Značaj muzičke kulture u ranom školskom uzrastu
mr Jelena Martinović- Bogojević Muzička akademija- Cetinje
Abstrakt:
Ovaj članak se bavi pitanjima pitanjima realizacije realizacije nastavnog predmeta Muzička kultura u prvom ciklusu osnovne škole. Na koji način djeci starosti od šest do devet godina predstaviti muziku? Kako zadržati formu igre u procesu učenja i omogućiti im da spontano izraze muzički potencijal? Procesom reforme osnovnog obrazovanja u Crnoj Gori, unijete su novine i u ovaj nastavni predmet, koji je dobio na sadržajnosti i značaju. Ključne riječi: muzička kultura, predmetni program, udžbenik, narodna pjesma, igra,
muzičke sposobnosti, afirmacija multikulturalnosti, pjevanje, sviranje, slušanje muzike.
„Većina dece može da nauči veliki broj stvari u ranom detinjstvu. Oni su u stanju da usvoje čitav jedan svet znanja, jezika i socijalnih kodova.“ Jun- Ruar Bjerkvol
Uloga muzičke kulture u ranom školskom uzrastu, ovdje se odnosi na prvi ciklus devetogodišnje osnovne škole. Riječ je o iskustvima obrazovnog sistema u Crnoj Gori, koji prolazi kroz značajan reformski proces. Kao koautor novog udžbeničkog kompleta za nastavni predmet Muzička kultura, za prvi razred devetogodišnje osnovne škole, želim da u ovom radu predstavim iskustva i saznanja do kojih se došlo u njegovoj pripremi i realizaciji. Nastavni predmet Muzička kultura je u reformisanom obrazovnom sistemu u Crnoj Gori zauzeo značajno mjesto, stojeći u korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima (priroda i društvo, maternji jezik i književnost, matematika, fizička kultura, likovna kultura). Prožimanje nastavnih ciljeva, aktivnosti i sadržaja doprinijelo je efikasnijem usvajanju znanja iz različitih sfera obrazovanja.
1
Predmetnim planom, djeca u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole imaju jedan čas muzičke kulture nedjeljno, što je trideset pet časova godišnje. Od ukupnog fonda časova trideset je programom planirano, dok je pet časova ostalo da se kreira na nivou škole. Nastavnici imaju mogućnost da upotpune programe različitim sadržajima (narodne pjesme i igre etničkih grupa koje žive u Crnoj Gori, inkluzivno obrazovanje kroz muziku, afirmacije građanskih vrijednosti kroz umjetnost itd.). U tabeli je prikazan godišnji plan za nastavni predmet Muzička kultura:
Program planiran za Ukupan fond časova fond časova I II III
35 35 35
30 30 30
Časovi namijenjeni školi i lokalnoj zajednici 5 5 5
1. Fond časova u prvom ciklusu (I, II i III razred)
U opisu nastavnog predmeta Muzička kultura, prirode i namjene usvojenog predmetnog programa, između ostalog se navodi da je: ” Muzika kao grana umjetnosti, zbog svog univerzalnog jezika i poruka koje nosi, postala sredstvo komunikacije među pojedincima, grupama i širim zajednicama. Kao specifična kombinacija znanja i vještina ona pruža neograničene kreativne mogućnosti, a njen uticaj daleko prevazilazi vrijeme i mjesto njenog nastanka, što je čini važnim segmentom razvoja svakog društva ”.1 Za
opšte ciljeve predmetnog programa postavljeno je razvijanje muzičkih sposobnosti i izvođačkih vještina (pjevanje i sviranje na Orfovim instrumentima), aktivno slušanje, izražavanje muzičkih doživljaja, razvijanje kriterijuma i selekcije muzičkih sadržaja, Istaknut je i uticaj muzike u stvaranju doživljaja sebe i drugih u jednom širem psihološkom i sociološkom kontekstu. Kroz ove ciljeve učenik/ca treba da : „razvije komunikativnost, spremnost i sposobnost za saradnju kroz timski rad; razvije želju za pripadnošću kolektivu- podsticanje prijateljstva i strpljivog ponašanja u grupi; upozna najvrjednija dostignuća ljudskog duha, kao i ona koja određuju kulturni identitet
1
Predmetni programi za devetogodišnju osnovnu školu, Zavod za školstvo, Podgorica, 2005. godina, str. 67.
2
pojedinih naroda i zajednica-upoznavanje sa tradicionalnom muzičkom baštinom; formira pozitivan odnos prema nacionalnoj i svjetskoj muzičkoj kulturi”.2
U sadržaju predmetnog programa za prvi ciklus devetogodišnje osnovne škole zastupljene su narodne i umjetničke (autorske) pjesme koje po svojoj sadržini prate programe iz predmeta Maternji jezik i književnost i Priroda i društvo. Ova korelacija je ostvarena, između ostalog, i zajedničkim ciljevima u okviru kojih se obrađuju smjene godišnjih doba. U priručniku za nastavnike „ Muzika u osnovnoj školi” autorka Nada Ivanović kaže: „ Pri osmišljavanju realizacije sadržaja u vezi sa muzičkim folklorom trebalo bi uzeti u obzir i školsku godinu kao vremenski okvir, tj. da nastava muzike bude put kroz godišnji ciklus prirode, te da se različiti vidovi narodnog muzičkog izraza upoznaju u skladu sa aktuelnim godišnjim dobima”.3
Kroz učenje crnogorskih narodnih pjesmama stvara se osjećaj vlastitog kulturnog identiteta, što kroz program muzičke kulture u osnovnoj školi predstavlja kreativni proces. “Tako pojam nacionalnog u kontekstu obrazovanja biva krajnje određen kao kreativni duh
čiji su artefekti okarakterisani stilom određene kulture, što ujedno
označava i kvalitet pristupa u bilo kom vidu artikulacije nacionalnog u nastavnim programima.”4 Kroz crnogorske narodne pjesme: Pod onom, pod onom, Durmitor , U Ivana gospodara, Oj svijetla majska zoro, Zetsko kolo, Zeleni se jagoda, i kroz narodne
igre, među kojima preovladavju poskočice, djeca se upoznaju sa muzičkom baštinom svog naroda, stvarajući predstavu o vlastitom identitetu, iz koje se formira i sticanje svijesti o ostalim narodima i osobenostima njihove kulture, prije svega onim etničkim grupacijama koje žive na području Crne Gore. U programu za prvi razred zastupljene su narodne pjesme iz Srbije: Žuta kuća, Ja posejah lan, Na kraj sela, Prestaj, prestaj kišice. Dvije pjesme iz Albanije, narodna Laje ti moj goce (Operi momo, operi ti) i umjetnička Kenga e Shkronjave (Pjesma o slovima) prvi su primjeri pjesama na albanskom jeziku-
Sadržaj koji je ponuđen u programu, samo je predlog, pa autori udžbenika mogu uvesti pjesme drugih etničkih grupa (muslimanske i bošnjačke pjesme, romske pjesme). Nastavnici/ce mogu da naprave i svoj izbor u okviru časova koji nijesu programom isplanirani (5 časova na godišnjem nivou), ukoliko u određenoj sredini postoji potreba za 2
Ibid., str.68. dr Nada Ivanović Muzika u osnovnoj školi , Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008. str.47. 4 Ibid, str.44. 3
3
tim. Programom su predviđene brojalice i muzičke igre, kroz koje se na djeci zabavan način može približiti kultura određenog naroda. Mogućnosti da se kroz igru dolazi do različitih saznanja, treba iskoristiti kako bi se kroz muziku i ostale umjetničke discipline afirmisale vrijednosti u širem kontekstu. U UNESCO- ovom programu za obuku nastavnika za različite umjetničke oblasti u cilju afirmacije multikulturalnosti kaže se sljedeće: „Umjetničko obrazovanje čini bit u formiranju djeteta. Ono gradi osjećajnost, intelekt, odnos prema sebi i prema drugima. Umjetničko obrazovanje učestvuje u razvijanju tolerancije i pomaže djeci u prihvatanju multikulturalnog društva kojem pripadaju i u koje se moraju integrisati.” Autori
nastavnih planova, programa i autori udžbenika težili su da u jednoj multikulturalnoj sredini, kakva je Crna Gora, upravo kroz ovaj predmet probude kod djece od šest do devet godina (prvi ciklus) osjećaj za različite kuluture koje ih okružuju i kojima pripadaju. Metodološki pristup
Osmišljavajući udžbenički komplet „Čaroplija muzike 1”5, osim predmetnog programa, rukovodili smo se iskustvima različitih metodološko- didaktičkih promišljanja kada je muzičko obrazovanje u pitanju ( Suzuki, Artoboljevskaja, Barenboim, Vilems). Na koji način djetetu približiti muziku, ili bolje rečeno- na koji način sačuvati bliskost između djeteta i muzike? U tom smislu nam je kao „nadahnuće” poslužila i knjiga norveškog pedagoga i muzikologa Bjerkvola „Nadahnuto biće”, gdje on razmišlja na sljedeći način: „Važno je da deca sve vreme mogu da uče učestvujući funkcionalno i direktno u muzičkom kontekstu. Mi, odrasli, moramo da obezbedimo taj funkcionalni prostor za učenje. Deci je to potrebno u svakom učenju. Spontano učenje tokom učestvovanja će uvek biti plodonosnije od spoljnjeg podučavanja. To je recept dečije kulture.“ 6
Udžbenički komplet za prvi razred osnovne škole, koji će biti primjenjvan u praksi naredne školske godine, nosi naziv „Čarolija muizike” i sadrži udžbenik sa pratećim CDom i priručnik za nastavnike sa pratećim CD-om. U prvom razredu devetogodišnje osnovne škole, muziciranje treba da predstavlja prirodni nastavak dječije igre. To je 5
Milena Papić, Biljana Durković, Jelena Martinović- Bogojević, Čarolija muzike1 , Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorice, 2010. 6 Jun Ruar Bjerkvol, Nadahnuto biće, dete i pesma, igra i učenje kroz životna doba, Plato, Beograd, 2005. str.260.
4
moguće realizovati kroz: muzičke igre (pokret, pjesma), brojalice (praćenje brojalica lupkanjem, pjeskanjem, sviranjem na Orfovim instrumentima), pjevanje kratkih pjesama u opsegu trihorda, najviše tetrahorda, osmišljavanje koreografije, izražavanje muzičkog doživljaja likovno, literarno, kroz pokret. Postupno pripremanje djece za muzičko opismenjavanje odvija se tokom prve tri godine, pa je melodijski i ritmički tok pjesama koje izvode likovno predstavljen. Umjesto tonskih visina i notnih vrijednosti, dati su određeni simboli koji odgovaraju tematici pjesme (u Rođendanskoj pjesmi to su rođendanske kapice, u narodnim pjesmama to su različiti
simboli- kapa iz narodne nošnje, gusle, u pjesmi na albanskom jeziku to je ljodra itd.). Simboli prate melodiju, tako što su postavljeni na različitim visinama (prateći tonske visine melodije) i u različitoj veličini (prateći notne vrijednosti). Postupak je jasniji ako pogledamo sljedeće primjere:
1. Primjer pjesme iz Srbije Na kraj sela
2.Primjer narodne pjesme iz Crne Gore Durmitor
5
Priručnik za nastavnike/ce sadrži notografiju svih brojalica i pjesama koje su namijenjene za izvođenje. Pjesme se obrađuju po utvrđenom metodskom postupku učenja pjesme po sluhu. Veliku pomoć pruža i snimljeni materijal na CD-u, koji osim izvedenih pjesama u aranžmanima posebno urađenim za potrebe udžbenika, sadrži i instrumentalnu verziju pjesme, uz koju učenici pjevaju. Sa druge strane, postoji bojazan da će nastavnici/ce zanemariti prisustvo „živog” zvuka, izbjegavajući da pjevaju i sviraju zadatu pjesmu za učenje po sluhu. Praksa, naročito novija u posljednjih šest godina, pokazala je da nastavnici/ce izbjegavaju da pjevaju djeci, a nerijetko i zanemaruju časove muzičke kulture. Upravo iz ovog razloga, ponuđen je udžbenički komplet u kojem je kroz priručnik, autorski tim težio da do detalja objasni i približi nastavniku/ci operativne ciljeve i koracima predstavljene aktivnosti kojima se do njih dolazi. Pjesme koje se uče u prvom razredu imaju ambitus od 3-4 tona. Autori programa su u izmijenjenoj i dopunjenoj verziji iz 2009. godine, insistirali na malom opsegu, kako bi se djeca postupno uvodila u pravilnu intonaciju, tim prije što se mora razmišljati o djeci prosječnih muzičkih sposobnosti. Elementi čulnog kod svakog djeteta počivaju na trojstvu zvuk- pokret- ritam. Na ovom trojstvu treba graditi i prve korake ka muzičkoj umjetnosti, kada je riječ o osnovnoj (ali i o nižoj muzičkoj) školi. Upoznavanje sa različitim vrstama zvuka, od zvukova iz svakodnevice, preko zvukova iz prirode, preko načina proizvodnje zvuka, prvo od svog tijela i mogućnosti koje ono pruža, pa sve do Orfovih instrumenata, kroz igru slušanja, pogađanja, prepoznavanja, predstavlja proces ne samo razvoja muzikalnosti, već i razvoja mnogobrojnih kognitivnih sposobnosti. Odabir klasične muzike osmišljen je tako da učenici pored slušanja, imaju dodatne zadatke- da likovno izraze ono što osjećaju, da prepoznaju karakter muzike (veselo, tužno, zastrašujuće, sanjalačli, nježno), da osmisle korake ili da prate ritam. Zadaci koji prate slušanje kratkih numera, dati su isključivo sa jednim ciljem, da kod djece postepeno razvijaju „misaonu pažnju” prilikom slušanja. Kada dijete od šest ili devet godina zna da će mu nastavnik/ca nakon slušanja postaviti neko pitanje, da će se razviti razgovor o doživljaju muzike, ako se uputi na šta da obrati pažnju, onda će njegova koncentracija biti
6
intenzivnije usmjerena. Djeca u ovom uzrastu kroz slušanje prepoznaju: zvukove, instrumente Orfovog instrumentarijuma, doživljavaju karakter muzike (tužno, veselo, svečano, nježno, zastrašujuće), razlikuju tonske boje klasičnih instrumenata, spontano se kreću uz datu muziku prateći njen ritam. Razvojna dostignuća na kraju prvog ciklusa
Tri su osnovne kategorije koje određuju razvojna dostignuća: sposobnosti, vještine i informativna znanja. U Predmetnim programima za prvi ciklus osnovne škole (unaprijeđena verzija)7 date su napomene za nastavnike/ce razredne nastave. Na kraju prvog ciklusa, koji sa predškolskim periodom predstavlja vrijeme razvoja elementarnih muzičkih sposobnosti, očekuje se da - učenici ovladavaju pjevanjem pjesama u obimu pentahorda (do, re, mi, fa, sol). - izriču brojalice, zagonetke, izreke sa onomatopejama, produbljuju time osjećaj za ritam i govorne sposobnosti. - razvijaju muzičko pamćenje. - razvijaju muzičko mišljenje i dolaze do saznanja o osobinama tona: glasniji- tiši, višiniži, duži- kraći. - upoznaju se sa novim zvučnim bojama instrumenata i razlikuju ih. -produbljuju osjećaj za sazvučje,. - razvijaju osječaj za jednostavne muzičke forme prilikom pjevanja, slušanja, sviranja. Vještine koje treba da stekne učenik na kraju trećeg razreda odnose se na”pjevačku,
govornu i instrumentalnu motoriku, kao i izražavanje pokretom zvukovnih karakteristika. Vježbama i izvođenjem, a posebno didaktičkim igrama postiže se volja za usvajanjem i kontrolisana pažnja.
7
Predmetnim programima za prvi ciklus osnovne škole (unaprijeđena verzija), Zavod za školstvo, Podgorica, 2009. str.78.
7
Znanja u prve tri godine školovanja obuhvataju upotrebu najjednostavnijeg muzičkog
izraza i orjentaciju u slikovnim muzičkim zapisima. Učenici razlikuju zvuke i zvučne boje (svijetla, tamna, prodorna, meka).”8 Muzička kultura u ranom školskom uzrastu predstavljaja neposredni kontakt djeteta sa muzikom. Odsustvo muzičke pismenosti samo otvara mogućnosti za što direktnije doživljavanje muzike. Čuveni ruski pedagog Ana Artoboljevskaja je govoreći o nastavi klavira, prednost davala „donotnom periodu”, naglašavajući da se u njemu pružaju najrazličitije kreativne mogućnosti i da djeca svirajući po sluhu i spontano pjevajući, brzo razvijaju muzikalnost. Bjerkvol notno pismo smatra „posrednikom”, koji nekada može i remetiti najdirektniju vezu djeteta i muzike. U ranom školskom uzrastu posebna posebna pažnja treba da bude usmjerena na doživljajno slušanje muzike. Melodijski sluh u ovom uzrastu kod većine djece nije još razvijen i postupno širenje tonskog opsega treba da postupno razvije reproduktivne sposobnosti. Posebna pažnja u ovom uzrastu treba da bude usmjerena na doživljajno slušanje muzike. Izbor koji djeci treba ponuditi kreće se od izražajnih dječijih pjesama, preko muzike iz crtanih filmova, do pažljivo biranih kompozicija klasične muzike. U izboru klasične muzike, najbolje se opredijeliti za kompozicije koje su namjenski pisane za djecu, koje su programskog karaktera i koje ne traju suviše dugo. Kroz slušanje muzike, razvijanje pažnje i sposobnosti izražavanja doživljaja, razvija se i unutrašnji sluh kod djece. Po mišljenju mnogih pedagoga, u materijalu za slušanje treba da preovladava vokalna muzika. Kroz materijal za slušanje djeca prepoznaju i prenose svoje utiske i doživljaje, dijeleći ih sa drugom djecom u razredu. Svi ovi oblici sticanja muzičkih znanja i sposobnosti razlog su da časovi muzičke kulture predstavljaju zadovoljstvo i djeci i njihovim nastavnicima. Literatura: Branka Vujičić, Ivana Dedić, Aleksandra Naumovski, Čudesni svijet zvukova 1 , Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica, 2004 Višnja Manasteriotti, Zbornik , Školska knjiga Zagreb, 1988
8
Ibid., str.78.
8
Nadežda Hiba, Muzika za najmlađe, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1986 Petar Stoković, Nastava muzičke kulture, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 1988 Ljiljana Goran, Ljerka Marić, Zapjevajmo složno svi, Školska knjiga Zagreb,1987Miodrag Vasiljević, Narodne melodije Crne Gore Nikola Gregović, Antun Homen, Pjevamo svi, SIZ za kulturu i nauku, SIZ sa osnovno školstvo Kotor i OI „Nota“-Knjaževac,1982 dr Nada Ivanović Muzika u osnovnoj školi, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008. Albinca Pesek, Glasba1, Zapojmo, zaigrajmo in zaplešimo, delovni udžbenik za glazbo v prvem razredu osnovne škole, Mladinska knjiga, Ljubljana, 2008 Nada Jablanov, Narodne pesme i igre za decu, roditelje, vaspitače i učitelje, drugo izdanje, Kreativni centar, Beograd, 2006. Aртоболевская Aнна, Первая встреча с музыкой, Всесоюзное издательство «Советский композитор», Москва, 1985. Баренбоим Л. Перунова Н.: Путь к музыке, Всесоызное издательство «Советский композитор» Ленинград, 1988. Sinichi Suzuki Methods for music education, Suzuki Music Academy, New York, 1998. Sinichi Suzuki , Nurtured by Love: The Classic Approach to Talent Education, Suzuki Method International Summu- Birchard Inc., Miami, 1983. Bjerkvol, J.R., Nadahnuto biće - dete i pesma, igra i učenje kroz životna doba, Plato, Beograd, 2005.
9
