Turski jezik/Lekcija/Tanıştığıma jezik/Lekcija/Tanıştığıma memnun me mnun oldum! oldu m! Pamukkale Tanıştığıma memnun oldum! na turskome jeziku znači Drago mi je što mo se upoznali! To znači da ćete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao što je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne riječi! Plan lekcije: Merhaba! Nasılsın? - Bog! Kako si? - pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom Adın ne? - Kako se zoveš? - dijalog upoznavanja A, be, ce... - turska abeceda Arkadaşlar - Prijatelji - imenice Sevmek - Voljeti - glagoli Sen ve ben - Ti i ja - osobne zamjenice Senin ve benim - Tvoje i moje - prisvojne zamjenice i nastavci Soyut - Sažetak
Sadržaj [sakrij sakrij]] •
•
•
•
•
•
•
•
1 Merhaba! Nasılsın? Nasılsı n? - Bok! Kako si? 2 Adın ne? - Kako se zoveš? zove š? 3 A, be, ce... ce.. . 4 Arkadaşlar - Prijatelji 5 Sevm Sevmek ek - Volje Voljetiti 6 Sen ve ben - Ti i ja 7 Senin ve benim - Tvoje i moje 8 Soyu Soyutt - Saže Sažetak tak
Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si? [uredi [uredi]]
Brojni su ljudi oko nas. Neke od njih poznajemo i prirasli su nam srcu. Neke posebno poštujemo i persiramo im. Sve njih svakodnevno susrećemo i pozdravljamo ih iskreno im želeći sve najbolje. Stoga
naučimo ih pozdraviti i na turskome. Slijedeći dijalog je najednostavniji dijalog susreta, a sugovornici su se sreli tijekom dana. Dijalog:
Ali : İyi günler Selin! Selin: İyi günler Ali! Ali : Nasılsın? Selin: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın? Ali : Sağ ol. Ben de iyiyim. Hoşça kal Selin. Görüşürüz. Selin: Güle güle Selin.
Prijevod:
Ali : Dobar dan Selin! Selin: Dobar dan Ali! Ali : Kako si? Selin: Hvala. Dobro sam. A kako si ti? Ali : Hvala. I ja sm dobro. Vidimo se. Zbogom. Selin: Zbogom Selin.
Objašnjenje: U ovome se dijalogu sugovornici koriste pozdravima
susreta i razilaska. Osnovi pozdrav susreta jeste Merhaba! , što odgovara hrvatskome Bok! , dok je osnovni pozdrav razilaskaGörüşürüz! , što znači Zbogom! . Vidimo da se pozdravi koriste identično u oba jezika. O konstrukciji İyiyim. - Dobro sam. ćemo više na kraju lekcije, a za sada je važno njeno značenje. KonstrukcijuBen de..., što znači I ja sam... koristimo kada želimo izreći osobno slaganje sa stavom sugovornika, a kroz ostala lica ovu konsstukciju ćemo mijenjati kasnije. Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Saygılar Pozdravi Türkçe Hırvatça Merhaba! Bok! Günaydın./İyi sabahlar. Dobro jutro. İyi günler. Dobar dan. İyi akşamlar. Dobro veče. İyi geceler. Laku noć. Nasılsın?/Nasılsınız? Kako si?/Kako ste? İyiyim. Dobro sam. iyi dobro Teşekkur ederim./Sağ ol. Hvala. Görüşürüz./Görüşmek üzere./Güle güle. Zbogom.
Hoşça kal./Hoşça kalın. Ben de...
Vidimo se. I ja sam...
Adın ne? - Kako se zoveš? [uredi]
Čovjek je društveno biće i njegova potreba za društvom je neporeciva. Svijet oko nas je ogroman i mnogo je ljudi koje ne poznajemo. Ali želja za upoznavanjem osobe koja namse na prvi pogled svojim postupcima, govorom ili izgledom svidi, ponekad je jača i od nas samih. Što ako je ta osoba Turkinja ili Turak? Naučimo ih upoznati! Dijalog:
İva: Merhaba! Ramis: Merhaba! İva: Nasılsın? Ramis: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın? İva: Sağ ol. Ben de iyiyim. Adın ne? Ramis: Benim adım Ramis. Senin adın ne? İva: Benim adım İva. Kaç yaşındasın Ramis? Ramis: Ben 17 (on yedi) yaşındayım. Sen kaç yaşındasın İva? İva: Ben de 17 yaşındayım. Ramis: Çok güzel! Tanıştığıma memnun oldum İva. İva: Ben de memnun oldum.
Prijevod:
İva: Bok! Ramis: Bok! İva: Kako si? Ramis: Hvala. Dobro sam. A kako si ti? İva: Hvala. Dobro sam. Kako se zoveš? Ramis: Zovem se Ramis. A kako se ti zoveš? İva: Zovem se İva. Koliko imaš godina Ramise? Ramis: Imam 17 (sedamnaest) godina. A koliko ti imaš godina İva? İva: I ja imam 17 godina. Ramis: Odlično! Drago mi je što smo se upoznali İva. İva: I meni je drago.
Objašnjenje: Ovo je klasični dijalog upoznavanja. Dijalogu susreta,
kao osnovi, dodani su i pitanja i odgovori o imenu i starosti, te izraz zadovoljstva međusobnim upoznavanjem. Izraz Adın ne? - Kako se zoveš? koristimo kada pitamo osobe koje su približno naših godina i mlađe od nas, dok je izraz Adınız ne? - Kako se zovete? izraz
persiranja koji upućujemo osobama starijim od nas samih. Persiranje je uobičajeno i između dvije starije osobe. Ista pravila vrijede i za izraze Kaç yaşındasın? -Koliko imaš godina?, odnosno Kaç yaşındasınız? - Koliko imate godina?. Naravno, nije prilično pitati stariju osobu koliko ima godina. Tu je i izraz Tanıştığıma memnun oldum! , odnosno Tanıştığımıza memnun oldum! kojime izražavam zadovoljstvo upozanavajem neke osobe. Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Tanışma Upoznavanje Türkçe Adın ne?/Adınız ne? Benim adım... Kaç yaşındasın?/Kaç yaşındasınız? İyi akşamlar. İyi geceler. Nasılsın?/Nasılsınız? Çok güzel! güzel çok Tanıştığıma memnun oldum!/Tanıştığımıza memnun oldum!
Hırvatça Kako se zoveš?/Kako se zovete? Zovem se... Koliko imaš godina?/Koliko imate godina? Dobra večer. Laku noć. Kako si?/Kako ste? Odlično!/Super!/Bravo!/Jako lijepo! lijepo jako/mnogo/puno Drago mi je što smo se upoznali!
A, be, ce... [uredi]
Turska abeceda se sastoji od 29 glasova, od kojih je 8 samoglasnika i 21 suglasnik. U donjem prikazu abecede posebnim bojama su označeni glasovi osobitih svojstava. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 A B C Ç D E F G Ğ H I İ J K L M N O Ö P R S Ş T U Ü V Y Z a b c ç d e f g ğ h ı i j k l m n o ö p r s ş t u ü v y z Bilješke o glasu C c Slovo "C" u turskom jeziku se izgovara približno hrvatskome "Đ", a nikako kao "C", na primjer riječ pencer se izovara kao penđer , a ne pencer . Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog Dž i Đ.
Bilješke o glasu Ç ç
Ç se izgovara približn kao hrvatsko Ć , na primjer çok se izgovara kao ćok . Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog Č i Ć . Bilješke o glasu Ğ ğ
Ğ jeste yumuşak ge, odnosno mekano G. Ovaj glas se u riječi gotovo i ne osjeti, već se afirmira kao duži prijelaz s jednog glasa na drugi, ili na kraju riječi kao produženi izgovor samoglasnika koji mu predstoji, na primjer riječ eğelence ćemo izgovoriti kao e-elenđe, a riječ dağ kao da-a. U turskom jeziku ne postoji riječ koja započinje ovim glasom. Bilješke o glasovima I ı i İ i
I ı jeste poluglas koji se izgovara iz dubine grla, i može se definisati kao poluglas, koji se u hrvatskom jeziku javlja u riječima krv i crn među glasovima k , odnosno c i r . U turskome je ovaj glas samoglasnik. Hrvatskome I potpuno odgovara turski İ i. Tako se riječ ilkbahar čita kao ilkbahar , a riječ ıhlamur čita kao əhlamur , jer glas I ı odgovara engleskome Ə. Bilješka o glasovima J j i Y y
J j jeste glas koji prilično odgovara hrvatskome glasu Ž , s tim da se nešto mekše izgovara. Tako se riječ Japonya izgovara kao Žapon-ja. Iz ove riječi vidimo i da glas Y y u potpunosti odgovara hrvatskome J j, ali se pored glasova n i l ne izgovara kao diftong nj ili lj već kao zaseban glas, dakle n-j i l-j. Bilješka o glasu Ş ş
Ş ş je glas koji gotovo u potpunosti odgovara hrvatskome Š , ali se izgovara nešto mekše. Tako se riječ şişek izgovara kao šišek . U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na tvrde (kalın) i mekane (ince). Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika. KALIN İNCE Aa Iı Oo Uu Ee İi Öö Üü
U jeziku riječi sadržavaju uglavnom samo samoglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u riječi, tvori se i nastavak. Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Dil Jezik Türkçe harf sayı hece kelime cümle konuşma dil dil bilgisi isim fiil zamir sıfat
Hırvatça slovo broj slog riječ rečenica razgovor jezik gramatika imenica glagol zamjenica pridjev
Arkadaşlar - Prijatelji [uredi]
Čovjek je biće u čijoj se okolini nalazi mnogo stvari, od kojih su mu neke zaista potrbne. Od najranijih vremena on ima potrbu da ih imenuje. Zato su imenice najveća grupa riječi u svakome jeziku. Upoznajmo se s nekim osnovnim imenicam u turskome jeziku i načinu tvorbe množine! Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! İsimler Imenice Türkçe kalp arkadaş aşk, sevgili kitap bilgi ev insan
Hırvatça srce prijatelj ljubav knjiga znanje kuća, dom čovjek
mutluluk güzellik güneş ruh
sreća ljepota sunce duša
U tvorbi množine imenica odmah se susrećemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak -lar , a ako je mekani, onda dodajemo nastavak -ler . Izuzeci su neke riječi stranog porijekla. Primjeri:
arkadaş (prijatelj) - arkadaşlar (prijatelji) ev (kuća, dom) - ev ler (kuće, domovi) kalp (srce) - kalpler (srca)
Sevmek - Voljeti [uredi]
Stalno nešto radimo i trebamo svoja postignuća nekako imenovati. Tomu služe glagoli. Naučimo koristiti glagole turskoga jezika! Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Fiiler Glagoli Türkçe sevmek bilmek hissetmek anlamak yapmak çalışmak yemek içmek öğrenmek olmak yazmak okumak
Hırvatça voljeti znati osjećati razumjeti praviti, činiti raditi jesti piti učiti biti pisati čitati
Kod infinitiva glagola opet možemo primijetiti primjenu podjele samoglasnika na tvrde i mekane. Ukoliko je zadnji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak -mak , a ukoliko je mekani, koristimo nastavak -mek . Primjeri:
okumak - čitati gül mek - smijati se.
Sen ve ben - Ti i ja [uredi]
Mnogo je ljudi koje poznajemo i koji su nam bliski. Oni imaju svoja imena. Ali, koliko je to imena! Zato postoje zamjenice, kako ih stalno ne bismo morali imenovati. S zamjenicama je sve lakše. Osobne zamjenice se u turskome zovu Şahıs zamirleri i ima ih šest, a ne deset kao u hrvatskome jeziku, jer u turskome jeziku ne postoje muški ženski i srednji rod . Također dijele se na tekil şahıs zamirleri - jedninu i çoğul şahıs zamirleri - množinu , u prvom, drugom i trećem licu. Şahıs zamirleri - Osobne zamjenice
Tekil - Jednina Prvo Drugo Treće
Çoğul - Množina Prvo Drugo Treće
Lica u turskom Ben Sen O Biz jeziku Lica u hrvatskom Ja Ti On/Ona/Ono Mi jeziku
Siz Vi
Onlar Oni/One/Onâ
Kao što postoje osobne zamjenice, tako i postoje nastavci za druge riječi koji određuju pripadnost nekome licu. To su şahıs ekleri nastavci za lica. Za svako lice postoji više nastavaka, ovisno dali riječ (ili korijen glagola) završavaju na samoglasnik ili suglasnik, te kojoj grupi pripada posljednji samoglasnik u riječi. Ako riječ ili korijen glagola završava na samoglasnik, dodaje se pomoćno slovo y, za nastavke prvog lica jednine i množine ( ben i biz ). Şahıs ekleri - Nastavci za lica Örnekler - Primjeri
Posljednji samoglasnik u riječi Lice a,ı e,i o,u ö,ü Ben -(y)ım -(y)im -(y)üm (y)um Sen -sın -sin -sun -sün O Biz -(y)ız -(y)iz -(y)uz -(y)üz Siz -sınız -siniz -sunuz -sünüz Onlar -lar -ler -lar -ler
U primjerima smo koristili osobne zamjenice, mada one mogu biti izostavljene, a da se značenje ne mijenja. Za više o ovome podledajte → Zanimljivi turski! Ben öğrenci yim. ( Ja sam učenik.) Ben okuyor um. (Ja čitam.) Sen öğrencisin. (Ti si učenik/ca.) Sen okuyor sun. (Ti čitaš.) O öğrenci. (On/ona učenik/-ca.) O okuyor. (On/ona/ono čita.) Biz öğrenci yiz . (Mi smo učenici/-ce.) Biz okuyor uz . (Mi čitamo.) Siz öğrencisiniz . (Vi ste učenici/-ce.) Siz okuyor sunuz . (Vi čitate.) Onlar öğrenci ler . (Oni/one su čenici/ce.) Onlar okuyor lar . (Oni/one čitaju.)
Senin ve benim - Tvoje i moje [uredi]
Svaki čovjek ima nešto što mu je zaista vrijedno i mnogo mu znači. On to posjeduje. Zato naučimo prisvojne zamjenice i nastavke turskog jezika - iyelik zamirleri ve ekleri ! Şahıs zamirleri - Osobne zamjenice
Lica u turskom jeziku
Tekil - Jednina Prvo Drugo Treće
Çoğul - Množina Prvo Drugo Treće
Benim Senin
Bizim Sizin Onların
Onun
Lica u hrvatskom Moje Tvoje Njegove/Njeno Naše Vaše Njihovo jeziku İyelik ekleri - Prisvojni Örnekler - Primjeri nastavci Imenica Posljednji Lice baş - glava ev - kuća samoglasnik u riječi Benim başım evim Lice a,ı e,i o,u ö,ü Senin başın evin Benim -ım -im -um -üm Onun başı evi Senin -ın -in -un -ün Bizim başımız evimiz Onun -ı -i -u -ü Sizin başınız eviniz - Onların başları evleri Bizim ımız imiz umuz ümüz Sizin -ünüz ınız iniz unuz Onların -ları -leri -ları -leri Soyut - Sažetak [uredi]
U ovoj lekciji smo naučili: Voditi jednostavne dijaloge upoznavanja i susretanja, te pozdravljati se na turskome jeziku! Naučili smo tursku abecedu, te najvažnije gramatičko pravilo podjelu samoglasnika na tvrde i meke! Saznali kako se tvori množina imenica i infinitiv glagola! Sada znamo i osobne i prisvojne zamjenice i njihovu uporabu! Znamo i mnogo novih, lijepih i korisnih riječi izraza! Preostaje još samo utvrditi gradivo pomoću vježbi ...
•
