Predavanje 1 ( kontekst i pozadina predavanja )
Razlog za Hladni rat je činjenica da postoji nejednakost. nejednakost. Postojale su različite ideološke ideje o porijeklu nejednakosti i njenom tretmanu. Sovjetski savez bio je sazdan na pretpostavci da je nejednakost nastala krađom, da su oni koji su imali više to oteli od onih koji imaju manje. deja je bila da se nivo bogatstva izjednači, no za ostvarenje tog cilja ubijeni su milioni ljudi, što ubistvom, što izgladnjivanjem. Postoji jedna slika iz tog vremena u SSSR!u seljačkog para kako tokom gladnog perioda prodaje ljudske dijelove tijela kao hranu. " takvim situacijama pokušavam zamisliti šta bi mene natjeralo da uradim neku takvu stvar. stvar. #o je veoma bitno pitanje. $ada pročitamo vijest o nekom zlodjelu, zamislimo samo, koliko god to nevjerovatno za nas lično to zvučalo, šta bi nas moglo natjerati da uradimo takvo nešto% #o nam samo govori nešto bitno o svijetu, ali je jako teško teško progutati i svariti otkrivenu istinu. #akvo #akvo maštanje maštanje dr&i nas uvijek uvijek opreznim opreznim i svjesnim naših naših lagodnih lagodnih okolnosti okolnosti u našem savremenom, uređenom društvu. 'i smo zbrinuti, toplo nam je, siti smo, nemam potrebe činiti zlo i lako nam je re(i da smo dobri. " ranijim vremenima, kao tokom industrijske revolucije, uslovi siromašnih ljudi bili su brutalni i bilo je dosta opravdanih razloga za brigu o nejednakosti siromašnih i bogatih. Rusi su tako uzeli ideje zasnovane na mislima 'arksa i )enjina, dok je *apad prihvatio +lozo+ju napravljenu na mislima &ona Stjuarta 'ila, -dama Smita, demokratije... demokratije... onda su se ta dva bloka takmičila da bi na kraju stvari ispale bolje na *apadu. o sama konkurencija je bilavelika, jaka i u njenim osnovama stajale su velike razlike u razmišljanju. a kraju se sovjetski sistem raspao, više nema neprijateljstva sa Rusijom na ideološkim osnovama, ve(i broj ljudi je dignut iz siromaštva u zadnjem dobu nego tokom čitave ljudske istorije... #ako da su stvari mnogo bolje nego ikad ranije i postaju sve bolje. o, u tom vremenu imao sam jedno veliko pitanje. *ašto bi se ljudi grupisali u dva kampa, proizveli masovne količine hidrogenskih hidrogenskih bombi i staviti čitav svijet u rizik% *ašto% #ada #ada sam počeo počeo razmišljati o sistemima sistemima vjerovanja. vjerovanja. a *apadu *apadu smo imali vjerovanja zasnovana na staroj /rčkoj, Rimu i svemu što je došlo poslije toga, dok je Sovjetski Savez bio zasnovan na jednoj racionalnoj +lozo+ji koja je bila suprotstavljena osnovnim načelima, aksiomima stvorenim na *apadu. Svaka grupa je organizovala svoje društvo oko svoje +lozo+je. a političkim naukama, dok sam ih pohađao, preovlađuju(i stav je bio da su se ljudi jednostavno takmičili oko oko resursa. resursa. 0konomisti 0konomisti uvijek pretpostavljaju pretpostavljaju da postoje resursi koje cijenimo i oko kojih se takmičimo. -li, znate, ljudi mogu cijeniti razne stvari. ema tu ničega predodređenog. Postoje stvari koje cijenimo, a da to naše cijenjenje izgleda veoma arbitrerno, samovoljno. samovoljno. *ato sam se zainteresovao za pitanje zašto ljudi vrijednuju i cijene stvari koje cijene i šta zapravo znači cijeniti neku stvar, te onda šta znači i vjerovati u nešto% $ako je mogu(e da neko vjeruje u nešto tako duboko da je spreman rizikovati rizikovati i svoju smrt da to zaštiti, ili makar rizikovati rizikovati smrt drugih ljudi. to čak na masovnoj skali, kao kada su ljudi privr&eni svom društvenom sistemu. o, sistem vjerovanja nije samo sazdan iz vjerovanja. /reška je ovaj problem označiti samo kao psihološki. psihološki. a primjer, mi ovdje u učionici dijelimo ista uvjerenja, iako se nikako skoro ne poznajemo. 'i smo samo grupa primata u
istoj sobi i niko nije nervozan, niko nije uplašen, svi imamo slična shvatanja sopstvenih uloga ovdje. svako od nas vrši svoju ulogu, tako da se naše ideje, očekivanja poklapaju sa onime što radimo. to je veoma bitno. ije samo u pitanju sistem vjerovanja niti integritet tog sistema, ve( ovo poklapanje sistema u teoriji i našeg ponašanja u stvarnosti. #o &elimo da odr&imo. #ako ako bih ja sada uzeo 1aš laptop tek tako i razbio ga o sto, 1i ne biste znali gdje se nalazite i šta se dešava, jer 1aša očekivanja za našu interakciju nisu ispunjenja. to je osnovna razlika ! znati gdje se nalazite i ne znati gdje se nalazite. #o je razlikovanje 2doma2 i 2inostranog2. za nas najčeš(a poznata teritorija jesu drugi ljudi, jer smo društvena bi(a. 'alo je čudno razmišljati o teritoriji na taj način, jer nije više striktno geogra3ski pojam, nego pojam koji označava hijerarhijsku strukturu dominacije. svako od nas generalno zna gdje se nalazi u toj strukturi. stoga kada nešto uradite u poznatoj okolini, okru&eni poznatim ljudima i dobijete šta &elite, uzbuđeni ste i zadovoljni zbog toga, jer ne &elite da se neko ponaša nenormalno. *ato (ete zaobi(i i izbjegaviti nekog mentalno oboljelog na ulici, jer on se ne nalazi unutar te hijerarhije dominacije i ne znate šta bi on mogao uraditi. #o je 2inostrano2, neistra&ena teritorija. $ada se nađete u njoj, kada se vaša očekivanja i realnost ne poklope, ne znate gdje se nalazite. šta onda radite kada ste u takvoj situaciji% *amrznete se prvo, i onda mo&da pa&ljivo stupite u kontakt sa nepoznatim ili samo pasivno stojite i nadate se da vas niko ne primjeti. 'o&ete čak i odlučiti da intervenišete, ali bili biste izuzetak, a ne pravilo u tom slučaju. 4no što sam shvatio je da sistemi vjerovanja regulišu emocije, ali ne psihološki u smislu da imate jednu teoriju koja objašnjava svijet ispravno, pa zato se pridr&avate te teorije. Slično je tome, ali u ovom slučaju teorija je ispravna samo zato što drugi ljudi imaju istu tu teoriju, te kada vi i drugi čovjek ispunite tu istu teoriju dobijete šta &elite i očekujete. taj susret teorije i ishoda čini da se osje(ate sigurnim. #o vas štiti, a to je ujedno i osnova 3unkcionišu(eg društva. )judi upravo zato imaju tendenciju da brane tu svoju 2teritoriju2, jer ako se raspadne to onda mo&e imati smrtne posljedice. #ada nastaje haos i nije čudo zašto to ljudi brane. 4nda sam razmišljao o tome šta je zapravo sistem vjerovanja. Shvatio sam da je to zapravo jedan set moralnih uputstava. - ta moralna uputstva govore kako se trebamo ponašati i kako trebamo shvatati . 4na su nam potrebna kako bismo mogli djelovati, jer mi ne mo&emo uraditi nešto ako prema tome, djelu ili stvari, nemamo osje(aj da to ima neku moralnu vrijednost. *ato ne(e niko od vas gledati do kraja &ivota u pločice na zidu. $ladim se da mnogi od vas ne bi znali re(i ni koje boje su te pločice čim izađete iz učionice. - to je zato što nikoga nije briga za to. *idovi nemaju nikakvog značaja, emotivne vrijednosti, nikakvog uticaja na vas i mogu biti bilo kakve boje. "mjesto toga vi slušate moje predavanje, kako biste završili 3akultet, imali bolji posao, bili pametniji, pismeniji, 3unkcionalniji u svijetu, jer vjerujete da su to ishodi ovakvog ponašanja. ta očekivanja de+nišu na koje stvari trebati obra(ati pa&nju. *bog toga vi obra(ate pa&nju na mene, jer ja predstavljam vrata do tog seta dostignu(a. - to je stoga što vi vrijednujete sve to. e mo&ete na svijet gledati bez vrijednovanja. #akvo stanje je haos, i to ne samo u meta+zičkom smislu haos.
Sistemi vjerovanja organizuju vaše sisteme vrijednosti, strukturiraju vašu percepciju i upravljaju vašim akcijama. jelujete u skladu sa svojim vrijednostima, pa čak i sa vrijednostima koje ne znate da imate 5 a ne znate jer ne znate sebe dovoljno 6. a ovom kursu bavi(emo se sistemima vjerovanja sa 3enomenološkog stanovišta, što znači da (emo raditi sa pretpostavkom da sve ono što iskusite jeste realno. 'oralni sistem vam govori kako da djelujete i šta da vidite, a zajednički moralni sistem dr&i vaše emocije pod kontrolom ispunjavanjem njihovih potreba. ejvid Hjum je jednom izrekao da se ne mo&e izvesti 2trebalo bi2 iz onoga što 2jeste2 5 you cannot derive an "ought" from an "is" 6. #ime je htjeo re(i da samo poznavanje objektivnih činjenica o nečemu ne znači da vi znate i kako da primjenite te činjenice u svom &ivotu. Sem Haris ipak vjeruje da mo&emo sastaviti moral na naučnim osnovama, no ja se ne sla&em. e mo&emo moralnost i sisteme vrijednosti određivati racionalnim putem, jer je čitava priča daleko komplikovanija. 'islim, marksizam je trebao obezbijediti naučnu utopiju zasnovanu na naučnim principima, ali jednostavno nije radio. #ako da se ja sla&em sa Hjumom i to je problem. #o znač ida imate znanje o činjenicama ali ne kako ih i primjeniti. a primjer, da li (ete novac potrošiti na liječenje side ili na pomo( siromašnima% $ako to mo&ete racionalno izračunati% e mo&ete, jer nemate sve potrebne podatke pri ruci da izvršite di3erencijaciju. a nešto uradite, nečemu morate dati prioritet, a da biste dali prioritet morate ga više vrijednovati, a da biste to mogli morate imati dovoljno podataka o činjenicama. -ko više stvari isto vrijednujete, onda ste paralisani. 7ta da radite% 0 sad, znate da je od nastanka savremene nauke udaren klin u osnovne moralne izvore koji su nas ujedinjavali ! primarno je religija bila pod udarom intenzivne naučne kritike. ta kritika je veoma e3ektivna. 8ak i ako ste zadr&ali tradicionalnu vjeru, naučna kritika nije uopšte za šalu. to je problem, koliko viidm. Problem je da je i dalje ostavljeno neriješeno pitanje kako se trebamo ponašati% iče je rekao da 2trošimo zadnje gorivo od hriš(anstva na *apadu2. o 9:. vijeka *apad je imao izgrađeni moralni sistem zasnovan na određenim moralnim pretpostavkama koji je organizovao društva. #a društva su zasnovana na određenim vjerovanjima, kao na primjer da postoji nešto bo&ansko u svakom pojedincu, i to je ideja koja je nekako usađena u suštinu prirodnog prava 5 ius naturalis 6, da su neka prava jednostavno urođena čovjeku, da postoji nešto toliko vrijedno u čovjeku da mu se i zakon mora povinovati 5 čak i ako je pojedinac dostojan prezira 6. to je nevjerovatno što je stvoreno, jer ljudi su takvi da im je dovoljno da neko bude samo optu&en za zlodjelo pa da ga kamenuju na smrt. Pretpostavka nevinosti je pri vrhu liste stvari koje ljudi ne rade automatski. Pravo je čudo da su ljudi uspjeli do(i do takvih ideja. to je ono što mi je zanimljivo ! stav da postoji nešto vrijedno u svakom čovjeku nije naučna pretpostavka. -li je ipak veoma e3ektivna pretpostavka. *ato mislim da nije čudo da su društva koja su cijenila vrijednost unutar pojedinca, poštovala pojedinca, podredila zakon pojedincu daju(i mu pravo glasa 5 jer glasanje je u suštini kontrola nad zakonima 6 ! ta društva izgleda da 3unkcionišu. Sad, da li (e raditi u sljede(ih ;<< godina, niko ne zna. -li 3unkcionisala su u zadnjih =<< godina i veoma nam je dobro danas. *ato mo&da i ne cijenite dovoljno ovakve ideje i još mislite da imate prava. aravno, prava su logička posljedica te transcedentalne vrijednosti koju svaki pojedinac ima, i ona su zasnovana na meta+zičkim vjerovanjima. iče je vjerovao ako eliminišete meta+zička vjerovanja, onda eventualno eliminišete i
čitav sistem vrijednosti i uništavate kamen temeljac. Sad, teško je re(i da li je bio u pravu, no meni se čini da je *apad od ičeove izjave da je >og mrtav oscilirao između velikih krajnosti, od desničarskih do lijevičarskih. Sad, mo&ete re(i šta god &elite o meta+zici, ali ona nije istinita na isti način na koji je nauka istinita. to je sasvim u redu, jer mo&e biti više vrsta istine. #ako postoji pragmatična istina koja je dublja od naučne istine. - ona je istina koja vam omogu(uje da djelujete na način koji je trenutno najbolji i koji omogu(ava da poboljšate svoje okolnosti i napredujete ! što je veoma darvinovska ideja. arvinovsko viđenje je da vi nemate privilegovano znanje o svijetu, i to znate jer umirete. -ko biste znali dovoljno o svijetu, ne biste umrli. o vi ipak umirete i zbog toga ste nekakva svojevrsna teorija koja je dovoljna samo da vam omogu(i da idete kroz &ivot, da se kre(ete naprijed, proizvedete potomke i to je to. #oliko smo napredovali za sve ove godine. 'i operišemo unutar darvinovskih okvira i pragmatične istine nam omogu(avaju najve(i mogu(i napredak unutar tog okvira. evo nas, &ivi smo, stalo nam je do &ivota, svoje teorije mo&emo koristiti kao oruđe 5 a najvjerovatnije to i jesu ,oruđa da nam pomognu da pre&ivimo 6. $amil Peglija 5%6 je jedna brilijantna 3eministkinja kojoj su inspiracija isti ljudi kao i meni. jedna od stvari na kojima ona zasniva svoja viđenja jeste stav da ljudska bi(e potrebuju određeni centralni narativ. #aj centralni narativ je dramatični izraz neophodnog sistema vrijednosti koji je ugrađen u nas, dio je naše prirode. Peglija ima ideju da je razlog zašto ste na 3akultetu društvenih nauka ne da se izlo&ite preranom kriticizmu za koji niste spremni, nego da naučite što više mo&ete o kulturi, umjetnosti, religiji itd. Sad, razmislite šta je sve to% #o je muzika, kultura, umjetnost... 'uzika je tako nešto misteriozno, mnogi je ne razumiju ali je slušaju i muzika ima značenje. 'noge ljude muzika provodi kroz mračna vremena. *ašto% #o nije očigledno. " mnogim kulturama muzika se koristi u raznim 3ormama kulturne identi+kacije, isto kao i sa našim generacijama sa svojim muzikama iz svojih decenija. sto je izgleda i u plemenskim kulturama sa njihovom muzikom, plesom kada vas pozovu da tu učestvujete. #o je poziv da učestvujete u drami, u jednoj objektivnoj predstavi realnog svijeta. 0 sad da li je ta drama realna, a odgovor je ! zavisi šta podrazumijevate pod 2stvarnim2. ?a mislim da u ti veliki narativi, velike drame više od realnog. 4ni su hiper!realni, jer pru&aju smjernice o tome kako se ponašati iako su apstraktni i mo&da generični, ali primjenljivi na veliki broj različitih situacija. #ako sad, zamislite da pričate sa prijateljem i pitate ga šta je radio tog jura. -ko bi vam pričao kako je ustao, jeo, tuširao se, to vam ne bi bilo zanimljivo. *ašto% ije baš očigledno, ali bilo bi vam zanimljivo da je rade(i nešto uobičajeno došao u neobičnu situaciju. onda (ete slušati kako je riješio taj problem i da li je uspjeo da ga vrati u ve( poznate okvire, da 2popravi štetu2. to je za vas je3tina mudrost. a naučite kako da se ponašate u nepoznatoj teritoriji samo trebate slušati, dok je on taj koji je morao pro(i kroz čitavu 3rku rješavanja problema. to su vam, u suštini, klasične priče. ?unak priče radi ono to inače radi, kada ga odjednom nešto iznenada udari, izbaci iz takta. 4n se tada nalazi u stanju haosa 5 haos je zapravo mjesto gdje se mo&ete na(i kada se vaša teorija o svijetu vaše viđenje svijeta i realnost koja se odvija više ne poklapaju 6. Postoje različiti nivoi haosa, koji se mogu kvanti+kovati od manjeg ka ve(em. 7to je ve(i haos, ve(a je destabilizacija vaših svjetonazora. 'i volimo gledati ljude kada se nađu u stanju haosa, kako skupljaju podatke i unaprjeđuju svoj karakter i na kraju izađu bolji nego prije.
@elimo da nam &ivot bude takav. @elimo da nam se kroz takve priče, između ostalog klasične takođe, destiluju sva ta iskustva. Sad (u vam pričati o Pinokiu da objasnim koliko ste zapravo ludi. $oliko vas je gledalo taj crtani% obro, neobično puno vas ga je gledalo. #o je vrijedno primjetiti, jer pogledajte... " suštini šta radite jeste da vi gledate pokretne slike loše kvalitete. baš vas je briga. /ledate Pinokia, Simpsonove, South Park, baš vas je briga što su animacije lošeg kvaliteta. 4krugla glava, trokutasto tijelo, osmijeh.. to je osoba što se vas tiče. >aš vas briga, jer vam je potrebno najosnovnije. znači gledate ove crte&e u Pinokiu, gledate prostu +kciju od priče i onda razmišljate o 3abuli crta(a. 4na je potpuno apsurdna. ?edan od likova je buba koja je zapravo savjest. rugi lik je lutka, marioneta, koja se oslobađa svojih konopaca i odlazi u bijeli svijet gdje prolazi kroz svakakve stvari da bi na kraju spasio oca iz utrobe kita. -li vi ne znate ni kako je njegov otac dospjeo tu, ali vi samo sjedite i smješite se. ema problema, ovo sve ima smisla. S#1-R4% *-7#4% $ako to ima smisla. 4dgovor je da ne znate. e znate ni šta gledate, ali to je nebitno. 1i to gledate i &elite da vidite šta se dešava ovoj lutki i da li (e postati dječak. ?er izgleda da je to va&no. 0 sad, mo&emo pitati se da li je Pinokio istinit. #o je djelimično glupo pitanje jer zavisi šta podrazumijevate pod 2istinit2. 'eni je očigledno šta morate podrazumijevati pod 2istinit2 kada postavljate takvo pitanje. Problem je što to nije očigledno jer u našem društvu imamo veoma jaku ideju da je vrhunska istina ona naučna istina koja je +nalna. vi se ne vodite u svom ponašanju tom istinom. a, postoji pitanje od čegaj e svijet sazdan i jako je bitno. -li još bitnije je pitanje kako se trebate ponašati u tom svijetu. to ljudi &ele znati više od bilo čega. *bog toga ljudi i dolaze na 3akultet. Peglija to i govori. 4na ima ideju da je artikulisano znanje usađeno u neartikulisanom znanju, a neartikulisano znanje je domen literature i umjetnosti. 4tprilike znamo šta znači ali ne znamo tačno šta. 4no znači više nego što znamo, a izvan toga je još ono što uopšte ne znamo. ?ung je takođe razvio tu ideju da postoje različiti niovi poznatog i nepoznatog terena. osnovna problematika je kako se snalazimo u nepoznatom terenu% #o radimo našom kreativnom maštom kada stvaramo drame koje nam omogu(uju da pro&ivimo situacije u kojima se ne nalazimo i koje još nismo savladali. onda izvan toga je ono što uopšte ne znamo. Peglija ka&e da bez razumijevanja te strukture nismo dio naše istorijske tradicije, nismo usvojili duh naših predaka. Samo smo ovdje sada i ne znamo šta da radimo, ne znamo kako da odr&imo našu kulturu i kako da joj slu&imo. 'ogli biste pitati zašto da slu&imo kulturi% ?a bih rekao da je ovo odgovor. )judi često pitaju koji je smisao &ivota, a meni se čini da je smisao značenje proporcionalno usvajanju odgovornosti. #ako recimo da imate malu trogodišnju sestru. >rinu(ete se o njoj. ovoditi smisao te obaveze u pitanje je apsurdno po vama. 4čigledno je samo po sebi i nalazite da je to puno smisla. ijete na koje se treba paziti, eto, je nešto na šta ljudi obra(aju pa&nju. #o je izvor smisla. - šta je još izvor smisla% Pa, na primjer porodica, veze, odgovornost koju usvajate kao prijatelj, karijera koju &elite i vi igrate određenu ulogu u tom odnosu u kojem se nalazite. " suštini, ljudi su teretne &ivotinje 5 beasts of burden 6, jer nama treba teret. -li kakav nama teret treba% ?a kao egzistencijalista smatram da mo&ete shvatiti šta ljudi &ele gledaju(i kako se ponašaju. ebitno je šta govore, nego šta i kako rade. #ako svako kada je u bolovima ponaša se kao da je taj bol stvaran. #ako mo&emo re(i da je bol najviša mogu(a realnost. 'noge religije se tako i ponašaju. ?evreji skupljaju podatke o svojoj prošlosti, hriš(anski bog je razapet, budisti imaju maksimu
da je čitav &ivot samo patnja. izgleda da tu ima određena meta+zička tvrdnja ! bol je stvaran. #o stvara problem. @ivot je bol, &ivot je patnja. *ašto je tako% Pa to je zato što mo&ete biti slomljeni, povrijeđeni i uništeni, i vi to znate. #o čini ljude jedinstvenim ! samosvijest. #o nas odvaja od drugih &ivotinja koje nisu svjesne svoje smrtnosti. Prava samosvijest je znanj svojih granica, ne samo u prostoru nego i u vremenu. )judi su jedina vrsta koja je otkrila budu(nost za koju znamo da je ograničena, pa zato je i planiramo. o to je ujedno i jedan egzistencijalni teret koji svi nosimo i poistovje(ujemo sa bolom. @ivot je bol i &ivot je ograničen. 7ta imamo da koristimo kao oru&je u toj situaciji% mati odgovornost ! to izgleda da radi. $oličina odgovornosti koju prihvatate izgleda da pove(ava vaše smisleno djelovanje. - šta je rezultat toga% Pa recimo, manje boli generalno. @ivite tako da prouzrokujete manje bola drugima ili sebi, ili da ga zaliječite. Po meni izgleda da je to smisao &ivota ! minimizacija bola. #o znači da postoji određeni način ponašanja koji vas čini dobrom osobom. - dio toga jeste smanjivanje bola. o, ako ka&ete da iskušavanje bola nije ono što vas tjera u ovakvu krizu, onda mo&ete re(i da smanjivanje bola nije korisno, ali to ne bi bilo smisleno. *atim bih rekao da ove 2destilovane priče2 koje su veliki pisci napisali, uglavnom religijske i bajkovite priče, kao dio oralne tradicije koja se prenosi sa koljena na koljeno, ono što su ljudi zapamtili. e mora da znači da znaju šta konkretno priča znači, ali ljudi ih ipak slušaju i pamte. Priče znače više nego što i znamo. eophodno smo postavljeni u moralne sisteme, a oni su osnovani na narativima. 'oralni sistemi su način razumijevanja svijeta, a morate razumijeti svijet kako biste mogli &ivjeti u njemu. 4snovno pitanje je do koje mjere trebate posvetiti svoj &ivot% a li je to na kraju bitno% a li postoji nešto čemu biste trebali strijemiti% #o je pitanje koje se na kraju krajeva treba i postaviti na univerzitetu. o, uočavam na današnjim univerzitetima kod studenata kako dolaze sa ostacima svoje kulture i kako te ostatke pro3esori uništavaju dio po dio, govore(i im da se na kraj usve mo&e dekonstruisati i da ništa nema pravog značenja. onda diplomirate u takvom stanju. #o ne vidim kao nešto korisno. 8ak naprotiv. spriča(u vam priču. Prvo da objasnim kako (emo raditi. Postavi(u vam okvir u kojem (ete raditi. ponaša(ete se kao da je ono što radite zapravo jedna priča. - evo priče. 1i ste negjde i idete negdje. Hipotetički idete ka nečemu boljem. Prirodno, u stanju ste nedovoljnosti 5 insuciency 6. $oličina, nivoi dovoljnosti se mijenjaju i &elite da se pomjerite naprijed jer smatrate da je trenutni nivo dovoljnosti manje po&eljan od onog kojem strijemite. 4nda, način na koji to rješavate jeste djelovanje u svijetu. #o je osnovna priča, okvir korz koji gledate na svijet. nače ne biste znali na šta prvo da obratite pa&nju. 4staje samo pitanje koji okvir je najbolji za postizanje &eljenog% #o (emo pokušati shvatiti zajedno. Pričao sam vam o ratu komunista i *apada. Pitao sam se da li je ovo samo neka arbitrerna stvar% $omunisti su imali svoj set aksioma, a mi svoj i onda ako ste moralni relativista rekli bisteA2$o mo&e re(i koji je set aksioma bolji%2. Pošteno. ja sam razmišljao da je sve to samo arbitrerna stvar koja (e na kraju biti riješena kroz silu, jer se tako rješavaju sporovi gdje nema pregovaranja. 4nda sam pogledao koji su osnovi marksističkog i zapadnog
sistema. 1idjeo sam da su osnovi zapadnog sistema nešto što evoluira, dok je komunistički sistem jedna racionalistička konstrukcija koja je nametnuta. isu isto dakle. 4nda sam se pitao na čemu je zapadna kultura zasnovana i da li su te osnove stvarne% #o me je odvelo do proučavanja priča u osnovama naše kulture. eke od njih su veoma stare, mesopotamske, egipatske... #e priče su takođe zasnovane na starijim tradicijama i mislim da se one odnose na nešto realno. Sad, rekao sam vam da postoji više načina određivanja šta je 2realno2. Polazio sam od aksioma da je bol najrealnija stvar, jer ljudi se tako ponašaju. 'o&ete to kritikovati i ponuditi drugačiji okvir, što su naučnici i uradili jer su pošli od aksioma da je supstanca 5 matter 6 najrealnija stvar. 'o&da nam i treba više od jednog seta alata da bismo 3unkcionisali u svijetu% 'ogu(e je. Sad ho(u da vam ka&em koji su naj3undamentalniji gradivni elementi priča. adam se da (e vas ovo učiniti imunim na ideologizaciju, jer vjerujem da su ideologije zasnovane na 3ragmentarnim metanarativima. "spješne su jer govore samo dio jedne priče, ali su i mo(ne jer su zasnovane na osnovnom narativu, nekom karakteru. akle, najosnovnija realnost je haos. Haos je ono što uopšte ne razumiješ. e mo&eš ga ni konceptualizirati, osim u djeli(ima. Haos se desio 99.!og septembra. Haos se dešava kada se vaša percepcija svijeta sruši, i to je 2spuštanje u donji svijet2 5 underworld 6. suštinski vi &ivite između reda i haosa. Red se dešava kada radite što &elite i kada se desi ono što &elite da se desi. -ko nije tako, onda ste u haosu koji ima različite nivoe. kada padnete u haos, u te dubine, onda shvatate da je to vaša krivica, da ste uradili nešto loše i da ste to znali i ignorisali 5 to je najgori oblik haosa 6. Poslije haosa imate pojedinca. Pojedinac &ivi u kulturi, a kultura je usađena u prirodu. Priroda je 2majka priroda2 a kultura je 2otac kultura2, a to stoga jer postoje hijerarhije dominacije u ljudskim društvima, dok &ene se ponašaju kao priroda 5 vrše prirodnu selekciju partnera, i one su produktivna biološka sila 6. #ako smo konceptualizirali svijet oko nas, kroz meta3oru. -li to nije samo meta3ora, ve( je veoma razumno shvatiti kulturu kao veoma strogog oca. #ako vaše kolege i prijatelji, prate(i neke kulturne norme, čine jedan agregat koji sudi o vašem djelovanju, poput oca. 1eoma je razumno to personi+kovati jer je to poput jedne metaosoba koja vas gleda. 0 sad mo&ete re(i 2to ipak nije realno2... ije realno na isti način na koji je naučna istina realna. #o je drugačija vrsta realnog. Priroda ima dva elementa ! uništiteljski i stvaralački. #ako u prirodi se stvari rađaju i uništavaju. #ako je kultura diktatorska, jer vas tjera da odbacite dijelove sebe kako biste se uklopili, re3ormisali i stvorili drugačijeg čovjeka. nekadruštva su više tiranska od drugih. #ako na primjer 3akultet ! lako je osje(ati se samo kao broj, jer tu instituciju baš briga za vas. 1i se morate pokoriti nejgovim normama. #o je taj diktatorski, tiranski dio. -li ima i onaj drugi, jer 3akultetu je opet stalo do vas i evo vas gdje ste sada ! učite, obrazujete se. Stvari uglavnom imaju te dvije strane. egativnu i pozitivnu stranu prirode, pa kulture, pa onda pojedinca. Pojedinac takođe ima te dvije strane ! junaka i zlikovca. $o je zlikovac% #o je osoba koja se ne ponaša onako kako bi trebala, a junak je onaj koji se ponaša kako treba. Pa kada čitate knjige ili stripove, u nekom pogledu vi precizirate vaše shvatanje zlikovca. z trideset zlikovaca izvučete njihove zajedničke osobine, iz junaka njihove i od njih napravite metazlikovca i metajunaka. to su likovi u religijskim pričama, generalno govore(i.
'orate prepoznati te dvije strane u sebi. $orisno, je prije svega. *ašto biste vi mogli biti zlikovci% Prije svega ! jer mo&ete. #o je bitno. 'o&ete to biti. #o je zapravo nusprodukt empatije. 4 tome sam lomio glavu godinama. $ada sam čitao priču u knjizi Postanja, nisam shvatao kakve veze ima samosvijest koju su ljudi stekli nakon Pada i sa razlikovanjem dobra i zla. - evo zašto je to tako. -ko ste svjesni sebe, mo&ete sebe konceptualizirati kao bi(e, znate da postojite, znate da jeste i kakvi ste. *nate šta vas povrjeđuje i šta ne. 8im znate šta vas povrjeđuje, znate šta i druge povrjeđuje. @ivotinje to ne znaju i zato su izvan dobra i zla. -li ljudi nisu. 'i znamo i zato smo sposobni za zlo, jer to mo&emo zamisliti. 'orate znati da ste takvi, jer jeste. -ko to ne znate ili ne mislite da ste takvi, onda ste pogotovo takvi, jer ljudi koji ne misle da s takvi upravo su najviše takvi. morate se suočiti sa tim. *ato su mnoge religije to konceptualizirale kao borbu dobra i zla. $ultura je uvijek mudar kralj i kralj tiranin. 4na vaša zla strana je uvijek ogorčena zbog vaše ograničenosti i te&i da je prevaziđe, arbiterna je i nepravedna je. to s razlogom. #a strana ima svoje razloge i svoju argumentaciju koja nije nimalo trivijalna. " >ra(i $aramazov taj argument je prelijepo izlo&en. #u je jedan lik, -ljoša, veliki vjernik. ije neki nadareni intelektualac, ali je jako dobra osoba. on ima brata, vana, koji je surovi genije. van jednostavno razbija -ljošu pričaju(i mu jednu priču iz novina o ocu i majci koji su zaključali svoju (erku u šupi vani, gdje se ona smrzla na smrt. van je onda rekao -ljošiA2Svijet u kojem se to mo&e dogoditi ne bi treabo postojatiB2. obar argument i mo&ete ga poduprijeti milionima primjera. akle, onaj dio nas koji je ogorčen... u pravu je. Problem je, kako ja vidim, ako to uradiš, onda ono čemu prigovaraš postaje gore. 'o&emo re(i da ljudi takve stvari ne mogu svjesno sprovoditi, ali realnost je da mogu. Priča ! junak i njegov protivnik, red i tiranija, uništenje i stvaranje. Pojedinac je osoba koja obra(a pa&nju i istra&uje i svladava, ili koji gleda u drugu stranu. #o je osoba koja &ivi u poznatoj teritoriji kao i osoba koja istra&uje nepoznatu teritoriju. Svako od vas ima te dvije polovine. /dje god da ste sa ljudima ! tu je društvo sa svojom tiranskom i korisnom 5 benecial 6 prirodom koje predstavlja poznatu teritoriju gdje se vaša očekivanja i odvijanja u stvarnosti poklapaju. onda imate neistra&eni prostor gdje šta god da radite više ne pali. 4vo su stalni dijelovi ljudskog iskustva 5 i zato mislim da su uvijek osnovni u našim preovlađuju(im narativima 6. šta se desi kada se nađete u nepoznatoj teritoriji, kada na primejr zmija uđe u vašu ku(u. Sledite se, tijelo vam proizvodi dosta kortizola kako biste mogli što prije da se sklonite i pobjegnete, napeti ste, na oprezu... neki ljudi mogu ostati u takvom stanju dugo nakon takvog trenutka, kao kod post!traumatskog stresa. #o je teško, stresno, posta(ete nervozni... ostari(ete jer trošite svoje resurse nenormalno previše samo da bi vaše tijelo odr&alo to stanje napetosti i spremnosti. #o je iscrpljuju(e. #o nije mjesto gdje &elite biti. *ato su ljudi skloni odbrani svoje poznate teritorije, jer kada je ona napadnuta onda se oni vra(aju u ovavo stanje, i to mo&e uništiti čovjeka. vi ste upoznati sa time, kao kada ste izdani od strane nekoga sa kim imate intiman odnos, kada vas sla&e i sl. ?er, kada ste sa nekim vi imate neku predstavu o njima, njihovoj prošlosti, o sebi unutar veze, sliku veze, budu(nosti. kada vas ta osoba izda, ona odjednom ni prošlost nije onakva kakvom se činila. Sve se sruši. $oliko samo niste imali pojm,a ili mo&da jeste ali ste samo naivni bili, ili ko zna šta ve(. a li ste toliko bez pojma da se ne
mo&ete braniti ili je ta osoba samo toliko zlobna da je spremna to uraditi% $o zna% sad, ta ideja da ljudi putuju u Podzemlje i vrate se je veoma korisna stvar za razumjeti, jer mi to stalno radimo. 8im propadnemo negdje, padamo u Podzemlje, a čim se popravimo ! evo nas natrag na površini. *ato je ispravno sebe zamisliti, ne kao red, ne kao haos, nego kao stvar koja putuje kroz ta dva svijeta. ja bih rekao da je to mitološki junak. Sad (u vam pričati o Pinokiu kako bih vam sve ove apstraktne koncepcije pribli&io u konkretnom primjeru. $lasična struktura komedije je sljede(a ! gubitak Raja, pad u Podzemlje, povratak u Raj. #o je i priča &ivota, pa kako da se nosite sa time% zbog toga vi (ete tra&iti odgovore, pomo(.. Pla(a(ete za tu pomo(B Radi(ete to iako ne znate o čemu je priča 5 o padu u Podzemlje 6 iako jedan dio vas to zapravo zna. 1aše shvatanje ima više nivoa ! jer vi shvatate stvari za koje ne shvatate da ih shvatate. #o se vidi kada gledate Pinokia, jer je jako apsurdan, ali vama to nije bitno jer znate ipak o čemu je priča. 8ak i kod pozitivnih iskustava ovo je primjenljivo. $ada dobijete na lotou, to je za mnoge ljude previše, jer previše odskače od njihovih očekivanja. 'nogi od njih te&e da se vrate u stare, poznate načine &ivljenja. ?er, vaš svjetonazor je kao karta koja je sastavljena od raznih pretpostavki o svijetu. eke su površne a neke su osnovne, 3undamentalne i duboke. $ad se te osnovne pretpostavke razbiju, onda čitava struktura se ruši, čak i kada se dramatično pozitivne stvari dese. Suština svega jeste da je te&e za vas kada se razruše vaša osnovne aksiomatske pozicije. 8esto ljudi imaju razne teško(e kada ih izvadite iz njihove rutine. *ato neki ljudi se teško navikavaju na penziju.
ego, natrag na Pinokia. Cilm počinje sa drvorezom i pjesmom 2Dhen Eou Fish upon a star2 koja je bila popularna u ono vrijeme. 4na postavlja ton za +lm 5 kao i kod ostalih +lmova koji su 2prazni2 ako nema muzike 6. 'uzika izgleda da postavlja emotivni kontekst, zamjenu za do&ivljaje likova u priči. nama to nije uopšte čudno. o ova pjesma je veoma zanimljiva. 2Dhen Eou Fish upon a star, makes no diGerence Fho Eou are.2 ! pa, okej, ima nekoliko misterija tu. )judi &ele &elje zvijezdama, kao u nekom ritualu. *ašto to rade% 7ta je zvijezda% Postoje zvijezde na nebu, ali postoje i ljudi koji su zvijezde, poznate ličnosti koji su modeli za emulaciju, jer na njih mo&ete porjektovati svoja očekivanja o savršenom čovjeku. - zašto baš 2zvijezde2% Pa, zvijezde sijaju usred tamnog neba, usred tame. nisu sa ovoga svijeta 5 2theE are otherForldlE2 6, što je posebno privlačno 3enomenološki, jer gledaju(i u zvijezde, zvjezdano nebo, gledate u nešto daleko od vas, nešto više od vas. to stvara osje(aj divljenja kod ljudi, što je prirodan dio našeg odgovora na to. #ako je i sa ljudima kojima se divite. Postoje ljudi kojima se divite i kojima ne, i to je trag ka vašem moralnom sistemu, jer oni posjeduju neku karakteristiku koju &elite da imate. 4ni su zato model za emulaciju. tako se ljudi razvijaju, kao kada se djeca 2zaljube2 u nekoga starijeg pa ih imitiraju. kome se divite je trag ka strukturi vašeg svjesnog vrijednosnog sistema. $ada 2gledate ka zvijezdama2, vi instiktivno znate da tamo ima nešto što (e vam pomo(i da se trans3ormišete. - mnogi se toga plaše, da jasno ka&u šta &ele, jer kada jasno
de+nišete uslove svog uspijeha ! istovremeno ste de+nisali i uslove svog neuspijeha.
