskorištenja-angažovanosti zemljišta Na prostorima naseljenih mjesta koja su cjelovito ili djelomično u sklopu obuhvata Nacionalnog parka Una, evidentirane su površine na kojima se nalaze stambeni i pomoćni (gospodarski) objekti. To su brojne sitne formacije veoma disperzno razmještene u prostoru. S obzirom na činjenicu da je veoma velika razlika u broju stanovnika koji je utvrđen Popisom 1991 godine u odnosu na stanje 2008 godine, a posebno na to da su kartografski podaci iz prethodnog perioda zastarjeli, odnosno da su posljedice rata izražene migracijama i razaranjima izmijenjene mirnodopskim migracijama, ali i povratkom i novom izgradnjom, urađena je temeljita analiza koja je rezultirala veoma indikativnom i preglednom - kompozitnom tabelom, a posebno detaljnim kartografskim prikazima prostorne distribucije predmetnih formata.


117


Naseljena mjesta u NP Una Demografsko prostorni pokazatelji; stanje 2008 godine

Tabela 7

Općina Bihać

Naseljena mjesta Br.

Naziv nas.mj.

St. 2008 g.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22

Ćukovi* Doljani* Kalati Klisa Kulen Vakuf Lohovo* Orašac* Ostrovica Račić* Gorjevac* Rajinovci* Veliki Stjenjani Boboljusci Bosanski Osredci Mali Cvjetnić Veliki Cvjetnić Očigrije Malo Očijevo Veliko Očijevo Martin Brod Palučci Trubar* Ukupno Općina Drvar 23 Bastasi Gruborski 24 Naslon Ukupno Općina Bosanski Petrovac 25 Bjelaj* 26 Kolunić* Ukupno

broj

0 0 0 200 700 4 50 30 0 0 0 0 60 15 20 30 2 30 10 120 35 0 1.306

površ. ha 662,32 2.488,96 1.497,20 652,75 1.020,41 254,72 826,71 514,24 883,65 222,50 607,83 1.880,77 3.100,45 1.058,18 2.802,23 2.050,24 988,80 2.429,71 3.690,99 386,70 913,94 828,23 29.761,52

st./ha 0,00 0,00 0,00 0,31 0,69 0,02 0,06 0,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,00 0,31 0,04 0,00 0,04

187

2.011,66

0,09

147

23,76

1,2

11,63

12,13

49,0

51,0

33 220

2.031,93 4.043,58

0,02 0,05

32 179

10,63 34,39

0,5 0,9

5,16 16,79

5,47 17,60

48,5 48,8

0 0 0

424,83 540,29 965,11

0,00 0,00 0,00

0 0 0

0 84 27 56 13 6 75 31 34 0 64 28 74 84 42 72 13 25 34 69 27 7 865

TOTALI NP UNA Broj nas.mj. 26

Građevinski angažovani formati zemljišta od nas.mj. Strukturni parametri angaž. građ. formata pov. aktivno pasivno (ha) % pov. (ha) (ha) % aktivnih % pasivnih 0,00 0,0 0,00 0,00 0,0 0,0 18,59 0,7 0,00 18,59 0,0 100,0 14,35 1,0 0,00 14,35 0,0 100,0 15,67 2,4 5,63 10,04 35,9 64,1 26,90 2,6 17,71 9,19 65,9 34,1 1,39 0,5 0,21 1,19 14,9 85,1 10,41 1,3 2,37 8,04 22,8 77,2 7,50 1,5 1,39 6,11 18,5 81,5 9,23 1,0 0,00 9,23 0,0 100,0 0,00 0,0 0,00 0,00 0,0 0,0 18,26 3,0 0,00 18,26 0,0 100,0 8,19 0,4 0,00 8,19 0,0 100,0 25,66 0,8 6,93 18,72 27,0 73,0 21,60 2,0 1,48 20,12 6,8 93,2 12,45 0,4 2,22 10,23 17,9 82,1 26,85 1,3 3,80 23,05 14,2 85,8 4,99 0,5 0,18 4,81 3,7 96,3 10,73 0,4 3,10 7,63 28,8 71,2 9,98 0,3 1,39 8,59 13,9 86,1 11,62 3,0 7,46 4,16 64,2 35,8 12,05 1,3 4,85 7,20 40,2 59,8 1,83 0,2 0,00 1,83 0,0 100,0 268,25 0,9 58,72 209,53 21,9 78,1

St. 2008 g. 1.526

površ. ha 34.770,21

st./ha 0,04

broj 1.044

Objekti Gustine nas.

Stambeni ukupno

st/obj. 0,0 0,0 0,0 3,5 3,1 3,8 2,1 2,9 0,0 0,0 0,0 0,0 1,7 1,6 2,0 1,4 2,3 2,6 2,1 1,6 1,8 0,0 3,4

Pomoćni

0 105 55 157 344 7 105 56 46 0 101 38 128 136 57 149 24 40 34 117 49 13 1.761

aktivni 0 0 0 56 227 1 24 10 0 0 0 0 35 9 10 21 1 12 5 75 20 0 385

16,08

427

181

89

2,1

92

246

51,5 51,2

6,40 13,10

106 533

41 222

20 108

1,7 2,0

21 114

65 311

0,00 0,0 0,00 0,00 0,0 0,0 0,00 0,0 0,00 0,00 0,0 0,0 0,00 0,0 0,00 0,00 0,0 0,0 Građevinski angažovani formati zemljišta od nas.mj. Strukturni parametri angaž. građ. formata pov. aktivno pasivno (ha) % pov. (ha) (ha) % aktivnih % pasivnih 302,64 0,9 75,51 227,13 24,9 75,0

0,00 0,00 0,00

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0,0 0,0 0,0

0 0 0

0 0 0

nenaseljeni (pasivni) dijelovi aktuelno naseljenih cjelovitih i dijelova prostora

broj

Stambeni

0 198 113 259 564 13 185 88 76 0 239 65 339 348 195 394 63 110 135 234 96 42 3.756

aktuelno naseljeni cjeloviti i dijelovi prostora naseljenih mjesta

st/ha (akt.) 0,00 0,00 0,00 35,55 39,52 19,30 21,05 21,61 0,00 0,00 0,00 0,00 8,65 10,14 8,99 7,90 10,82 9,69 7,21 16,09 7,22 0,00 22,24

Ukupno

pasivni 0 105 55 101 117 6 81 46 46 0 101 38 93 127 47 128 23 28 29 42 29 13 1.376

broj 0 93 58 102 220 6 80 32 30 0 138 27 211 212 138 245 39 70 101 117 47 29 1.995

Objekti Gustine nas. st/ha (akt.) 20,21

Ukupno broj 4.289

Stambeni ukupno 1.983

Stambeni aktivni 495

st/obj. 3,1

Pomoćni pasivni 1.488

broj 2.306

aktuelno nenaseljeni cjeloviti prostori bez građevinskih formata aktuelno nenaseljeni cjeloviti prostori sa građevinskim formatima

Tabela 7. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

118


Bitni pokazatelji su: Ukupno je artikulirano 1.044 građevinski angažovanih formata. Ukupna površina ovih formata je 302,64 hektara. Od ukupne površine Nacionalnog parka Una građevinski angažovani formati zahvataju samo 0,9 %! Aktivno nastanjene površine iznose 75,51 hektara, odnosno 24,9 % od ukupno evidentiranih 302,64 hektara. Nenastanjene (u tabeli naznačene „pasivne“) površine iznose 227,13 hektara, odnosno impozantnih 75 % od ukupne površine. Gustina stanovanja na aktivnim površinama iznosi 20,21 stanovnika po hektaru, što je rezultat smještaja 1.526 stanovnika. Broj objekata koji je utvrđen na kartama i satelitskim snimcima a koji se nalaze na građevinskim formatima je 4.289 ukupno. To znači da su evidentirani stambeni i pomoćni objekti. Broj stambenih objekata je 1.983 odnosno 46 % od ukupno 4.289 objekata. Analogno proporciji aktivnih građevinskih formata, broj aktivnih-nastanjenih stambenih objekata je 495 (24,9% od ukupno 1.983 stambena objekta). Prosječno po nastanjenim stambenim objektima smješteno je 3,1 korisnika. Nenastanjeno je 1.488 objekata, a obrazloženje za takvu predpostavku je višeznačno i zahtijeva posebno istraživanje. Broj pomoćnih objekata je 2.306 i svi se nalaze na ukupnoj površini građevinskih formata. 1.3.3. Gradovi i naselja u bližoj i daljoj okolini „SLIV RIJEKE UNE U PROFILU LOHOVO“ - Sliv rijeke Une Općinski obuhvat i površine U obuhvatu Sliva rijeke Une nalaze se dijelovi općina Bihać, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo i Glamoč. Ukupna površina Sliva iznosi 1.727,72 km2. Od toga je najviše zastupljena teritorija općine Drvar sa 418,64 km2 odnosno 29,77 % ukupne površine. Slijede općine Bosanski Petrovac, Bihać, Bosansko Grahovo i Glamoč. U tabelarnom pregledu date su površine po općinama, strukture i udio Nacionalnog parka Una u Slivu, a koji iznosi 19,7%.


119

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ SLIV RIJEKE UNE

sliv km2 418,64

Procjene st. sliv 2008 g. 4.059

462,32

7.342

15,88

258,53 514,31 73,92 1.727,72

219 7.515 144 19.279

0,85 14,61 1,95 11,16

Ukupno Broj 1

OPĆINE Bihać Bosanski 2 Petrovac Bosansko 3 Grahovo 4 Drvar 5 Glamoč Sliv rijeke Une ukupno

NP Una Broj 1

OPĆINE Bihać Bosanski 2 Petrovac Bosansko 3 Grahovo 4 Drvar 5 Glamoč Sliv rijeke Une ukupno

Tabela 8

Povšine u km2

NP Una u

Gustine st./km2 9,70

dio sliva

NP Una u

van NP ha 128,76

slivu% 69,2

km2 297,62

slivu km2 289,89

dio NP van sliva 7,73

9,65

9,65

0,00

452,67

2,1

0,00 40,44 0,00 347,70

0,00 40,44 0,00 339,97

0,00 0,00 0,00 7,73

258,53 473,88 73,92 1.387,75

0,0 7,9 0,0 19,7

Struktura površina po općinama % sliv Broj OPĆINE km2 1 Drvar 29,77 Bosanski 2 Petrovac 26,76 3 Bihać 24,23 Bosansko 4 Grahovo 14,96 5 Glamoč 4,28 Total 100,00


120


Stanovništvo u „SLIVU RIJEKE UNE U PROFILU LOHOVO“ Na obuhvatu Sliva ukupno je 2008 godine procijenjeno da ima 19.279 stanovnika. To predstavlja 98,4 % od ukupno 19.596 stanovnika cjelovitih naseljenih mjesta u obuhvatu. Najveće učešće imaju općine Drvar 39 % sa 7.515 stanovika i Bosanski Petrovac 38 % sa 7.342 stanovnika te Bihać 21% sa 4.059 stanovnika. Općine Bosansko Grahovo sa 219 stanovnika (1,14%) i Glamoč sa 144 stanovnika (0,75%) učestvuju 1,89 % sa preostalih 363 stanovnika. Tabelarni pregled ilustrira detaljne strukture, a posebno kretanje stanovništva u periodima prethodnih poisnih godina. SLIV RIJEKE UNE

Stanovništvo Stanovništvo u cjelovitim i dijelovima naseljenih mjesta

Broj 1 2 3 4 5

OPĆINE 1948 g. Totali općine Bihać 10.457 Totali općine Bosanski Petrovac 15.333 Totali općine Bosansko Grahovo 2.202 Totali općine Drvar 12.221 Totali općine Glamoč 1.368 Sliv rijeke Une ukupno 41.581 Lančani indeksi

Rang 1 2 3

OPĆINE Drvar Bosanski Petrovac Bihać Bosansko Grahovo Glamoč Total

4 5

1953.g 10.794 15.774 2.248 13.279 1.408 43.503 104,6

1961.g 11.147 15.095 2.253 14.505 1.415 44.415 102,1

1971.g 10.168 14.040 1.685 16.135 1.180 43.208 97,3

1981.g 9.187 12.796 1.210 15.222 819 39.234 90,8

Procjene 1991.g 7.949 12.778 1.218 15.370 488 37.803 96,4 85,1

2008.g 4.225 7.457 242 7.528 144 19.596 51,8 44,1

Tabela 9 2008 g. Sliv st. 4.059 7.342 219 7.515 144 19.279

%Sliv st. 96,1 98,5 90,5 99,8 100,0 98,4

% sliv 2008 g. 38,98 38,08 21,05 1,14 0,75 100,00


121


Gradovi i ostala naseljena mjesta U obuhvatu Sliva nalazi se 86 naseljenih mjesta cjelovito i djelomično. Pregledne tabele daju uvid abecednim slijedom svih 86 naseljenih mjesta sa brojem stanovnika 2008 godine, zatim veličinski rang slijed sa klasificikacijom u veličinske grupe te pregled po općinama. Grafikon rang slijeda ilustrira heterogenu strukturiranost od samo 4 naselja sa preko 1000 stanovnika do 47 naselja u rasponu od 2 do 100 stanovnika te 14 naselja bez stanovnika.


122

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ Naseobinski fond u obuhvatu slivnog područja rijeke Une; populacija 2008 godine - procjena Abecedni slijed svih naseljenih mjesta ABC

Naseljeno mjesto

St.2008

Općina

Rang slijed prema broju stanovnika Ran g Naseljeno mjesto

Tabela 10 Klas. St.2008

grupe

1

ATAŠEVAC

10

Drvar

1

DRVAR

3.945

1

2

BARA

53

Bos. Petrovac

2

BOSANSKI PETROVAC

3.140

2

3

BASTASI

187

Drvar

3

ORAŠAC

2.400

1

4

BJELAJ

105

Bos. Petrovac

4

KRNJEUŠA*

1.100

5

BJELAJSKI VAGANAC

60

Bos. Petrovac

5

VRTOČE

6

BOBOLJUSCI

60

Bihać

6

7

BOSANSKI OSREDCI

15

Bihać

8

BOSANSKI PETROVAC

9

BRDA

10

Općine abecednnim slijedom sa rang slijedom naseljenih mjesta Općina

Broj

Naseljeno mjesto

St.2008

Općina

Broj

Drvar Bos. Petrovac

1

DOLJANI

0

Bihać

1

2

GORJEVAC*

0

Bihać

2

3

KALATI

0

Bihać

3

2

Bihać Bos. Petrovac

4

RAČIĆ*

0

Bihać

4

775

1

Drvar

5

RAJINOVCI

0

Bihać

5

KULEN VAKUF

700

2

6

TRUBAR

0

Bihać

6

7

DOBRO SELO

526

3


7

VELIKI STJENJANI

0

Bihać

7

Bos. Petrovac

8

ŠIPOVLJANI

489

1

8

OČIGRIJE

2

Bihać

8

22

Drvar

9

RAŠINOVAC

415

2

Drvar Bos. Petrovac

9

LIPA

3

Bihać

9

BRESTOVAC

61

Bos. Petrovac

10

DRVAR SELO

413

3

Drvar

10

LOHOVO*

4

Bihać

10

11

BUKOVAČA

94

Bos. Petrovac

11

ČUKOVI

400

4

11

VELIKO OČIJEVO

10

Bihać

11

12

BUNČEVAC

40

Drvar

12

VRTOČE

350

5

12

BOSANSKI OSREDCI

15

Bihać

12

13

BUSIJE

70

Bos. Petrovac

13

VOĐENICA*

326

6

Bihać Bos. Petrovac Bos. Petrovac

13

MALI CVJETNIĆ

20

Bihać

13

14

CIMEŠE

64

Bos. Petrovac

14

MOKRONOGE

316

7

14

MALO OČIJEVO

30

Bihać

14

15

CRNAC

0

Bos. Grahovo

15

KOLONIĆ

302

8

Drvar Bos. Petrovac

15

OSTROVICA

30

Bihać

15

16

CRNI VRH

Glamoč

16

PREKAJA

211

9

Drvar

16

VELIKI CVJETNIĆ

30

Bihać

16

17

ČUKOVI

400

Bihać

17

KLISA

200

10

Bihać

17

PALUČCI

35

Bihać

17

18

DOBRO SELO

526

Bos. Petrovac

18

VIDOVO SELO

190

1

Drvar

18

BOBOLJUSCI

60

Bihać

18

19

DOLJANI

0

Bihać

19

BASTASI

187

2

Drvar

19

MARTIN BRDO

120

Bihać

19

20

DONJI TIŠKOVAC

0

Bos. Grahovo

20

TRNINIĆ BRIJEG

187

3

20

KLISA

200

Bihać

20

21

DRINIĆ (D)

0

Bos. Petrovac

21

SUVAJA

180

4

Drvar Bos. Petrovac

21

ČUKOVI

400

Bihać

21

22

DRVAR

3.945

Drvar

22

MRĐE

152

5

Drvar

22

KULEN VAKUF

700

Bihać

22

23

DRVAR SELO

413

Drvar

23

MARTIN BRDO

120

6

23

ORAŠAC

2.400

Bihać

23

24

GORJEVAC*

0

Bihać

24

BJELAJ

105

7


51

CRNAC

0

Bos. Grahovo

1

25

GRAHOVO

0

Bos. Grahovo

25

PODOVI

98

1

Drvar

52

DONJI TIŠKOVAC

0

Bos. Grahovo

2

26

GRUBORSKI NASLON

33

Drvar

26

RORE

96

2

53

GRAHOVO

0

Bos. Grahovo

3

27

KALATI

0

Bihać

27

BUKOVAČA

94

3

Glamoč Bos. Petrovac

54

PEULJE

0

Bos. Grahovo

4

28

KAMENICA

82

Drvar

28

POLJICE*

89

4

55

VIDOVIĆI*

0

Bos. Grahovo

5

29

KLISA

200

Bihać

29

LASTVE*

88

5

56

RADLOVIĆI*

13

Bos. Grahovo

6

30

KOLONIĆ

302

Bos. Petrovac

30

VRANOVINA*

87

6

57

MALO TIČEVO*

14

Bos. Grahovo

7

31

KRNJEUŠA*

1.100

Bos. Petrovac

31

REVENIK

85

7

Drvar Bos. Petrovac Bos. Petrovac Bos. Petrovac

58

VELIKO TIČEVO

14

Bos. Grahovo

8

32

KULEN VAKUF

Bihać

32

KAMENICA

82

8

Drvar

59

PREODAC

50

Bos. Grahovo

9

33

LASTVE*

Bos. Petrovac

33

ZAGLAVICA

79

9

60

RESANOVCI

63

Bos. Grahovo

10

34

LIPA

3

Bihać

34

SKAKAVAC*

72

10

61

PEĆI

65

Bos. Grahovo

11

35

LOHOVO*

4

Bihać

35

BUSIJE

70

11

62

DRINIĆ (D)

0

Bos. Petrovac

1

36

LJESKOVICA

39

Drvar

36

CIMEŠE

65

12

63

OŠTRELJ (V.D.)

16

Bos. Petrovac

2

37

MALI CVJETNIĆ

20

Bihać

37

PEĆI

64

13

Drvar Bos. Petrovac Bos. Petrovac Bos. Petrovac Bos. Grahovo

64

ORAŠKO BRDO

21

Bos. Petrovac

3

38

MALO OČIJEVO

30

Bihać

38

RESANOVCI

63

14

65

MEDENO POLJE

29

Bos. Petrovac

4

39

MALO TIČEVO*

14

Bos. Grahovo

39

PRKOSI

62

15

66

VEDRO POLJE

36

Bos. Petrovac

5

40

MARTIN BRDO

120

Bihać

40

BRESTOVAC

61

16

67

BARA

53

Bos. Petrovac

6

41

MEDENO POLJE

29

Bos. Petrovac

41

BJELAJSKI VAGANAC

60

17

Grahovo Bos. Petrovac Bos. Petrovac Bos. Petrovac

68

BJELAJSKI VAGANAC

60

Bos. Petrovac

7

42

MOKRONOGE

316

Drvar

42

BOBOLJUSCI

60

18

69

BRESTOVAC

61

Bos. Petrovac

8

43

MOTIKE

31

Drvar

43

BARA

53

19


70

PRKOSI

62

Bos. Petrovac

9

44

MRĐE

152

Drvar

44

PREODAC

50

20

Grahovo

71

CIMEŠE

64

Bos. Petrovac

10

45

OČIGRIJE

2

Bihać

45

CRNI VRH

48

21

Glamoč

72

BUSIJE

70

Bos. Petrovac

11

46

ORAŠAC

2.400

Bihać

46

PODIĆ

47

22

Drvar

73

SKAKAVAC*

72

Bos. Petrovac

12

47

ORAŠKO BRDO

21

Bos. Petrovac

47

BUNČEVAC

40

23

Drvar

74

REVENIK

85

Bos. Petrovac

13

48

OSTROVICA

30

Bihać

48

ŽUPA

40

24

Drvar

75

VRANOVINA*

87

Bos. Petrovac

14

49

OŠTRELJ (V.D.)

16

Bos. Petrovac

49

LJESKOVICA

39

25

76

LASTVE*

88

Bos. Petrovac

15

50

PALUČCI

35

Bihać

50

VEDRO POLJE

36

26

Drvar Bos. Petrovac

77

BUKOVAČA

94

Bos. Petrovac

16

51

PEĆI

65

Bos. Grahovo

51

PALUČCI

35

27

Bihać

78

BJELAJ

105

Bos. Petrovac

17

52

PEULJE

0

Bos. Grahovo

52

GRUBORSKI NASLON

33

28

Drvar

79

SUVAJA

180

Bos. Petrovac

18

53

PODIĆ

47

Drvar

53

MOTIKE

31

29

Drvar

80

KOLONIĆ

302

Bos. Petrovac

19

3.140

48

700 88


123

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ 54

PODOVI

98

Drvar

54

MALO OČIJEVO

30

30

Bihać

81

VOĐENICA*

326

Bos. Petrovac

20

55

POLJICE*

89

Drvar

55

OSTROVICA

30

31

Bihać

82

VRTOČE

350

Bos. Petrovac

21

56

POTOCI*

0

Drvar

56

VELIKI CVJETNIĆ

30

32

Bihać

83

RAŠINOVAC

415

Bos. Petrovac

22

57

PREKAJA

211

Drvar

57

ŽUPICA

30

33

84

DOBRO SELO

526

Bos. Petrovac

23

58

PREODAC

50

Grahovo

58

MEDENO POLJE

29

34

Drvar Bos. Petrovac

85

1.100

Bos. Petrovac

24

59

PRKOSI

62

Bos. Petrovac

59

BRDA

22

35

86

3.140

Bos. Petrovac

25

60

RAČIĆ*

0

Bihać

60

ORAŠKO BRDO

21

36

Drvar Bos. Petrovac

KRNJEUŠA* BOSANSKI PETROVAC

24

POTOCI*

61

RADLOVIĆI*

13

Bos. Grahovo

61

MALI CVJETNIĆ

20

37

25

62

RAJINOVCI

0

Bihać

62

OŠTRELJ (V.D.)

16

38


63

RAŠINOVAC

415

Bos. Petrovac

63

BOSANSKI OSREDCI

15

39

64

RESANOVCI

63

Grahovo

64

MALO TIČEVO*

14

40

65

REVENIK

85

Bos. Petrovac

65

VELIKO TIČEVO

14

41

66

RORE

96

Glamoč

66

RADLOVIĆI*

13

67

SKAKAVAC*

72

Bos. Petrovac

67

ATAŠEVAC

68

SUVAJA

180

Bos. Petrovac

68

69

ŠAJINOVAC

10

Drvar

70

ŠIPOVLJANI

489

71

TRNINIĆ BRIJEG

72

TRUBAR

73

VEDRO POLJE

74

0

Drvar

1

ATAŠEVAC

10

Drvar

2

26

ŠAJINOVAC

10

Drvar

3

27

BRDA

22

Drvar

4

28

ŽUPICA

30

Drvar

5

29

Drvar

6

30

MOTIKE GRUBORSKI NASLON

31

42

Bihać Bos. Grahovo Bos. Grahovo Bos. Grahovo

33

Drvar

7

10

43

Drvar

31

LJESKOVICA

39

Drvar

8

ŠAJINOVAC

10

44

Drvar

32

BUNČEVAC

40

Drvar

9

69

VELIKO OČIJEVO

10

45

Bihać

33

ŽUPA

40

Drvar

10

Drvar

70

LOHOVO*

4

46

Bihać

34

PODIĆ

47

Drvar

11

187

Drvar

71

LIPA

3

47

Bihać

35

ZAGLAVICA

79

Drvar

12

0

Bihać

72

OČIGRIJE

2

48

36

KAMENICA

82

Drvar

13

36

Bos. Petrovac

73

CRNAC

0

1

Bihać Bos. Grahovo

37

POLJICE*

89

Drvar

14

VELIKI CVJETNIĆ

30

Bihać

74

DOLJANI

0

2

38

PODOVI

98

Drvar

15

75

VELIKI STJENJANI

0

Bihać

75

DONJI TIŠKOVAC

0

3

39

MRĐE

152

Drvar

16

76

VELIKO OČIJEVO

10

Bihać

76

DRINIĆ (D)

0

4

Bihać Bos. Grahovo Bos. Petrovac

40

BASTASI

187

Drvar

17

77

VELIKO TIČEVO

14

Bos. Grahovo

77

GORJEVAC*

0

5

41

TRNINIĆ BRIJEG

187

Drvar

18

78

VIDOVIĆI*

0

Bos. Grahovo

78

GRAHOVO

0

6

Bihać Bos. Grahovo

42

VIDOVO SELO

190

Drvar

19

79

VIDOVO SELO

190

Drvar

79

KALATI

0

7

43

PREKAJA

211

Drvar

20

80

VOĐENICA*

326

Bos. Petrovac

80

PEULJE

0

8

Bihać Bos. Grahovo

44

MOKRONOGE

316

Drvar

21

81

VRANOVINA*

87

Bos. Petrovac

81

POTOCI*

0

9

Drvar

45

DRVAR SELO

413

Drvar

22

82

VRTOČE

775

Bos. Petrovac

82

RAČIĆ*

0

10

Bihać

46

ŠIPOVLJANI

489

Drvar

23

83

VRTOČE

350

Drvar

83

RAJINOVCI

0

11

Bihać

47

VRTOČE

775

Drvar

24

84

ZAGLAVICA

79

Drvar

84

TRUBAR

0

12

Bihać

48

DRVAR

3.945

Drvar

25

85

ŽUPA

40

Drvar

85

VELIKI STJENJANI

0

13

49

CRNI VRH

48

Glamoč

1

86

ŽUPICA

30

Drvar

86

VIDOVIĆI*

0

14

Bihać Bos. Grahovo

50

RORE

96

Glamoč

2

Ukupno

19.279

Ukupno

19.279

Ukupno

19.279


124


U prilogu su 5 tabelarnih pregleda za općine sa podacima o kretanju stanovništva po prethodnim popisnim periodima za sva naseljena mjesta. OPĆINA BIHAĆ sliv R.B.

K.O.

Popisi Broj

Naseljena mjesta

1948 g.

1953.g

1961.g

1971.g

1981.g

1991.g

Tabela 11

Procjene

Procjene

2008.g

sliv 2008 g.

1.

ČUKOVI

1

ČUKOVI

383

453

451

442

460

462

400

400

2.

DOLJANI

2

DOLJANI

658

650

619

440

261

154

0

0

3.

KALATI

3

KALATI

197

166

177

152

108

52

0

0

4.

KLISA

4

KLISA

385

439

605

626

632

557

200

200

5.

KULEN VAKUF

5

KULEN VAKUF

768

818

923

1.059

1.023

1.063

700

700

6.

LIPA

6

LIPA

288

300

257

181

105

72

3

3

7.

LOHOVO

7

LOHOVO*

393

448

423

432

594

706

105

4

8.

ORAŠAC

8

ORAŠAC

1.500

1.525

2.086

2.281

2.541

2.574

2.400

2.400

9.

OSTROVICA

9

OSTROVICA

207

221

232

233

182

162

30

30

RAČIĆ

10

RAČIĆ*

445

478

465

413

300

286

15

0

RAČIĆ

11

GORJEVAC*

213

201

254

169

135

7

0

0

11.

RAJINOVCI

12

RAJINOVCI

338

379

359

312

287

216

0

0

12. 13. 14.

VELIKI STJENJANI BOBOLJUSCI BOSANSKI OSREDCI

13 14 15

VELIKI STJENJANI BOBOLJUSCI BOSANSKI OSREDCI

295 649 579

294 778 559

255 680 515

198 513 401

92 394 299

57 222 219

0 60 15

0 60 15

15.

MALI CVJETNIĆ

16

MALI CVJETNIĆ

333

302

268

195

179

112

20

20

16.

VELIKI CVJETNIĆ

17

1.VELIKI CVJETNIĆ

693

612

537

475

365

212

30

30

18

2.OČIGRIJE

160

186

170

134

97

54

2

2

19

1. MALO OČIJEVO

167

220

228

181

121

104

30

30

20

2. VELIKO OČIJEVO

333

207

205

154

107

72

10

10

21

1. MARTIN BRDO

216

258

241

234

208

187

120

120

22

2. PALUČCI

248

269

260

174

124

87

35

35

23

TRUBAR

10.

17. 18. 19.

OČIJEVO MARTIN BROD TRUBAR Totali općine Bihać

1.009

1.031

937

769

573

312

50

0

10.457

10.794

11.147

10.168

9.187

7.949

4.225

4.059


125


Gradovi i naselja u bližoj i daljoj okolini U neposrednom i širem okruženju Nacionalnog parka Una i Slivnog područja rijeke Une nalazi se prije svega grad Bihać, jedan od gradova državnog značaja. Veličinski je prema Popisu 1991 godinezauzimao sedmo mjesto odmah iza 5 makroregionalnih centara (Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Tuzlai Mostar) te je kao jedan od subregionalnih centara polarizirao prostor sjeverozapadneBosne i Hercegovine, (Brčko u sjeveroistočnom prostoru). Prema tome, nesporna je dominantna uloga Bihaća u svim aspektima razvojnih procesa koji se odnose na Nacionalni park Una. Konurbacijski format Bihaća koji alimentira naselja Lohovo i Ripač, neposredno je u kontaktu sa područjem Nacionalnog parka Una. Drugi, veoma značajan urbani centar u neposrednom okruženju jeste grad Drvar. Prostorno interakcijski, u odnosu na cjeloviti Nacionalni park Una, komplementaran je gradu Bihaću, ali u odnosu na južni dio, predstavlja dominantan polarizacijski i interakcijski razvojni punkt. Istovremeno, grad Drvar je u slivnom području rijeke Une. Treći, također u slivnom području rijeke Une, nalazi se grad Bosanski Petrovac. Integrirajući procesi prostorne interakcije sa naseobinama i cjelokupnim područjem Nacionalnog parka Una, potencijalno su veliki. Geopozicijski, a i populacijski, ovaj grad je pred adekvatnom afirmacijom. Naime, odavno izgrađena magistralna cesta „Put Avnoja“, nije Bosanskom Petrovcu efektuirala razvoj kakav se teoretski očekuje od „osovine razvoja“. Tranzitirajući saobraćaj nije donosio investicije u ovaj grad. Međutim, u prostorno interakcijkom trianglu sa Bihaćem i Drvarom, a sa težištem istog upravo na području Nacionalnog parka Una, Bosanski Petrovac ima veliku partnersku ulogu, pri čemu će kapitalizirati i grad i Nacionalni park Una. Prostorno dispozicijsaka i veličinska matrica ostalih nastambi u užem i širem okruženju relativno je povoljna, ali u ovoj fazi nema informacijske osnove za adekvatno valoriziranje iste. To ne isključuje mogućnost da svi općinski centri Unsko-sanskog kantona i neki centri ili naselja iz susjednog Hercegbosanskog kantona budu uključeni u participaciju u razvojne procese vezane za Nacionalni park Una. 1.4. KARAKTERISTIKE RAZVOJA INFRASTRUKTURNIH SISTEMA 1.4.1. Cestovni promet Mrežu cestovnih pravaca na prostoru sliva rijeke Une sačinjavaju magistralne , regionalne i lokalne kategorisane ceste na kojima se odvija cestovni promet tranzitnog i lokalnog karaktera . Prema važećoj kategorizaciji cesta u BiH , najznačajniji cestovni pravci su : Međunarodne ceste: E 59 Karlovac – Bihać(Ripač) – Užljebić – Lapac - Split i E 761 Ripač –Bos.Petrovac – Jajce Magistralne ceste : M-5 Bihać – Bos.Petrovac – Ključ – Jajc M-14.2 Bos.Krupa – Bos.Petrovac – Drvar- Bos.Grahovo – Knin (R.Hrvatska) M-6.1 Resanovci(M-14.2) – Srb ( R. Hrvatska ) M-11 Ripač(M-5) – Užljebić – Lapac (R.Hrvatska) ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

126


Pregled kategorisanih cesta na prostoru“Sliva rijeke Une“ Kat.ceste

Naziv dionice ceste

a

Dužin

Širina m

Asfalt km

Makad. km

7,0 6,07,0 5,0 6,07,0 5,06,0 5,06,0 6,0 5,0 4,05,0 5,06,0 5,0 5,0

43,0 22,00

77,00

9,00

13,00 -

22,00

-

8,00

-

27,00 -

34,00 2,00

7,00

21,00

km

M-5 M-14.2 M-6.1 M-11

Ključ – Bos.Petrovac - Bihać 43,00 Bos.Krupa - Bos.Petrovac – Drvar - Bos.Grahovo- 99,00 Strmica Resanovci – Srb ( R. Hrvatska ) 13,00 Ripač - Užljebić 9,00

R-408

Dubovsko – Orašac - Kulen Vakuf

22,00

R-408

Kulen Vakuf – Martin Brod

8,00

R-408 R-408 R-408.a

Martin Brod – Drvar Drvar – Rore Martin Brod – Doljani

27,00 34,00 2,00

R-408.b

Krnjeuša – Vrtoče – Kulen Vakuf – Ostrovica

28,00

R-409 R-410

Bos.Grahovo – Rore Pasijak – Potoci – G.Bravsko U K U P N O

28,00 29,00 341,00

28,00 28,00 138,00 203,00

Postojeći cestovni pravci obezbjeđuju vrlo povoljan geoprometni položaj posmatranog područja sliva rijeke Une . Evidentno je pet graničnih prelaza ; tri na magistralnim cestama ( M-11 , M-6.1 i M-14.2 ) i dva na regionalnim cestama (R408b i R408a). Ukupna dužina magistralnih cesta iznosi 164,00 km , od čega su sa asfaltnim kolovozom 74,00 km a sa makadamskim 90,00 km , što pokazuje da je stepen modernizovanosti magistralnih cesta vrlo mali i iznosi manje od 50% . Dužina regionalnih cesta na ovom prostoru iznosi 177,00 km od čega je svega 56,00 km ili 30% sa asfaltnim kolovozom , dok je 121,00 km sa makadamskim kolovozom . Najosnovniji pokazatelji kvaliteta cestovne mreže ; gustina , stepen modernizovanosti i kapacitet ,odnosno nivo usluge pokazuju, da prostor sliva rijeke Une ima dobro razvijenu cestovnu infrastrukturu ali sa vrlo malim stepenom modernizovanosti kolovoza i sa dosta lošim horizontalnim i vertikalnim elementima trasa cesta , što dosta utiče na nivo usluga na cesti . Većina cestovnih dionica je sa operativnom brzinom ispod 60 km/sat , a ovo se naročito odnosi na sve regionalne ceste . Mreža magistralnih cesta koja ima evropski značaj , prolazi kroz urbane centre regiona i ima dosta kvalitetne kolovoze ali je degradirana javnim i poslovnim objektima koji su izgrađeni u zaštitnom pojasu ovih cesta što znatno umanjuje nivo usluge istih i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Cestovna mreža regionalnih pravaca dosta je nemodernizovanog kolovoza i sa lošim horizontalnim i vertikalnim elementima trase ceste , što se odnosi i na lokalnu i nekategorisanu mrežu cesta . ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

127


Prostor Nacionalnog parka Una ima vrlo malo naseljenih mjesta, stoga je i mreža lokalnih cesta dosta skromna i nerazvijena bez modernizovanih cesta . Dužina lokalnih cesta iznosi oko 36,00 kilometara i sve su sa makadamskim kolovozom . Lokalne ceste Gorjevac – Doljani – Štrbački Buk i Orašac (Pađeni) – Luke(Štrbački Buk) imaju funkciju turističkih cesta , i dosta lošu trasu i kvalitet kolovoza . Pregled kategorisane cestovne mreže na prostoru Nacionalnog parka Kat.ceste

Naziv dionice ceste

R-408

Dubovsko – Orašac - Kulen Vakuf

Dužina km 22,00

R-408 R-408 R-408.a R-408.b

Kulen Vakuf – Martin Brod Martin Brod - Drvar Martin Brod – Doljani Vrtoče – Kulen Vakuf - Ostrovica U K U P N O

8,00 27,00 2,00 11,00 70,00

Širina m 5,0 – 6,0

Asfalt km 22,00

Makad. km -

5,0-6,0 6,0 4,0-5,0 5,0-6,0

27,00 6,00 55,00

8,00 2,00 5,00 15,00

Glavni cestovni pravac na prostoru Nacionalnog parka Una je cesta Dubovsko – Orašac – Kulen Vakuf – Martin Brod – Drvar . Ova cesta ima dužinu 57,00 kilometara i ima regionalni značaj R408 . Dionice Dubovsko – Kulen Vakuf i Martin Brod – Drvar su modernizovane sa asfaltnim kolovozom , dok je dionica Kulen Vakuf – Martn Brod makadamskog kolovoza iako sa dosta dobrom trasom. Dionica regionalne ceste R-408 Kulen Vakuf – Martin Brod , i dio regionalne ceste Orašac – Kulen Vakuf svojom trasom prolaze uz rijeku Unu i to su jedine cestovne dionice koje su u užem pojasu rijeke Une . 1.4.2. Željeznički promet Na prostoru sliva Une prolazi trasa željezničke magistralne „Unske pruge“ koja od Bos.Novog preko Bihaća i Knina(R.Hrvatska) ide do jadranskih luka u Splitu , Šibeniku i Zadru . Iz Bos.Novog su veze na Zagreb , Banja Luku i Sarajevo . Željeznički promet, teretni i putnički ranije su imali vrlo značajnu ulogu u prometu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što danas više nije slučaj . Ova pruga je u toku rata znatno devastirana. Trasa ove pruge se nalazi u pograničnom području te više puta prelazi s hrvatske na bosansko-hercegovačku stranu, što dodatno komplicira uvjete nadzora prometa . Sve ovo dovelo je do toga da je R.Hrvatska modernizirala alternativni željeznički pravac prema Jadranskom moru tzv.“Ličku prugu“ na koju je usmjerila sav svoj putnički i teretni promet tako da je značajno umanjen interes za „Unsku prugu“. Danas ovom prugom prolazi mali broj tranzitnih teretnih vozova od Knina prema Zagrebu te lokalni putnički i teretni vozovi transporta gipsa od Kulen Vakufa prema Bihaću i Bosanskom Novom . Željezničke stanice na dijelu pruge Nacionalnog parka Una su Kulen Vakuf , Martin Brod i Bos.Osredci . Trasa pruge od Bihaća prema Kninu ima dolinski karakter uz rijeku Unu zadržavajući nagibe nivelete u granicama do 10% do ukrsnice Una, a nakon toga trasa poprima izrazito planinski karakter i naglo se penje prema vododjelničkom sektoru Lička Kaldrma sa nagibima preko 10% . Minimalni radius krivine na ovoj dionici iznosi 300 km , tako da je maksimalno dozvoljena brzina između 70 – 75 km/h. Tehnički pokazatelji pruge jasno govore da se radi o pruzi sa vrlo nepovoljnim eksploatacionim karakteristikama. Brzine vozova su relativno male a za vozove veće mase nužna je ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

128


i višestruka vuča. Specifična potrošnja energije je relativno visoka što stvara upitnost eksploatacije ove pruge. Javni prevoz Javni autobusni i drugi prevoz stanovništva , relativno je dobro organizovan i razvijen na prostoru općine Bihać pa tako i za naselja na prostoru Nacionalnog parka Una do Kulen Vakufa. Od Kulen Vakufa prema Martin Brodu, prevoz se obavlja samo jednom u toku sedmice (privatni kombi). Nivo razvijenosti javnog prevoza, jedan je od najznačajnijh pokazatelja dostupnosti do pojedinih destinacija kako za stanovništvo općine tako i za posjetitelju ovih naselja. Kvalitet javnog prevoza mjeri se brojem linija prevoza, brojem polazaka vozila ( učestalosti vožnji), pokrivenosti linijama, kvalitetom voznog parka i sl. Veliki uticaj na razvijenost javnog prevoza ima i razvijenost cestovne infrastrukture na prostoru općine i Kantona . Ovo je naročito važno za prostor Nacionalnog parka Una, obzirom na postojeće stanje regionalnih cesta koje pružaju skromne uslove za pružanje usluga javnog autobusnog prevoza za naselja unutar analiziranog prostora posebno za naselja u njegovom južnom dijelu ( Bos.Osredci , Veliki Cvjetić , Očigrije ,Boboljušci i Mali Cvijetić ) . 1.4.3. PTT komunikacije Poštanski promet Na širem prostoru sliva rijeke Une egzistiraju pošte u općinskim Centrima ; Bihać, Bos.Petrovac, Drvar i Bos.Grahovo te manje poštanske jedinice u naseljima Vrtoče i Kulen Vakuf . Ovaj broj poštanskih jedinica može da zadovolji potrebe stanovništva Unsko-Sanskog kantona za poštanskim uslugama . Na prostoru Nacionalnog parka Una, za tri mjesne zajednice Orašac , Kulen Vakuf i Martin Brod. Instalisana poštanska jedinica u naselju Kulen Vakuf stanovništvu ovih mjesnih zajednica pruža sve vrste poštanskih usluga. Stanovništvo mjesne zajednice Doljani upućeno je na poštanske usluge u susjednom naselju Ripač , dok je mjesna zajednica Bastasi upućena na gradsku poštu u Drvaru . Obzirom na mali broj stanovnika u naseljenim mjestima ovih mjesnih zajednica , može se konstatirati da je stanje pokrivanja prostora poštanskim jedinicama zadovoljavajuće. TT kapaciteti Na prostoru Nacionalnog parka Una u organizaciji BH Telekoma egzistira jedna krajnja ATC instalisana u objektu pošte u naselju Kulen Vakuf . Ova krajnja ATC vezana je na glavnu ATC Bihać putem koaksijalnog kabela koji ide preko Orašca i Dubovskog . Kapacitet ove krajnje ATC zadovoljava potrebe naselja za priključcima fiksne telefonije . TT kapacitete upotpunjava i mobilna telekomunikacijska mreža kojom je povećana ukupna sigurnost veza na većem dijelu Nacionalnog parka Una. Bazne stanice GSM mreže instalisane su na područjima Orašca i Kulen Vakufa, a u planu je pokrivanje i Martin Broda čime bi prostor Nacionalnog parka Una bio relativno dobro pokriven signalom mobilne telefonske mreže koja je u trendu komuniciranja među stanovništvom BiH . ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

129


1.4.4. Elektroenergetika Prenos električne energije vrši se delekovodima srednjeg i visokog napona koji su u ratu dosta devastirani kao i većina transformatorskih stanica. U poslijeratnom periodu izvršena je rekonstrukcija i izgrađena distributivna električna mreža 35/20/10/0,4 kV i 110/20/10/0,4 kV ,te veliki broj trafostanica 10/20/ kV i sve TS 35/10/20/ kV . Napajanje električnom energijom Unsko-Sanskog kantona trenutno se vrši sa tri strane i to : - DV 110 kV ide iz R Hrvatske preko Kulen Vakufa do TS 220/110 kV Bihać 1 i iz Kulen Vakufa prema Bos.Petrovcu , Ključu i Sanskom Mostu . - DV 220 kV Prijedor – TS 220/110 Bihać 1 i paralelno DV 110 Prijedor – TS 110 Bos.Krupa – TS 220/110 Bihać 1 - DV 110 kV Drvar – Bos.Petrovac Prenosna elektroenergetska mreža 110 kV na prostoru Unsko-Sanskog kantona je radijalnog karaktera i kao takva ne obezbjeđuje pouzdano napajanje elektirčnom energijom cijeli prostor Kantona . Dakle od elektroenergetskih kapaciteta na prostoru Nacionalnog parka Una instalisana je transformatorska stanica TS 110 kV koja ima napajanje iz R. Hrvatske dalekovodom 110 kV i iz koje se vrši napajanje manjih TS10(20)/0,4 koje su instalisane u naseljima prostora Nacionalnog parka Una. 1.4.5. Vodoprivreda Zaštita od voda Kriteriji za zaštitu naselja od velikih voda je sigurnost u odnosu na maksimalne protoke vjerovatnosti 0,01/jednom u 100 godina. Prema navedenim kriterijima rizik od poplava u priobalju rijeke javlja se na potezu od Kulen Vakufa do Klise uz Unu i Bastasa uz Unac. Karakteristične vrijednosti protoka velikih voda na VS sa dugogodišnjim sistematskih osmatranjima vodostaja i mjerenja protoka Rb

VS

Vodotok

Period obrade

Una

Slivna površina u km² 1459

1

Martin Brod

2 3

Kulen Vakuf Drvar

Una Unac

420

19491979

19491975

Protok povratnog perioda (god.) m³/s 10 20 50 100 500 452 492 543 588 678

213


130


Karakteristične vrijednosti vodostaja velikih voda na VS sa dugogodišnjim nizom sistematskih osmatranja vodostaja i mjerenja protoka Rb VS Vodotok Max Vodostaj (cm) Kote od značaja za registrir Povratnog perioda proglašenje mjera ani (godina) odbrane od poplava vodostaj (za VS koje imaju tu u cm funkciju), (cm) 20 50 100 500 Redovna Vanredna 1 Martin Brod Una 387 270 350 2 Kulen Vakuf Una 362 100 250 3 Drvar Unac 194 Treba definirati

Karakteristični proticaj na širem području Kulen Vakufa koji su od interesa za utvrđivanje površina plavljenja na razmatranom dijelu doline rijeke Une

Vjerovatnoća pojave

Proticaj (m³/s)

1/20 578 1/100 740 1/500 891 Nakon izvršenih hidrauličkih analiza dobijeni su nivoi velikih voda na području Kulen Vakufa za karakteristične proticaje Vjerovatnoća pojave 1/20 1/100 1/500

Plavljene površine (ha) 230 241 250

U naselju Kulen Vakuf, izgradnja objekata došla je do same obale Une, a da pri tome nije izvršena regulacija korita rijeke niti zaštita priobalja , što je situaciju učinilo veoma rizičnom od poplava . Na ostalom prostoru Nacionalnog parka Una nema većih problema sa izlivanjem vodotoka obzirom da je prostor uglavnom brdski . Urađena su rješenja za odbranu od poplave za područje naselja Kulen Vakuf koje predviđa sniženje sedrenih pragova u samom naselju te izvedbu regulacijskih radova u samom vodotoku , kako bi se povećao proticajni kapacitet . Kao alternativno rješenje se razmatraju uzvodne akumulacije na Uncu koje bi s minimalnim volumenom od 36 hm³ „rezale“ vrhove vodnih valova do razine potrebne za odbranu od sadašnjih ugroženih područja do Bihaća . Vodosnabdijevanje Prostor Nacionalnog parka Una je bogat sa izvorima kvalitetne pitke vode. Vodosnabdijevanje je riješeno sa dva vodovodna sistema i više lokalnih vodovoda . ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

131


Vodovodni sistem sa vodozahvata Ostravica pitkom vodom snabdijeva naselje Kulen Vakuf i okolna naselja. Vodozahvat Ostravica ima dosta dobru izdašnost ( oko 100 l/s ) i vrlo kvalitetnu vodu . Iz njega se voda transportuje potisnim cjevovodom u rezervoar „Kulen Vakuf“ koji ima zapreminu V=500 m³. Voda se iz rezervoara , sistemom gravitacije distribuira do krajnjih potrošača . Treba napomenuti da vodu iz ovog vodozahvata koristi i naselje Donji Lapac u R.Hrvatskoj . Drugi vodovodni sistem je novoizgrađeni vodozahvat Toplica koji pitkom vodom snabdijeva naselja Orašac i Ćukovi . Ovaj vodozahvat se nalazi na lijevoj obali rijeke Une u blizini naselja Klisa na koti 300 m.n.m. Iz kaptiranog vodozahvata Toplice ,voda se potisnim cjevovodom transportuje u rezervoar „Orašac“ čiji je kapacitet dvije komore zapremine po 250 m³ . Rezervoar je izveden na koti 380 m.n.m. i iz njega se voda distribuira sistemom gravitacije do krajnjih potrošača . Potrebno je napomenuti da je u funkciji i stari vodozahvat Maskera koji ima dovoljnu količinu vode samo za naselje Ćukovi,a višak vode se uvodi u novoizgrađeni vodovodni sistem . Potrebno je naglasiti potrebu za strogim obezbjeđenjem zaštitne zone vodozahvata Toplice kao i vodozahvata Ostravice . Naselje Martin Brod snabdijeva se vodom direktno iz rijeke Une, a samo pojedini objekti iz lokalnih izvora. Područje ispod Osječenice je potpuno bezvodno pa se lokalno stanovništvo vodom snabdijeva iz čatrnja (kišnica). Naselja između Une i Unca (Boboljusci, Cvjetnić, Očigrije) ,vodom se snabdijevaju sa lokalnih kaptiranih izvora, bunara i čatrnja. Naselje Bastasi vodom se snabdijeva sa vrela Bastašice. Dispozicija otpadnih voda Na promatranom prostoru Nacionalnog parka Una dispozicija otpadnih voda se vrši u septičke jame (u većini slučajeva nepropisno izgrađene i vodopropusne) ili direktnim ispuštanjem u otvorene vodotoke. Nijedno naselje u granicama obuhvata nema izgrađenu kanalizacionu mrežu za odvod otpadnih voda pa je zagađenje potoka Orašac ( Duliba ), koji prikuplja veći dio otpadnih voda iz naselja Orašac i Ćukovi, a koji se ulijeva u Unu nizvodno od Kaluđerice faktički najveći direktni zagađivač rijeke Une na ovom prostoru . Od značajnijih privrednih pogona jedino ribogojilište u Martin Brodu se može smatrati direktnim zagađivaćem voda (nema izgrađenu taložnicu za tretman otpadnih voda u fazi čišćenja basena). Glavna opasnost zagađenja analiziranog prostora dolazi od ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda iz gradova sa šireg, slivnog područja . Područja sa kojeg je moguće očekivati takav uticaj je područje općina Bosanski Petrovac i Drvar u Bosni i područje općine Donji Lapac u Hrvatskoj koja imaju gradsku kanalizacionu mrežu ali prikupljene fekalne i oborinske otpadne vode bez tretmana ispuštaju u otvorene vodotokove. 1.4.6. Zagađenja i upravljanje krutim otpadom Sistem prikupljanja i deponovanja krutog otpada na prostoru Unsko-Sanskog kantona nije jedinstveno organizovan na regionalnoj razini, nego je prepušten općinskim centrima . Veći dio prostora Nacionalnog parka Una pokriva općina Bihać . Za prikupljanje i zbrinjavanje krutog otpada na području općine Bihać zaduženo je JKP „Komrad“ . Ovo poduzeće prikuplja i odvozi kruti otpad , jedanput nedeljno , u većim naseljima , Ćukovi , Orašac , Kulen Vakuf i Klisa . Kruti otpad se odvozi ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

132


na gradsku , privremeno otvorenu deponiju , Gorjevac-Kruškovača „Hrgar“ koja je locirana sjeverno od prostora Nacionalnog parka Una, a udaljena je od grada Bihaća oko 15 kilometara . Na prostoru Nacionalnog parka Una , prema ukupnom broju stanovnika , procjenjuje se da godišnje nastane oko 1.300 tona komunalnog krutog otpada ali se sa ovog prostora, prema evidenciji komunalnog poduzeća odveze na deponiju samo cca 350 tona krutog otpada . Ovo očito govori o velikim količinama krutog otpada koji ostaje na prostoru u obuhvatu i uglavnom se odlaže na „divlja“ odlagališta koja se nalaze u blizini naselja često u vodotocima ili pored ceste . Poseban problem predstavlja neorganizovan odvoz krutog otpada u manjim mjestima i u Martin Brodu gdje imamo pojavu nesavjesnog odlaganja komunalnog krutog otpada na raznim lokacijama . Odlagališta komunalnog otpada, ako su neuređena , a aktivna , utječu na zagađenja okoliša na više načina; na tlo , kako na tlo ispod odloženog otpada tako i na tlo u okolišu , na zrak i na podzemne i nadzemne vode , na biljni i životinjski svijet te na život čovjeka . Na području Nacionalog parka Una nema legalnih odlagališta komunalnog otpada ali postoji više manjih „divljih“ deponija i nelegalnih odlagališta raznovrsnog otpada od kojih je najveće odlagalište kod naselja Klise iznad koga je veliki vodozahvat Toplica . Na granici šireg razmatranog prostora Nacionalnog parka Una aktivno je gradsko odlagalište krutog otpada grada Bihaća , u Hrgaru (Gorjevac-Kruškovača) koje nema uticaja na prostor Nacionalnog parka . U slivnom području gornjeg toka Une aktivna su odlagališta krutog otpada za gradove Bos.Petrovac i Drvar . Odlagalište krutog otpada „Vaganac“ za općinu Bos.Petrovac , nema uticaja na područje Nacionalnog parka Una, obzirom da se nalazi na rubu samog sliva rijeke Une, a i vrste otpada su uglavnom komunalni i neopasni tehnološki otpad iz skromne industrije grada Bos. Petrovca . Najveći problem zagađenja okoliša Nacinalnog parka Una, predstavlja napušteno odlagalište komunalnog krutog otpada sa područja općine Drvar, gdje se odlagalište koristi i kao odlagalište industriskog otpada. Danas se napušteni kamenolom, na lokalitetu Ravni Gaj koristi kao gradska deponija krutog otpada Drvara. Ova lokacija odlagališta nalazi se uz regionalnu cestu Drvar – Martin Brod, na platou sa desne strane početka kanjona rijeke Unac, koja je udaljena oko 6 km od grada Drvara. Ovaj lokalitet je na izrazito nepovoljnom području, velike propusnosti , te ga treba detaljnije istražiti kao i lokaciju napuštenog ranijeg odlagališta na koju se odlagao industrijski otpad iz tvornice celuloze u Drvaru. Uz pretpostavku izmještanja i sanacije postojećeg rudnika gipsa kod Kulen Vakufa, ostaje kao jedina prijetnja od onečišćenja prisustvo napuštene taložnice mulja bivše fabrike celuloze u Drvaru. Obzirom na pripadnost ovog područja dinarskom kršu, kojeg karakterišu, nepodudarnost topografske i stvarne granice sliva vodotoka , velika propusnost i mala apsorpcijska moć stijenske mase, mala dubina površinskog tla sa malom sposobnošću zadržavanja zagađenja, značajne količine oborina tokom godine , te velika brzina prolaska zagađenja na dominantnim pravcima strujanja podzemnih voda, razlog su velike osjetljivosti najužeg područja uz rijeku Unu na pojavu zagađenja tla i vode na njenom najširem mogućem slivu .


133


1.5. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Društvene djelatnosti obuhvataju dva osnovna segmenta: društvenu i komercijalnu djelatnost. U oblasti društvenih djelatnosti obrađuju se predškolsko obrazovanje i vaspitanje,osnovno obrazovanje,srednje obrazovanje djelatnost kulture,zdravstvene zaštite,socijalne zaštite i javne uprave. U oblast komercijalne djelatnosti ubraja se trgovina na malo,ugostiteljstvo, uslužno zanatstvo i finansijske, tehničke i poslovne usluge. Pojam društvene djelatnosti podrazumijeva nekomercijalne, kvartarne, društvene djelatnosti i to njihova dva aspekta: funkcionalno-kvalitativni i prostorni. Funkcionalno-kvalitativni aspekt se odnosi na stepen razvoja svake pojedine društvene djelatnosti i kvalitet usluga koje obezbjeđuje, dok prostorni aspekt podrazumijeva principe prostorne organizovanosti određene djelatnosti i distribuciju njene mreže u prostoru sa elementima slijedeće društvene djelatnosti kao elementima urbane opreme: -

zdravstvena zaštita, socijalna zaštita obrazovanje, kultura, fizička kultura,i uprava

Razvoj naselja se u najvećoj mjeri zasniva na centralnim funkcijama, ali na njih sistem planiranja ima samo indirektan uticaj, pa su tako nekomercijalne, društvene djelatnosti (pored infrastrukture) glavni planski instrument za usmjeravanje daljeg razvoja naseobinskog sistema. Elementi urbane opreme, objekti zdravstva, socijalne zaštite,obrazovanja, kulture i fizičkr kulture mogu da „privuku“, ili zadrže stanovništvo na određenom prostoru.Urbana oprema predstavlja jedan od glavnih instrumenata za postizanje optimalnijeg razmještaja stanovništva u prostoru (sa ciljem policentričnog razvoja sistema naselja i ravnomjernog razvoja područja koje se planira). U planerskoj terminologiji ove sadržaje nazivaju „urbanom opremom“ ili „funkcijama centraliteta“. U urbanu opremu spadaju i privredne djelatnosti tzv. Tercijarnog sektora kao što su: uprava trgovina, ugostiteljstvo, te servisne i poslovne usluge. Sve ove djelatnosti obično se lociraju u određenim naseljima-centrima, pa se nazivaju funkcijama centraliteta. Kod planiranja njihovog prostornog smještaja, vodi se računa o tome da se ovim sadržajima treba opslužiti određena veličina gravitirajućeg područja, odnosno optimalan broj gravitirajućeg stanovništva uz racionalnu organizaciju saobraćaja, kako bi se obezbjedilo njihovo adekvatno i racionalno korištenje. Zdravstvena zaštita Zdravstvena zaštita stanovnika je društvena djelatnost koja treba da zadovolji osnovne potrebe čovjeka za sigurnost i neometan tjelesni i duhovni razvoj, kao i šire društvene ciljeve. Zdravstvena zaštita neposredno utiče na brži razvoj društvene reprodukcije, porast produktivnosti rada i odbrambene sposobnosti. Ona se ubraja među osnovne indikatore dugoročnog ekonomskog ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

134


razvoja i djelatnosti na kojima se bazira većina planskih odluka i poduzetih mjera. Nosilac razvoja funkcije zdravstvene zaštite su Kantonalna Ministarstva zdravstva i socijalne politike – Bihać i Livno. Funkciju zdravstvene zaštite,stanovništvo u obuhvatu Nacionalnog parka Una ostvaruje u Kantonalnim bolnicama i oćinskim domovima zdravlja, a najvećim dijelom u Kantonalnoj bolnici i Domu zdravlja u Bihaću. Analiza objekata zdravstvene zaštite na prostoru u obuhvatu Nacionalnog parka Una govori da je kocentracija objekata koji su u funkciji zdravstvene zaštite skoncentrisana u općinskim centrima.U obuhvatu Nacionalnog parka Una mreža objekata zdravstvene zaštite tipa terenskih područnih ambulanti je neravnomjerno raspoređena. Kvalitet usluga tipa porodične medicine koja treba da se pruža stanovništvu u postojećim područnim ambulantama nije zadovoljavajuća.Neki od postojećih objektata i prostor u njima koji služe za rad područnih ambulanti su rekonstruisani i obnovljeni ili je zapčeta obnova,ali u većini slučajeva oni nisu namjenski funkcionalni,a rad u njima nije svakodnevan i radi se pod otežavajućim uslovima.Zdravstvena zaštita stanovnštva u obuhvatu Nacinalnog parka Una ne zadovoljava nivo prosjećnog standarda zdravstvene zaštite stanovništva na nivou Federacije BiH. Rad u njima se vrši uglavnom sedmično kad ordinira ljekar opće prakse. Područne zdravstvene ambulante prostorno su locirane u naseljima: 1. Kulen Vakuf- objekat područne ambulante ima površinu od cca 350 m² .Isti je nefunkcionalno organiziran pa je za njegov rad potrebna hitna rekonstrukcija i adaptacija cjelog objekta. 2. Orašac - objekat područne ambulante ima površinu od cca 200 m² i njegovo stanje zadovoljava sadašnje potrebe. 3. Martin Brod – objekat područne ambulante ima površinu cca 50 m² i njegovo stanje je neophodno popraviti rekonstruisati kako bi zadovoljavalo potrebe. 4. Bastasi - područna ambulanta koja pripada mreži područnih ambulanti Doma zdravlja u Drvaru. Način pružanja povremenih medicinskih usluga nije zadovoljavajući sa obzirom na zakonske propise o načinu organizovanja zdravstvene djelatnosti porodične medicine, jer je veliki dio lokalnog stanovništva starije starosne dobi i ovim oblikom medicinske zaštite treba da zadovoljava svoje potrebe. Djelatnosti socijalne zaštite Nosilac razvoja socijane zaštite je kantonalno Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, a djelatnost u obuhvatu Nacionalnog parka Una provodi Javna ustanova „Centar za socijalni rad“ na nivou općine Bihać. Analizirani prostor nema prostor ili stručnu službu, stručno lice u oblasti socijalne zaštite za rad sa stanovništvom.Korisnici socijalne zaštite sa ovog područja evidentirani su u općinama i kantonima već prema tome kojima u sadašnjoj situaciji gravitiraju. U ovom prostoru su evidentni česti socijalni problemi vezani za smještaj ljudi povratnika,starih ljudi,djece bez roditeljskog staranja i potreba osoba ometenih u psiho-fizičkom razvoju i sl. što zahtjeva organizovan socijalni rad i terenski rad osposobljenih socijalnih radnika. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

135


Od svih pobrojanih oblika socijalne zaštite na prostoru u obuhvatu Nacionalnog parka Una u naselju Kulen Vakuf je 1999 godine izgrađen i obnovljen objekat centra za nezbrinutu djecu „Duga“ .Objekat se sastoji od dva dijela smještajni sa površinom od 370 m² planiran za 24 djece, prateći površine 200 m² i dvorište površine od cca 1200 m². Centr za nezbrinutu djecu „Duga“ je u funkciji kao dom za smještaj nezbrinute djece bez roditeljskog staranja. U ovom objektu, smješteno je 25-ro djece korisnika,starosti 1-5 godina. Rad ove ustanove sa 12 uposlenika je zadovoljavajući kad je u pitanju socijalna i odgojna djelatnost. Uposlenici ove ustanove organiziraju u okviru slobodnih aktivnost djece ovog Doma i „Dječiju likovnu koloniju“ tradicionalnu manifestaciju koja se ovdje održava svake godine,a kroz koju se sem edukativnih odvijaju i donatorske aktivnosti (donatori iz Njemačke), jednog od glavnih oblika finansiranja ove ustanove. Predškolsko obrazovanje Obrazovanje obuhvata cjelokupan sistem odgoja i obrazovanja od predškolskog, osnovnog, srednjeg do višeg i visokog obrazovanja.Obrazovanje je pored zdravstvene zaštite najvažnija djelatnost po značaju koji im se pridaje u razvijenim zemljama. Shvatanje koliko su obrazovni nivoi stanovništva i kadrovski potencijal važni za ukupan razvoj zemlje, a razlike su samo nijanse koje pojedine zemlje ostvaruju u praksi. O predškolskom obrazovanju i odgoju u BiH je donesen okvirni Zakon (Sl.glasnik BiH 88/07) gdje se članom 3. Propisuje osnovna obaveza nadležnih obrazovnih vlasti u vezi sa organizovanjem predškolskog odgoja djece. Nosilac razvoja dječije zaštite djelimično je kantonalno Ministarstvo obrazovanja, sporta i kulture Bihać, a na prostoru Nacionalnog parka Una, gdje procentualno preovladava starosna struktura stanovništva iznad 45 godina,a nije dostignut značajniji nivo razvijenosti privrede,nije organizovano predškolsko vaspitanje djece i nema objekata izgrađenih za potrebe dječijeg vrtića ili jaslica. Osnovno obrazovanje Zadatak osnovnog obrazovanja i vaspitanja je da omogući svestrano osnovno obrazovanje učenika, ali i odraslih. Ovaj vid obrazovanja u općini regulisan je Zakonom o osnovnom obrazovanju i Strategijom razvoja stručnog obrazovanja u BiH za period 2007-2013 godine („Sl. glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 65/07). Nosilac razvoja osnovnog obrazovanja je kantonalno Ministarstvo obrazovanja, sporta i kulture Bihać.Na prostoru Nacionalnog parka Una organizovana je jedna centralna Osnovna škola sa tri područne škole i to : 1. a) b) c) d) e)

JU „Osnovna škola „KulenVakuf – Orašac“ – centralna škola, Osnovna škola u Kulen Vakufu , Područna osnovna škola Orašac, Područna osnovna škola Ćukovi Područna osnovna škola Martin Brod Područna osnovna škola Klisa


136


Prikaz podataka za centralnu osnovnu školu Kulen Vakuf –Orašac šk god.2007/2008 Naziv skole

Broj odjeljenja

Broj učenika

Broj nastavnika

Broj ostalih zaposleni

Ukupan broj zaposleni

Površina škola m²

Kulen Vakuf -Orašac

22

280

23

12

35

3030

Uporedbom navedenih podataka sa podacima o starosnoj strukturi sadašnjeg stanovništva u obuhvatu može se zaključiti da je devetogodišnjim osnovnim obrazovanjem obuhvaćeno svo stanovništvo starosti od 6 do 14 godina . Kvalitet objekata centralnih škola je na granici zadovoljavajćeg stnja, dok su područne škole neujednačenog kvaliteta, a sve su tek 20% opremljene potrebnim nastavnim učilima. Kad je u pitanju kvalitet i funkcionalnost školskih objekata i pored provedene rekonstrukcije nije zadovoljavajući.Ni jedna škola nema filskuturnu dvoranu,a centralna škola ima uređene sportske terene (igrališta). Prema započetoj rekonstrukciji školskih objekata završavaju se započeti radovi na uvođenju centralnog grijanja u školski objekat u Orašcu i uređenju otvorenih sportskih terena i polivalentnih poligona uz školske objekte Centralne škole . Stanje dostupnosti školskim objektima od mjesta stanovanja do objekta Centralne škole, posebno djece uzrasta od petog razreda osnovne škole, nije ujednačena. Na području Nacionalnog parka broj dece uzrasta 6 do 14 godina znatno se smanjuje u apsolutnom i relativnom smislu (učešće u ukupnom stanovništvu u obuhvatu ) što treba imati u vidu pri daljem planiranju mreže školskih objekata. Srednje obrazovanje Po završenoj osnovnoj školi učenici nastavljaju srednješkolsko obrazovanje u Općinskim centrima gdje su locirane sve srednje škole. Najviše učenika srednješkolsko obrazovanje stiče u Bihaću u koji se odlazi svakodnevno dobro organizovanim autobusnim prevozom. Stanje i razvijenost djelatnosti kulture Nosilac razvoja kulture je kantonalno Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta Bihać, kojem i pripada veći dio naseljenih mjesta u obuhvatu Nacionalnog parka Una. Od objekata koji su u funkciji kulture na ovom evidntan je rad kroz rad domova kulture u: 1. Dom kulture u Kulen Vakufu, raspolaže sa 100 m² korisne površine Kroz rad ovog Doma kulture organizovan je rad KUD-a „Kulen Vakuf“.Ovdje svoju djelatnost ostvaruju i udruženja građana kao što su Udruženje žena „Kulen Vakuf“ i Udruženje mladih „Unaflora-fauna“.Ostale kulturnih aktivnosti nisu razvijene. 2. Dom kulture u Orašcu je još u fazi izgradnje i nije u funkciji. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

137


Domovi kulture trebaju biti nosioci kulturnih događanja u naseljima u kojima su locirani što onaj u Kulen Vakufu spram skojih mogućnosti i kvaliteta objekta djelimično ostvaruje.Kad su u pitanju kulturne manifestacije u ovom prostoru onda je tradicionalna „Dječija likovna koloija“ kulturni događaj i aktivnost izvan rada Doma kulture u Kulen Vakufu. Djelatnosti fizičke kulture i sporta Nosilac fizičke kulture u naseljima analiziranog prostora je Sportski savez općine Bihać. Fizička kultura se definiše kroz razne vidove i oblike rekreacije kao što su: • •

aktivno amatersko bavljenje sportom u okviru sportskih društava i klubova, povremenim organizovanim bavljenjem sportskim aktivnostima – rekreacijom.

Rekreacija se ne može posmatrati izolovano od ostalih funkcija i aktivnosti stanovništva, od njihovih potreba, navika i sklonosti, od razvijenosti životnog standarda, i od nivoa urbanizacije. Rekreacija se može svrstati na fizičku rekreaciju, psihičku rekreaciju, kurativnu rekreaciju a zasniva se na sljedećoj dinamičkoj aktivnosti: • pješačenje (šetnja, plainarenje, lov, ribolov) • gimnastika, atletika, borilački sportovi, plivanje, skijanje , • ameterske sportske aktivnosti, fudbal, rukomet, košarka, odbojka, streljaštvo, golf, tenis itd. • pokretni boravak u slobodnom prostoru (izlet sa igrom), • kombinovano kretanje (biciklizam, veslanje, jedrenje, jahanje itd., • psihička rekreacija (posmatranje uz emocionalno učešće u pračenju sportskih priredbi i takmičenja. Na području naselja u obuhvatu Nacionalnog parka Una prema podacima iz 2008. Nije evidentiran rad sportskih klubova organizovanih kao sportska udruženja. Evidentiran je rad društava za sportsku rekreaciju i školski sport: • • • • • • •

Fudbalsui klub „Una“ Kulen Vakuf –obnovljen rad, Šahovski klub (organizator tradicionalne manifestacije „Šahovski kamp“), Lovačko društvo „Ljutoč“ – Kulen Vakuf, Ribarsko društvo „Lipljen“ –Kulen Vakuf, Lovačko društvo „Tetrijeb“- Orašac, Kik-boks sekcija –Orašac, Školski sport je organizovan kroz rad školski sportskih sekcija.

Objekti fizičke kulture predstavljaju osnovni faktor razvoja bilo kojeg oblika sportske djelatnosti. Postojeći objekti dijele se na zatvorene i uređene otvorene sportske terene. Postojeća mreža izgrađenih objekata u obuhvatu je nekvalitetna i nezadovoljava trenutne potrebe, ali je evidentna kocentracija objekata uz postojeće Centralne osnovn škole. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

138


Zatvorenih uređenih sportskih terena u analiziranom području nema.Nema ni izgrađenih školskih filskuturnih dvorana koje su obavezijuće uz školske objekte Centralnih osnovnih škola. • Otvoreni sportski tereni su devastirani fudbalski stadion u Kulen Vakufu, površine od cca 10 000 m². (FK „Una“), • Sportski kamp u Kulen-Vakufu – za mlade sportaše uzrasta osnovnih škola, • od ostalih otvorenih sportskih terena treba pomenuti samo uređene terene uz školski objekat u Orašcu, Ostale djelatnosti urbane opreme Upravno-administrativne službe Stanica policije nalazi se u Kulen Vakufu sa korisnom površinom prostora od cca 80 m². U Kulen Vakufu je i Vatrogasni dom sa površinom objekta od cca 350 m² u kojem djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo. Objekat Veterinarske stanice je devastiran. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji općinskog organa uprave općine Bihać („Službeni glasnik općine Bihać“ broj 7/05). Lokalna uprava organizirana je i kroz rad mjesnih zajednica koje su u analiziranom prostoru organizovane kao MZ Kulen Vakuf,MZ Martin Brod i MZ Orašac. Po mjesnim zajednicama postoje mjesni uredi i kancelarije sekretara mjesne zajedice kao ekspoziture Općinskih organa lokalne uprave i najčešće su locirani u sklopu višenamjenskih objekata. U Kulen Vakufu je izgrađen objekat mjesne zajednice sa korisnim prostorom za rad službi mjesne zajednice Kulen Vakuf od cca 50 m².Prostor za rad lokalne zajednice, obezbjeđen je i u naseljima Orašac i Martin Brod.U naselju Orašac izgrađen je nov objekat za rad mjesne zajednice. Rad mjesnih zajednica (lokalne zajednice) je u izvještajima o radu Općine Bihać za 2007 godinu,ocijenjen kao zadovoljavajući. Uslužne djelatnosti Trgovina Razvijenost i izgrađenost trgovačkih objekata posebno onih za svakodnevno snabdjevanje životnim namirnicama je bitan preduslov za normalan život stanovništva jednog naselja.Trgovina je i jedna od grana privrede koja znatno utiče na razvoj turizma pa joj se sa tog aspekta mora posvetiti pažnja. Kad je u pitanju stanje u oblasti trgovine, onda se može reći da je koncentracija trgovačkih sadržaja i objekata u Kulen Vakufu gdje je u funkciji osam (8) trgovinskih objekata uglavnom svakodnevne mješovite robe od kojih je i jedna samoposluga PJ „Opal Comerc“od ostalih trgovina sve su u privatnom sektoru registrovane kao trgovačke radnje: „Uzor“, “Dedo“,“Sconto“,“Altić“ i tri mesnice dvije radnje Ćehići i jedna Mehadžić. U naselju Orašac u funkciji su četri (4) trgovačke radnje mješovite robe u Martin Brodu dvije (2) i po jedna (1) u Ćukovima,Klisi i Bastasima. Stanje razvijenosti trgovine na malo,kad se u obzir uzme broj stanovnika koji ovdje živi i disperzna raspoređenost malih naselja u analiziranom prostoru,nemože se ocjeniti zadovoljavajućom. Posmatrajući naselje zasebno, ta ocjena se donekle neodnosi na naselje Kulen Vakuf. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

139


Ugostiteljske djelatnosti

Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turističke privrede je razvijenost sektora ugostiteljstva. U obuhvatu Nacionalnog parka Una, veći broj ugostiteljskih objekata lociran je u Kulen Vakufu gdje se nalaze objekti i sadržaji Hotel „Saraj“koji ima 11 soba sa 24 kreveta,motel vila“Nana“ i prenoćište“Sara“ sa 12 kreveta,a u privatnim kućama organizovan je smještaj sa 20 kreveta što u ovom naselju obezbeđuje smještaj kapaciteta od cca 150 kreveta.Od ostalih sadžaja u Kulen Vakufu su i ( 2 ) ugostiteljske radnje kafana - bife „Una“ i „Edi“ i dva (2) restorana. U Kulen Vakufu je u funkciji auto- kamp i prenočište, „Kulen Vakuf-Buk“ U naselju Martin Brod u funkciji je Hotel „Una – C“ sa 24 kreveta, a u privatnom smještaju na raspolaganju je još 15 kreveta. U naselju Orašc u funkciji su dva (2) ugostiteljska objekta tipa kafića - bife,a u naselju Bastasi u funkciji je hotel „Bastašica“ sa 24 kreveta i jedan ugostiteljski objekat tipa kafić – bife. Iz prikazanog stanja objekata ugostiteljskog sadržaja i stanja kvaliteta izgrađenosti istih lako je zaključiti da zatečeno stanje zadovoljava trenutne potrebe.Ovome zaključku treba dodati da se u radijusu od 40 km od Kulen Vakufa naleze i ugostiteljski objekti izvan obuhvata Nacionalnog paraka Una u općinskim centrima Bihać,Bosanski Petrovac i Drvar koji sa svojim ugostiteljskim i smještajnim kapacitetima djelimično opslužuju potrebe posjetilaca i turista koji dolaze do ove destinacije u Nacionalnom parku Una. Servisne i poslovne usluge Ova djelatnost se može razmatrati u dva segmenta i to one saržaje koji pružaju poslovne usluge kao što su banke,pošte ,stanice željezničkog i cestovnog saobraćaja.Drugi segment su uslužne zanatske djelatnosti kao što su servisi za potrebe domaćinstava i ostale zanatske uslužne djelatnosti i sl. U Kulen Vakufu je u funkciji Poslovna jedinica Pošte BiH koja radi u objektu sa površinom od cca 80 m² sa dva zaposlena lica.Objektom željezničke stanice posluje RJ Kulen Vakuf. Ostalih objekata ovakve i slične namjena u analiziranom prostoru nema. Zanatske djelatnosti Zanatstvo je zastupljeno u privatnom sektoru i skoncentrisano u naselju Kulen Vakuf, gdje su registrvana dvije masarske radnje,jedan stolar i jedan prevoznik ostale djelatnosti su registrovane u oblasti ugostiteljstva.U ostalim naseljima analiziranog prostora nisu zvanično registrovane zanatske djelatnosti. Ocjena stanja uslužno - zanatskih djelatnosti je nezadovoljavajuća sa obzirom na sadašnji broj i nivo pružanja servisno - poslovnih usluga.


140


1.6. PRIRODNO I KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE 1.6.1. PRIRODNO NASLIJEĐE U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode u granicama obuhvata Nacionalnog parka Una zaštićena su slijedeća prirodna područja, prirodne vrijednosti i spomenici prirode.Zavisno od svojstava, značaja i funkcije dobra određena je njihova opća i posebna (prirodna) vrijednost, način zaštite i uvjeti korištenja u skladu sa Pravilnikom o kategorizaciji. Bastaška pećina Na osnovi Zakona o zaštiti prirode stavljena je pod zaštitu kao memorijalni spomenik prirode sa I stepenom zaštite.Pećina posjeduje naučno-istraživačku, kulturno-istorijsku i turističku vrijednost. Sedreno područje u Martin Brodu sa slapovima Rješenjem Zavoda za zaštitu ovo područje sa slapovima i svim spomenicima prirode (Jalački Buk, Srednji Buk, Milančev Buk, Veliki Buk i dr.), stavljeno je pod zaštitu, a na osnovu pravilnika o bližim kriterijima za kategorizaciju dobara kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, kao i o postupku za kategorizaciju (Službeni List SR BiH br. 29/86) ovo područje treba da dobije I kategoriju. 1986. godine usvojen je Regulacioni plan Martin Mrod. Plan je rađen sa ciljem zaštite i očuvanja prirodnih znamenitosti martinbrodske kotline, te usmjeravanja graditeljskih zahvata (stanogradnja, turizam) na lokalitete na kojima će najmanje utjecati na prirodne vrijednosti i tradicionalnu naseobinsku strukturu ovog prostora. Pećina u Martin Brodu Predstavlja rijedak primjer formiranja speleološkog objekta u sedri. Na osnovi Zakona o zaštiti prirode, ovaj objekt je stavljen pod zaštitu 1955. godine kao spomenik prirode sa II stepenom zaštite. Pećina posjeduje naučno-istraživačku i turističku namjenu. Crno vrelo na rijeci Uncu Predstavlja specifičan kraški fenomen, a posjeduje naučno-istraživački i turistički značaj. Stavljeno je pod zaštitu 1955. godine kao spomenik prirode sa I stepenom zaštite. Vrelo Ostrovica u Kulen Vakufu Na osnovu Zakona o zaštiti prirode stavljeno je pod zaštitu kao spomenik prirode. Štrbački Buk Rješenjem Zavoda za zaštitu ovo područje sa slapovima stavljeno je pod zaštitu kao spomenik prirode I. stepena zaštite. Ovo područje posjeduje naučno-istraživačke, ekološke, estetske, pejzažne i turističke vrijednosti.


141


U Prostornom planu Bosne i Hercegovine za period od 1981.-2000. godine na prostoru obuhvata Nacionalnog parka Una registrovani su slijedeći zaštičeni objekti prirodnog nasljeđa: Regionalni parkovi prirode b) „nulta“ vrijednost – Vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorišta do Ripča, stepen zaštite I-IV. Pojedine zone ove teritorije imaju najviši stepen zaštite kao izuzetno vrijedni objekti prirodne baštine: -

Kaskade i slapovi u Martinbrodu – Veliki Milančićev Buk, Jalak, srednji i Donji buk i drugi. Površina ove zone iznosi oko 5 ha .

-

Dio vodotoka, slapovi u Ripču

-

Crno vrelo na rijeci Uncu

-

Štrbački Buk na Uni kod Kestenovca

Na grafičkom prilogu – Prirodne i kulturno istorijske vrijednosti (PP R BiH 1981-2000) simbolima su označeni: -

Regionalni park prirode- Vodotoci Una i Unac na potezu od izvorišta do Ripča

-

Spomenik prirode (hidrološki)- Crni izvor(vrelo), Martin Brod

-

Spomenik prirode (geomorfološki podzemni)- Pećina u Martin Brodu

-

Spomenik prirode (hidrološki)- Vrelo Ostrovica, Kulen Vakuf

-

Memorijalni spomenik prirode Bastaška pećina

1.6.2. KULTURNO-HISTORIJSKO NASLJEĐE Području obuhvata NP UNA kontinuirano je nastanjeno od prahistorije, preko antičkih vremena i srednjeg vijeka pa sve do današnjih dana. O tome svjedoče brojna arheološka nalazišta, ostaci brojnih utvrda, gradina kao i do danas postojeći srednjovjekovni gradovi. Najbrojniji su prahistorijski lokaliteti (bronzanog i željeznog doba). To su u pravilu, visinska naselja i gradine, smještena na istaknutim geostrateškim položajima (iznad Une, kao značajne prometnice), s vizuelnom komunikacijom i svakako u blizini vode. Takva su naselja imala odbrambene zidine s teško pristupačnim prilaznim putevima i ulazima, tako da su relativno lako prepoznatljive i na pojedinim ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

142


mjestima uočljive i danas, ako kameni materijal nije raznešen ili upotrebljen u druge svrhe. Na iste upućuju i brojni, do danas sačuvani toponimi, grad, gradina, gradac i sl. . INVENTAR KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLJEĐA U OBUHVATU NACIONALNOG PARKA UNA • Nalazišta prahistorijskog doba 1. Drenovača (Lohovo), Prahistorijska gradina Na vrhu ogoljenog kamenog brijega sa zapadne strane ima jednostruki, a sa južne i istočne dvostruki kameni bedem. Branjeni bedem eliptičnog su oblika cca 170x70 m . 2. Gradina (Međugorje), Prahistorijska gradina S pristupačne , sjeverne strane, plato je branjen poprečnim bedemom, dužine 86m , a visine 6 m . Kasno bronzano do mlađe željezno doba. 3. Mali Ljutoč (Račić), Vjerovatno naselje željeznog doba Na kosi između kota 941 i708, na sjevernoj padini Međugorja ima ulomaka prahistorijske keramike. 4. Čardak (Doljani), Prahistorijska gradina Gradina je dosta uska, veoma duga (cca 370m). Na sredini poprečnog bedema temelji „čardaka“ iz turskog perioda. 5. Gradina Luke (Klišević), Naselje kasnog bronzanog i željeznog doba Nalazi se na izbrešku brda Stoparuša (dužine cca 100 m, širine cca 80 m), uz samu desnu obalu Une iznad Štrbačkog buka. 6. Gradina (Mala i Velika) Klišević, Praistorijska gradina Na zaravanku polumjesečastog oblika iznad desne obale Une podjeljeno jarkom na Malu (165x95 m) i Veliku Gradinu (260x245 m). 7. Ostrovički grad (Ostrovica), Prahistorijska gradina Od praistorijske gradine očuvani su mjestimično ostaci zaštitnog bedema. Srednjovjekovni grad se sastoji od okrugle branič-kule, visine cca 8-10 m i nešto gradskih zidina. Uz srednjovjekovni dio dozidani su, u tursko doba, kvadratni gradski bedemi i višeugaona kula na sjeveru. Pominje se u 15. i 16. vjeku. 8. Ljutica gradina (Ostrovica), Prahistorijska gradina Kameni bedem štiti ovalni plato, najveće širine 118 m . Vjerovatno pripada kasnom bronzanom ili željeznom dobu. 9. Gradina (Veliki Stijenjani), Praistorijska gradina Dosta slabo očuvan kameni bedem opisuje plato veličine cca 80x40 m .Na najpristupačnijoj, NE strani, tzv. Limitni ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

143


tumulus, ojačanje bedema, a možda i ostaci kule ili osmatračnice. Kasno bronzano i željezno doba.

10. Kućerine (Veliki Stijenjani), Nekropola sa tulumima Na prostoru oko pravoslavnog groblja, do padina brda Misinovac (tragovi praistorijskog naselja nisu konstatovani), nalazi se cca 200-300 kamenih tuluma prosječne visine 0,5-1 m, promjera 6-12 m. 11. Crkvina (Veliki Stijenjani), Ostaci srednjovjekovnog groba(?) ukopani u prahistorijski tumulus, osnove 18x12 m . U sredini tumulusa ozidana kamera 2x1 m, orijentacije EW pokrivena kamenim pločama. 12. Gradina (Malo Očijevo), Praistorijska gradina Utvrđeno naselje nepravilnog ovalnog oblika (veličine cca 200x120 m), orijentirano NW-SE; na W i S padine veoma strme, na N dvostruki, a na E jednostruki zaštitni bedem. Nalazi i ulomci praistorijske keramike. 13. Gradina (Martin Brod), Prahistorijska gradina Tragovi utvrđenog naselja.

15.

16. 17. 18.

14. Gradina (Gornji Boboljusci), Prahistorijska gradina S ove gradine potiče jadan bronzani srp. Vjerovatno pripada kasnom bronzanom dobu. Gradina 1 (Bastasi-Podbrina), Prahistorijska gradina i rimska utvrda Smještena iznad sklopa Berek na desnoj obali Unca, nizvodno od ušća Bastašice. Branjen trostranim nasipom. Ostaci četverokutne zgrade zidane u malteru. Nalazi: obilje gradinske keramike i jedno koplje. Naokolo su brojni tumuli iz bronzanog, željeznog i rimsko g doba. Gradina 2 (Bastasi-Podbrina), Prahistorijska gradina Smještena na desnoj obali Unca i branjena kameno-zemljanim nasipom. Površinski nalazi: mnoštvo prostoručno rađene keramike. Brončano i željezno doba. Obljaj (Bastasi), Praistorijska gradina Smještena na zaobljenom stožastom brdu na lijevoj obali Unca. Nasip (suhozid) zarastao, zarušen i raznesen. Na padinama obilje fragmenata keramike. Crkvina Pod (Orašac), Praistorijska gradina Na platou brda, ovalni kameni bedem 10x15 m Tragova građevine nema. • Nalazišta iz doba rimske vladavine

19.

Crkvina (Doljani), Kasnoantička crkva U području sela, god. 1895. Otkopana je ruševina crkve kvadratičnog tlocrta sa relativno velikom polukružnom apsidom. Prema načinu gradnje i nalazima zgradu je moguće datirati u kasnoantičko doba u 5-6 vj. n. e. . U ruševini su kao spolije otkriveni fragmenti rimskog natpisa i urna japodskog tipa na kojoj se spominju Aurelius Clementinus i Aurelius Maxsimus.


144


20.

Gradina - (Bastasi-Podbrina), Praistorijska gradina i rimska utvrda Smještena iznad sklopa Berek na desnoj obali Unca, nizvodno od ušća Bastašice. Branjen trostranim nasipom. Ostaci četverokutne zgrade zidane u malteru. Nalazi: obilje gradinske keramike i jedno koplje. Naokolo brojni tumuli. Bronzano i željezno doba i rimsko doba. • Nalazišta iz srednjeg vijeka 1.

Grčka (Ostrovička) Crkvina, Vjerovatno kasnosrednjovjekovna crkva zapadno od Grada. Pod gomilom kamena nepravilnog pravougaonog oblika veličine10x8 m , temelji zgrade od lomljenog kamena i vrlo tvrdog maltera, vjerovatno ostaci crkve.

2. Orašac (Orašac), Kasnosrednjovjekovni grad Na istaknutom brdu iznad Orašačkog potoka sačuvana je okrugla kula, nešto oštećena, visine oko 12 m i dio zidova gradskog obora, orijentisanog NW-SE dužine oko 80 m . Kula je srednjovjekovna, ostali objekti iz turskog doba. 3. Rmanj (Martin Brod), Srednjovjekovni grad Ruševine grada na ušću Unca u Unu. Gradski bedemi porušeni do temelja. Sačuvala se obla kula visoka cca 10 m kod koje su etaže odvojene svodovima. Grad je podignut krajem 14. ili početkom 15. vijeka. 4. Crkvina (Careva Luka), Očigrije, Ostaci srednjovjekovne crkve i nadgrobni spomenici Ostaci srednjovjekovne crkve i nadgrobni spomenici. Ruševine crkvene građevine, među njima dvije baze stubova romaničkog stila, 12-13 v. I nekoliko stećaka u obliku ploča. Kasni srednji vijek.

NACIONALNI SPOMENICI Historijska građevina – mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Srpski pravoslavni manastir Rmanj sa ostacima originalnih fresaka u Martinbrodu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). Pokretnu imovinu iz stava 1. ove tačke sačinjavaju fragmenti fresaka aplicirani na nosač. Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 35/109-1, posjedovni list broj 240, k.o. Veliki Cvijetnić, općina Bihać, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Građevina novog manastirskog konaka koja se nalazi sjeverno od manastirske crkve, izgrađena na k.č. broj 35/109-1, k.o. Veliki Cvijetnić, kao ni objekat manastirske crkve obnovljene osamdesetih ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

145


godina prošlog vijeka nisu zaštićeni odredbama ove odluke kao nacionalni spomenik i na njih se ne primjenjuju mjere zaštite utvrđene ovom odlukom. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02, 27/02 i 6/04). II. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. III. S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se slijedeće zone zaštite: I zona zaštite obuhvata dio k.č. broj 35/109-1, k.o. Veliki Cvijetnić na kojem je izgrađena manastirska crkva. U okviru te zone dozvoljeni su samo istraživački radovi, radovi konzervacije i restauracije, te radovi kojima je cilj prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite). II zona zaštite obuhvata dio k.č. broj 35/109-1, k.o. Veliki Cvijetnić, na lokalitetu starog samostanskog konaka, u prostoru definiranom sljedećim granicama: po pravcu jug-sjever, između samostanske crkve i građevine novog manastirskog konaka, a po pravcu zapad-istok, počevši od asfaltirane ceste zapadno od samostanskog kompleksa, sve do prve linije grobova istočno od samostanske crkve. U okviru te zone dopošta se provođenje arheoloških istraživačkih radova, te konzervatorsko-restauratorski radovi, kao i uređenje navedenog dijela k.č. broj 35/109-1, te radovi čiji je cilj prezentacija arheoloških nalaza, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno nadziranje nadležne službe zaštite. IV. Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke. V.


146


Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu. Podaci o dobru Lokacija Manastir Rmanj se nalazi u mjestu Martinbrodu, na zračnoj udaljenosti od: cca 43 km jugostočno od Bihaća, 19 km zapadno od Bosanskog Petrovca i cca 24 km sjeverozapadno od Drvara, u neposrednoj blizini granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom. Manastir, izgrađen cca 30 metara od lijeve obale Unca, nalazi se na udaljenosti od cca 700 m jugoistočno od ušća Unca u Unu. Plato na kojem je izgrađena manastirska crkva ima nadmorsku visinu od cca +324 m.n.v. (1) Istočno od manastirske crkve, u periodu 70/80-tih godina 20. vijeka izgrađeno je nekoliko ribogojilišnih bazena. Najveći od njih, sagrađen na deniveliranom platou, na koti +320,90 m.n.v., gabaritnih mjera cca 80 x 145 metara, nalazi se na na udaljenosti od cca 45 metara od crkve. Dolina Une je sa sjeveroistočne strane okružena ograncima Osjenčice (vrh 1795 m), sa jugozapadne strane ograncima planine Sjenice (vrh 1114 m), a u neposrednoj blizini manastira, jugoistočno, je Očigrijansko brdo (ili Ćelije), a sjeveroistočno od manastira Očijevsko brdo (spominje se i pod nazivom Pogledalo). Historijski podaci Nije poznat tačan datum osnivanja manastira, ali se njegov postanak može datirati u kraj 15. vijeka, odnosno početak 16. vijeka. U starijim dokumentima manastir Rmanj se naziva: Hrmanj, Ajerman, Chermlja, Szermil, Hermanya, Herman(2). U tri listine(3) pisane glagolskim pismom iz 1448., 1451. i 1478., spominje se Rmanj, kao glavni grad lapačkog(4) plemena(5). Spominjanje rmanjskih monaha u Kruševskom pomeniku (kraj 15. vijeka) predstavlja najstariji(6) pisani trag o tom manastiru, kao i pominjanje manastira Rmanj iz 1498., kada su vojvode Petar, Petrašanin i Vukodrag platili izradu ikone Bogorodice sa Hristom, namijenjene rmanjskom manastiru(7). U ljeto 1515. u njemu je skovan srebrni kivot(8) trudom starca Makarija, iz iste godine je i veliki srebrni putir(9), velika srebrena kadionica je iz 1516. Pronađen je i jedan manastirski pečat iz 1553. godine(10). Prema podacima iz pisanih izvora(11), manastir je zapaljen 1563. godine. U njemu je od 1566. godine sjedište Dabrobosanske episkopije(12). Rmanj je 105 godina bio sjedište dabrobosanskih mitropolita: Varlama, Aksentija, Gavrila (Avramovića), Teodora, Hristifora, Milentija, Gerasima i Gavrila (Predojevića). U periodu između 1548. i 1577. Turci su osvojili Baniju, odnosno predjel između rijeka Une, Kupe i Save do blizu Karlovca. (13) Svi crkveni predmeti iz rmanjskog manastira su poslije 1578. preneseni u manastir Marču(14). „I tom prilikom je Gavrilo(15) mitropolit sa svim kaluđerima, jeromonasima i monasima, na broju oko 70, iz Bosne, blizu velikog grada Bihaća, od vode Zrmanje iz manastira Hrmna hrama Sv. Nikole čudotvorca pobegao i sve manastirske stvari, knjige i drugo što se i danas nalaze u Marči preneo.“(16) ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

147


Zabilježeno je nekoliko spominjanja manastira Rmanj u 17. vijeku. Monah Teodosije je 1612. poklonio manastiru jedan panegirik(17).(18) U Memorandumu varaždinskih Srba, iz 23. aprila 1750., spominje se Jevanđelje(19), prepisano u manastiru Rmanj, koje je iz Rmnja prenesenu u manastir Marču. Iste godine manastirska crkva je dobila novi pokrov od klisa (šindre)(20). Jedan rmanjski zapis, koji se čuvao u manastiru Lepavini, svjedoči o postavljanju 1632-1633. novog poda u crkvi, a radovi su izvršeni u vrijeme igumana Mihaila, a u isto vrijeme, ukrašena su i dva krsta sa srebrom, zlatom i dragim kamenjem.(21) Početkom 17. vijeka manastir Rmanj postaje sjedište dabrobosanskih mitroplita, koji iz Rmnja stoluju punih 110 godina. Najznačajniji od ovih mitropolita bio je, nesumnjivo, mitropolit Teodor, koji je ponio i titulu egzarha cijele Dalmacije i koji je 1615. godine iz Rmnja osnovao prvu srpsku bogoslovsku školu – bogosloviju u manastiru Krki. Godine 1638. je uslijedilo novo iseljavanje rmanjskih kaluđera, predvođenih igumanom Kirilom Nikšićem i dabrobosanskim mitropolitom Gavrilom Predojevićem u manastire Marču i Lepavinu, koji sa sobom prenose i crkvene dragocjenosti. (22) Na zatjev izvjesnog Save Stanisalića, jeromonah Kiril Nikšić, postriženik manastira Rmnja, je u Marči, 1657. godine, prepisao jedan psaltir(23), a nema podataka da li je u to vrijeme bilo monaha u Rmnju(24). Turci su 1663. godine ponovo zapalili manastir Rmanj, a nakon obnove, manastir je naseljen 1737. godine(25). Brojna su spominjanja manastira Rmanj u 18. vijeku: „g. 1735 njegov minej(26), g. 1741 priložena mu je irmologija(27), a g. 1741 prolog(28); g. 1754 nabavljen je za nj prolog trudom igumana Vasilija zvanog »Tašme«(29); g. 1755 se spominje iguman Vasilije(30), a g. 1762 iguman Milentije Vukolević(31), g. 1784 priložen mu je kivot (sada u manastiru Krupi)(32) i putir (sada u manastiru Krupi)(33).“(34) Za vrijeme rata 1788-1791. godine, između Austrije i Turske, ponovo je izgorio manastir Rmanj, kaluđeri izbjegli u Liku i Dalmaciju, manastir ostao napušten narednih 78 godina (sve do 1863.)(35). U periodu 1863.-1865. manastir je popravljen: „Narodni zastupnik Gavro Vučković(36) kod otomanskoga je dvora u 1863. god. izradio dozvolu da se Manastir popraviti i ponoviti smije. Narod čuvši za ovu dozvolu pohita sa dobrovoljnim prilozima te ovaj zastupnik kroz dvije godine sv. Obitelj obnovi i 1865. god. uprav na Uspenije Bogorodičino u njojzi bude svršena prva sv. Liturgija koja kroz više godina svršavana nije.“(37) Postoje podaci da je manastir bio popravljan u 1874.(38), ponovo zapaljen u buni 1875./1876. godine, kada mu je zapaljen krov i oštećene freske, a obnovljen 1883. godine: „...u obnovljenju oko 1883. potpuno i obilno snabdjevan nužnim predmetima.“,.. „a gosp. Bilbija veli da je ovaj božiji hram okićen ikonama i drugim stvarima crkovnim, te je svojim bogatstvom u takvim stvarima nadkrilio mnoge gradske hramove(39)“. U radu Koste Novakovića, iz 1894., dat je detaljan opis obnovljenog manastira. U vrijeme II svjetskog rata, na Veliki četvrtak, 23. aprila 1944. godine, manastir Rmanj su bombardovali Nijemci i porušili ga do temelja. Tom prilikom uništene su dragocjene freske kojima je manastir Rmanj bio oslikan. Godine 1974., za vrijeme episkopa dalmatinskog Stefana je započeta, a osamdesetih godina 20. vijeka, episkopa dalmatinskog Nikolaja (Mrđe) i episkopa Hrizostoma (Jevića), bihaćko-petrovačkog završena obnova manastirske crkve. Obnavljanje manastira započeto je 1974. godine, za vrijeme episkopa dalmatinskog Stefana (Boce), a nastavljeno za vrijeme episkopa dalmatinskog Nikolaja (Mrđe) i episkopa Hrizostoma, bihaćko________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

148


petrovačkog. Temelji za novi manastirski konak osvećeni su 1993. godine, a zamonašen je i prvi sabrat manastira Rmnja, 1994. godine. U ratu 1992-1995., za vrijeme akcije „Oluja“, manastirska crkva je devastrirana: krov granatiran, uništene freske, a bogoslužbeni predmeti i crkvene knjige razbacani. Monasi su se u manastir Rmanj vratili 1998. godine, a 2003. godine je nastavljeno sa započetom gradnjom konaka, koja još uvijek traje. Opis dobra Manastirskom kompleksu se pristupa sa zapadne strane, sa lokalne ceste koja povezuje most preko Unca i naselje Martinbrod. Manastirski kompleks je sa istočne strane (prema ribnjaku) ograđen zidom, zidanim šljakobetonskim blokovima, visokim cca 2,00 metra, dok je sa zapadne strane, prema putu, kompleks ograđen ogradom od drvenog kolja i pletene metalne mreže. Manastirska crkva Sačuvana su dva opisa nekadašnjeg izgleda manastirske crkve, jedan iz 1894., a drugi iz 1904.(40) godine.Uz opis iz 1904., koji je dosta sličan onom iz 1894., dat je veoma precizan crtež osnove crkve. Opis crkve iz 1894.(41), u svom radu(42) parafrazira Vojislav Matić. Citiramo: „Opis iz 1894.(43) godine kaže da je manastirska crkva sazidana od sige i okrenuta ka istoku, sa polukružnom oltarskom apsidom širine 3,31 cm. Dubina apside do zidane ikonostasne pregrade je 4,75 m a širina celog oltarskog prostora (sa proskomidijom i đakonikonom) je 6,93 m. Pregradu između naosa i oltarskog prostora čini zid debljine 68 cm, sa tri otvora iste visine od 1,94 m. Carske dveri su široke 87 cm, a severne i južne 74 cm. Naos crkve je dug 5,67 m, a širina mu je 6,39 m (treba 6,93 kao i u olatru). Priprata crkve je duga 6,39 m, široka 4,35 m i visoka 5,07 m. Bila je odvojena od prednaosa crkve zidom na kojem su bila vrata široka 92 cm a visoka 2,47 m. Sa leve i desne strane ovih vrata bile su dve niše. Vrata na zapadnoj strani crkve su široka 1,55 cm, a visoka 2,05 cm. Obimni zid crkvene građevine je imao debljinu 75 cm. Pevnički prozori na južnoj i severnoj strani crkve su široki 80 cm a visoki 1,87 m. Centralni oltarski prozor je širok 65 cm a visok 1,55 m. Prozori na proskomidiji i đakonikonu su široki 50 cm, a visoki 74 cm. Iznad priprate je jedan svod (podužni, polubličasti, visine 5,07 cm), a u naosu četiri svoda nose okruglo kube visine 5 do 6 metara. Visina kubeta sa krstom (spolja) je 7 do 8 metara. Kube, pokriveno limom, ima četiri prozora okrenuta prema stranama sveta, široka 25 cm, a visoka 1,50 m. Oltarska apsida je posebno pokrivena nižim krovom čije rastojanje od zemlje iznosi 3,80 m. Visina krova nad proskomidijom i đakonikonom je 4,50 cm a krovne površine iznad naosa okružuju kube i njihova visina od zemlje iznosi 6,73 cm. Krovne površine na priprati su niže od naosa i rastojanje od strehe do zemlje iznosi 3,42 cm a sa zapadne strane visina do lastavice (grbine) je 6,06 cm. Iznad portala na zapadu je usečena niša za ikonu širine 65 cm i visine od jednog metra.” Crkva je jednobrodna, pravougaone osnove (vanjskih gabarita cca 8,20 x 18,92 m) sa dubokim lukovima (dubine cca 61-67 cm, a raspona cca 2,52-2,56 m) prislonjenim uz podužne zidove i kupolom (unutrašnji dijametar cca 3,00 m, vanjski cca 4,00 m) oslonjenom na slobodno stojeće stupce (cca 60 x 70 cm), a u dispozicionom smislu se sastoji od naosa (cca 5,46 x 6,95 m) sa oltarskim prostorom (cca 2,80 x 6,92 m) i polukružnom apsidom (unutrašnjeg radijusa cca 2,23 m) i priprate (cca 4,30 x 5,76). Od oltarskog prostora naos je odvojen zidanom oltarskom pregradom (debljina zida cca 62 cm) sa tri polukružno zasvedena prolaza (šrine cca 37,5-47 cm visina 2,30 m). ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

149


Crkva ima jedan ulaz širine 1,55/1,64 m (vanjska/unutrašnja zidarska mjera) u osovini zapadne fasade, sa arhitravnom gredom iznad koje se nalazi polukružna niša sa prikazom zaštitnika crkve (sv. Nikole). Prozorski otvori, visine 1,40/1,65 (vanjska/unutrašnja zidarska mjera) za osvjetljavanje unutrašnjeg prostora crkve imaju polukružne završetke, a prodori svih prozorskih otvora kroz tijelo zidova u kojima se nalaze imaju konične forme radi što boljeg osvjetljenja unutrašnjosti crkve. Prozori su pravougaoni sa lučnim završecima. Na tamburu se nalaze četiri pravougaona prozora, visine 1,55m (unutrašnja zidarska mjera) sa polukružnim završecima. Spoljna arhitektura crkve je jednostavna, a jedinu dekoraciju predstavlja vijenac plitkih arkadnih niša (ukupno 12 niša u vijencu) postavljen ispod vijenca kupole. Zidne površine nisu raščlanjene. Podovi priprate, naosa i oltarskog prostora su izvedeni sa završnom obradom od kamenih ploča. O pokretnom naslijeđu Detaljniju analizu i porijeklu fresko-ansambla rmanjske crkve dao je Zdravko Kajmaković u svoja dva rada, u Zborniku Svetozara Radojčića iz 1969. u članku »Manastir Rmanj i njegove freske« i u knjizi iz 1971. godine »Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini«. U njima Kajmaković za rmanjsku crkvu kaže da je to »najzapadniji lokalitet sa srpskim freskama u Bosni.« (Kajmaković, 1971., 111) On navodi da su freske nastale krajem XV ili početkom XVI vijeka, a svakako prije 1520. godine, kada su ove krajeve osvojile Osmanlije. Tome u prilog ide i činjenica da je crkva oslikana neposredno poslije izgradnje objekta, što potvrđuje odsustvo donjeg sloja malterne podloge, koja bi se morala pronaći prilikom rekonstrucije crkve, da je crkva u dužem periodu korištena bez svog fresko-ansambla – njeni šupljikavi sedreni blokovi u unutrašnjosti morali bi biti malterisani. (Kajmaković, 1969., 142) Prvi pisani podatak o rmanjskim freskama ostavio je Kosta Novaković u Bosansko-hercegovačkom istočniku 1894. godine. On u tekstu navodi pretpostavku da su posljednji tragovi rmanjskog živopisa pokriveni malterom oko 1878. godine. Međutim, Zdravko Kajmaković smatra da se prekrivanje rmanjskih fresaka desilo nešto ranije, 1863. godine, za vrijeme velike obnove crkve. Kajmaković navodi da su freske »u momentu malterisanja bile u veoma teškom stanju« i da su »... uglavnom nestale u teškim kataklizmama kroz koje je prošao manastir. Sačuvano je samo nešto fragmenata na prizemnim zonama, pod zemljanim nasipima formiranim podizanjem patosa u protezisu i oltarskoj konhi.« (Kajmaković, 1971., 112) Prilikom otkopavanja srušene crkve, otkopavanja temelja crkve i čišćenja fresaka pokazalo se da su crkva i priprata bile oslikane u isto vrijeme. Ustanovljeno je da je sokl bio ukrašen okerastim nabranim draperijama koje su visile na crvenoj borduri sa kružnim alkicama. Draperija je po gornjem rubu bila ukrašena sa tri horizontalne paralelne crvene linije koje prate nabore, a ostali dijelovi su bili ukrašeni sa po tri afrontirana polukruga, također crvene boje. Ovakva dekoracija tekla je čitavom dužinom sokla u naosu i priprati. Iznad sokla i draperije, između crvenih bordura oivičenih bijelim linijicama, duž cijele zidne površine protezala se traka sa cvjetnom ornamentikom originalnog motiva. Pozadina ove trake bila je na ivicama obojena širokim potezima četke svijetlijim okerom, dok je kroz sredinu zadržala bijeli ton prvog sloja malterne podloge. Sredinom trake razvijala se tamnozelena grana sa koje su izrastali krinoliki cvjetovi sa vrežicama na vrhu, a iza njih su dolazili listovi akantusa sa crvenim kružićem u sredini i na vrežicama na vrhu. Jedan krin i akantus predstavljali su osnovnu ornamentalnu jedinicu koja se ponavlja, koja je uvijek varirala u tri tona: tamnoplavo, tamnozeleno i tamnoljubičasto. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

150


Slična cvjetna traka sa stilizovanim cvjetovima lala izvedenim u okerastom i smeđem crtežu ukrašavala je istočnu ivicu sjevernog zida protezisa. Zapadna ivica istočnog zida bila je pokrivena ornamentikom formiranom ukrštanjem valovitih linija upisanim na šah-osnovu, sa žutim, ružičastim, zelenim i plavim polukrugovima – »vjetrovkama«. Najočuvanija cijelina bivšeg fresko-ansambla u Rmnju bila je sačuvana na sjevernom zidu protezisa. Tu je otkrivena figura arhanđela Mihaila. Figuri arhanđela je nedostajala glava, ramena i lijeva ruke. Pozadina freske je bila u donjem dijelu zelena, a gornjem tamnoplava. Plašt arhanđela, koji se u kovitlacima spušta gotovo do tla, bio je crvene boje, oklop okerast sa tamnosmeđim crtžom detalja, haljina ispod oklopa plava, čakšire žute sa karakterističnim kružnim naborima na koljenima, čizme ljubičaste sa biserima iznad srednjeg zareza, a u ruci arhanđela bio je naslikan ružičasti plameni mač. Ružičastom bojom obojeni su i vrhovi krila, a uz balčak mača bio je sačuvan dio šake i podlaktice, na osnovu kojih je bilo moguće naslutiti inkarnat tijela. Kajmaković navodi da je on bio maslinastozelen u osnovi sa tamnožutim namazom na osvijetljenim mjestima. Tragovi fresaka u apsidalnoj konhi otkrivali su pet figura svetih otaca na svakoj strani konhe. Natpisi nisu ni ovdje bili sačuvani. Arhijereji su predstavljeni okrenuti prema istoku, blago nagnuti. U rukama su držali razvijene svitke. Ostali su sačuvani dijelovi torza centralnih figura na južnoj polovini apside. Sveti oci predstavljeni su ogrnuti u bjeličaste svešteničke odore ukrašene crvenim krstićima upisanim u krugove. Epitrahilji su bili tamnocrveni ili tamnozeleni, ukrašeni nizovima bisera i elipsastim formacijama dragog kamenja uokvirenim biserima. Na rubovima, dolje, epitrahilji su bili ukrašeni ružičastim kićankama. Jedan sveti otac imao je zelene papuče sa crvenom aplikacijom na vrhu. U manastiru Rmanj na fresko-ostacima nije bio sačuvan ni jedan lik, ni jedno slovo, po čemu bi se jasnije sagledale slikarske osobenosti majstora. Kajmaković navodi da je on ipak bio po mnogo čemu originalan slikar. Tako navodi ornamentalni friz sa floralnim motivima iznad sokla koji se ne sreće na drugim freskama u Bosni i Hercegovini. Po Kajmakoviću se on može jedino porediti sa sličnim uzorima u Zadru i Splitu(44). Arhanđela Mihaila slikar predstavlja na istočnom zidu protezisa, a u srpskom živopisu je uobičajeno da se on predstavlja uz ulazna vrata, koji on kao »vojnik božiji« čuva sa mačem u rukama. Kajmaković nadalje navodi da slikar poklanja ornamentici izuzetnu pažnju. Na istočnom zidu protezisa jedno polje u prvoj zoni bilo je rezervisano za samostalni ornamentalni pano. Nabrane draperije na soklu bile su završene ornamentalnom trakom slično kao i u manastiru Papraća, samo što su u rmanjskom slučaju upotrebljavani daleko bogatiji motivi. Kajmaković, sudeći po tijelu arhanđela Mihaila, smatra da ljudske figure nisu bile najsrećnije proporcionizirane – noge su slikane nešto kraće, dok je trup predstavljan nešto šire. Kajmaković također navodi da su pancirne pločice na arhanđelovim grudima, naslikane nepažljivo i shematizirano. Smatra da se na njima ne vidi minucioznost koju slikar pokazuje kada radi ornamentiku koju čak obogaćuje i valerima. Paleta mu je bogata – pored nekoliko tonova crvene boje, on upotrebljava i dva tona zelene, zatim tamnoplavu, čistu plavu (koja se u to vrijeme veoma rijetko upotrebljavala i gotovo redovno bila zamjenjena jeftinijom varijantom crne boje), ružičastu, oker, sivu, smeđu, ljubičastu, zelenomaslinastu, ciklamu i crnu. Kajmaković navodi da su originalnosti rmanjskog slikarstva rezultat »zapadnih primjesa na ovu struju srpske umjetnosti koja je zaobilaznim putem, preko srednje Dalmacije u XV i XVI vijeku, stizala i do perifernih područja zapadne Bosne«. (Kajmaković, 1971., 115) Također Kajmaković smatra da se podudarnost između arhitekture crkava u Rmnju i Gomionici i crkava u Krki i Krupi možda može pratiti i na zidnom slikarstvu pravoslavnih bogomolja u Dalmaciji. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

151


Na kraju Kajmaković zaključuje da su fragmenti fresaka u manastiru Rmanj nastali krajem XV ili početkom XVI vijeka i da su rezultat rada izdvojene grupe srpskih slikara, koji su, stvarajući duboko na zapadu u komplikovanim kulturnim i političkim uslovima, izgradili jedan specifičan umjetnički jezik u okvirima starog srpskog slikarstva, te ga na taj način obogatile za još jednu varijantu. Danas ne postoji više ni jedan objekat sa sličnim freskama(45). (Kajmaković, 1971., 114-116) Nakon rekonstrukcije crkve, Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, je u crkvu postavio nekoliko fragmenata fresaka. Fragmenti fresaka su aplicirani na nosače sa malternom podlogom i potom pričvršćeni na zid crkve. U augustu 1995. godine, tokom akcije »Oluja« fragmenti fresaka su nestali. Ostala je samo jedna ploča dimenzija 35 x 35 cm na južnom zidu crkve. Na njoj su vidljivi motivi rozeta u oker, plavoj i ružičastoj boji. Rozete su naslikane na tamnijoj plavoj podlozi. Na ikonostasnu pregradu su postavljene ikone. Trenutno gornju zonu prekrivaju kaširane ikone manjeg formata, dok su ostale rađene tehnikom tempere na drvetu. Ove posljednje su pozajmljene iz Eparhije bihaćko-petrovačke i nisu vlasništvo manastira. U crkvi je vladičanski tron postavljen 2004. godine. Rad je Zdravka Popovića iz Banje Luke. U niši nad ulaznim vratima nalazi se mozaik sa predstavljenim sv. Nikolom. Mozaik je urađen osamdesetih godina XX vijeka. Na udaljenosti od oko 15-20 metara sjeverno od crkve izgrađena zgrada novog manastirskog konaka. Zgrada novog konaka je zidana od opečnih blokova sa vertikalnim i horizontalnim armiranobetonskim serklažima, pokrivena je crijepom, ima podrum, prizemlje, sprat i potkrovnu etažu, a sama zgrada ima gabaritne dimenzije cca 13 x 28,50 metara. Uz južnu fasadu zgrade novog konaka, prislonjen je armiranobetonski postament, gabarita cca 4 x 4 m, za budući zvonik, koji treba imati visinu od cca 22,50 m. Istočno od crkve, nalazi se aktivno groblje, a najstariji grobovi koji potiču iz početka 20. vijeka, locirani su na dijelu manastirske cjeline na kojoj se nalazilo istočno krilo starog manastirskog konaka. Na istoj strani, ispod drvene nadstrešnice pokrivene salonit pločama, nalazi se čelična konstrukcija na kojoj su ovješena tri zvona. Zvona su proizvedena 2005. godine u Livnici Kremenović u Belosavcima, a osvećena 2. oktobra 2005. godine. Zvona su priložena manastiru kao privatni dar, a, također je, iz budžetskih sredstava općine Bihać (izvršenje za 2004. godinu) izdvojeno 3.000 KM za potrebe nabavke zvona za manastir(46). Dosadašnja zakonska zaštita Dokumentacija (Dosije, Rješenja o stavljanju dobra je pod zaštitu države, Rješenja o upisu u Registar nepokretnih spomenika kulture, i sl.) Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH iz Sarajeva o pravnoj zaštiti Manastira Rmanj je stradala u ratu 1992-1995. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je donijela odluku o stavljanju Manastira Rmanj kod Drvara na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 210. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. godine Manastir Rmanj je bio evidentiran kao kulturno-historijsko dobro i svrstan u I (prvu) kategoriju. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

152


Sadašnje stanje dobra

Odabrani položaj na lokaciji manastirske parcele, a naročito veličina zgrade novog samostanskog konaka (koji je u izgradnji), zatvaraju sve vizure prema manastirskoj crkvi, te znatno umanjuju umjetničku vrijednost, čitljivost i ambijentalne vrijednosti manastira Rmanj. Fragment freske apliciran na nosač dimenzija 35 x 35 cm postavljen je na južnom zidu crkve. Fragment se nalazi u dobrom stanju. U augustu 1995. godine, tokom akcije »Oluja« iz crkve su nestali fragmenti fresaka postavljeni prilikom rekonstrukcije crkve.

SPOMENICI SA PRIVREMENE LISTE NACIONALNIH SPOMENIKA 1. Groblje pod Ostrovicom 2. Ostrovac-Ostrovački grad, prahistorijska gradina, srednjevjekovni i osmanski grad 3. Tvrđava Havala 1.7. NAMJENA PROSTORA OSNOVNA NAMJENA PROSTORA – BILANS POVRŠINA Namjena Naziv Površina u ha Poljoprivredno Poljoprivredno zem. 10.510,72 Šumske i šumsko Šumske i šumsko 22.451,48 zem. zem. Građevinsko Stanovanje 302,64 zemljište Privreda 9,08 Neplodno Vodne površine 312,83 Saobraćajnice 68,73 Eksploatacione i 19,64 istražne površine Deponije 5,14 VIII kategorija 1.089,68 goleti i kamenjari UKUPNO 34.770,00

Površina u % 30,2 64,6 0,9 0,0 0,9 0,2 0,0 0,0 3,1 100


153



154



155


1.8. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ Oštećenja zemljišta Kontaminacija zemljišta Kontaminacija zemljišta može biti , teškim metalima , kiselim kišama i pesticidima . Kako na području NP nema sistematskog mjerena (monitoringa) stanja i promjena kvaliteta tala nije moguće dati tačane podatake o stepenu onečišćenosti. Najizraženiji vid kontaminacije je od različitih polutanata koji se unose iz raznolikog čvrstog otpada i drugih materijala na većem broju divljih deponija, kao i od otpadnih voda koje dospjevaju u zemljište iz neadekvatnih septičkih jama, zbog nepostojanja kanalizacione infrastrukture , naročito u seoskim sredinama. Na temelju postojećih saznanja o načinu korištenja zemljišta, nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. Podaci o potrošnji mineralnih đubriva (manje od 60 kg/ha) ukazuju da se mineralna đubriva koriste gotovo simbolično. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva (čija je potrošnja ispod 1 kg/ha oranične površine), a proizvodnja stajskog gnoja na tom području od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja. Ovo ukazuje da prostor Općine ima zdrava zemljišta i predstavlja ekološki čisto područje gdje je moguće organizovati proizvodnju tzv. zdrave hrane . Obzirom na buduću namjenu lokaliteta „Filteri“ kod Bastasa (bivše odlagalište tzv. „bijelog mulja“ Fabrike celuloze iz Drvara) potrebno je detaljno ispitati tlo na istom lokalitetu te u skladu sa rezultatima ispitivanja predložiti mjere sanacije ili eventualno uklanjanje taloga na bezbijednu lokaciju. Kontaminacija minsko- eksplozivnim sredstvima Javlja se kao posljedica ratnih dejstava (92-95.) na ovom području i predstavlja specifičan vid zagađenja zemljišta . Ona ne samo da ugrožava živote ljudi i životinja , nego isključuje znatne površine iz dalje upotrebe za proizvodnju hrane ili izgradnje . Na području obuhvata Nacionalnog parkla Una, prema podacima MAC-a , kontaminiran minsko-eksplozivnim sredstvima je 1.070,161 ha ili 0,03%, rizičnih površina je114,5 ha ili 0,0032% ukupne površine, a bez utvrđenog rizika 139,7 h ili 0,004% od ukupne površine. Do 2008. Godine deminirano je 21,369 ha ili 0,0006% od ukupne površine obuhvata Nacionalnog parka. Degradacija zemljišta Inicirana je nepravilnom obradom zemljišta na terenima sa većim nagibom i nekontrolisanom sječom šuma, a direktna posljedica je pojačana erozija. Vrlo slaba erozija prisutna je na ravnim ili gotovo ravnim područima NP u riječnim dolinama Une i Unca te na ravnim dijelovima površi između njih. Lagana erozija se javlja na blagim padinama sa nagibom do 8º i gotovo ravnomjerno je raspoređena na cijelom prostoru . Umjerena erozija javlja se na obodnim dolinskim stranama, na terenima sa nagibom od 8 - 16º. Jaka erozija zastupljena je na terenima sa nagibom od 16 - 30º . ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

156


Vrlo jaka erozija zastupljena je na terenima sa nagibom od 30 - 65º, u kanjonima rijeka Une, Unca i Krke. Poseban vid degradacije zemljišta predstavljaju klizišta . Vezana su uglavnom za terene sa glinovitim i laporovitim matičnim supstratom , a izazvana su najčešće neplanskom individualnom gradnjom i neplanskom sječom šuma . Na području obuhvata registrovano je aktivno klizište na dijelu puta Dubovsko- Kulen Vakuf. Destrukcija zemljišta Danas se razmatra kroz dva oblika : Privremeni gubitak - kada zemljište gubi proizvodnu funkciju za određeni vremenski period, a primjenom odgovarajućih mjera može ponovo steći proizvodne sposobnosti . To se odnosi na površinske kopove (površinski kop rudnika gipsa „Breščić“), divlje deponije komunalnog otpada (ovo je najčešći vid destrukcije na području obuhvata), odlagališta krovine i dr. . Trajni gubitak – kada zemljište za veoma dugi vremenski period gubi proizvodne sposobnosti zbog individualne i kolektivne gradnje kao i cesta. Zaštita voda Zbog specifičnih i znatno strožijih uvjeta zaštite voda rijeke Une na dijelu toka koji ulazi u prostor Nacionalnog parka , potrebna je analizirati i rješiti prikupljanje i tretman svih otpadnih voda iz naselja na tom prostoru . Mjesne zajednice , sa naseljima , koje ulaze u granice Nacionalnog parka Una su : Dubovsko sa naseljima , Dubovsko , Doljani , Gorjevac , Lipe i Teočak , mjesna zajednica Orašac sa naseljima , Orašac i Ćukovi , mjesna zajednica Kulen Vakuf sa naseljima , Kulen Vakuf , Ostrovica , Kalati , Rajinovci , Veliki Stjenjani , mjesna zajednica Martin Brod sa naseljima , Martin Brod , Palučci , Veliko Očijevo , Malo Očijevo i Očigrije , te mjesna zajednica Veliki Cvjetnić sa naseljima , Veliki Cvjetnić , Mali Cvjetnić , Boboljusci i Bosanski Osredci . Niti jedno od ovih naselja nema rješenu odvodnju otpadnih komunalnih voda tako da se otpadne vode ovih naselja ili zbrinjavaju u septičke jame ili se ispuštaju u otvorene vodotoke koji se ulijevaju u rijeku Unu . Septičke jame su uglavnom tehnički neispravno izvedene i neredovno se prazne , pa tako i one postaju potencijalni zagađivaći voda na prostoru Nacionalnog parka. Osnovna karakteristina otpadnih „kućanskih“ voda je organsko i mikrobiološko zagađenje. Od gospodarskih objekata farma u Kalatima (potencijalni zagađivač vrela Ostrovice) i ribnjak u Martin Brodu (RIZ Krajina) predstavlja izvor direktnog onečišćenja i u najskorije vrijeme potrebno je izgraditi u okviru istog postrojenje za tretman voda iz ribnjaka. Ostali izvori zagađenja koje nastaje kao posljedica antropogenog uticaja, kao što je poljoprivreda i u okviru nje korištenje zaštitnih sredstava, đubriva, saobraćaj, šumarstvo itd, može se svrstati u difuzne izvore zagađenja koje u poređenju sa koncentrisanim izvorima zagađenja ne predstavlja u ovom trenutku tako veliku pritisak na okoliš. Zahvaljujući relativno malom broju stanovnika na području obuhvata NP, ne postojanju značajnijih industrijskih zagađivača kao i znatnoj sposobnosti samoprečišćavanja Una je još uvijek zadržala propisani kvalitet voda. Treba napomenuti da se kod pojava visokih voda (uslijed velikih kiša ili naglog topljenja snijega) Unac izlijeva na području nizvodno od Bastasa, pa se dešava da poplavi bivše odlagalište fabrike celuloze „Filteri“ što dovodi do spiranja taložnika (dešavalo se, ne jednom da šarane iz „Filtera“ love u Martin Brodu). Zbog neistraženosti nivoa kontaminacije zemljišta i voda na području odlagališta, ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

157


ne može se sa sigudnošću reči koliki je uticaj ovakovih pojava na kvalitet voda Unca i Une, ali u svakom slučaju nije zanemariv. Poseban problem predstavljaju otpadne vode sa šireg slivnog područja i to prvenstveno općinskih centara Drvara i Bosanskog Petrovca. Grad Drvar nema riješeno pitanje prečišćavanja komunalnih otpadnih voda i otpadnih voda industrije , koje se mješovitom gradskom kanalizacijonom mrežom , direktno upuštaju u vodotok Unaca i tako značajno utiču na kvalitet vode rijeke Unac, pa tako povremeno i na kvalitet voda rijeke Une . Problem otpadnih voda Bosanskog Petrovca i Donjeg Lapca u R.Hrvatskoj , više je vezan za onečišćenje zemljišta i voda sliva , budući da se ne upuštaju direktno u pritoke rijeke Une . Vode Petrovačkog polja, (a time i komunalne i industrijske otpadne vode, bez prethodnog tretmana), podzemno otiču ispod Osječenice i javljaju se na Crnom vrelu kod Martin Broda. Zaštita vazduha Egzaktnih podataka o zagađenju vazduha na području općine nema . Iskustveno i na osnovu zapažanja lokalnog stanovništva , može se konstatovati da je zagađenje vazduha uglavnom uzrokovano sagorjevanjem goriva u ložištima privatnih i industrijskih objekata , kao i emisijom štetnih gasova iz motornih vozila . Zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta u zimskom periodu u većin naseobinskim strukturama (Kulen Vakuf i Martin Brod) nešto je izraženije ali u granicama preporučene vrijednosti (PV predstavljaju nivoe pojedinih onečišćujućih tvari koje ne izazivaju posljedice na zdravlje ljudi i vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti). Na području obuhvata Plana ne postoje instalirane mjerne stanice za praćenje kvaliteta zraka. Najbliža mjerna stanica na kojoj je moguće pratiti stanje onečišćenja zraka nalazi se na području Bihaća. Planom treba predvidjeti postavljanje mjernih stanica na području Nacionalnog parka u skladu s Zakonom i drugim podzakonskim propisima iz područja zaštite zraka. Izvori buke i vibracija Na području Nacionalnog parka Una ne postoji dokumentacija o izvorima buke propisana Zakonom. Nema ni pokazatelja o izvorima buke, na postojećem i predviđenom nivou imisija buke te eventualnim prekoračenjima dopuštenih granica. Postojeći izvori buke na području obuhvata Parka su cestovne komunikacije i željeznica, površinski kop gipsa u Kulen Vakufu te buka pri aktivnostima sječe šuma i transporta drveta.


158


1.9. KARAKTERISTIKE RAZVOJA TURIZMA

Razvoj turizma na obuhvatu Nacionalnog parka Una usko je vezan za ukupne socio- demografska i gospodarska kretanja i do osamdesetih godina sve se svodilo na nekoliko kafana, „čuveni“ martinbrodski hotel i rijetke znatiželjnike, hodoljubce i ribolovce. Krajem devedesetih, sa donošenjem planova i strategija za preorijentaciju dijela privrednih djelatnosti ka tercijarnom sektoru i stvaranju povoljnijih uslova za održiv povratak (malobrojnih povratnika), slika se unekoliko izmjenila. Danas su na ovom području u funkciji dva hotela (Martin Brod i Bastasi) kapaciteta 39 kreveta, tri nova pansiona u Kulen Vakufu (sa 52 kreveta) i cca 35 kreveta u privatnom smještaju (K. Vakuf i M. Brod). Uz navedeno po dva ugostiteljska objekta tipa kafana nalaze se u Orašcu i Martin Brodu, te četiri u Kulen Vakufu. Pet privatnih agencija iz bližeg okruženja, bavi se organizovanjem raftinga, obukom i vožnjom kajaka i kanua.Usluge smještaja pružaju tri kampa u Bihaći i jedan u Kulen Vakufu. Kampovi pružaju usluge smještaja, ishrane te omogučavaju rekreativne aktivnosti (vožnja biciklom, bavljenje tenisom, stonim tenisom, rekreativno planinarenje i sl.) Na području NP Una egzistiraju dva lovišta: „Bihać-jug” koje je formirano 2003. godine Odlukom Općinskog vijeća Bihać broj 01-02-3627 od 19. 06. 2003. godine (lovištem upravlja i gazduje J.P. „Unsko-sanske šume“ Bosanska Krupa) i lovište „Bihać“ jednim svojim dijelom (u Lovnoprivrednoj osnovi, koja nam je bila dostupna, nema podataka o broju i datumu Odluke Općinskog vijeća općine kojom je lovište ustanovljeno). U granicama lovišta „Bihać“ nalaze se dva lovno-uzgojna revira „Ljutoč-Baraćuša“ (6. 339 ha) i „Kanjon rijeke Une“ (1.400 ha) ulaze dijelom u NP Una. Liniju razgraničenja između ova dva lovišta čini sjeverna granica K.O. Martin Brod i južna granica K.O. Veliki Stijenjani. Ribolovno društvo „Una“ iz Bihaća gazduje ribolovnim revirom na Uncu. U bližem okruženju, gradovima Bihaću, Bos. Petrovacu i Drvaru postoje smještajni kapaciteti u hotelima, motelima, pansionima i prenoćištima od cca 511 ležaja. Tome treba pridodati moguće smještajne kapacitete kampova koji pružaju smještaj za cca 750 kreveta. Turizam će u prspektivi, iako njegov razvoj nije primaram za Nacionalni park, postati glavni pokretač gospodarskog razvoja ovog područja uz istovremenu i prevashodnu zaštitu ekosistema kroz odgovarajuće zoniranje i upravljanje zemljištem, konzervaciju ekosistema i njihove bioraznolikosti. Strategija razvoja turizma mora uzeti u obzir i uvjete očuvanja atraktivnosti tog područja i savremene trendove razvoja turizma u svijetu. U tom se smislu kao najbolje rješenje nameće strategija razvoja ekološkog turizma, razvoja održivog turizma i u tranzicijskoj zoni kombinacija razvoja održivog, intenzivnog turizma sa sportsko-rekreativnim sadržajima..

1.10. PREVENCIJA, ODNOSNO OGRANIČAVANJE EFEKATA PRIRODNIH NEPOGODA I KATASTROFA ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

159


Šumski požari Zaštita šuma od požara određena je Zakonom o šumama (SN FBiH br. 20/02) i Pravilnikom o sadržini planova za zaštitu šuma od požara (SN FBiH 21/04). Prema ovim propisima izrada plana zaštite šuma od požara u nadležnosti je kantonalnog šumsko privrednog društva. Pri izradi plana zaštite šuma od požara, treba imati u vidu i požarne prilike koje karakterišu ovo područje, a to su : - da ovo područje zauzima veliku površinu pod šumom kao i da se povećava monokultura četinara, - da požari u četinarskim šumama po pravilu obično zahvataju veću površinu nego požari u lišćarskim šumama, - da je broj požara uzrokovan od seoskog stanovništva i od izletnika iz godine u godinu sve veći, - da su najčešći požari u proljetnom i ljetnom periodu, - da požari najčešće nastaju u periodu dana kada je vegetacija najsuvlja, najviše zagrijana i kad je zračna vlaga najmanja, a to je u periodu od 12-16 časova, - opasnost od samozapaljenja četinara u kanjonskim dijelovima vodotoka. Preventivne mjere podrazumjevaju slijedeće aktivnosti: - njegu šuma, - pravovremeni prored šuma, - kresanje i uklanjanje suhog granja, - izrada i državanje protivpožarnih puteva i prosjeka, - čišćenje i održavanje rubnih pojaseva uz javne puteve i željezničke pruga, - čišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova, - identifikacija i održavanje prirodnih i vještačkih vodnih kakumulacija i izvora, - organizovanje osmatračkih službi i označavanje osmatračnica, - sistemom osmatračkih mjesta mora biti vizuelno pokriveno cijelo područje. Svi osmatrači moraju biti u sistemu veze sa dežurnim u jedinici i međusobno, - obezbjeđenje materijalnih sredstava za gašenje požara (osmatračnice, brentače, motorne pile, sredstva veze, čelične metle sjekire grablje i dr.) i njihovo lociranje na najugroženijim mjestima, - provođenje obuke vatrogasnog i renđerskog ljudstva, - upozoravanje građana o opasnosti od šumskih požara, putem sredstava informisanja, - oglasnih tabli i znakova upozorenja na šumskim područjima, - prva obaveza uprave NP je da u sezoni mart-oktobar organizuje stalnu protupožarnu osmatračku službu, zaštite od požara, organizacija je dužna postaviti znakove zabrane loženja vatre na svim putnim ulazima u šumu, raskrsnicama u šumi i svim mjestima u šumi na kojima su uobičajene češće grupne posjete.


160

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ Plan za zaštitu šuma od požara treba da razradi skup mjera i radnji organizacione, tehničke, obrazovne i propagandne prirode koje su predviđene Zakonom, a koje se provode u cilju sprečavanja, nastanka i širenja požara, njihovog brzog otkrivanja i gašenja i spasavanja ljudstva i materijalnih dobara ugroženih vatrenom stihijom, kao i odgovarajuće obrasce za vođenje evidencija.

Seizmičke aktivnosti Prema podacima za stogodišnji period na razmatranom području sliva (Bihać, Bos. Petrovac i Bos. Grahovo) maksimalno moguća očekivana magnituda (u narednih 100 godina) iznosi 6,1 Rihtera što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni MCS skale, a najčešći zemljotresi imali su magnitudu od 3,5-4 Rihtera što odgovara intenzitetu od V-VI stepena MCS skale. Čestina pojave zemljotresa (broj godina za koje je velika vjerovatnoća pojave zemljotresa) za pojedine magnitude Magnituda 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6

Interval (godina) 1 2 4 6 10 17 28 46 76 125 204

Intenzitet (⁰MCS) II III IV IV-V V V-VI VI VI-VII VII VII-VIII VIII-IX

Prema raspoloživim podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva, Centar za seizmologiju, na razmatranom području (za stogodišnji period) registrovana su 34 zemljotresa sa značajnim uticajem, i to: 14 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta 16 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta 3 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta 1 zemljotres maksimalnog seizmičkog intenziteta

V ⁰MCS VI ⁰MCS VII ⁰MCS VIII ⁰MCS

Područje obuhvata leži na umjereno trusnom području na kome katastrofalnih potresa nije bilo, ali se isto tako ne isključuje mogućnost jačih udara. U skladu sa seizmičkim projektovanjem, svi objekti na razmatranom području, treba da se grade da sa sigurnošću mogu izdržati potrese jače za jedan stepen od predviđenih. Tako se obezbjeđuje odgovarajući stepen zaštite ljudi i minimalno oštećenje građevinskih konstrukcija za vrijeme zemljotresa. Činioci koji imaju značajan uticaj na smanjenje povredivosti teritorije u slučaju zemljotresa su izgrađenost zemljišta, gustina nastanjenosti, sistem izgradnje, spratnost objekata, mreža neizgrađenih površina. Svi ovi činioci treba da budu u ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

161


optimalno dozvoljenim granicama, kako bi se neposredno uticalo na smanjenje negativnih posljedica, koje zemljotresi prouzrokuju. Zaštita od podzemnih voda i padavina (jakih kiša i naglo otopljenog snijega) Sve mjere i aktivnosti koje se provode u cilju odbrane od poplava u skladu su sa glavnim planom preventivnih mjera odbrane od poplava na području Federacije, a podrazumjevaju: -istraživanja mogućnosti pojave poplava -organizaciju osmatranja (monitoringa) hidrometeorološki prilika i prognoziranje -izgradnja i održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata -organizovanje i izvođenje antierozionih radova na području sliva -izvođenje radova na regulaciji vodotoka u cilju povećanja proticajnog kapaciteta Klizišta, odroni i nestabilni tereni Klizišta su jedan od najvećih ograničavajućih faktora za korištenje prostora. Klizišta (bilo da su aktivna ili sanirana) zahtjevaju specijalne sanacione mjere. Poslije usvajanja Prostornog plana Nacionalnog parka, potrebno je uraditi inženjersko-geološku kartu, koja će utvrditi zone stabilnih, uslovno stabilnih i nestabilnih terena. Uslovno stabilni tereni mogu se koristiti za izgradnju, uz predhodnu pripremu i preduzimanje određenih sanacionih mjera. Nestabilni tereni treba da se namjene za zelene površine, uz primjenu određenih sanacionih mjera. 1.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća obuhvata programiranje planiranje, organizovanje, osposobljavanje, nadzor i fInansiranje mjera za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i žrtava te ublažavanje štetnih posljedica prirodnih i drugih nesreća. 1. Pod pojavom prirodne nepogode podrazumjevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati kao što su: potres, poplave, visok snijeg i sniježni nanosi, olujni vjetrovi, grad, prolom oblaka , klizište, suša, hladnoća te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti. 2. Tehničko-tehnološke nesreće podrazumjevaju događaje koji su izmakli kontroli pri obavljanju određene djelatnosti i rad sa opasnim tvarima, (naftom) i (energetskim plInom) čije posljedice ugrožavaju ljude i materijalna dobra. 3. Druge nesreće podrazumjevaju cestovne nesreće požar, atomske i nuklearne nesreće koje uzrokuje čovjek svojim atkivnostima, rat, vanredno stanje ili drugi oblici masovnog uništenja ljudi i materijalnih dobara. Jedinstvena organizacija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća prema Zakonu se ostvaruje organizovanjem i planiranjem sljedećih mjera i aktivnosti: ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

162


- otkrivanje, praćenje i sprečavanje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, - uzbunjivanje o opasnostima i davanje upustva za zaštitu i spašavanje, - osposobljavanje ljudi za zaštitu i spašavanje - obučavanje civilne zaštite - otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća do osigranja osnovnih uvjeta za život, - nadzor nad provođenjem propisa o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća.

Mjere i aktivnosti iz naprijed navedenog teksta ostvaruje se putem civilne zažtite koja predstavlja organizovani oblik zaštite i renđerske službe u okviru JP Nacionalni park Una. U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti zaštite i spašavanja, Općinski organ : - donosi Odluku o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja u skladu sa Zakonom, - donosi program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća - utvrđuje izvore finansiranja - organizira službu osmatranja i uzbunjivanja - donosi akte o osnivanju općinskog štaba civilne zaštite određuje komandanta i određuje funkcije u općinskim službama za upravu i službi civilne zaštite Općine, čiji su nosioci po položaju članovi općinskog štaba civilne zaštite. - donosi plan zaštite i spašavanja Općine, od prirodnih i drugih nesreća, - proglašava stanje prirodne i druge nesreće i naređuje upotrebu snaga civilne zaštite. Upravne, stručne i druge poslove zaštite i spašavanja iz nadležnosti Općine vrši služba civilne zaštite Općine. Privredna društva i pravna lica koja obavljaju djelatnosti iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemiske industrije građevinarstva transporta ugostitelsjtva, vatrogastva dužni su provoditi odluke zaštite i spašavanja nadležnog štaba civilne zaštite. Provođenje zaštite i spašavanja ljudi i dobara vrši i Crveni krst i druge komunalne organizacije i udruženja građana (gorska služba spašavanja, planinari, alpinisti, radioamateri ). U uvjetima kada snage civilne zaštite nisu dovoljne za efikasnu zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, uključuje se Vojska Federacije. U zaštiti i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreća provode se sljedeće aktivnosti i mjere u zaštiti i spašavanju: - sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, - evakuacija, - zbrinjavanje ugroženih i stradalih - zamračivanje, - zaštita i spašavanje od radioaktivnih, hemiskih i bioloških sredstava, - zaštita i spašavanje od rušenja. - zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom, - zaštita i spašavanje od požara - zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava, - prva medicinska pomoć, - zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porjekla, ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

163


- asanacija terena, - zaštita okoliša, - zaštita bilja i biljnih proizvoda

Evakuacija Evakuacija je mjera zaštite i spašavanje koja predstavlja organizirano i privremeno premještanje stanovnišva i materijalnih dobara iz područja zahvaćenih prirodnim i drugim nesrećama na neugrožena područja. Zbrinjavanje ugroženih i stradalih Radi zbrinjavanja ugroženog i stradalog stanovništva od prirodnih i drugih nesreća, te izbjeglica u slučaju ratnog stanja preduzimaju se hitne aktivnosti i mjere za smještaj ishranu i osiguranje drugih prijeko potrebnih uvjeta za život ugroženih i izbjeglih ljudi. Štabovi i povjerenici civilne zaštite neposredno rukovode postupcima privremenog zbrinjavanja dok se ne stvore uslovi u kojima će dalju brigu o zbrinjavanju moći preuzeti nadležne općinske službe za upravu. Pripremu i provođenje zbrinjavanja ugroženih građana izbjeglica vrše štabovi civilne zaštite koji planiraju izmještaju stanovništvo sa ugroženih područja. U ostvarivanju zadataka zbrinjavanja ugroženih ljudi i izbjeglica saradnju pružaju i humanitarne organizacije i građani. Vlasnici i korisnici objekta i prostorija u javnoj upotrebi (domovi, škole, hoteli i dr.) koji su pogodni za smještaj dužni su primiti na privremeni smještaj građane i materijalna dobra sa ugroženih područja. Zaštita i spašavanje od požara Zaštita i spašavanje od požara podrazumjeva provođenje preventivnih mjera u objektima i prostorijama gdje postoji mogućnost nastanka požara; organizovanje i pripremanje snaga za gašenje požara: organizovanje uzbunjivanja o pojavama požara; gašenje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom. Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci dužni su djelovati u skladu sa naredbama nadležnih štabova civilne zaštite. Godišnji planovi aktivnosti na pripremi i provođenju mjera zaštite od šumskih požara koji mogu poprimiti razmjere prirodnih katastrofa donose nadležni organi Općine određeni posebnim zakonom. Zaštita od neeksplodiranih ubojitih sredstava Zaštita od neeksplodiranih ubojitih sredstava (u daljem tekstu NUS-a) je mjera koja se sastoji u pronalaženju i deaktiviranju i uništavanju NUS-a na svim područjima na kojima se nalaze ta sredstva. Izuzetno iz predhodnog stava izviđanje i obilježavanje mina u minskim poljima se posebno organizira i vrši u nadležnosti ureda Centra za uklanjanje mina u BiH suglasno Zakonu o deminiranju u BiH. Poslove uništenja NUS-a organizira Federalna uprava i uprava civilne zaštite Kantona preko posebno organizovanihg timova za uništenje NUS-a.


164


Prva medicinska pomoć

Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja, koja obuhvata preventivnu zaštitu, koju čine protivepidemske i higijenske mjere zaštite stanvoništva,operativnu zaštitu koja se sastoji od pružanja prve pomoći standardnim i priručnim sredstvima na licu mjesta, medicinske trijaže ranjenika i oboljelih ljudi, sanitetske evakuacije i transport do najbližih zdravstvenih ustanova. Prvu medicinsku pomoć organizuju i provode nadležne zdravstvene ustanove u saradnji sa štabovima civilne zaštite. Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla je mjera koja se sastoji u izmještanju i lokalizovanju pojava zaraze i pojava parazita i zaraznih bolesti i kontroli životinja i proizvoda životinjskog porjekla i kontroli ispravnosti stočne hrane i vode i ukazivanje veterinarske pomoći uklanjanje leševa i životinja. Zaštitu oboljelih životinja i namirnica životinjskog porijekla,organiziraju kantonalni organi uprave i općinske slućbe uprave nadležni za poljoprivredu i stočartvo, odnosno veterinarsku zaštitu u saradnjii sa nadležnim štabovima civilne zaštite. Asanacija terena Asanacija terena je mjera koja se sastoji od poduzimanja sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih mjera na terenu u naselju u cilju sprečavanja širenja zaraze, a obuhvata provođenje sljedećih radnji : pokop poginulih ljudi, leševa uginulih životinja dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena te uklanjanje otpadnih i štetnih tvari. Mjere asanacije provode zdravstvene i veterinarske stanice, vatrogasne jedinice te jedinice civilne zaštite. Zaštita okoliša Zaštita okoliša provodi se u skladu sa Zakonom o Nacionalnom parku Una prema propisanim režimima zaštite. U području Nacionalnoga parka Una nisu dopušteni zahvati i obavljanje djelatnosti u opsegu i na način koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka Una ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se značajno promijenile one karakteristike koje su značajne za njihovo očuvanje, biološku raznolikost i vrijednost krajolika. U području Nacionalnoga parka Una naročito je zabranjeno: 1) oštećivati ili iz prirode uzimati primjerke ugroženih divljih vrsta, osim u svrhu znanstvenih istraživanja; 2) unositi neautohtone vrste šumskog drveća i grmlja osim za potrebe saniranja erozija ili započetog ozelenjavanja zemljišta; 3) unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste; 4) namjerno puštati genetski modificirane organizme u okoliš; ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

165


5) loviti zaštićene, rijetke i ugrožene vrste divljači; 6) uzimati iz prirode životinje koje nisu određene kao divljač ili ribe, osim u svrhu znanstvenih istraživanja i stvaranja uvjeta zaštite životinjskih vrsta sukladno propisima iz područja zaštite prirode; 7) pošumljavati poljoprivredna zemljišta, osim ako to nalažu mjere za zaštitu od erozije ili klizišta; 8) isušivati ili zatrpavati vlažna staništa; 9) ograđivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama, izvođenju znanstvenih istraživanja, zaštiti prirodnih vrijednosti, te objekata kulturne baštine ili kulturnih spomenika u naseljenim područjima; 10) koristiti agrokemijska sredstva za uništavanje raslinja i životinja (herbicidi i insekticidi) izvan obradivih površina; 11) koristiti se sredstvima za zaštitu bilja izvan obradivih površina; 12) graditi nove individualne objekte za odmor ili za turistički smještaj, dograđivati postojeće objekte ili u turističke svrhe mijenjati namjenu postojećih objekata, osim u naseljenim područjima Orašca, Kulen Vakufa, Martin Broda i lokalitetima koji budu za te namjene određeni Prostornim planom područja posebnih obilježja ”Sliv rijeke Une”, u čiju granicu obuhvata ulazi cjelokupna površina Nacionalnoga parka, i Planom upravljanja Nacionalnim parkom Una; 13) mijenjati namjenu postojećih gospodarskih objekata za potrebe turističkog smještaja; 14) graditi nove i/ili dograđivati postojeće objekte za turistički smještaj, osim dogradnje postojećih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, pročistači otpadnih voda i dr.); 15) graditi nove hotele, motele, hotelska i apartmanska naselja, osim u naseljenim područjima koja budu za te namjene određena Prostornim planom PPO; 16) graditi proizvodne objekte osim objekata određenih Prostornim planom PPO i Planom upravljanja za Nacionalni park Una; 17) rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to određenim područjima i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja; 18) gospodarenje šumama u komercijalne svrhe; 19) graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija, hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u području parka; 20) graditi odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to određenih i uređenih mjesta za skupljanje otpada; 21) graditi vodne akumulacije; 22) graditi nove vojne objekte; 23) graditi nove uzletno-sletne staze; 24) uzlijetati i pristajati letjelicama, zmajevima, balonima ili padobranima izvan za to određenih područja; 25) izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi način utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda; 26) odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i količini određenoj u planu upravljanja vodnim slivom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

166


nužni za uređenje vodnog režima; 27) iskorištavati mineralne sirovine; 28) izvan naseljenih područja postavljati table, natpise i druge objekte za slikovno ili zvučno obavješćivanje i oglašavanje, ako postavljanje nije uređeno propisima o javnim i šumskim cestama, osim tabli za označavanje turističkih i planinskih putova, te putova i staza koje su postavljene od javne ustanove za upravljanje područjem Nacionalnoga parka Una ; 29) usmjereno osvjetljavati prirodne vrijednosti, upotrebljivati osvijetljene reklamne panoe, svjetlosne snopove svih vrsta i oblika, mirujuće ili vrteće, usmjerene prema nebu ili prema površinama od kojih se mogu reflektirati prema nebu, osim usmjerenog osvjetljavanja objekata kulturno-povjesne baštine i manjih svijetlećih reklama površine do 1 m2 u naseljenim mjestima; 30) koristiti prometnice za tranzitni promet opasnim tvarima; 31) parkirati motorna vozila i/ili kamp-prikolice izvan za to određenih mjesta; 32) postavljati šatore izvan za to određenih mjesta; 33) paliti vatru izvan određenih i uređenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u Nacionalnom parku Una pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma; 34) puštanje pasa s povodca izvan naseljenih područja, osim pri nadzoru ili pri korištenju pasa od policije, vojske i spasilačke službe. U području Nacionalnoga parka Una zabranjeni su, također, zahvati i djelatnosti za koje je u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja, planova korištenja prirodnih dobara ili pri izdavanju konkretnih upravnih akata utvrđeno da bi mogli ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnog parka Una, te da bi nepovoljno utjecali na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se bitno promijenile karakteristike koje su značajne za njihovo očuvanje, biološku raznolikost i raznolikost krajolika, te bitno ugrozile njegove ekološke, biološke vrijednosti i vrijednosti krajolika. Štetnost zahvata i djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka utvrđuju se u postupku procjene utjecaja na okoliš i drugih postupaka koji se vode sukladno Zakonu o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03) i Zakonu o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03).

U području režima stroge i usmjerene zaštite pored zabrana iz članka 6. ovoga Zakona zabranjeno je: 1) graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s područja komunalnog gospodarstva, elektro-napajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama; 2) mijenjati namjenu postojećih objekata; 3) graditi zamjenske objekte osim onih namijenjenih isključivo obavljanju poljoprivredne djelatnosti sukladno propisima koji uređuju obavljanje poljoprivredne djelatnosti. U području režima stroge i usmjerene zaštite dopuštena je rekonstrukcija postojećih objekata u okviru postojećih dimenzija (gabarita) i obilježja graditeljskog naslijeđa. Iznimno od odredaba toč. 2. i 3. stavka 1. ovoga članka, u području režima stroge i usmjerene zaštite dopuštene su gradnje, rekonstrukcije i zamjenske gradnje objekata na poplavnim i erozijskim područjima (klizištima) koje su nužne zbog izravne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća ili radi sprječavanja ili smanjenja njihovih posljedica, kao i objekti za zaštitu, spašavanje i pomoć pri prirodnim i drugim nepogodama i nesrećama.


167


U području režima stroge i usmjerene zaštite pored zabrana iz čl. 6. i 7. ovoga Zakona također je zabranjeno: 1) izvođenje melioracijskih radova, osim sječe stabala i grmlja pri redovitom održavanju i uređivanju pašnjaka i putova na za to određenim područjima za potrebe ispaše domaćih životinja, te za uređenje postojeće mreže putova; 2) mijenjanje oblika i sastava površina osim u slučajevima dopuštenim ovim Zakonom; 3) uzimanje iz prirode minerala i fosila, osim u svrhe znanstvenih istraživanja i edukacije; 4) uzimanje iz prirode vrsta samoniklog bilja, osim u svrhe znanstvenih istraživanja; 5) napasanje stoke izvan za to određenih područja; 6) priređivanje javnih skupova i priredbi, osim priređivanja tradicionalnih javnih skupova i priredbi; 7) izvođenje vojnih vježbi, osim iznimno za specijalističko osposobljavanje i u opsegu, na lokacijama i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja; 8) letenje motornim letjelicama, osim letenja u međunarodnom zračnom prometu; 9) lov divljači; 10) lov ribe; 11) kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima; 12) čišćenje i pranje vozila, te ispuštanje ulja i sl., 13) vožnja biciklima izvan za to određenih putova i biciklističkih staza; gradnja novih putova, osim iznimno na način i pod uvjetima kako je to određeno Planom upravljanja; Za uzimanje minerala ili fosila iz prirode u području režima stroge i usmjerene zaštite potrebno je pribaviti suglasnost javne ustanove za upravljanje područjem Nacionalnoga parka Una. Za sprječavanje širenja zaraznih bolesti i provođenje mjera upravljanja vezanih uz populacije pojedinih životinjskih vrsta na granici područja režima stroge i usmjerene zaštite utvrđuju se tampon zone. Obuhvat i upravljačke mjere za pojedinu tampon zonu određuju se i usklađuju prema Planu upravljanja u godišnjim planovima lovno-uzgojnih aktivnosti izvedenih iz lovno-gospodarskih osnova za lovišta u području Nacionalnoga parka Una. Iznimno od odredbe točke 8. stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je letenje letjelicama na motorni pogon nad područjem režima stroge i usmjerene zaštite za potrebe zaštite, spašavanja i pomoći prilikom prirodnih i drugih nesreća, za potrebe održavanja Nacionalnoga parka i infrastrukture u Nacionalnome parku Una, te eventualne opskrbe posebnih objekata sukladno Planu upravljanja, te za potrebe meteorološke službe, geodetskih mjerenja i filmskog snimanja u reklamne svrhe. Za letenje nad područjem stroge i usmjerene zaštite radi geodetskog i filmskog snimanja potrebno je pribaviti suglasnost javnoga poduzeća. Zamračivanje U ratu kada prijeti opasnost od zračnih djelovanja tokom noći, provodi se zamračivanje naseljenih mjesta i privrednih objekata. Zamračivanje može biti potpuno ili djelimično. Korisnici objekata tokom zamračivanja dužni su provoditi naređene mjere zamračivanja. Naredbu o zamračivanju na Općini donosi Općinski štab civilne zaštite.


168


Radiološka, hemijska i biološka zaštita

Radiološka, hemiska i biološka zaštita (u daljem tekstu RHB zaštita) obuhvata mjere koje se provode radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica od RHB djelovanja po stanovništvo životinje i biljni svijet, materijalna dobra u ratu i posljedica tehnoloških havarija. RHB zaštita obuhvata: RHB kontrolu, RHB (zaštitu ličnu i kolektivnu) i RHB dekontaminaciju. RHB kontrola se ostvaruje RHB izviđanjem dozimetrijskom kontrolom i laboratorijskim poslovima. Sredstva za ličnu RHB zaštitu spadaju zaštitna maska, zaštitni ogrtač i prvi zavoj. Kolektivna zaštita se ostvaruje u skloništima RHB Dekontaminacija je mjera kojom se otklanjaju i neutraliziraju posljedice i normalizuje život poslije upotrebe RHB sredstava. Zaštita i spašavanje od rušenja Radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara iz ruševina provode se slijedeće mjere zaštite i spašavanja: - izviđanje ruševina i pronalaženje lica zatrpanih u ruševinama i osiguranje oštećenih i pomjerenih dijelova konstrukcija zgrada i objekata radi sprečavanja zarušavanja, odnosno naknadnog rušenja: spašavanje zatrpanih, odnosno njihovo izvlačenje izvan zona rušenja i poduzimanje mjera zdravstvenog zbrinjavanja i drugih oblika zbrinjavanja kao i izvlačenje materijalnih dobara. Zaštita i spašavanje od rušenja obavezno se planira i provodi u postupku donošenja i realizacije Urbanističkog plana. Tehničke mjere zaštite objekata od rušenja su da se objekti grade sa takvom konstrukcijom koja može uticati na sprečavanje, odnosno smanjenje štetnih uticaja prirodnih i drugih nesreća. Zaštitu i spašavanje iz ruševina provode i građani u okviru samozaštite, građevinska i komunalna preduzeća, vatrogasne jedinice, jedinice civilne zaštite, gorske službe spašavanja kao i nadležni općinski organi koji se angažuju u skladu sa Planom zaštite i spašavanja.

1.12. ANALIZA I OCJENA STANJA U PROSTORU ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

169


Postojeći prostorno planski dokumenti Uvidom u postojeću prostorno plansku dokumentaciju može se konstatirati slijedeće : − Nedostatak prostornih planova općinskog i kantonalnog nivoa − Dostupan relativno obiman fond planske dokumentacije regionalnog karaktera u večini slučajeva vezan za sliv rijeke Une. Validnost ove dokumentacije srazmjerna je periodu njene izrade i ciljeva društveno ekonomskog razvoja koji su tada bili prisutni. Posebno prevaziđena je valorizacija hidropotencijala rijeke Une i njenih pritoka. − U večini slučajeva koncepcijska riješenja su se bazirala na već ranije utvrđenim mogučnostima bez izražene potrebe da se ostvari nov pristup u rješavanju analiziranih problema. − Odlučnost u zaštiti prirodnih vrijednosti više je bila deklarativnog karaktera do te mijere da se i uz isticanje takvih opredjeljenja „ tražio komromis “ sa već ranije utvrđenim opredjeljenjima. Eklatantan primjer je planiranje izgradnje HE Štrbački buk, objekta od ne takvog ekonomskog značaja da bi se mogao opravdati djelomični gubitak ove značajne prirodne vrijednosti. − Odsustvo detaljnijih istražnih radova u gornjem slivu rijeke Une i njenih pritoka bio je konstantan problem u ozbiljnijoj analizi vodoprivredne problematike sliva rijeke Une Sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća pokrenuta je izrada Prostornog plana područja Una – Sana (studija: Prijedlog za upis rijeke Une u spisak svjetske baštine UNESCO-a, 1985.), u okviru kojeg je po prvi put postavljena vizija mogućeg cjelovitog i sveobuhvatnog gospodarenja prostorom sliva rijeke Une na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U okviru koncepcije tog prostornog plana postavljena je i vizija zaštite posebnih prirodnih i kulturnih osobitosti na cijelom području sliva UnaSana, uključujući i zaštitu većih prirodnih cjelina, među kojima i područja Une i Unca između Bihaća, Drvara i Bosanskog Grahova, površine oko 23.600 ha. Tom je vizijom zamišljeno da se razmatrano područje Une i Unca uvrsti u zaštitu u kategoriji parka prirode, ali da se također ovo područje nominira za upis na UNESCO-ovu listu prirodne i kulturne baštine. U okviru tadašnjih preliminarnih analiza procjenjeno je da razmatrano područje ispunjava najmanje slijedeće kriterije za upis na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine, odnosno da spada pod slijedeće kategorije: -

-

kao dobro prirodne baštine, u kategoriju «primjera predstavnika geoloških procesa koji su u toku», te u kategoriju «predstavnika izuzetnih pojava, formacija ili jedinstvenih, rijetkih ili izrazitih prirodnih oblika ili ljepote, kao što su izvanredni ekosistemi od posebnog značaja za čovjeka ili prirodne pojave (npr. rijeke, planine, vodopadi) i izuzetni spojevi prirodnih i kulturnih elemenata», kao dobro kulturne baštine, u kategoriju «primjera umjetničkog ili estetskog ostvarenja i remek-djela stvaralačkog duha čovjeka» (za nalazišta stećaka), te u kategoriju «primjera


170


vezanih za ideje i vjerovanja, za događaje i ličnosti koje imaju veliki povjesni značaj» (za nasljeđe iz II svjetskog rata).

Međutim, cijeli je pristup zaštiti razmatranog područja već tada polazio od nužne suradnje lokalnog stanovništva, privrednih subjekata, lokalne uprave i buduće uprave zaštićenog područja u zajedničkom usklađenom načinu njegovog korištenja. Ovaj koncept nije napušten ni nakon rata, budući su ratne posljedice otvorile dodatna pitanja demografske i privredne obnove, bez kojih nema niti povratka stanovništva na područja NP Una, pa tako niti uspješne uspostave dugoročno održivog upravljanja budućim nacionalnim parkom. Pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora Analizom postojećeg stanja utvrđene su postojeće i moguće privredne aktivnosti na području zaštite. U privredne aktivnosti koje će trebati prilagoditi novim uvjetima uglavnom ulaze tradicionalne djelatnosti lokalnog stanovništva: ekstenzivna poljoprivreda i šumarstvo, te ribolov i lov. Ove djelatnosti ne samo što nisu upitne, već su i poželjne na razmatranom području, pod uvjetom da ih se organizira i kontrolira, kako ne bi došlo do narušavanja prirodne ravnoteže na područjima na kojima se te djelatnosti odvijaju. Tako se u poljoprivrednoj djelatnosti kontrolira korištenje umjetnih hemijskih sredstava u proizvodnji, kako ne bi došlo do onečišćenja voda i zemljišta, te ulaska opasnih tvari u lance ishrane prirodnih vrsta. U šumarstvu se novim načinom očuvanja i zaštite šuma uvode postupci kojima će se povećati njihova općekorisna, pa i gospodarska vrijednost, ali i nadzirati i sprječavati štete od bolesti, štetnika i požara. U lovu i ribolovu uz utvrđivanje mjera za očuvanje i zaštitu populacija autohtonih vrsta vrše se u i mjere kontrole stanja njihovih staništa i njihovog zdravstvenog stanja. Djelatnosti koje treba razviti radi punog iskorištenja novih mogućnosti koje otvara NP za lokalnu zajednicu su: turizam i ugostiteljstvo, razni oblici obrazovnih i znanstveno-istraživačkih djelatnosti, te novi oblici poljoprivredne proizvodnje. Ove nove mogućnosti korištenja razmatranog područja, uz određene uvjete i ograničenja, mogu postati ne samo dobrodošle za očuvanje i razvoj lokalne zajednice, već i za sam nacionalni park. To se posebno odnosi na znanstveno-istraživačku djelatnost, ali i na nove oblike poljoprivredne proizvodnje (prelazak s tradicionalne na suvremenu organsku, a dijelom i na ekološku proizvodnju), te na edukativne djelatnosti. Od zatečenih privrednih djelatnosti čiji je opstanak upitan u zaštićenom području su: rudnik gipsa kod Kulen Vakufa, ribnjak u Martin Brodu, punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima. Za ove zatečene djelatnosti povoljno je to što imaju relativno mali utjecaj na okoliš izuzev eksploatacije gipsa koja se obavlja na rubnom dijelu NP ali vizuelno nagrđuje ovo područje i potencijalni je izvor onečišćenja okoliša (tla, vazduha, voda), te ih je jednim dijelom moguće i uklopiti u buduće rješenje zaštite. Zatečene i očekivane neusklađenosti, konflikti i rizici Prostor NP Una slabo je naseljen, gospodarski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino prometna infrastruktura, koja je međutim slabo iskorištena i koju je nužno modernizirati). Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

171


korištenju koji bi zahtjevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolirane gradnje uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja), a rizici su prije svega vezani uz nasljeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture, razne posljedice zadnjeg rata, te posljedice intenzivne «industrijalizacije» iz 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća), te uz odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara, te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima). Značajniji konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja (posljedica čega je i usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Općine Bihać), a njihovo sagledavanje, kao i sagledavanje postojećih rizika postaje podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem (kroz prostorno-planske uslove, odnosno kroz zahvate, postupke i mjere kako za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora, tako i za otklanjanje mogućih rizika). Konflikti i neusklađenosti Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se, prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima, ograničenja u korištenju prostora, koja mogu utjecati i na zatečene uvjete života lokalnog stanovništva i na zatečene gospodarske djelatnosti, ali i na planirani, odnosno mogući razvoj koji bi prekomjerno koristio prirodna bogatstava područja. U načelu, zbog toga se javljaju ili se vremenom mogu pojaviti slijedeći konflikti kod uspostave NP Una: -

-

-

između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i između lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uvjeta graditi i proširivati stambene i gospodarske objekte, te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara, između uprave NP i zatečenih gospodarskih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva, ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta, kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja (tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva), a kojih zbog novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene, između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava područja.

U ovom je trenutku na razmatranom području NP Una najizraženiji konflikt na nivou državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika), koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine. Tom je Odlukom do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području, a odnosom prema njoj već je najavljen i budući problem odnosa lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima. U načelu, razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiće, s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresiranih strana (korisnika prostora), te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora, odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. Uz buduću upravu NP, lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i utjecaju idući najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu (naravno, pod uvjetom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove). U ovom trenutku na području NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi, povratničko je ili doseljeničko, te je uglavnom ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

172


zaokupljeno osnovnim egzistencijalnim pitanjima, ali je i vrlo zainteresirano za budući razvoj. Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja (dijelom u Bihaću, dijelom i izvan granica države), a svoj interes prema svom rodnom kraju artikulira kroz podršku nevladinim udrugama, koje su upravo najviše vezane uz ekologiju, zaštitu prirode i posebno zaštitu rijeke Une. Računa se da je u takvu vrstu udruživanja radi očuvanja i zaštite područja Une uključeno čak oko 200.000 stanovnika ili preko 50% svih stanovnika regije, što ovu grupaciju stavlja po snazi u vrh zainteresiranih korisnika razmatranog prostora. Za očekivati je da će se ovaj oblik organiziranja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati, a utjecaj vjerojatno i povečati sa formiranjem NP. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući poduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. Ima ih više vrsta: -

onih koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sustav zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti), onih koji su spremni odustati od svojih planova i gospodarskih ulaganja uz uvjet dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva, te onih koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa.

Ova treća grupa je sa stanovišta mogućih budućih konflikata i najvažnija, jer ona uglavnom ima značajan kapital i javni i politički utjecaj. U ovom trenutku u tu grupu spadaju poduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi (koji se međutim trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području, ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije, te bi želio samo rezervirati prostor za svoje buduće interese), te poduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava (koji se međutim vrlo aktivno postavljaju prema problemu budućih ograničenja koja proizlaze iz uspostavljanja NP-a. Četvrta vrsta uvjetno nazvano korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava, komunalna i javna poduzeća, te razne državne institucije. Ovisno o svojoj vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja ili pasivno (to su uglavnom komunalna i javna poduzeća, koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja), ili aktivno u pozitivnom smjeru (to su pojedina kantonalna i državna ministarstva i institucije čija je djelatnost iz domena zaštite prirode i okoliša), a manjim dijelom i aktivno u negativnom smjeru (to su uglavnom kantonalne i državne institucije vezane uz gospodarstvo). U cjelosti, zbog javnosti, te zbog demokratskih uvjeta u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke, ovaj se «korisnik» prostora u načelu ipak postavlja u skladu s javnim mnjenjem (a u ovom slučaju za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva). Peta vrsta «korisnika» prostora su razne institucije iz domene obrazovanja, znanosti, zdravstva i dugih javnih usluga, koje su u najvećoj mjeri pozitivno orjentirane prema projektu uspostave NP. Jedini ispravan pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih postojećih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju, utemeljenu na vrednovanju svih interesa. To vrednovanje provodi se na način da se polazeći od sagledavanja svih interesa sagledaju mogućnosti ili njihovog uklapanja u buduće uvjete zaštite, ili kompenzacije zbog reduciranja mogućnosti njihovog ostvarenja, ili čak i sužavanja područja zaštite ili snižavanja nivoa zaštite (čime bi se omogućila njihova realizacija). Rizici ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

173


Osim zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja (zbog nepostojanja komunalne infrastrukture i sistema upravljanja otpadom, zbog nasljeđenih industrijskih pogona i odlagališta otpada, te zbog nesaniranih ratnih onečišćenja), zatim rizika od pojave požara, bolesti i štetnika u šumskim ekosistemima, te rizika od poplava, u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima. To mogu biti npr. rizici od incidenata u slučaju uspostave ranijeg željezničkog prometa Unskom prugom i od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području, zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta, te rizici od utjecaja klimatskih promjena. Ovi se rizici mogu smanjiti, odnosno moguće ih je kontrolirati i smanjiti vjerojatnost njihove pojave, ili se mogu kontrolirati njihove posljedice. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati utvrđuju se prioriteti njihove kontrole, te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta. U tom smislu će uprava NP Una preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli: -

-

-

prema svojoj osnovnoj zadaći preuzima unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima, te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata, participira u programima, mjerama i zahvatima lokalnih uprava, javnih i komunalnih podzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontroliranje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje, uključujući i participacije u programima vodnog gospodarstva, participira u ostalim programima, mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija, postavljanje uvjeta na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora, aktivnim učešćem u stručnim i znanstvenim istraživanjima i sl.).

I sam NP Una stvaraće rizike u razmatranom području svojim djelatnostima, prije svega djelatnošću prijema posjetitelja što će uzrokovati dodatne količine otpada, otpadnih voda, uznemiravanje vrsta, oštećenja prirode i dr.. I krive procjene upravljanja zaštićenim područjem vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane prihode od sportsko-rekreativnih, turističkih i edukativnih djelatnosti mogu stvoriti rizike za NP (npr. zaustavljanje demografske obnove, ugroženo održivo upravljanje i sl.). Međutim, i svi ovi rizici također se njihovim predviđanjem mogu izbjeći, odnosno kontrolirati, kako primjerenim zahvatima, tako i mjerama koje se ugrađuju u ukupno rješenje upravljanja NP Una.

U obuhvatu NP nalazi se 26 naseljena mjesta od čega 16 u potpunosti, a 10 djelimično. Od ukupnog broja naseljenih mjesta 10 je bez stanovnika. Prema podacima općinskih stručnih službi i uvidom na terenu ukupan broj stanovnika u obuhvatu je 1526 od čega je 1207 ili 79% nastanjeno u četiri naseljena mjesta (Kulen Vakuf 700, Klisa 200, Bastasi 187 i Martin brod 120). Izuzev navedenih naselja sva ostala od 1961. Do 1991.godine imaju kontinuiran pad broja stanovnika. Drastično smanjenje broja stanovnika nastalo je u periodu 92.-95. Kao posljedica iseljavanja uslijed ratnih dejstava. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

174


Adekvatnim funkcioniranjem NP Una stvoriće se preduvjeti za održivi razvoj ovog područja što bi u konačnici dovelo do zaustavljanja trenda depopulacije, povećanja broja stanovnika i promjene starosne i kvalifikacione strukture koja je sada nepovoljna. Obzirom da građevinski angažovani formati zahvataju samo 0,9% ili 302,64 ha, a da je od njih aktivno nastanjeno samo 75,51 ha ili 0,21% ukupne površine NP nema indicija o mogućnosti ugrožavanja kapitalnih vrijednosti Nacionalnog parka Una, kojima bi uzročnik bila predočena angažiranost zemljišta. To uključuje i hipotetsku predpostavku da se popune i koriste svih 1.983 stambena objekta, odnosno da se aktiviraju svih 302,64 hektara, jer je 0,9 % pokrivenosti beznačajno. Naseobinski fond u obuvatu „Sliv rijeke Une u profilu Lohovo“, predstavlja kompleksan zbir najznačajnijih faktora uticaja na područje Nacionalni park Una. Pored stambenih prostora za aktuelnih 19.279 stanovnika razmještenih u 86 naseljenih mjesta, za očekivati je prije svega njihov prirodni i imigracijski porast. Pri tome, sve druge djelatnosti, a naročito proizvodne, servisne i transportne uslovljavaju potrebu primjene mjera zaštite slivnog područja od zagađenja voda, zemljišta i vazduha, jer preko istog, direktno i posredno, uticaji na područje Nacionalnog parka Una su neminovni. Mjere zaštite se planiraju i primjenjuju u znatnoj mjeri putem adekvatnog prostornog planiranja i prostorne organizacije. S druge strane, u slivnom području se nalazi i nekoliko općinskih centara, koji su generatori razvoja kako u svojim općinama, tako i na kantonanom nivou, a posebno, putem međuopćinske i međukantonalne interakcije, generiraju se razvojni procesi čije se pozitivne reperkusije odražavaju na područje nacionalnog parka Una.

Izvori, smjerovi mogućih posjeta i prohodnost u zaštićenom području Postojeća prometna infrastruktura ne prati mogućnosti i prilike koje području NP otvara njegov izuzetno povoljan geoprometni položaj. Uz relativno loše stanje zatečene prometne infrastrukture problem dodatno potencira i nova pozicija ove regije u odnosu na državne granice i u odnosu na nove prometne strategije kako Bosne i Hercegovine, tako i Republike Hrvatske. Tako je Bihać prije rata spadao u sekundarni periferni centar s ulogom žarišta razvoja šire regije, koristeći svoj središnji položaj i prometnu povezanost u granicama bivše države, a nakon rata dospio je na periferiju nove države i dobio je ulogu središta za stabilizaciju stanja na nivou Unsko-sanskog kantona (konsolidacija regije zamišljena je na nivou državne strategije kroz ulaganja u razvojne programe svih općinskih središta kantona). Najbolji primjer utjecaja novih geopolitičkih promjena na širem području Bihaća je dugotrajni poremećaj u značaju cestovnih prometnih pravaca koji su prolazili kroz Bihać prema Jadranskom moru (tako npr. prijeratni tranzitni promet vozila kroz Bihać od prosječno 5.000 dnevno još nije dostignut), te ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

175


u potpunom gubitku značaja Unske pruge, koja je u prijeratnoj državi imala ulogu jednog od najvažnijih prometnih pravaca. Prema novim planovima razvoja Unsko-sanskog kantona i Općine Bihać područje NP ostavljeno je izvan primarnih razvojnih koridora i područja koncentracije aktivnosti (koji bi trebali voditi od Velike Kladuše preko Cazina do Bihaća i Ripča prema jugu, te od Cazina preko Bosanske Krupe i Sanskog Mosta do Ključa, odnosno duž poteza budućeg uzdužnog autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu na pravcu KarlovacSarajevo), što je u skladu sa karakterom zaštičenog područja. U komparativne prednosti ovog područja, osim prirodnih ljepota i kulturno-povjesnih sadržaja, te geografskog položaja, ulazi i blizina dva slična vrlo atraktivna i posječena nacionalna parka u Hrvatskoj- NP Plitvice i NP Krka zbog broja posjetitelja i mogućnosti njihovog privlačenja, uz obnovu i modernizaciju postojeće prometne infrastrukture. Kompatibilnost NP Una sa navedenim ostvarila bi se pružanjem sličnih usluga ali i pružanjem onih atrakcija koje oni nemaju, a sa ciljem nadopunjavanja ponude, produženja trajanja boravka i njihovog ponovnog dolaska. Prikladnost pojedinih prostora unutar zaštićenog područja za pojedine namjene Područje NP Una odavno je prepoznato kao područje sa značajnim prirodnim vrijednostima, pa su već tada neke od tih vrijednosti stavljene pod zaštitu države. Studija izvodljivosti i PPPPO su potvrdile i opravdale njihovu dosadašnju zaštitu ali i dodali neke nove koje s pravom zaslužuju odgovarajući tretman, a u održivosti NP će imati značajnu ulogu s aspekta mogućeg njihovog

budućeg korištenja za potrebe sporta i rekreacije, te razvoja posjetiteljskog, edukativnog i ekoturizma.

- Kanjon Unca od Crnog vrela do Bereka, predstavlja izuzetnu vrijednost, zbog geomorfoloških, hidrogeoloških, hidroloških osobitosti te bioraznovrsnosti. Zbog slabe istraženosti na ovom području tek predstoje dugoročni, detaljni istražni radovi kako bi se sve osobitosti registrovale, valorizovale te na odgovarajući način zaštitile. Ovo podrazumjeva i stalno praćenje svih procesa. U tu svrhu puno opravdanje imalo bi organizovanje jednog centra (kampusa) sa naučno-istraživačkom i obrazovnom funkcijom na svim nivoima obrazovanja (područje Rastoke). Ovo područje takođe omogućava čitav niz turističkih i sportsko-rekreativnih djelatnosti od ekoturizma (područje Luka i Rastoke), obilazaka u rekreativne i obrazovne svrhe (izvori, vrela drage, morfološke znamenitosti i sl.), raftinga (u pojedinim dijelovima godine kada to hidrološke prilike dozvoljavaju), ribolova do ekstremnih sportova. -

Kanjon Unca od Martin Broda do Crnog vrela (koje je spomenik prirode) zavrjeđuje zaštitu u kategoriji specijalnog ihtioloških rezervata.

-

Dolina Krke s njenim izvorištem, zbog geomorfološko-hidroloških osobitosti i krajobraznih vrijednosti zavrjeđuju kategoriju zaštite na nivou spomenika prirode (za vrelo Krke), a ihtiološkog rezervata cijelim tokom Krke do ušća u Unu.


176

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''SLIV RIJEKE UNE'' ________________________________________________________________________________________ - Područje toka rijeke Une uzvodno od slapova u Martin Brodu, gdje se Una po izlasku iz

kanjona lepezasto grana u veliki broj jazova i jezerca, kao jedinstvenu krajobraznu vrijednost i turističku atrakciju. -

Iznimna vrijednost Dvoslapa i Troslapa kao geomorfološko- hidroloških osobitosti koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode (kao i već zaštićene: Štrbački buk i slapove u Martin Brodu, izvor Ostrovicu i pećinu u Martin Brodu), a takođe i turističke atrakcije.

-

Značajna vrijednost sedrenih tvorevina u koritu Une (barijera, slapova, ada isl.), kao prepoznatljive krajobrazne vrijednosti ovog područja.

-

Značajan broj očuvanih i po svojim uvjetima nastanka (s obzirom na reljefne, klimatske, geološke i pedološke uvjete) jedinstvenih refugijalnih staništa u europskim razmjerima, posebno vezanih uz krške fenomene (podzemna staništa, izvori i vrela, brdske i planinske livade).

-

Velika raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama, te s velikim brojem osjetljivih vrsta poput velikih zvjeri, šumskih vrsta šišmiša i specifičnih vrsta ornitofaune koje se nalaze na popisima vrsta u dodacima raznih konvencija (Habitat Directive, Bernska, Bonnska i Washingtonska konvencija).

-

Velika vrijednost za očuvanje biološke raznolikosti s obzirom na očuvanost i na položaj, s kojim je osiguran sustav neprekinutih kraških staništa juga Europe.

-

Dionica same rijeke Une (od Martin Broda do Štrbačkog buka i nizvodno od Štrbačkog buka) vrijednih za razvoj rekreacije i sportova na vodi (rafting, kajak i kanu).

-

Rječnih terasa u M. Brodu i Kulen Vakufu, predgorskih stepenica (Klišević, Tavan i Ostrovica) i padina (Kalati-Klisa, Rajnovac, Doljani) vrijednih za razvoj rekreacije i edukacije: za staze za šetnje, za poučne i edukativne staze i za doživljaje jedinstvenog krajobraza.

-

Površi između Unca i Une (Boboljusci, Očigrije), s desne strane Unca (Očijevo) i s desne strane Une (Veliki Stjenjani) značajnih sa stanovišta razvoja eko turizma, rekreacije i proizvodnji zdrave hrane.

-

Vidikovci i potezi iznimnog krajobraznog doživljaja iznad Bastasa, Martin Broda, Kulen Vakufa, Ostrovice i Lohova te ranije spomenute predgorske stepenice i padine.

-

Masiv planine Osječenice vrijedan za razvoj sporta, rekreacije i edukacije (alpsko skijanje, ekstremni sportovi, planinarenje i dr.)


177


I s aspekta kulturno-historijskih vrijednosti prostor NP iznimno bogat arheološkom i spomeničkom baštinom: -

Čak 20 prahistorijskih arheoloških lokaliteta (gradine u Lohovu, Doljanima, Kliševiću, Ostrovici, Velikim Stjenjanima, Očijevu, Martin Brodu, Bastasima, Orašcu; nekropola u Velikim Stjenjanima; kasnoantička crkva u Doljanima; te prahistorijska naselja u Račiću i Kliševiću), 2 nalazišta iz rimskog perioda (Doljani i Bastasi-Podbrina) te 4 nalazišta iz srednjeg vijeka (utvrde u Ostrovici,Orašcu i Martinbrodu te crkvine u Ostrovici i Očigrijama).

-

Urbanom baštinom Kulen Vakufa, Klise i Martin Broda, te etnološkom baštinom.

Sve ovo upućuje na zaključak da je razmatrano područje bogato prirodnim i kulturno-povjesnim atrakcijama, koje je opravdano staviti u visoku kategoriju zaštite, a koje će s druge strane trajno privlačiti posjetitelje radi uživanja u prirodi i upoznavanja sa njenim specifičnostima i specifičnostima bogate kulture i historije ovog područja. 1.13. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 1.13.1. OPĆI CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA Opći ciljevi Prostornog plana posebnog područja od značaja za Federaciju BiH “Sliv rijeke Une”su: -Evropske vrijednosti (potpisane i ratificirane konvencije,povelje i dr.) sa regionalnim autohtonim specifičnostima koje karakterišu Planom obuhvaćeno područje, a odnose se na ljudska prava, kvalitetnu okolinu, dostupnost materijalnih sredstava i stvaranje visokokvalitetnog ekološkog ambijenta. -Zajedničkim interesima i ciljevima proizišlim iz dokumenata utvrđenih Prostornim planovima šireg područja -Održivost u smislu odgovornosti prema budućim generacijama provođenjem politike racionalnog korištenja prostora i zaštite okoliša. -Očuvanje prirodnih, kulturno-historijskih i turističko-rekreacijskih vrijednosti koje su osnovna funkcija Nacionalnog parka Una uz mogućnost obavljanja radnji i djelatnosti u prostoru kojima se ne ugrožavaju njegove utvrđene odlike i funkcije i uspostavljeni sistem zaštite, očuvanja i unapređenja osnovnih funkcija Nacinalnog parka. -Načela održivog razvoja kao cilja socijalno – ekonomskog razvoja područja posebnnih obilježja koje ima izrazit prirodni značaj za Federaciju Bosne i Hercegovine. -Ovlasti, u smislu da bi ljudi trebali dostići zavidan nivo individualnog razvoja, koji će im dati mogućnost izbora na bazi njihove slobodne volje i izbora iz mnoštva mogućih opcija. 1.13.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA Posebni ciljevi prostornog uređenja su: -Očuvanje bogastva i raznolikosti pejsaža kao posobene vrijednosti Nacionalnog parka Una. -Prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe koje je od evropskog značaja,treba da bude u funkciji ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

178


zaštite, razvoja i obogaćivanja kvaliteta življenja. -Utvrđivanje općih urbanističko- tehničkih uvjeta i područja za rekonstrukciju ili gradnju. -Utvrđivanje prihvatnog kapaciteta Nacionalnog parka Una i pojedinih njegovih dijelova (zona) u odnosu na sadržajnu strukturu planirane turističke, rekreacijske i edukativne ponude.

U zaštiti prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora i posjetiteljsko-turističkom korištenju zadatak prostornog plana je : -Utvrđivanje prijedloga mjera zaštite i oblikovanja prostora -U skladu s analizom prostornih vrijednosti i njihovim postojećim opterećenjem donesti odgovarajuće smjernice za zaštitu i čuvanje estetskog izgleda većih teritorija uz njihovu uobičajenu ili modificiranu upotrebu -Sve oblike posjećivanja razvijati na osnovama unapređenja odnosa posjetitelja prema okolišu ( njegovanje svijesti i edukacija s ciljem zaštite prirode, te života u prirodi i s prirodom) -Očuvanje prirodnih, kulturno-povijesnih i turističko-rekreacijskih vrijednosti (osnovna funkcija Nacionalnog parka Una) uz omogućavanje obavljanja radnji i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne vrijednosti i funkcije -Utvrđivanje sistema zaštite, očuvanja i unapređenja osnovnih funkcija Nacionalnog parka Una. -Korištenje i oblikovanje prostora Nacionalnog parka vršiti u skladu sa kategorijama uspostavljene zaštite -Utvrđivanje prihvatnog kapaciteta Nacionalnog parka i pojedinih njegovih dijelova (zona) u odnosu na sadržajnu strukturu planirane turističke, rekreacijske i edukativne ponude -Usmjeriti valorizaciju prostora u skladu s osnovnom funkcijom Nacionalnog parka Una,zaštitu provoditi na cijeloj površini parka na temelju utvrđene valorizacije prirodne i graditeljske baštine. -Odrediti zoniranje prostora u skladu s određenim namjenama i planiranim korištenjem prostora, a najstrože zaštititi temeljne vrijednosti: sve vodotoke i izvore, geomorfološki zanimljive lokalitete, hidrološke fenomene te prirodno i pejsažno vrednija staništa -Gospodarenje šumama u NP treba podrediti slijedećim ciljevima: očuvati biološku raznolikost šumskih zajednica osigurati održivost šumskog ekosustava - Održavati i poboljšavati općekorisne funkcije šuma -Radi očuvanja biološke raznolikosti šumskih zajednica potrebno je propisati gospodarenje primjereno stupnju zaštite, čuvati veći postotak debla s dupljama i srušenih stabla, štititi pojedine rijetke i zaštićene vrste drveća i grmlja -Revidirati Programe gospodarenja šumama u saglasnosti sa sadašnjom namjenom -U okviru gospodarenja šumama i šumskim zemljištem osigurati zaštitu oskudnog tla izloženog eroziji, a osobito strmih padina u kanjonskim dijelovima vodotoka Une, Unca i Krke na kojima se nalaze šumske kulture četinara koje su izložene velikoj opasnosti od požara. -Lovstvo razvijati nastojeći integralno upravljati ukupnim fondom divljači na prostoru NP sa naglaskom na zaštiti i uzgoju divljači -Odrediti optimalno rješenje za zaštitu i korištenje voda, tla i zraka, temeljeno na odgovarajućem sistemu praćenja stanja okoliša (monitoring) -Sačuvati i unaprijediti vrednija zemljišta oko naselja, a na napuštenim poljoprivrednim površinama oživjeti poljoprivrednu proizvodnju (osobito na antropogenim zemljištima koja se nalaze oko naselja ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

179


na aluvijalnim ravnima uz Unu i Unac te na području Boboljuska, Očijeva, Očigrija, Malog i Velikog Cvjetnića i Bos. Osretka -Zaustaviti gubitak poljoprivrednog zemljišta i zaštiti najvrjednije poljoprivredne površine od prenamjene, -Poticati ekološku proizvodnju hrane, -Obnoviti vrtlarsku i voćarsku proizvodnju i revitalizirati sve oblike tradicionalne poljoprivrede uključujući i unapređenje i obnovu uzgoja drenjka, -Obnoviti stočarstvo i poticati uzgoj stoke na područjima izvan vodozaštitnih zona -Zaustaviti pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta, posebno pašnjaka (visokoplaninskih) i livada, -Spriječiti gubitak poljoprivrednog i šumskog zemljišta zbog erozije. -Zaustaviti trend zarastanja travnjaka radi zaštite staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću (to se posebno odnosi na travnjake na području Osječenice) -Potrebe smještaja i ugostiteljsko privređivanje planirati u postojećim naseljima. Ruralna naselja raštrkana po cijelom prostoru NP imaju malo izgleda da opstanu kao naselja u funkcionalnom smislu te riječi, stoga će osnovni cilj biti zaustaviti propadanje tih ruralnih cjelina unoseći u njih nove namjene, a zadržavajući njihove prostorne gabarite i mjerila. Kroz planirane programe rekreacije i razne oblike seoskog turizma (eko, ruralni ili agroturizam) oživljavati seoska gospodarstva s naglaskom na poljoprivredu i stočarstvo. -Unutar postojećih ruralnih naselja treba pronalaziti, kako za autohtono, tako i za buduće alohtono stanovništvo, prostore novih namjena, te im pružiti savjetodavnu uslugu (graditeljstvo, revitalizacija starih obrta, stočarstvo, pčelarstvo, turističke usluge itd.) kako bi NP nastavio živjeti djelomice na društveno-gospodarskoj tradiciji, ali okrenut, po proizvodno-potrošačkoj i edukativnoj funkciji, budućnosti. -Nove namjene za stare seoske jezgre ne smiju bitno mijenjati postojeće strukture u njima, niti smiju unositi njima strane oblike, mjerila i tehnologije. Trebaju se prilagoditi postojećim mogućnostima, odnosno maksimalno očuvati prirodno stanje i istovremeno omogućiti ekonomski interes lokalnoj zajednici. -Iznimno graditi stacionarne turističke kapacitete, -Posjetiteljsko-turističko korištenje prostora razvijati kao dopunu već postojećim susjednim turističkim područjima -Maksimalno iskoristiti sportsko - rekreacijske mogućnosti prostora i uz aktivnosti koje postoje, dodatno razvijati nove: -Šetnice, kreiranje mikroambijenata kao dodatnih kvaliteta pješačkog obilaska kraja, odmorišta, uređenih puteljaka i sl. -Biciklizam, klasifikacija staza, istraživanja mogućnosti brdskog i extreme biciklizma, organiziranje takmičenja za mlade, staze sa zaprekama, uređeni poligoni i sl. -Planinarenje, planiranje novih staza, razvoj planinarskih domova, skloništa, organizacija servisa, igre orijentacije, preživljavanje i sl. -Formiranje ski centra “Osječenica” će povećati posjećenost nacionalnog parka u zimskom periodu što je vrlo značajno za ekonomsku isplativost funkcionisanja smještajnih kapaciteta tokom cijele godine -Alpinizam (slobodno penjanje), uređivanje penjališta, organiziranje škole penjanja, iznajmljivanje opreme ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

180


-Speleologija, klasifikacija špilja, ponora i ostalih fenomena u kršu, organiziranje dodatnih istraživanja, ekspedicija, «malih» škola speleologije, iznajmljivanje opreme -Lov, neprekidna kontrola faune -Infrastrukturne sisteme planirati primjereno značajkama prostora -Uređenje i korištenje prostora temeljiti na zaštiti okoliša, što je i prevashodna funkcija NP (u izradi dokumenata prostornog uređenja i sistemu gospodarenja) -Upravljanje parkom uskladiti s općeprihvaćenom međunarodnom praksom i standardima IUCN-a karakterističnim za kategoriju II- National Park, koja kategorija odgovara nacionalnim parkovima u bosansko-hercegovačkom zakonodavstvu. 1.14. OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG UREĐENJA ZONIRANJE - IUCN kategorije zaštićenih područja Svjetska unija za konzervaciju (The International Union Conservation Union – IUCN) igra ključnu ulogu u podsticanju osnivanja zaštićenih područja širom svijeta. Od 1948. godine, IUCN razvija standarde i smjernice za upravljanje zaštićenim područjima, uključujući dvije najvažnije kategorije: Listu zaštićenih područja Ujedinjenih Nacija i Kategorije upravljanja zaštićenim područjima. Zaštićena područja se uspotstavljaju manje više sljedeći kategorije koje daje IUCN. Ove kategorije odgovaraju različitim ciljevima konzervacije. Treba napomenuti da se kategorije stroge zaštite (Kategorije I-III) uglavnom primjenjuju u zemljama u razvoju, dok se kategorije V i VI najčešće koriste u razvijenim zemljama. Danas postoji više od 40.000 zaštićenih područja širom svijeta (UNEP WCMC, 1994), koja znatno variraju prema namjeni za koju se vrši upravljanje vrstama, ekosistemima ili pejzažima koji se štite, prema veličini, tipu upravljačkog tijela koje je odgovorno za njih, resursima kojima se može upravljati, ključnim izazovima za upravljanje, nazivu koji im je dat na nacionalnoj razini itd. Kako bi se doveo u red ovaj prilično ”šaroliki” pristup u interpretaciji i shvatanju zaštite prirode, standardizirala međunarodna terminologija te promovirao široki spektar komplementarnih pristupa u planiranju i upravljanju zaštićenim područjima, Međunarodna unija za konzervaciju prirode (IUCN) je definirala seriju kategorija za upravljanje zaštićenim područjima koja je bazirana na metodologiji za valorizaciju prirodnogeografske sredine i njenih vrijednosti i ciljevima upravljanja. Prema trenutnom sistemu kategorizacije upravljanja zaštićenim područjima, koji je usvojen 1994. godine, polaznu tačku predstavlja slijedeća definicija zaštićenog područja, koja se primjenjuje za sve kategorije: „Područje kopna i/ili mora koje je posebno posvećeno zaštiti i održavanju biološke raznolikosti, kao i prirodnih i sa njima povezanih kulturnih resursa, a kojim se upravlja putem zakonskih ili drugih efektivnih mjera“. Ključne tačke koje je potrebno istaći u ovoj definiciji su: -

ona se izričito primjenjuje na marinsku i/ili kopnenu sredinu, ona zahtijeva postojanje posebne politike za konzervaciju biodiverziteta,


181


-

ona omogućava konzervaciju prirodnih kao i kulturnih resursa koji su sa njima povezani (ali ne i kulturnih lokacija per se), ona zahtijeva da postoji režim upravljanja, ali dopušta da se na nekim lokacijama ove aktivnosti mogu efikasno obavljati kroz već postojeću zakonsku regulativu ili vlasništvo.

Sve države u Evropi su donijele zakonske mjere za zaštitu određenih mjesta koja su značajna za konzervciju priode kao “zaštićene zone”. Mada sva zaštićena područja ispunjavaju opću namjenu koja je sadržana u ovoj definiciji, u praksi je prisutno znatno variranje precizne svrhe za koju su namjenjena zaštićena područja. Glavne svrhe upravljanja zaštićenim područjima su: • • • • • • • • •

Naučno istraživanje Zaštita divljine Očuvanje raznolikosti vrsta i gena Održavanje ekoloških servisa Zaštita specičnih prirodnih i kulturnih odlika Turizam i rekreacija Obrazovanje Održiva upotreba resursa iz prirodnih ekosistema Održavanje kulturnih i tradicionalnih atributa

Nazivi koji su dati ovako zaštićenim područjima variraju u velikoj mjeri u Evropi. Osim nacionalnih parkova i rezervata prirode, postoje i biogenetički rezervati, šumski rezervati, morski rezervati, parkovi prirode i regionalni parkovi prirode, i mnogi drugi. Ova situacije je dodatno usložnjena zbog toga što isti nazivi znače različite stvari u različitim zemljama, a nekada čak i u istoj zemlji (npr. rezervat prirode u Švedskoj). Ponekada je i isti tip zaštićene zone različito klasificiran na nacionalnom nivou. Kako bi se razjasnila ova složena situacija, IUCN je razvio sistem kategorija zaštićenih područja, koje su dopunjene na IV Svjetkom kongresu o zaštićenim područjima koji je održan u Karakasu 1992. godine. -

Ključne tačke ovog sistema su: osnov kategorizacije je primarni cilj upravljanja; opis kategorije ne daje komentar o efikasnosti upravljanja; sistem kategorizacije je na međunarodnoj razini; nacionalni nazivi za pojedine kategorije mogu varirati, mada su njihovi ciljevi isti; slično tome, isti nazivi mogu označavati različite vrste zaštićenih područja u različitim zemljama; sve kategorije su značajne, ali je uspostavljeno rangiranje prema stepenu prirodnih vrijednosti područja koja se stavljaju pod zaštitu; primijenjena je gradacija na relaciji:


182


stepen ljudskih intervencija / modifikacija okoliša, kojom je ilustriran relativni odnos na relaciji kvaliteta prirodne sredine - antropogene aktivnosti u prostoru.

Područje izvan zone zaštite

Zaštićeno područje

VI V IV

Linija pokazuje stepen modifikacije okoliša

III II Ia/Ib Najbolji prirodni uvjeti

Najlošiji prirodni uvjeti

Kategorije upravljanja zaštićenim područjima u odnosu na stepen modifikacije okoliša

IUCN kategorije zaštićenih područja ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

183


Kategorija

Definicija Područje kopna i/ili mora koje posjeduje neke izvanredne ili reprezentativne ekosisteme, Ia geološke ili fiziološke karakteristike i/ili vrste, Strogi rezervat prirode: zaštićena zona dostupno prvenstveno za naučna istraživanja i/ili namjenjena isključivo nauci. ekološki monitoring. Velika zona nepromjenjenog ili neznatno Ib promjenjenog kopna, i/ili mora, koja zadržava Zona divljine: svoja prirodna obilježja i uticaj, bez permanentne zaštićene zona namjenjena uglavnom za ili značajne habitacije, kojom se upravlja nanačin zaštitu divljine. koji omogućava očuvanje njenih prirodnih uslova. Prirodna površina kopna i/ili mora, namjenjena za (a) zaštitu ekološkog integriteta jednog ili više II ekosistema za sadašnje i buduće generacije, (b) Nacionalni park: isključenje eksploatacije ili radnji koje nisu u zaštićena zona namjenjena zaštiti skladu sa svrhom namjene zone i (c) pružanje ekosistema i rekreaciji. osnova za duhovne, naučne, obrazovne, rekreacijske i posjetiteljske mogućnosti, pri čemu one moraju biti ekološki i kulturološki kompatibilne. III Površina koja sadrži jedan, ili više, specifičnih Spomenik prirode: prirodnih ili prirodno/kulturnih odlika koje su od zaštićena zona namjenjena uglavnom za izuzetne vrijednosti usljed nasljeđene rijetkosti, konzervaciju specifičnih prirodnih reprezentativnosti ili estetskih kvaliteta ili obilježja. kulturnog značaja. IV Površina kopna i/ili mora koja je predmet aktivne Zona upravljanja staništima/vrstama: intervencije u svrhu upravljanja kako bi se zaštićena zona namjenjena uglavnom za osiguralo održanje staništa i/ili kako bi se ispunili konzervaciju putem odgovarajućih zahtjevi određenih vrsta. intervencija.

Površina kopna, sa obalom i morem gdje je to podesno, gdje su interakcije ljudi i prirode u toku V vremena stvorile zonu izraženog karaktra sa Zaštićeni pejsaž/morsko područje: značajnim estetskim, ekološkim i/ili kulturnim zaštićena zona namjenjena uglavnom za vrijednostima, i čeasto sa visokim konzervaciju pejsaža/morskog područja i biodiverzitetom. Očuvanje integriteta ovih rekreaciju. tradicionalnih interakcija je od vitalnog značaja za očuvanje, održavanje i evoluciju jedne ovakve zone. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

184


Kategorija

Definicija VI Zona koja dominantno sadrži nemodificirane Zaštićeno područje namijenjeno prirodne sisteme, čijim se upravljanjem osigurava upravljanju resursima: dugoročna zaštita i održanje biodiverziteta, zaštićeno područje namijenjeno omogućavajući u isto vrijeme održivi protok uglavnom za održivo upravljanje prirodnih proizvoda i usluga kako bi se zadovoljile prirodnim ekosistemima. i potrebe lokalne zajednice. Zaštita ekosistema kroz odgovarajuće zoniranje i upravljanje zemljištem, konzervacija ekosistema i njihovog biodiverziteta se kombinira sa održivom upotebom prirodnih resursa za dobrobit lokalne zajednice. Prema tome, ona predstavlja glavno sredstvo za primjenu Agende 21 (poglavlje 13 koje se odnosi na održivo upravljanje planinskim područjima), Konvencije o biodiverzitetu i drugih međunarodnih sporazuma. Ovaj koncept podrazumjeva ekološku konzervaciju, naučna istraživanja i održivi razvoj. Upravljanje zaštićenim područjem ima za cilj da pokaže da se ekološka konzervacija prirodnih resursa može koristiti za podsticanje održivog razvoja koji je zasnovan na rezultatima naučnih istraživanja. Konzervacija: Zaštićeno područje osigurava zaštitu lokalnih biljnih i životinjskih vrsta, kao i ekosistema, koje je neophodno zaštiti radi očuvanja globalnog biodiverziteta. Razvoj: Zaštićeno područje nastoji da kombinira konzervaciju sa održivom upotrebom resursa. Područja koja su prvenstveno uspostavljena za održanje biodiverziteta su grupisana u IUCN kategorije 1-5 (naučni rezervati, nacionalni parkovi, spomenici prirode, rezervati prirode, utočišta divljine). U ostalim kategorijama, 6-8, pažnja je posvećena kontrolisanoj eksploataciji resursa uz ograničeno ali još uvijek značajno očuvanje biodiverziteta. Ovo uključuje područja namjenjena višestrukoj upotrebi. Navedene kategorije zaštite IUCN je razvio shodno ciljevima na kojima se bazira zaštita, a koji su određeni na tri nivoa, prema značaju za određenu kategoriju zaštite. Ciljevi upravljanja Zaštićenim područjima Ia

Ib

II

III

IV

V

VI

1

3

2

2

2

2

3

Zaštita divljine

2

1

2

3

3

--

2

Prezervacija vrsta i genetičke raznolikosti Održavanje usluga ekosistema

1

2

1

1

1

2

1

2

1

1

--

1

2

1

Zaštita specifičnih prirodnih / kulturnih objekata

--

--

2

1

3

1

3

Turizam i rekreacija

--

2

1

1

3

1

3

Obrazovanje

--

--

2

2

2

2

3

Ciljevi upravljanja Naučno istraživanje


185


Održiva upoteba resursa iz prirodnih ekosistema Održavanje kulturnih//tradicionalnih atributa Ključ: 1 Primarni cilj 2 Sekundarni cilj 3 Potencijalni primjenjivi cilj -- Nije primjenjivo

--

3

3

--

2

2

1

--

--

--

--

--

1

2

Zaštićeno područje pruža mogućnosti za istraživanje, monitoring, obrazovanje i trening na lokalnom nivou kao i mogućnosti za komparativne istraživačke i monitoring programe na regionalnom nivou. ZONING KONCEPT NP UNA Na osnovu iznesenog koncepta o uspostavi nacionalnog parka prema IUCN principima, uz uvažavanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja izvršeno je zoniranje nacionalnog parka Una. Zone Nukleusa (N) - Temeljne prirodne vrijednosti Zona nukleusa-temeljnih prirodnih vrijednosti obuhvata prostorne cjeline najznačajnijih prirodnih vrijednosti i osobitosti koje čine temeljni fenomen nacionalnog parka. S obzirom da su temeljni prirodni fenomeni disperzno prostorno locirani ova zona nije koncipirana kao jedan jedinstven prostor već je diferencirana u pet izdvojenih prostornih cjelina (N1,N2,N3,N4 i N5). Ukupna površina zone nukleusa na području nacionalnog parka iznosi 3.457,71 ha ili 9,94% ukupne površine nacionalnog parka. N1 - obuhvata područje od krajnjeg SZ (od Lohova – Dvoslap) do naselja Kaluđerica . Temeljne prirodne vrijednosti su geomorfološki fenomeni: kanjon rijeke Une duž cijele ove zone, hidrološki fenomeni: Dvoslap, Troslap, Štrbači buk sa pratećom florom i faunom te sedrenih barijera. Ukupna površina ove zone je 328,29 ha . N2 - obuhvata tok rijeke Une uzvodno od Martin Broda do ušća rijeke Krke sa dolinom rijeke Krke do njenog izvora. Temeljni prirodni fenomeni ove zone su: geomorfološki fenomeni – kanjon rijeke Une uzvodno od Martin Broda do ušća Krke, kanjon rijeke Krke od izvora do ušća, pećine u Martin Brodu, te naslage sedre na ovom području, kao i vegetacija na siparima i u pukotinama stijena. Hidrološki fenomeni u ovoj zoni su slapovi u Martin Brodu i vrelo Krke. Od kulturno-historijskog nasljeđa, značajna je kula u Martin Brodu. Ukupna površina ove zone je 327,80 ha . N3 - obuhvata kanjon Unca uzvodno od ribogojilišta pa do ulaza u klisuru Berek. Temeljni prirodni fenomeni ove zone su: geomorfološki fenomeni – kanjon rijeke Unac te draga Misije i Panića draga. Hidrološki fenomeni: Crno vrelo, vrelo Okovir, izvor Sedra i Ledeno vrelo. Biljne zajednice na siparima i u pukotinama stijena. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

186


Ukupna površina ove zone je 2651,67 ha

N4 - obuhvata uži pojas oko vrela Bastašice. Temeljni prirodni fenomeni ove zone je Bastaško vrelo koje se nalazi u području Bastaške grede. Ukupna površina ove zone je 6,02 ha N5 - obuhvata uži pojas oko Velike Osječenice (1792 m). Temeljni prirodni fenomen u geomorfološkom pogledu čine planinski vrhovi sa karakterističnim geomorfološkim procesima (termičko i mrazno razoravanje). Na ovom području se nalazi i vegetacija koja gradi gornju granicu šume (zajednice klekovine bora) i staništa rijektih vrsta kao što je npr. runolist. Površina ove zone je 143,93 ha Buffer zona (B) - zona usmjerene zaštite Uspostavlja se na cjelokupnom području NP Una. Predstavlja tampon – buffer(bafer) između zona nukleusa i zona mješovite namjene, a funkcija joj je da poveže sve zone NP u kontinuiranu cjelinu. Unutar ove zone nalaze se i kulturne zone - potencijalne zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla. Dijelovi Koncesionih područja Lafarža i Komara-Donji Vakuf koji ulaze u ovu zonu (površine), podliježu zabrani korištenja. Naime, prema Zakonu o Nacionalnom parku Una (Zakon Vlade Federacije BiH) poglavlje III Zaštita i razvitak, 1. Režimi zaštite. Članak 6, glasi: U području NP naročito je zabranjeno: tačka 27.) iskorištavati mineralne sirovine. Shodno prednjem, isti se ne uvažavaju po namjeni. Površina bafer zone iznosi 30.671,45 ha ili 88,21 % od ukupne površine NP . Tranzicijske zone (T) - zone mješovite namjene Na području Nacionalnog parka Una, ovu zonu čini veći broj disperznih cjelina koje su uspostavljene u svrhu održivog razvoja nacionalnog parka i lokalne zajednice. Ukupna površina svih tranzicijskih zona u granicama NP iznosi 641,05 ha ili 1,84 % . T1 - Obuhvata zonu oko Lohova u SZ dijelu nacionalnog parka. Obuhvata glavni ulaz u NP Una i pristupnu saobraćajnicu sa magistralnog pravca Ripač – Užljebić planiranim mostom preko rijeke Une. U ovoj zoni su predviđeni su slijedeći sadržaji: polazna stanica turističkog voza, zona sa rekreativnim sadržajima, rafting kamp, te prateći ugustiteljski i servisni sadržaji. U ovoj zoni počinje i planirana saobraćajnica u okviru NP Una. Ukupna površina ove zone je 19,16 ha . T2 - Obuhvata površinu od 1,01 ha na području Račića. U ovoj zoni predviđen je alternativni ulaz u NP (do izgradnje glavnog ulaza na području Lohova) i edukativni kamp.


187


T3 - Obuhvata zonu na području Štrbačkog buka, na lokalitetu Luke. U okviru ove zone planiran je rafting kamp sa pratećim ugostiteljskim i servisnim sadržajima. Ukupna površina ove zone je 7,48 ha . T4 - Orašac, dva ulaza T5 - Ulaz Ćukovi T6 - Ova zona obuhvata područje Kulen Vakufa. Zona predstavlja nodalno-funkcionalni centar razvoja cjelokupnog nacionalnog parka. Planirano je restruktuiranje postojećeg naselja u turističku zonu sa etnološkim elementima, a čemu će značajno doprinjeti formiranje četiri kulturnohistorijske zone u njenim rubnim dijelovima (lokaliteti Ostrovica, Havala, Grčka Crkvina i Groblje pod Ostrovicom). Ukupna površina ove zone je 76,29 ha . T7 - Obuhvata područje Velikih Stijenjana, ukupne površine 278,09 ha . U okviru ove zone egzistirat će: zone poljoprivrednog krajolika, tradicionalne poljoprivrede, ergela konja, rekreacije, kao i dvije kulturne zone. T8 - Obuhvata 2,77 ha na lokalitetu Palučci, sa namjenom smještajnih kapaciteta. T9 - Na području naselja Martin Broda formiraće se četiri zone mješovite namjene ukupne površine 30,74 ha, sa sličnim funkcijama kao u Kulen Vakufu, ali sa reduciranim kapacitetima. U sklopu ovih zona je i etnološka zona, dvije specijalne zone i dvije kulturne zone (Manastir Rmanj i Martin Brod, srednjovjekovni grad). T10 - Vidikovac „Pogledalo“ Površina ove zone je 0,30 ha . T11 – Vidikovac „Biljeg“ Površina ove zone je 0,29 ha . T12 - Vidikovac i odmorište „Ljutovići“ Površina ove zone je 1,05 ha . T13 - Osječenica, Ski centar Površina ove zone je 157,84 ha . T14 - Očijevske Luke, Edukativni centar Površina ove zone je 1,32 ha . T15 - Bastasi – Filteri, Akvakultura ciprinida (51,27 ha) i ribarsko selo (1,74 ha) ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

188


T16 - Glavni ulaz u NP iz pravca Drvara Površina ove zone je 0,034 ha . T17 – Vidikovac „Jandrin Pod“ Površina ove zone je 2,18 ha . T18 – Vidikovac „Orlova greda“ Površina ove zone je 2,89 ha .

T19 - Obuhvata smještajne kapacitete (Hotel „Bastašica“) na lokalitetu Bastasi. Površina ove zone je 0,84 ha . T20 - Ušće rijeke Krke u Unu, Punkt ihtiološkog istražnog centra Površina ove zone je 3,53 ha . T21 - Cvjetnić, Vidikovac i odmorište Površina ove zone je 2,06 ha . T22 - Ulaz Trubar, Za potrebe lokalnog stanovništva

T23 - Ulaz Mali Cvijetnić (Tičarica), Za potrebe lokalnog stanovništva

Koncept saobraćaja na prostoru NP Una Glavni (tranzitni) cestovni pravci (sjever-jug i istok zapad) ne ulaze u područje obuhvata NP ali ga tangiraju, što znatno doprinosi dostupnosti i većoj posjećenosti zaštičenog područja. Uz planirane modernizacije cestovne mreže na području NP riješila bi se glavnina problema pristupa u taj prostor, odnosno, time bi se osigurala glavna prometna infrastruktura NP, prema kojoj bi se definirali glavni apravci ulaska u zaštićeno područje, te usmjeravalo i kontroliralo posjete u NP : Na područje NP ulazilo bi se s magistralne ceste Ripač-Užljebić preko planiranog mosta u Lohovu. Do izgradnje planiranog mosta funkcionisao bi privremeni ulaz s magistralne ceste Bihać-Bosanski Petrovac trasom lokalne ceste u Račiću. U zoni naselja Ćukovi i Orašac uspostavili bi se ulazi sa postojeće regionalne ceste Dubovsko - Kulen Vakuf - Martin Brod - Drvar ka zoni Štrbačkog Buka i Kulen Vakufa. Ovim bi se trasa postojeće regionalne ceste na potezu od Orašca (Rajnovci) preko Kulen Vakufa i Martin Broda do raskršća sa magistralnom cestom Bosanski Petrovac-Drvar koristila kao interna saobraćajnica (ovim se ostvaruje ulaz iz pravca Drvara), dok bi trasa Orašac-Dubovsko i dalje funkcionisala kao javna cesta kojom se budući sekundarni općinski centar Orašac veže s općinskim centrom Bihać. Na taj način omogućuje se nesmetan promet ljudi i roba naročito značajan za eksploataciju i preradu gipsa. Planiranim ulazom u NP iz sela Ćukovi te postojećom lokalnom cestom Orašac-Čelije ostvario bi se kružni tok posjeta zoni Štrbački Buk. Pored pomenutog ulaza iz pravca Drvara trasom postojeće regionalne ceste Drvar-Martin Brod, formira se ulaz u Bastasima trasom ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

189


lokalne ceste Drvar-Bastasi-Boboljusci-Cvjetnić. Rekonstrukcijom nekategorisane ceste Martin BrodCvjetnić dolinom rijeke Une ostvario bi se kružni tok posjeta svih značajnih destinacija južnog dijela NP. Ujedno se preko Cvjetnića ostvaruje veza (isključivo teritorijom BiH) za naselje Bosanski Osredci (unutar NP) te naselje Trubar i Gornji Tiškovac (preostali južni dijelovi općine Bihać van NP). Iz tih razloga potrebno je formirati poseban sekundarni ulaz u NP iz pravca Trubara. Kao saobraćajnice unutar NP koristiće se, gotovo u potpunosti postojeće uz korekcije horizontalnih i vertikalnih elemenata. Rekonstrukcijom postojećih cesta, granica R Hrvatska - željeznička stanica Martin Brod, te Kulen Vakufgranica R Hrvatska otvorile bi se mogućnosti za alternativne ulaske u NP iz R. Hrvatske, što bi zahtijevalo izgradnju graničnih prelaza u Martin Brodu i Kulen Vakufu. Za promet unutar NP preostalo bi uređivanje turističkih puteva te biciklističkih i pješačkih staza. Precizno lociranje istih obaviće se u fazi Nacrta PPPPO. Neovisno o trenutnom stanju Unske pruge ona ima svoju budućnost. Sa stanovišta interesa NP Una optimalno bi rješenje bilo pretvaranje ove pruge u turističku, kojom bi se omogućio ekološki prihvatljiv način transporta posjetilaca na relaciji Bihać-žel. stanica Una (alternativno Bosanski Osredci ovisno o tretmanu dionice želj. pruge unutar teritorija R. Hrvatske) sa usputnim stanicama na turističkim destinacijama (Štrbački buk, Kulen Vakuf i Martin Brod). Usaglašavanje koncepta vodoprivredne problematike sa konceptom prostorne organizacije NP Una Za slivno područje Une vodoprivredna osnova izrađena je još davne 1961. godine, od kada su se promijenili mnogi uvjeti, pa je se danas teško može smatrati dobrim polazištem za usklađivanje ukupnog rješenja za razmatrano područje NP Una. Nakon toga, sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća rađen je «Prostorni plan posebnog područja Una-Sana», u okviru kojeg su novelirane određene podloge važne za definiranje cjelovitog vodoprivrednog rješenja, te je također «Okvirnom vodoprivrednom osnovom Bosne i Hercegovine» iz 1994. godine dijelom novelirano i staro okvirno rješenje vodnog upravljanja slivom Une. Nakon toga jedina sveobuhvatnija analiza cijelog sliva Une provedena je u okviru «Strategije rješavanja problema u oblasti zaštite od poplava na vodnom području rijeke Save» iz 2001. godine, koja se u načelu i dalje oslanja na koncepciju upravljanja vodama iz 1961. godine. Ova koncepcija upravljanja vodama sliva Une polazi od pretpostavke da je na vodotocima Uncu, Uni i Sani moguće izgraditi nekoliko velikih akumulacija koje bi služile u svrhu godišnjeg izravnanja protoka (odnosno povećanja malih i smanjenja velikih voda), te bi se tako ostvarili glavni vodoprivredni ciljevi: riješila bi se obrana od poplava uz Unu i Sanu, osigurale bi se dovoljne količine vode i u sušnim razdobljima za vodoopskrbu, navodnjavanje i plovidbu (u nizvodnom dijelu toka Une), te bi se uz to omogućilo i energetsko korištenje glavnih vodotoka na slivu. Ova se koncepcija vremenom usklađivala s izmjenjenim uvjetima u prostoru, pa su tako i u navedenim elaboratima iz domena vodoprivrede i u prostorno-planerskoj dokumentaciji neke akumulacije izostavljane iz cjelovitog rješenja, neke su mijenjale svoju ulogu i veličinu, a pojavile su se i nove. Međutim, sve ove izmjene nisu rađene na temelju sveukupno noveliranih podloga, te na temelju cjelovitog uvida u sve izmjene u uvjetima korištenja prostora na slivu Une, a poseban je problem: ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

190


-

što u obzir nije uzet utjecaj novih, međudržavnih granica, na provedbu pojedinih elemenata rješenja, što je zanemaren sve jasnije izražen interes za zaštitom prirodnih vrijednosti Une, što se koncepcija samo dopunjavala novim rješenjima, međutim utemeljenim samo na prospekciji terena, kvalitativnim ocjenama i preliminarnim proračunima.

Zbog nedostatka noveliranog cjelovitog i sveobuhvatnog vodoprivrednog rješenja sliva Une, u nastavku se razmatra problem gospodarenja vodama za gornji dio sliva Une uglavnom s aspekta interesa NP Una, kao područja na kojem se ne očekuju takvi vodoprivredni zahvati kojima bi se ugrozile njegove glavne prirodne osobitosti i vrijednosti: geomorfološke, hidrogeološke i biološke. Međutim, radi dokazivanja utemeljenosti rješenja za NP Una, daje i osvrt na glavne elemente postojeće vodoprivredne koncepcije cijelog sliva Une, a koji se odnose na njegov gornji dio (izvorište Une, Unac i tok Une do Bihaća). Nedovoljnu sigurnost obrane od poplava Une na razmatranom prostoru NP Una imaju područje Kulen Vakufa (ovisno o veličini vodnog vala plavi se između 230 i 250 ha zemljišta, ali i područje nizvodno od Ripča (plavi se dio Pokojskog polja između Ripča i ušća Klokota, površine oko 1.500 ha). Ovo se područje čak ocjenjuje područjem na nivou BiH-a s najvećim rizikom od poplava. Nedovoljan proticajni kapacitet i izuzetno mali podužni pad korita rijeke Une imaju za posljedicu česta plavljenja okolnog terena pri nailasku većih voda. Plavljenju doprinose, u značajnoj mjeri sedreni pragovi. Naime ovi pragovi predstavljaju male brane u koritu koje stvaraju uspor na uzvodnim dionicama vodotoka. Od svih hidroloških obrada od interesa za razmatrano područje, jedina kompletna obrada koja je pronađena je obrada V.S. Kralje, sa zadovoljavajuće dugim nizom podataka. Ostali neophodni karakteristični proticaji dobijeni su analizom specifičnih oticaja i regionalizacijom svih pronađenih parametara vjerovatnoća pojave maksimalnih godišnjih proticaja. Karakteristični proticaji koji su od interesa za utvrđivanje površina plavljenja na razmatranom dijelu doline rijeke Une na širem području Kulen Vakufa:


KULEN VAKUF Proticaj (m3/s)

1/20

578

1/100

740

1/500

891

Nakon sprovedenih hidrauličkih analiza dobijeni su nivoi velikih voda duž razmatranog područja za karakteristične proticaje. Linije plavljena su nanešene na postojeće geodetske podloge te su sa njih očitane površine plavljenja. Njihove vrijednosti za pojedine velike vode date su u sljedećoj tabeli: ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

191



Plavljene površine (ha)

1/20

230

1/100

241

1/500

250

Prirodno korito rijeke Une ima prirodan pad 0.040%. Ovako mali podužni pad korita nepovoljno djeluje na proticajne mogućnosti korita r.Une što uzrokuje česta plavljenja zaobalja, a posebno Kulen Vakufa. Zaštita Kulen Vakufa od poplava je djelimično rješena 1980. godine smanjenjem sedrenog praga udaljenog 1,5 km nizvodno od naselja. Prije skidanja ovog sedrenog praga Kulen Vakuf je imao velike probleme sa poplavama jer su svakih nekoliko godina, pri nailasku većih voda, pod vodom bili veliki dijelovi naselja. Bilo je predviđeno da se nastavi sa aktivnostima na smanjenju sedrenih pragova. Pošto, u ovom trenutku, u čitavom slivu rijeke Une vlada veliki otpor prema bilo kakvim intervencijama u vodotoku nerealno je očekivati da se one realizuju. U cilju zaštite objekata i poljoprivrednog zemljišta od plavljenja velikih voda r. Une u širem području Kulen Vakufa za pojave 1/20, 1/100 i 1/500 predvi|eno je tehničko rješenje izrade zaštitnih nasipa i parapetnih zidova u zaobalju prirodnog korita kao jedina alternativa. Reguliranjem korita i produbljenjem ne bi se postigli veći efekti zbog malog podužnog pada prirodnog korita rijeke Une na razmatranom potezu. U gradskom području Kulen Vakufa na lijevoj i desnoj obali u zoni plavljenja predviđeni su parapetni zidovi.Nedostatak slobodnog prostora u zaobalju je uvjetovao ovaj vid zaštite od velikih voda. Ukupno je potrebno izvesti 1314 metara parapetnih zidova za zaštitu Kulen Vakufa. Za zaštitu šireg područja Kulen Vakufa u dolini rijeke Une predlaže se tehničko rješenje sa izradom zaštitnih nasipa i parapetnih zidova. Predloženim tehničkim rješenjem izrade zaštitnih nasipa i parapetnih zidova duž vodotoka dato je cjelovito rješenje odbrane od poplava šireg područja Kulen Vakufa. Na osnovu rezultata provedenih ekonomskih analiza i dobijenih rezultata vidljivo je da za realizaciju cjelovitog predloženog rješenja nema ekonomske opravdanosti. U sadašnjim uslovima, kao ni uz razmatrano povećanje vrijednosti branjenog područja, nije moguće ostvariti ekonomsku opravdanost za ulaganje sredstava u odbranu od poplava ovog područja. U sklopu razmatranja zaštite od poplava na svim identifikovanim područjima u slivu rijeke Une na područja FBiH, razmatrano je rješenje regulacijom vodnog režima izgradnjom vodnih akumulacija u čeonom dijelu sliva. Objedinjavanjem interesa svih razmatranih područja na rijeci Uni moglo bi se, u perspektivi, naći rješenje u izgradnji akomulacija na rijeci Unac. Ovo rješenje bi i sa ekološkog stanovišta bilo najprihvatljivije, posebno imajući u vidu osjetljivost ovog područja na bilo kakve intervencije na vodotoku. Cjelovita vodoprivredna rješenja traže se u okviru tzv. vodoprivrednih osnova, u kojima se na temelju niza podloga i podataka (klimatoloških, hidroloških, geoloških i hidrogeoloških, geografskih, demografskih i drugih) utvrđuju bilansi voda (raspoložive količine vode na slivu tijekom godine), ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

192


ograničenja koja vode nameću u korištenju prostora, kao i potrebe za vodom za različite namjene, te se na temelju toga izabire najbolje rješenje gospodarenja vodama. Zadnje predloženo rješenje (2001.) obrane od poplave za područje Kulen Vakufa predviđa sniženje sedrenih pragova u samom naselju (uz već sniženi sedreni prag koji se nalazi 1,5 km nizvodno od naselja), te izvedbu regulacijskih radova u samom vodotoku, kako bi se povećao proticajni kapacitet. Za područje nizvodno od Ripča predviđeno je sniziti neke sedrene pragove (nizvodno od Bihaća) i osigurati evakuaciju velikih voda na HE Slapovi na Uni i kod normalnog uspora. Međutim, kao alternativno je rješenje navedeno i rješenje s izgradnjom akumulacija na Uncu, koje bi već s minimalnim volumenom od 36 hm3 «rezale» vrhove vodnih valova do nivoa potrebnog za obranu od poplave sadašnjih ugroženih područja do Bihaća. Ovim bi rješenjem korito Une i sedrene barijere u Uni ostale sačuvane, ali bi se izgubile prirodne vrijednosti Unca. Od mogućih akumulacija na Uncu za ovo alternativno rješenje u razmatranje ulaze akumulacija HE Župica (koja je već izvedena, kapaciteta je oko 7,7 hm3, ali postoje problemi s njenom vododrživosti, te su potrebna ulaganja u njenu sanaciju), zatim akumulacija planirane HE Mokronoge (planiranog kapaciteta akumulacije od 66 hm3), akumulacija svojevremeno planirane HE Bastašica (planiranog kapaciteta akumulacije od 26 hm3, ali koja se ne spominje u novijim planovima, vjerojatno zbog urbanizacije područja planirane akumulacije i zbog laguna i deponija industrijskog mulja i otpada iz bivše tvornice celuloze u Drvaru), te akumulacija HE Rmanj Manastir, odnosno HE Unac (predvidivog korisnog volumena akumulacije od čak 144 hm3 ali samo uz pretpostavku o mogućem postizanju vododrživosti te akumulacije). Svaka od navedenih akumulacija planirana je prije svega kao objekt za energetsko iskorištavanje voda rijeke Unca, te je također svaka povezana s nekim od problema u realizaciji (za akumulaciju HE Župica treba osigurati njenu vododrživost, akumulacija HE Mokronoge povezana je s velikim troškovima izgradnje ukupnog zahvata, akumulacija HE Bastašica dovedena je u pitanje zbog novih sadržaja u prostoru, a akumulacija HE Rmanj Manastir bi se trebala izvesti na vrlo okršenom i vodopropusnom terenu, unutar planiranih granica NP Una i uz potapanje Crnog vrela, zaštićenog u kategoriji spomenika prirode). Svako od ovih rješenja trebalo bi analizirati i s drugih aspekata (korištenja voda i zemljišta i na području općine Drvar i na području općine Bihać), te izabrati dugoročno najpovoljnije rješenje. Potrebno je napomenuti da sevodoprivredno rješavanje problema za područje općine Drvar mora također uključiti u ukupnu vodoprivrednu problematiku NP Una, ne samo zbog toga što je na tom području moguće rješenje problema obrane od poplava nizvodnog područja, već i zbog drugih posrednih utjecaja na to rješenje, vezanih uz eroziju i onečišćenja zemljišta. Radi zaštite zemljišta od erozije, na slivnom području Unca potrebno je uvesti posebne uvjete i mjere za sječu šuma, provesti neke hitne radove na regulaciji bujičnih tokova i samog Unca, te dovršiti započete regulacijske radove na Uncu kroz Drvar. Također, radi sprečavanja da moguće buduće poplave Unca u drvarskom području «odnesu» odloženi industrijski otpad i mulj iz laguna u klanac Unca i dalje u Unu, nužno je prioritetno povećati proticajni profil Unca na ulazu u klanac. Pored navedenih zahvata potrebno je provoditi i preventivne mjere, kao što su zabrana izgradnje u poplavnom području, izrada planova i uspostava organiziranog sistema upozoravanja i postupanja u slučaju poplava, te izrada nove aktualizirane vodoprivredne osnove za sliv rijeke Une. Prva koncepcija korištenja vodnih snaga na slivu rijeke Une, koja je obuhvatila i izvor Une i rijeke Unac i Sanu (1956.) predvidjela je na području razmatranja NP Una, te na uzvodnom području (izvora Une i na Uncu) izgradnju ukupno osam hidroelektrana: ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

193


-

-

na Uncu su to HE Mokronoge (maksimalni bruto pad 82 m, instalirani protok 9 m3/s, instalirana snaga 6 MW, godišnja proizvodnja 17,5 GWh), HE Bastašica (bruto pad 50 m, instalirani protok 19 m3/s, instalirana snaga 8 MW, godišnja proizvodnja 28 GWh) i HE Martin Brod (bruto pad 24 m, instalirani protok 40 m3/s, instalirana snaga 6,5 MW, godišnja proizvodnja 42 GWh), sve derivacijskog tipa, s time da su HE Mokronoge i HE Bastašica imale značajnije akumulacije (66 odnosno 26 hm3), na gornjem toku Une su to (izuzimajući HE Suvaju koja je danas na području R. Hrvatske): HE Martin Brod (maksimalni bruto pad 51 m, instalirani protok 39 m 3/s, instalirana snaga16 MW, godišnja proizvodnja 38 GWh), HE Klisa (bruto pad 23 m, instalirani protok 100 m3/s, instalirana snaga19 MW, godišnja proizvodnja 72 GWh), HE Štrbački Buk (bruto pad 51 m, instalirani protok 100 m3/s, instalirana snaga 41 MW, godišnja proizvodnja 174 GWh) i HE Dvoslap (bruto pad 16 m, instalirani protok 100 m3/s, instalirana snaga 13 MW, godišnja proizvodnja 56 GWh), sve osim HE Klisa derivacijskog tipa, s time da je jedino HE Klisa imala značajnu akumulaciju (48 hm3).

Za razmatrani gornji tok Une (od izvora do Bihaća) utvrđeno je da su glavne koncentracije pada na tom potezu (pad oko 180 m na potezu od oko 64 km) kod Martin Broda i Štrbačkog Buka. Na tim potezima koncentracije pada sudjeluju s 57% od ukupnog pada ukupnog poteza Une od izvora do Bihaća. Kao glavno ograničenje u iskorištavanju energetskog potencijala Une utvrđena je Unska pruga, koja svojim visinskim položajem ne dopušta formiranje većih akumulacija. Treba napomenuti da se akumulacijom HE Klisa predvidjelo trajno potapanje Kulen Vakufa i okolnih manjih naselja. Za Unac je utvrđeno da je na ukupnoj dužini vodotoka od oko 47 km i ukupnog pada od 290 m značajan dio neiskoristiv zbog malih protoka (najuzvodniji dio pada od 53 m od izvora do Mokronoga), a dio zbog geoloških razloga (najnizvodniji dio pada Unca od Bastašice do Crnog vrela), odnosno zbog izrazite okršenosti kanjona Unca, koja je tektonski uvjetovana. Ograničenja gornjeg toka Une i Unca u smislu formiranja većih akumulacija uvjetovala su nalaženje rješenja za velike višenamjenske akumulacije na slivu Sane u okviru HE Ključ i HE Vrhpolje (ukupnog korisnog volumena od oko 700 hm3), kojima bi se uz proizvodnju električne energije ostvarila i prioritetna zadaća izravnavanja protoka u nizvodnom dijelu sliva Une. Ova je koncepcija dalje zadržana i u Orjentacionoj vodoprivrednoj osnovi rijeke Une (1961.), u Prostornom planu posebnog područja Una- Sana (1987.), te u Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi Bosne i Hercegovine (1994.), s time da su iz rješenja za razmatrani potez gornjeg toka Une izostavljene akumulacija i hidroelektrana Bastašica (pretpostavlja se na temelju kvalitativnih ocjena iz «Studije o mogućnostima izgradnje HE Rmanj Manastir» o novim uvjetima urbaniziranosti prostora Bastašice), te hidroelektrana Dvoslap (pretpostavlja se zbog zaštite prirodne vrijednosti sedrenih slapova), a za HE Štrbački buk smanjen je instalirani protok (za iznos ekološki prihvatljivog protoka), uz povećanje bruto pada (ali se u pojedinim od nabrojanih dokumenata upozorava i na nova ograničenja za tu HE: da ona postaje međudržavni zahvat, te da očuvanje prirodnih vrijednosti Štrbačkog buka dovodi u pitanje opravdanost njene izgradnje). Također je na temelju studije mogućnosti za HE Rmanj Manastir (1986.) u razmatranje uvedena nova koncepcija korištenja vodnih snaga Unca prije ušća u Unu, prema kojoj se odustaje od derivacijskog postrojenja HE Martin Brod na Uncu i predviđa se izvedba HE Rmanj Manastir kao pribranskog postrojenja s velikom akumulacijom od oko 144 hm 3 korisnog volumena i maksimalnom kotom uspora na 450 m n.m. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

194


Karakteristike postrojenja HE Rmanj Manastir bile bi maksimalni bruto pad od 120 m (koji bi se ostvario lučnom branom visine 137 m u kanjonu Unca nizvodno od Crnog vrela, čime bi se ono potopilo, kao i cijeli kanjon sa svim prirodnim vrijednostima), instalirani protok 80 m3/s, instalirana snaga 71 MW i godišnja proizvodnja od 240 do 260 GWh (ovisno o uvjetima sezonskog rada). Na temelju samo geološke prospekcije terena i na temelju iskustvenih podataka procjenjena je u toj studiji investicija u zahvat i postrojenje u iznosu oko 140 mil. KM (svedeno na 2005. godinu), što ju je s obzirom na moguću proizvodnju dovelo u red najisplativijih energetskih objekata u Bosni i Hercegovini. Potrebno je napomenuti da razina ove studije nije predviđala usvajanje ovog rješenja kao konačnog, u smislu njegovog uvođenja u prostorno-plansku dokumentaciju, budući se u njoj naglašava da je osnovni problem rješenja ostvarivost vododrživosti akumulacije, te da je u svezi toga prvo potrebno provesti značajnija terenska istraživanja. U tom smislu ukupni troškovi rješenja za HE Rmanj Manastir (odnosno u kasnijoj dokumentaciji HE Unac) nisu ni približno sagledani: troškovi istražnih radova u ovom slučaju mogu značajno povećati ukupne troškove, injekcijska zavjesa i druga moguća rješenja za pospješenje vododrživosti akumulacije mogu čak i višestruko povećati troškove rješenja, troškovi izmještanja naselja na području akumulacije, te troškovi izmještanja laguna i odlagališta otpada tvornice celuloze u Drvaru nisu razmatrani, a u obzir nisu uzeti niti troškovi kompenzacija lokalnoj zajednici za izgubljene prilike drugih oblika korištenja kanjona, te posebno troškovi naknade izgubljenih prirodnih vrijednosti područja. Uz to, proračun proizvodnje HE izrađen je uz pretpostavku da će se akumulacija koristiti za sezonsko izravnanje protoka, te da će se u dnevnom režimu rada koristiti kao vršna elektrana (bez osvrta na mogući utjecaj takvog rada na nizvodne osobitosti Une). S druge strane višenamjenske koristi ovog zahvata, barem što se tiče zaštite nizvodnog korita Une i njenih sedrenih barijera, te zaštite interesa lokalne zajednice više su nego upitne, kako je to vidljivo i iz prethodnih prikaza: -

moguće akumulirane vode nisu ključne za dugoročni razvoj vodoopskrbe niti bihaćke općine niti Unsko-sanskog kantona, moguće akumulirane vode nisu zanimljive niti za rješavanje navodnjavanja nizvodnog područja sve do ušća Sane u Unu, zaštita od voda nizvodnog područja može se riješiti ili manjim akumulacijama na Uncu ili znatno jeftinijim zahvatima na ugroženim potezima rijeke.

Sve je ovo nužno navesti jer se s rješenjem HE Rmanj Manastir dogodilo upravo ono što se nije trebalo dogoditi: da je ono bez daljnjih istraživanja i razrada ušlo i u vodnogospodarske planove i u planove energetskog razvoja BiH i u prostorno-plansku dokumentaciju Unsko-sanskog kantona i Općine Bihać (izrada u toku). Uz to u ovom je zadnjem dokumentu predviđeno da se kroz daljnje postupke utvrde uvjeti moguće «kohabitacije» hidroelektrane i zaštićenog područja Une. Međutim, niska razina razrade projektnog rješenja i provedenih istraživanja za HE Rmanj Manastir ne ostavlja mogućnost kvalitetne provedbe takvog postupka usklađivanja ovog zahvata s planiranom drugačijom namjenom kanjona Unca, jer za takve analize nema dovoljno podataka. Rješenje korištenja vodnih snaga gornjeg toka Une i Unca prema dosadašnjoj koncepciji, s obzirom da nije povezano s potrebama za višenamjenskim korištenjem voda, s obzirom da zbog mnogobrojnih promjena više nije tehnički i gospodarski aktuelno (pa su čak iz aktualnih prostornih planova Unskosanskog kantona i Općine Bihać isključene sve koncepcijom predviđene HE osim HE Rmanj Manastir, te s obzirom da takvo korištenje voda može izazvati velike probleme u koncepciji očuvanja i zaštite ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

195


prirodnih vrijednosti dijelova Unca i Une koji ulaze u program zaštite, treba ga u najvećem dijelu napustiti i problem iznova sagledati. S obzirom na interese NP Una, a prema prethodnim analizama i drugih vodnogospodarskih elemenata za razmatrani dio sliva Une, predlaže se rješenje energetskog korištenja ovih vodotoka usmjeriti prema slijedećim zahvatima: - revitalizaciji i obnovi HE Župica - izgradnji HE Mokronoge kao višenamjenskog zahvata, - izgradnji HE Mrđe, kao višenamjenskog zahvata uz uvjet njihovog pažljivog oblikovanja i uklapanja u okoliš, uz uvjet propisivanja njihovog pogona u skladu sa uvjetima očuvanja i zaštite režima voda Unca i Une, te uz uvjet kontinuiranog nadzora nad režimom njihovog rada. Za potrebe cjelovitog vodoprivrendnog rješenja zaštite od voda i korištenja voda na području NP Una predlaže se osim jednostavnog rješenja zaštite samo Kulen Vakufa od velikih voda Une, razmotriti i višenamjensko rješenje cijelog gornjeg dijela toka Une i Unca. To bi rješenje obuhvatilo sanaciju akumulacije HE Župica, izgradnju HE Mrđe (u skladu sa predloženom koncepcijom) i izgradnju HE Mokronoge (znatno manje veličine izgradnje nego je to postavljeno u koncepciji iz 1956. godine), čime bi se osim proizvodnje hidroenergije dobio i akumulacijski prostor za izravnavanje vodnih valova do nivoa dovoljnog za zaštitu od voda područja Kulen Vakufa i Ripča, a također bi se time dobile i određene rezerve volumena vode za poboljšanje režima voda Une u najsušnijem dijelu godine (kako za potrebe navodnjavanja, tako i za potrebe poboljšanja hidroloških uvjeta u Uni u ljetnom razdoblju). ZAKONSKI OKVIR Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (SN FBiH br. 2/06 i 72/07); Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata (SN FBiH 63/04, 57/07); Zakon o Nacionalnom parku „UNA“ (SN FbiH 44/08); Odluka o pristupanju izradi prostornog plana područja posebne obilježja od značaja za Federaciju BiH-Sliv rijeke Une za period od 2007.do 2027. Godine (SN FBiH 79/07); Odluka o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH (SN FBiH 32/04 i 80/07); Zakon o zaštiti životne sredine, ( Sl. list FBiH 33/03); Zakon o zaštiti vazduha, ( Sl. list FBiH 33/03); Zakon o zaštiti voda, ( Sl. list FBiH 33/03); Zakon o vodama (Sl. novine F BiH 70/06); Pravilnik o uslovima za određivanje sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (SN FbiH 51/02); Zakon o upravljanju otpadom ( Sl. list FBiH 33/03); ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

196


Zakon o zaštiti prirode, ( Sl. list FBiH 33/03);

Zakon o zaštiti okoliša (Sl.Novine F BiH 19/04); Zakon o zaštiti zdravlja bilja (Sl. Glasnik BiH 23/03); Zakon o prostornom uređenju (Sl. Novine F BiH”, br. 52/ 02); Zakon o građenju (Sl. Novine F BiH”, br. 55/02); Ispravka u prevodu teksta Odluke Visokog predstavnika broj 147/03 kojom se proglašava Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH (Sl.novine Federacije BiH , 25/03); Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. nov. FBiH 2/98); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti dobara koja su odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena nacionalnim spomenicima BiH (Sl.novine F BiH 27/02, Sl.novine F BiH 8/02); Zakon o zaštiti dobara koja su odlukama komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik BiH (Sl.novine F BiH 02/02); Zakon o izmjenama i dopunama zakona o šumama (Sl. Novine F BiH, 29/03); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (Sl. Novine F BiH, 29/03); Zakon o šumama (Sl. Novine F BiH 20/02, 29/03 i 37/04); Pravilnik o sadržini planova o zaštiti šuma od požara (SN FBiH 21/04); Zakon o zaštiti prirode (Sl. Novine F BiH 33/03); Zakon o zaštiti zraka (Sl. Novine F BiH 33/03) ; Zakon o poljoprivredi (SN FbiH 88/07); Zakon o lovstvu (SN FbiH 4/06); Zakon o upravljanju otpadom (SN FBiH 33/03); Uredba o klasifikaciji voda međurepubličkih vodotoka, međudržavnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Sl. list SFRJ 6/78); Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SRBiH (Sl list SRBiH 19/80); Uredba o kategorizaciji vodotoka (Sl. list SR BiH 42/67); Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (SN FBiH 44/07); Pravilnik o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja upotrebljene i iskorišćene vode i ispuštene zagađene vode (″Sl.l. SRBiH″ 39/85, 20/90); Pravilnik o maksimalnim granicama radioaktivne kontaminacije čovjekove okoline i obavljanju dekontaminacije (″Sl.l. SFRJ″ 8/87, 27/90); Pravilnik o načinu skupljanja, evidentiranja, obrade, čuvanja, konačnog smještaja i ispuštanja radioaktivnih otpadnih materija u čovjekovu okolinu (″Sl.l. SFRJ″ 40/86); Pravilnik o posebnom režimu kontrole djelatnosti koje ugrožvaju ili mogu ugroziti sredinu (″Sl.l. SRBiH″ 2/76, 23/76, 23/82, 26/82);


197


Pravilnik o vrstama, načinu i opsegu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene otpadne vode i izvađenog materijala iz vodotoka (bosanski jezik) (Sl novine F BH 48/98-2168, 36/00;ispravka 35/01;20/03;56/04); Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (bosanski jezik) (Sl novine F BH 51/02-2297); Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije i sadržaju i načinu izdavanja ovlaštenja (Sl. Novine F BiH, BR,54/99); Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju oklinsku dozvolu. (Sl. Novine F BiH 33/03); Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl list R BiH 2/92;13/94); Odluka o maksimalno dopuštenim koncentracijama radionuklida i opasnih materija u međurepubičkim vodotocima, međudržavnim vodama i vodama obalnog mora (″Sl.list SFRJ″ 8/78); Odluka kojom se donosi Zakon o građevinskom zemljištu federacije BiH (Sl. Novine F BiH 25/03); Odluke o nacionalnim spomenicima (Sl. Glasnik BiH 15/03); Odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom (Sl. Glasnik BiH 23/03); Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika - Odluke (Sl. Glasnik BiH 43/03); Odluka o izmjeni kriterija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (Sl. Glasnik BiH, 15/03); Odluka o granicama vodnih područja (Sl. Novine F BiH 37/98); Odluka o granicama glavnih slivnih područja (Sl. Novine F BiH 37/98); Odluka o maksimalno dopuštenim koncentacijama radionuklida i opasnih materija u međurepubličkim vodotocima, međudržavnim vodama i vodama obalnog mora Jugoslavije (Sl list SFRJ 8/78); Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sl. novine F BH 11/99); Međunarodni ugovori i konvencije kojima je BiH pristupila:Konvencija o prekograničnom zagađivanju vazduha na velikim udaljenostima, Ženeva, 1979. godine (stupila na snagu: 16.03.1986.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 11/86); Protokol uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju vazduha na velikim udaljenostima iz 1979. godine, o dugoročnom finansiranju programa saradnje za praćenje i procjene prekograničnog prenosa zagađujućih tvari u vazduhu na velike daljine u Evropi, Ženeva, 1984. (stupio na snagu: 28.01.1988.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 2/87); Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, Beč, 1985. (stupila na snagu: 22.09.1988.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 1/90); Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Rio de Žaneiro, 1992. (stupila na snagu: 21.03.1994) (Sl.glasnik BH 19/00).


198


Konvencija o prekograničnim uticajima industrijskih nesreća, Helsinki, 1992. (stupila na snagu: 19.04. 2000.). 6.0 Međunarodna konvencija o zaštiti biljaka, Rim, 1951. (stupila na snagu: 03.04.1952.); Konvencija o biološkoj raznovrsnosti, Rio de Janeiro, 1992. (stupila na snagu: 29. 12.1993.). Konvencija o pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radiološke katastrofe, Beč,usvojena 26.09.1986. (stupila na snagu: 26.02.1987.)(Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 4/91); Konvencija o ranom obavještavanju o nuklearnim nesrećama, Beč, 1986. (stupila na snagu: 27.10.1986.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 15/89). Protokol o zaštiti Mediterana od zagađivanja sa kopna, Atina, 1980. (stupio na snagu: 17.06.1983.). Modifikovan u Sirakuzi (Italija) 1996. (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 1/90); Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznovrsnosti Mediterana, Monako, 1996. (stari naziv Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Ženeva, 1982.) (stupio na snagu: 23.3.1986.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 9/85); Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađivanja mora naftom, London, 1954. (stupila na snagu: 26.07.1958.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 60/73, 53/74); Međunarodna konvencija o zaštiti od zagađivanja sa brodova, London, 1973. (stupila na snagu: 02.10.1983.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 2/85). Bazelska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju, Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (Sl.glasnik BH 31/00); Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada injegovom odlaganju, Brisel, 1997.; Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju (Sl. glasnik BH 31/00); Odluka o ratifikaciji Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (Sl. glasnikBiH, 19/00); Odluka o ratifikaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 5. juni 1992. godine (Sl. Glasnik BiH); broj 13 od 31.12.2002. Odluka o davanju saglasnosti za ratifikaciju Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (Sl. Glasnik BiH dodatak Međunarodni ugovori 10/03, 21.07.2003.); Odluka o davanju saglasnosti za ratifikaciju Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (Sl. Glasnik BiH dodatak Međunarodni ugovori 10/03, 21.07.2003.); Odluka o ratifikaciji Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (Sl. Glasnik BiH, 8/03, 30.06.2003 – dodatak).

Standardi: -Standadi iz oblasti upravljanja zaštite životne sredine, -Standardi iz oblasti zaštite vazduha -Standardi iz oblasti zaštite voda ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

199


LITERATURA I DOKUMENTACIJA Beck-Mannagetta, G. (1903-1924) Flora Bosne i Hercegovine i oblasti novopazarskog Sandžaka. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH.XV-XXXV. Sarajevo Beck-Mannagetta, G. (1906) Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka. II (1). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XVIII, sv. 1. Sarajevo. Beger, H. K. E. (1922) Assoziationsstudien in der Waldstufe des Scanfiggs. Jahresber. Naturforsch. Ges. Grabündens, Chur, 61, I. Beil.: 1-147. Čičić, S., Pamić, J. (1979) Geologija Bosne i Hercegovine. Knjiga I: Paleozojske periode. Geoinženjering. Sarajevo. Čičić, S., Pamić, J. (ed.) (1977) Geologija Bosne i Hercegovine. Knjiga III: Kenozojske periode. Geoinženjering. Sarajevo. Halpin, P. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas. Mountain regions and GIS. Hayek, A. (1927-1933) Prodromus Florae peninsulae Balcanicae. I, II, III. Dahlem-Berlin. Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (1974) Vegetation Südosteuropas. Stuttgart. IUCN (1999) IUCN - World Commission on Protected Areas (WCPA): Short Term Action Plan 1999-2002. IUCN. Gland Johnson, N. C. (1995) Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities. The Biodiversity Support Program - A USAID Consortium of World Wildlife Fund, The Nature Conservancy, and World Resource Institute. ________________________________________________________________________________________ Urbanistički Zavod BiH, Sarajevo

200


Jovičić, D. (1977) Korelativna veza prosečnih godišnjih temperatura i nadmorskih visina i njena analitička predstava. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Jubilarni broj, 52: 273-276. Lakušić R., (1970) - Die Vegetation der Südöstlichen Dinariden. Vegetatio 21. Lakušić R., (1975) Prirodni sistem geobiocenoza na planinama Dinarida. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 28: 175-193. Lakušić, R., et al. (1975) Dosadašnja istraživanja stanja i potencijalnih mogućnosti životne sredine u SR BiH, te izrada dugoročnog plana i programa naučnoistraživačkog rada u ovoj oblasti. Elaborat Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu. Noss, R.F. & Cooperrider, Y. A. (1994) Saving Nature's Legacy, Protecting and Restoring Biodiversity. Island Press, Washington, DC. Oberdorfer, E. (1973) Pflanzensoziologische excursions flora. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart. Oberdorfer, E. (1983) Pflanzensoziologische Excursions Flora. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart. Paracchini, Ml. L., & Folving, S. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. Mountain environments and Geographic Information System. Taylor & Francis. Pavletić, Z. (1968) Flora mahovina Jugoslavije. Institut za botaniku sveučilišta Zagreb. Zagreb. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Prečišćeni tekst, 1988. Institut za arhitekturu i urbanizam, Urbanistički zavod BiH, Sarajevo Pulsford, I., Ferrier, S. (1994) The application of GIS by the National Parks and Wildlife Service of New South Wales, Australia to conservation in mountain environments. Mountain regions and GIS. Redžić, S., Barudanović, S., Đug, S., Velić, S. (1999) Valorizacija prirodnih vrijednosti biološke i ekološke raznolikosti planina Igman i Bjelašnica. Institut za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Rodić, Dragan (1974.) Sliv Unca, Regionalno geografska studija, Beograd Rodwell, J. S., Schamineé, J. H. J., Mucina, L., Pignatti, S., Dring, J., & Moss, D. (2002) The diversity of European vegetation. An overview of phytosociological alliances and their relationships to EUNIS habitats. National Reference Centre for Agriculture, Nature and Fisheries, Wageningen, NL.. Schaller, J. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area, Germany. Mountain environments and Geographic Information System. Taylor & Francis. Schmidt, M. & Schreier, H. (1991) Quantitative GIS analysis of the forest resources in a mountain watershed in Nepal. In: GIS-91, Applications in a changing world. Vancouver: Forestry Canada. 227-31.


201


Simonett, O. (1993) Geographic information system for environment and development. Zürich: Geographisches Institut, Universität Zürich-Irchel. Sitarz, D. (ed.) (1994) Agenda 21: The Earth Summit Strategy to Save Our Planet. Earth Pr. Socio-ekonomska analiza općine Bihać, Bihać 2006. Spahić, M. (2002) Opća klimatologija. Harfograf. Tuzla. Studija izvodljivosti za nacionalni park „Una“, Elektroprojekt, Zagreb 2005. Steiner, D. & Zamani, F. (1984) Datenbank MAB-Grindelwald, Fachbeitrag zum schweizerischen MAB Programm 21. Bern: Bundesamt für Umweltschutz. Stocks, A. M., & Heywood, D. I. (1994) Terrain modelling for mountains. Shaller, J. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area, Germany. Mountain environments and Geographic Information System. Taylor & Francis. Stoutjesdijk, Ph. & Barkman, J. J. (1992) Microclimate, Vegetation and Fauna, Opulus Press AB, Knivsta, Sweden. Strategija razvoja Unsko-sanskog kantona, 2004. Strategija razvoja općine Drvar za period 2008-2013. Šegota, T. (1976) Klimatologija za geografe. Školska knjiga. Zagreb. Šilić, Č. (1984) Endemične biljke. Svjetlost. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Sarajevo. Tutin, T.G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A. (eds.) (1964-1985) Flora Europea. - Cambridge University Press. Cambridge. UNEP (1992) Convention on Biological Diversity. United Nations Environment Programme. Nairobi. Kenya. Vasconcelos, M. J., Pereira, J. M. C., & Zeigler, B. P. (1994) Simulation of fire growth in mountain environments. In: Price, M. F. & Heywood, D., I. (eds.): Mountain environments and Geographic Information System. Taylor & Francis. Weber, H., E., Moravec, J., & Theurillat, J. P. (2000) International Code of Phytosociological Nomenclature. 3rd edition. Journal of Vegetation Science 11: 739-768. Weibel, R, & Heller, M. (1991) Digital terrain modelling. In: Maguire, D. J., Goodchild, M. F., & Rhind, D. W. (Eds.) Geographic Information Systems. Longmans. London. Westhoff V. & van der Maarel E. (1978) The Braun-Blanquet approach. In: Whittaker R.H. (ed.) Classification of plant communities, W. Junk, The Hague. pp. 289-399. Whittaker, R. H. (1967) Gradient analysis of vegetation. Biological Reviews, 42: 207-264. Whittaker, R. H. (1972) Evolution and measurement of species diversity. Taxon, 21: 213-251.


202



203

Prostorna Osnova - Tekstualni Dio

Recommend Documents