Prva pomoć •
•
•
Pod prvom pomocu podrazumjevamo sve radnje i postupke na mjestu povredjivanja ili neposrednoj blizini,odmah nakon povrijeđivanja ili obolijevanja ili sto prije,sa sredstvima kojim raspolazemo a u cilju da se ocuva zivot i sprijeci nepovoljan tok P/O do mjesta gdje ce se pruziti visi stepen pomoci. Prva pomoc moze biti samopomoc i uzajmna pomoc Svrha svih postupaka PP je uspostavljanje poremecenih poremecenih vitalnih funkcija jednostavnim metodama
Prva pomoc podrazumijeva: •
•
•
• • •
zvlacenje povrijeđenog i sprecavanja ponovnog povrijeđivanja Sprecavanje nastanka ugusenja,prestanka srca i disanja Privremeno Privremeno zaustavljanje krvarenja!jedan od metoda Previjanje rane Privremena Privremena iprovizirana imobilizacija Postavljanje Postavljanje u adekvatan a dekvatan polozaj
"
Urgentna medicinska pomoc •
•
• • •
• • • • • • • •
Pod #$ podrazumjevamo radnje i postupke viseg stepena strucnosti od onih u prvoj pomoci a podrazumijevamo sprecavanje nastanka stanja ili poremecaja poremecaja koji neposredno vitalno ugrozavaju P/O.Ovaj P/O.Ovaj ovlik $P pruza ljekar #$P bitno je da ima dobru kordinaciju,sistem kordinaciju,sistem dojavljivanja,transport,trijazu dojavljivanja,transport,tri jazu i dijagnostiku Pomoc se sastoji od: Osiguranja prohodnosti disnih puteva Osiguranje respiracije,ventilacije respiracije,ventilacije i stabilizacije grudnog kosa %ontrola krvarenja Osiguranje venskog puta Prevencija nastanka soka %ateterizacija %ateterizacija mokracnog mjehura Plasiranje nazogastricne sonde mobilizacija standardnim sredstvima imobilizacije Suzbijanje boli Primjena antibiotika i ana&te
Posebnosti Posebnosti #$P ". 'rijeme provođenja provođenja dijagnosti(kog dijagnosti(kog postupka i provođenja terapije je ograni(eno )
Urgentna medicinska pomoc •
•
• • •
• • • • • • • •
Pod #$ podrazumjevamo radnje i postupke viseg stepena strucnosti od onih u prvoj pomoci a podrazumijevamo sprecavanje nastanka stanja ili poremecaja poremecaja koji neposredno vitalno ugrozavaju P/O.Ovaj P/O.Ovaj ovlik $P pruza ljekar #$P bitno je da ima dobru kordinaciju,sistem kordinaciju,sistem dojavljivanja,transport,trijazu dojavljivanja,transport,tri jazu i dijagnostiku Pomoc se sastoji od: Osiguranja prohodnosti disnih puteva Osiguranje respiracije,ventilacije respiracije,ventilacije i stabilizacije grudnog kosa %ontrola krvarenja Osiguranje venskog puta Prevencija nastanka soka %ateterizacija %ateterizacija mokracnog mjehura Plasiranje nazogastricne sonde mobilizacija standardnim sredstvima imobilizacije Suzbijanje boli Primjena antibiotika i ana&te
Posebnosti Posebnosti #$P ". 'rijeme provođenja provođenja dijagnosti(kog dijagnosti(kog postupka i provođenja terapije je ograni(eno )
). *ijagnosticki postupak je kratak,ali iscrpan da sta sta ne promakne sto uugrozava zivot P/O +. ijecenje zapoceti na mjestu događanja
-larmirajuci sindrom •
•
• •
• •
•
Polazna Polazna tacka u postavljanju dijagnoze kod hitnih slucajeva je alarmirajuci sindrom koji dominira klinickom slikom -larmirajuci sindrom je skup svih simptoma koji ukazuju na povredu određenog organa ili dijela tijela %ratka anamneza Pregled Pregled P/O po planu !utvrditi povredu ili funkcionalno stanje organizma Potom se utvrđuju vitalne funkcije Obratiti paznju na polozaj pacijenta,manifestacije!povracanje,boja koze,zadah Panika,pomagaci
+
ORGANIZACIJA I FUNKCIONISANJ URGN!N "#ICIN •
ORGANIZACIJA URGN!N "#ICIN
$%Zavod i&i stanice 'itne pomoći (%Centar )rgentne medicine *%+o&nica ,a )rgentna stan-a •
ZA.O# I/I S!ANIC 0I!N PO"O1I
U svim većim gradovima se organi,)-) ,avodi 'itne pomoći ko-i -e speci-a&i,ovana )stanova ko-) 2ine v&astiti prostor3oprema3sanitetskatransportna sredstva3kadar% Ustanova radi (4 saata3,5rin-ava sva )rgentna stan-a ) )stanovi i&i na teren)3pravi
kom)nikaci-) sa CU" i )stanovama6op7te 5o&nice3k&ini2ki )rgentni centri8%
5o&ni2kim centri i
U"P se pr)9a na m-est) incidenta3) )stanovi U"P i samom transport)% Pr)9an-e pomoći -e na nivo) &-ekara )rgentne medicine%!im )rgentne medicine 2ine:&-ekar3( medicinske sestre;te'ni2ar i vo,a2%
CN!AR URGN!N "#ICIN CU" -e dio op7te 5o&nice i&i k&ini2kog centra%
+O/NIC ZA URGN!NA S!ANJA 0
•
+o&nica ,a )rgentna stan-a -e ,dravstvena )stanova ko-a ,5rin-ava sva )rgentna stan-a
•
Ra,&ika od CU" -e ta 7to ima v&astite sm-e7ta-ne kapacitete
•
Ovakve instit)ci-e ) nekim dr9avama i većim gradovima pokriva-) ve&iki prostor ,a )rgentna stan-a
•
Ove instit)ci-e mora-) imati komp&etn) di-agnostik)3kadar ko-i -e sposo5an ri-e7iti sva )rgentna stan-a37to -e ve&iko >nansi-sko opterećen-e
•
Kod nas nema takve )stanove6>nansi-ski momenat8
F)nkcionisan-e medicine •
)rgentne
Svako de-stvo ) sistem) )rgentne medicine sasto-i se od neko&iko e&emenata:
$%Nastanak incidenta:ko-i ,a't-eva U"P mo9e 5iti ra,&i2it po svo-o- vrsti3m-est) incidenta3ra,&i2ito vri-eme3ra,&i2iti )s&ovi% (%#etekci-a nesreće:mo9e 5iti nekada -ako ote9ano ,5og vremenski' pri&ika3vremena nastanka3m-esta doga?an-a% *%Noti>kaci-a:pri-ava incidenta stanici 0P i&i CU" pri 2em) -e va9no do5iti in=ormaci-e o m-est) incidenta3karakter) i event)a&no 5ro-) povri-e?eni'% 1
4%Odgovor s&)95e )rgentne medicine sasto-i se od )p)ćivan-a sanitetskog vo,i&a sa timom na &ice m-esta% @%Akci-a ekipe )rgentne medicine na m-est) incidenta i pr)9an-a U"P ko-a podra,)m-eva:identi>cirati
!ransport i i,no7en-e P;O !ransport -e va9na karika ) &anc) =)nkcionisan-a U"6tre5a o5e,5-editi:7to 5r9i3sig)rni-i transport3omog)ćiti praćen-e i reanimaci-) tokom transporta8 •
I,v&a2en-e P;O:
Povri-e?enom )vi-ek pri&a,iti sa desne strane6nakon proc-ene stan-a P;O od&)2)-e se i o na2in) i,v&a2en-a38
#e>nici-a )rgentne medicine •
Urgentna medicina -e medicinska discip&ina ko-a se 5avi )rgentnim stan-ima35o&estima 3o5o&-en-imako-a neposredno )gro9ava-) vita&ne =)nkci-e organi,ma% 2
•
U" ni-e ,ase5na grana medicine nego ,adire ) sve medicinske speci-a&nosti3n-i'ov )rgentna stan-a a&i sa pose5nim i -edinstvenim post)pkom ) di-agnostici i terapi-i ak)tni' poremeća-a ,drav&-a%
Speci>2nosti i karakteristike )rgentne medicine •
•
• •
.ri-eme d-e&ovan-a )rgentne medicine 6od momenta nastanka )rgentnog stan-a dode>nitivnog ,5rinavan-a8 "-esto d-e&ovan-a 6 m-esto nastanka )rgentnog stan-a Us&ovi pod ko-ima se pr)9a U"P "ateri-a&na sredstva 6s) ograni2ena a&i dovo&-na ,a )spostav&-an-e di-agno,e i sprovo?en-a terapi-e% .ita&ne =)nkci-e i 9ivot 5o&esnika i&i povri-e?enog s) neposredno )gro9eni i od 5r,ine di-agnosti2kog i terapi-skog post)pka ovisi kona2an i,'od3 post)pci mora-) 5iti sin'roni,irani: di-agno,a3 reanimaci-a i transport
Zna2a- )rgentne medicine •
Zna2a- )rgentne medicine -e ) potre5i dono7en-a 5r,i' i ispravni' od&)ka: < de>nisati stan-e i&i povred) < prepo,navan-e vita&ne )gro9enosti P;O < ,apo2in-an-e reanimacionog post)pka < o5e,5e?en-e 5r,og transporta
Ci&- )rgentne medicine 3
Urgentna medicinska pomoć -e:
S"R!
•
• •
•
•
Smrt -e pos&-edn-a =a,a 9ivog organi,ma i n-egov prirodni ,avr7etak3sa prestankom rada n-egovi' osnovni' 9ivotni' =)nkci-a6K.S3RS i NS8 Nastankom smrti ,avr7ava se =a,a )miran-a Umiran-e -e proces ko-i pro&a,i kro, odre?ene =a,e sa isk&-)2en-em po-edini' organa ) sistem) organi,ma dok ne nast)pi stan-e inkopati5i&no sa 9ivotom U" ima ci&- i ,adatak da se )p&ete ) nek) od =a,a i pok)7a prekin)ti proces )miran-a i raciona&nim m-erama spasiti 9ivot P;O U termina&na stan-a spada-) preagoni-a3agoni-a i k&ini2ka smrt
Agoni-a
•
•
•
Preagoni-a :mo9e ra,&i2ito d)go tra-ati6pad pritiska3)sporenost3)5r,an p)&s3prom-ena 5o-e ko9e3ote9ano disan-e8 Agoni-a6predsmrtna 5or5a8 -e sk)p predsmrtni' po-ava sa ra,&i2itom d)9inom tra-an-a Znaci agoni-e:o2i m)tnei 5e, s-a-a3)ske i )pa&e ,-enice sa ods)stvom reBea3&ice ,em&-ano 5&i-ede 5o-e3oro7eno &-ep&-ivim i '&adnim ,no-em3pomodre&e
4
• •
okra-ine3poremećena svi-est3nepravi&no disan-e3ne)-edna2en rad srca i td% #isan-e -e agona&nog tipa S&)' se d)9e odr9ava od vida
K&ini2ka smrt •
• •
•
K&ini2ka smrt -e kra- agoni-e sa prestankom rada disan-a i cirk)&aci-e K&ini2ka smrt ne ,na2i de>nitivn) smrt Prestankom rada srca i disan-a presta-e oksigenaci-a i per=),i-a tkiva sa O( i potre5nim meta5o&itima ,5og 2ega nast)pa 'ipoi-a a ,atim anoi-a i g)5itak =)nkciona&nog a ,atim i anatomskog integriteta organi,ma Na-man-) to&eranci-) na g)5itak O( ima mo,ak ) kom već nakon *< min%nasta-) irever,i5i&ne prom-ene
Osta&i organi s) man-e os-et&-ivi na 'ipoi-) 7to ,na2i da se ponovnim )spostav&-an-em rada srca i p&)ća mo9e )spostaviti =)nkci-a vita&ni' organa i,),ev mo,ga •
Uko&iko se reanimacionim m-erama )spostavi rad srca i disan-a pri-e irever,i5i&ni' prom-ena na CNS mog)će -e spasiti 9ivotP;O
Znaci smrti
Nesig)rni ,naci smrti:
<"rtva2ke mr&-e6(D<4@ min%8 <"rtva2ka )ko2enost6(<4 '8
Cere5ra&na smrt
•
•
•
•
Stan-e nepovratnog prestanka svi' mo9dani' =)nkci-a6aktivnosti8), v-e7ta2ko odr9avan-e rada srca i disan-a ) vremenskom period) od neko&iko sati do neko&iko dana na,iva se mo9dana smrt6cere5ra&na smrt8 Ne)ro>,io&o,i s) -o7 ) $$ vi-ek) konstatira&i da se disan-e vr7i po mini imp)&sima i, mo9danog sta5&a%Kod g)5itka =)nkci-e mo9danog sta5&a3presta-e podr7ka venti&aci-e i -av&-a se apnea3'ipoi-a3aritmi-a3asisto&i-a i smrt% "oderna medicina -e te'no&ogi-om v-e7ta2kog disan-a i cirk)&aci-e ) ods)stv) =)nkci-e mo9danog sta5&a omog)ći&a rad srca i disan-a #i-agno,a cere5ra&ne smrti postav&-a se na osnov):
Reanimaci-a disan-a ""
• •
• •
U,roci poremeća-a disan-a Urgentni di-agnosti2ki post)pci na m-est) incidenta O5e,5-editi pro'odnost disa-ni' p)teva O5e,5-e?en-e respiraci-e i oksigenaci-eE
U,roci poremeća-a disan-a Primarni: $%O7tećen-e centra ,a disan-e sta5&)6t)mori3krvaren-e3povrede8
)
mo9danom
(%O7tećen-e predn-i' rogova vratnog i gr)dnog di-e&a ki2mene mo9dine sa para&i,om respiratorne m)sk)&at)re6d-e2i-a para&i,a3tetan)s3mi-asteni-a3povrede ki2%mo9dine8 *%Sman-en-e disa-ne povr7ine p&)ća3povrede g%ko7a35o&ovi ) g%ko7)3'ematotoraks3pne)moni-a8 4%Poremeća- pro&a,nosti di7ni' p)teva6strano ti-e&o ) &arinks)3tra'e-i35ron')3,apadan-e -e,ika ) 9dri-e&o3krvni pod&iv3otok &arinksa3t)mori8 Sek)ndarni: Kada do?e do poremeća-a disan-a ) termina&nim stan-ima kao 7to s) -aka krvaren-a37ok3ko&aps3op7ta i,ra9ena s&a5ost%
Urgentni di-agnosti2ki m-est) incidenta
")
post)pci
na
•
•
•
Nag&im prestanakom rada srca i disan-a -av&-a-) se a&armantni simptomi nag&og g)5itka svi-esti !e9ina stan-a 5o&esnika ko-i -e i,g)5io svi-est iska,)-e se st)pn-em )gro9enosti vita&ni' =)nkci-a Kako 5e,sv-esnog mo9emo venti&irati
O5e,5-editi pro'odnost disa-ni' p)teva •
•
Osnovni )s&ov ,a spontano i&i )m-etno disan-e -e pro'odnost di7ni' p)teva Post)pci ,a )tvr?ivan-e pro'odnosti di7%p)teva s): $%po&o9a- g&ave i don-e vi&ice62im se os&o5odi gorn-i respiratorni p)t8 (%2i7ćen-e di7ni' p)teva6svaki sadr9a- i, )sta odstraniti8 *%prim-ena trostr)kog 'vata6os&o5a?a di7ni p)t8 4%postav&-an-e onesv-e7ćenog ) koma po&o9a-6potr5)7ke3&icem okren)t na do&e3os&o5ode se di7ni p)tevi8 @%oro=aringea&ni t)5)s %endotra'ea&na int)5aci-a
"+
E%konikotomi-a<)rgentna intervenci-a3re, cm 7irok3i,me?) karti&ago tiroidea krikoidea3) otvor staviti tra'ea&n) kani&)%
O5e,5-e?en-e oksigenaci-e •
•
•
•
respiraci-e
$ i
i
O5e,5-e?en-em pro'odnosti di7ni' p)teva potre5no -e o5e,5-editi oksigenaci-) venti&aci-) sa dono7en-em O( i odstran-en-em CO(3a to ,na2i pasivno )5aciti ,rak ) p&)ća ko-e -e presta&o da di7e U prte'ospita&nim )s&ovima prim-en-)-) se metode v-e7ta2kog disan-a Usta na )sta:ko-om direktno i, p&)ća spasioca )5ac)-e se ,rak ) p&)ća o5o&-e&og3) ,rak) i, p&)ća spasioca na&a,i se $ O(< dovo&-no da se postigne ,asićen-e krvi kiseonikom do D%Zrak se )p)')-e $(<$4 p)ta ) min)ti i&i svaki' @ sek)ndi%G&ava ,a5a2ena )na,ad3desna r)ka ispod vrata 5o&esnika3&i-eva r)ka na 2e&)3ka9iprstom i ve&ikim prstom ,a2epiti nos% Usta na nos:metoda izbora u primjeni vje6ta(kog disanja < 7ehnika rada:prekontrolisati prohodnost puteva,lijeva ruka na (elu i tim dr8i glavu zaba(enu unazad,desnom rukom dr8i donju vilicu podignutu a palcem ruke usta drzi zatvorenim. <#puhuje se "5&"1 puta u min.s tim da na po(etku treba (initi ve9i broj upuhivanja da se doturi ve9a koli(ina O),znak da se zrak upuhuje u plu9a je 6irenje g.ko6a "
• •
Um-etno disan-e metodama
man)e&nim
Pose5ne vrste ,ata-ivan-a respiraci-e i rada srca "0
•
U pose5ne vrste ,ata-ivan-a cirk)&aci-e i respiraci-e spada-):$%v-e7an-e (%)top&-en-e *%edem &arinksa 4%tra)matska as>ksi-a @%visoka povreda ki2%mo9dine
.-e7an-e <.-e7an-e -e me'ani2ko )g)7en-e ko-e nasta-e kompresi-om disa-ni' p)teva i k%s)dova vrata ksi-e i in'i5ici-e centara ,5og podra9a-a vag)sa i smrt -e momenta&na ,5og reBeksnog ,asto-a srca
Utop&-en-e
dem åsa •
•
Nasta-e ,5og otoka g&asnica i nemog)ćnosti s&o5odnog pro&aska ,raka ) p&)ća tio&ogi-a edema åsa -e ra,&i2ita: < povreda gr&a3)darac ) ås 3 < angione)roti2ki edem3 < )5od insekta direktno ) 9dri-e&o i&i epig&otis3 < di=teri-e3 < )disan-a neki' otrova3 aspiraci-astranog ti-e&a 0"P: metoda i,5ora int)5aci-a ako se
-e
endotra'ea&na
nemo9e i,vesti onda konikotomi-a% Kod preos-et&-ivosti na &i-ekove:anti'istaminici3 Kortikosteroidi
KAR#IOPU/"ONA/NA RANI"ACIJA RANI"ACIJA CIRKU/ACIJ
Ak)tni ,asto- srca
U,roci sr2anog ,asto-a
#i-agno,a sr2anog ,asto-a "2
Urgentni post)pci sa 5o&esnikom a% Prekordi-a&ni )darac 5% Indirektna masa9a srca c% &ektri2na de>5ri&aci-a d% Farmako&o7ka reanimaci-a e% Proc-ena )sp-e'a reanimaci-e
Ak)tni ,asto- srca6kardi-ak arest8
i,a,van
sit)aci-a
)
i
)
"3
(%>5ri&aci-a6stan-e nekontro&isane kontrakci-e po-edini' mi7ićni' v&akana srca8
U,roci sr2anog ,asto-a &akti2ki 7ok %)g)7en-e3v-e7an-e %'emoragi2ni 7ok $D%)dar e&%str)-e
#i-agno,a ,asto-a srca Postav&-a se na osnov): "4
a%nestanka sr2ani' tonova 5%nestanak p)&sa a%carotis c%sivo<5i-e&a 5o-a ko9e d%,-enice pro7irene i ne reag)-) na sv-et&o e%prestanak disan-a =%g)5itak svi-esti
Urgentni post)pak 5o&esnikom
sa
Urgentni post)pak mora ,apo2eti ) rok) od *<4 min $%), reanimaci-) srca reanimaci-a disan-a
neop'odna
-e
i
(%po&o9a5o&esnika na &e?ima sa ,a5a2enom g&avom )na,ad na tvrdopod&o,i *%prekordi-a&ni )darac:stisn)tom pesnicom po don-em di-e&) stern)ma%Udarac mo9e podra9iti srce kod asisto&i-e na akci-) a kod >5ri&aci-e mog) iste ,a)staviti%Ako nemamo odgovor nakon (<* )darca pre&a,i se na van-sk) masa9) srca 4% .an-ska masa9a srca:,asniva se na 2in-enici da se srce ) medi-astin)m) na&a,i i,me?) stern)ma i k%st)5a%Pritisak na don-em di-e&) stern)ma prenosi se na srce tako da se me'ani2ki p)mpa krv i, srca ) )5
ve&ike k%s)dove%Ci&- masa9e srca -e da se me'ani2kim podra9a-em srce podstakne na akci-) i )5aci krv ) ve&ike krvne 9i&e%
!e'nika indirektne masa9e srca
+o&esnika;povri-e?en) postaviti na &e?a
oso5)
na-5o&-e
-e
#&an r)ke postaviti na don-) trećin) gr)dne kosti i pritisak se i,vodi tenarom i 'ipotenarom3 dr)gom r)kom po-a2avamo pritisak stav&-a-)ći -e na nad&anic) prve r)ke% !e9inom ti-e&a po-a2avamo pritisak %Pritisak imitira sisto&) a re&aksaci-a di-asto&)%.ANO gr)da kost tre5a da se pom-era *<4 cm%Ritam masa9e D
Usp-e' masa9e srca Proc-en-)-e se na osnov): a%ako ,-enice posta-) )9e 5%ako se po-avi p)&s na a%carotis c%g)5i se 5&i-edi&o i ci-ano,a d%5o&esnik pocin-e spontano disati Kod ma&e d-ece masa9a se i,vodi sa dva prsta a kod novoro?en2adi sa pa&cem% )"
Ne9e&-eni e=ekti masa9e re5ara3povreda -etre%
Usp-e' post)pka
srca:pre&om
reanimacionog
Sam )sp-e' reanimaci-e ,avisi od: $%kada -e ,apo2eta KPR ) odnos) na vri-eme nastanka sr2anog ,asto-a67to kasni-e ,apo2nemo pre9iv&-avan-e -e man-e8 (%vri-eme tra-an-a reanimaci-e6na-5o&-i re,)&tati s) ako vri-eme reanimaci-e ne tra-e d)9e od $@ min%8 *%inici-a&ni ritam6),rok aresta<5o&-i is'od kod >5ri&aci-e8
&ektri2na de>5ri&aci-a srca 5ri&aci-e6treperen-a8srca
samo
kod
5ri&aci-e -e da str)-a pro&askom kro, srce vr7i depo&ari,aci-) sr2ani' >5ri&a3presta-) kontrakci-e v&akana i kratak period asisto&i-e dok se ne aktivira sin)s< atri-a&ni 2vor i nametne svo- ritam <#e>5ri&ator
Farmako&o7ka reanimaci-a
KR.ARNJ
U,roci krvaren-a Na-2e7ći ),roci: $%povrede (%pato&o7ka stan-a 65o&esti8 Kod povreda ),rok -e me'ani2ki =aktor ko-i d-e&)-e i,vana a mo9e 5iti: <)5od
+o&esti i&i stan-a ko-a d-e&)-) i,van krvnog s)da: < inBamatorna o5o&-en-a < gno-ne ko&ekci-e < t)mori% Proces ide od inBamaci-e3 s)p)raci-e3 ero,i-a krvne 9i&e i krvaren-a%
+o&esti i&i stan-a ko-e d-e&)-) ) ,id) krvnog s)da s): ane)ri,me a me'ani,am ide peko e&ongaci-e3 disekci-e i na kra-) r)pt)re
+o&esti i stan-a ko-a d-e&)-) ) &)men) krvnog s)da%'iperten,i-a3 koag)&opati-e3 'emoragi2na di-ate,a3 e)ko,e
.rste krvaren-a Prema vrsti povri-e?enog k%s)da krvaren-a mog) 5iti:
tamponada srca3gr)dna d)p&-a< kompromit)-e proces disan-a3m)sk)&at)r)< kompromit)-e arteri-ske i venske k%s)dove i nerve8% Na,ivi ko-i o,na2ava-) m-esto )n)tra7n-eg krvaren-a: $%epid)ra&ni 'ematom (%s)5d)ra&ni 'ematom *%s)5ara'noida&no krvaren-e 4%ventrik)&arno krvaren-e @%'ematoperikard %'ematotora E%epistais %'aemoptoe %'aemat'emesis $D%me&ena $$%'ematoperitone)m $(%'emat)ria $*%'ematosa&pinks Prema vremenskom interva&) od momenta povre?ivan-a krvaren-e mo9e 5iti: $%primarno
)1
)
moment)
(%naknadno<-av&-a se pos&i-e i,v-esnog vremena a mog) nastati kao pos&-edica: a%naknadnog povre?ivan-a k%s)da =ragmentima kosti ,5og &o7e imo5i&i,aci-e 5%kod te7ko povri-e?eni' do&a,i do spontanog ,a)stav&-an-a krvaren-a ,5og 'ipoten,i-e3kada do?e do skoka pritiska nasta-e krvaren-e c%kod povreda -etre i s&e,ine kada se stvara s)5kaps)&arni 'ematom ko-i kasni-e r)pt)rira *%sek)ndarno ko-e se -av&-a tokom dr)ge sedmice na-2e7će kao pos&-edica pris)tne nekro,e tkiva a&i i kod spada &igat)re
Zna2a- krvaren-a
krvaren-a se og&eda ) g)5itk) vo&)mena cirk)&ira-)će krvi 3iskrvaren-a 7to mo9e )gro9avati 9ivot povri-e?enog i&i o5o&-e&og te ovisno od m-esta i vrste k%s)da i, ko-eg krvari vita&no )gro,iti organ i&i tkivo ispod m-esta krvaren-a%
4%&oka&i,aci-a krvaren-a @%),rast %spo&
E%op7te ,dr%stan-e povri-e?enog i&i o5o&-e&og i )dr)9eno6komor5idiotet -rterijsko krvarenja je najte8e i najopasnije zbog brzine i stepena krvarenja posebno kod određenih lokalizacija i magistralnih krvnih 8ila
'ensko krvarenja je obi(no manjeg intenziteta !izuzev kod portalne hipertenzije lak6e se zaustavlja kompresijom ili kompresija samog hematoma,
+r,ina krvaren-a< ) odnos) na ko&i2in) i,g)5&-ene krvi -e od i,),etnog ,na2a-a3 tako da i man-a ko&i2ina i,g)5&-ene krvi ) kratkom vremenskom interva&) i,a,iva veće pos&-edice stoga -e ak)tno krvaren-e opasni-e od 'roni2nog
/oka&i,aci-a krvaren-a: da &i -e krvaen-e i, pari-eta&nog i&i viscera&nog krvnog s)da 6van-sko i&i )n)tra7n-e krvaren-e83 kod viscera&ni' krvni' s)dova pos&-edice se og&eda-) na organ) ko-i ta- krvni s)d snad5-eva krv&-) i&i str)kt)re ) neposredno5&i,ini
Ko&i2ina i,g)5&-ene krvi direktno )ti2e na stan-e povri-e?eni' i&i o5o&-e&i' 6P;O8% )3
Ne,natna krvaren-a ne )goro9ava-) P;O dok ,na2a-na krvaren-a )gro9ava-) 9ivot P;O%
,dr%stan-a
oso5e3ma&a d-eca3go-a,ne i iscrp&-ene oso5e te9e podnose g)5itak krvi%
Or-entaci-a o ko&i2ini i,g)5&-ene krvi mo9e se proc-eniti na osnov): $%g)5itak krvi $D<$@
*%g)5itak krvi *D<4D
Prom-ene krvaren-a
)
organi,m)
nakon
U proces) reakci-e organi,ma na krvaren-e ima neko&iko me'ani,ama ko-i s) po vremen) i ,na2a-) ra,&i2iti a&i ) osnovi ima-) isti ci&< ,a)staviti krvaren-e < o2)vati i&i nadoknaditi vo&)men krvi < regeneraci-a sasto-aka krvi
Za)stav&-an-e krvaren-a
Za)stav&-an-e krvaren-a i&i anti'emo&i,a -e prva reakci-a organi,ma ko-i se ra,vi-a ) dvi-e =a,e < spa,am krvnog s)da < stvaran-e koag)&)ma
+5
O5a navedena procesa mog) 5iti poremećena i&i nedovo&-na%S&a5a kontrakci-a krvnog s)da -e ,5og prome-na ) ,id) krvnog s)da% Usporeno stvaran-e koag)&)ma -e ,5og poremeća-a ) me'ani,m) koag)&aci-e
O2)van-e cirk)&ira-)će krvi
vo&)mena
Nadoknada vo&)mena cirk)&ira-)će krvi
Je dr)ga =a,a ) reakci-i organi,ma na krvaren-e% Ona -e spori-a a posti9e se )&askom tkivne tek)ćine siroma7ne 5-e&an2evinama ) krvne 9i&e% Ovim procesom se poprav&-a vo&)men 67to -e ,a organi,am na-va9ni-e8 a&i do&a,i do pada kva&iteta krvi 6 ni9e vri-ednosti 'ematokrita3 'emog&o5ina i eritrocita8 +"
Pri g)5itk) D%@ &itra krvi norma&an vo&)men se )spostav&-a ,a $(< (4 sata3 dok g)5itak $ &itra krvi potre5no -e (<* dana
Regeneraci-a sasto-aka krvi
Je ,adn-a =a,a ) reakci-i organi,ma na krvaren-e% Prvo se nadokna?)-) 5-e&an2evine ko-e se sinteti,ira-) ) -etri ,a 4<@ dana3 )&oga 5-e&an2evina -e ) ,adr9avan-) tek)ćine ) ,atvorenom cirk)&atornom sistem)%
Regeneraci-a krvni' će&i-a tra-e < sedmica ko-a se odvi-a ) ko7tano- sr9i i s&e,ini3 do&a,i do rasta 5ro-a eritrocita3nasta-e &e)kocito,a i trom5ocito,a3 nivo 'emog&o5ina se povećava
#i-agnostika i odre?ivan-e stepena krvaren-a
/oka&ni ,naci:rana i&i m-esto povrede Proc-ena stepena krvaren-a -e va9na ,5og pod),iman-a m-era
spre2avan-a3s),5i-an-a i &i-e2en-a 'emora&nog 7oka% Za)stav&-an-e krvaren-a
Privremena 'emosta,a 6 nemog) se na sva krvaren-a prim-eniti ista metoda 'emosta,e8
< podi,an-e etremiteta < digita&na kompresi-a ++
< kompresivni ,avo< tamponada rane < smarc'ova poveska < Pean a deme)re
#e>nitivna 'emosta,a
Krvaren-a i, prirodni' otvora
U ov) gr)p) se kategori,ira-) van-ska krvaren-a ko-a se mani=est)-) po-avom krvi na prirodnim otvorima
U,rok krvaren-a: mo9e 5iti ra,&i2it a&i -e na-2e7će 5o&est i&i povreda
Krvaren-e i, )n)tra7n-i' organa -e samo simptom 5o&esti 6t)mor3 )&k)s3 r)pt)ra organa
U U"P ne g)5iti vri-eme tra9eći ),rok
Zadatak U" -e pr)9iti )rgentn) medicinsk) pomoć
KR.ARNJ IZ U0A I NOSA Otorr'agia6krvaren-e
i, )'a8na-2e7će ni-e opasno i ni-e o5i&no3-av&-a se kod povrede van-skog s&)7nog kana&a3r)pt)re 5)5ne mem5rane3a&i i kod t)mora )'a i povrede 5a,e &o5an-e +
pistais6krvaren-e )porna3-av&-a-) nosa3'emo>&i-e%
se
i, nosa82esto mog) 5iti kod 'iperten,i-e3po&ipa
<5o&esnik se tre5a nagn)ti napri-ed35rada na prsa32vrsto ,a2epiti nosnice i tako ga transportovati%Ne p)'ati nos3ne ispirati vodom%0"P
KR.ARNJ O!.ORA
IZ
PRIRO#NI0
•
0emopti,i-a i 'emoptoa
•
U,roci
s) termini ko-i o,na2ava-) iska7&-avan-e krvi3ako -e man-a ko&io2ina 'emopti,i-a%G)5itci krvi kod 'emoptoe mog) 5iti ,na2a-ni i dovesti do 7oka%
krvaren-a:povreda
p&)ća3!+C35ron'iekta,i-e rak 5ron'a% •
•
Us&)95i 0"P se mo9e ma&o )raditi<'itan transport%Po&o9a5o&esnika tokom transporta :&e9ati na &e?ima3podign)to ),g&av&-e3ne piti i ne -esti%
0emat'emesis6povraćan-e
krvi8)vi-ek -e crne 5o-e kao ta&og od ka=e6de-stvo 0C/8 +0
•
Na-2e7ći ),rok:krvareći )&k)s 9e&)dca i d)oden)ma3t)mori 9e&)dca i dista&nog di-e&a -edn-aka3ciro,a -etre%
•
#a' raspadn)te krvi
•
!ransport
•
Ovi paci-enti spada-) ) prvi red 'itnosti
•
"e&ena6krv ) sto&ici8
•
Ovisno od m-esta krvaren-a ovisi 5o-a sto&ice%Crna 3katranasta )ka,)-e na krvaren-e i, gorn-i' parti-a digestivne ci-evi3kod krvaren-a i, don-i' parti-a sto&ica -e pom-e7ana sa krv&-) i&i poprskana krv&-)
•
U,roci:)&k)s 9e&)dca%dvanaesterca3t)mor 9e&)dca3t)mori de5e&og cri-eva3'emoroida&na 5o&est3in=ektivne 5o&esti%
•
Up)titi 'ir)rg) i&i in=ekto&og)
•
0emat)ri-a6krvava mokra2a8
&Prakti(no
svako urolo6ko oboljenje mo8e mo8e dovesti do krvave mokra(e
<$alo krvi na vanjskom meatusu sumnja na rupturu uretre
nakon povrede&
< 7umori mjehura ,uretre,6upljeg bubrega,prostate mogu dati mokra(u,kalkuloza urotrakta,upale +1
sistema krvavu
"etrorr'agia krvarenje van menstrualnog ciklusa "enorr'agia vezana za men.cikluc
PRI.R"NA 0"OS!AZA &*va su osnovna zadatka u urgentnom postupku kod zaustavljanja krvarenja: ".zaustaviti krvarenje i sprije(iti nastanak hemoragi(nog 6oka,iskrvarenja i letalnog ishoda ).sprije(iti nastanak potpune ishemije kod krvarenja na ekstremitetu i sa(uvati anatomski integritet ekstremiteta prije nego nastanu ireverzibilne promjene
ZAUS!A./JANJ KR.ARNJA •
&Privremena hemostaza!ne mogu se na sva krvarenja primjeniti ista metoda hemostaza
&podizanje ekstremiteta &digitalna kompresija &kompresivni zavoj &tamponada rane +2
&;smarchova poveska &Pean a demeure •
*e;; %O* %'-;?>-
&kontrolisati vitalne parametre &adekvatan polo8aj!autotransfuzija &hitan transport &davanje hemostiptika,sedativa,antibiotika &obezbjeđenje volumena!krv,plazma,kristaloidi
cirkuliraju9eg
#>;* O7O'?@ A$>•
•
•
• •
•
# Bi@ 8ivi nekoliko vrsta zmija koje su među najotrovnijim u ;vropi:poskok,6arka,6argan. =to je ugriz zmije bli8i srcu to je opasniji,naro(ito je opasan ugriz za glavu i vrat >a(ina otrova zavisi od :vrste zmije,starosti zmije,da li je to prvi ujed tokom tog dana,godi6nje doba i doba dana *u8ina zuba kod zmije je od "&",0 mm Anaci:ujed izaziva bol,na mjestu su dvije krvave ka(ke,potom se javlja crvenilo,otok i utrnulost.Pojavljuju se mjehuri9i po ko8i ,bol.ubrzano di6e,ubrzan puls,8eđa blijed je,hladna i oro6ena ko8a,povra9a i u te6kim slu(ajevima gr(evi mi6i9a i smrt. ?e davati antihistaminike&sinergizam sa zmijskim otrovom +3
•
•
?ajbolje sredstvo je serum antiviperinum koji se daje i.m,s.c ili kod zapu6tenih i.v 7retman:mirovanje,staviti povez iznad mjesta ujeda da kompromitira vensku cirkulacijuna svakih "0 min.popu6tati i pomjerati prema vi6e,na mjestu ujeda napraviti rez kroz koji treba istisnuti 6to vi6e otrova.sisavanje otrova ustima ili sa (a6om ,led na mjesto ujeda.mobilizacija i transport.
#>;* O7O'?OC P-#%•
• •
•
?a podru(ju biv6e dr8ave 8ivi samo jedna vrsta otvrbnovnog pauka&Drna #dovica Drne je boje sa "+ crvenih ta(aka Drna udovica 8ivi u 8itu E stradaju poljoprivrednici, ujedn je povr6an i (esto neprimjetan Ana(i: na mjestu ujeda crbvenika, bolovi u regionalnim limfnim (vorovima, nakon "0&)5 minuta bol zahvata cijelo tijelo a naro(ito prsa i trbuh
#>;* O7O'?OC P-#%•
#nesre9eni se te6ko kre9e, znoji se, ubrzano i ote8ano disanje, stezanje u grudima, suze o(i, gr( u mi6i9ima, psihoti(ki nemir.Sr(ana akcija u po(etku ubrzana a kasnije postaje usporena, povi6en , +4
•
uskundno ili nikako ne mokri, simptomi obi(ni traju nekoliko dana , rijetko smrtni ishod. 7retman unesre9enog: (i69enje mjesta ujeda, lokalno led, previjanje i transport u @$P, sedativi, analgetika, kortikoseroidi, Da gluconat, te(nost i antilaktrodekti(ni serum.
#BO* O7O'?@ %#%-D• •
• •
•
Otrovnim kukcima se nazivaju:p(ele , osa i str6ljen. okalnoF:otok, bol, crvenilo, p(ela na mjestu uboda ostavi 8aoku, 7retman: lokalno hladni oblozi, izvla(enje 8aoke. Oprez kod osoba osjetljuivih na ujed p(ele, jer dolazi do ana
S7-?- 7>;•
•
&Stranim tijelima nazicamo prisutnost krutih premdeta u ljudskom organizmu gdje se normalno ne nalaze, ista su uvijek vanjskog porijekla. Strana tijela mogu dospjeti u organizam na
&kroz nanesenu pobvredu !ranu u sklopu samog ranjvabnaja ili naknadno nepravilnom manipulacijom. 5
&uno6enje stranog tijela kroz prirodne otvore •
Prema lokaciji strano tijelo mo8e biti
".strano tijelo u rani
1.strano tijelo u traheriji
).krpelj u ko8i traktu
2.strano tijelo u probavnom
+.strano tijelo u uhu
3.strano tijelo u uretu
.strano tijelo u nosu
4.strano tijelo u vagini
0.strano tijelo u 8drijelu
S7-?O 7>;O # -? •
•
•
•
•
Strano tijelo dospijeva u ranu samim ranjavanjem, povrijeđivanjem ili izuzetno rijetko kasnije ?aj(e69e su to projektili ! zrno, dijelovi eksplozivnih sredstava, dijelovi oruđa, odje9e, drveta itd.. 'ađenje stranog tijela u slui8bi @$P nije preporu(ljivo, jer mo8e do9i do ozbiljnog krvarenja ili 6irenja infekcije Preko rane i stranog tijela stvaiti prvi zavoj ili sterilnu gazu, analgetika i antibiotika i transportovati u nadle8nu hirur6ku ustanovu zuzetak (ine mala strana tijela kopja su zabodena u ko8u
%P;> # %OG "
•
•
•
Oboljeva se u ljetnom periodu,javlja se kod osoba kojHe rade sa ovcama i le8anju na travi Postupak: ne treba ga silom odstranjivati jer mo8e ostati glava krpelja u ko8i i da naknadno dovoede do abscesa, krpelja treba prvo ugu6iti, stvaiti na krpelja kap benzina, nafte i nalijepiti preko Iaster i ostaviti ) sata.%rpelj ugine i jednostavno ga je odstraniti. Obavezna revakcinacija tetanusom i antibiotika
S7-?O 7>;O # ?OS# • •
•
•
Strano tijelo u nos naj(e69e dospije kod djece u igri # po(etku osim kihanja i poja(abne sekrecije na nos nema druge simptomatologije, ukoliko dugo stoji nmo8e do9i do infekcije nosa i sinusa, $o8e se poku6ati izbacivanjem stranog tijela ispuhivanjem i vazduhom, ?e vaditi strano tijelo iz nosa u @$P ve9 pacijenta uputiti nadle8nom specijalisti.
S7-?O 7>;O # #@# •
• •
•
?isu rijetka pojava da djeca, naj(e69e spontano ili namjerno ubace strano tijelo, $o8e do9i do povrede bubne opne i slu6nog kanala nsekti u uhu dovode do u8asnog grebanja i 6u6kanaj u uhu, 7retman: ukoliko se sigurno da nema perforacije bubne opne ili infekcije kanala mo8e se 6pricom pod mlazom vode poku6ati izbaciti strano tijelo, )
•
•
%ada je insekt u uhu mo8e se poku6ati sa ulivanjem vode u uho ili boplje + J hidrogen, %od sumnje na perforaciju bubne opne ili infekcije, uputiti specijalisti O
S7-?O 7>;O # G*>;# G* >;# •
•
•
•
?aj aj((e69e je to veliki zalogaj gaj hrane, koj ojii mo8 mo8e dovesti do zagu6enjauslijed pritiska na epiglotis i zatvaranje laringsa.Simptomi ugu6enja. 7retman: 7 retman: neophodna hitna intervencija, intervencija, uvu9i prst u 8drijelo unesre9enog unesre9enog i nastojati izvu9i strano tijelo, ?ekada se mo8e unesre9enom pomo9i da se gornjim dijelom trbuha jako nasloni na sto i tako dođe do izbacivanja stranog tijela, # @$P treba poku6ati sa endotrahealnom intu intuba baci cijo jom m i pod pod kontr ontrol olom om oka oka izva izvadi diti ti stra strano no tijelo, ako i to ne mo8e onda je indicirana hitna koniktomija.
S7-?O 7>;O # 7-@;> BO?@>-$•
•
•
•
?as asttaj aje e naj naj(e (e69 69e e kod dje djece as aspi pira raci cijo jom m si sitn tniih pred predme meta ta !klik !kliker er,, me meta taln lnii nova novac, c, ko6 o6pi pice ce. .% %od odraslih se desi kada dr8e strana tijela u ustima pri radu !igle, (a(kalice i desi se da uđu u disajne puteve. Anac Anaci: i: ja jak k ka6 a6al alj, j, gu6e gu6enj nje, e, krat kratk kotra otrajn jnii gubi gubita tak k svijesti, cijanoza, ugu6enje a mo8e nastupiti i smrt, atentni stadij: dolazi do smirivanja burne simptomatologije uslijed premorenosti organizma i prestanka reIeksa ka6lja, ?akon nekoliko sati ponovo izra8ena simptomatologija , +
•
•
Prva pomo9 kod djeteta, podi9i ga za noge i lupkati po leđima, 7ransport 7 ransport unesre9enog unesre9enog u nadle8nu ustanovu u polusjede9em polo8aju uz mjere reanimacije. reanimacije.
S7-?O 7>;O # POB-'?O$ 7-%7# •
•
•
•
?aj aj((e69e nastaje gutanj anjem slu(aj ajn no al alii i kod psih psihop opat ata a i du6e du6evn vnoh oh bole bolesn snik ika, a, prof profes esio iona naln lnih ih guta guta(a (a u cirk cirkus usu, u, kod os osob oba a sa poma pomanj njka kanj njem em far arin inge geal alno nog g reIek eIeksa sa!! pij pijanst anstvo vo,, nar ark koza, oza, epi napad, Strano tijelo mo8e zastati u: jednjaku, 8eludcu, ili u drugim diejlovima digestivne cijevi, ?aj(e69e zastane u jednjaku,8eludcu i na prelazu tanbko&debelo crijevo, zaostajanje ovisi od oblika stranog tijela, Strano tijelo mo98e dovesti do perforacije 6upljeg orga or gana na i 6i 6irrenja nja infe infekt kta a na okol okolin inu, u, al alii mo8 mo8e i dovesti do opstrukcije&ileus.
S7-?O 7>;O # POB-'?O$ 7-%7# •
Simptomatologija raznolika, od jedva nazna(eni do dramati(nih. Simptomi se dijele na: ".s ".simpt imptom ome e inva invazzije je:k :koj ojii nast nastaj aju u za vri vrijem eme e guta gutanj nja a stra strano nog g tije tijela la !uzb !uzbuđ uđen enje je,, nepr neprij ijat atan an osje9aj, bol, ote8ano disanje, povra9anje ).s ).simpt imptom ome e prisu risust stv va str stranog anog tij tijel ela: a: os osje je9a 9ajj puno9e u 8eludcu, gubitak apetita, povra9anje i bol
+.simptomi za(epljenja digestivne cijevi :pov :povra ra9a 9anj nje e , neds nedsot otat atak ak stol stolic ice, e, nadu naduve veno nost st i bol •
7retman: u uslovima @$P ne mo8e se ni6ta uraditi, 7retman: hitno uputiti unesre9enog hirurgu
S7-?- 7>;- # #;7 '-C? •
•
•
•
Strana tijela u uretru os oso oba ugla glavnom unese sama.?ekada strano tijelo mo8e migrirati u mokra9ni mjehur #koliko se vidi treba poku6ati sa vađenjem stranog tijela, ali bez upotrebe sile, Prepor eporu( u(lj ljiv ivo o plas plasir iran anje je 7% tok tokom ) sa sata ta zbog zbog edema, ;kstrakci kcija stranog tijela iz vagine 8ene nije problem, ali kod djevoj(ica se mora strano tijelo napipati ili kroz rektum
PO';*; •
•
•
Pod povre povredom dom se podraz podrazumi umijev jeva a o6te9e o6te9enje nje tkiva tkiva koje dov dovode do otkazivanja funkci kcije or org gana, uzr uzrokov okovan anii ra razl zli( i(it itim im me meha hani ni(l (lki kim, m, ter termi(k mi(kim im i hemijskim agensima Povrede danas (ine )5J ukupnog morbiditeta a 35 J usluga urgentne medicine, Prema uzroku nastanka mogu se podijeliti na: ".mehani(ke ".mehani(ke !dejstvo tupe sile ).toplotne !niska i visoka temperatura +.elektri(ne !visoki i nispi naponm, prirodni elek. 0
.hemijske !baza, kiseline i soli 0.radijacione bomba
!ozra(enje rendgenom,
atopmska
1.blast povreda.
$;@-?K%; PO';*; •
•
•
•
?astaju dejstvom mehani(ke sile naj(e69e u industriji,saobra9aju i sportu Aavisno od toga da li je ko8a Esluzoko8a otvorena dijele se na : &otvorene &zatvorene ane su mehani(ke povrede kod kojih je do6lo do povrede integriteta ko8e ili sluzoko8e Obzirom na na(in nastanka dijele se na: a.;Lcoriatio!oguljotine b.'ulnus scisum!posjekotine o6trim oruđem c.'ulnus lacerum!razderotine dejstvom tupog oruđa d.'ulnus contusum!nagnje(enja&nastaju dejstvom tupe sile e.'ulnus punctum!ubodne rane f.'ulnus morsum!ujedne rane g.'ulnus sclopetarium!rane od vatrenog oru8ja& prostrelna,ustrijelna i tangencionalna h.'ulnus eLplosivum!rane od eksplozivnog sredstva
PO';*;
•
Penetralne rane:koje dovode do otvaranja seroznih ovojnica&pleure,peritoneuma,sinovija zglobova i dure 1
•
•
•
?epenetralne rane:kod kojih ne dolazi do otvaranja seroznih ovojnica Perforantne rane:dovode do otvaranja 6upljeg organa ?eperforantne rane:koje ne dovode do otvaranja 6upljeg organa
%O$P%-D>; -?; •
Osnovne
komplikacije svake rane su infekcija i
krvarenje moze biti primarno i • %rvarenje: sekundarno.Primjeniti u @$P jednu od metoda zaustavljanja krvarenja • nfekcija: prema traumatoloskoj doktrini svaka rana je kontaminirana!izuzetak hirurska incizija,da li ce doci do infekcije ovisi od nacina zbrinjavanja • Obicno je mjesovita infekcija&aerobi/anaerobi krvarenja,pazljiva obrada rane u • Aaustavljanje prvih 1 sati su preduslovi da ne dođe do infekcije • Posebna pozornost kod ujednih rana i dubokih rana sa dzepovima i prljave rane&anaerobi!tetanus • -ntibiotika i S-7
AB?>-'-?>; -?; •
Abrinjavanje rane u @$P,skinuti odjecu,privremena hemostaza,sterilan zavoj,kod opseznih povreda
2
•
•
•
eLtremiteta&mobilizacija,kontrola rane tokom transporta 7ransport&kontrola krvarenja,pratiti vitalne parametre ?a ranu stavti samo sterilan zavoj!prvi zavoj,turban zavoj Creske kod pravljenja rane o ?e upustati se u nadleznost viseg nivoa #P o ?esmije se ne ispirati vodom& alkoholom,posipati praskom,duhanom,vaditi strana tijela,stavljati vatu o Sacuvati ranu od sekundarnog zagađenja !rana uvijek mora biti previjena o $ora se zaustaviti krvarenje
Prelomi •
• • •
•
•
*e
3
Prelomi •
•
•
%omplikacije: o azvoj soka o Osteomijelitis o Povreda krvnog suda,nerva %omplikacije se mogu izbjeci adekvatnim pruzanjem pomoci !imobilizacija,pravilno rukovanje i transport Abrinjavanje pacijenata sa prelomom: o mobilizacija na mjestu povreda o %od otvorenog preloma skinuti odjecu o Previti ranu kod otvorenog preloma i zaustaviti krvarenje o mobilizacija o ?e pokusavati u #$P namjestanja
mobilizacija ". *e;:imobilizaciju treba (initi na mjestu povređivanja prije bilo kakvog pomjeranja i transporta povrijeđenog %-*-:6to prije&odmah %-%O:mora zahvatiti ) susjedna zgloba ,da je rade ) osobe ,eLtremitete dovesti u adekvatan polo8aj ,imobilisati dva susjedna zgloba,izuzetak su sko(ni i 4
ru(ni zglob,oblo8iti sredstvo za imobilizaciju vatom E8uljanje,
*iterichova 6ina:(ine je dvije da6(ice,razli(ite du8ine sa dijelom koji se stavlja ispod stopala za eLtenziju Pneumatskaudlaga:moderno,prakti(no sredstvo za imobilizaciju sko(nog zgloba i podkoljenice
POS;B?; 'S7; $OBA-D>; • •
•
•
Prelom klavikule!$adzenov zavoj Prelom nadlaktice:velika %ramerova 6ina,s tim da preko leđa ide dio 6ine,ruka savijena u laktu pod 45 stepeni,prsti i 6aka u
•
•
•
•
?adkoljenica:najbolje 7omasova ili *iterischsova 6ina,ili + kramerove 6ine Podkoljenica:pneumatska udlaga, ) kramerove 6ine !u #$P mo8e se noga za nogu imobilizirati Sko(ni zglob ili stopalo:najbolje pneumatska udlaga ili kramerova 6ina ?osne kosti i vilice:pra9ka za nos
=K-=;?>- #C-?#M•
•
•
6(a6enje!luLatio podrazumjeva iskakanje kosti iz zgloba.Anaci i6(a6enja:bol ,ograni(en ilinemogu9 pokret,deformacija i otok zgloba #ganu9e!distorsio je natezanje zglobnih sveza i mo8e biti: &distenzija!nategnu9e &disrupcija!djelimi(na ruptura sveza &ruptura!prskanje zglobnih sveza Prva pomo9 i tretman :imobilizacija,ne poku6avati namje6tati,analgetika,transport u nadle8nu ustanovu
POS;B?; 'S7; PO';*-
Povrede glave:(esto su udru8ene sa povredama mozga,(ak )/+ povrijeđenih imaju izolovanu ili udru8enu povredu glave ;Ltracerebralne!povreda poglavine i kosti:koje karakteri6e jako krvarenje,prelom kosti,krv i likvor na nos,usta,u6i.periorbitalni hematom,poreme9aj svijesti ntracerebralne/o6te9enje mozga/:koje karakteri6u pro6irene zjenice,gubitak svijesti,apnea,ne reaguju na svjetlo Odgođena simptomatologija,produbljivanje poreme9aja,svijesti,epi napadi,ne dozvoliti ugu6enje
0"
Prva pomo9:kod krvarenja&kontrola krvarenja/kompresivni zavoj ,kolut od trougle marame/,kod besvjesnog pacijenta&polo8aj i transport u nadle8nu ustanovu #zroci povreda glave:saobra9ajne nesre9e,pad sa visine,udarac u glavu,sportske povrede,tu(a,upotreba vatrenog oru8ja
'rste povreda glave: &laceracije &prelomi lobanje &komocija &kontuzija &intrakranijalna krvarenja
Osnovni principi lije(enja povreda glave mobilizacija cervikalne ki(me!cervikalni ovratnik Odr8avanje prohodnosti di6nih puteva!primjena oboga9enog kisika Aaustavljanje krvarenja i osiguranje odgovaraju9e cirkulacije za odr8avanje cerebralne perfuzije. Procjena i kontinuirano pra9enje nivoa svijesti. @itan transport.
7;-P>- SP;DNK?@ PO';*- C-'; &aceracija poglavine!zaustavljanje krvarenja manuelnim pritiskom sa suhom sterilnom kompresom direktno na ranu,cirkularni zavoj oko glave &Prelomi!suha sterilna kompresivna gaza ,izbjegavati jak pritisak radi preveniranja dislokacije prelomljenih fragmenata &Potres mozga!transport u bolnicu radi opservacije
0)
&%ontuzija mozga i intrakranijalno krvarenje!pratiti nivo svijesti i hitan transport u bolnicu
PO';*; D-
•
•
•
•
ijetko predstavljaju opasnost zivotu,mogu jako krvariti,te dovesti do respiratornih problema Prva pomoc: zaustaviti krvarenje,ocistiti usnu duplju,obezbijediti transport Pacijenti se transportuju u sjedecem polozaju,ako nije u besvijesnom stanju izbaciti sadrzaj iz usta,iskasljati sadrzaj iz traheje... uksacija 7$A&se moze na licu mjesta reponirati
PO';*; %D$; • •
•
•
$ogu biti sa i bez povrede kicmene mozdine Povrede kicme bez povrede kicmene mozdine: pracene su bolom,poremecaj motaliteta i pojavom gibusa na mjestu frakture o '-G?O adekvatan transport sprecava povredu kicmene mozdine Povrede kicme sa povredom kicmene mozdine:spinalni sok,!hipotenziju korigirati korikosteroidima,bradikardija,neuroloski de
PO';*; C#*?OC %OS- SD•
•
•
• • •
• • •
•
•
%od povreda grudnog kosa dolati do ugrozenosti disanja Povrede grudnog kosa moze direktno ili indirektno uticati na srcanu funkciju Pneumothoraks !otvoreni,zatvoreni,ventilni& najtezi,hitan tretman @ematotoraks Serijski prelom rebara !paradoksalno disanje %linicka slika:obilna krvarena,dispnea,sok zbog ugrozavanja cirkulacije i respiracije,bol,cijanoza Povrede srca: 'ise od 05J povrijeđenog umire u prvih +5 minuta @emoragicni sok,srcana tamponada,cijanoza,dispnea $ehanizam povrede: penetrantne!hladno i vatreno oruzje tupa sila Pomoc povrijeđenom: hitan transport
PO';*; 7B#@•
•
Povrede mogu nastati tupom silom,hladnim i vatrenim oruzjem Povrede trbuha idu u vidu tri sindroma zavisno od vrste povrede: o @emoragicni sindrom!povreda krvnih sudova i parehimatoznih organa o Peritonealni sindrom!povreda supljih organa& akultni abdomen 0
etropentalni sindrom!povreda organa urotrakta i struktura retropentoneuma Simtomatologija:bol,znaci peritonitisa,pad pritiska,pulsa,cijanoza,prolabiranje organa Pomoc povrijeđenom:ne davati nista da jedu ili piju,adominalni zavoj,plasiranje nazogastricne sonde i urinarnog katetera,obezbjediti venski put,transportovati na leđima sa savijenim nogama u konjenima,ne reponirati organe u trbusnu duplju,dati infuzione rastvore i antibiotike sirokog spektra,upotreba analgetika je upitna o
•
•
Povrede lica
ijetko predstavljaju opasnost 8ivotu, mogu jako krvariti, te dovesti do respiratornih problema.
Prva pomo9: zaustaviti krvarenje, o(istiti usnu duplju, obezbjediti transport.
Pacijent se transportuje u sjede9em polo8aju,ako nije u besvjesnom stanju izbaciti sadr8aj iz usta, iska6ljati sard8aj iz traheje..
uksacija 7$A&se mo8e na licu mjesta reponirati
Povreda urogenitalnog trakta
Spadaju u red te6kih povreda, obi(no udru8ene sa povredom trbu6nih ili grudnih organa
;tiologija povreda #C7: vatreno oru8je hladno oru8je tupa sila 00
Patologija: kontuzija, laceracija i ruptura organa
Organi urotrakta: bubreg, ureter, mokra9ni mjehur, uretra i vanjske genitalije
%lasi
Simptomatologija: bol, krvarenje, hematurija, curenje mokra9e , Iegmona, 6ok
#rgentna pomo9 povrijeđenom: zaustaviti krvarenje, previjanje rane, kateterizacija, cistostomija
Prignje(enje trupa i ekstremiteta !Drush sindrom
>e speci<(na vrsta povređivanja, naj(e69e donjih eLtremiteta i donjih dijelova trupa, (esto su bez rana i bez preloma.
nastaju naj(e69e zatrpavanjem !rudnici i prignje(enjm u industriji
$ehanizam o6te9enja je kompresija koja dovdi do kompromitovanja venske i limfati(eke drena8e a potom i arterijske.7e zbog nagnje(enja mi6i9ne mase oslobađanje mioglobulina i posledi(no o6te9enje bubre8ene funkcije
Simptomatologija: blijed i ote(en eLtremitet, hladan,bol
01
7retman: 6to prije osloboditi eLtremitet i donji dio tijela, ne zagrijavati, dati dosta teku9ine, plasirati 7%, kontrola diureze.
7;$K%; PO';*;&OP;%O7?;
7ermi(ke povrede nastaju dejstvom povi6ene ili sni8ene temperature
OPKO!IN
Su povrede koje nastaju dejstvom povi6ene temperature na povr6inu tijela&plamen, vru9a para, vrela te(nost, vreli predmeti
Opekotine su naj(e69e kod djece !35J
%lini(ka slika, tok i evolucija ovisi od :procenta ope(ene povr6ine, dubine opekotine, lokalizacije i op6teg zdravstvenog stanja ope(enog
Borba protiv infekcije i 6oka
Procenat ope(ene povr6ine se ra(una na osnovu allacova pravila ili pravila devetke.
OP;%O7?; *ubina ope(ene povr6ine se dijeli u stadija ". zahva9eni samo epidermis !ko8a je crvena, bolna,lokalno ote(ena ). Aahvata dublje slojeve ko8e ali ne stratum germinativum !mjehuri9i ispunjeni bistrom teku9inom, ko8a bolna crvena
02
Opekotine " i ) stepena ako se pravilno lije(e zarastaju za 2&" dana bez o8iljka +. Aahvata duboke slojeve ispod stratum germinativum !ko8a sivo blijeda, neosjetljiva, ali pacijent ima jake bolove. . %o8a je karbonizirana kao i podko8no tkivo
7;$K%; PO';*;&OP;%O7?; Pored J ope(ene povr6ine, dubine, va8na je i lokalizacija ope(ene povr6ine !funkcionalna opekotina lice, zglobne povr6ine i genitalije Postupak sa povrijeđenim: & izvla(enje iz zone, & zabraniti da tr(e ili se valjaju, & po mogu9nosti obmotati ga mokrim (ar6afom ili 9ebetom, & ne svla(iti ope(enu povr6inu & ne ispirati ope(enu povr6inu i ne stavljati nikakve masti & previti ope(enu povr6inu sterilnim zavojem & transport u prvih 1 sati
7;$K%; PO';*;&OP;%O7?; & hladni napitci ili rastvor sa kuhinjskom soli 03
& infuzioni rastvori & analgetika i antibiotika & transport
ak6e opekotine: do "5J tijela zava9eno, dubina ". i ). stepena
Srednje te6ke opekotine: "5&)5J sa razli(itim stepenom dubine
7e6ke opekotine: )5&15J ope(ena povr6ina
%rit(ne opekotine: 15J ope(ene povr6ine
S$A-'-?>;
Pod smrzavanjem podrazumjevamo gubitak tolote u (itavom tijelu uslijed dejstva niske temperature
Patogeneza smrzavanja: pod dejstvom niskih temperatura u oganizmu nastaju slijede9e promjene
& vazokonstrikcija periferije & vazodilatacija zbog poreme9aja tonusa & usporena cirkulacija, pad i pulsa, slaba perfuzija tkiva, hipoksija, anaerobni metabolizam, acidoza, ote9enje membraskog potencijala, o6te9enje 9elija i smrt.
04
%lini(ka slika: & ko8a blijeda,hladna,naje8ena, drhtanje & ko8a tamnocrvena, zamor,uko(enost & apatija, euforija, gubitak reIeksa, 6ok i smrt
S$AO7?;
Smrzotina: povrede nastale dejstvom niske temperature ili loksalni gubiak toplote
?iska temperatura je bitan faktor ali veliki uticaj imaju i: vlaga, vjetar, manjek odje9e i obu9e, umor, uhranjenost, pijanstvo, glad, iscrpljnost, bolesti krvnih sudova.
?aj(e69e se javljaju kod alpinista i u ratu
?aj(e69e stradaju istureni dijelovi tijela !ruke, nos,u6i. 'a8ni su dubina smrzotine i veli(ina smrznute povr6ine.
Smrzotina: povrede nastale dejstvom niske temperature ili loksalni gubiak toplote
?iska temperatura je bitan faktor ali veliki uticaj imaju i: vlaga, vjetar, manjek odje9e i obu9e, umor, uhranjenost, pijanstvo, glad, iscrpljnost, bolesti krvnih sudova.
?aj(e69e se javljaju kod alpinista i u ratu
?aj(e69e stradaju istureni dijelovi tijela !ruke, nos,u6i. 'a8ni su dubina smrzotine i veli(ina smrznute povr6ine. 15
S#?K-?D
Sun(anica je stanje koje nastaje diretnim dejstvom sun(anih zraka na neza6ti9enu glavu. >avlja se kod du8eg boravka na suncu tokom ljetnih dana, ali kod osjetljivih osoba mo8e i kratko izlaganje suncu dovesti do ozbiljnih problema koji (ak mo8e biti i fatalni.
$ehanizam nastanka: zbog otkazivanja hipotalami(ne regulacije tjelesne temperature ili iscrpljenosti 8lijezda znojnica.
.ANO je da kod sun(anice temerature raste a nema znojenja, tako da tjelesna temperatura mo8e dosti9i do ) step. Del.
Simptomatologija: pacijent se ne znoji, ko8a suha i topla, simptomi centralnog porijekla zbog mo8danog edema !glavobolja, vrtogavica, smetenost, psihoza i koma. Simptomi od strane bubrega i jetre.
Prva pomo9: pacijenta prenijeti u hladne prostorije 6to prije, uzdignuto uzglavlje, hladni oblozi na glavu, ledena pi9a u ve9im koli(inama, polivanje hladnom vodom, infuzioni rastvori !hladni 0J glucose, analgetici, kortiksteroidi !zbog mo8danog edema
Sa tretmanom stati kada temperatura padne ispod +3 step Del.
1"
7oplotni udar
7oplotni udar nastaje kod povi6ene temperature okoline i prezasi9enosti vodenom parom.
Prekomjerno znojenje i gubitak soli iz organizma, uz nemogu9nost hlađena tijela zbog pretople odje9e ili prezasi9ensti vazduha vodenom parom su glavni razlozi nasanka toplotnog udara
?aj(e69(e se javlja kod vojnika na mar6evima, prostorijama gdje ima dosta osoba, industrjskim prostorijama
Simtomatologija: zamor, slabos, 8eđ, crveno lice, povr6no disanje, ubrzan i slabo punjen puls, bolesnik oznojen i topao, ponekad gr(evi, treperenje pred o(ima i gubitak svijesti
7retman: smjestiti bolesnika u razhlađenu prostoriju, sloboditi ga odje9e, polijevanje hladnom vodom, hladni napitci uz dodatak kuhinjske soli, mirovanje. %od problema sa disanjem pristupiti vje6ta(kom disanju, u ambulantnim uslovima&inf. Niziolo6ke otopine
Povrede elektri(nom strujom
;letri(na energija mo8e izazati povrede (ak i smrt na dva na(ina:tehni(kom elektri(nom strujom i prirodnim elekricitetom
Povrede strujom mogu nasati sa strujom niskog napona do )05 volti i visokg napona preko )05 volti
1)
Aa dejstvo elektri(ne struje na organizam odlu(uju9a je koli(ina struje koja prođe kroz tijelo i uspostavi strujno kolo
O6te9enje elektri(nom strujom ovisi od: koli(ine i napona elektri(ne energije, du8ine dejstva, na(ina dodira, vla8nosti tijela, odje9e i obu9e, podloge na kojoj se nalazi povrijeđeni
;lektri(na struja putuje kroz organizam nervima i krvnom strujom !najmanji otpror stoga stradaju najvi6e srce i mozak
%o8a dolazi prva u kontakt sa slektri(nom energijom i ista se pretvara u toplotnu energiju,tako da mogu nastati opekotine&koje su male povr6ine ali duboke i ne bole.
Povrede gromom: najve9im dijelom ide ko8om te ostavlja karakteristi(ne 6are u obliku gran(ice paprati&crvenoljubi(aste boje
;lektri(na energija na srcu dovodi do treperenja predkomora&mo8e dovesti do prestanka rada srca. #nesre9eni je u plavoj as
%od dejstva elektri(ne energije na 8iv(ani sistem& nastaje bijela as
Postupak sa povrijeđenim: nikad ne dolaziti u konakt sa povrijeđenim prije isklju(enja iz kola elektri(ne energije, reanimacija cirkulacije i disanja, polo8aj tijela kod besvjesnih, previjanje rane sterilnom gazom napitci&(aj, sok i male koli(ine alkohola, transport u nadle8nu ustanovu 1+
Povrede hemijskim sredstvima
Ove povrede nadstaju u industriji gdje se radi sa jakim bazama i kiselinama i njihovim kausti(nim solima.
Ova sredstva djeluju na ko8u direktnim kontaktom izazivaju9i nekrozu, a unesena u organizam te6ka trovanja i o6te9enja unutra6njih organa
@emijske opekotine ko8e:
& kiselina na ko8i izaziva suhu nekrozu razli(ite boje ovisno od vrste kiseline & baza na ko8i izaziva kolikvacionu nekrozu !vla8na duboka nekroza, nepravilnih rubova, prljavo siva & Prva pomo9: otkloniti kausti(no sredstvo sa ko8e, ne 5rsati već t)=ati3 spiranje mlazom vode, primjena antidota za baze nabolje limun, a kiseline rastvor sode bikarbone ili mlijeko.Previjanje rane, analgetika, antibiotika i transport u nadle8nu ustanovu
7rovanje kausti(nim sredstvima
#no6enem kausti(nih sredsava u organizam na usta dolazi do o6te9enja digestivne cijevi zbog nekroze sluznice
?aj(e69e nastaje pri poku6aju suicida i kod male djece.
?astaje kod uzimanja: 8ive sode, amonijakom, sir9etnom, sonom,oksalnom kiselinom, cinkov oksid itd. 1
Simptomatologija: jaki bolovi u trbuhu, povra9anje, proliv, znaci 6oka. ?a usnama i usnoj duplji znaci nekroze.
Prva pomo9: (im prije ubla8iti ili neutralisati une6eno sredstvo, kod trovanja kiselinom&mlijeko, trovanja bazom&limun, velike koli(ine vode, analgetika!potentni analgetici&$or
+S.JSNA S!ANJA •
•
•
Pod svije69u podrazumjevamo svijest o samom sebi, jasna orijentacija u vremenu i prostoru i drugim li(nostima, komunikativnost, posjedovanje svih (ula i sposobnost reagovanja u razli(itim situacijama. Pod besvjesnim stanjem podrazumjevamo naglo pomu9enje ili gubitak svijesti Sam poreme9aj svijesti u odnosu na pato
". Sinkopa !uslovljen naglim poreme9ajem u regulaciji krvotoka u mozgu ). Derebralna koma !gubitak svijesti zbog intrakranijalnih procesa +. $etaboli(ka koma !nastale endogenim trovanjem zbog poreme9aja u metabolizmu ili egzogenim intoksikacijama 10
•
Besvjesno stanje nije bolest ve9 simptom
S?%OP•
•
•
•
Sinkopa ili nesvjestica je prolazan gubitak svijesti (i je naj(e69e uzrok hipoksija D?S zbog slabog proticanja krvi kroz mozak. ?astaje poslije: psihi(kog uzbuđenja, udarac u osjetljivi dio tijela, sr(anih oboljena, izenadna bol, strah, pada krvnog pritiska, gubitka krvi, izra8enog povra(anja i proliva, hipoglikemije, boravka na velikim visinama, ali i kod naglog ustajanja. Simptomi:mu(nina, blijedilo, slabost, zijevanje,mrak pred o(ima, pad pritiska ispod 25 mm @g stuba, puls ubrzan a kasnije obi(no usporen.kada pacijent legne svijest se brzo vra9a
Prva pomoć: & le8e9i polo8aj sa podignutim nogama, & bradu podi9i zbog zapadanja jezika,
& poprskati bolesnika hladnom vodom !nadra8aj receptora na
periferiji
& ukoliko je sinkopa izazvana bolestima srca& transportovati u nadle8nu ustanovu
D;B-?- %O$-
11
•
•
•
Derebralna koma naj(e69e nastaje kod povreda mozga, ali i tumora, D' i rupture aneurizme mozga Sa dijagnosti(kog i prognosti(kog aspekta veoma je zna(ajno procjeniti dubinu poreme9aja svijesti i da li poreme9aj svijesti ide u smislu pobolj6anja ili pogor6anja 6to je osnovni znak orijentacije. Aa brzu dijagnozu i procjenu mo8e se koristiti podjela na:
". koma: ne reaguje na bolne dra8i, zjenice 6iroke ne reaguju na svijetlo,duboko disanje, ubrzan puls ). pli9a koma: reguje na bolne podra8aje ali necjelishodnim pokretima, zjenice ne raguju na svijetlo&6iroke +. sopor: reakcija na bolne poda8aje scjelishodna& pokretima 8eli ukloniti izvor bolne dra8, odreaguje na neke komande . somnolencija:je pli9i poreme9aj svijesti, bolesnik je pospan, mogu9 kontakt, odgovara na jednostavna pitanja, ali nemo8e odr8avati dugo kontakt, zjenice reaguju na svijetlo i ne6to su 6ire
Poreme9aji svijesti 12
0. de&iri-)m: je isti nivo poreme9aja svijesti kao i somnolencija, ali je bolesnik nemiran, agresivan, vi(e, nekomunikativan,neorijetisan 1. kon=),i-a : koperativan, sjedi, odgovara na kra9a pitanja,neorijentisan u vremenu i prostoru, ne zna gdje se nalazi 2. A)tomati,am: najpli9i poreme9aj svijesti, obavlja (itav niz radnji automatizmom •
Prva pomo9: & 6to hitniji transport u nadle8nu ustanovu & obezbjediti respiratorni put & sprije(iti zapadanje jezika & aspiracija povra9anih masa & koma polo8aj
•
#rgentna medicinska pomo9 &intubacija & airHaQ
$etaboli(ke kome •
$etaboli(ke kome karakteri6e te8ak poreme9aj izmjene materija i trovanje organizma toksi(nim supstancama koje nastaju bilo u toku poreme9ene izmjene materija ili supstncama koje su unesene u organizam. 13
•
•
# diferencijalnoj dijagnozi metaboli(kih koma od izuzetne va8nosti su laboratorijski podaci $etaboli(ke kome zahtijevaju hitnu hospitaliaciju, ta(nu dijagnozu i opse8no urgentno lije(enje
@POC%;$K?- %O$•
•
%oma koja nastaje zbog smanjenja 6e9era u krvi ?astaje kod dijabeti(ara koji se lije(e inzulinom, izuzetno rijetko zbog spontane hipoglikemije i kod uzimanja oralnih antidijabetika & predoziranje inzulinom & smanjenog uno6enja hrane & veliki tro6ak kalorija !
•
Simptomi:mu(nina, naglo blijedilo, znojenje, osje9aj gladi i straha, uznemirenost, gr(evi i koma
•
•
Nizikalni nalaz: bolesnik oznojen, nomalan, zjenice nisu pro6irene, reIeksi prisutni, nema neurolo6kog ispada, puls jak, nema mirisa na aceton
Post)pak sa 5o&esnikom:
&prva pomo9:ako je svjestan uzeti 6e9era, ako je komatozan&(i69enje usne 6upljine, sprije(iti zapadanje jezika, koma polo8aj & medicinska pomo9: 0&)5J glukosa i transport u nadle8nu zdravstvenu ustanovu 14
*>-B;7K?- %O$•
•
•
•
•
*ijabeti(na koma nastaje kao rezultat anoksije mozga i o6te9enja tkiva uslijed acidoze i dehidratacije ketonskim tijelima koja nastaju razvojem 6e9erne bolesti. *ijabetes mo8e biti:esencijalni i sekundarni Anaci:glavobolja. osje9aj zamora, mlitavost, (esta mu(nina i povra9anje, bolovi u trbuhu, 8eđ,pretjerano mokrenje, duboko disanje, suh jezik,pospanost, stupor i kona(no koma. $iris na aceton @itna medicinska pomo9: hipotoni(an rastvor ?acl,bikarbonati, davanje levuloze koja prolazi 9elijsku membranu bez inzulina Pacijenta pod svim uzusima komatoznog pacijenta uputiti u nadle8nu zdravstvenu ustanovu
@;P-7K?- %O$•
•
•
@epati(na koma nastaje kod te6kih o6te9enja jetrenih 9elija !ciroze, trovanja i infektivnih oboljenja Simptomatologija: 8utica&dominantan simptom, ,povi6ena temperatura, povra9anje, lo6e op6te stanje, krvarenje, psihomotorni nemir. Prva pomo9: zbrinjavanje po principu svih komatoznih pacijenta&op6te mjere, infuzije levuloze i tansport u nadle8nu ustanovu
#;$K?- %O$25
•
•
#remi(na koma je zavr6na stadij trovanja raspadnim produktima metabolizma koji se normalno izlu(uju urinom. #remije se po mjestu nastanka dijele na : & prerenalne & renalne & postrenalne
•
•
•
Anaci uremi(ke kome:nezainteresovan i apati(an bolesnik, odbija hranu, svrbe8 ko8e, pospan, mr6av, blijed, jezik suh, povra9a, ponekad psihoti(ni, duboko i ubrzano disanje, pove9an krvni pritisak, zadah na amonijak, proljevi, krvarenje na nos, usta i debelo crijevo, ukoliko se ne lije(i pada u komu. Prva pomo9: kao i kod drugih koma hitan transport, uz obezbjeđenje di6nih puteva i odgovaraju9i polo8aj. # @$P dati infuzione rastvore&
#IJAGNOS!IKI PRIS!UP PO.RIJNO" I O+O/J/O" SA ASPK!A URGN!N "#ICINA *>-C?OS7K% PS7#P P/O S- -SP;%7#C;?7?; $;*D?; 2"
Abog speci<(nih uvijeta rada i zna(aja prvog pristupa P/O na dalji tok, evoluciju i izhod P/O osnovni principi pristupanja su:
". di-agnostika mora 5iti 5r,a3 konkretna3 raciona&na i u funkciji vrste i stupnja p/o, reanimacije, trija8e i evakuacije ). do5iti neopo'odne in=ormaci-e od p/o ili od pratnje +. prvi preg&ed mora 5iti 5r, ,a )tvr?ivan-em op7teg stan-a p/o i koji su to o(igledni problemi koji ugro8avaju vitalne funkcije p/o . dr)gi preg&ed -e sisemati2an od glave i utvrđuje povrede ili bolest koje ugro8avaju neposredno 8ivot ali zbog ne prepoznavanja i nepreduzimanja mjera mogu zbog sekundarnih promjena posljedi(no ugroziti 8ivot povrijeđenog
Prvi urgentni pregled
Op6te stanje p/o i o(igledni problem:
& utvrditi vrstu i lokalizaciju povrede & polo8aj, deformitete, asimetrije & znake vanjskih povreda i krvarenja
#tvrditi prohodnost di6nih puteva !znaci potpunog ili djelimi(nog za(epljenja di6nih puteva
& produ8en i ote8an inspirij & stridor & zaba(ena glava unatrag 2)
& naprezanje muskulature vrata i trbuha & uvla(enje supraklavikularnih lo8a i interkostalnih prostora & cijanoza lica i okrajina & izgubljen pogled
#tvrditi postoji li adekvatna ventilacija i respiracija !uzroci poreme9aja & povrede grudnog ko6a & dupli serijski prelom rebara & pneumothoraks i hematothoraks
Anaci: & paradksalni pokreti grudnog ko6a & subkutani em
Stanje svijesti i postoji li povreda ki(mene mo8dine
Stan-e svi-esti p;o
& orijentacija u vremenu i prostoru & odgovara li na verbalan podra8aj & reaguje li na bolne podra8aje !pritisak na rubove orbitalnog rama
Posto-i &i povreda ki2mene mo9dine: & povreda glave sa bolom u vratu i leđima & bolna osjetljivost spinalnih nastavaka sa senzacijom u ruke i noge & pozitivan test plantarnog nadra8aja sa dorzalnom Ieksijom palca
OP=7 #C;?7? P;C;*
Povrede g&ave:
". ekstracerebralne povrede !poglavina i kost: &prisustvo krvi ili likvora u u6nim kanalima i nosnicama & prisustvo periorbitalnog hematoma ). ntracerebralne povrede: o6te9enje mo8danog stabla, fokalne neurolo6ke slabosti ili lateralizacija & pro6irena zjenica koja slabo reaguje na svijetlo !o6te9enje 2
na toj strani & pareza¶liza noge ili ruke !o6te9enje mozga na drugoj
strani
Povrede grudnog ko6a:
& kod povrede donjih 1. rebara mogu9nost povrede abdominalnih
organa & asimetrija
Povrede tr5)'a:
& hemoragi(ni sindrom: povreda krvnih sudova & penetrantni sindrom: povreda digestivne cijevi & retroperitonealni sindrom: urinarni hematom
Povreda ekstremiteta:
& povreda krvnih sudova:krvarenje, hematom, ishemija & povrede kosti: angulacije, deformiteti, postoji li pokretljivost, abnormalan polo8aj & povreda nerava: & pleLs brachialis&nepokretna ruka, neosjetljiva & n.radialis: vise9a ruka & n.ulnaris: kand8asta ruka & n.femoralis: nemogu9nost Ieksije nadkoljenice
20
& n. schiadicus: nemogu9nost Ieksije podkoljenice & n.peroneus: nemogu9nost dorzalne Ieksije stopala & n.tibialis: nemogiu9nost plantarn eIeksije stopala i prsti
N!RAU"A!SKA URGN!NA S!ANJA
# postupku pru8anja urgentne medicinske pomo9i kod ugro8enih stanja je neophodno: uspostaviti 7-K?# dijagnozu i ordinirati %-#A-?# terapiju jer je to zadatak zdravstvene slu8be
Dilj i zadatak urgentne medicinske pomo9i: je pru8anje najosnovnih mjera za spasavanje 8ivota i otklanjanje neposredne 8ivotne opasnosti i pravilno otklanjanje uzroka koji pogor6ava stanje bolesnika i hitni transport
%lini(kom slikom urgentnih stanja dominira.
& bol, povra9anje, & te6ko disanje, nesvjestica, pad , ubrzan puls, & gr(evi, proljev itd
%ardiovaskularna urgentna stanja
%ardiogeni plu9ni edem
%oronarna sr(ana bolest 21
Poreme9aj sr(anog ritma
Plu9na embolija
*isekantna aneurizma aorte
-kutna okluzija arterija
-kutna okluzija vena
%ardiogeni plu9ni edem
Plu9ni edem je klini(ki sindrom koji se manifestuje akumulacijom te(nosti u alveolama ili intersticijalnom prostoru plu9a to ima za posljedicu hipoksiju tkiva i poreme9aj funkcije plu9a
Plu9ni edem nastaje kod: zatajivanja lijevog srca, mitralne stenoze, preoptere9ene cirkulacije, poreme9aja sr(anog ritma, uremije
Anaci: zapla6eno lice, blijedilo sa cijanozom, oro6en znojem, bolesnik sjedi sa oslanjanjem na ruke, naporno disanje, ka6alj sa iska6ljavanjem pjenastog sukrvi(avog sadr8aja
Prva pomo9: sjede9i polo8aj, staviti ga pored prozora, bolesnika smiriti
#rgentna medicinska pomo9:
& oksigenacija preko maske & aminophillin )05&055 mgr & diuretici !lasiL do "55 mg & kardiotonici 22
%oronarna sr(ana bolest
%oronarna sr(ana bolest nastaje zbog prekida ili nedovoljne opskrbe zida sr(anog mi6i9a krvlju.
?aj(e69e se javlja u obliku: angine pectoris infarkta srca
-ngina pectoris: koju karakteri6e jak bol u predjelu srca a koji ide niz lijevo rame, pra9en je strahom i tjeskobom, traje 0&"0 minuta nfarkt srca: prekordijalni bol, strah, nabrekle vene vrata, znaci 6oka i plu9nog edema,poreme9aj ritma, pada, bolesnik je blijed. !%lini(ka slika mo8e biti razli(ita Prva pomo9: & smiriti bolesnika & mirovanje, olabavljena mus. & nitroglicerin tbl pod jezik #rgentna medicinska pomo9: & analgetika&Nortral, & oksigenacija & transport u nadle8nu ustanovu
Poreme9aj sr(anog ritma
Poreme9aj sr(anog ritma mogu biti veoma urgentna i te6ka a manifestuju se u vidu !;%C:
23
".regularna sr(ana akcija E tahikardija !masa8a karotode & bradikardija ). iregularna sr(ana akcija: &ekstrasistolija & -' blok &
Plu9na embolija
Plu9na embolija je akutna okluzija pulmonalne arterije ili njenih gran
?astaje obi(no poslije operacija, te6kih poroda, traume. obi(no pri prvom ustajanju
Anaci: jak bol u prsima, blijedo lice, hladan znoj, cijanoza, pada , puls se gubi, smrt
prevencija: & polo8aj bolesnika& & vje8be disanja & rad nogama & elasti(ni zavoj &
7retman: & oksigenacija &maska, endotrahealni tubus & intubacija & heparin & kardiotonik & vodoravan polo8aj
@ipertenzivna kriza
@ipertenzivna kriza je stanje povi6enog krvnog pritiska kada je sistolni ve9i od )55 mg@g stuba
Anaci: &jaka glavobolja & zamagljen vid & povra9anje & poreme9aj svijesti & epi napad
@7% razlikovati od: D', cerebralne embolije,cerebralne hemoragije, rupture aneurizme cerebri, 7retman: diuretika !05&"05 mg
analgetika
*isekantna aneurizma aorte
Pod aneurizmom podrazumjevamo vre9asto pro6irenje aorte promjera ve9eg od promjera aorte
35
#zroci nastanka aneurizme su razli(iti, ali naj(e69e aneurzma nastane na ateroskleroti(nim krvnim sudovima
Pod disekcijom podraumjevamo djelimi(ni prekid kontinuiteta aorte !intime, medije
?aj(e69e disekantna aneurizma se javlja na trbu6nom i grudnom dijelu aorte
Anaci: &iznenadan bol u grudima ili trbuhu & pad , ubrzan puls & anurija & 6ok & naj(e69e kod osoba starijih od 0o god koji su hipertoni(ari
7retman:& horizontalan polo8aj & mirovanje & kateterizacija & antihipertenzivi & transport -kutna okluzija arterija
-kutna okluzija arterija podrazumjeva: naglo, iznenadno za(epljene aterije, (ime nastaje prekid protoka krvi i ishemija ispod mjesta okluzije
-ko se radi o visceralnoj ateriji !opskrbljuje krvlju organ onda nastaje in=arkt, ako se radi o ekstremitetu& gangrena 3"
-kutne okluzije mogu biti u formi:
< ak)tne trom5o,e < em5o&i-e
-kutna tromboza arterije je naglo za(epljenje arterije koja je predhodno bila promjenjena !ateroskleroza.Obi(no nastaje kod bolesnika koji imaju ateroskleroti(no promjenjene krvne sudove !hipertenzija, dijabetes
Anaci : bol, hladno9a, trnenje, blijedilo ko8e ispod mjesta okluzije i epipanje pulsa
;mbolija: ja naglo za(epljenje predhodno zdrave arterije embolusom koji je obi(no porijekla iz srca ili grudne aorte
Anaci: su isti kao i kod tromboze ali okluzija br8e nastaje, nastanak terminalne isemije br8i ako ne uslijedi adekvatna terapija
7retman: & analgetika, horizontalni polo8aj sa lagano spu6tenim nogama & izbjegavanje hladno9e, toplote,
kompresije & 6to prije transpost u hirur6ku ustanovu
-kutna tromboza vena
Pod akutna tromboza vena podazumjeamo naglo za(epljenje vena sa prekidom otoka krvi, zastoj krvi ispod mjesta za(epljenja
3)
Obzirom na vrstu vena okluzija mo8e zahvatiti: duboke i povr6ne vene
!rom5o,a d)5oki' vena 6p'&e5ot'rom5osisi8: nastaje kao posljedica djelovanja tri osnovna faktora: < sta,a < 'iperkoag)5i&nst krvi < o7tećen-e ,ida vene
Anaci : bol, otok, cijanoza ko8e, bolnost na dodir i pokret
.a9no: opasnost ,a nastanak p&)ćne em5o&i-e
7retman : apslutno mirovanje, elevacija eLtremieta hladni oblozi, analgetika, hitan transport
7rombophlebitis je stanje upale tromboti(kih promjena povr6nih vena Anaci: na mjestu tromboze i upale: & crvenilo i topla ko8a & zadebljanje vene razli(ite du8ine & bol pri dodiru i oslanjanju na eLtremitet
'a8no: opasnost ovisno od lokalizacije i obima promjena !manja opasnost nego kod tromboze od nastanaka plu9ne embolije 7retman: &mirovanje & elevacija eLtemiteta 3+
& hladni oblozi & analgetika
#rgentna stanja respiratornog trakta
Bronhijalna astma
Pneumotoraks
+RON0A/NA AS!"A
je stanje koje se karakteri6e te6ko9ama u disanju razli(ite etiologije uslijed generaliziranog su8enja bronhalnog stabla zbog bronhospazma, edema sluzoko8e i zadr8avanja sekreta
# nastanku bronhalne astme odlu(uju9u ulogu imaju: & preosjetljivost organizma neke materije !alergen & neurogeni poreme9aj & infekcija
Bronhalna astma
Po(etak bolesti je u ranoj mladosti a karakteri6e je
& usporeno i bu(no disanje & produ8en eLpirij sa (ujnim 6kripanjem & suhi ka6alj, blijedilo, pokriven ljepljivim znojem sa cijanozom na okrajinama, oslanja se na ruke, pacijent zauzima sjede9i polo8aj. #rgentna medicinska pomo9: & smiriti pacijenta 3
& sjede9i polo8aj & isklju(iti pritjecanje alergena & oksigenacija & aminophQllin 0mg/kg 77!doza se mo8e ponoviti za +5 min & kortiksteroidi & sedativi i barbiturati Sve bolesnike sa astmati(nim napadom treba hosptalizirati
Spontani pneumothoraL
PneumotoraL je prisustvo zraka u intepleuralnom prostoru.
?aj(e69i uzrok spontanog pneumotoraksa je :
& tuberkuloza plu9a & zatim em
7retman: & polusjede9i polo8aj & oksigenacija & hitan transport u nadle8nu ustanovu
#rgentna stanja gastrointestinalnog trakta
Sindrom akutnog abdomena
Gu(na kolika
-kutni proljev
SIN#RO" AKU!NOG A+#O"NA Pod akutnim abdomenom podrazumjevamao oboljenja unutar trbuha koja zatijevaju neodlo8nu hirur6kiu intervenciju.#zroci akutnog abdomen amogi biti mnogostruki ?aj(e69 uzroci akutnog abdomena: perforacija dudenalnog ulksa, apendicitis, holecistitis, pankreatitis, ileus, torzija ovarijalne ciste, uklje6tena kila i druka stanja
#zrok abdominalnog bola
nIamatorna stanja metaboli(ki poreme9aji
opstruktivna stanja
&appendicitis & dijabeti(na ketoacidoza
& volvulus
& cholecistitis
& opstrukcija crijeva
& perforacija organa
& invaginacija
& infarkt crijeva 31
& torkvirana cista jajnika & uklje6tena kila & pankreatitis & ruptura apscesa & ruptura mokra9nog mjehura
#rgentna stanja gastrointestinalnog trakta Simptomatologija: & jak bol, povra9anje, zastoj vjetrova i stolice & upalo lice, o(i halonirane & jezik suh i oblo8en, ubrzan puls & tvrd trbuh i bolno osjetljv, & kod ileusa trbuh je iznad nivoa gr.ko6a, meteoristi(an i napet 7retman: & hitan transport u hirur6ku ustanovu & ne davati analgetike & le8e9i polo8aj sa savijenim nogama & antibiotika & nazogastri(na sonda & urinarni kateter
Gu(na kolika
Pod 8u(nom kolikom podrazumjevamo bolove ispod desnog rebarnog luka sa propagacijom u desnu lopaticu nastali kod: upale 8u(ne kese, 32
konkremenata u 8u(noj kesi, upale ili kamenaca u 8u(nim vodovima
Simptomi:
& naj(e69e se javljaju nakon uzimanja obilnog broka & bol ispod desnog rebranog luka, & povra9anje & 8utilo 7retman: !ukoliko se mo8e isklju(iti perforacija organa & spasmolitka & transport u hirur6ku ustanovu
-kutni proljev
-kutni proljev je naraznovrsniji pato&o7ki simptom procesa u trbuhu 7reba ga posmatrati kao simptom nekog oboljenja kod kog dolazi do izra8ene motorike (itavog ili dijela crijeva ?a(e69i zroci akutnog proljeva: & pokvarene namirnice & preobilni i masni obroci & upala sluznice crijeva & akutne infektivne crijevne bolesti & trovanja & stres 33
Simptomatologija: & (este i te(ne stolice, bolni tenezmi, gr(evi u stomaku, & bolesnik je blijed, zbunjen, te6ko se kre9e, & oro6en hladnim znojem, halonirane o(i, suh jezik & smanjena diureza, mo8e da nastupi oiligemi(ni 6ok 7retman: va8no je postaviti ta(nu dijagnozu: !isklju(iti perforacija organa & nadoknada te(nosti i elektrolita & hospitalizacija i kauzalna terapija
#rgentna stanja urogenitalnog trakta
Bubre8na kolika
Aastoj mokra9e&retentio urinae
7orzija testisa
Para
-nuria
+)5re9na ko&ica 6Co&ica rena&is se podrazumjeva bubre8ni napad koji je naj(e69e izazvan 34
kalkulozom u mokra9nim kanalima, ili solima kristala i krvnim ugru6cima. Simptomatologija: iznenada u jak bol u slabini koji se 6iri du8 mokra9ne cijevi, obi(no pra9en mu(ninom i povra9anjem,krvava mokra9a 7retman: kupirati bol spasmolitcima ili analgeticima
Aastoj mokra9e !etentio urinae
Se de
?aj(e69i uzroci su: & bolesti prostate !adenoma, karcinom i prostatitis & kalkuloza uretre i mokra9nog mjehura & povreda uretre i strikutre uretre & o6te9enje ki(mene mo8dine
Anaci: bolesnik navodi nemogu9nost mokrenja, & bol suprapubi(no & globozno uve9anje suprapubi(no!globus vesicae urinariae 7retman: plasiranje urinarnog katetera punkcija mokra9nog mjehura !cQstostomia minima
7orzija testisa
!or,i-a testisa podrazumjeva uvrtanje testisa oko njegove uzdu8ne osovine zbog (ega dolazi do
45
komromitovanja prvo venske a onda i arterijske cirkulacije.
Simptomi: jak i iznenadan bol, otok i osjeljivost na dodir, crvenilo, infarkcija testisa
Postupak: u prvih 1 sati trasport do nadle8ne ustanove
Para
Para>mo,a:se de
-nuria: se podrazumjeva odsutnost mokra9e u mokra9nom mjehuru
#zroci: su vi6estruki, mogu biti prerenalni,renalni i postrenalni
7retman:slanje u zdravstvenu ustanovu
#rgentna stanja u aku6erstvu i ginekologiji
znenadni normalni porod
uptura materice u toku trudno9e
Placenta praevia
%rvarenja poslije poroda
;ktopi(na trudno9a 4"
-bortus
;klampsia
I,nenadni norma&ni porod: porod se obavlja u porodili6 ili kod ku9e pod nadzorom stru(no osposobljene osobe !ljekar, babice. #loga @$P je porodilju kada nastupe znaci poroda !porođajni bolovi, pucanje vodenjaka transportuje u nadle8nu ustanovu.
#loga #$P je kada se porod de6ava u toku transporta ili u ku9nim uslovima, gdje postoje mogu9nos komplikacija i opasnosti po 8ivot majke i djeteta.
?ovorođen(e: ugu6enje dijeteta, ispadanje sa mogu9no69u intrakranijalnog krvarenja
Porodilja: krvarenje zbog neodlju6tenja posteljice, rupture porođajnog kanala, atonije materice
7retman: & ako porod ide normalno ne intervenisati & pup(anik se na oko + cm od pupka
dijeteta ligira
& dijete se uzme za noge i podigne te se
lupka po leđima ili stra8njici
dok ne propla(e
& u prva dva sata treba da se porodi
posteljica 4)
& ako ne dođe do poroda posteljice onda primjeniti Dredeov postupak
uptura materice u toku trudno9e i porođaja
uptura materice je iznenadno i veoma te6ko stanje trudnice ili porodilje koje zahtjeva neodlo8nu hirur6ku intervenciju.uptura mo8e nastatu u prvoj polovini trudno9e kada se klini(ka slika ne razlikuje od vanmateri(ne trudno9e
Po(etak je iznenadan pra9en jakim bolom u trbuhu pra9en intraabdominalnim kravrenjem, dolazi do pada pritiska, puls ubrzan
%od nerupturirane materice dati $or
uptura materice u drugoj polovini trudno9e ima istu klini(ku sliku ali se mo8e napipati plod u trbu6noj 6upljini
uptura materice za vrijeme poroda nastaje tokom kontrakcija i pra9ena je jakim bolom, krvarenjem u trbuh i na vaginu
Anaci: hemoragi(ni 6ok
7retman: 6to hitniji transport u nadle8nu ustanovu, infuzije kristaloida,
Placenta praevia
Placenta praevia ili nalegla posteljica spada u jednu od najte8ih komplikacija trudno9e i poroda 4+
Osnovni znak je krvarenje na genitalije u posljednim danima trudno9e ili tokom poroda
7retman u #$P: 7retman #$P: svaku porodilju porodilju sa krvarenjem krvarenjem treba 6to hitnije transportovati u nadle8nu ustanovu
#koliko #koliko se ne prepozna ovo stanje mo8e do9i do smrti majke i ploda, javlja se jednom na oko 255 poroda #koliko #koliko se nemo8e obaviti hitan transport najbolje je vaginu tamponirati , ordinirati infuzione infuzione rastvore kristaloida i uterotonici uterotonici !oLitocin
%rvarenje poslije poroda
Ovo krvarenje nastupa poslije poroda i naj(e69i uzrok su: & atonija uterusa & ruptura materice & ruptura međice & atonija uterusa
#koliko se posteljica ne porodi nakon ) sata od rađanja dijeteta neophodno je poduzeti postupak za odstranjenje cijele postljice !Dredeov postupak, manuelno odstranjenje posteljice
%rvarenje %rvarenje iz prazne materice: m aterice: kada je porođen i plod i maternica uslijed atonije uterusa mo8e mo 8e do9i do krvarenja !zamor
7retman: 7 retman: masa8a materice isprazniti mokra9ni mjehur 4
davati inf.rastvo inf.rastvore re kritaloida, kritaloi da, oLitocin
;ktopi(na trudno9a
.anmateri2na tr)dnoća je te6ko i opasno stanje za trudnicu
azliku azliku se dva oblika vanmateri(ne trudno9e: rupturirana i nerupturirana
?erupturirana vanmateri(na trudno9a: izostanak menstruacije, bol u donjem dijelu trbuha, genitalno krvarenje
upturirana vanmateri(na trudno9a: izra8en abdominalni bol, znaci abdominalnog krvarenja, genitalno krvarenje, znaci hemoragi(ng 6oka
7retman: le8e9i 7retman: le8e9i plo8aj i 6to hitniji hitniji transport u nadle89nu ustanovu
-bortus i eklampsija
A5ort)s:se podrazumjeva nasilno ili spontano prekidanje trudno9e prije isteka )3 nedjelje.
Anaci: bol u donjem dijelu trbuha i leđima vaginalno krvarenje
Postupak: uputiti ginekologu
kp&si-a: je izuzetno te6ko te6ko toksemi(no stanje trudnice, koju karakteri6e trijas: edemi, hipertenzija i proteinurija
Preeklampti(no Preeklampti(no stanje: netipi(na simptomatologija& glavobolja, diplopije, zamagljenje vida, konvulzije konvulzije 40
Postupak: Postupak: hitan transport
-kutni du6evni poreme9aji
Pod akutnim du6evnim poreme9ajem podrazumjevamo promjene bolesnikovog pona6anja koje koje ugro8ava ugro8ava njegov 8ivot ili 8ivot 8ivot njegove okoline okoline ili navodi bolesnika na djela koja nisu u skladu sa normama dru6tvenog pona6anja:
& depresivni sindrom & sindrom straha & paranoidni sindrom & katatono uzbuđenje & katatoni stupor & delirijum & histerija
*epresivni sindrom
#epresivni sindrom susre9e se kod velikog broja psihi(kih bolesti ! endogene depresije, manijakalne depresije, depresije, alkoholizma alkoholizma ili naj(e69e naj(e69e kao vid reakcije reakcije na emocionalni stres
%od bolesnika b olesnika preovladava depresivno rasplo8enje sa te6kim uspostavljanjem kontrole i (esto prisutnim suicidalnim reakcijam kao vid rje6avanja nastale situacije
Bolesnika treba 6to prije hospitalizirati
Sindrom straha 41
Sindrom stra'a: se de
Anaci: jako upla6en, oznojen, blijed, ubrzanog pulsa
7retman: transport u nadle8nu ustanovu pod nadzorom, mogu se dati sedativi
Paranoidni sindrom
Paranoidni sindrom se de
Pacijent navodi da je pod stalnim pra9enjem, proganjanjem. # takvom stanju mo8e 6tetiti sebi ili drugoj osobi
7retman: pacijenta smjestiti u zdravstvenu ustanovu
*elirijum
#e&iri-)m: se podrazumjeva pomu9enje svijsti, nemirom, neorijentisan, nesanica, sa iluzijama i halucinacijama, (estim strahom zbog kog mo8e u(initi suicid
*elirijum se javlja kod hroni(nih alkoholi(ara, narkomana povreda mozga
7retman: stacionarno lije(enje, kod alkholi(ara &heminevran 42
%atatono uzbuđenje i stupor
Katatono ),5)?en-e karakteri6e jako psihi(ko i motorno uzbuđenje, nemirom, galamom, ru8nim rije(ima, poreme9ajem mi6ljenja, odbijanjem hrane, iscrpljeno69u organizma i gubitkom sna.
?aj(e69e se sre9e kod: 6izofrenije, psihoze
Katatoni st)por: karakteri6e nepokretnost pacijenta, nekomunikativnost, odbija hranu, nekontroli6e s
7retman:hospitalizacija
@isterija !neurosis conversa
@isterija je du6evna bolest kada oboljeli poku6ava da bole69u i njenim simptomima skrene pa8nju na sebe i da sebi obezbjedi neku korist. Aa u(injene pogre6ke tra8i opravdanje i tako iscenira napad bolesti
@isteri(ni pacijenti mogu imitirati svaku bolest, (e69a je kod mlađih 8ena
@isteri(ni napad se uvijek izvodi pred drugima i svi simptomi imaju karakter teatralnosti, ali se uvijek (uva da se te8e ne povrijedi, nagle promjene raspolo8enja !pla(&smijeh, kod isceniranog poku6aja samoubistva pravi minorne 6tete sebi, zauzima bizarne polo8aje, krije pogled.
7retman: treba jasno, kratko i ozbiljo mu re9i o (emu se radi !dati mu do znanja da smo svijesni 43
njegove teatralnosti, ukloniti Rgledateljstvo, kada shavti da 9e dobiti injekciju ili smje6eten biti u bolnicu odmah se mijenja
QOK
=ok je pojava među te6kim bolesnicima i te6ko povrijeđenim. =ok zahtijeva intenzivnu pomo9 bolesniku i hitan transport u stacionarnu zdravstenu ustanovu. 7reba preduprijediti razvijanje 6oka i pri pru8anju pomo9i uticati na uzroke koji dovode do njega
*e
# osnovi 6oka je diskrepanca između volumena cirkuliraju9eg korita i koli(ine cirkuliraju9e krvi uslijed (ega dolazi do neadekvatne perfuzije tkiva 6to ima za posljedicu hipoksiju, anoksiju i propadanja 9elije
Pato
# pato
". Fa,a va,okonstrikci-e: zbog gubitka volumena cirkuliraju9e krvi iz bilo kojih razloga !krvarenje, 44
opekotine, povra9anje, kapacitet vaskularnog korita postaje ve9i od volumena cirkuliraju9e krvi, dolazi do pada arterijskog pritiska, protok se usporava, perfuzija tkiva je slabija. *a bi organizam za6titio vitalne organe i osjetljivija tkiva na hipoksiju reaguje lu(enjem vazopresina& supstancie koja dovode do vazokonstrikcije arteriola periferije (ime se vr6i centralizacija krvotoka u vitalne organe&mozak i srce. #slijed pada perfuzije tkiva periferije
#r)ga =a,a
nastala hipoksija tkiva dovodi do anaerobnog metabolizma i stvaranja kiselih produkata koji imaju depresivan efekat na srce, dolazi do acidoze , relaksacije prekapilarnih s
!reća =a,a< diseminirana intravask)&arna koagulacija !*%& nastaje uslijed oslobađanja tromboplastina dolazi do hiperkoagubilnosti krvi i stvaranja ugru6aka u malim kapilarama zbog (ega se jo6 pogor6ava perfuzija i hipoksija 9elija a zatim aktiviranja 9elijskih enzima i u kona(nici smrt 9elije
etvrta =a,a< irever,i5i&ni 7ok : nastaje sa aktiviranjem
;7OO=%; %-7;CO>; =O%
# zavisnosti koji je faktor u nastanku 6oka
dominantan, 6ok se mo8e podijeliti u vi6e etiolo6kih kategorija: insu
@ipovolemi(ni 6ok
@ipovolemi(ni 6ok nastaje kao poslijedica velikog gubitka te(nosti prvenstveno plazme zbog (ega dolazi do smanjenja ili gubitka cirkulatornog volumena, a s obzirom 6ta se dominantno gubi razlikujemo:
a. @emoragi(ni 6ok !vanjsko ili unutra6nje krvarenje b. Cubitak plazme: opekotine&gubitak plazme i elektrolita, sepsa&cirkulatorni sistem biva o6te9en endotoksinima, nefrotski sindrom&gubitak velikih koli(ina proteina c. Cubitak vode i elektrolita !prekomjerno znojenje, proliv, bolesti bubrega
%ardiogeni 6ok "5"
%ardiogeni 6ok nastaje uslijed slabosti sr(anog mi6i9a koji nije u mogu9nosti da pumpa krv i puni krvne sudove pod dovoljnim pritiskom da bi obezbjedilo cirkulaciju.
%ardiogeni 6ok nastaje kod: tamponade srca, infarkta, masivne plu9ne embolije,poreme9aja ritma, urođenih ili ste(enih sr(anih mana
Abog slabosti miokarda pada minutni volumen, da bi kompenziralo pad volumen srce radi ubrzanom frekvencom, posljedi(no dolazi do smanjenja pritiska i smanjenja diureze
*istributivni 6ok
%od distributivnog 6oka dolazi do poreme9aja vazomotornog tonusa i promjene u distribuciji normalnog cirkulatornog volumena.
*istributivni 6ok mo8e nastati kod ana
-na
%lini(ka slika 6oka
Subjektivne tegobe i klini(ka slika 6oka zavise od evolutivnog stadija 6oka. "5)
%lini(ka slika se mo8e podijelti u dvije faze:
& prva faza razvoja 6oka: u kojoj organizam se brani i djeluje kompenzatornim mehanizmom& vazokonstrikcijom koja dovodo do centralizacije krvotoka. Subjektivni simptom u prvoj fazi: bolesnik se 8ali na hladno9u, omaglicu,nemirni su, nemo9, nagon na povra9anje Objektivni simptom u prvoj fazi: & ko8a blijeda, hladna oro6ena znojem & arterijski pritisak normalan ili ne6to povi6en & puls ubrzan, slabo pipljiv na periferiji, ali na art.karotis dobro punjen & disanje ubrzano, povr6no & diureza smanjena ispod 05 ml na sat
*ruga faza razvoja 6oka !dekompenzaciska faza 6oka: ukoliko se ne poduzima ni6ta ili neadekvatno 6ok postepeno prelazi u ireverzibilnu fazu
Pacijent u ovoj fazi je:
& miran, apati(an, nezainteresovan, ali potpuno svjestan, & blijedo&sive boje, cijanoza okrajina, & puls ubrzan i veoma mekan, jedva opipljiv, & pritisak sni8en, "5+
& anurija & disanje mirno, plitko, povr6no
aboratorija: pad p O(3raste p CO(3 pada P'3 acido,a
?emaju sve etiolo6ke kategorije istu klini(k sliku, kod nekih formi, 6ok mo8e zapo(eti ireverzibilnom fazom !masivna iskrvarenja, masivan infarkt miokara
ije(enje 6oka
Prva pomoć kod 7oka: sasto-i se od
& osiguranje prohodnosti disajnih puteva i disanja & privremeno zaustavljanje krvarenja nekom od metoda & imobilizacija !smanjuje bol, spre(ava sekundarno krvarenje i o6te9enje tkiva & autotransfuzija !polo8aj na leđima sa podignutim nogama i sa niskim uzglavljem & sedativa kod agitiranog pacijenta & kod pacijenata sa opekotinama mo8e se dati voda u koju je stavljena kuhinjska so
@itna medicinska pomo9 kod 6oka
Poslije uspostavljanja prohodnosti disajnih puteva, obezbjeđenja disanja, uspostavljanja cirkulacije i privremene hemostaze lije(enje 6oka je prioritet:
& provjera i kontrola disanja & provjera i kontrola spostavljene cirkulacije "5
& provjera i korekcija privremene hemostaze & provjera i korekcija imobilizacije standardnim udlagama & suzbijanje boli !analgetika & za6tita od hladno9e & korekcija hipovolemije kristaloidima !5."J ?acl, inger laktat & %oloidni rastvori *eLtran,haemacel ne vi6e davati od "555&"055 ml u toku ) saa u omjeru ":" izgubljenog volumena & oksigenacija & antibiotika & kateteriacija mokra9nog mjehura & endotrahealna intubacija %od kardiogenog 6oka ne davati vi6e od )55&+55 ml te(nosti, kod
"50
