Patrik Pencinger
HACKEROVA BIBLIOTEKA
Sadraj UVODNIK
07
DVD ukratko
08
Povijest DVD-a
10
Kako radi DVD
12
Odakle, zapravo, dolazi ime DVD?
14
DVD-Video
15
GLAVNE MOGUÆNOSTI DVD-Video standarda
16
Kako kupiti DVD player koji odgovara vaim potrebama?
23
ZVUK
26
ZATITA OD NEOVLATENOG UMNAANJA
29
PRIÈA O REGIJAMA
31
DVD-Audio
34
DVD-ROM
35
DVD snimaèi
37
Buduænost DVD tehnologije
40
PRAKTIÈNI SAVJETI:
43
Kviz
49
Najèeæa pitanja i odgovori
53
Rjeènik
59
Impressum
62
Uvodnik DOBRODOLI. Ovo je prvi naslov Hackerove biblioteke koja æe vas, kroz seriju informativno-edukativnih naslova, pod jednostavnim nazivom TAKO LAKO, iz mjeseca u mjesec upoznavati s aktualnom, ali i iroj publici zanimljivom tematikom. A to je trenutno vie aktualno od DVD-a?! Bilo gdje da se okrenete, oko vas se nalaze ova tri, magièna, slova. Danas se sve vie softvera i igara distribuira na DVD-u i gotovo da vie ne moete kupiti raèunalo koje nema podrku za DVD. VHS videorekorderi su pali u zaborav, pa dok su u videotekama filmovi na DVD-u stavljeni u prvi plan, VHS kazete moete naæi tek na skrivenoj, stranjoj polici. Stoga je prvi naslov nae edicije, zamiljen kao detaljan i iscrpan vodiè kroz svestranost DVD tehnologije. Vodimo vas kroz zanimljivu povijest medija i dogaðaje koji su mu prethodili. Detaljno vam pojanjavamo kako i zato, na osnovnoj fizikalnoj razini, radi DVD. Posebnu pozornost posveæujemo DVD Video formatu, pojanjavamo vam njegove karakteristike, te vas poduèavamo kako iz tog formata izvuæi njegov maksimum. Osvrnuli smo se i na pohranu podataka u vidu DVD-ROM-a, jednako zanimljivu primjenu DVD-a koja æe, sigurni smo, zainteresirati èitatelje, dok smo posebno poglavlje posvetili snimanju DVD-a. Nauèite uz nas kako snimiti DVD, bilo s podacima ili s videom. Saznajte koja je razlika izmeðu plus i minus formata videa i na kraju, sagledajte s nama kakva je buduænost DVD tehnologije. Kako bi vam èitanje uèinili to zanimljivijim ali i korisnijim, svoje znanje moete provjeriti mini kvizom koji je sastavni dio svih naslova edicije. Od praktiènih dijelova knjige, izdvajamo Zanimljivosti, Èesto postavljana pitanja (FAQ), rjeènik DVD terminologije, te dio knjige pod nazivom Burza u kojem vam predlaemo konkretne modele po kategorijama koje, prema naem sudu, predstavljaju dobru kupnju. Nadamo se da æe vam se naa biblioteka pokazati korisnim tivom, da æete je dobro prihvatiti i da æete uivati u njenom èitanju barem onoliko koliko smo mi uivali radeæi je
Sve o DVD-u
07
DVD ukratko U odnosu na CD, DVD je, u svojoj najuoj biti, zamiljen i realiziran kao sljedeæa generacija formata zapisa na optièki medij za iroke mase. Na kraju, sve se svede na èinjenicu da je DVD bri i veæi CD na koji sada stanu filmovi, koji vie nalikuju onima u kinu negoli onima koje ste gledali s VHS kazete. Trenutno DVD egzistira na dvije osnovne razine: kao tampani medij za dostavu podataka korisniku (DVD-ROM) i kao medij koji korisnik moe sam puniti podacima (DVD-R). Na aplikacijskoj razini, razvili su se mnogi formati razlièitih namjena. DVD-Video pohranjuje filmove i njihove dodatne sadraje, DVD-Audio visokokvalitetne viekanalne glazbene zapise dok X-Box i Playstation 2 koriste specijalno modificirane formate DVD-a za distribuciju svojih igara. U nepunih 7 godina postojanja, DVD je u cijelosti iskorijenio LD (Laser Disc), utjecao na to da je upotreba VHS kazeta u silaznoj putanji, te da je status CD-ROMa, kao osnovnog medija zapisa podataka na raèunalima, opasno poljuljan. S vremenom æe DVD u cijelosti zavladati a to je, od samih poèetaka, bio i cilj DVD Foruma objedinjavanje kuæne zabave, raèunala te poslovnih informacija u jedan, identièan format. Kako je od samih poèetaka imao podrku struke, DVD Video je postao najbre rastuæim standardom svih vremena. 2003., samo est godina nakon predstavljanja, irom svijeta je bilo prodano oko 250 milijuna raznih ureðaja s DVD oznakom, poèevi od DVD playera, preko ureðaja za PC ili konzola.
Vrijedi znati K I u naim je videotekama
vidljiva tendencija prevlasti DVDa te je on, u posljednje vrijeme, poèeo dominirati nad VHS kazetama.
08
K
Proizvodnja jednog tampanog DVD-a, primjerice filma, stoji otprilike 5 kn. U cijenu je uraèunata kutija, kao i tampani umetak.
K K
DVD je najbre rastuæi standard potroaèke elektronike svih vremena. DVD se, kao medij, koristi u gotovo svim sustavima auto navigacije jer su auto-navigacijske mape jednostavno prevelike za CD.
Edicija TAKO LAKO
Poèeci
Povijest DVD-a Dok je, poèetkom devedesetih, CD kao standard proivljavao svoje zlatno doba i dok jo nije bilo piratiziranja glazbe preko Interneta, novi zamjenski medij bio je razvijan u tri razlièita tabora. Jo od 1991. u Pioneeru su radili na novom mediju koji æe zamijeniti CD. Osnovna zamisao je bila stvoriti medij na koji æe se moæi pohraniti barem 2 sata izuzetno kvalitetnog video zapisa. Philips i Sony paralelno su razvijali neto vrlo slièno i poèetkom 1995. predstavljaju javnosti svoju viziju standarda pod nazivom MMCD, dok je treæi tabor predstavljala SD tehnologija koju je, s jednim filmskim majorom, razvijala Toshiba. Kako bi se izbjegao rat formata, proizvoðaèi su sjeli za pregovaraèki stol i do kraja 1995. doli do zajednièkog rjeenja. Doneena je odluka o spajanju svih standarada i od tog je trenutka zapoèeo udrueni rad na detaljnom specificiranju DVD-a. Sredinom 1996., objavljena je u cijelosti specifikacija za DVD-Video i DVD-ROM te su, krajem iste godine, prvi DVD playeri prodani u Tokyu i veæ sljedeæe godine i u Americi. Europa u to vrijeme jo kaska za ostatkom svijeta i eljno prieljkuje premijeru DVD-a, koja æe se dogoditi tek negdje oko sredine 1998. Nakon tih, zaèuðujuæe malih prepreka, standard zapoèinje svoj suludo brzi rast i postaje najbre prihvaæen novi standard svih vremena! 1997. iz radionice Pioneera stie prvi DVD rekorder. Originalni 1.0 DVD-R format specificirao je velièinu zapisivog diska od 3.950.000.000 Byteova, to je 1998., u novoj verziji specifikacije, izmijenjeno u dananji kapacitet - 4.700.000.000 Byteova. Ovaj su ureðaj, u prvom redu zbog njegove izuzetno visoke cijene, koristili samo profesionalci koji su radili mastering DVD filmova i sliènih sadraja vezanih uz DVD. Danas, sedam godina kasnije, cijene su vrtoglavo pale i dobar ureðaj moete pronaæi veæ za par tisuæa kuna to je, u usporedbi sa recimo 30.000 dolara, jako razumna cijena, zar ne? Specifikacija izbrisivog formata DVD-RW pojavljuje se 1999. godine i od samog poèetka ima maksimalni kapacitet od 4.7 GB. U svibnju 2001., na trite je lansiran Pioneer A03, èime je zapoèelo razdoblej DVD prilica
10
Edicija TAKO LAKO
u stolnim raèunalima. Upravo njegov izravni nasljednik A07, èetiri generacije kasnije, naa je sadanja preporuka za kupnju DVD snimaèa! A03 je svojedobno osvojio sve moguæe i nemoguæe nagrade i dugo je vremena slovio kao najcool komponenta kojom ste mogli oplemeniti svoj PC i izazivati zavist drugima. Negdje u tom razdoblju je nastala DVD+RW alijansa koju saèinjavaju Dell, HP, Philips, Ricoh, Sony, Yamaha, Thomson,
Oni su, nakon DVD-R-a, predstavili novi, po nekim detaljima napredniji, plus standard. Trenutno su u aritu javnosti zbog predstavljanja DVD+R9 standarda, koji po prvi puta omoguæava zapisivanje dvoslojnih DVD medija! Zanimljivo je da DVD nije bio opæeprihvaæen u svijetu industrije te su, primjerice, postojali veliki proizvoðaèi koji su uporno odbijali na trite izbaciti svoje DVD ureðaje. Takoðer, nevjernih je Toma bilo i meðu video studijima tzv. majorima. Iako je njihov otpor prilièno usporilo penetraciju DVD-a na trite, to nije bilo dovoljno za zadravanje uspona DVD-a na kraljevsko prijestolje najbre rastuæeg standarda svih vremena. Danas svi studiji i svi, veliki i mali proizvoðaèi, podravaju DVD koji postupno postaje glavni medij prijenosa filmova i podataka.
Vrijedi znati K DVD standard je nastao iz tri razlièita standarda èija je namjena bila ista zamijeniti CD.
K
U oujku 1997., kupljeni su prvi DVD player u Americi.
Sve o DVD-u
11
Kako radi DVD Najjednostavnije reèeno, DVD je poveæani CD. Dizajniran je tako da na njega stane desetak puta, pa i vie podataka, to mu proiruje podruèje iskoristivosti. to se same fizikalne strukture i naèina rada tièe, sliènosti izmeðu CD-a i DVD-a se nastavljaju. Kao i na CD-u, na DVD-u su podaci zapisani u obliku malih rupica i izboèina na dugaèkoj spirali koja se protee cijelim diskom. Raspored tih rupica i izboèina oèitava laser, a u raèunalu se one pretvaraju u glazbu, slike, filmove ovisno o tome to je snimljeno na disk. Sam disk sastoji se od nekoliko slojeva plastike koji su ukupno debeli oko 1.2 mm. Svaki sloj je napravljen od lijevane polikarbonatne plastike. Ovim procesom se dobiva prije spomenuta spirala. Nakon toga, stavlja se reflektivni sloj aluminija koji se koristi za donji,unutarnji, neprozirni sloj, dok se za gornji, poluprozirni sloj, kako bi laser mogao oèitati aluminijski sloj ispod njega, koristi zlato. Spomenuta spirala je nevjerojatno tanka razmak izmeðu traka je 740 nm. Toliko je tanka da unutar jednog milimetra proðe vie od tisuæu puta! Na tu, famoznu spiralu, koja je sama za sebe debela 320 nm, poslagane su rupice, tj. izboèine èiji raspored odreðuje podatke. Kako bi se èitanje, a poglavito pisanje, odvijalo bez ikakvih pogreaka, potrebni su izuzetno precizni mehanizmi koji, kako se pokazalo, izvrsno rade. Zamislite samo kakva æe tek precizna mehanika i optika biti potrebna za sljedeæu generaciju optièkih pogona koji æe koristiti plavi laser, koji æe biti u stanju èitati i pisati jo guæe.
12
Edicija TAKO LAKO
Postoji nekoliko proizvodnih varijanti DVD-a kao medija, a razlikuju se u kapacitetu i izradi: FORMAT
KAPACITET
DULJINA VIDEO ZAPISA
Jednostrani-jednoslojni (SS-SL)
4.38 GB
2h
Jednostrani-dvoslojni(SS-DL)
7.95 GB
4h
Dvostrani-jednoslojni(DS-SL)
8.75 GB
4h 30 min
Dvostrani-dvoslojni(DS-DL)
15.9 GB
preko 8 h
Pretpostavljam kako vam nije jasno zato dvoslojni DVD nema, dodavanjem dodatnog sloja fizièki identiènih dimenzija, udvostruèen kapacitet. Razlog je u tome to su razmaci izmeðu udubina i izboèina na kojima su zapisani podaci na oba sloja neto veæi kako bi se izbjegla interferencija meðu slojevima kod èitanja podataka.
Vrijedi znati K Dugaèka spirala DVD-a uvijek poèinje u sredini i zavrava na vanjskim trakama. To
u praksi znaèi da DVD moe biti i manjeg promjera ( 12 cm ), èime se gubi dio skladinog prostora, no u odreðenim aplikacijama itekako dobiva na atraktivnosti.
Sve o DVD-u
13
Otkud zapravo dolazi ime DVD? to znaèi kratica DVD? Mnogi pametnjakoviæi æe se nasmijati i zaèuditi to postavljamo tako jednostavno i banalno pitanje na kojeg je odgovor jasan - Digital Video Disk ali...situacija je ipak malo zamrenija. Sa slubenog stajalita, DVD ne znaèi nita. DVD je jednostavno DVD i slubenog znaèenja nema. Od samog poèetka se smatralo da kratica znaèi Digital Video Disk no taj je naziv s proirenjem naèina primjene na raèunala i podatke, pa èak i glazbu, poèeo biti netoèan i nedovoljan. Iz tog je razloga prihvaæen malo preoblikovan akronim Digital Versatile Disk a to u prijevodu znaèi svestrani disk, naziv puno blii znaèenju DVD-a u modernoj, potroaèkoj elektronici. Ono to mnogi ne znaju je podatak da su izmiljena i jo neka, u prvom redu ironièna imena. Tako npr. postoje i: DVD Delayed, Very Delayed - (Kasni, puno kasni), naziv koji se odnosi na drastièno kanjenje DVD-a u Europu naspram Amerike ili na zakanjelo kretanje pod-formata poput DVD-Audia. DVD Digital venereal desease - (Digitalna bolest spolnih organa), ovako je format prozvan od strane onih koji su se, kako se pokazalo s pravom, bojali poveæanja piratiziranja poglavito filmova DVD Dead, very dead - (Mrtav, potpuno mrtav), tako su ga prozvali defetisti bez vizije koji su mu proricali brzu smrt, a sada se pokrivaju od srama po uima
DVD Forum je 1999. odluèio da DVD nije nikakva kratica veæ jednostavno ime standarda od tri slova. Kad smo veæ kod toga, pa koliko je ljudi je uopæe znalo to znaèi kratica VHS kod video rekordera?!
elite li znati jo? K Ako vam ovaj priruènik o DVD-u nije utaio eð za znanjem, mnotvo podataka moete pronaæi na Internetu. Preporuèujem vam stranicu na kojoj æete pronaæi odgovor na apsolutno sva pitanja: http://www.dvddemystified.com/dvdfaq.html.
14
Edicija TAKO LAKO
DVD-Video DVD-Video je naziv formata, ili bolje reæi pravila, o tome kako valja oblikovati video i audio podatke te menije a da bi ih DVD playeri èitali. U osnovi je prilièno rudimentarnih moguænosti s jako puno mjesta za poboljanja. Ovo æe vam potvrditi svaki umjeniji multimedijalni inenjer koji radi na masteringu DVD-a. Mogli bismo reæi kako je DVD-Video za DVD ono to je CDAudio za CD. Sam format ne sadrava zatitu od kopiranja, veæ se ona ubacuje naknadno.
Vrijedi znati K Smetnje koje stvaraju DVD-ovi na analognoj opremi za snimanje (npr. VHS video
rekorderima) kada ih pokuate presnimiti, nisu zapisane na disk veæ ih stvara poseban sklop kojeg su svi proizvoðaèi duni ugraditi u ureðaj. Isti se, naravno, dade iskljuèiti modifikacijom firmwarea.
K
U DVD standard je ugraðena tehnologija eliminacije crnih traka koja se, zbog komplicirane primjene i diskutabilnih rezultata, gotovo nikada ne koristi.
K
Zbog zadovoljavajuæe dobre kontrole nad prikazom titlova, DVD playeri su na dalekom istoku izuzetno popularni kao karaoke maine. Iz tog razloga èesto na sebi imaju jedan, ili èak dva, ulaza za mikrofon.
K
U DVD standard je ugraðena moguænost grananja radnje i viestrukih kuteva tj. rakursa kamere. Prva se moguænost koristi izuzetno rijetko, dok su drugom oduevljeni u pornografskoj video industriji.
K
Prednost DVD-a je i u tome to vie nikada neæete morati premotavati film prije povratka u videoteku!
K
Dok su se, sa svakim ponovnim gledanjem, VHS kazete pomalo troile, DVD moete beskonaèno puta gledati bez straha o degradaciji kvalitete zapisa.
K
Ako biste krenuli s Interneta skidati video u sirovom formatu koji je kodiran na jedan DVD, trebala bi vam godina dana downloadanja putem telefonske linije (56K)!
K
Kada biste razmotali spiralu na kojoj su zapisani podaci po povrini DVD-a, ona bi bila dugaèka oko 14 kilometara! Sve o DVD-u
15
Glavne moguænosti DVD-Video standarda DVD-Video je, kao standard, nastao nakon dugog promiljanja i doista mu se nema to prigovoriti. No, kako se pokazalo, moguænosti su mu i predobre. Naime, mnoge moguænosti DVD-Video standarda se jednostavno ne koriste; to zbog skupe implementacije, to zbog unitavanja umjetnièkog izraaja filma. Ovdje svakako treba spomenuti moguænost biranja kuta kamere, automatsku eliminacija crnih crta na filmovima originalnog irokog formata. Evo jo nekih, vrlo bitnih karakteristika: - na jedan DVD stane oko 2 sata videa visoke kvalitete. U skladu s time na dvostrani, dvoslojni disk, stane oko 8 sati videa visoke ili oko 30 sati videa VHS kvalitete - u DVD standard je implementirana podrka za prikaz filmova u originalnom irokom formatu putem zuma i pomicanja slike lijevo desno (tzv. Pan&Scan). Naalost, ta opcija je izuzetno malo zastupljena meðu filmovima i ja je gotovo nikada nisam susreo, a pregledao sam zaista stotine DVD naslova. - do 8 paralelnih viekanalnih zvuènih zapisa koje dinamièki bira korisnik. Ovo se koristi za sinkronizaciju na vie jezika na istom disku, specijalne komentare filmaa i slièno - do 32 razlièita titla
- moguænost uvjetovanog (ne)prikazivanja odreðenog dijela videa bez ikakvog zastajkivanja - podrano do 9 kuteva kamere. - sustav animiranih izbornika koji omoguæavaju jednostavnu interaktivnost. - autor DVD-a sam odreðuje koje su funkcije dostupne gledatelju a koje su mu nedostupne. Tako vas primjerice domaæi DVD distributer bez problema moe prisiliti da, prije skupo plaæenog filma tj. posuðenog u videoteci, morate odgledati reklame. Ili vas revni Ameri, koji se boje kopiranja, mogu na deset jezika obavijestiti prije filma da je kopiranje zlo i zakonom zabranjeno. Zabrane premotavanja ne volimo.
16
Edicija TAKO LAKO
SLIKA Jedan od glavnih razloga ogromnog i brzog uspjeha DVD-a kao formata, lei u vrhunskoj kvaliteti slike koju prua DVD-Video. DVD donosi irokim masama sliku skoro-studijske kvalitete te kvalitetu zvuka bolju od CD-a. DVD je, kao medij prijenosa filmova, viestruko superioran VHS kazetama, ali i Laser Discu (LD), koji je svojevrsna preteèa DVD-a. Slika na DVD-u kodirana je u èistom digitalnom formatu koji se zove MPEG-2; a dalji je roðak JPG-a, popularnog formata za slike. Sirovi video (pod sirovi mislimo nekomprimirani, gdje je svaka od 25 slièica u sekundi potpuna nekomprimirana) zauzima nevjerojatno veliku kolièinu podataka, te bi ga na jedan DVD stalo tek nekoliko minuta. Upravo iz tog razloga, moralo se pribjeæi koritenju kvalitetnog lossy codeca kakav je MPEG-2. Lossy znaèi upravo to ovaj naèin kodiranja videa odbacuje dio informacije kako bi stao na to manje prostora. Video signal se dijeli na kadrove, koji se unutar MPEG-2 standarda nazivaju GOP-ovima (Group Of Pictures). Genijalnost MPEG-2 standarda je u tome to on uzme jednu scenu (kadar tj. GOP) i onda, umjesto da stvara dojam animacije izmjenjujuæi èitave slièice, izmjenjuje samo ono to se promijenilo. Svaku od 24 slièice filma po sekundi, MPEG-2 kodira na jedan od tri naèina. Najneefikasniji je intraframe tj. okvir s potpunom informacijom o slici. Potom je tu predvidivi okvir, gdje je za slièicu zapisano tek toliko informacija kako bi se mogla izgraditi od prethodne. Jedan intraframe èesto slijedi vie desetaka predvidivih, osobito ako se radi o mirnim scenama. Treæa vrsta okvira ili slièice je tzv. dvosmjerna za koju morate imati podatke od prethodnog i narednog interframea, te se dvosmjerna slièica potom dobiva djelomiènim interpoliranjem. Pretpostavljam da vam je sada malo jasnije zato je potrebna tako suludo velika procesorska snaga za dekodiranje DVD-videa, a jo i viestruko veæa za sam proces kodiranja!
Sve o DVD-u
17
MPEG-2 je vrlo podesiv format zapisa videa, koji pri kodiranju videa omoguæava potpunu slobodu. elite li video signal snimiti na DVD, on mora biti rezolucije 720x576 piksela (spomenuta rezolucija se odnosi samo na PAL signal). Zanimljivo je da moete toèno podesiti alat za kodiranja videa tako da va signal zgnjeèi toèno na eljenu velièinu, recimo 4,37 GB umanjeno za zvuk i menije. Takoðer, moete odabrati elite li da vam video ima stalan ili promjenjivi bit/rate. Pri stalnom bitrateu moete izuzetno precizno odrediti koliko æe va video nakon kodiranja zauzimati prostora dok je kod varijabilnog to kompliciranije. To je nezgodno jer je varijabilni bitrate (VBR) u pravilu daleko kvalitetniji i svi filmovi koje iznajmljujete u videoteci ili kupujete su kodirani upravo u ovoj tehnici. Konaèna kvaliteta slike zavisi od mnotva faktora; od prijenosa s filmskog mastera, preko kompleksnosti i dinamike slike, preko kvalitete kodera koji se koristi, do prosjeènih protoènosti podataka koje postavite. U prosjeku, video zauzima 3.5-6 Mb/s. Da bi film stao na DVD-R disk, èesto mu se bitrate mora smanjiti na kakvih 4500-4800 Kbps to rezultira sporadiènom pojavom artefakata. Ako se pak koristi protoènost podataka iznad 6 Mbps, na uobièajenim televizorima nije moguæe uoèiti razliku izmeðu mastera i MPEG-2 video signala koji je dobiven iz njega. Zbog vrlo minucioznog masteriranja, kod originalnih je DVD-ova gotovo nemoguæe uoèiti artefakte kompresije a ukoliko ste uvjereni da na originalnim filmovima uoèavate artefakte, vjerojatno ste krivo shvatili to su uopæe artefakti (vidi rjeènik pri kraju knjige) ili vam sistem nije adekvatno konfiguriran. PAL i NTSC DVD-Video, naalost, po pitanju slike pati od analogne ostavtine. Naime, DVD je oèito zadesila sudbina da bude format prijelaza s analognog na digitalni video. Moderni plazma ekrani i monitori bliske buduænosti biti æe opremljeni digitalnim ulazima (HDMI,
18
Edicija TAKO LAKO
DVI, Firewire
), dok æe analogija jo neko vrijeme postojati tek radi kompatibilnosti sa starijom opremom. Najjaèi modeli DVD playera veæ posjeduju digitalne izlaze, a namijenjeni su koritenju s najnovijim plazma ekranima. Analogna ostavtina zahvatila je DVD Video utoliko to slika mora biti posebno prilagoðena PAL i NTSC standardu. Ova dva standarda razlikuju se po brzini osvjeavanja ekrana, naèinu kodiranja boje itd. Opæe je prihvaæeno da je PAL neto bolji, no oèito nedovoljno za prevlast. Zanimljivo je da je na kvalitetnim televizorima itekako uoèljiva razlika u kvaliteti izmeðu PAL i NTSC diskova, bez obzira na njihovu originalnost. Naime, svaka slièica PAL signala ima dodatnih 96 linija po vertikali, to je gotovo 20% vie od NTSC. Nedostatak tih 20% linija NTSC nadoknaðuje 20% brim osvjeavanjem ekrana; tako je kod PAL signala to 50, a kod NTSC-a 60 izmjena u sekundi. Ovo, dodue, vrijedi kao prednost samo na starim 50 Hz (tj. 60 Hz) televizorima, dok novi televizori (100 Hz) tu razliku smanjuju. Tih 50 tj. 60 izmjena ne mijenjaju se èitave slike, veæ tzv. polu-slike. Tako se efektivno, zbog tromosti ljudskog oka, udvostruèuje rezolucija koju moe postiæi stara dobra katodna cijev. PAL dakle prikazuje 25 slièica u sekundi, a NTSC 30. I ovdje dolazimo do biti problema. Ukoliko se snima igrani film, kako 24 slièice po sekundi pokazati na ureðajima koji rade brzinom od 25 tj. 30 slièica u sekundi. to se PAL standarda tièe - vrlo jednostavno slièice idu jedna na jednu i film gledamo 4% bre nego u kinu. Zanimljivo je to kako ljudsko oko ne moe razaznati tako malu razliku brzine u slici te mu se sve èini normalnim dok je s druge strane, da zvuk ubrzate za samo pola postotka, promjena itekako èujna! Dakle, ukoliko film traje 2 sata u kinu, na DVD-u æe trajati 1 sat i 55 minuta eto, sada priznajte da ovo niste znali! S NTSC standardom je situacija bitno kompliciranija. Objanjavanje pretvorbe bi oduzelo barem 3 stranice ove nae knjige pa æe biti dovoljno reæi da se nad videom u 24 slièice
Sve o DVD-u
19
radi postupak pod imenom 3:2 pulldown, koji rearanira slièice i poluslièice na neprimjetan naèin te tako iz 24 slièice u sekundi napravi njih 30. Inaèe, NTSC film trajat æe identièno dugo koliko i onaj u kinu. Drugim rijeèima, imate li isti film u NTSC i PAL verziji, da ih pustite na dva DVD playera paralelno, PAL verzija bi zavrila otprilike 5 minuta prije. IROKI FORMAT SLIKE Mnoga su se koplja lomila oko odluke da se velika veæina filmova na DVD-u plasira u originalnom formatu, kakvi su bili prikazani u kinu. Naime, iz povijesnih razloga omjer stranica TV ekrana gotovo je kockast (4:3). To je tako zbog toga to se u vrijeme kada je televizija nastajala nije mogla napraviti katodna cijev koja æe stvarati iru sliku. Kada je tehnologija usavrena, veæ je uvelike prevaljen trenutak tzv. trine kritiène mase i 4:3 televizori su postali de facto standard, iako gledanje irokog filma na 4:3 televizoru podrazumijeva znaèajne kompromise (kod veæine gledatelja poznatih kao crne crte, ili jednostavno zumiranje i gubitak, ponekad i do pola slikovne informacije). Postoji vie studijskih formata slike; od 2,35:1 preko 1:85:1 do 1,66:1 zavisno od filma. Isto tako, i na DVD-ovima variraju formati slike pa uglavnom veæina filmova ima na kutiji naznaèen toèan format. Èak æe se i na 16:9 televizorima ponekad vidjeti praznine, tj. crne crte. Iako je, unutar DVD formata, predviðena Pan&Scan opcija gdje DVD player dinamièki zumira i panira sliku, kako se radi o karakteristici koja se mora implementirati pri izradi diska, gotovo da ne postoji niti jedan film u kojem je ta moguænost implementirana. Takoðer, mnogi DVD playeri sadre moguænost zumiranja u nekoliko stupnjeva, pa ukoliko ba elite, moete i na taj naèin eliminirati praznine u slici. Na kraju krajeva, iroki televizori æe sigurno prevladati pa tako primjerice, ne postoji niti jedan plazma ekran tj. televizor koji nije 16:9 formata stranica.
20
Edicija TAKO LAKO
PRIJENOS SLIKE OD DVD-A DO EKRANA Mnogi mijeaju ili poistovjeæuju tip konektora i tip signala to je, donekle, pogreno. Naime, iako veæina signala ima svoj vlastiti tip kabela, tim istim kabelom moe se prenositi slika kodirana i nekim drugim naèinom. Odlièan primjer je Euro-AV konektor, poznatiji pod imenom Scart a koji omoguæava dvosmjernu AV komunikaciju po svim postojeæim analognim standardima! TIPOVI KONEKTORA RCA (ÈINÈ) Klasièan i najèeæi konektor. Njime putuje kompozitni (potreban je jedan) ili RGB/YUV video (potrebna su tri). Slui i za analogni audio signal. Ovakav konektor koristi i digitalni koaksijalni spoj, no kabel mora biti drugaèijih tj. boljih karakteristika od obiènog audio kabela. MINI DIN Ovaj tip konektora jo moete naæi pod imenom Hosiden, SVHS ili S-Video. Dolazi u razlièitim izdanjima: sa 3, 4 (ovaj je standardan za S-Video signal), 5, 6 i 8 pinova. Za prijenos kompozitnog videa ovim konektorom dovoljna su dva pina, dok su za prijenos S-video signala potrebna 4 pina. Njime ponekad, osim S-Video signala, putuje tek obièni, kompozitni signal i to, prije svega, kod izlaza na grafièkim karticama. To moe zbuniti korisnike kojima se, poto neadekvatno namjeste televizor, na ekranu pojavi crno-bijela slika sa smetnjama. SCART Scart aka. Euro AV prikljuèak trebao je pojednostavniti situaciju oko spajanja audio i video signala na AV opremu. No nama se nekako èini da je zakomplicirao stvari. Radi se o standardu koji ima dosta ica za dvosmjerno spajanje svih u tekstu ispod nave-
Sve o DVD-u
21
denih tipova signala, te stereo zvuka. No, imajte na umu da su èesto radi usporedbe spojeni samo odreðeni pinovi. Takoðer, valja znati da su hibridni kabeli koji su na jednoj strani Scart, a na drugoj primjerice Mini DIN JEDNOSMJERNI, osim ako na sebi nemaju specijalni prikljuèak. To provjerite prije kupnje! TIPOVI SIGNALA KOMPOZITNI VIDEO Najjednostavniji analogni naèin prijenosa videa ali ujedno i naslabije kvaliteta (poto je èitava video informacija nagurana u jednu icu). Bez obzira na navedeno, znatno moete profitirati kupnjom kvalitetnijeg kabela osobito kod prijenosa na veæe daljine. S-VIDEO Ime mu je skraæeno od Super-Video, a poznat je ipod imenom Y/C. Naime, on je od kompozitnog videa razlièit po tome to ima odvojene kablove za osvjetljenje (luminance Y) i za boju (chrominance C). Navedeno mu daje znatno otriju sliku, stabilnije boje i puno detaljnije scene. Èak i loiji S-Video signal daje bolju kvalitetu od boljeg, kompozitnog. RGB KOMPONENTNI Kao to mu i ime kae, kod RGB signala svaka od boja ima svoj vlastiti kabel. Kao da utrostruèite kompozitni kabel! Kvaliteta bi mu trebala biti najbolja od svih koje smo naveli. Ovaj standard podrava progresivni video izlaz. Ideja je da DVD alje sliku TVu tj. ureðaju koji je prikazuje malo unaprijed, tako da ureðaj ne prikazuje polusliku po polusliku, veæ prikazuje sliku u punoj rezoluciji. Rezultat je potpuno gubljenje efekta èelja, te stabilnija i fluidnija slika.
22
Edicija TAKO LAKO
Kako kupiti DVD player koji odgovara vaim potrebama? Na tritu postoji velika kolièina DVD playera od kojih dobar dio njih ima podjednake karakteristike, barem to se kvalitete videa i zvuka tièe. Ako imate receiver koji zvuk prima u izvornoj digitalnoj formi kako ga player oèita s diska, apsolutno je svejedno kojeg je cjenovnog ranga ureðaj; onog od 600 ili 6000 kn jer æe kvaliteta zvuka biti ista, ali samo pod uvjetom da je putate iz DVD-a u sirovoj formi. Prelaskom na analogni signal situacija se drastièno mijenja. Naime, u osnovi se svi DVD playeri sastoje od podjednakih komponenti, koje se meðusobno razlikuju kvalitetom, a najveæi utjecaj, kako po cijeni tako i po kvaliteti izlaznog signala imaju komponente zaduene za analogni dio signala znaèi za stereo ili 5.1 kanalni izlaz zvuka te video, bez obzira koji signal koristili. Velike razlike se uoèavaju u kvaliteti napajanja, stabilizatora, velièini kondenzatora, video i audio D/A pretvaraèa ali i samih DSP-ova. Dakle, razlike u kvaliteti slike i zvuka itekako postoje. Pitanje koje se nameæe je - tko te razlike moe uoèiti. Netko tko gleda DVD filmove na stereo 50 centimetarskom televizoru zasigurno ne! Njemu æe i najjeftiniji DVD player biti i vie nego dostatan. Ako pripadate toj kategoriji, dobro prouèite to se nudi na tritu i odaberite neki od modela cijene do 1000 kn. Ako pak imate iroko ekranski televizor od kakvih 70 ili vie centimetara dijagonale, razlika postaje sve oèitija i najvie se uoèava na super-novim, velikim plazmama i projektorima. Raèunajte s tim da vam se uvijek oko 10-15% novaca koje ste uloili u DVD-player isplati dati za kvalitetne kabele kako bi do izraaja dole sve kvalitete skupo plaæenog ureðaja. No, veæina kupaca ne eli isprobavati 20 modela kako bi se odluèili koji ima najbolju sliku, veæ odabiru prema dostupnim informacijama o opremljenosti a koje najèeæe nalaza na cjenicima ili na Internetu. Ono to svakako razlikuje jedan model od drugoga, su razne dodatne moguænosti. Svaki razuman kupac bi, prije odluke o kupnji, trebao znati iskreno i realno odgovoriti na pitanja koja æe ga dovesti do modela koji najvie, odnosom cijena i moguænosti, odgovara njegovim potrebama. Prvo to vam predlaem je da napravite popis moguænosti koje va novi ureðaj nuno
Sve o DVD-u
23
mora imati. Primjerice, da li elite elite da bez problema èita snimljene CD-ove i DVD, a ni podrka za SVCD nije naodmet
Suzite odabir na nekoliko modela i, ovisno o financijskim moguænostima, krenite isprobati odabrane. Imajte na umu èinjenicu da unutar bilo kojeg cjenovnog ranga nema velikih razlika u kvaliteti. Stoga je moda pametnije posvetiti se kvaliteti izrade, vanjskom izgledu, ali i lakoæi koritenja. Npr. ergonomiji i moguænostima daljinskog upravljaèa, brzini iscrtavanja menija i slièno. Pripazite ako kupujete rabljeni player. U prvim godinama DVD-a pojavio se dobar broj nekompatibilnosti izmeðu DVD playera i DVD filmova. Ovo se u prvom redu odnosilo na naslove koji su koristili napredne moguænosti poput viestrukih kamera i slièno. Ta nekompatibilnost, tj. toènije, nepotivanje standarda od strane nekih DVD proizvoðaèa, jedan je od razloga to se mnoge zanimljive karakteristike DVD-a kao standarda uopæe ne koriste. Postoje opcionalne moguænosti DVD playera koje pojedini model moe, ali i ne mora sadravati pa stoga, prije kupnje provjerite: - viekanalni DTS izlaz ( stariji, raniji modeli, mogu samo u stereu reproducirati DTS ) - moguænost reprodukcije VCD-a i SVCD-a. Obièno dolaze jedna s drugom. - moguænost èitanja snimljenih CD-a - moguænost èitanja snimljenih DVD-ova (neki ureðaji èitaju DVD-R, ali ne i DVD+R medije pa stoga, provjerite koje su moguænosti ureðaja koji ste odabrali!) - moguænost èitanja CD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke - moguænost èitanja DVD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke - moguænost reprodukcije CD-ROM-ova na kojima su snimljeni Divx ili Xvid filmovi - izlaz za slualice - ulaz za karaoke mikrofon - regijsko ogranièenje neki ureðaji, poglavito jeftiniji, dolaze bez regionalnog ogranièenja, a na gotovo svim ureðajima ga je moguæe zaobiæi! Ako elite kupovati amerièke filmove, koji na nae trite dolaze bre, ova provjera vam je obavezna!
24
Edicija TAKO LAKO
- progresivni video izlaz ovu moguænost, zadnji trik industirje, podravaju tek najskuplji televizori s klasiènom katodnom cijevi, plazme i projektori pa otprilike 95% ljudi nema koristi od njega. - Forsirano zumiranje slike recimo za analiziranje pauziranih momenata filma ili nasilne eliminacije crnih crti - HDCD kompatibilnost (preporuka: Rotelovi modeli) - 5.1 analogni izlaz zvuka - RGB / YUV video izlaz (obièno u paru s progresivnim video izlazom) - VGA izlaz
Vrijedi znati K Kolièinu praznog prostora na zapisivim DVD diskovima neki proizvoðaèi izraavaju u duljini videa koji na njih stane npr. 120 min. to je apsolutna besmislica.
K K K
Rezolucija slike na DVD-u je 720x576 piksela (PAL standard).
K
Film u NTSC standardu traje otprilike 5 minuta dulje od identiènog filma u PAL-u!
K
Visoko postavljana otrina (Sharpness) na TV-u æe prenaglasiti visoke frekvencije videa i tako izazvati smetnje. Umjereno je koristite. Veæ nakon malo eksperimentiranja æete zakljuèiti da najotrije nije uvijek nabolje. Ono to je Treble tj. visoki tonovi za reprodukciju tona, to je Sharpness za video!
K
60 Hz za NTSC i 50 Hz za PAL nisu nasumièno ili namjerno razlièito odabrane brojke. U ranim danima televizije kako bi se osigurao ispravan rad televizora i elektriène mree televizore se moralo prilagoditi struji, koja u sluèaju Amerike radi na 60 Hz, a Europe na 50 Hz!
Rezolucija slike u americi na DVD-u je 720x480 piksela (NTSC standard). Pojava Pentiuma II oznaèila je pravu multimedijsku revoluciju jer je to bio prvi procesor koji je vlastitom snagom bio u stanju dekodirati MPEG-2 video DVD kvalitete.
Sve o DVD-u
25
Zvuk Mnogi tvrde kako im impresivan viekanalni zvuk, puno vie od slike, pridonosi kinougoðaju pri gledanju filmova. Detaljno o kuænom kinu pisat æemo uskoro, te æemo se tada puno detaljnije pozabaviti tipovima i rasporedu zvuènika. Za sada vam dajemo opirni pregled formata zvuka DOLBY DIGITAL Apsolutna veæina DVD-ova nosi na sebi zvuk kodiran u Dolby Digital 5.1 zvuènom formatu. Tek je manji broj filmova kodiran u Dolby Digital EX 6.1 formatu, koji dodaje diskretni, srednji, centralni zvuènik. Dolby Digital je jo poznat po kratici AC-3. U osnovi, format je slièan MP3-u s varijabilnim bitrateom te, iako daleko od savrenstva, daje sasvim solidan kino zvuk. Imajte na umu da je kvaliteta ovog zvuka loija od stereo CDAudia po kanalu! Postoji i 7.1 podvarijanta koja je, ako me pitate, vie marketinki trik nego prava korist, te podvrste koje su specijalno namijenjene izvlaèenju viekanalnog zvuka iz analognog stereo signala (od najstarijeg prema mlaðima redom: Dolby Surround, Dolby Surround Pro Logic, Dolby Pro Logic II, Dolby Pro Logic IIx). DTS Iako se mnogi zaklinju kako oni ne èuju razliku izmeðu DTS-a i Dolby Digitala, preporuèujem im toplo da operu ui i dobro posluaju jo jednom. Naime, pri usporednom testu DTS znaèajno bolje zvuèi ali pod jednim uvjetom, a to je da imate adekvatnu opremu. Bas je èvræi i definiraniji, a gornji dio tonalnog spektra prozraèniji i ugodniji za sluanje. Ba kao i Dolby Digital, i DTS posjeduje 6.1 i 7.1 podvarijante, te specijalne algoritme koji iz analognog stereo signala stvaraju puni viekanalni zvuk (DTS neo:6 itd.) Osim ova dva standarda, DVD podrava i PCM audio, to je nekomprimirani naèin snimanja zvuka, identièan kakav se koristi na CD-u. Jedino to DVD doputa je veæa rezolucija i naravno, kvaliteta.
26
Edicija TAKO LAKO
Kod reprodukcije zvuka, èesto se neupuæeni korisnici ale na nisku razinu glasnoæe. U osnovi je istina upravo suprotna; razina glasnoæe na svi drugim izvorima (primjerice VHS, TV program, satelitska) je previsoka! Toènije reèeno previe kompresirana. To se radi kako bi sve zvuèalo glasnije, no time se, iako dotièni izvor bolje zvuèi na jadnim TV zvuènicima, uvelike gubi na dinamici zvuka. Filmski zvuèni zapisi vrlo su dinamièni; varirajuæi od potpune tiine do intenzivnih zagluujuæih eksplozija. Kako bi takav dinamièki raspon bio moguæ bez distorzije, logièno je da prosjeèna razina glasnoæe mora biti nia. Ova èinjenica zna ivcirati prosjeène sluatelje koji se bune da im je govor pretih, a eksplozije preglasne. No, to je tako u originalu filma. Mnogi proizvoðaèi DVD hardvera ovome su doskoèili na naèin da su u sam player ili receiver ugradili kontrolu dinamièkog raspona te moete prilagoditi vlastitom raspoloenju. Ponekad se ovo zove i Silent Cinema, Night Mode ili nosi neki slièan naslov koji upuæuje na èinjenicu da æe se, i pri manjoj glasnoæi, dobro èuti govor dok eksplozije neæe smetati susjedima. KABLOVI I KONEKTORI Kod audio kabela situacija je dosta jednostavnija nego kod prijenosa slike. Postoje dvije vrste kabela - analogni i digitalni, pri èemu postoje dvije vrste digitalnih, kojima je funkcija i kvaliteta identièna. Analogni zvuk spaja se èuvenim èinè tj. RCA konektorima, gdje za svaki kanal dolazi po jedan kabel. DVD playeri posjeduju ili 2 ili 6(7) takvih izlaza. Nekako je prevladao trend da se 6 kanalni dekoderi Dolby Digital i DTS kanala ugraðuju u receivere, a ne u DVD playere, no svejedno ih brojni, skuplji modeli posjeduju. Imajte na umu da oni prenose signal u analognoj domeni, te samim time njihova kvaliteta uvelike utjeèe na kvalitetu zvuka! Isplati se, dakle, kupiti kvalitetnije.
Sve o DVD-u
27
Digitalni se zvuk, kako god bio kodiran (PCM, Dolby Digital, DTS), prenosi preko S/PDIF (Sony/Philips Digital InterFace) suèelja. Ono moe biti izvedeno na dva naèina. Prvi je RCA (èinè) konektor, koji se nastavlja na 75 ohmski koaksijalni. Koaksijalnom se naziva specijalna konfiguracija kabela koja ponitava magnetno polje i eliminira smetnje gdje je jedan kabel omotan oko drugoga. Tu je i optièka varijanta, poznata pod imenom Tos-link iz razloga to se koriste te Tos-link komponente u njezinoj izvedbi. Jedinice i nule se njome prenose pomoæu crvene diode kroz plastiènu optièku cijev, a domet je èesto tek nekoliko metara. Ovi kabeli su relativno skupi! Koaksijalni pak digitalni kabel moe bez problema raditi na udaljenosti od 15 do èak 20 metara.
28
Edicija TAKO LAKO
Zatita od neovlatenog umnaanja Te metode zatite su opcionalne ili drugim rijeèima; ako radite vlastiti DVD film napravit æete ga bez ikakve zatite i moæi æete ga presnimavati bez dekriptiranja podataka. MACROVISION Macrovision, ili kako su si Hrvati to prigodno preveli - Makrovizija, je analogna zatita protiv kopiranja. Svodi se na mali elektronièki sklop koji se nalazi u svakom DVD playeru. Stvara smetnje koje bi trebale biti nevidljive na opremi za prikaz slike i istodobno zbunjivati opremu za snimanje poput VHS video rekordera, DVD rekordera i slièno. Naalost, Macrovision èesto radi probleme i tamo gdje ne treba. Primjerice, u hibridnim ureðajima, gdje je unutar jednog ureðaja i TV i video, line doublerima, nekim projektorima i slièno. Sreæom, makrovizija se moe zaobiæi ba kao i regionalna zatita modifikacijom firmwarea ureðaja. Zanimljivo je da neki diskovi jesu, a neki nisu zatiæeni ovim tipom zatite. Za svaki disk, tvrtki koja je izmislila ovu zatitu, pri kupnji plaæate otprilike 1 kn. CSS ENKRIPCIJA Na izrièito zahtijevanje velikih filmskih studija, CSS kodiranje video signala ugraðeno je izravno u video standard. Content Scrambling System,CSS je sustav kodiranja i autentifikacije podataka koji je trebao sprijeèiti izravno digitalno kopiranje filmva. Izmislili su ga Matsushita i Toshiba. Sama licenca izuzetno je restriktivna i teka za dobivanje, no nije dugo izdrala. U listopadu 1999. CSS algoritam je razbijen, a njegov je program objavljen na Internetu. Razbio ga je, u to doba esnaestogodinji finac, John Lech Johansen, koji je javnosti poznat jo i pod nadimkom DVD Jon. Iako mu se prilièno dugo sudilo, na kraju je bio u cijelosti osloboðen optubi. O kompleksnosti algoritma dovoljno govori programèiæ od samo 7 linija koda na koliko su, dvojica studenata MIT-a, sveli Jonov DeCSS. DVD-ovi jo uvijek sadre CSS enkripciju, to i sami moete iskusiti ako pokuate kopirati datoteke izravno s DVD-Video diska. Programèiæ, koji vrlo efektno utilizira kod za dekriptiranje CSS zatite, je DVD Decrypter.
Sve o DVD-u
29
Prièa o regijama
Zatita od neovlatene prijevremene distribucije, zbog bahate filmske industrije koja si uzima za pravo diktirati datume kada koji film smije i u kojoj regiji biti izdan (a prije toga prikazan u kinu). REGIJA 1 Kanada, SAD, podruèja pod kontrolom SAD-a; npr. vojne baze REGIJA 2 Albanija, Andora, Austria, Bahrein, Belarus, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanarsko otoèje, Hrvatska, Cipar, Èeka, Nizozemska, Egipat, Estonia, EU, Farski otoci, Finska, Francuska, Gruzija, Njemaèka, Gibraltar, Grèka, Grenland, Maðarska, Island, Iran, Irak, Irska, Izrael, Italija, Japan, Jordan, Kuwait, Litva, Libanon, Lihtentajn, Luxemburg, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako, Nizozemska, Norveka, Oman, Poljska, Portugal, Katar, Rumunjska, Ruska federacija, San Marino, Saudijska Arabija, Slovèka, Slovenija, Juna Afrika, panjolska, vedska, vicarska, Sirija, Turska, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Vatikan, Jemen, Srbija i Crna gora REGIJA 3 Jugoistoèna azija, istoèna azija (ukljuèuje Hong-Kong) REGIJA 4 Australija, Novi Zeland, Pacifièki otoci, Srednja Amerika, Meksiko, Juna Amerika, Karibi REGIJA 5 Bivi SSSR, Indijski kontinent, Afrika, Mongolija, Sjeverna Koreja. REGIJA 6 Kina REGIJA 7 Rezervirana REGIJA 8 Specijalne internacionalne primjene npr. u zrakoplovima, na brodovima, naftnim platformama i sl. 32
Edicija TAKO LAKO
Vrijedi znati K Od 2000. godine, proizvoðaèi ureðaja koji mogu èitati DVD-e, obavezni su u
svoje ureðaje implementirati hardver koji omoguæava zatitu od umnaanje i regionalna ogranièenja. Taj dodatni troak, naravno, plaæate vi u cijeni ureðaja.
K K
Kina je jedina zemlja koja ima vlastitu DVD regiju (6.).
K
Iako je Hong Kong formalno dio Kine koja ima vlastitu 6. regiju, u njemu se koriste filmovi regije 3!
Struènjaci iz NASA-e su na meðunarodnu svemirsku stanicu, u veljaèi 2001. poslali dva DVD playera s vieregijskom modifikacijom.
Sve o DVD-u
33
DVD-Audio Iako je planirano njegovo putanje na trite istodobno s pojavom DVD Videa, oko DVD Audia vodile su se mnoge polemike te je na svjetlo dana izaao nekoliko godina kasnije. Ideja je jednostavna; napraviti medij koji æe omoguæavati audiofilsku kvalitetu reprodukcije glazbe, koja je, jo k tome, i viekanalna. Imajte na umu kako tek manji postotak DVD playera podrava DVD- audio (u pravilu, oni viih klasa i vieg cjenovnog razreda). Taj player mora biti opremljen 192 kHz/24 bit DAC-ovima dok ih veæina danas ima tek 96 kHz / 24 bit podrku! Dobro je znati i to kako jedan DVD-Audio disk moe sadravati do 74 minute glazbe snimljene u najkvalitetnijem moguæem formatu.
Usporedba CD-Audio i DVD- Audio snimaka: KATEGORIJA Ucestalost uzorkovanja Uzoraka u sekundi
34
CD AUDIO
DVD AUDIO
44.1 kHz
192 kHz
44,100
192,000
Preciznost uzorkovanja
16-bit
24-bit
Broj mogucih razina glasnoce
65,536
16,777,216
Edicija TAKO LAKO
DVD-ROM Kada kaemo DVD-ROM, opæenito mislimo na primjenu DVD-a kao medija za skladitenje i prijenos podataka na raèunalu. Vrlo bitnu ulogu, pri popularizaciji ovog tipa aplikacije DVD-a kao medija, je odigralo snano i kontinuirano snienje cijene ureðaja. Tako vrhunski 16x DVD-ROM (na favorit je, recimo, Pioneerov model) moete nabaviti veæ za kakvih tristotinjak kn. Malo vie æe vas stajati CDRW/DVD kombinirani èitaè; dok cijene vrhunskih modela rijetko prelaze iznad 3.000 kn. Dolazak povoljnih DVD pisaèa na trite, drugi je glavni pokretaè renesanse DVD-a na PC-u. Glavna karakteristika im je moguænost snimanja CD-a, to u cijelosti eliminira potrebu za zasebnim CD pisaèem, ako veæ imate DVD-R(W) ureðaj. A niti pomisao da æete pri snimanju gomile DivX-ova i MP3-a, morati koristiti 7 puta manje medija, nikome vjerojatno nije odbojna. Naime, jedan zapisivi DVD doputa uskladitenje toliko podataka koliko inaèe stane na 7 CD-a. A ako ste snalaljiviji po pitanju traenja odgovarajuæeg softvera po Internetu, neæe proæi dugo vremena i bez problema æete nauèiti raditi vlastite backup kopije DVD filmova. Iako DVD prilice postoje na tritu veæ dulje vrijeme, tek se unazad pola godine situacija poèela vie orjenitrati prema razlièitim standardima snimanja. Ukratko, + i -R(W) mediji i ureðaji meðusobno su sve kompatibilniji i usporedivi cijenom. DVD U KOMPJUTERSKIM IGRAMA Vremenom æe sve veæi broj video igara za PC stizati na DVD-ovima. Ovo sa sobom donosi kupcu, tj. vama, neke prednosti, ali i poneku manu. Prednosti su viestruke i izuzetno zanimljive. Prva je prednost u tome to je brzina èitanja podataka s DVD-a, osobito onog tvornièki tiskanog, viestruko veæa od one s CD-a. S druge strane, sve je raireniji trend meðu video igrama da se u cijelosti vie-gigabajtne instalacije dupliciraju s instalacijskog medija na èvrsti disk. Ovo, iako donosi poveæano zauzeæe èvrstog diska, do krajnjih granica smanjuje vrijeme potrebno za uèitavanje igre, te
Sve o DVD-u
35
njeno izvoðenje teèe glatko. I èvrsti diskovi su se toliko napuhali da nitko vie ni ne razmilja o tomu kamo mu ode gigabajt-dva, koliko zauzimaju veæe igre. S druge strane, instalacija prolazi bre. Naravno, daleko je veæa prednost koristiti jedan DVD nego, primjerice, 3 ili 4 CD-a na koliko, sve uèestalije, dolaze raèunalne igre. DVD je, kao novi medij, bezrezervno prihvatila i industrija video igara. Iako su DVD-ovi neto skuplji u proizvodnji, glavni zadatak industrije je oteavanje piratiziranja softvera. To æe osobito biti aktulano kada DVD naprave dvoslojnim, te æe sadravati vie sadraja nego to ga stane na DVD-R medij. No, tada na scenu stupaju novi, dvoslojni, mediji i zaèarani krug se nastavlja. Ugraðena zatita Ba kao i kod linijskih DVD ureðaja, tako i raèunalni moraju imati ugraðenu zatitu protiv neovlatene distribucije i umnaanja DVD filmova. Tako je u sve optièke èitaèe (i pisaèe), a koji mogu èitati DVD-ove, ugraðena hardverska zatita. U sam firmware ureðaja ugraðuje se zatita protiv neovlatenog koritenja regija, dok softver sadri zatitu od analognog presnimavanja (Macrovision). Vezano uz regionalne kodove, raèunalni DVD ureðaji tj. njihovi firmwareovi, mogu nositi dvije oznake. Prva je RPC1, to znaèi da je ureðaj region-free. No, veæina ureðaja, nosi oznaku RPC2, koja oznaèava da je u firmware ugraðena zatita od zlouporabe regija. Mudri su hackeri doskoèili i ovom vidu ugnjetavanja filmofila, pa tako na netu moete naæi crackane i izmijenjene firmwareove koji uklanjaju regionalnu zatitu. Naravno, ne trebamo naglaavati da stavljanjem takvog firmwarea gubite jamstvo i da s tim zaista valja biti oprezan. Ukoliko elite znati vie, podatke pronaðite na www.rpc1.org ili www.firmwareflash.com.
Vrijedi znati K Iako se u njima nalaze obièno CD-ROM-ovi, i PC-CD ROM igre se prodaju u tzv. DVD-Box kutijama.
36
Edicija TAKO LAKO
DVD snimaèi Zahvaljujuæi padu cijena, DVD snimaèi postaju sve prihvatljivijima i sve dostupnijima pa æe tako, za vrlo kratko vrijeme, s trita istrijebiti CD-RW i CD-ROM ureðaje. Iako je u poèetku postojala bojazan od polariziranja na plus i minus prilice, strah je prevladan dolaskom hibridnih prilica koje odravaju oba standarda. Ovo je vrijeme velike popularnosti DVD prilice pa moja preporuka glasi; ukoliko kupujete optièki pisaè, utedite malo vie novca i umjesto CD pisaèa koji samo zapisuje, kupite ureðaj koji zapisuje i CD-ove i DVD-ove. Bit æete mi zahvalni na ovoj sugestiji. Trenutno najbri ureðaji zapisuju DVD-ove brzinom od 8x, no posljednju rijeè o brzini uvijek ima tip DVD medija. DVD mediji imaju na sebi upisanog proizvoðaèa, te seriju i tip medija. Iz tih æe podataka svaki DVD snimaè, prema tablici koju ima zapisanu u firmwareu, odrediti kojom maksimalnom brzinom moe snimiti medij a da snimak bude pouzdan. Ove se brzine dobivaju laboratorijskim testovima i, u pravilu, im treba vjerovati. Ponekad proizvoðaèi, to je tipièno za, primjerice Pioneer, preskromno kategoriziraju medije tako da im u praksi ureðaj radi sporije od svojih stvarnih moguænosti. Prièa o brzini je sljedeæa
Najloiji mediji mogu se snimati samo brzinom od 1x i pri toj brzini vam je potrebno vie od sat vremena za snimanje punog DVD-a. U pravilu, ti mediji nemaju nikakvu oznaku maksimalne brzine i sreæom, sve su rjeði na tritu gdje se, kao nekakav minimum, nametnuo 2x. Najznaèajniji skok u brzini, napravljen je upravo izmeðu 1x i 2x i iznosi vie od pola sata razlike u ispisu. Jo uvijek znaèajnih, petnaestak minuta, utedi se prelaskom s 2x na 4x, dok æe sva slijedeæa ubrzanja, poput 4x na 8x itd., biti daleko manje zamjetna! Ukoliko elite informaciju vie, odlièan i vrlo opsean test medija, pogledajte na www.flashman.dsl.pipex.com/DVD_Charts_FULL.htm. Primjetit æete kako brzina èitanja snimljenog medija uvelike ovisi o kvaliteti. To osobito dolazi do izraaja na vanjskim rubovima diska gdje je brzina najveæa, te su kod nekvalitetnih medija rubovi puno veæi nego kod kvalitetnih!
Sve o DVD-u
37
KOJA JE RAZLIKA IZMEÐU PLUSA I MINUSA? S tehnièke strane gledano, plus je neto noviji i, jedva zamjetno, bolji standard. Zapisivanje na sam disk je neto bre, u prvom redu zbog manjeg overheada tj. dodatnih podataka, koji slue za korekciju greke. Ta se razlika, pri snimanju èitavog diska, mjeri u sekundama i nikome nije od presudnog znaèaja. DVD+RW format je daleko pogodniji za linijske DVD snimaèe, osobito iz razloga to podrava editiranje videa izravno na disku i bez potrebe za snimanjem na èvrsti disk. Prema istraivanjima vrenim unazad godinu dana, prije pojave hibridnih ureðaja, oko 70% vlasnika DVD snimaèa posjedovalo je upravo minus modele. Opæe je prihvaæena èinjenica da je minus standard kompatibilniji tj. da æe ga proèitati veæi postotak starih DVD ureðaja. Sreæom, trend je takav da su svi proizvoðaèi, ili izbacili, ili æe izbaciti, kombinirane snimaèe. U praksi, razlika imeðu plusa i minusa nije ba velika. Za vas, klasiène kuæne korisnike, razlika æe se najvie osjetiti u poveæanoj cijeni medija za plus modele. No, kako cijene medija stalno bivaju nie, i ta razlika izmeðu njih nestaje. S druge strane, zarada je za proizvoðaèe njihov stalni imperativ pa tako, niti plus, niti minus tabor, ne zaboravljaju upravo svoj format nazvati superiornim. DVOSLOJNO SNIMANJE Pogled u buduænost daje nam naslutiti skoru polarizaciju DVD trita. Naime, dok su iz plus tabora veæ najavljeni dual-layer mediji i snimaèi, ni minus tabor ne miruje. Tako je Pioneer predstavio radni model preraðene prilice A06, koja je na prezentaciji snimila Maxwellov dvoslojni medij. Logièno nam se nameæu dva pitanja: koliko æe vremena proæi dok suparnièke strane ne odluèe razmijeniti svoje patenate i da li æe se, i na koji naèin, trite ponovo polarizirati na rekordere koji podravaju DVD+R9 i rekordere koji podravaju DVD-R9 standarde. Novi modeli prilica oèekuju se veæ tijekom godine. Nedavno se u javnosti pojavila intrigantna
38
Edicija TAKO LAKO
glasina o tome kako æe se, jednostavnim flashanjem firmwarea, i sadanji Pioneerovi modeli, A06 i A07, moæi pretvoriti u dvoslojne prilice. No, to se na kraju pokazalo pogrenom glasnom, koju je slubeno opovrgnuo i sam Pioneer. Takoðer, izjavljeno je da æe prva Pioneerova komercijalna prilica, s podrkom za dvoslojno snimanje, biti model A09 koji æe dvoslojne DVD-R diskove zapisivati brzinom od 1x. Nije objavljeno dali æe tom brzinom snimati samo drugi, dublji sloj ili oba; to bi znaèilo znaèajno loiju tehnologiju od oèekivane. Iako je tehnologija zapisivanja na diskove, na koje se moe jednokratno zapisivati, relativno vrlo brzo dola do svog maksimuma, s dvoslojnim RW-ovima æemo se malo vie naèekati. Okviri tehnologije veæ postoje i zanimljivo je èuti da izvore ima u Blu-rayu, jednom od potencijalnih nasljednika DVD tehnologije. Na tritu se ova tehnologija oèekuje do 2005.-2006. godine.
Vrijedi znati K Da bi radio istom brzinom kao 16x DVD-ROM (21.13 MB/s), CD èitaè bi morao raditi brzinom od 144x.
K K K
Brzina DVD-ROM-a nema nikakvog utjecaja na kvalitetu reprodukcije DVD videa.
K
Dvoslojni, prebrisivi mediji, puno su sloeniji te se oèekuje da æe se pojaviti na tritu tek oko 2006. godine.
K K K
DVD-R(W) je kao standard slièniji CD-R(W)-u, nego DVD+R(W)-u.
Veæina linijskih DVD playera vrti medij jednostrukom brzinom. Tehnologija koja omoguæava dvoslojno zapisivanje, tj. DVD-R9 i DVD+R9, preuzeta je iz buduæeg DVD standarda, koji æe se temeljiti na plavom laseru.
Apsolutno svi DVD +/- R(W) snimaèi su istodobno i CD-R(W) snimaèi! Kada se ove godine pojave prilice i mediji na kojima æe se moæi zapisivati dvoslojno tj. punih 8,5 GB, tehnologija zapisivih DVD-ova æe konaèno sazrijeti i doseæi iskoristivost tampanih DVD-ova Sve o DVD-u
39
Buduænost DVD tehnologije Tehnologija nezaustavljivo grabi naprijed te æe DVD kao format, po svojim karakteristikama, uskoro zastarjeti. To, naravno, neæe znaèiti da æemo ga prestati koristiti, veæ znaèi da æe ga zasjeniti superiorniji format, ba onako, kao to se to dogodilo u sluèaju sa CD-om, kojeg je prevladao DVD. Moemo slobodno reæi, od trenutka kada je izmiljen DVD, poèelo se raditi i razmiljati o njegovom nasljedniku. Proteklih su godina, stvari stvari i odnosi na tritu postali jasniji, te su finalizirani i autorizirani svi standardi. Najavljeno je kako se niti jedan od novih formata neæe koristiti za distribuciju filmova sve do 2005. ili 2006. godine. U svakom sluèaju, buduænost za nasljednika DVD-a je zajamèena, a evo i kako æe izgledati: HD-DVD Ovaj je standard svjetlo dana ugledao tijekom 2003. godine. U osnovi se radi o standardu za prijenos videa veæe kvalitete od DVD-Videa, na klasiènim dvoslojnim DVD-9 diskovima. Iako æe ih fizièki linijski DVD playeri moæi proèitati, neæe biti s njime kompatibilni jer neæe imati odgovarajuæe sklopove za dekodiranje signala visoke rezolucije. Ova, prva varijanta, koristi crveni laser (svjetlost valne duine 650 nm), a zamiljena je kao tranzicijska na pravi HD-DVD. Naprednije verzije HD-DVD formata (HD-DVD-1 i HDDVD-2), koriste plavo(ljubièasti) laser (valna duljina svjetlosti 405 nm) i koristit æe u cijelosti nove medije, koji æe pohranjivati 17 GB podataka po jednostranom mediju. Razlika izmeðu dva standarda je u brzini èitanja podataka te u dubini fizièkog zapisivanja podataka u sam disk. HD-DVD-2 je, logièno, jaèih karakteristika u obje kategorije. AOD Advanced Optical Disc (AOD), sljedeæi je standard DVD Foruma, organizacije koja je, de facto, izmislila DVD. Susrest æete jo i naziv DVD2. U osnovi se radi o modifikaciji postojeæeg DVD formata, koja koristi karakteristiku plavog lasera i puno guæe zapisuje podatke. tampani diskovi biti æe kapaciteta 15 GB tj. 30 GB dvoslojni, a zapisivi
40
Edicija TAKO LAKO
diskovi veæeg (!!) tj. 20 GB po sloju - 40 GB dvoslojni. Brzina prijenosa podataka trebala bi se poveæati oko tri puta u odnosu na dananji DVD.Video æe na ovim medijima biti kodiran visoko kvalitetnim HD-MPEG2 standardom, a do njegove æe trine premijere biti predstavljen, u cijelosti novi naèin kodiranja, koji æe osigurati maksimalnu kvalitetu. Osnovna ideja vodilja ovog formata je svestrano poboljanje DVD-a kao formata, uz zadravanje postojeæe replikacijske tehnologije, to æe uvelike smanjiti trokove izrade (tj. podaci se zapisuju na istu dubinu kao kod DVD-a; 0,6 mm) BLU-RAY DISC Blu-ray Disc (BD) je nov i od svih najnapredniji format, koji æe skladititi 25-27 GB podataka po sloju. Podaci se zapisuju na 0.1 mm, to æe poskupiti njegovu proizvodnju. Medij nije zamiljen kao nasljednik DVD-Videa veæ, u prvom redu, za prijenos podataka, backup i sl.. Naravno, na njega se mogu snimati i filmovi, i to u MPEG-2 formatu, visoke kvalitete. Ovaj standard æe, uvjeren sam, zaivjeti jer ga podupiru velikani industrije potroaèke elektronike: LG, Panasonic, Philips, Pioneer, Hitachi, Mitsubishi, Samsung, Sharp, Sony i Thomson, a prvi ureðaji veæ postoje na tritu.
Vrijedi znati K Dananji DVD playeri imaju laser crvene boje,
dok æe sljedeæa generacija DVD
playera imati lasere plave boje.
K
Boja lasera nema veze s modom veæ s tehnologijom. Plavi je laser precizniji i tanji (to ima veze sa kvantnom fizikom
) te omoguæava preciznije buenje podataka na disk.
K
Filmovi æe se, na nekom od novih DVD formata, poèeti distribuirati najranije 2005. ili 2006. godine.
K K
Sony je, u travnju 2003., izbacio na trite prvi, komercijalni, BD snimaè na svijetu. Novi HD playeri æe podravati stari DVD-Video standard, pa stoga ne morate brinuti o zastarijevanju svoje video kolekcije. Sve o DVD-u
41
Praktièni savjeti
Kako nadograditi raèunalo DVD-om ili DVD snimaèem? Nadogradnja raèunala optièkim èitaèem, jedna je od najlakih nadogradnji na raèunalu uopæe. Prvo to morate odluèiti je elite li nabaviti eksterni, ili interni DVD ureðaj. Interni se ureðaji spajaju klasièno na IDE kontroler poput, primjerice, CD snimaèa ili èvrstog diska. S druge strane, eksterni ureðaji najèeæe koriste Firewire ili USB 2.0 suèelje. Moja je preporuka vanjski ureðaj, osobito ako imate novo raèunalo, jer æete otvaranjem kuæita ponititi jamstvo koje ste dobili uz raèunalo prilikom njegova kupovanja. U takvom je sluèaju, nadogradnju najbolje prepustiti struènjacima u servisu tvrtke u kojoj ste raèunalo i kupili. Druga skupina potencijalnih kupaca eksternih DVD ureðaja, su vlasnici prijenosnih raèunala. Postoje elegantni i tanki ureðaji, specijalno namijenjeni za takve primjene. Najjeftinija varijanta eksternog ureðaja je kupnja eksterne, 5.25 USB 2.0 ladice u koju stavite, zasebno kupljen, obièan interni DVD èitaè ili pisaè. Imajte na umu da æe takvo vanjsko kuæite èesto stajati i vie od obiènog DVD-ROM-a, te je kupnja takvog kuæita isplativa samo ukoliko kupujete DVD snimaè. Iako je ugradnja internog DVD ureðaja je neto kompliciranija to vas, ni u kom sluèaju, ne bi trebalo plaiti. Prvo to trebate napraviti, je provjeriti imate li slobodno 5.25 mjesto na kuæitu. Ukoliko ga imate, vrijeme je za otvaranje kuæita raèunala. Provjerite zatim da li imate slobodnih mjesta na IDE kanalima. Ako ih imate, prilagodite kratkospojnik (jumper) na stranjoj strani DVD-ROM-a i to tako da oba ureðaja mogu nesmetano raditi. Prisjetite se; za nesmetan rad dvaju ureðaja na jednom IDE kanalu, jedan od njih mora biti master (gospodar), a drugi slave (rob). Nakon to ste spojili podatkovni kabel i molex za napajanje, vrijeme je za pokretanje raèunala. Optièki ureðaj, poput DVD èitaèa ili snimaèa, ne treba se detektirati kao, primjerice, èvrsti disk. Sve prolazi puno jednostavnije i ako je ureðaj ispravan, uz pret-
44
Edicija TAKO LAKO
postavku da ste ga korektno spojili, morao bi biti vidljiv u Windowsima. Dalje se ureðaj ponaa identièno CD èitaèu ili pak CD snimaèu, i sve to morate uèiniti je - instalirati odgovarajuæi softver i poèeti sa snimanjem. Imajte na umu da æe novije prilice zahtijevati najnoviju inaèicu softvera. Ukoliko elite peporuku koji softver koristiti za snimanje, osobno preporuèam koritenje Stompovog Record Now Max-a. Rijeè je o izuzetno robusnom i brzom, te nadasve jednostavnom programu. Iako, izuzetno popularan softver, Ahead Softwareov Nero ima solidnu podrku za DVD-ove, savjetujem izbjegavanje rada s tim programom. Naime, nebrojeno puta smo vidjeli tube korisnika, a kako sam i sam doivio sliène probleme, poput situacije u kojoj, iako snimanje DVD-a proðe bez ikakvih problema, DVD Video diskovi budu jednostavno neèitljivi pred kraj, ne elim savjetovati da i vi gubite vrijeme i ivce bez potrebe. Iako je spomenuto velik propust, nadam se da æe u najnovijim inaèicama, greka biti u cijelosti uklonjena.
Kako napraviti sigurnosnu kopiju originalnog filma? Dupliciranje filmova je, ba kao i skidanje MP3-ca s Neta: zabranjeno, kanjivo i zabavno. Iz tog razloga, ovaj vodiè promatrajte u kontekstu npr. izrade sigurnosne kopije omiljenog filma. 1. PRESNIMAVANJE NA HARD DISK DVD-Video ima ugraðen sofisticirani algoritam kodiranja sadraja, koji omoguæava gledanje DVD-Videa, ali ne i kopiranje istog kao datoteke. Sam sustav je toliko sloen da ga je uspio razbiti stanoviti mladiæ od 17 godina. DeCSS je bio prvi program ovog tipa, a moja je preporuka - DVD Decrypter.
Sve o DVD-u
45
2. SMANJIVANJE VIDEA Iako o tome veæ i ptice pjevaju na grani, ponovit æemo jo jednom; filmovi dolaze na dvoslojnim DVD-ovima na koje stane 8.5 GB, dok su mediji na koje je moguæe snimanje, kapaciteta 4.7 GB. U postupku smanjivanja,2 odbacujete sadraje i smanjujete kvalitetu videa kako biste uspjeli ugurati 8.5 u 4.7 GB. Ovo je prije bio jako muèan posao kojeg su, unazad 10-ak mjeseci, olakali mnogi novi alati, pretvorivi ga u nekoliko jednostavnih klikova miem. Najpopularniji alati ovog tipa su: DVDXcopy, DVD2One, Pinna4cle Instant Copy te Canopus Producer. Poredani su prema cijeni tj. kvaliteti, pa tako na kraju dominiraju oni skuplji i kvalitetniji. 3. SNIMANJE DVD DISKA Dolazimo do najlakeg dijela èitavog procesa. Poto vam je program za smanjivanje kao izlaz dao sliku DVD-a, jedino to vam preostaje je da mountate i provjerite radi li sve kako treba. Potom izvrite snimanje na omiljeni tip medija, omiljenom brzinom u, pogodili ste, omiljenom vam snimaèu. KAKO SAÈUVATI PODATKE NA DVD-U? Kako su DVD-ovi projektirani za èitanje laserom, logièno je da ih dodir prsta ne moe otetiti. tovie, prilièno su otporni na mrlje, prainu, pa èak i ogrebotine. Podaci æe, u svakom od ovih sluèajeva, biti zatiæeni jer ih titi plastika. Do problema dolazi kada te podatke treba na pravilan naèin oèitati s diska. Naime, sve to se nalazi na povrini diska, na ovaj æe ili onaj naèin, zasmetati lasersku zraku. Ovo æ, pretpostavljamo, jo i vie doæi do izraaja kada se laserska zraka smanji prelaskom na plavi laser, a podaci budu jo guæe zapisivani. Jedno malo zrnce praine, u tom sluèaju, moe biti nepremostiva prepreka za laser do primjerice nekoliko MB bitnih podataka. U svakom sluèaju, valja biti to oprezniji pri rukovanju s DVD-ovima, osobito s onim
46
Edicija TAKO LAKO
snimljenima koji su, pokazalo je iskustvo, puno krhkiji i osjetljiviji na oteæenja i prljavtinu. Isto tako, tampani DVD-ovi, za razliku od snimljenih, nisu pretjerano osjetljivi na svjetlost (mislim pritom se na izravnu, sunèevu, svjetlost). Treba istaknuti i to kako ni magnetna polja nemaju nikakvog uèinka na DVD-ove, to znaèi da ih bezbrino moete staviti na zvuènik a to bi, primjerice za èvrsti disk ili 3,5 floppy disketu, bilo pogubno. Kada èistite disk od prljavtine i masnoæe, èinite to pomoæu meke i finije krpice, cirkularnim ili ravnim kretnjama i to od centra, prema vanjskom rubu. Gruba tkanina æe stvoriti mikroskopske ogrebotine koje æe, vjerujte mi, nanijeti vie tete, nego li koristi. to se temperature tièe, DVD specifikacija preporuèa skladitenje diskova na temperaturama od -20 do 50 stupnjeva ali se ne preporuèuje nagla promjena temperature. Optimalna temperaturna promjena je 15 stupnjeva temperaturne razlike, unutar sat vremena.
Vrijedi znati K Bojanje ruba DVD-a (ili CD-a ) markerom za eliminaciju neeljenih refleksija te ne
proputanje vanjskog svjetla a koje bi moglo zasmetati laseru, nema apsolutno nikakvog utjecaja na kvalitetu reprodukcije! Radi se, dragi moji èitatelji, o obiènom mitu!
Sve o DVD-u
47
KVIZ - TAKO LAKO s Hackerom do znanja 1. TO ZNAÈI KRATICA DVD: a) Digital video disc b) Digital versatile disc c) Dobrovoljno vatrogasno drutvo d) Sve navedeno -------------------------------2. NA KOLIKO DVD-VIDEO REGIJA JE PODIJELJENA PLANETA? a) 5 b) 6 c) 7 d) 8 -------------------------------3. KOLIKI JE KAPACITET JEDNOSLOJNOG DVD-R-a? a) 4.3 GB b) 4.7 GB c) 9 GB d) 2.7 GB -------------------------------4. KAKO SE ZOVE DIREKTNI NASLJEDNIK DVD-a? a) HD-DVD b) Blu-Ray c) AOD d) DVD2
Sve o DVD-u
49
5. U KOJOJ SE DVD REGIJI NALAZI JAPAN? a) Regiji 1 b) Regiji 2 c) Regiji 5 d) Regiji 4 -------------------------------6. KOJA ZEMLJA JEDINA IMA VLASTITU REGIJU? a) SAD b) Indija c) Kina d) Ruska federacija -------------------------------7. KOLIKU REZOLUCIJU IMA SLIKA NA EUROPSKIM DVD-ima? a) 640x480 b) 720x576 c) 720x480 d) 1280x853 -------------------------------8. KOLIKO JE DEBEO DVD DISK? a) 1.2 mm b) 0.6mm c) 0.1mm d) 12 cm
50
Edicija TAKO LAKO
9. KAKO SU NULE I JEDINICE ZAPISANE NA DVD-u? a) Kao mikroskopske nulice i jedinièice b) Kao vertikalne i horizontalne crtice c) Kao malene rupice i izboèine d) Kao plave i crvene toèkice -------------------------------10. KADA JE STIGAO PRVI DVD PLAYER NA TRITE? a) 1941. b) 1997. c) 1999. d) 2010. -------------------------------11. KOJE JE PRAVO IME DVD JONA, KOJI JE KAO ESNAESTOGODINJI KLINAC PROBIO DVD CSS ZATITU? a) Don Johnson b) Jon Johansen c) Johnny Mnemonic d) Johnas Johnstuergenberger -------------------------------12. KADA SE OÈEKUJU DVD SNIMAÈI KOJI ÆE OMOGUÆITI DVOSLOJNO SNIMANJE.? a) Nikad b) Veæ postoje c) Do 2006. d) Do kraja 2004.
Sve o DVD-u
51
0-4 TOÈNIH ODGOVORA: Totalna ste DVD truba. ODMAH proèitajte ovaj priruènik od korica do korica i iznova pokuajte rijeiti ovaj test. Jamèim da æete toèno odgovoriti na barem 8 postavljenih pitanja! -------------------------------5-8 TOÈNIH ODGOVORA: Krasi vas zadovoljavajuæe znanje o DVD tehnologiji. Ipak, elite li znati neto vie, umjesto listanja, malo detaljnije prouèite na priruènik. -------------------------------9-12 TOÈNIH ODGOVORA: Vi ste pravi DVD frik koji posjeduje kod kuæe najnovije 9.1 kuæno kino (i jo jedno rezervno 7.1 u spavaæoj sobi) a kolekciju DVD-ova mjerite u stotinama.
ODGOVORI: 1. d; 2.d; 3.a; 4. c ili d; 5. b;6. c; 7. b; 8. a;9. c;10. b; 11. b; 12. d; 52
Edicija TAKO LAKO
Najèeæa pitanja i odgovori
Na ovim æemo stranicama ukratko odgovoriti na najèeæa pitanja koja se veu uz DVD. Mnoga su od njih detaljnije objanjena u samom priruèniku, stoga konkretnije podatke potraite u sadraju. -------------------------------TO ZNAÈI KRATICA DVD? Iako se oko naziva lome mnoga koplja, dva se iroko prihvaæena znaèenja: Digital Video Disc i Digital Versatile Disc. Versatile na engleskom znaèi svestran, to se odnosi na irok raspon primjene DVD-a kao medija. -------------------------------KOLIKO STOJI KUPNJA DVD-A? Cijene DVD èitaèa za raèunalo iznose oko 200 kn. Najjeftiniji DVD playeri se cijenom kreæu ispod 500 kn dok se cijene DVD snimaèa kreæu oko 900 Kn. -------------------------------TO SU TO REGIJE? Regije u kontekstu DVD-a oznaèavaju sigurnosni sustav koji slui prevenciji neovlatene i prijevremene distribucije DVD filmova. Mi smo u regiji 2, zajedno s ostatkom Europe, te dijelovima Bliskog Istoka i Afrike. -------------------------------ZATO NE MOGU GLEDATI AMERIÈKE FILMOVE? Zato to se Amerika nalazi u regiji 1. (vidi prethodno pitanje i odgovor) -------------------------------ZATO NE MOGU PRESNIMITI DATOTEKE DVD FILMA NA HARD DISK? Zbog CSS (Content Scrabling System) metode enkripcije, kojom su kodirani podaci na DVD-u.
54
Edicija TAKO LAKO
ZATO NE MOGU PRESNIMITI DVD FILM NA VIDEO KAZETU? Zbog analognog mehanizma zatite, poznatog po imenu Macrovision, koji pri snimanju na kazetu generira smetnje, koje se manifestiraju npr. stalnim variranjem svjetline i kontrasta -------------------------------ZATO DVD FILMOVI IMAJU CRNE CRTE PRI VRHU I DNU EKRANA? Filmovi na DVD-u, u velikoj veæini, sadravaju filmove u originalnom formatu slike. Jedini naèin da se èitav format prikae na 4:3 televizoru je taj da na dijelovima ekrana budu crne crte tj. praznina. Detaljnije objanjenje potrai u samoj knjizi. -------------------------------KOLIKO PODATAKA MOGU SNIMITI NA OBIÈAN DVD-R? 4700000000 Byteova 458984 kB 4482 MB 4.37 GB -------------------------------ZATO NEMAM HRVATSKI TITL NA FILMU? Ukoliko DVD player nema automatsko namijetanje titla prema kodu zemlje koji ste postavili, trebate ruèno na daljinskom upravljaèu pritiskati Subtitle gumb sve dotle dok se ne pojavi hrvatski titl. -------------------------------TO SU TO CLOSED CAPTIONS (CC)? CC oznaèava analogni naèin kodiranja teksta tj. titlova u analogni NTSC signal. Razlikuju se od obiènih titlova po tome to su namijenjeni osobama oteæena sluha ili gluhim osobama. Osim samog dijaloga, opisuju se i pozadinski zvukovi, a dijalog je pozicioniran na strani onoga tko dijalog izgovara..
Sve o DVD-u
55
MOGU LI SA CD-RW UREÐAJEM SNIMITI DVD? Ne, za to vam je potreban DVD snimaè. Ipak, neki CD snimaèi mogu èitati DVD diskove. Oni se zovu combo-driveovi. -------------------------------HOÆE LI DVD ZAMIJENITI KLASIÈNE, VHS VIDEO, KAZETE? elio bih misliti da ih je veæ i zamijenio. Iako to svugdje ipak nije tako, jamaèno æe to uèiniti vrlo brzo, ako ni zbog èeg drugog, onda zbog viestruko niih trokova proizvodnje DVD-a i playera od VHS kazeta i pripadnih rekordera. Jedina koènica izumiranju starih video rekordera, lei u èinjenica da su linijski DVD rekorderi jo uvijek skuplji od video rekordera. -------------------------------KOLIKA JE TRAJNOST DVD-A? Trajnost tvornièki tiskanih diskova procjenjuje se na 50-300 godina. DVD-R i DVD+R mediji traju 20-250 godina, a DVD-RAM, DVD-RW i DVD+RW 25-100 godina. Naravno, sve su to uvjetne hipotetske velièine, koje jo nisu potvrðene iz, pretpostavljate, objektivnih razloga. -------------------------------MOGU LI DVD FILMOVE GLEDATI NA PC-U? Da, ukoliko je raèunalo dovoljno snano, opremljeno DVD èitaèem i odgovarajuæim softverom. -------------------------------MOGU LI SVIRATI DVD-AUDIO DISKOVE NA RAÈUNALU? Moeta ali samo ukoliko imate Sound Blaster Audigy 2 zvuènu karticu, koja prema meni dostupnim informacijama, jedina podrava reprodukciju ovog formata.
56
Edicija TAKO LAKO
KOLIKO BRZO JE 1X KOD DVD-A? S gledita protoka podataka, to je 1350 kB/s tj. 1.32 MB/s. 1x DVD-a jednak je 9x CD-a. Brzina vrtnje DVD-a je pak trostruko veæa. -------------------------------KAKVA JE RAZLIKA IZMEÐU DVD PLUS I MINUS STANDARDA? Za krajnjeg korisnika gotovo da i nema razlike a o kakvim se nijansama radi, proèitajte u dijelu priruènika koji govori o toj temi. Koju prilicu kupiti i koji standard ona treba podravati? Kupite onu koja podrava oba standarda (a takvih je veæina prilica na tritu) i zaboravite da dva standarda privih DVD-ova uopæe postoje! -------------------------------KAKO SNIMITI DVD-ROM? Pod uvjetom da imate opremu i softver, snimanje DVD-ROM-a s podacima se nimalo ne razlikuje od snimanja CD-ROM-a. -------------------------------KAKO NAPRAVITI DVD-VIDEO DISK? Nakon to na odgovarajuæi naèin normalizirate audio i video podatke, rudimentarni DVD-Video disk moete sloiti pomoæu softvera koji smo vam predstavili u priruèniku. elite li implementirati i menije, tj. ispuniti sve moguænosti DVD-Video standarda, trebate nabaviti specijalizirani softver, poput primjerice programa DVD Maestro, èija je cijena èesto suludo visoka. -------------------------------TO JE FIRMWARE? Ono to su Windowsi vaem PC-u, to je firmware vaem DVD èitaèu ili snimaèu.
Sve o DVD-u
57
KAKO MI MOE KORISTITI ZAMJENA FIRMWAREA NOVIJIM? Moe na mnogo naèina; novi firmware moe unaprijediti kompatibilnost ureðaja s DVD filmovima, ubrzati èitanje i zapisivanje medija, ukinuti regionalno ogranièenje itd. -------------------------------TO ZNAÈI DVOSLOJNI DVD? Upravo to podaci su zapisani u dva sloja tj. na dva kata, od kojih je jedan napola proziran. Drugi sloj poveæava kapacitet jednog diska na gotovo 9 GB, te se u skladu s tim, takvi diskovi zovu jo i DVD-9. -------------------------------POSTOJE LI DVOSLOJNI DVD-R-OVI KOJE SE MOE SNIMATI? Postoje, tj. postojat æe. Slubeno su objavljene specifikacije i plus i minus] dvoslojnih DVD medija, a to æe zaivjeti tijekom 2004. godine. -------------------------------TO JE DVOSTRANI DVD? U osnovi, radi se o dva jednostrana DVD-a koja su tvornièki zalijepljena jedan na drugi. Kapacitet je dvostruk, no usred filma morate okrenuti disk. Iako ih je u poèetku bio velik broj, danas izumiru. Prema DVD specifikaciji, postoji i kolosalni DVD-18, to je dvostrani dvoslojni DVD koji moe uskladititi gotovo 18 GB podataka. No, zbog preskupe proizvodnje, takvi diskovi gotovo ne postoje.
58
Edicija TAKO LAKO
RJEÈNIK DVD kratica koja, prema definiciji DVD Foruma, tijela koje ju je i osmislilo, nema nikakvo osobito znaèenje. DVD znaèi DVD. -------------------------------PAL analogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Europi -------------------------------NTSC analogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Americi i Japanu -------------------------------Dolby Digital prvi i trenutno glavni zvuèni format zvuka na DVD filmovima -------------------------------DTS alternativni, unaprijeðeni format zvuka na DVD filmovima -------------------------------6.1 vidi subwoofer -------------------------------7.1 vidi subwoofer -------------------------------SUBWOOFER specijalni zvuènik, namijenjen reprodukciji najdubljih tonova, tj. baseva i eksplozija. Kako se smatra da je to pod-kanal, oznaèava se sufiksom .1 na broj zvuènika, npr. 5.1, 7.1 itd.
Sve o DVD-u
59
SATELIT naziv koje se koristi za sporedne zvuènike u kuænom kinu. Najèeæe oznaèava neki od stranjih surround zvuènika. -------------------------------FIRMWARE operativni sustav ureðaja, usnimljen u flash memoriju. -------------------------------REGION-FREE oznaka koju nose DVD èitaèi, oni linijski i oni raèunalni, a koji ne pate od regionalnog ogranièenja -------------------------------CSS Content Scrambling System je naèin digitalnog kodiranja video zapisa koji omoguæava gledanje, ali ne i presnimavanje na PC-u -------------------------------MACROVISION analogna zatita koja spreèava umnaanje DVD filmova pomoæu starije analogne opreme -------------------------------S/PDIF Sony / Philips Digital Interface suèelje koje omoguæava digitalni prijenos audio signala -------------------------------CODEC skupina pravila koja definira kako se u digitalnoj domeni, znaèi samo uz pomoæ jedinica i nula, zapisuje video signal.
60
Edicija TAKO LAKO
OVERHEAD naziv za dodatne podatke koji se zapisuju na disk, bilo CD ili DVD, a slue za korekciju greaka. -------------------------------ARTEFAKTI pod ovim pojmom se naziva sve ono to ne bi trebalo biti u slici. Ponekad ih uzrokuje loe kodiranje MPEG-2 videa, no èesto je uzrok krivo podeen TV, loi kablovi, elektrièna interferencija, lo transfer s celuloida, loe oèitani podaci s DVD-a (primjerice zbog oteæenja) i slièno.
Sve o DVD-u
61
Autor Patrik Pencinger ----Urednik izdanja Senka Kuer-Mijiæ ----Grafièki urednik Stjepan Perkoviæ ----Tehnièki urednik Tomislav Mijiæ ----Lektura Ankica Ðerek