Pribor Za mnoge, čaša je jedini vinski pribor koji se koristi. No, uz čašu, postoji još veliki opseg raznih dodataka koji nam,osim što su potrebni, uvelike pojačavaju i upotpunjuju doživljaj kušanja i ispijanja vina. Postoji velika ponuda pribora. Svi ovi predmeti dolaze u mnogo varijanti i oblika. Možete birati između običnih i dizajnerskih komada, naći ih zasebno ili u kompletima. Najčešći su kompleti otvarača, čepa, skidača folije i eventualno termometra. Dakle, krenimo redom...
1. SKIDAČ VOSKA
2. NOŽIĆ ZA ODSTRANJIVANJE FOLIJE
3. OTVARAČ ZA BOCE
4. TERMOMETAR
5. LIJEVAK Lijevak se uglavnom koristi za filtraciju vina u kojima se nakupio talog, pri presipavanju vina iz boce u dekanter. Ujedno se koristi i za prozračivanje vina.
6. ŠTITNIK ZA KAPLJICE
7. ČEP
8. DEKANTER Dekanter je neophodan za velika, karakterna vina, starija vina, vina punjena bez filtracije, vina sa vidljivim talogom, vina njegovana u drvu (barrique). U pravilu se dekantiraju crvena vina gore navedenih karakteristika. Postoje velike polemike o potrebi i primjerenosti dekantiranja bijelih vina (sličnih karakteristika). Neprimjereno je forsirati dekantiranje kod mlađih, jednostavnijih vina, jer dekanter nije pribor namijenjen posluživanju vina (mnogi krivo misle kako je otmjeno preliti vino iz boce pri posluživanju na stol), već potreban dodatak za točno određene vrste vina.
9. DRŽAČ ZA OTVORENU BOCU I LAKŠE NALIJEVANJE VINA
10. POSUDA S LEDOM (COOLER)
11. PODMETAČI
Vinske čaše Za dobro vino, najvažnije je kvalitetno grožđe. Da bi se kušalo vino, ispitalo boju, bistrinu, odredio miris, tekstura, punoća, najvažnija je - pravilno izabrana čaša. Svaka sorta grožđa je različita. Njegova kvalitete i aroma zavise o položaju zemljišta, vrsti i kvaliteti zemlje, te načinu na koji se obrađuje. Kušanje vina osim o našoj umješnosti, ovisi o kvaliteti i vrsti čaše. Bistrinu i boju vina najbolje se moze doživiti ako je čaša od prozirnog nebrušenog stakla, tankih stjenki i čaške oblika tulipana. Izabere li se pravilno čaša, doživjet će se vino u najboljem izdanju. Visina nožice čaše povezana je s toplinom koju dlan prenosi na vino, uvjetujući različito razvijanje i širenje okusa i mirisa vina. Oblik čaške stvara različit doživljaj mirisa vina. Čaša koja je pri vrhu sužena, koncentrira i usmjerava miris dok otvoren vrh čaše otvara i miris.
Povijesni razvoj Prva posuda koja je služila kao čaša, bila je naravno - ruka. Poslije ruku poslužio je rog vola. Njime su se za ispijanje vina služili Egipćani i Perzijanci. Grci su vino pili iz školjaka, a Rimljani su prvi koji su se poslužili staklenim čašama. Povijesni dokumenti govore o čaši kao antičkoj mjeri za tekućinu. Današnji običaj kucanja čaše o čašu pri zdravicama, nekada je imao svrhu privući pozornost peharnika da napuni čaše.
Vrsta vina određuje čašu Šampanjci, bijela i rose vina, poslužuju se rashlađeni na određenu temperaturu, najčešće oko 10-12°C i ne trpe toplinu dlana te je u tom slučaju najbolji izbor čaša s viskom nožicom. Crvena i crna vina upravo zbog topline dlana kojim mozemo sami regulirati temperaturu, oslobađaju i puštaju svoje arome i mirise i za njih je najbolja čaša s niskom nožicom. Šampanjce i pjenušce poslužujemo u čašama s visokim i uskim čaškama kako bismo mogli bolje promatrati 'ples' mjehurića, te osjetiti miris koji je oblikom čaše usmjeren prema našim nosnicama.
Najčešći oblici čaša i njihova imena:
lovorika za crvena vina, frezija za pjenušava vina, med za slatka vina, akacija za bijela suha vina, maraska za mlada crna i rose vina, čaša za vodu
Najosnovnija podjela vinskih čaša: -za bijela vina Bijela vina poslužuju se u čašama u obliku tulipana ili koničnim čašama s dužom drškom, srednje zapremine.
-za crvena vina Pravilo je da se za crna vina koriste neznatno veće čaše, oblika sličnijeg krnjoj kugli nego tulipanu, kraćeg drška.
-za roseé vino Rose i svečana vina u pravilu se poslužuju u čašama u obliku tulipana koji se širi prema vrhu.
-za pjenušava vina Pjenušava vina poslužuju se u dubokim visokim čašama, što podsjećaju na obrnuti stožac.
-za specijalna vina Specijalna vina su: desertna, likerska i aromatizirana.
-porto
-sherry
-liker
-konjak
-za vodu Uz vino poslužuje se i voda, koja zahtijeva svoju posebnu čašu.
Pravilno držanje čaše Čaša se nikada ne puni do vrha, najbolje je do 1/3. Drži se za nožicu ili bazu, a ne za čašku. Citat Ivana Sokolica, dipl. inž., koji je svojim opisom najbolje predočio kako se treba piti vino: "Čaša se podiže do visine očiju i motri se rub pjene, boja, bistroća, iskrenje, naginjući je i vračajući je u prijašnji položaj, podižući i spuštajući je prema svjetlu, primičući i odmičući je nosu i očima, skupljaju se dojmovi za užitak i ocjenu izgleda i mirisa. Kružnim laganim pokretanjem čaše, da se vino u njoj zanjiše i ovlaži unutarnje stjenke, što pospješuje ishlap, pa se njuhom najprije laganim i kratkim, a zatim sve dubljim i dužim udisajima bolje otkrivaju mirisne senzacije. Mali gutljaj vina, dizanjem glave i pokretanjem jezika nastojimo razliti po usnoj šupljini, pa ga prije nego poteče u ždrijelo sagibanjem glave vratimo unoseći zrak kroz stisnute usne grglajući. Nakon gutanja izdahne se kroz nos i tada se osjeti tzv. povratni miris. Tako otprilike pravi ljubitelji uspostavljaju kontakt s novoposluženim vinom, uživajući i otkrivajući njegova svojstva."
Temperatura Pravi okus i miris vina osjetit ćete samo ako vino poslužite uz primjerenu temperaturu. Posluživanje vina ovisi i o godišnjem dobu. U ljetnim mjesecima vina koja poslužite mogu imati stupanj ili dva manje.
Bijela vina:
suha bijela vina najbolja su pri temperaturi od 8 do 10 stupnjeva; slađa bijela vina postižu punoću okusa pri 10 do 12 stupnjeva; likerna vina zahtijevaju 6 stupnjeva; idealna temperatura za mlada vina je od 9 do 10 stupnjeva; pjenušava su vina najpjenušavija pri temperaturi od 6 do 8 stupnjeva;
Crna vina:
lagana crvena vina piju se pri 14 stupnjeva;
srednje teška crvena vina najbolja su pri temperaturi od oko 16 stupnjeva; puna, teška crvena vina otkrit će svoju kvalitetu pri temperaturi od 18 do 20 stupnjeva.
Predikatna vina:
kasna, izborna i ledena berba, piju se i pri temperaturama nižim od 5 stupnjeva. VRSTA JELA
prije predjela (aperitiv)
predjela, hladetine i namazi
riblja jela slavonska šunka, pršut, suhomesnati proizvodi
guste juhe
VRSTA VINA
TEMPERATURA VINA PRI POSLUŽIVANJU
pjenušac suhi
5-8
šampanjac slatki
4-6
pjenušac poluslatki
5-7
vino bijelo suho korpulentno
8-9
vino bijelo slatko
4-6
sherry, porto, bermet, prošek
8-10
vino bijelo slatko, polusuho
8-12
vino bijelo lagano, slatko
8-12
vino bijelo, suho
8-12
pjenušac suhi
8-12
vino roze, svijetlo
12-15
vino roze, suho
12-15
vino bijelo, suho
12-15
vino bijelo, suho
12-15
vino bijelo, slatko, lagano
12-15
roze
12-15
vino bijelo, suho tjestenina i rižoto s umakom od roze (opolo, cviček), vino ribe ili mesa crveno, mlado
riblje juhe, kamenice
riba pržena ili pohana, riba s umakom, škampi
riba s ražnja ili roštilja, rakovi, školjke i kavijar
jaja, jaja s mesom i sirom ili pržena
12-14 16-18
vino bijelo, suho
10-12
robusno vino
14-15
roze ili crno (uz brudet, fiš-paprikaš)
16
vino bijelo, suho, robusno
8-10
vino bijelo iznad 12,5 vol. %
12-15
vino crveno
16
pjenušac bijeli, suhi
6-8
vino bijelo, aromatično
10-12
vino bijelo, suho
10-12
roze
16
VRSTA JELA
VRSTA VINA
TEMPERATURA VINA PRI POSLUŽIVANJU
žabe, puževi i jegulje
vino bijelo, suho
10-12
bijelo meso, lagano pečeno, s roštilja
vino crveno, suho, mlado
18
tamno meso, divljač
vino crveno, staro, robusno
20-22
tjestenina sa sirom
roze, vino crveno, mlado
18
tjestenina sa ribanim ili uzavrelim sirom
vino crveno, staro, robusno
20-22
vino bijelo,slatko, pjenušac, liker, roze slatki
10-14
bermet slatki,liker, vino crveno staro, slatko
14-16
pjenušac polusuhi do slatki, starijeg godišta
6-8
pjenušac poluslatki do slatki, gazirani
8-9
vino bijelo, slatko
10-13
vino bijelo, jantarne boje
12-14
vino bijelo, poluslatko, zlatnih nijansi
13-15
porto, prošek
14
sherry, suvarak
15
marsala slatka
16
voće (osim agruma)
slastice (bez čokolade)
